ii glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloŠku … · rijeke save u dužini 1400 m na potezu...

INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU I EKOLOGIJU 10000 ZAGREB, J. Rakuše 1

Naručitelj: HRVATSKE VODE Ulica grada Vukovara 271/IX 10000 Zagreb

Naziv studije: STUDIJA GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU – OBALOUTVRDA NA RIJECI SAVI NA LOKACIJI SAMOBORSKI OTOK

Razina studije: GLAVNA OCJENA ZAHVATA U SAMOSTALNOM POSTUPKU

Broj projekta: 5400-0004/14

Knjiga: II GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU - SAŽETAK

Voditelj izrade studije: mr.sc.Blaženka Banjad Ostojić.dipl.ing. biol- ekol.

Suradnici: dr. sc. Ivana Buj dr.sc. Natalija Pavlus, mag.biol.

Marko Doboš, mag. oecol. et prot. nat. Ana Ptiček, mag oecol. Vanja Medić, dipl.ing.biol.-ekol.

Pomoćnik Direktora Zavoda:

mr. sc. Ivan Barbić, dipl. ing. građ., PMP

Direktor Zavoda:

mr.sc.Josip Majer, dipl.ing.građ.

Mjesto i datum: Zagreb, lipanj 2014.

KOPIJA BR. REVIZIJA A

INSTITUT IGH, d.d.

ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU I EKOLOGIJU

ELABORAT GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU 5400-0004/14 OBALOUTVRDA NA RIJECI SAVI NA LOKACIJI SAMOBORSKI OTOK

Stranica 2 od 51

SADRŽAJ: 1. UVOD .......................................................................................... 3 2. PODACI O ZAHVATU I LOKACIJI ZAHVATA .................................................. 14 3. PODACI O EKOLOŠKOJ MREŽI ............................................................... 38 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU .......................................... 44 4.1. KONAČNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU I ODABIR NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE ZAHVATA .................................................... 44 5. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ............ 47 5.1. PRIJEDLOG MJERA UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA NA CILJEVE OČUVANJA I CJELOVITOST PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE .................................... 47 5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA EKOLOŠKE MREŽE ................................... 48 6. IZVORI PODATAKA ........................................................................... 49 7. POPIS PROPISA .............................................................................. 51

INSTITUT IGH, d.d.


ELABORAT GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU 5400-0004/14

OBALOUTVRDA NA DESNOJ OBALI RIJEKE SAVE NA LOKACIJI SAMOBORSKI OTOK

Stranica 3 od 51

1. UVOD

1.1. RAZLOZI IZRADE STUDIJE Nakon pojave ekstremnog vodnog vala u rujnu 2010. godine koji se svrstava u 100 godišnju vodnu pojavu, te poplavnih događanja nastalih preplavljivanjem i rušenjem nasipa, a zbog neposredne opasnosti za ljude i imovinu, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o građenju u slučaju neposredne opasnosti za područje Zagrebačke županije, Klasa: 350-01/10-01/02; Ur. broj: 5030112-10-1 od 19. studenog 2010. godine.

Na desnoj obali rijeke Save, na potezu od naselja Medsave pa do granice s Republikom Slovenijom registrirana su oštećenja obaloutvrde i to na lokacijama kod naselja Medsave od riječne stacionaže Save 720+450 do 721+450 km (Knjiga I), te kod naselja Samoborski Otok od stacionaže Save 724+850 do 726+250 km. Predmet razmatranja ovog elaborata (Knjiga II) je obaloutvrda kod Samoborskog Otoka preprojektirana na način da se skrati za cca. 500 m i počinje u rkm 724+850, a završava u rkm 725+775. Razlog preprojektiranja obaloutvrde kod Samoborskog Otoka je omogućavanje opstanka vrste blistavca Telestes souffia na lokaciji Natura 2000 područja HR2001503 Potok Bregana, trenutno posljednjoj u RH, a koja se nalazila u obuhvatu zahvata izgradnje obaloutvrde Samoborski otok. Iz predmetnog zahvata izostavilo se ušće potoka Bregana, cijela uzvodna dionica od ušća do stacionaže 726+250, te dio obaloutvrde nizvodno od ušća cca. 200 m do stacionaže 725+775. Na taj način će ostati očuvano ušće i cca. 500 m obale rijeke Save u sadašnjem stanju, uzvodno i nizvodno od ušća potoka Bregana. Zahvatom se planira izvesti tehničko rješenje koje će poboljšati stanje oštećene i odronjene obale i smanjiti eroziju obaloutvrda i ugroženost stabilnosti obaloutvrda i nasipa na predmetnom području. Nositelj zahvata Hrvatske vode, VGO za slivno područje gornje Save, Ulica grada Vukovara 271/IX, Zagreb, putem ovlaštenog zastupnika Instituta IGH d.d., Janka Rakuše 1, Zagreb, podnio je Odsjeku za zaštitu okoliša, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Zagrebačke županije, dana 26. veljače 2013. godine, Zahtjev za izdavanje mišljenja o prihvatljivosti zahvata „Obaloutvrda na rijeci Savi na lokaciji Samoborski Otok“ za ekološku mrežu. Stoga je Odsjek za zaštitu okoliša, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Zagrebačke županije, Rješenjem, Klasa UP/I 612-07/13-02/02, Ur. broj: 238/18-02/5-13-05, od 6. lipnja 2013. godine, dao mišljenje o potrebi provedbe Glavne ocjene zahvata s ocjenom drugim pogodnih mogućnosti (prilog 1.1.-1.), sukladno Pravilniku (NN 118/09). Nakon uvida u izrađen elaborat Glavne ocjene predmetnog zahvata (IGH, prosinac 2013.), te na osnovu Mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode (Klasa: 612-07/14-38/81; Ur. broj: 366-07-10-14-2 od 26. 3. 2014.), Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Zagrebačke županije je Zaključkom (Klasa: UP/I-612-07/14-02/01; Ur. broj: 238/1-18-02/5-14-05, od 2. 4. 2014.) pozvao nositelja zahvata da dopuni podneseni zahtjev, odnosno elaborat Glavne ocjene, kako stoji u izreci Zaključka (prilog 1.1.-2.).

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 4 od 51

Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13), elaborat Glavne ocjene izrađen je sukladno odredbama nove Uredbe i Zakona, odnosno razmatrani su utjecaji planiranog zahvata na područja ekološke mreže RH, prema izvodu iz Karte ekološke mreže RH (EU ekološka mreža NATURA 2000) i novoj Uredbi (NN 124/13).

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 5 od 51

Prilog 1.1.-1.: Rješenje Zagrebačke županije o potrebi provedbe Glavne ocjene.

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 6 od 51

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 7 od 51

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 8 od 51

Prilog 1.1.-2.: Zaključak, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Zagrebačke županije.

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 9 od 51

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 10 od 51

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 11 od 51

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 12 od 51

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 13 od 51

1.1.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA Naziv i sjedište tvrtke: HRVATSKE VODE VGO za gornju Savu Ulica grada Vukovara 271/IX 10000 Zagreb

MB: 080081787 OIB: 28921383001

Ime odgovorne osobe: Andrino Petković, dipl. ing. građ., Direktor VGO za gornju Savu Odgovorna osoba Nositelja zahvata za provedbu procedure Glavne ocjene zahvata na ekološku mrežu: Sanja Filipan Vdović, tel. 01/2369894. 1.2. CILJ PROVEDBE GLAVNE OCJENE ZAHVATA Cilj provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu je procjena utjecaja izgradnje i korištenja obaloutvrde na desnoj obali rijeke Save kod mjesta Samoborski Otok na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, kroz pojedinačne i kumulativne utjecaje. Predmetni zahvat obaloutvrde Samoborski Otok od r. km 724+850 do 725+775 km ne nalazi se na području ekološke mreže RH (EU ekološka mreža NATURA 2000). U blizini planiranog zahvata nalaze se područja ekološke mreže RH: • HR2001503 Potok Bregana (na udaljenosti cca. 200 m) • HR2000583 Medvednica (na udaljenosti cca. 6.5 km); • HR2000586 Žumberak-Samoborsko gorje (na udaljenosti cca. 7 km); • HR2000589 Stupnički lug (na udaljenosti od 11,5 km); • HR2001070 Sutla (na udaljenosti cca. 3 km, uzvodno); • HR2001228 Potok Dolje (na udaljenosti cca. 7 km, nizvodno); • točkasti lokalitet HR2001178 Vugrinova špilja (na udaljenosti cca. 9 km) Za navedeni zahvat ne isključuje se nastanak utjecaja na ciljne vrste i staništa ekološke mreže RH, te je detaljna analiza utjecaja na ekološku mrežu provedena nastavno kroz poglavlja Glavne ocjene zahvata.

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 14 od 51

2. PODACI O ZAHVATU I LOKACIJI ZAHVATA

2.1. OBUHVAT ZAHVATA Lokacija predmetnog zahvata smještena je na obali rijeke Save na sjevernoistočnom dijelu Grada Samobora u neposrednoj blizini naselja Samoborski Otok te obuhvaća desnu obalu rijeke Save u dužini 1400 m na potezu od stacionaže 724+850 do 726+250 rijeke Save.

Slika 2.1.-1. Smještaj lokacije zahvata na području Grada Samobora U naselju Samoborski Otok kako se vidi iz prikaza na slici 2.1.-2., na desnoj obali rijeke Save uočena su oštećenja obale i odroni obale u dužini 1400 m od riječne stacionaže 724+850 do 726+250 km.

LOKACIJA

ZAHVATA

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 15 od 51

Predloženo rješenje obaloutvrde na desnoj obali rijeke Save, kod mjesta Samoborski Otok, obuhvaća sanaciju oštećenja nastalih klizanjem obale i izravnanje obalnog pokosa prema projektiranom normalnom poprečnom profilu i izvedbu kamene obloge. Predmetni odroni i oštećenja se nalaze duž cijele dionice, a naročito oko utoka potoka Bregana u Savu, te između postojećeg betonskog zida za obranu od poplave i rijeke Save. 2.2. LOKACIJA ZAHVATA Obaloutvrda je planirana na području katastarske općine Samoborski Otok (kč.br. 1 i 1598) te katastarske općine Bregana (kč.br. 1610), koje se nalaze na prostoru Grada Samobora (tablica 2.1.-1.). U nastavku je grafički prikaz i tablica sa popisom čestica obuhvaćenih izgradnjom planirane obaloutvrde.

