V IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJEj DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ \ I i f l 7 n MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. *~ OGLASI PO CUENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU J I I U f t i U NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

BROJ 42. i t d ^ m a i ^ M A Š I B E N I K , 26. STUDENOGA 1927. GODINA VII.

•

Reforma kaznenoaa zakonodavstva. O reformi kaznenoga z a k o n o ­

davs tva k o d naa z a p r a v o ni n e m o ­žemo d a g o v o r i m o . Sav r a d n a ka­z n e n o m z a k o n o d a v s t v a k o d nas ide za t im, d a d a d e državi , koja ima šest različitih z a k o n o d a v s t a v a , z a k o ­ne , koji će biti jed ins tveni za č i tava d ržavu . Sta lne komisi je minis tars tva p r avde izrađuju u n i f i c i r a n j e za­k o n o d a v s t v a , i m i s m o u zadn je vri jeme dobi l i nekol iko nac r t a za­k o n a , o d kojih su nek i , k a o n . pr . onaj o k a z n e n o m p rocesu dobi l i — još za bivše Skupš t ine 1 — kraljevu p redsankc . ju . R a d oko iz jednačenja z a k o n o d a v s t v a je svakako vr lo va za u . i p a k naše j e mišljenje, d a i ta po t reb i ta unifikacija t r eba d a d o ­vede , ne s a m o do' j e d i n s t v e n i h zakona , nego i do d o b r i h , m o ­d e r n i h z a k o n a . Veliko iskustvo zadnjega v r e m e n a i plod golemoga naučeu jačkog r a d a i naš ih i s t ranih p ravn ika ne smiju d a b u d u pre­zreni .

Bez sumnje se danas , b a r p o vladajućeni mišljenju masa , p r a v o ­suđe i njegov državni auktor i te t razvijaju naj jače u p ravcu kaznen ih sankci ja . T o v id imo k o d svih obl i ­ka pr imi t iv izma n a r o d a . Prijetnje sudom, sudački p rogon — sve to b iva shvaćeno k a o djela kaznenoga p ravosuđa . 1 u mental i te tu n a r o d a j e bez snmnje važna , čak više nego ob ična civilna, k a z n e n a zakonska sankcija , ko jom se štiti imanje , t je­lesno zdravl je , poštenje, pa i sam život po jed inca zakonsk im mje rama kazne . Stoga je naroč i to važno , da baš k a z n e n o zakonodavs tvo d i še d a h o m što efikasnije p r a v d e i d a b u d e p r a v i m izrazom sviju nače la ist ine i pravice*

K a z n e n o z a k o n o d a v s t v o , koje se k o d n a s izrađuje , vrlo j e sumnj ičavo p r e m a rezul ta t ima znans tven ih kon­statacija. U kol iko j e p r i s tupačno nagem sudu , projekt k a z n e n o g a

procesa p o t p u n o ispušta p o r o t u , n a r o d n i sud za teške zločine. R a z n e anke te , m e đ u n j ima i j e d a n čitavi p l e b i s c i t opć ina , koji je p r o v e d e n u svoje vr i jeme u Sloveniji, poka­zale su kons ta tac i jama, d a j e oblik la ičkog učes tvovanja u sudstvu, ka ­kav je bio zadnj ih decenija u naš im kra jev ima, d a o vrlo povol jne rezul­ta te . Mi d o b r o znamo, d a j e oblik p o r o t e u Srbiji d a o vrlo lose isku­stvo, ali to je bilo stoga, Sto j e srp­sko z a k o n o d a v s t v o uzelo j e d a n n e ­moguć i oblik skupnoga kolegija lai­čkih i učenih sudaca , tkzv. Schöffen­gerichte. Da je i t a m o u v e d e n si­s tem dijeljene poro te , k a o k o d nas , toga n e bi bi lo.

P r e l az imo preko pitanja, d a li bi bilo u p u t n o i svrsi s h o d n o prekršaje p reda t i na roč i t im z a k o n o m polici j­s k o m e sudstvu, kako se to k o d nas p r e d v i đ a , ali n e m o ž e m o preći p r e ­ko činjenice, d a b i uveden je u v j e t ­n o g a s u đ e n j a , k a k o ju k o d nas u Banov in i u v e d e n o zaslugom d r a Deren čin a, zna tno olakšalo k a z n e n o p r a v o s u đ e i bez sumnje m n o g o d o ­prinijelo njegovoj pravoj svrsi. Mi d rž imo , da zatvaranja , za u a n - d v a , kao i svi k ra tko ročn i zatvori , ne v o d e ka pravoj svrsi k a z n e . T r e b a poćin jača prekrša ja uvje tno osudi t i , i o n znade , d a ako u p a n e u novi prekršaj kroz s tanovi to vr i jeme, m o ­r a d a izvrši i kaznu onoga prekrša ja , na koji je b io uvjetno o s uđen . T r e ­ba normira t i vrlo t ačno i o d r e đ e n o svu p rocedu ru k o d i s t r a ž n i h z a ­t v o r a i p r i t v o r a , d a ne b u d e zlou­po t reba , te n a k n a d u za n j e ; t r eba dal je da delikti prot iv d ržave i u -v r e d e v ladaocu n e dobi ju u z a k o n u pauša lnu sankci ju.

Sve to su problemi , ko je m o r a d a d o b r o uoče naši d r žavn i Soloni . T o sii pi tanja, ko j ima m o r a d a se zan ima i n a r o d . A d a li ć e ? !

v e ć i n o m u vijeću već dali g las ne po vjerenja. Kako je bi lo i očekivat i , već •u neki na jvećom indignaci jom to odbi l i , a uvjereni smo, d a će to učinit i i ostala gospoda . Karakter i ­st ično j e to, d a se toga mjesta n i je h t io pr imit i j edan o d uglednijih, li­č n o čestitih rad ika la . Neupućen i b i se mogl i čudit i , o tkuda tol iko o d u ­ševljenja n e k i h v ladinih l judi za toga gospodina , da se čak zakoni krše, d a se opć insko 'dobro upropašćuje . Odgo­vor j e j ednos tavan . Gospodin Kožul j e p reuzeo zadaću u gornjoj Da lma­ciji, da razbi ja hrva tske r edove , e d a se Um okoriste veliko-srbi . O n je k o d zadnj ih izbora pos tavio svoju kan­d ida turu , koja je svršila tako , d a nije i z a b r a n četvrt i Hrvat , nego t re­ći Srb in .

Ratifikacija našeg ugovora s Francuskom.

Ugovor o pr i ja te l jskom sporazu­m u između F r a n c u s k e i Jugoslavije potpisat će sam preds jednik fran­cuske r epub l ike gosp. Doumergae . Isto t ako će ugovor za n a s potpisat i N j . V. Kralj Aleksandar . Ovim se sma t r a pak t r a t i n k o v a n i ne će biti iznesen p r e d Nar . Skupšt ino, š t o se tiče konvenci ja za a rb i t r ažu još nije donesena k o n a č n a od luka . Nije isklju­čena mogućnos t , d a konvenci je b u d u iznesene n a ratifikaciju p r e d N a r o d ­n u Skupština«

Raspust Šibenske optine. O n o , što je v e ć o d a v n a ima lo da

slijedi, usli jedilo je tek sada . A ono , č e m u se n i tko razbor i t i p rav ičan nije m o g a o nadat i , i spuni lo se tako­đ e r sada . Dosadašnj i načelnik g. K o l u l postavl jen je za k o m e s a r a ši­benske opć ine 1 J o š m u je dodijel jen sav je todavni o d b o r o d dvanaes t lica Iz razn ih s t ranaka .