Slika 2.1.-2. Lokacijski smještaj predmetne obaloutvrde Samoborski otok s prikazom na HOK-u

Slika 2.2.-1. Izvod iz PGP-a s prikazom čestica obuhvaćenih izgradnjom planirane obaloutvrde

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 16 od 51

Tablica 2.2.-2. Podaci o katastarskim česticama obuhvaćenim planiranom obaloutvrdom

Red: broj

Br. čestice Površina

m2 Posjednik / k. općina Broj Uloška Vlasnik

1 1 169 371 JAVNO VODNO DOBRO

(PAŠNJAK U BLATNICI) / k.o. Samoborski Otok

1683

REPUBLIKA HRVATSKA, JAVNO VODNO DOBRO POD UPRAVLJANJEM HRVATSKIH

VODA (VLASNIK)

2 1610 58 972 JAVNO DOBRO (RIJEKA SAVA) / k.o. Bregana

1639


VODA (VLASNIK)

3 1598 259 859 JAVNO DOBRO (RIJEKA SAVA) /

k.o. Samoborski Otok 1684


VODA (VLASNIK)

2.3. TEHNIČKO RJEŠENJE U Idejnom projektu, cjelokupna obaloutvrda Samoborski Otok (obzirom na prirodno stanje terena, dužinu pokosa, geomehaničke karakteristike tla i sl.) je projektirana s dva različita poprečna presjeka – sa jednostrukim poprečnim presjekom bez berme u nagibu 1:2, koji je odabran za profile s manjom dužinom prirodnog pokosa (presjeci 2-8 do 2-12 uzvodno od ušća potoka Bregana u Savu), te poprečnim presjecima s dva pokosa između kojih je smještena berma, odnosno dva pokosa s različitim nagibom gledajući poprečni presjek (svi ostali presjeci, odnosno nizvodno gledajući od 2-7 do 1-2). Idejni projekt, koji se odnosi na dionicu obaloutvrde Samoborski Otok od rkm 724+850 do 725+550, obuhvaća gledajući uzvodno; profile od 1-2 do 1-23 (ukupno 22 profila), Prilog 9, Situacija 1. Na toj dionici projektiran je samo pokos s dvostrukim nagibom i bermom. Dionica od rkm 725+550 do 726+250 obuhvaća gledajući uzvodno profile od 1-24 do 2-12 te su na njoj projektirana oba karakteristična profila obaloutvrde, i jednostruki i dvostruki, Prilog 9, situacija 2. Kamena obaloutvrda, koja se proteže od nožice do berme projektirana je u blažem nagibu 1:2.5. Berma je određena prema nivou male, 95 %-tne vode, a širina berme je minimalno 3,0 m radi operativnih zahtjeva kod izvođenja i održavanja. Širina berme se mjestimično gledajući situaciju mijenja i postaje šira (od profila 1-9 do profila 1-16 gledajući situaciju), a sve radi tehničkih uvjeta izvođenja i smanjenja obima zemljanih radova unutar postojećeg korita. Iznad te berme, obaloutvrda se izvodi sa nagibom 1:2 skroz do uklopa pokosa obaloutvrde u postojeću obalu. Kamena obloga za zaštitu obalnog pokosa od erozivnog djelovanja vodnog toka projektirana je do nivoa 40 %-tne vode, odnosno nivoa srednje vode. Projektirani pokos izvodi se iskopom i nasipavanjem postojeće obale. Za zaštitu obalnog pokosa od erozije iznad nivoa 40%-tne vode projektirana je obloga ozelenjavanjem, primjenom inertne 3D geoprostirke i hidrosjetve u mogućoj kombinaciji sa živim fašinama ili slojevima žbunja. U nožici pokosa projektirana je uzdužna kamena gradnja za učvršćenje obalnog pokosa i kontinuirana kamena pregača u dnu riječnog korita za osiguranje nožice od podlokavanja. Širina kamene pregače iznosi 4.00 m, a debljina 1.20 m, s nagibom pokosa 1:1,5.

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 17 od 51

Obalni pokos osigurava se kamenom oblogom debljine 0.80 m do visine 40%-tnog vodostaja. Kamena pregača, uzdužna gradnja u nožici i kamena obloga izvode se od lomljenog kamena nominalne veličine Dn50 = 0.40 m. Geometrijski elementi projektiranog obalnog pokosa obaloutvrde, odnosno karakteristični presjeci i situacija prikazani su na slikama nastavno.

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 18 od 51

Slika 2.3.3.-1. Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s dvostrukim pokosom i bermom (presjek u nasipavanju postojeće obale)

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 19 od 51

Slika 2.3.3.-2. Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s dvostrukim pokosom i bermom (presjek u nasipu postojeće obale)

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 20 od 51

Slika 2.3.3.-3. Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s jednostrukim pokosom (presjek u nasipavanju postojeće obale)

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 21 od 51

Slika 2.3.3.-4. Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s jednostrukim pokosom (presjek u iskopu postojeće obale)

INSTITUT IGH, d.d.




Stranica 22 od 51

Slika 2.3.3.-5. Situacijski prikaz planirane obaloutvrde Samoborski Otok (obje projektirane dionice)

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 23 od 51

Oblikovanje obaloutvrde diktirano je geomehaničkim i hidrauličkim proračunom, te potrebom održavanja građevina na rijeci, radi čega i je definirana minimalna širina berme od 3,0 m. Jedan od razloga za izbor takve konture obalnog pokosa, s bermom u nivou 95%-tne vode, te kamenom zaštitom do 40%-tne vode, je da se projektirani obalni pokos što više prilagodi postojećoj konturi obale vodotoka i da se na taj način smanje troškovi izvođenja sanacionih radova. Na osnovu geomehaničkog proračuna, u kojem su sadržani elementi i karakteristike temeljnog tla, zaključeno je da pokos s bermom ima veću stabilnost od sloma materijala duž klizne plohe u odnosu na pokos bez berme za tu dužinu pokosa, a izvedbom berme smanjuje se ukupna težina materijala na kliznoj plohi. To je naročito značajno kod dubokih kosina, kao što je ovdje slučaj, gdje dubina obalnog pokosa doseže i preko 12 m. Projektirani rubovi berme slijede projektiranu regulacionu liniju. Pri projektiranju se pazilo da pomaci ruba berme ne budu preveliki i da promjene širine berme budu kontinuirane, kako bi se sačuvao vizualni kontinuitet projektiranog obalnog pokosa i obaloutvrde. Predloženo rješenje za sanaciju odrona na dijelovima obaloutvrde obuhvaća popunjavanje depresija nastalih klizanjem obale i izravnanje obalnog pokosa sitnozrnatim šljunkom prema projektiranom normalnom poprečnom profilu, postavljanje 3D geoprostirke preko izravnatog obalnog pokosa, stabilizaciju i zaštitu geoprostirke pokrivnim slojem i hidrosjetvom u mogućoj kombinaciji sa živim fašinama ili slojevima žbunja. Sitnozrnati šljunak kopa se iz pozajmišta, izvan granica obuhvata buduće obaloutvrde i transportira kamionima do mjesta ugradbe. Dopremljeni šljunak ugrađuje se refulerom u postojeće depresije, a nakon toga se nanosi izravnavajući sloj šljunka. Preko tako izravnatog obalnog pokosa postavlja se geoprostirka i pokrivni sloj. 3D geoprostirka je razdjelni sloj između izravnavajućeg sloja šljunka i pokrivnog sloja, u koji se tijekom vremena uklini hidrosjetva i biljni pokrov. Geoprostirka sprečava ispiranje sitnijih čestica iz izravnavajućeg sloja od šljunka. Na krajeve geoprostirke pričvršćuju se metalne cijevi (tubing), radi lakšeg namatanja geoprostirke. Geoprostirka namotana na rolu postavlja se izvedbom u suhom. Nakon odmatanja prve role geoprostirke, pristupa se odmatanju druge i redom ostalih rola, pri čemu se izvodi poprečni preklop u duljini od 1 m. Ako se geoprostirka postavlja na većim dužinama od dužine pojedinih panela, tada se izvodi uzdužni preklop u dužini od 5-10 m. Nakon postavljanja geoprostirke, ugrađuje se pokrivni sloj debljine 15 cm za stabilizaciju i zaštitu pokosa, a na koji se zasijava hidrosjetva. Pokrivni sloj treba ugrađivati postepeno, kako bi se jednoliko rasporedio u predviđenom sloju preko geoprotirke. Za dio pokosa od 95%-tne do 40%-tne vode, na razastrti sloj šljunka granulacije od 0-60 mm ugrađuje se lomljeni kamen nominalnog promjera Dn50 = 40 cm, u sloju debljine 80 cm. Lomljeni kamen ugrađuje se u oblogu bagerom hvatačem s prethodno izvedene berme. Pri tome, mjesto ugradbe mora biti u dohvatu ruke bagera.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 24 od 51