Ovo postavljanje je u p r v o m r e d u j e d n a nezakoni tos t . Ako j e ra spust i postavljanje komesa ra sli­jedilo poz ivom n a općinski z akon , o n d a j e z a k o n g r d n o povr i jeđen. Poli t ička vlaat d o d u š e m o l e da ra­spusti opć insko zastupstvo, ali ne m o l e bez d o g o v o r a sa Oblasnim o d b o r o m d a postavi k o m e s a r a . Ne s a m o Sto Oblasni o d b o r nije d a o svoj formalni pr is tanak, nego je , u ko l iko smo d o b r o obaviješteni , shod -n i m nač inom unapr i jed upozor io V. Župana , kako ne b i m o g a o n ikako dati saglasje u pogledu imenovan ja ovakvoga komesa ra , te u slučaju, k a d se n e bi o t o m e vodi lo r ačuna , d a bi p o v u k a o nužne posljedice.

T a kako bi m o g a o pristati Obi. d b r r n a postavljanje čovjeka, koji

j e kroz j ednu god inu i po l svoga na čelni kovan ja pro t i sebi izazvao vel iku već inu opć inara , p a k i on ih , koj i su ga biral i i Kako b i Obi. od ­b o r m o g a o nameta t i općin i čovjeka, koji j e u vijeću d o b i o o p e t o v a n o nepovjerenje i k o j e m u je r a d i ka ta­strofalnog vođen ja opć . financija u -p rava s a m e Opć. š tedionice uskrat i la svaki daljnji k red i t ?

Da Ob la snom o d b o r u nezakoni to nije bila d o p red p a r d a n a oduze ta vlast n a d o p ć i n a m a , p o dužnos t ima, koje m u z ikon n a m e ć e , b io b i ga m o r a o r ad i nečuvenoga načina , n a koji j e uprav l jao opć inom, svrgnuti i oglobiti .

P r e k o svega ovoga j e p r e šao g. V. Župan , i još , k a k o se kaže, u i n t e r e s u k o n t i n u i t e t a pos tavio ga za upravi te l ja sa još već im ov la ­s t ima nego ih je m o g a o d o s a d imati . Dakle g. V. Ž u p a n je sma t rao , da je u in teresu opć ine , d a se p rodul j i o v o stanje, prot i ko jemu se bun i cio Šibenik i sva opć ina , osim neko l iko ljudi, koj i d r u K o l u l u s l u ž e ? A d a ruglo b u d e j o i veće, postavlja se za savjetnike K o l u l u l jude, koji su m u

Napadaj sa hrvatsku i katoličku prosvjetu.

Kako ne rea lnu pol i t iku vod i mi ­nistarstvo prosvjete , najbolje poka ­zuje slučaj sa ž e n s k o m učitel jskom Školom u Z a v o d u sv. Jos ipa u Sa­rajevu, ko ju najuzorni je v o d e čč. sestre d ružbe „Kćeri Božje l jubavi" . T o je p o t p u n o pr iva tna škola sa p r a v o m javnost i . Država ne troši ni p a r e za njezino uzdržavanje , za n a ­stavnice i učila, a godišnje b a d a v a d b iva lijepi b ro j v a n r e d n o d o b r o uzgojenih i s t ručno d o b r o Spremnih učiteljskih sila.

Ove god ine u p rv i r az r ed te škole b i lo j e u p i s a n o 110 učenica. Među­t im j e o d minis tars tva prosvjete u Beogradu stiglo b r z o j a v n o naređenje , d a se sada , k a d se već p r imiče za­vršetak p rvoga tromjesečja, i m a ot­pustit i 80 učenica, a zadržat i ih s a m o 30. Kud će sada ta b i jedna otpuštena d jeca? Razuml j ivo je stoga, d a je ova mje ra u Sara jevu naišla na sve­s t ranu osudu , osobi to m e đ u rodi te ­l j ima djece, koja b i s sda ima la biti o tpuš tena iz ško le . Na najvećoj su pak m u c i s a m e čč. sestre nas tavnice , koje s a d n e znaju, koje će učenice otpustit i .

P o k r e n u t a j e stoga već akcija m e đ u hrva t sk im i katol ičkim dru­štvima u Sara jevu — pošto se tu r a d i 0 j edno j čisto hrvatskoj i ka­toličkoj prosvje tnoj us tanovi — d a se o v a n e o p r a v d a n a mjera minis t ra prosvje te opozove .

Ovim pro tes t ima sarajevskih Hr­va ta ka to l ika p r id ružu jemo se i mi , te t r až imo , d a se već j e d n o m pre ­s tane s o v o m i z a z o v n o m pol i t ikom prot iv n a s Hrva t a katol ika .

0 našim Školama. u.

Da i m a profesora, p re težno su-p lena ta , nekvaliii kovan ih, s koj ima se inteligentniji đac i rugaju, to n e t reba ni napominja t i , jer par t izanstvo n e pazi n a kvalififce. N o g r d n a rana , nepedadog i čna , luda, jest mijenja­nje profesora. Bilo j e slučajeva, d a se u j e d n o m raz redu promijenio 3-4-5 puta u j e d n u godinu profesor istoga p redme ta I Kakav m o ž e da b u d e uspjeh u t o m e r a z r e d u ?

Ne govor im o me tod i , ali j e d n o m o r a m osudit i 1 Neki profesori su bezobzirni , n e prosuđujući važnost pojedinoga p r edme ta . N e k a d a j e m a ­temat ika Dua strašilo. T o se uosta lom još d a d e pojmit i , jer je ma tema t ika tačnosl , a svatko nije toliko inteli­gentan, d a je shvat i . N o d a pr i ro-dopis , zemljopis, povijest, talijanski, crtanje b u d e strašilo u klasičnoj gi­mnazij i , to j e preveć . Vidjeti, d a u cijelom b ro jnom raz redu ocjena u t im p redme t ima nije nego 1 ili 2, a ri jetko 3 , drž im, d a j e najgora osu­d a za profesoral Kad dječak uloži 2-3 sata za j edan o d tih p redmeta , koliko m u v r e m e n a može ostati za latinski, grčki i druge p r e d m e t e ?