Ukoliko je to moguće, s obzirom na nivo vode u vodotoku u trenutku građenja, lomljeni kamen treba namještati ručno na pojedina mjesta u količini 10% od ukupne količine kamena, kako bi se postigla veća ukliještenost pojedinog kamenja i što pravilnija Iinija obale. Lomljeni kamen za oblaganje pokosa obale doprema se kamionima ili drugom transportnom mehanizacijom i odlaže na obali duž linije ugradnje, u količinama koje se prema projektu zahtijevaju po dužnom metru obaloutvrde. Izvođenje berme i kamene nožice, također od lomljenog kamena nominalnog promjera Dn50 =40 cm može se izvoditi ili s plovnog objekta unutar korita rijeke Save s kojim je kameni materijal i dopremljen na gradilište, upotrebom bagera s rukom dovoljne dužine da se dohvati cijeli projektirani presjek obaloutvrde, ako vodostaj rijeke u vrijeme građenja to dopušta ili izvedbom prilazne rampe na pokos obale te postepenim izvođenjem uzdužne građevine unutar korita s koje se onda ugrađuje materijal i u korito i po pokosu planirane obaloutvrde. U slučaju obaloutvrde Samoborski Otok prilazna rampa se može izvesti i uzvodno i nizvodno od utoka potoka Bregana s rijekom Savom te na taj način započeti izvođenje radova. Forma ovako izvedene nožice i nasipa berme od kamenog nabačaja kontrolira se geodetskim premjeravanjem ili mjerenjem dubina. Ako ta forma znatnije odstupa od projektirane, potrebno je izvršiti formiranje nožice. To se formiranje izvodi pomoću bagerske košare, djelomičnim premještanjem te manjim guranjem ili vučenjem kamena u vodi. Radi što lakšeg rada bagerskom košarom u vodi poželjno je nožicu obaloutvrde izvoditi u vrijeme malih voda, što treba biti predviđeno projektom. 2.4. TEHNOLOGIJA IZGRADNJE OBALOUTVRDE Radovi na izgradnji obaloutvrde započinju raščišćavanjem lokacije izgradnje objekta. Prilikom raščišćavanja terena potrebno je posjeći i ukloniti žbunje i stabla na pokosu obale rijeke Save na mjestu izgradnje obaloutvrde. Nakon raščišćavanja, teren se poravna te se vrši geodetsko i hidrografsko snimanje profila korita i obale kao „nulti snimak“. Ovaj geodetski snimak („nulti snimak“) služi kako bi se utvrdilo početno stanje obale i korita neposredno prije izgradnje objekta. Geodetsko snimanje profila se provodi sukladno njihovom položaju, koji je definiran projektom. Nakon provedbe nultog snimka potrebno je izvršiti ucrtavanje snimljenog stanja na projektirane elemente građevine te utvrditi razlike koje mogu nastati u potrebnim količinama materijala. Do određene promjene u potrebnim količinama materijala za izgradnju može doći, jer su tokom vremena, od vremena projektiranja do vremena izgradnje, moguće promjene u geometriji obale i korita na lokaciji izgradnje objekta. Rijeka je prirodni tok vode, koji pod utjecajem gravitacije teče koritom što ga sama erodira i formira. Prirodno je za očekivati da tokom vremena može doći do promjena u geometriji poprečnih profila na promatranom području uslijed erozijskog djelovanja vode. Rijeka uslijed svog prirodnog toka svojim vučnim silama transportira riječni nanos duž svog korita. Riječni nanos se unutar korita prirodno deponira te uslijed djelovanja vučnih sila ponovno pomiče i deponira na drugim lokacijama. Slijedom mogućih morfoloških promjena u geometriji korita i obale rijeke Save nalaže se nužnim provesti snimak obale i korita neposredno prije izgradnje građevina.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 25 od 51

Nakon provedbe „nultog snimka“ te ucrtavanja projektiranih elemenata na snimljene profile i analize količina provodi se iskolčenje projektiranih elemenata objekta. Elaborat iskolčenja te iskolčenje građevine mora obaviti osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Važno je istaknuti da radovi na izgradnji obaloutvrde trebaju biti planirani za dio godine kad se bilježe niski vodostaji rijeke Save kako radovi, strojevi i dijelovi sustava ne bi bili ugroženi pojavom visokih voda. Obaloutvrda Samoborski Otok, obzirom na prirodno stanje terena, dužinu pokosa, geomehaničke karakteristike tla i sl., je projektirana s dva različita poprečna presjeka - jednostruki poprečni presjek bez berme u nagibu 1:2, koji je odabran za profile s manjom dužinom prirodnog pokosa, te poprečne presjeke s dva pokosa između kojih je smještena berma, odnosno dva pokosa s različitim nagibom gledajući poprečni presjek. Oba karakteristična poprečna presjeka odabranog tehničkog rješenja obaloutvrde u osnovi se sastoji od kamene nožice od lomljenog kamena do visine 95%-tne vode, nožice pokosa projektirane kao uzdužna kamena gradnja za učvršćenje obalnog pokosa i kontinuirana kamena pregača u dnu riječnog korita za osiguranje nožice od podlokavanja, te naposljetku obloge pokosa, lomljenim kamenom na podlozi od šljunka do 40%-tne vode. Kako bi se izgradili projektirani elementi konstrukcije obaloutvrde, potrebno je provesti iskop, kojim se definira projektom predviđena geometrija podloge konstrukcije. Iskop se provodi bagerom s direktnim utovarom iskopanog materijala u kamion. Iskop materijala vršit će se dijelom sa kote visoke obale do dubine dosega ruke bagera, a dijelom sa radnog platoa koji će biti definiran izgradnjom nožice obaloutvrde. Iskopani materijal se istovara na privremenu deponiju na obali rijeke. Iskopani materijal koristit će se za nasipanje na dijelovima poprečnih profila, u količinama u kojima je raspoloživ, kako bi se definirao projektirani oblik pokosa sve u skladu sa nacrtima poprečnih presjeka danim u projektu. Preostale potrebne količine materijala, ukoliko se ukaže potreba, dovest će se sa pozajmišta. Prilikom iskopa vrši se oblikovanje pokosa u projektiranom nagibu. Na dijelu iskopa, koji će se provoditi sa radnog platoa odnosno sa krune nožice iskopani materijal, gdje to budu dopuštale prilike, može biti ugrađen iza nožice, na obalnu stranu sve u skladu sa projektiranim elementima poprečnih profila. Kamena nožica obaloutvrde od lomljenog kamena, te kamena pregača visine 1,2 m i duljine 4,0 m za zaštitu od podlokavanja nominalne veličine Dn50 = 0.40 m polaže se direktno na pripremljeno prirodno tlo unutar korita rijeke Save. Radovi na izradi ovog dijela obaloutvrde mogu se izvoditi ili strojno s plivajućeg pontona ili direktno s platoa postojeće berme ukoliko postoji vjerojatnost da se radovi izvode sa obale izvedbom pristupne rampe na pokos buduće obaloutvrde. Nakon uzdužne izgradnje nožice obaloutvrde s plivajućeg pontona ili planirane rampe koja se može izvesti uz utok potoka Bregana u rijeku Savu, odnosno izvedbom berme te oblikovanja pokosa obale, rade se slojevi obloge projektirane obale do 40%-tne vode odnosno slojevi obaloutvrde. Ovaj dio pokosa se sastoji od 30 cm granuliranog šljunka 0-60 mm kao podloge, te obloge od kamena nominalne veličine Dn50 = 0.40 m, u ukupnoj debljini od 80 cm. Slojevi obaloutvrde se rade strojno bagerom dijelom sa radnog platoa odnosno nožice obaloutvrde, a dijelom sa kote visoke obale, sve zavisno o tehnološkim mogućnostima dosega ruke bagera odabranog izvođača radova. Za radove je potrebno birati stroj sa većim dosegom ruke kako bi se radovi mogli lakše provoditi.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 26 od 51

Kamen se kamionom dovozi do lokacije ugradnje te se pomoću bagera razastire po pokosu obale. Tako razastrt kamen po pokosu obaloutvrde zatim je potrebno rolirati odnosno ručno složiti i poravnati. Prilikom ručnog preslagivanja obloge koriste se ručni alati čekići i nabijači kako bi se kamen mogao čim bolje nabiti i složiti. Sloj šljunka radi se u sloju debljine 30 cm krupnoće zrna 0 do 60 mm. Krupnoća zrna šljunka ne smije biti manja kako ne bi došlo do ispiranja kroz oblogu. Šljunak se dovozi kamionom te se strojno uz pomoć bagera ugrađuje po pokosu obale uz potrebno lagano zbijanje i oblikovanje projektiranog pokosa. Preko formiranog i oblikovanog pokosa se polaže razdjelna 3D geoprostirka. Geoprostirka se na gradilište doprema u rolama te se razmotava preko isplaniranog pokosa uz ručno pričvršćivanje drvenim klinovima. Preko geoprostirke se onda nasipa sloj izravnavajućeg materijala debljine 15 cm te se vrši zaštita pokosa hidrosjetvom. Polaganje geoprostirke i ostali radovi na pokosu obaloutvrde iznad nivoa 40%-tne vode se izvode u suhom. Nakon završetka radova izrađuje se snimak izvedenih radova sa ucrtavanjem na projektirane elemente.

2.5. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA ZAHVATA Tijekom zahvata planirane su slijedeće radnje:

• sječa šiblja i stabala; • poravnavanje terena na pokosu desne obale rijeke Save na mjestu obaloutvrde u

dužini od oko 1400 m; ~300 m uzvodno od ušća potoka Bregane i ~1100 m nizvodno; • iskop materijala iz korita rijeke; • izradu podloge konstrukcije obaloutvrde i oblikovanje pokosa u projektiranom

nagibu nasipavanjem izvađenog i dodatno dopremljenog materijala; • izradu kamene nožice obaloutvrde, kamene pregače (visine 1,2 m i duljine 4,0 m)

za zaštitu od podlokavanja i berme polaganjem lomljenog kamena (nominalne veličine kamena Dn50=40 cm) na prethodno pripremljenom koritu rijeke;

• izradu slojeva obaloutvrde od 30 cm granuliranog šljunka (0-60 mm) kao podloge, te obloge od kamena nominalne veličine Dn50=40 cm, u ukupnoj debljini od 80 cm;

• polaganje biorazgradive 3D geoprostirke preko oblikovanog pokosa; • nasipavanje sloja izravnavajućeg materijala debljine 15 cm i zaštitu pokosa

hidrosjetvom. Detaljan opis radova dat je u poglavlju 2.4.4. TEHNOLOGIJA IZGRADNJE OBALOUTVRDE. Prema podacima iz tehničkog opisa zahvata, u tehnološki proces ulaze slijedeće tvari/materijali i radovi u smislu realizacije planiranog zahvata:

Red. br. Opis Jed. mjere

Količina

A. PRIPREMNI RADOVI

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 27 od 51

1. Strojno čišćenje terena od obalnog raslinja. Stavka obuhvaća utovar i transport materijala na deponiju udaljenu do 5 km. Obračun radova po m² očišćenog terena.

m² 3420.00 UKUPNO (A) :

B. GEODETSKI RADOVI

1. Nulti snimak: Geodetsko - hidrografsko snimanje poprečnih profila korita i obale rijeke Save za potrebe izgradnje obaloutvrde. Profili se snimaju prema projektu. Profili služe za utvrđivanje nultog stanja terena korita i obale. Potrebno je zatim izvršiti ucrtavanje snimljenog stanja na projektirane elemente obalne građevine te utvrditi razlike u količinama materijala obzirom na snimak proveden za potrebe projektiranja. Snimanje se provodi dijelom suhozemno, a dijelom na vodi sa plovnog objekta. Potrebno je snimiti ukupno 20 profila duž trase projektirane obaloutvrde. Obračun radova po m′ snimljenih profila.

m` 1450.00 2. Izrada elaborata o iskolčenju

građevine. Stavka obuhvaća izradu elaborata geodetskih radova na iskolčenju od strane osoba registriranih za tu vrstu djelatnosti. Obračun paušalno.

paušalno 3. Iskolčenje trase obaloutvrde.