P o mojem s k r o m n o m mni jenju nije na korist napre tka ni škola sa ­m o ujutro. S j e d n e s t rane se n e ­pres tano govori , d a t reba mladež i olakšali nauk , ne preoptereć iva t i j e itd., a s d ruge s t rane se r ad i p r o -tivnol T a nije li to preveć , kad se zahti jeva, da se mladež pripravi za 5 ili 6 sa t i ? Uz malo prije n a p o m e ­n u t u okoLiost ovo j e j o š manje m o ­guće. Bilo je , mislim, m n o g o p rak ­tičnije, kad j e ju t rom bilo 3 sata škole, pak bi mladež o tpočmula , te neš to učila, okrijepila se, a p o ­p o d n e utukla i vr i jeme sa 2 sata škole. T a k o bi i ućutjeia slast p raz ­n ika srijedom i subotom, a ovako se ući gubiti urijeme i ijenćanti ua -nomice p o p o d n e . Neka je i silom okolnost i , ali protuslovi svim raz lo­zima, ko j ima se o ran i s a m o ju t rn ja školu, Škola samo p o p o d n e . Ako se prije ostavljalo, po mogućnos t i , za p o p o d n e v n u školu samo lakše p redmete , kuko da sada snosi mla­dež teret od 4-5 sati škole p o p o d n e nep rek idno , i to latinski, grčki, m a ­temat iku i td .? Nije li to ubijali mla­d e ž ? Držim, d a to najbolje potvr­đuje vrlo loš uspjeh k o d mladeži . Držim, d a bi bilo više uspjeha, d a se radije stegne broj sati negoli d a se tjera napr i jed s ovakvim ra­s p o r e d o m . Da ironija b u d e veća, crtanje i tj lovježba se čine prije p o d n e l

T k o poznaje mladež, znade , d a je ras t resena, kao i da je osobi to uzgoj n o umjeće upotr i jebi t i sve, Što mladež pot iče n a sabranos t i uče ­nje. I semestralne ocjene, i r a spored po napre tku , i nagrade bila su pe­dagoška sredstva, dok mi se sada­šnje t romjesečno ocjenjivanje, bez važnost i i posljedica, n e čini shod-nim. N o za n a p r e d a k je od osobite znameni tos t i ispitivanje, a to j e p o ­sve man jkavo . Događa se, d a neki đaci n e budu kroz cio t romjesec ispitani, Hi možda s a m o j e d a n put ; dogodi lo se, da se nije ni ispitivalo, nego u zadnja 1-2 sata ispita se

ITS. I. BBOJ 42

30-40 đ a k a . N a r a v n a ie posljedica, d a t e ne može p ravo ocijeniti đake , a to a n i ima abi ja polet i volju te ih ogorčava . Svi z n a m o , koliko đak , a i roditelji dr?e d o Ocjene. N o a k o đak, »viieslan znanja , slučajno ne odgov™*'. zapne ra>dre*e s e ; airo ran profesor d a d e lolu oc jenu , i n e ispitavši ga, p rama drugim ocjena­ma , ili kako je imao pro.Šloga t ro-mjescca, s v e t o djeluje vrlo š tetno na mladež , koju t reba oduševi t i . Kad bi se ispitivalo i ocjenjivalo svakoga mje seca, bilo bi vise mara i boljeg uspje­h a . Pedagogi ja je teška, ali v e o m a znamen i t a amjetnost , te se ne smije bagatelizirati , ba š zbog kobn ih p o -»ljedica.

Bilo bi d o b r o , k a d bi se stru­čnjaci pozabavi l i ma lo više ovim pi tanj ima, poradivš i , d a se skota, podigne b a r e m d o onoga s tepena, na kojem j e bila, kad su i profesori i đac i imali više ljubavi za školu.

Neka se u školi svetkuje sv. Vje-koslav, V idovdan , sv . Ćiril i Metod, š to p o sada ln rem završavan ja škole o t p a d a ; neka be rba b u d e zabava i o d m o r ; neka se vrat i semestar i mjesečno ocjenj ivanje ; a j e d n a ri­j e č : neka se vrati stara m e t o d a , n e zaboravl ja jući , da sa klasici i jezici temelj ku l ture —- a n e šport i por ­nografska l i tera tara t

JoŠ ća j e d n u opazi t i . Ne ća d a mislim na polit ika, ko jom se hoće d a na r i ne p rečan ima ćirilica, a n i -jesam proti njoj , jer je naša . N o s p rak t i čne s t rane mislim, da je la­tinica lakša. Zato , dopaš ta juć i , du se ćirilica m o r a učiti i nauči t i , osu­đujem, da se tjerajući poli t ička p ro ­p a g a n d a , uv lače tekstovi ćirilski, j e r to o taščava nauk , b a r e m n a m a za padnjac imal

Ovo nekol iko misli i«takoh baš tom n a m j e r o m , da k o m p e t e n t n i b o ­lje p rosude pril ike i nepr i l ike da ­našnje Škole, jer kakva n a m je da ­n a s Škola, t akva će n a m sutra biti budućnos t .

Jesam li platio pretplatu

Kako se rleiava stambena kriza u Šibeniku?

Ako uspo red imo porast pučans tva u Šibeniku, o d ujedinjenja unapri jed, sa g r a đ e v n o m djelatnošću, v id imo o d m a h , d a ista n i izdaleka nije u d o vo' j i la svim zaht jevima. Sa n o v i m u r e d o v n i m i učevn im z a v o d i m a te dosel jenjem našega življa iz Zad ra nas tao je d a p a č e nesnosni ne raz­mjer. Kao da za Šibenik postoji b a š j edna specifična anomal i j a u pogle­du zgrada . Mjesto d a se seli u b o ­lje i zdravi je s tanove , o p a t a se n e ­pres tano selenje is starih zgrada u Još starije. Ne vjeru jemo, d a b i to bi lo iz nekoga loka lnog pa t r io t izma za š ibenske star ine, već j e to n a p r o ­tiv iz teške nužde , je r većina tih starih kućet ina inače zaslužuje već odavna , d a ih se sruši ili ba re JU po­prav i . No tome se sa s t rane pozva­n ih vlasti ne posvećuje n ikakva pažnja.

Dok to konatatujemo, m o r a m o i nešto d rugo i s t aknu t i : k a k o se na i ­m e u p r a v o o d najpozvanij ih, iz ne pojmljivih razloga, ubija svaka g ra ­đevna djelatnost, a u isto vrijeme i oduzimlje p r igoda r a d a m n o g i m g ladnim opći nar i ma , naš im j a d n i m zanat l i jama. Dosta j e nekol iko k r u p ­n ih pr imjera 1

Dozna jemo n. p r , d a je u p r a v a , č inovn ičke Grad. Zadruge" odluči la , mjesto d a grad i nove s tanove, k a o što joj je svrha i dužnost , da kup i k u ć a vlasnosti Inchiostri , u kojoj se sada nalazi „Kolo" . Koji su razlozi pr i ovakvoj odluci rukovod i l i upra­vu, nije ni Članovima pozna to . Sva­kako ja up rava imala b a r e m sazvati skupšt ina, da se čuju svi razlozi za i pro t iv toga. Međut im is t ičemo, d a ne postoji n ikakav ekonomski , higi­jenski n i estetski razlog, koji bi go­vor io u prilog toj kupnji . Krpanje jedne stare zgrade bez san« nje ne d o -naia koristi u bi lo kojem pogledu. Velika je iluzija misliti , da se što­g o d prištedi p r i ovakv im kupn jama , d a p a č e se zbiva sasvim o b r a t n o , jer

se n ikad nije n a čistu, kol iko će sa­da i u b u d u ć e potrebi t i popravc i proguta t i novaca . A na koncu konca , kako s m o već istakli, t im se oduzimlju prostori je , upot rebl j ive za s t ano ­vanje , oduzimlje se r a d d o m a ć e m pučans tvu i onemoguću je pol jep-šanje g r ada p u t e m novogradn ja .

i m a i drugi alučaj, gdje se upada u iste pogrješka. U o v o m slučaja b i d ržava fungirala k a o kupac . Kako se čuje, k o m a n d i r a t n e m o r n a r i c e n u đ a se n a p r o d a j a s k u p kuća n a cba l i , vlasništvo ud. Inchiostri, tali­janske podanice. Dok pr ivatnici m o g u da počUja ju t akve pogrješke, uvjereni s mo , da gospoda stručnjaci kr . m o r n a r i c e n e će nasjesti . Država b i m o r a l a d a za o v e zgrade d a d e m a s n i h mil i juna, a s u m n j a m o , d a b i o n e u bi lo ko jem pog ledu odgova ­ra le . U interesu m o r n a r i c e , ugleda naše d ržave i akrasa Šibenika m o r nar ica b i m o r a l a i mogla za taj n o v a c mjesto starih kuća d a sagradi l i jepu palaču, a d a ti lijepi milijuni n e svrše u Italiju i d a b ro jn i sta­na r i n e os tanu bez s t a sa .

Dok se aada pod iže ve lebna zgrada za ka to l ičko sjemenište, p ravos l avno će sjemenište da se o tvor i a zgradi pri je vlasnosti Drezga, a Okružni U-r e d j e , mjesto d a g rad i n o v u kuću, n a b a v i o o n u pri je vlasnosti Sponza. Onaj „pri je" j e na roč i t e važnost i u o v o m slučaju, je r su s p o m e n u t e zgrade sada kupl jene o d „Srpske B a n k e - za d ržavne , o d n o s n o soci­j a l n e us tanove .

Zbilja je ža losno , I t o se m o r a konsta tovat i , d a d ržavna vlast kon ­sekven tno n e vod i r a č u n a o mjes­n i m p o t r e b a m a , nego ovdje i de di­r e k t n o za in te resom j edne g rupe ka-pitalista, koja j e , hva la Bogu, o d

1 pr i jestolnice d o b r o v iđena . S ine i r a et s tudio smo o v o phmjet i l i , j e r je o v o jedin i a rgamena t , koji i na j -k ra tko vidni j em o d m a h u p a d a u o k o , zbilja jedini , koj i govor i za.

DrOETKER. O V I M

BACkINOM Najbolje iskušane recepte Šalje na želju besplatnoj! prosto od poštanskih

pristojba Dr. Oetkera llustrovana knjiga re­cepta sadržaje clrka 200 prvorazred­nih recepta sa 51 »Ukora. Cijena Din 5.- dobiva set svagdje. 0 slučaju, da je ista rasprodana, trallte isravno

kod Dr. Oetkera, Maribor.

Još se i to čuje, da se iz kaldr-mar inskog dopr inosa o d oko dva i p o mil i juna, koji b i se mora l i u p o ­trijebiti n a koris t Šibenika, misli ku piti za ca r ina rn icu kuća Negri Su­višno je isticati i dokazivat i ne igod-nost takve ideje. Napro t iv s ovom svotom, a obz i rom n a trgovačku važnost i budućnos t Šibenika, mo­rala b i se podignut i j edna velebna i m o d e r n o u r e đ e n a zgrada, koja bi i po svom položaju odgovara la po ­t r e b a m a pomorske trgovine

Ovo bi se prosto iznaša nje či­njenica da lo r easumi r s l i sa par ri­j eč i : Stanari bez stana, radnici bez radnje.

Ovo se pak sve n e bi događalo , da je Šibenik i m a o općinsku upra­vu, koja b i uistinu vodi la računa o p r a v i m p o t r e b a m a grada te ne bi dozvoli la , da razni posrednic i izrabe ove t< ike gradske pr i l ike .

Orlovski džepni kalendar ta g. 1927.-19'28 stoji Din 10. (s poštarinom 11.— Din.), • naručujese kod D r u š t v e n e Nabavne Z a d r u g e , P a j a č i ć e v trg 15, Zagreb.

Don 1. Vule t ln :

fiodofaite u Velehrad (Od 1 2 . - 1 8 . VIII . 1 9 2 7 . ) .

IV. D a n Vel ike G o s p e u V e l e h r a d u . Osvanuo je h ladan i ob lačan ,

Visine s m o n a d m o r e m 750 m. U cik zore glazbe su p o mjestu u d a ­rale b u d n i c u i naviještale veliki n a ­rodn i i c rkveni b l a g d a n . U 4 sata počel i sa svećenici govori t i sv. Mise po svim ol tar ima, pa sve d o 9 su se izredal i . U 7 7a splitski b iskup presvij . d r Bonefačić govor i av. Mi­su u star osi j ez ika . Pjevaju se n a -božne pjesme. Orgulje laganim, t ihim glasom p ra t e . Pr ičes t p o svim olta­r ima.

Svijeta j e nagrnu lo iz sve p r o ­s t rane okol ice d o četiri hi l jade. P o . sebna n a r o d n a nošnja k o d muških i ženskih daje svečani izgled. Šaro liko m n o š t v o gmiže jedim m i m o d rugoga , te se sve Žive boje n a r o d ­n o g a veza uz svileni i zlatni vez n a ženskim v r p c a m a j a s n o odlikuju. Duge r aznobo jne vrpce , što vise muška rc ima o lijevom r a m e n u , lepr­šaju, a m o d r e i c rvene hlače sa izvezenim prslucima spri jeda i s t r a g a daju osobiti kolori t . Bijeli rukav i ženskih košulja, n a d u v e n i h po srijedi kao mješina, i znenađuju . Svi lene i n a r o d n e m a r a m e čine formu kapice n a ženskim glavama, sa Širokim t ro­kutom, Što p a d a p r e k o pleća. Svaka ženska iz okolice u p r ć e n a je sa m a ­

lim avežnjićem, zamotan im u čistu plahtu. U n j emu nose ave svoje p o ­t rebe za jesti. P o svečanost i svaka j e prostr la na ze lenu t ravu svoju, p lahtu i b lagovala *a svojom obi te­lju vakoga blaga Božjega.

U 8 sati poče la j e d ruga a k a d e ­mi ja pod vedr im n e b o m . Naoko lo ukusnog ol tara , na ko j emu je m o r a o držati liturgiju križevački b i skup u i s točnom obredu , po reda lo se 12 svilenih i z la tom pro tkan ih c rkvenih i orlovskih bar jaka . P rv i j e govor io j e d a n seljak, član katol . organizaci je . Za njim d r Svetlik, češki zas tupnik pučke s t ranke . T a d a splitski biskup dr Bonefačić, pa ljubljanski knez-bi-skup dr Jeglić, pa mar iborsk i d r Kar-lin, pa j edan premons t ra t . Za nj ima križevački biskup d r Njaradi , pa je­d a n svjetovnjak, pa j e d n a Moravljan-ka a nar . nošnji u ime Saveza ka­tol. Žena. U najl jepšem času udar i la je d o b r a kiša i t ako zasmela dalnje zborovan je i liturgiju.