Geodetsko iskolčenje predviđenih zahvata, visinski i tlocrtni položaj projektiranih elemenata. Stavka obuhvaća sva mjerenja u vezi s prijenosom podataka iz projekta na teren i obratno te održavanje iskolčenih točaka na terenu od početka radova do primopredaje radova Investitoru. Opseg radova mora zadovoljavati potrebe gradnje, kontrole radova i obračuna. Obračun po m′ radova .

Iskolčenje profila m 1450.00 Iskolčenje osi m 800.00

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 28 od 51

4. Geodetski snimak izvedenih objekata. Stavka obuhvaća geodetsko snimanje izvedenog stanja, snimanje poprečnih profila izvedenog objekta. Obračun radova po m′ snimljenih profila.

m 1450.00 UKUPNO (B) :

C. IZGRADNJA OBJEKATA

ISKOP ZA POTREBE IZGRADNJE OBALOUTVRE

Strojni iskop bagerom u materijalu C kategorije, u obalnom pokosu za potrebe izgradnje obaloutvrde. Radovi obuhvaćaju iskop bagerom utovar u kamione, odvoz i istovar na deponiju udaljenu do 500 m između obaloutvrde i nasipa. Obračun po m³ iskopanog materijala.

m³ 7780.00 STROJNO UREĐENJE I PLANIRANJE OBALNOG POKOSA Strojno uređenje i planiranje obalnog pokosa uz pomoć bagera. Obračun po m2 uređene površine. m² 10140.00 IZRADA STABILIZACIJSKOG MADRACA ISPOD NOŽICE OBALOUTVRDE Izvedba, polaganje, stabilizacijskog madraca ispod tijela nožice obaloutvrde. Stabilizacijski madrac izvodi se od 3D geoprostirke, kazetiranog fašinskim kobama Ø 20 cm na rasteru 2.5 * 2.5 m i lomljenog kamena krupnoće 20 do 40 cm u sloju debljine 40 cm. Radovi se izvode dijelom suhozemno, a dijelom s plovnih objekata splavi i sl. Obračun po m² izvedenog stabilizacijskog madraca.

m² 9865.00 IZGRADNJA TIJELA NOŽICE OBALOUTVRDE

Izgradnja tijela nožice obaloutvrde kamenim materijalom. Izgradnja tijela nožice obaloutvrde radi se u vidu kamenog nabačaja od lomljenog kamena krupnoće od 30 do 60 cm. Radovi na ugradnji kamena u tijelo nožice obaloutvrde izvode se strojno uz pomoć bagera. U cijenu je uključena nabava, dobava i ugradnja lomljenog kamena te poravnavanje. Obračun po m³ dopremljenog i ugrađenog lomljenog kamena.

m³ 7980.00 POLAGANJE GEOTEKSTILA PO POKOSU OBALOUTVRDE

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 29 od 51

Polaganje razdijelnog geotekstila preko formiranog i oblikovanog pokosa obaloutvrde. Polaže se 3D geoprostirka. Obračun po m² dopremljenog i ugrađenog matrijala.

m² 9770.00 NASIPANJE MATERIJALOM IZ ISKOPA UZ FORMIRANJE POKOSA OBALOUTVRDE

Nasipanje materijalom iz iskopa uz formiranje pokosa obaloutvrde. Radovi obuhvaćaju dovoz materijala sa privremene deponije te strojnu ugradnju uz pomoć bagera. Obračun po m³ ugrađenog materijala. m³ 4570.00 RAZASTIRANJE VIŠKA ISKOPNOG MATERIJALA TE PLANIRANJE POKOSA PREMA VODOTOKU Razastiranje viška iskopnog materijala na području između obaloutvrde i nasipa te planiranje pokosa prema vodotoku. Radovi obuhvaćaju gradilišni transport, strojno guranje, razastiranje i planiranje materijala u blagom pokosu od nožice nasipa ka vodotoku. Obračun po m³ razastrtog i rasplaniranog materijala.

m³ 3230.00 IZRADA PODLOŽNOG SLOJA OBLOGE OBALOUTVRDE Izrada podložnog sloja obloge obaloutvrde od tucanika (drobljenog kamena) u debljini sloja od 30 cm, frakcije 16 do 32 mm. Radovi na ugradnj tucanika izvode se strojno uz pomoć bagera uz planiranje pokosa i potrebno lagano zbijanje. U cijenu je uključena nabava, dobava i ugradnja materijala. Obračun po m³ dopremljenog i ugrađenog šljunka. m³ 2780.00 IZRADA OBLOGE OBALOUTVRDE OD LOMLJENOG KAMENA Izrada obloge obaloutvrde od lomljenog kamena krupnoće 20 do 40 cm u debljini sloja 40 cm. Radovi na izgradnji obloge obaloutvrde izvode se dijelom strojno uz pomoć bagera, a dijelom ručno. Kamen se po pokosu obaloutvrde strojno razasrire te se potom ručno preslaguje i poravnava. U cijenu je uključena nabava, dobava i ugradnja kamena. Obračun po m³ dopremljenog i ugrađenog kamena.

m³ 3640.00 IZRADA ZAŠTITE HIDROSJETVOM

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 30 od 51

Rad obuhvaća nabavu i dobavu smjese miješane trave, vode i supstrata te strojno zatravljivanje pokosa obaloutvrde metodom hidrosjetve. Rad je prihvaćen nakon što se utvrdi početak vegetacije. Rad se mjeri i obračunava po m2 zasijane površine (prikazana površina prema smanjenom obuhvatu obaloutvrde). m² 10610.00 IZRADA STUBIŠTA NA POKOSU OBALOUTVRDE (kod vodomjerne letve) Izrada armiranobetonskog stubišta na pokosu obaloutvrde. Radovi obuhvaćaju sve potrebne iskope, tesarske i armiračke radove te betoniranje stubišta. Obračun po m³ ugrađenog betona u stubušte. Cijena uključuje sve potrebne iskope, oplatu, armaturu te betoniranje.

m³ 12.0 IZRADA PRISTUPNOG (SERVISNOG) PUTA NA GORNJOJ KOTI OBALOUTVRDE Izrada tucaničkog servisnog puta na gornjoj koti obaloutvrde. Prilikom izrade tucaničkog put radi se potreban iskop, planiranje posteljice, odvoz iskopanog materijala te ugradnja tucanika strojno uz potrebno zbijanje i niveliranje. Obračun po m izrađenog servisnog puta. m 636.00

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 31 od 51

2.7. OPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG

PROCESA TE EMISIJA TVARI Predviđene vrste materijala tijekom pripreme i gradnje obaloutvrde navedene su u poglavlju 2.4.4. Količine za sada nisu konačne te iz tog razloga nisu navedene. Tijekom obavljanja zahvata pripreme i izgradnje obaloutvrde, doći će do emisije sljedećih tvari: � ispušni plinovi � buka � vibracije Strojevi za pripremne radove i izgradnju obaloutvrde, uslijed rada proizvode buku i emitiraju onečišćujuće tvari u atmosferu. Izvor ispušnih plinova predstavlja ispušna cijev prilikom izgaranja goriva, a također se određene količine emitiraju isparavanjem goriva iz spremnika, isparavanjem iz uređaja za napajanje motora gorivom te isparavanjem maziva iz korita motora. Ispušni plinovi uključuju sljedeće komponente: - neškodljivi sastojci: dušik, vodena para, kisik - štetni sastojci: ugljik(IV)oksid, ugljik(II)oksid, ugljikovodici, sumpor(IV)oksid, dušikovi

oksidi, teški metali, lebdeće čestice. Obzirom da se radi o zahvatu kratkog vremenskog trajanja, smatra se da količina ispušnih plinova, kao niti razina buke neće u značajnijoj mjeri biti štetna za okoliš i ekološku mrežu. Vibracije koje nastaju radom strojeva, posebno u vodi, mogu imati privremeni utjecaj na vodene organizme, posebno ihtiofaunu. No, kako se radi o ograničenom vremenu trajanja radova, smatra se da isti neće imati značajniji utjecaj na ihtiofaunu.

2.8. OPIS VARIJANTNIH RJEŠENJA ZAHVATA Tijekom razrade projekta analizirano je varijantno rješenje opisano u nastavku. Kamena obaloutvrda koja se proteže od nožice do berme projektirana je u blažem nagibu 1:2.5. Berma je određena prema nivou male, 95 %-tne vode, a širina berme je minimalno 3,0 m radi operativnih zahtjeva kod izvođenja i održavanja. Širina berme se mjestimično gledajući situaciju mijenja i postaje šira (od profila 1-9 do profila 1-16 gledajući situaciju), a sve radi tehničkih uvjeta izvođenja i smanjenja obima zemljanih radova unutar postojećeg korita.

Iznad te berme, obaloutvrda se izvodi sa nagibom 1:2 skroz do uklopa pokosa obaloutvrde u postojeću obalu. Kamena obloga za zaštitu obalnog pokosa od erozivnog djelovanja vodnog toka projektirana skroz do vrha pokosa obaloutvrde, odnosno do njezinog uklopa u postojeći teren. Projektirani pokos izvodi se iskopom i nasipavanjem postojeće obale.

Kamena zaštita obaloutvrde od berme do nivoa 40%-tne vode projektirana je kao kamena obloga debljine 80 cm, a za zaštitu obalnog pokosa od erozije iznad nivoa 40%-tne vode projektirana je kamena obloga debljine 40 cm na pripremljenoj podlozi od granuliranog šljunka granulacije 0-60 mm.

U nožici pokosa projektirana je uzdužna kamena gradnja za učvršćenje obalnog pokosa i kontinuirana kamena pregača u dnu riječnog korita za osiguranje nožice od podlokavanja. Širina kamene pregače iznosi 4.00 m, a debljina 1.20 m, s nagibom pokosa 1:1,5.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 32 od 51

Kako je spomenuto, obalni pokos osigurava se kamenom oblogom debljine 0.80 m do visine 40 %-tnog vodostaja, a iznad kamenom oblogom debljine 0.4 m. Kamena pregača, uzdužna gradnja u nožici i kamena obloga izvode se od lomljenog kamena nominalne veličine Dn50 = 0.40 m.

Geometrijski elementi projektiranog obalnog pokosa obaloutvrde, odnosno karakteristični presjeci i situacija prikazani su na slikama nastavno.

Slika 2.8.-1.: Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s dvostrukim pokosom i

bermom (presjek u nasipavanju postojeće obale).

Slika 2.8.-2.: Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s dvostrukim pokosom i

bermom (presjek u nasipu postojeće obale).

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 33 od 51

Slika 2.8.-3. Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s jednostrukim pokosom (presjek u nasipavanju postojeće obale).

Slika 2.8.-4. Karakteristični presjek obaloutvrde Samoborski Otok s jednostrukim pokosom (presjek u iskopu postojeće obale).

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 34 od 51

Oblikovanje obaloutvrde diktirano je geomehaničkim i hidrauličkim proračunom te potrebom održavanja građevina na rijeci, radi čega i je definirana minimalna širina berme od 3,0 m.

Jedan od razloga za izbor takve konture obalnog pokosa, s bermom u nivou 95 %-tne vode, te kamenom zaštitom do konačne visine poprečnog presjeka, je da se projektirani obalni pokos što više prilagodi postojećoj konturi obale vodotoka i da se na taj način smanje troškovi izvođenja sanacionih radova.

Na osnovu geomehaničkog proračuna, u kojem su sadržani elementi i karakteristike temeljnog tla, zaključeno je da pokos s bermom ima veću stabilnost od sloma materijala duž klizne plohe u odnosu na pokos bez berme za tu dužinu pokosa, a izvedbom berme smanjuje se ukupna težina materijala na kliznoj plohi. To je naročito značajno kod dubokih kosina, kao što je ovdje slučaj, gdje dubina obalnog pokosa doseže i preko 12 m. Ovakav oblik konture obalnog pokosa, sa izvedbom berme projektirane širine 3.0 m, omogućuje strojno održavanje obaloutvrde sa obale vodotoka.

Projektirani rubovi berme slijede projektiranu regulacionu liniju. Pri projektiranju se pazilo da pomaci ruba berme ne budu preveliki i da promjene širine berme budu kontinuirane, kako bi se sačuvao vizualni kontinuitet projektiranog obalnog pokosa i obaloutvrde.

Predloženo rješenje za sanaciju odrona na djelovima obaloutvrde obuhvaća popunjavanje depresija nastalih klizanjem obale i izravnanje obalnog pokosa sitnozrnatim šljunkom prema projektiranom normalnom poprečnom profilu, postavljanje podloge od granuliranog šljunka te stabilizaciju i zaštitu pokosa kamenom oblogom.

Sitnozrnati šljunak kopa se iz pozajmišta i transportira kamionima do mjesta ugradbe. Dopremljeni šljunak ugrađuje se refulerom u postojeće depresije, a nakon toga se nanosi izravnavajući sloj šljunka. Preko tako izravnatog obalnog pokosa obale od 40%-tne vode do vrha presjeka postavlja se kako je rečeno granulirani šljunak 0-60 mm u debljini 30cm i kamena obloga debljine 40 cm.

Za dio pokosa od 95%-tne do 40%-tne vode, na razastrti sloj debljine 30 cm šljunka granulacije od 0-60 mm ugrađuje se lomljeni kamen nominalnog promjera Dn50 = 40 cm, u sloju debljine 80 cm. Lomljeni kamen ugrađuje se u oblogu bagerom hvatačem s prethodno izvedene berme. Pri tome, mjesto ugradbe mora biti u dohvatu ruke bagera. Ukoliko je to moguće, s obzirom na nivo vode u vodotoku u trenutku građenja, lomljeni kamen treba namještati ručno na pojedina mjesta u količini 10 % od ukupne količine kamena, kako bi se postigla veća ukliještenost pojedinog kamenja i što pravilnija Iinija obale. Lomljeni kamen za oblaganje pokosa obale doprema se kamionima ili drugom transportnom mehanizacijom i odlaže na obali duž linije ugradnje, u količinama koje se prema projektu zahtijevaju po dužnom metru obaloutvrde.

Izvođenje berme i kamene nožice, također od lomljenog kamena nominalnog promjera Dn50 =40 cm može se izvoditi ili s plovnog objekta unutar korita rijeke Save s kojim je kameni materijal i dopremljen na gradilište, upotrebom bagera s rukom dovoljne dužine da se dohvati cijeli projektirani presjek obaloutvrde ako vodostaj rijeke u vrijeme građenja to dopušta ili izvedbom prilazne rampe na pokos obale te postepenim izviđenjem uzdužne građevine unutar korita s koje se onda ugrađuje materijal i u korito i po pokosu planirane obaloutvrde. U slučaju obaloutvrde Samoborski Otok prilazna rampa se može izvesti i uzvodno i nizvodno od utoka potoka Bregana s rijekom Savom, te na taj način započeti izvođenje radova.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 35 od 51

Forma ovako izvedene nožice i nasipa berme od kamenog nabačaja kontrolira se geodetskim premjeravanjem ili mjerenjem dubina. Ako ta forma znatnije odstupa od projektirane, potrebno je izvršiti formiranje nožice. To se formiranje izvodi pomoću bagerske košare, djelomičnim premještanjem te manjim guranjem ili vučenjem kamena u vodi. Ova varijanta poprečnog presjeka obaloutvrde nije odabrana, jer se prema projektantskom mišljenju s ekološkog gledišta ne uklapa kvalitetno u prirodno stanje terena prije svega, a osim toga troškovi izgradnje su značajno veći čime se nepotrebno opterećuje investicija. Naime, prema izvodu uz Karte ekološke mreže RH (poglavlje 3, slika 3.2.-1.), vidljivo je da se obaloutvrda Samoborski Otok od cca. rkm 725+900 do rkm 726+000, ušće potoka Bregana u rijeku Savu, nalazi na području ekološke mreže RH, važno područje za divlje svojte: HR2001503 Potok Bregana. Preostali do dionice obaloutvrde uzvodno i nizvodno od ušća potoka Bregana, ne nalazi se na području ekološke mreže RH. Navedenim tehničkim rješenjem (poglavlje 2.4.3.), predviđeno je utvrđivanje ušća potoka Bregana u rijeku Savu, kako bi se postigla stabilnost predviđene obaloutvrde. Analizom predviđenog načina izgradnje tog dijela obaloutvrde, te 200-300 m uzvodnog i nizvodnog dijela obaloutvrde, zaključilo se da će se radovima izgradnje vrlo negativno utjecati na jedino preostalo stanište vrste blistavac (Telestes souffia) u RH, ciljne vrste područja HR2001503 Potok Bregana, na kojem ta vrsta obitava. Nestankom tog posljednjeg staništa, vrlo je izvjesno da bi mogla nestati i zadnja populacija blistavca u RH. Iz tog razloga su izvršene konzultacije sa Investitorom i projektantima te je razmotreno još jedno varijantno rješenje, kojim bi se iz zahvata izgradnje obaloutvrde kod Samoborskog Otoka izostavilo ušće potoka Bregana, cijela uzvodna dionica od ušća do stacionaže 726+250, te dio obaloutvrde, nizvodno od ušća, cca. 200 m, do stacionaže 725+775 (profil 1-28, Situacija 2, Prilog 9). Navedenim rješenjem ostati će očuvano ušće i cca. 500 m obale rijeke Save u sadašnjem stanju, uzvodno i nizvodno od ušća potoka Bregana, kako bi se vrsti blistavac (Telestes souffia) omogućio opstanak na ovoj lokaciji, trenutno posljednjoj u RH. Investitor se suglasio s prijedlogom i u slijedećim fazama izrade projektne dokumentacije će obaloutvrda kod Samoborskog Otoka biti preprojektirana na način da se skrati za cca. 500 m, na način da počinje u rkm 724+850 (profil 2-12, Situacija 2, prilog 9), a završava u rkm 725+775 (profil 1-28, Situacija 1, Prilog 9), iz razloga zaštite staništa i vrste blistavac (Telestes souffia), ciljne vrste područja HR2001503 Potok Bregana. ZAKLJUČAK: Prema originalnom rješenju iz idejnog projekta početak obaloutvrde kod Samoborskog otoka se nalazi oko 300 metara uzvodno od ušća Bregane, čime bi se moralo izvršiti i utvrđivanje samog ušća. Zbog zaštite naveden vrste ribe projektant i investitor su pristali na pomicanje početka obaloutvrde cca. 200 metara nizvodno od ušća Bregane. Daljnje skraćivanje obaloutvrde, odnosno pomicanje njenog početka 350 metara nizvodno od ušća Bregane u Savu je tehnički neprihvatljivo, iz razloga što tok rijeke Save, 200 metara nizvodno od ušća Bregane, zavija u lijevu stranu.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 36 od 51

U lijevim zavojima vodotoka desna obala je konkavna, odnosno nalazi se na vanjskoj strani zavoja. Zbog inercije mase vode u koritu, matica strujanja vodotoka (spojnica točaka najvećih brzina u sukcesivnim poprečnim profilima) se pomiče prema desnoj (konkavnoj) obali. Jednostavnije rečeno, brzina toka rijeke je povećana uz desnu obalu. Veća brzina toka uzrokuje i veće posmične sile koje pokreću vučeni nanos i time uzrokuju urušavanje obale i produbljenje korita.