Odatle je sav n a r o d pošao u stol­nu crkvu. Izložen je bio sv. Sakra-m e n a t i uputi la se d ivna teoforična procesija sa 2 glazbe i nebro jen im vjernic ima. Presveto je nosio p 6 d sjajnim ba ldak inom splitski b iskup. Nosi lo je ba ldakin 8 stasitih m o m a ­ka u crvenoj n a r o d n o j nošnji i r a z n o ­bojn im v rpcama , što su pada le s r a m e n a , te sa sjajnim č izmicama n a n o g a m a . U najljepšem razvo ja ope t

j e kiša razbi la , te se mora lo povrat i t i u crkvu. P r e d sl ikom Srca b a s o v a izmoljena je skupna moli tva za sje­dinjenje svih kršćanskih crkvi . Na rod je p o b o ž n o i ganutl j ivo o p e t o v a o sve riječi mjesnoga ž u p n i k a visokim, glasom. Dok se d a v a o blagoslov sa Presvet im, svi su se ničice klanjali vel ikom i svemogućem Kralju k r a ­ljeva u velebnoj crkvi sv. Metoda , a malo je zvonce svoj im milozvu­čnim glasom pozivalo n a moli tvu i zadnj i blagoslov u o v o m svetištu, t ako mi lom i d r a g o m za sve n a s Slavene . Najradosni je j e bilo vidjeti zagrljen zapadn i i istočni o b r e d pr i o v o m zadn jem blagoslova. Šest dja-kona is točne sjedinj. Crkve u svojim bogat im od jećama , s u b d j s k o n i dja-kon z a o a d u e c rkve sa b i s k u p o m u srijedi, a za njima biskup Olomuca i b iskup Križevaca sa goruć im svje-ćama , pa o n d a bhlcup ljubljanski i mar ibo r sk i . Molitva sv. S a k r a m e n t u i sp jevana je glagoljački. Isto tako , k a k o j e sv. b r a ć u sjedinila j e d n a vjera i j e d n a l jubav povela u visoke karpa t ske gore , i n a s je o n o g a n e ­z a b o r a v n o g a časa spajala ista vjera i l jubav u jednoj vel ikoj katoličkoj Crkvi sa is točnim i z a p a d n t m ob re ­d o m . „Hos a m o r fratres sociavit u -nus , u n a q u e abduz i t p ie tas . . . M Búl­garos eomplent , Moravoe, Bohemos. . .

Poslije je bio svečani pontiflkal p o m o ć , o lomučkog biskupa, pri k o ­

j em su učestvoval i svi mje ićani i o -kolica, j e r je b io d a n titulara vele-h r a d s k e c rkve .

J o š prije p o d n e moral i smo na objed , i to u dva navra tka , kao i na večeru , jer blagovalftte može da pr imi samo 150 osoba , a odlazak je uvečer sa postaje Hradišća u 1*40 p o p o d n e . Svi s m o se opremil i do po sata iza p o d n e , d o b r i m ob j edom se okrijepili uz h ladno pivo — p rav o , n e p a t v o r e n o , m o r a v s k o .

P r i r a s t a n k a iz Velebrada svakom j e b io težak i m a c a n Čas. I ako je kišica pada la , to ipak nije smetala h i l j adama naše braće , da nas d o đ a pozdravi t i . Glazba ie udara la zadnje koračn ice , k a d sa nas aa tomobi l i vozili na t rag na željezničku postaju u Hradišću. Mahanje r a b a c a , te ur­n e b e s n i : Živio, Živili b raća Slovaci i Moravc i , Živili Horvati in Slovenci! Sve j e to bila zadnja u s p o m e n a i bolni ras tanak sa s jevernom b r a ć o m . J o š j e d n o m su provirili ve lehradsk i zvonici sa svojim slavenskim zasta­vama , koje su zalepršale pri zadnjem pozd ravu , i Ve lekrad n a m se sakrio za ze lene h u m k e i ki tne gore . Kiša nas j e prati la sve d o željeznice.

N a postaji se sakupilo skoro c i ­jelo mjesto. Li jepa željez. zgrada , ok ićena s lavenskim zas tavama, č e ­kala nas je svečano , da nas isprati dalje kroz Moravka a bratski zlatni P rag .

(Nastavit će sa.)

Pred groojanskim ratom u Rumunlskol.

K a k o t e razvijaju pri l ike u Ru­munjskoj , čini se, da je rudi nesno-šljivoga te rora v l ade građanski ra t neizbježiv. U zemlji n e m a n ikakvoga prava . Na p o i t a m a r a d i crni kab i ­net. P o l o i a j kraljevske po rod ice j e t a k o đ e r neizdrživ. Bra t i anu n e m a povjerenja p r e m a č l anov ima kraljev­ske porod ice i u p r a v o ih drži in ter­n i r ane . Svaki n j ihov k o r a k slijede detektivi , a sva se pisma kral jevske po rod i ce cenzur i ra ju .

Državni odbor za Stednlu. Na sjednici financijskog o d b o r a

22. t. m j . n a k o n duže diskusije iza b r a n je d ržavn i o d b o r s a štednju, u koji su sa s t rane financijskog o d b o ­r a i z a b r a n i . Od r ad ika l a : Ilija Mi-hajlović, Joca Selić, d r Dobra G. Popović", Bogol jub Kujundžlć, d r Niko Subot ić , J o v a n Al t iparmaković I Slma Rač ić ; o d d e m o k r a t a : Voja Veljković, S l a t k o Sećerov, Milan Grol, Košta T imot i j ev i ć ; o d musli-m a n a : d r B e h m e n ; o d kler ikalaca: d r Vladimir Pašen jak i P r a n S m o -de) .

Novu belgijsku vladu j e sastavio katol ik J a s p a r t ako , d a s a u nju ašla 4 l iberala , a ostal ih 6 mjesta razdijel jeno je m e đ a katol i ­čke konservat ivce i ka tol ičke d e m o ­kra te , d o k sa ispali socijalisti.

Zavrteo projekt oorome reforme.

P o s e b n a komisi ja , koja je bila u t a s v r h a sastavljana, izradi la je nacr t z akona o u r e đ e n j a agra rn ih odnosa a Dalmaci j i sa o d n o s n i m obraz lože­njem, č l a n o v i m a ove komisi je bili s u : d r Jos ip Metličić, sudija v rhov­noga suda u Zagrebu, d r Jos ip Jab la -novlć , d ržavn i p ravobran i l ac a Spli ta, i d r A n t e Dulibić, p reds jednik o k r u t ­n o g i zemaljskog s a d a a Šibeniku, d o k je p reds jedn ikom komisije b io g. Vel. Ž i p a n u Splitu.

S upućene s t rane javljaju, d a će a najskori je v r i j eme o v o pitanje bit i definit ivno r i ješeno n a temelju izra­đ e n o g nac r ta ove komisije te p red lo ­ž e n o Skupštini n a pre t res i p r ihva t .

U oteklvanlo oltre prora­čunske debate.

U političkim k rugov ima predvi­đ a l a žestoku b o r b a a p a r l a m e n t a p o v o d o m novoga budže ta , i a k o je g. d r Marković odluč io , da pravi p i ­tanje na n o v o m budžetu, a k o n e n a đ e a v lad i većinu, koja će biti dovol jna , d a p o d u p r e , da ovaj budžet , t akav k a k a v je, b u d e i sp roveden .

Protiv ukidanja Šumarsko­ga fakulteta u Zagrebu.

Sve zagrebačke p r iv redne orga­nizacije n s čelu sa g r a d s k o m opći­n o m uput i le su j e d n u preds tavku ministru prosvjete K o m a n u d i - u p o ­v o d o m namjeravanog uk inuća go­spodarsko-šumarskoga fakulteta u Zagrebu. U predstavci se protest ira prot iv n a m j e r e ukidanja ovoga fa­kulteta, koji j e rezultat 65 god. raz­vitka naše e k o n o m s k e i Šumske na ­stave.