Slika 2.8.-5: Shematski prikaz meandriranja rijeke i brzina toka u poprečnim profilima Bez izgradnje obaloutvrde, tok vode bi, u određenom vremenu, u lijevom zavoju odnosio materijal s desne obale, čime bi se korito počelo ''pomicati'' u desnu stranu. Na ovom području je to neprihvatljivo, jer bi se time ugrozili zaštitni nasipi na desnoj obali rijeke Save, odnosno došlo bi do podlokavanja nasipa i urušavanja. Urušavanje nasipa, prilikom nailaska velikih voda rijeke Save, bi ugrozilo imovinu i živote ljudi u mjestu Samoborski Otok, obližnje vodocrpilište kod Bregane i međunarodni granični prijelaz s Republikom Slovenijom Bregana - Obrežje, koji je od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku i Europsku Uniju. Opisani događaji su nedopustivi, te se još jednom naglašava neprihvatljivost i nemogućnost daljnjeg skraćivanja, odnosno nizvodnog pomicanja početka obaloutvrde na desnoj obali rijeke Save kod mjesta Samoborski Otok. Izgradnja obaloutvrda je jedina prihvatljiva metoda utvrđivanja, odnosno sprječavanja erozije i destrukcije obala. Predloženo rješenje je i s ekološke strane najprihvatljivije, zbog korištenja prirodnih materijala. Alternativa bi bila izgradnja obaloutvrde od armiranog betona, koja zasigurno nije povoljnija sa stajališta zaštite prirode i invazivnosti zahvata. Regulacijska pera, koja su hidrotehničke građevine koje se ne koriste za utvrđivanje i zaštitu obala, već se koriste za regulaciju toka rijeke, odnosno promjenu režima tečenja i izmještanje korita. S druge strane obaloutvrde ni na koji način ne utječu na postojeći režim tečenja rijeke.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 37 od 51

2.9. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima prikazana je u poglavlju 2.3.1.

2.10. GRAFIČKI PRILOZI – ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

Smještaj lokacije zahvata na Prostornom planu uređenja Grada Samobora, graf. prilog 1.1. Korištenje i namjena prostora, nalazi se na str. 23. Glavne ocjene.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 38 od 51

3. PODACI O EKOLOŠKOJ MREŽI

3.1. OPIS CILJEVA OČUVANJA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE NA KOJE ZAHVAT MOŽE UTJECATI

Uvidom u izvod iz Nacionalne ekološke mreže (Državni zavod za zaštitu prirode, listopad, 2013.) utvrđuje se da se predmetni zahvat, izgradnja obaloutvrde na lokaciji Samoborski Otok, u prihvaćenom varijantnom rješenju kojim se izostavilo ušće potoka Bregana (cijela uzvodna dionica od ušća do stacionaže 726+250 te dio obaloutvrde nizvodno od ušća, cca. 200 m do stacionaže 725+775), ne nalazi na području ekološke mreže RH. U buffer zoni od 10 km od planiranog zahvata nalaze se područja ekološke mreže RH (EU ekološka mreža NATURA 2000): - HR2001503 Potok Bregana (na udaljenosti cca. 200 m) • HR2000583 Medvednica (na udaljenosti cca. 6.5 km); • HR2000586 Žumberak-Samoborsko gorje (na udaljenosti cca. 7 km); • HR2000589 Stupnički lug (na udaljenosti od 11,5 km); • HR2001070 Sutla (na udaljenosti cca. 3 km, uzvodno); • HR2001228 Potok Dolje (na udaljenosti cca. 7 km, nizvodno); • točkasti lokalitet HR2001178 Vugrinova špilja (na udaljenosti cca. 9 km) Popis ciljnih svojti i staništa za područja ekološke mreže HR2001503 Potok Bregana, HR2000583 Medvednica, HR2000586 Žumberak-Samoborsko gorje, HR2000589 Stupnički lug, HR2001070 Sutla, HR2001178 Vugrinova špilja i HR2001228 Potok Dolje dan je u nastavku, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13): Šifra i naziv područja HR2001503 Potok Bregana

Opis područja Potok Bregana je pritok rijeke Save i jedina zona populacije blistavca (Telestes souffia) u Hrvatskoj. 100% populacije blistavca naseljava potok Breganu.

Ciljevi očuvanja Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske

Telestes souffia blistavac

Divlja svojta Blistavac (Telestes souffia)

IUCN status u RH Osjetljiva vrsta (VU)

Stupanj zaštite u RH Strogo zaštićena vrsta

Međunarodni status -

Biologija Blistavac može narasti do 18 cm, a prosječno je dugačak 12-15 cm. Tijelo je vretenasto, bočno spljošteno i prekriveno velikim ljuskama. Leđa su metalnoplave boje, bokovi metalnosrebrni a trbuh bijel. Po bokovima se proteže tamna crta. Usta su poludonja, glava je duga, a peraje su svjetlosmeđe do svjetlocrvene boje. Hrani se ličinkama kukaca, malim vodenim beskralješnjacima i algama. Spolno dozrije u trećoj godini života. Mrijesti se od kraja ožujka do početka svibnja. Ženka polaže 5000-8000 ljepljivih jaja na kamenje i šljunak. Blistavac je bentopelagična riba koja živi u jatima. Nastanjuje brzotekuće, čiste

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 39 od 51

vode u kojima je temperatura uzmeđu 10˚C i 20˚C a dno je pješćano ili kamenito.

Rasprostranjenost vrste Potok Bregana - ušće u rijeku Savu

Uzroci ugroženosti Regulacija vodenih tokova, bilo koji oblik onečišćenja i promjena temperature vode imaju velik negativan utjecaj na populaciju blistavca.

Migracije -

Šifra i naziv područja HR2000583 Medvednica Opis područja Područje Medvednice je sastavni dio „Parka prirode Medvednica“.

Medvednica je prvi put zaštićena 1963. godine kada je proglašeno 8 posebnih rezervata šumske vegetacije, dok je Park prirode proglašen 1981. godine na području od 22 826 ha. U veljači 2009. godine Zakonom o izmjenama Zakona o proglašenju Medvednice Parkom prirode granice Parka su izmijenjene, te danas površina Parka prirode iznosi 17 938 ha.


Euphydryas aurinia Lucanus cervus Rosalia alpina* Morimus funereus Austropotamobius torrentium* Bombina variegata Rhinolophus hipposideros Rhinolophus ferrumequinum Rhinolophus euryale Barbastella barbastellus Miniopterus schreibersii Myotis bechsteinii Myotis myotis Leptidea morsei Cordulegaster heros Barbus balcanicus Osmoderma eremita* Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju zastupljeni na teritoriju Republike Hrvatske 91L0 9260 9110 91K0 9180*

močvarna riđa jelenak alpinska strizibuba velika četveropjega cvilidreta potočni rak žuti mukač mali potkovnjak veliki potkovnjak južni potkovnjak širokouhi mračnjak dugokrili pršnjak velikouhi šišmiš veliki šišmiš Grundov šumski bijelac gorski potočar potočna mrena mirišljivi samotar Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) Šume pitomog kestena (Castanea sativa) Bukove šume Luzulo-Fagetum Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 40 od 51

8310 8210

Špilje i jame zatvorene za javnost Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

Šifra i naziv područja HR2000586 Žumberak - Samoborsko gorje

Opis područja Područje HR2000586 Žumberak - Samoborsko gorje je sastavni dio „Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje“ koje je zaštićeno 28. svibnja 1999., a obuhvaća oko 333 km². Obuhvaća brdsko-planinsko područje južne strane Žumberačke gore i Samoborskog gorja na prostoru Zagrebačke i Karlovačke županije.

Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske Cottus gobio Barbus balcanicus Euphydryas aurinia Lucanus cervus Morimus funereus Austropotamobius torrentium* Triturus carnifex Bombina variegata Rhinolophus hipposideros Rhinolophus Myotis bechsteinii Myotis myotis Lutra lutra Leptodirus hochenwarti Leptidea morsei Cordulegaster heros Himantoglossum adriaticum Osmoderma eremita* Hypodryas maturna Euplagia quadripunctaria*

peš potočna mrena močvarna riđa jelenak velika četveropjega cvilidreta potočni rak veliki vodenjak žuti mukač mali potkovnjak veliki potkovnjak velikouhi šišmiš veliki šišmiš vidra tankovratni podzemljar Grundov šumski bijelac gorski potočar jadranska kozonoška mirišljivi samotar mala svibanjska riđa danja medonjica

Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju zastupljeni na teritoriju Republike Hrvatske

4030 Europske suhe vrištine

6210* 6230* 6520 9110 91L0 91K0

Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune) Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama Brdske košanice Bukove šume Luzulo-Fagetum Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 41 od 51

7230 8310 7220* 6510 9260

Bazofilni cretovi Špilje i jame zatvorene za javnost Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) Šume pitomog kestena (Castanea sativa)

Šifra i naziv područja HR2000589 Stupnički lug

Opis područja Posebni rezervat šumske vegetacije Stupnički lug nalazi se oko 15 km jugozapadno od središta Zagreba, a obuhvaća površinu od približno 18 ha. Značenje je ovog područja u tome što su se zadržala osnovna obilježja autohtone šume hrasta lužnjaka (spada među najstarije sastojine te vrste u Hrvatskoj), dok je na cijelom području razvijena šumska zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba s bukvom.