Ovom protestu sa hrvatske strana prošlih dana pr id ruž io sr i ljubljanski „Slovence" u ime Slovenije j e d n i m

= 5 = demskog Orla u Zagrebu, na kojoj au pri­mljena pravila, koja su jedinstvena sa sva orlovska druStva, učlanjena ju HOS u. Prije je Akademski Orao imao druga pravila. Ujedno je na toj skupltini zaključeno, da se druStvo prozove Akademski Wao „Ifahnić". Druitvo je učlanjeno u HOS-u 1 vezano je pravilima HOS-a.Članovi Akademskog Orla <Ifahnić" jesu akademičari Orlovi, koji su dijelom već proSle godine b ii članovi Aka­demskog Orla, a dijelom su se učlanili istom ove godine, kad su stupili na univerzu.

»Za vjera i za Dom", gluilo hrvatskih Orlića, dvobroj za mjesec listopad 1 stude­ni, izišao je sa Ovim sadržajem t Za Kristo­vo Kraljevstvo; Hrvatica sam mlada ja; Crkva Kristova Zaručnica; Mjih dvoje; Za misije; Knjiga sv. Josipa; Socijalna sedmi­ca u Nancvu; Crvendać; Mesu gorštacima; NaSi krajevi i običaji; Naš dom; NaSa or-

j ganizacija; Iz ženskoga svijeta; Književnost. — List izlazi svaki mjesec, a stoji za or­gan izovane Orliće godiSnje dio 24; a za ostale din 30. Uprava i uredništvo Zagreb, Pejačićev trg 15.

IZ G R A D A 1 O K O L I C E . R a s p u s t o p ć i n e . Općina je k o n a ­

čno ipak raspuštena, ali joj je n a o p ć e iznenađenje i indignaciju sve^a gra­đanstva Čisto na r inu t za komesa ra bivši načelnik g. d r M. Kožul uz ovako sastavljen savjetodavni odbor : Dane Škarica, Ante B U ž e n ć . urnir. sudski savjetnik, Pan jko ta Ćiril, Ma­te Karađole-Sušac (zeml joradnic i : ) Krsto Milovac i Pa ško P ivac (disi­denti HSS) ; d r Ši inun Vlašić i Mar­ko Žaia (HSS); Antun Lučev , upra ­vitelj poreznog u reda ( radika l ) ; d i ­rektor Marko Ježina (SDS); d r Vin­ko SmolČić ( d e m o k r a t ) ; Vladimir Kulić (HPS). Neki predstavnici stra­naka već su s indignaaijom odbili ovo izazovno imenovanje , d a b a d a savjetnici o n o m e , k o m e sa već to­l iko p a t a odglasali i izrekli svoje nepovjerenje . Bit će apućen i korac i kod mjerodavnih faktora , da se da ­d e satisfakcija i povr i j eđenom za­konu i uvr i j eđenom građans tvu te mjeato d ra Kožala imenuje k o m e ­sarom i edno neinteres i rano i nep r i ­s t rano lice. Ne sumnjamo, d a će mjerodavni faktori svakako i t o pri je popravi t i o v a pogrješku i udovoljiti o v o m o p r a v đ a u o m zahtjevu avega građans tva . — Izbori za novo op­ćinsko vijeće obavi t će se 19. ve­ljače 1928.

Nečuveno s v e t o g r đ e . U proš . sub. n o ć a počinila sa tri vojnika podna -rednika nečuveno svetogrđe na slici sv. Kratofora u Kačićevoj ulici. U p i janom stanju prolazeći tuda oni su porazbijali sve elektriČT? žarulje, stakla na vra t ima gost ione Kovač , izlog na sas jednoj b r i j a č m e , a k ad im ni to nije bilo dosta , razlnpali sa staklo na slici sv. Krstofora i b o d e ­žima izboli sliku na desetak mjesta. Ovo n e z a p a m ć e n o svetog« đ e teško se dojmi lo č i tavoga građans tva . Na-

BISER KREMO VA ZA OBUĆU.

d a m o se, da će vo iue vlasti kazni t i počinitelje ovoga bruta lnog zločina, n a d kojim se svatko grozi, i dat i zadovoljšt inu uv r i j eđenom građan­stvu, koje protestuje.

P r o s l a v a sv . Cecil i je. I ove go­d ine „S ibemka Glazba" svečano je proslavila b lagdan svoje pokrovi te­ljice sv. Cecilije u u torak 22. t. mj. Ujutro je glazba za jedno »a č lano­vima u p r a v e prisustvovala tihoj sv. Misi u crkvi sv. F r a n e , p reko koje je odsvira la pa r k o m a d a . Prije i poslije sv. Mise obašla je g r a d o m sviraiući vesele koračnice . U p o d n e na Malom T r g a je pr i redi la konce -rat sa vrlo b i ranim p r o g r a m o m , koji je baš prec izno izvela p o d vrsnim di r igovanjem svoga zauzetnog dir i ­genta Ma Santinella. Bilo j e dosta pljeskanja i povlađivanja . Uvečer j e glazba još j e d n o m priredi la Ophod g radom, a zatim je a pros tor i jama K a v a n e „Istra" slijedila k u ć n a za­bava i za jednička večera .

P r e o s v . I l a r ion Z e r e m s k i , gor-njokarlovački episkop i p r ivreme­ni adminis t ra tor da lmat inske p ra -vosl. eparhi je , bo rav io je p red pa r d a n a a Šibeniku. Za svćga boravka posvet io je obnovl jenu c rkvu sv* Spasa a Varošu na pravos lavnom groblju, na kojoj sa u p r a v o dovr­šeni popravci . Prosl i jedio je za ma­nastir . K r k u - kod Kistanja i „Kru­p a ' kod Obrovca .

B l a g d a n G o s p e o d Z d r a v l j a o-sobi to se svečano proslavio a Stol­noj Bazilici sv. J akova . Ujatro su se reda le b ro jne sv . Mise od ranoga iutra. Mnogo se pobožnoga svijeta o v o m p r i g o d o m ispovjedilo i p r i -čes t i lo . U 11 sati bila je svečana pontif ikalna Misa presvij . b i skapa az velika asistenciju, a p o p o d n e sve­čani blagoslov. P reko Mise i b lago­slova pjevao j e zbor Orlića.

A d v e n t s k e p r o p o v i j e d i . Ove go ­d ine će u Stolnoj Bazilici sv. J a k o v a propovi jeda t i a d v e n a t ka tehe ta vlč. d o n F r a n e Grandov . Propovi jedi će se držat i svake nedjelje (27. XI. te 4., 11. i 18. XII.) u 5 sati uvečer .

R a z r e z p o r e z a n a j m o v n e kuća -r i n e z a g o d . 1927. dovršen je , a spiskovi su zanin ianic ima na uv idu c d 2 l . t. mj . d o 6. d e c e m b r a . P r i ­ziv prot iv odmjerenja t reba pr ika­zati od 7. d o 22. d e c e m b r a .

Izvezeno v i n o . R a č u n a se, d a j e dosad izvezeno iz š ibenskoga sreza d o 3u0 vagona vina. Cijene su j ako n i ske : c rno oko Din 4, opol 4.25, bijelo oko 4.50.

Fa l s i f ika t i d v o d i n a r k a . Općina je posebnim oglasom upozori la gra­đans tvo na falsifikate dvod ina rka , koji su se pojavili u p rome tu .

S n i ž e n e c i jene m e s u . Zadnj ih d a n a snižene su cijene meau. Janje­tina se p roda je p o Din 8-10, gove­d ina 10-12, b rave t ina 9-12, svinje­t ina 16-20.

Knj ige d r u š t v a sv . J e r o n i m a . Već su stigla redovi ta i v a n r e d n a izdanja za g. 1928. Kao redovi ta izdanja sa izašle ove 4 knj ige : Danica, Isus Krist, pripovijest Gospodin Rafo i Svilarstvo, a kao v a n r e d n a ove 4 kn j ige : Roman Sofiju odab ra , pri­povijesti Hercegovke , Žito a svjet­skom gospodars tvu i L u r d s k a uka­zanja Članovi ih mogu pridigliuti k o d mjesnog povjereniš tva (Samo­stan Domin ikanaca ) za cijenu o d Din 20 samo redovi ta izdanja, a r edov i ta i v a n r e d n a izdanja (svih 8 knjiga) za ci jenu od Din. 40.

č lankom, u kome je is takao, kako se može sa pouzdan jem očekivati, d a gospodarsko-šumarsk i fakultet] u Zagrebu n e će biti ukinut .

Smrt Bralianu-a Juče r j e n a k o n k ra tke bolesti

u m r o preds jednik rumunjske vlade Rrat ianu On je bio j e d i n a zapreka uspostave pr inca Karola n a rumunj ­skom prijestolju. Sad će porast i šanse Karolove , t im više, što au n a strani princa K a r o l a : A vare scu, bivši p red­sjednik v lade , profesor Jo rga i Ma-niu, vođa seljačke s t ranke, pak će r a d i toga a Rumunjskoj doć i d o ve­l ikih unu ta rn j ih trzavica ko je bi m o ­gle urodi t i i g rađansk im r a tom. Smr t Bratianu* ova mogla bi značiti i p re ­okre t u izvanjoj politici Rumuni je . Bra t ianu je n a i m e b io pristaša t. zv. francuske linije u politici na Ba lka ­n a i u srednjoj Evrop i i p r ema t o m u j e d a n o d g lavnih s tupova poli t ike Male A n t a j t e . Dolazak opozicije n a v l ada , a sob i to dolazak pr inca Ka­rola , po reme t io bi dosadašnju l ini ja rumunj ske izvan je poli t ike, koja b i se pr ikloni la više Italiji.

Veza Slovenije s morem. Specijalna komisija ministarstva

saobraćaja odlučila je, d a se defini­t ivno usvoji željeznička t ra ia , koja će omogući t i vezu Slovenije s mo­r e m , koja će ići p r a v c e m Kočevje-Vrbovsko, a koju je projekt i rao Sto vannc ing Klodič. Na prol jeće će se pristupiti toj gradnji .

O R L O V S K I V J E S N I K . Orlovska društva u mjeseca prosinca.

U mjesecu prosincu imat će orlovska dru­štva da izvrše među ostalim slijedeći pro­gram rada: 8. prosinca je dan Bezgrijefinog Začeća, koji je po propisu orlovskoga Po­slovnika orlovski praznik. Toga dana treba da se priredi zajednička sv. Pričest. - 14. prosinca navršuje se sedam godina smrti velikoga biskupa i Osnivača hrvatskog ka­toličkog pokreta krčkoga biskupa dra Ma-hntća. — 16. prosinca navrSuje se četiri godiie, otkako je osnovan Hrvatski Orlov­ski Savez, koji već kroz četiri godine s najvećim uspjehom radi oko proširenja katoličke misli u hrvatskim krajevima. Dobro bi bilo, da druStva na prva nedjelju, koja je tome najblila (18 XII) prirede a-kademiju, na kojoj će iznijeti Život i rad velikoga pokojnog biskupa i dosadarje u-spjehe hrvatskog Orlovstva. Gleda podataka za prigodne gOvorS neka se društva < brate na HOS, koji će im dati potrebne infor­macije. — U koliko se takva priredba ne bi mogla organizirati, to neka se na dru­štvenim sastancima rastumači članstvu zna­čenje svih tih triju naznačenih dana u mje­secu prosincu. — Po propisu Poslovnika treba da se u mjesecu prosincu održi tro­mjesečna skupština. Ovu treba održati sva­kako prije Nove Godine, a eventualno prije Božića.

Akademski Orao u Zagrebu. D četvrtak 10. t. mj. održana je glavna skupltina Aka­

Belg i j ska s v e č a n o s t . 27. i. mj . mjesni Kraljevski Konsu 'a t si; vi imen­dan Ni. Vei. Kralja B lf?ij k ifla. Če­stitan?« pr imat 6e se u konsu lamin j prostor i jama o d l i 13 "ali. Toga da ­na KOnsulat ne ureduje .

B a r b a r s k o o š t e ć i v a l e Šub i ćev -c a . Uza sve opomene, molbe i pri­jetnje ipak se ioš nalazi izvi iesnih ba rba ra , koji n a Šubićevcu prave r azne ho t imične štete. Ruše ograde , oštećuju n a s a d e i s tabla . P red pa r d a n a porazb ivnne su čak i k lupe, raz lupana c e m e n t o m zal ivena gvoz­da , te pobacan i i r aznesen i natpisi . Č u d n o je, k a k o se ova divljaštva mogu događa t i u j e d n o m gradu . Hvalevr i jednim zauzimanjem dru ­štva „Šub ićevac* i opć ine učinjeno je mnogo , da se ovaj lijepi,kraj do ­tjera i već d a n a s služi na ures gra du. Sveta je dužnos t svakoga g rađa ­nina, da b u d n o pazi na naš „Šubi-ćevac" i da svaku štetu i počinitelja prijavi vlasti, koja će ga zas luženo kaznit i .

S k u p š t i n a U. f. U. 2. o . mj . odr­ž a n a j e glavna godišnja skupšt ina Učiteljskog druš tva U. J . U. N a k o n tajnikova i b lagajnikova izvještaja izabrana je nova uprava s predsjed­n ikom g. K. N o v a k o m na ćelu.

P a z a r u P e r k o v i ć u . Općina je poradi la , da paza r u Perkoviću b u d e \ roz cijelu godinu . Dosada j e on bio sauio sezonsLi. R a d . io^a su u Šibeniku bili i delegati Velikog Žu-paDa.

Na s r e s k o j uč i te l j skoj k o n f e r e n ­ciji , održano j u Šibenik ' tf. t. ttfjM

izabrani su umirovljeni učitelji ga. R. Simonelli i A. Kačić za s t ručne ( l anove oblasnoga disciplinskog "uda u Splitu.

R a s p r a v a p r o d a v a č i m a a l k o h o l ­n ih p i ć a z a i z b o r n i h d a n a . Za koji d a n održa t će Okružni sud raspravo nekolicini , koji su za izbornih d a n a usprkos z a b r a n e prodava l i a lkoholna pića.

Slanje sfetaia Slavenske banke d. d. u Zagrebu.

Likvidirane tražbine u visini od preko 133 milijuna dinara.

Likvidacionalno ročište u stečaju Sla­venske banke <|. d., koje se održavalo kod kr. sudbenog kola, kao stečajnog suda ü Zagrebu, zaključeno je 25. listopadu t. g.

Broj vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine, iznaša 3210.