Ciljevi očuvanja Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske Cerambyx cerdo

hrastova strizibuba

Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju zastupljeni na teritoriju Republike Hrvatske

9160 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

Šifra i naziv područja HR2001070 Sutla

Opis područja Sutla je granična rijeka prema republici Sloveniji, dužine 92 km. Izvor joj je na Maceljskoj gori. Površina porječja iznosi 582 km2. Područje predstavlja dolinu oblikovanu riječnim i padinskim procesima te tektonskim pokretima.

Ciljevi očuvanja

Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske Unio crassus obična lisanka Zingel streber mali vretenac Cottus gobio peš Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara Barbus balcanicus potočna mrena Rhodeus amarus gavčica Romanogobio kessleri keslerova krkuša Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 42 od 51

Šifra i naziv područja HR2001178 Vugrinova špilja

Opis područja Vugrinova špilja smještena je na području Zagrebačke županije i predstavlja točkasti lokalitet ekološke mreže RH.

Ciljevi očuvanja Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju zastupljeni na teritoriju Republike Hrvatske

8310 špilje i jame zatvorene za javnost

Šifra i naziv područja HR2001228 Potok Dolje

Opis područja Područje ekološke mreže HR2001228 Potok Dolje nalazi se unutar granica Grada Zagreba, a u nadležnosti upravljanja Javne ustanove “Maksimir” za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba.


Austropotamobius torrentium

potočni rak

Obzirom da se planirani zahvat izgradnje obaloutvrde kod Samoborskog Otoka nalazi u blizini područja ekološke mreže RH HR2001503 Potok Bregana, opisana je ciljna vrsta, na koju zahvat izgradnje obaloutvrde može imati utjecaja. Nadalje, planirani zahvat izgradnje obaloutvrde nalazi se na velikim udaljenostima od drugih navedenih područja ekološke mreže u okruženju te se smatra da planirani zahvat neće tijekom izvedbe i korištenja utjecati na njihove ciljne vrste i staništa (procjena u poglavlju 4). Stoga ciljevi očuvanja ostalih okolnih područja ekološke mreže RH nisu opisivani. 3.2. KARTOGRAFSKI PRIKAZ PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE S UCRTANOM LOKACIJOM

ZAHVATA I PRISTUPNIM PUTOVIMA LOKACIJI ZAHVATA Smještaj lokacije zahvata u odnosu na područja Nacionalne ekološke mreže prikazan je na slici u nastavku. Prometnice su prikazane na Slici 2.3.2.-1., izvoda iz Prostornog plana uređenja Grada Samobora, graf. prilog 1.1. Korištenje i namjena prostora, str. 23.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 43 od 51

Slika 3.2.-1.: Izvod iz Karte ekološke mreže RH.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 44 od 51

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

Mogući utjecaji zahvata izgradnje obaloutvrde na rijeci Savi na lokaciji Samoborski Otok, na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke mreže RH, procijenjeni su opisno, obzirom na značaj i trajanje utjecaja te su im sukladno opisnoj procjeni pripisane približne brojčane ocjene (tablica 4.4.-1), obzirom na procjenu, jer precizna kvantifikacija nije moguća, posebno za faunu, iz razloga što je pokretljiva i njezina prisutnost i brojnost na okolnim područjima ekološke mreže se stalno mijenja, ovisno o ekološkim prilikama. Isto tako, utjecaji na floru, mogu se procijeniti temeljem izvoda iz Karte staništa i zatečenog stanja, prilikom izrade procjene, ali se okolnosti i situacija na terenu mogu promijeniti do trenutka početka realizacije projekta te je zbog toga kvanitificiranje procjene uvjetovano situacijom u trenutku procjene. Sažeto pojašnjenje opisa utjecaja s brojčanim vrijednostima, nalazi se u tablici 4.-1. Tablica 4.-1. Tablica ocjena utjecaja zahvata

Vrijednost Opis Pojašnjenje opisa -3 Značajno negativan utjecaj Značajno negativan, trajan, izravan ili neizravan

utjecaj koji značajno mijenja izgled staništa i ugrožava postojeće vrste.

-2 Umjereno negativan utjecaj Umjereno negativan utjecaj, koji privremeno mijenja izgled staništa i umjereno šteti postojećim

vrstama.

-1 Slab utjecaj

Kratkotrajan, neizravan utjecaj na staništa i vrste, utjecaj ograničen na manju lokaciju.

0 Neutralan Zahvat nema utjecaj, koji bi se mogao dokazati ili je taj utjecaj zanemariv.

+ Pozitivan utjecaj Poboljšanje uvjeta na staništu i uvjeta za razvoj vrsta.

4.1. KONAČNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU I ODABIR

NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE ZAHVATA Nakon pojave ekstremnog vodnog vala u rujnu 2010. godine koji se svrstava u 100 godišnju vodnu pojavu, te poplavnih događanja nastalih preplavljivanjem i rušenjem nasipa, a zbog neposredne opasnosti za ljude i imovinu, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o građenju u slučaju neposredne opasnosti za područje Zagrebačke županije, Klasa: 350-01/10-01/02; Ur. broj: 5030112-10-1 od 19. studenog 2010. godine.

Na desnoj obali rijeke Save, na potezu od naselja Medsave pa do granice s Republikom Slovenijom registrirana su oštećenja obaloutvrde kod naselja Samoborski Otok. Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13), prema prethodnom Idejnom rješenju tj. varijanti, dio dionice obaloutvrde Samoborski Otok od rkm 724+850 do rkm 725+550,

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 45 od 51

nalazio se na području ekološke mreže RH, HR2001503 Potok Bregana. Preostali do dionice obaloutvrde uzvodno i nizvodno od ušća potoka Bregana, nije bio dio područja ekološke mreže RH (EU ekološka mreža NATURA 2000). U buffer zoni od 10 km od planiranog zahvata nalaze se područja ekološke mreže RH: • HR2000583 Medvednica (na udaljenosti cca. 6.5 km); • HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje (na udaljenosti cca. 7 km); • HR2000589 Stupnički lug (na udaljenosti od 11,5 km); • HR2001070 Sutla (na udaljenosti cca. 3 km, uzvodno); • HR2001228 Potok Dolje (na udaljenosti cca. 7 km, nizvodno); • točkasti lokalitet HR2001178 Vugrinova špilja (na udaljenosti cca. 9 km) Predviđenim radovima na ušću potoka Bregana, HR2001503, u rijeku Savu, trajno bi se prenamijenilo jedino preostalo stanište vrste blistavac (Telestes souffia) što bi dovelo do značajnih posljedica za njezinu populaciju na ovoj lokaciji, jedinu preostalu na području RH. Iz tog razloga su izvršene konzultacije sa Investitorom i projektantima te je razmotreno varijantno rješenje, kojim bi se iz zahvata izgradnje obaloutvrde kod Samoborskog Otoka izostavilo ušće potoka Bregana, cijela uzvodna dionica od ušća do stacionaže 726+250 te dio obaloutvrde, nizvodno od ušća, cca. 200 m, do stacionaže 725+775. Na taj način će ostati očuvano ušće potoka Bregana i cca. 500 m obale rijeke Save u sadašnjem stanju, kako bi se vrsti blistavac (Telestes souffia) omogućio opstanak na ovoj lokaciji, trenutno posljednjoj u RH. Investitor se suglasio s prijedlogom i u slijedećim fazama izrade projektne dokumentacije će obaloutvrda kod Samoborskog Otoka biti preprojektirana na način da se skrati za cca. 500 m, na način da počinje u rkm 724+850, a završava u rkm 725+775, iz razloga zaštite staništa i vrste blistavac (Telestes souffia), ciljne vrste područja HR2001503 Potok Bregana. Privremeni utjecaj, uslijed radova u vodi i s tim povezanog zamućenja, na vrste ihtiofaune, ne može se isključiti. No, kako se radi o privremenom utjecaju, smatra se da će se ihtiofauna postupno vratiti u ovo područje, nakon završetka radova te da utjecaji neće biti dugoročno značajni. Također, analizom utjecaja, zaključeno je da će tijekom izgradnje zahvata nastati utjecaj na obalna staništa područja zahvata, jer će postojeća vegetacija na obali i pokosima biti uklonjena. Zahvat je ograničen na predviđeno područje izgradnje obaloutvrde i sve neophodne manipulativne površine. Trajno će biti prenamijenjena površina obaloutvrde, dok će se manipulativne površine sanacijom vratiti u prvotno stanje. Obzirom na široku zastupljenost staništa vrbici na sprudovima (D.1.1.) i poplavne šume vrba (E.1.1.), procjenjuje se da zahvat neće trajno utjecati na cjelovitost područja ekološke mreže, jer predmetna staništa na lokaciji zahvata nisu obuhvaćena ekološkom mrežom RH. Temeljem provedenih analiza, procjenjuje se da predmetni zahvat izgradnje obaloutvrde na rijeci Savi kod mjesta Samoborski Otok, neće imati značajniji negativni kumulativni utjecaj na ciljne vrste i cjelovitost područja ekološke mreže RH. Također, zbog značajne udaljenosti navedenih područja ekološke mreže od područja zahvata izgradnje obaloutvrde na lokaciji Samoborski Otok, procjenjuje se da neće nastati negativni utjecaji zahvata izgradnje obaloutvrde Samoborski Otok na ciljeve očuvanja ili cjelovitost područja ekološke mreže HR2000583 Medvednica HR2000586

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 46 od 51

Žumberak Samoborsko gorje, HR2000589 Stupnički lug, HR2001070 Sutla, HR2001178 Vugrinova špilja i HR2001228 Potok Dolje.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 47 od 51

5. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU 5.1. PRIJEDLOG MJERA UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA NA CILJEVE

OČUVANJA I CJELOVITOST PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE Obzirom na procijenjene utjecaje, potrebno je provesti mjere zaštite, kako bi se utjecaj na ihtiofaunu, ciljeve očuvanja ekološke mreže sveo na minimum i smanjila vjerojatnost širenja invazivnih vrsta. Mjere zaštite tijekom pripremnih radova i građenja: • Radovi u vodotoku ne smiju se izvoditi u reproduktivnom periodu riba, od 1. ožujka do

30. lipnja, zbog zaštite mlađi. • Zabranjuje se čištiti dno korita rijeke, osim površine neophodne za učvršćivanje

obaloutvrde, kako bi okolna staništa korita rijeke ostala očuvana. • Sve faze zahvata ograničiti na što kraće vremensko razdoblje, kako bi vremensko

trajanje negativnog utjecaja na riblje populacije bilo što kraće. • Korištenje i rad mehanizacije u koritu rijeke ograničiti na što manje područje. • Onemogućiti, odnosno spriječiti dodatno onečišćenje vode, osim predviđenih radova u

koritu, te prevenirati izvanredne i nepredviđene situacije (izlijevanje goriva, maziva, ulja, i sl.).