Stečajni je upravitelj likvidirao, t. j . priznao, u smislu hrvatskog stečajnog zako­na tražbine uj ukupnom Iznosu od 5,606.347 dinara i 97 para u 1. razredu stečajnih vjerovnika, a 128.833.896 dinara i 80 para u II. razredu. Tražbine I. razreda imadu se isplatiti sa punim iznosom, dok tražbine IL razreda isplatit će se sa kvotom, koja će na njih otpasti po njihovom razmjeru prema stanju preostale imovine zavoda.

Ostale prijavljene iznose stečajni upra­vitelj nije likvidirao, t. j . nije priznao nji­hovu opstojnost. Među ovima nije likvidiran ni iznos prijavljen od Trbovlj. ugljen, dru­štva od Dia 13.500.000, niti onaj prijavljen !

od Zentral Europäische Länderbank-Wien/ od cea 46,000.000 dinara. Stečajni upravitelj nije mogao likvidirati ova dva iznosa na osnovu izvještaja sudskih stručnjaka* pd, kojemu su pomenuti suodgovorni za slom Slavenske,banke d. d.

Svima vjerovnicima bez razlike, koji­ma su tražbine likvidirane, likvidirani su kamati do uključivo 24. septembra 1926», t. j . do dana otvorenja predstečaja, a ne do 19. maja 1927., t. ). do dana otvorenja stečaja, čime ali vjerovnici II. razreda lie gube ništa. U koliko će primiti manje na kamatima, toliko će im više pripasti u kvoti na glavnici priznate im tražbine.

Svaki vjerovnik, koji je svoju tražbinu prijavio suda, bilo izravno, bilo preko svo­ga zastupnika, primit će sudsku odluku o likvidaciji svoje tražbine.

Uvi vjerovoici, koji sve do sada nijesu još prijavili svojih tražbina, premda je obj javljeni rok za prijave davno istekao, mo» gu to jo& i bada učiniti, a u svrhu likvida­cije njihovih, tražbina odredit će se a smislu stečajnog zakona posebno likvid. ročište o njihovom trošku.

29. oktobra i927. održana je kod kr. sudbenog stola u Zagrebu, a u smislu ste­čajnog zakona po sudu sazvana vjerovni­čka skupština Sa dnevnim redom: izbor stalnog vjerovničkog Odbora, i to pet čla­nova i put njihovih zamjenika.

Na toj skupštini izabrani su, a s gla­sovima, koji predstavljaju tražbine u izno­

sa od Din. 94,472.717 31 (od prisutnih traž-biui u iznosu od 99,347.173.60) slijedeći člarovi odbora;

Dr Drago Marušlć, Ljubljana, Dr Ro­man Ravnihar, Ljubljana, Oton Jeruc, tajnik Metfne hranilnice ljubljauske, Dr Juraj Pe-ćarević, Zagreb, DrHinko Horvatić, Zagreb.

Sa glasovima, koji su predstavljali 8i;28.508 dinara i 45 para izabrani su sli­jedeći zamjenici članova: Dragutin Hribar, Jjjubijana, Dr Anton Božić, Celje, Dr Janko irejc, Ljubljana, Zvonko Žogler, Ljubljana, /van Avsenek, Ljubljana.

Kr. sudbeni stol u Zagrebu odlukom od 4. novembra 1927. poništio je izbor za­mjenika članova, jer su svi izabrani imali boravište izvan Zagreba, kao sjedišta ste­čajnog suda i stečajnog upravitelja, što je u protimbi sa duhom hrvatskog stečajnog zakona. Na ponovnim izborima obavljenim 11. novembra 19/7. izabrani su sa gla­sovima, koji su predstavljali 82,171.202.10 di­nara od prisutnih 96,6u8.908 dinara i 28 para slijedeći zamjenici članova odbora:

Dr Zlatko Kuntarić, Zagreb, Dr Dušan Gjorgjević, Zagreb, Dr Ivo Hiršl, Zagreb, Dragutiu Hribar, Ljubljana. Dr Autou Bo­žić, Celje.

Definitivnoj likvidaciji preostalog ima­nja Slavenske banke, pa i eventualnoj na­godbi sa prezadužeeikom, odnosno sa oso­bama i zavodima, koji odgovaraju za slom banke, moći će se odstupiti, a na osnovu §§ 145. i 187. hrv. steč. zakona, tok sada po­slije Obavljene likvidacije tražbina i izbora stalnog vjerovničkog odbora.

Cjelokupna dosadan ja režija uključivši sve stečajne troškove podmirena je potpu­no iz redovitih prihoda, a u glavnom ka­mata onih iznosa, koji su do sada ubrani i plodonosno uloženi, tako da stečajna masa sama uslijed stečaja i s njime spojenih tro­škova nije taknuta.

Glavna zadaća tečajnog upravitelja i uog vjerovničkog odbora sastoji se u

tome, da Što prije dovedu stečaj kraju, ka­ko bi vjerovnici što prije primili na njih otpadajući novac.

Uprava stečajnine poduzet će sve po­trebne knake, da svi čimbenici, koji su odgovorni za slom Slavenske banke, ispune svoju obvezu, koja rezultira iz njihove od­govornosti, te na taj način smanje ogromnu štetu, koju trpe vjerovnici Slavenske banke.

U Zagrebu, dne 18 novembra 1027. Dr Aleksandar Horvat, stečajni upra­

vitelj Slavenske banke d, d., Dr Drago Ma-rušić, Di Roman Ravnihar, Oton Jeruc, Dr Juraj Pefiarević, Dr Hinko Horvatić, kao stalni vjerovnički Odbor Stečajnine Slaven­ske banke d. d.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni uredi Ante Erga 'rh»k Pučke Tiskare u^ benikii — (Predstavnici: Jerollm I Vj« Blav Matačić).

stalni

U Australiji za lira Sterilnoj 29/

UJužnuAmeriki zo Ura Sterlinga 19.

otprema Agencija Traži te upute .

JOSIP JADRONJA - SlBEl

R a d i o n a svakovrsnih bačava H5nig i RosnJat, Zagreb, Kiaonička cesta 9 imade na skladištu u svakom izboru nove 1 rabljene uz dnevne cijene. Vanjske se narudžbe obavljaju brzo 1 savjesno.

U Č I N I T E S A M O J E D N U P O K U S N U

N A R U D Ž B U I pa ćete se uvjeriti, da lozinka najveće trgo-

Tu dobijete: Manufak­turu, konfekciju za da­me, .gospodu i djecu,

rublje, SeSire, sagove, zastore, kuhinj­ske i kuČne potreoSttnc, galanteriju^

radlbitd*. i j i ^ k u t Još danas zatražite cijenik sa preko 3000 slika. Dobijete ga po*ve bespla tno . Najveća trg. i otpremna kaca u SHS. Kostner i iJhler Zagreb £ » 2 2

PUČKA TISKARA f- ŠIBENIK

Prima na izradbu sv u tiskarsku struku zasijecaju«e radnje.

Izradba brza i točna. Uz najumjerenije cijene.

T Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA DL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV OOSPOBANKA

T E L E F O N BR. TŠ. NCftftl W

Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI HAD, KOčEVJE, KRAMJ, 30MB0R, SPLIT

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 2 5 0 0 0 0 0 0 0 — — OvlaSteni prodavače srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOčNO I BRZO,