• Minimalizirati buku i vibracije, tijekom radova. • Sav otpad i ostatak građevnog materijala zbrinuti sukladno odredbama Zakona o

održivom gospodarenu otpadom (NN 94/13) tj. zabraniti svako privremeno ili trajno odlaganje otpada na okolno tlo ili u vodu.

• Ne obalnom području od stacionaže 725+775 do 726+250 ne provoditi nikakve radove, niti područje korisiti za privremeno odlaganje materijala ili mehanizacije.

• Nakon izgradnje obaloutvrde (od rkm 724+850 do rkm 725+775), provesti sanaciju terena, te posaditi autohtone vrste drveća - bijela vrba (Salix alba), crna topola (Populus nigra), treperavi brijest (Ulmus laevis) i bijela topola (Populus nigra).

• Za hidrosjetvu koristiti sjeme autohtonih vrsta trava. • U slučaju nailaska na nastambe ili uočavanja prisutnosti i aktivnosti zaštićenih vrsta na

mjestu zahvata npr. vidre (Lutra lutra), potrebno je zaustaviti radove i obavijestiti nadležnu inspekciju zaštite prirode.

• Na području ušća potoka Bregana i zaštitnom obalnom području rijeke Save, nizvodno od ušća (cca. 200 m, koje će biti izuzeto iz obaloutvrde), nakon provedbe zahvata, provesti sanaciju terena, koja bi obuhvaćala sadnju autohtonog drveća i grmlja na erodiranim dijelovima obala, u svrhu fiksiranja obale mrežom korijenja, što bi smanjilo fluvijalnu eroziju. Izradu projekta sanacije povjeriti ovlaštenoj instituciji, sukladno Pravilniku o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 57/05).

Obrazloženje: Vrsta Telestes souffia je potvrđena provedenim znanstvenim istraživanjima i višegodišnjim praćenjem na ušću Bregane i okolnom uskom području rijeke Save, te je za njen opstanak nužno očuvati područje ušća, koje je jedino preostalo stanište vrste u RH. Mjere zaštite tijekom korištenja: • Redovito uklanjati invazivne vrste negundovac (Acer negundo) i bagrem (Robinia

pseudoacacia) prilikom redovnog održavanja obalnog pojasa obaloutvrde. • Održavanje pokosa i krune nasipa vršiti ručno, a pritom ne uklanjati stabla.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 48 od 51

5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA EKOLOŠKE MREŽE

Obzirom da se na području zahvata nalazi ušće područja HR2001503 Potok Bregana, na kojem obitava posljednja populacija vrste blistavac (Telestes souffia), potrebno je provesti praćenje vrste, nakon zahvata, kako bi se sa sigurnošću potvrdile pretpostavke o utjecajima i zaštitio opstanak ove populacije na ušću potoka Bregana u rijeku Savu. Iz navedenih razloga, potrebno je:

• Izraditi program praćenja ciljne vrste blistavac (Telestes souffia) u svrhu ranog uočavanja eventualnog širenja alohtonih vrsta i potiskivanja blistavca s ovog područja ili smanjivanja njegove populacije. Program praćenja treba izraditi i provoditi ovlaštena institucija, sukladno Pravilniku o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 57/10) Praćenje je potrebno vršiti primjenom metoda prema CEN standardu EU o uzorkovanju riba elektroribolovom, a osim samog mjesta zahvata potrebno je obuhvatiti područje uzvodno i nizvodno (obaloutvrdu na lokaciji Medsave, obzirom na malu međusobnu udaljenost) od obaloutvrde Samoborski Otok. Preporuča se uzorkovanje riba sa obale i iz čamca s elektoroagregatom snage veće od 5 kW i mogućnošću lova istosmjernom ili pulsnom strujom Zbog složenosti staništa potrebno je koristiti najmanje 3 paralelne anode s prednje strane čamca tzv. boom boat. Praćenje je potrebno vršiti dva puta godišnje, izvan sezone parenja, u trajanju od 3 godine. Na mjestu ušća Bregane u Savu, monitoring je potrebno provoditi četiri puta godišnje, u trajanju od 3 godine. Važno je obratiti pažnju na dobnu strukturu ciljne vrste ekološke mreže, blistavac (Telestes souffia), sastav i dobnu strukturu ostalih autohtonih i alohtonih vrsta ihtiofaune, odnosno vrsta koje su ciljevi očuvanja okolnih područja ekološke mreže HR2001070 Sutla i rijeka Sava. Za provedbu monitoringa ishoditi dozvole Ministarstava nadležnih za zaštitu prirode i slatkovodno ribarstvo. Rezultate praćenja dostavljati u godišnjim intervalima Državnom zavodu za zaštitu prirode. U slučaju da se tijekom programa praćenja utvrdi pojava posljedica, koje nisu predviđene u ovoj analizi ili su razmjeri posljedica i promjena znatno veći ili neočekivani, DZZP će zajedno sa ovlaštenom institucijom za praćenje, predložiti dodatne mjere zaštite za vrstu blistavac (Telestes souffia).

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 49 od 51

6. IZVORI PODATAKA

1. Assessment of plans and projects significantly affecting Natura 2000 sites, Methodological guidance on the provisions of Article 6(3) and (4) of the habitats Directive 92/43/EEC, European Commision, 2001.

2. Analiza sliva rijeke Save, Sažetak (2010.): Eksterna pomoć Evropske unije: “Podrška Međunarodnoj komisiji za sliv rijeke Save u izradi i implementaciji Plana upravljanja slivom rijeke Save”.

3. Ćaleta, M. (2007): Ekološke značajke ihtiofaune nizinskog dijela rijeke Save. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. 232 str.

4. Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Zagreb, 1-112. (http://www.cro-nen.hr/crvena_lista.php)

5. Državni zavod za zaštitu prirode (2008): Biološka raznolikost Hrvatske, Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja, Zagreb.

6. Državni zavod za zaštitu prirode (2007): Ekološka mreža duž rijeke Save, Zagreb.

7. Gilja G., Oskoruš D., Kuspilić N (2010.): „Erosion of the Sava riverbed in Croatia and its forseeable consequences“, BALOWS 2010: Conference on Water observation and information system for decision support, Ohrid, Makedonija

8. Flora Croatica Database / Hrvatska flora / Flora of Croatia 9. http://www.ribe-hrvatske.com 10. http: //www.ptice.net 11. http://www.ornitologija.hr/registar-ptica.html 12. http://www.vodogradnja .osijek.hr

13. Institut IGH d.d.: IDEJNI GRAĐEVINSKI PROJEKT - OBALOUTVRDA NA DESNOJ OBALI RIJEKE SAVE KOD MJESTA SAMOBORSKI OTOK, KNJIGA 1: Dionica od r. km 724+850 do r.km 725+550, Zagreb 2013.

14. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, http://zasticenevrste.azo.hr/

15. Kottelat, M. i Freyhof, J. (2007): Handbook of European Freshwater Fishes. Kottelat, Crnol, Switzerland and Freyhof, Berlin, 1-645.

16. Mrakovčić, M., Brigić, A. (ur.) (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

17. Mrakovčić, M., Mustafić, P., Ćaleta, M., Zanella, D., Radić, I. (2002): Značajke ribljih zajednica parka prirode Lonjsko polje. Bilten parka prirode Lonjsko polje. 4(1-2): 8-56.

18. Nacionalna ekološka mreža CRO-NEN, http://www.cro-nen.hr/

19. Nacionalna klasifikacija staništa RH (III. dopunjena verzija), Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

20. NATURA 2000 u Hrvatskoj (www.natura2000.hr/)

21. Nikolić, T., ur. (2013): Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

22. Nikolić, T., Topić, J. (eds.), 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

23. NOAA Fisheries (2004): Sediment Removal from Freshwater Salmonid Habitats. Guidelines to NOAA Fisheries Staff for the Evaluation of Sediment Removal Actions from California Streams.

24. Radović D., Kralj J., Tutiš V., Radović J., Topić R. (2005): Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 50 od 51

25. Radović D., Kralj J., Tutiš V., Radović J., Ćirković D. (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

26.

Skoberne, P. (2009.): Recommended conservation measures for Natura 2000 in Croatia, Project Title:Institutional building and implementation of NATURA 2000 in Croatia, CIN: EuropeAid/123526/D/SER/HR,Activity 1.3: Design scheme for incentive and compensation measures in Natura 2000 sites.

27. The IUCN Red List of Threatened Species, http://www.iucnredlist.org/

28. Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU, Zagreb.

29. VPB d.d.: IDEJNI GRAĐEVINSKI PROJEKT - OBALOUTVRDA NA DESNOJ OBALI RIJEKE SAVE KOD MJESTA SAMOBORSKI OTOK, KNJIGA 2: Dionica od r. km 725+550 do r. km 726+250., Zagreb 2013.

INSTITUT IGH, d.d.



Stranica 51 od 51

7. POPIS PROPISA

1. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) 3. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) 4. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) 5. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 ) 6. Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12) 7. Zakon o održivom gospodarenu otpadom NN 94/13 8. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) 9. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 10. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata na ekološku mrežu (NN 118/09)

11. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 80/13) 12. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09) 13. Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih

poslova zaštite okoliša (NN 57/10) 14. Strategija i akcijski plan zaštite biološke raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) 15. STRATEGIJA ZA PROVOĐENJE OKVIRNOG SPORAZUMA O SLIVU RIJEKE SAVE, Dok. br. 1S-26-

O-11-4/2-2, 2011.

ii glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloŠku … · rijeke save u dužini 1400 m na potezu...

Documents