Info

rmat

ivni

mje

sečn

ik U

reda

zast

upni

ce u

Eur

opsk

om p

arla

men

tu Iv

ane M

alet

ić

2

veljača/2016.

ISSN 1849-0735

Fotografija: Visovac | Izvor: www.npkrka.hr

Sadržaj4 mr. sc. Ivana Maletić i Darija Jurica Vuković, dipl. oec.Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj: stanje na kraju 2015. i predviđanja u Zimskim ekonomskim prognozama

13 dr. sc. Davor GalinecKako (i koliko) potencijalne obveze države mogu utjecati na rast duga opće države?

18Hrvoje Mamić, univ. bacc. oec.Izvješće EU revizorskog suda o korištenju EU fondova 21Marko Curavić, MBAFinanciranje inovativnih poduzeća i projekata kroz program Obzor 2020 (Horizon 2020)

24Ivana Petričko, mag. oec.Mogućnosti financiranja izgradnje domova za starije osobe

27Aktivnosti ureda

29Vijesti iz Europskog parlamenta

36Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta

Impressum

IzdavačUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

Glavna urednicaIvana Maletić

UredništvoAndrea VodanovićMarija TufekčićIvana PetričkoKristina KosorIvan Dvornik Grafičko oblikovanjeBlanka Poljak

PrijevodTonči Orlandini

Izlazi mjesečno.

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.

Pišite nam!ZAGREBTrg Josipa Jurja Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement européenBât. Louise WeissT090331, avenue du Président Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734

BRUXELLESParlement européenBât. Altiero Spinelli14E21860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734+32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.comivana.maletic@europarl.europa.eufacebook.com/ivana.maletic.crowww.twitter.com/maleticivanawww.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

Info

rmat

ivni

mje

sečn

ik U

reda

zas

tupn

ice

u Eu

rops

kom

par

lam

entu

Ivan

e M

alet

ić

1

siječanj/2016.

ISSN 1849-0735

Info

rmat

ivni

mje

sečn

ik U

reda

zast

upni

ce u

Eur

opsk

om p

arla

men

tu Iv

ane M

alet

ić

2

veljača/2016.

ISSN 1849-0735

Zastupnica u Europskom parlamentuIvana Maletić

Europska komisija je u četvrtak, 4. veljače 2016., objavila Zimske ekonomske prognoze u kojima je revidirala ranije projekcije gospodarskog rasta za Europsku uniju i države članice. Tako se predviđa da će Europska unija u prosjeku rasti za 1,9% u 2015. što je više od prognoziranog rasta za Hrvatsku od 1,8%. Međutim, u 2016. Europska komisija predviđa daljnje ubrzanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj na 2,1% što predstavlja brži rast od prosjeka Europske unije koji je projiciran na 1,9%. Ipak, u odnosu na države članice iz petog vala proširenja predviđeni rast za Hrvatsku je i dalje nizak te je na novoj Vladi da dobrom kombinacijom mjera fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i uspješnim korištenjem EU fondova ostvari veći rast od prognoziranog. U ovom broju mjesečnika detaljnije se bavimo makroekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i predviđanjima iz zimskih prognoza.

Otvarajući raspravu o Europskom semestru u Europskom parlamentu potpredsjednik Dombrovskis rekao je da Europska unija, unatoč izlasku iz recesije, bilježi skroman oporavak budući da još postoje brojni rizici koji prijete stabilnosti. Kao razloge naveo je trenutne turbulencije na međunarodnim financijskim tržištima, usporavanje rasta gospodarstava u razvoju te postojanje neravnoteža koje treba žurno otkloniti. Naglasio je kako države članice moraju uložiti dodatne napore s ciljem poticanja gospodarskog rasta i zapošljavanja, a što uključuje provedbu fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi te poticanje investicija.

Potpredsjednik Dombrovskis osvrnuo se i na izvješća po državama članicama u sklopu postupka makroekonomskih neravnoteža koje su bile tema na posljednjoj raspravi Kolegija povjerenika. Istaknuo je kako je postupak detaljnog preispitivanja (engl. In-depth review, IDR) proveden nad ukupno 18 država članica, navodeći kako su zabilježene brojne neravnoteže. Istaknuo je pritom kako će ta izvješća poslužiti državama članicama kao smjernice za izradu nacionalnih programa reformi, a s ciljem otklanjanja neravnoteža.

Uvodna riječUpoznao je zastupnike s odlukom o pojednostavljenju postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža, navodeći kako će postupak od sada imati ukupno četiri kategorije: „1) nema neravnoteža, 2) neravnoteže, 3) prekomjerne neravnoteže i 4) prekomjerne neravnoteže uz uključivanje korektivnog mehanizma (engl. excessive imbalances with the corrective arm of procedure)“. Izvješća po državama članicama te rezultati detaljnog preispitivanja trebali su biti objavljeni na dan rasprave u Europskom parlamentu – u srijedu 24. veljače, međutim objava je odgođena za petak 26. veljače zbog čega specifične preporuke nisu bile predmetom rasprave. Odluke o kategorijama postupka u kojima će se države članice naći bit će objavljene sljedeći tjedan.

Pred nama je puno posla na otklanjanju makroekonomskih neravnoteža do čega ne može doći bez podizanja konkurentnosti, ulaganja u istraživanja i razvoj, inovacija, transfera novih tehnologija, modernizacije proizvodnje, stavljanja u funkciju neiskorištenih resursa, otvaranja izvora financiranja poduzetnicima…

Nove specifične preporuke većim dijelom će se za nas ponoviti jer u Hrvatskoj gotovo ništa nije provedeno tijekom dva ciklusa Europskog semestra. Pozitivnih pomaka nije bilo pa smo skoro prošlu godinu ušli u kaznenu proceduru. Nova Vlada dobit će priliku pokazati drugačiji način rada i reformski pristup, a morat će biti odlučna i brza jer je prethodna Vlada iscrpila sve strpljenje i razumijevanje Europske komisije prema novoj članici.

4

[OKRUGLI STOL] Predstavljanje nove knjigeEU PROJEKTI - od ideje do realizacije

4 godine poslovanja | 3 ekspertna područja: EU fondovi, javna nabava, financije i računovodstvo | 300 stručnih seminara | Više od 6000 polaznika

Povodom objavljivanja nove knjige EU PROJEKTI – od ideje do realizacije, TIM4PIN d.o.o u suradnji s Uredom zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, urednice i jedne od autora knjige, organizira okrugle stolove u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Okrugli stolovi će se održati 3. ožujka u Zagrebu u hotelu Westin, 4. ožujka u Rijeci u hotelu Bonavia, 11. ožujka u Osijeku u hotelu Osijek i 18. ožujka u Splitu u hotelu Park, u vremenu od 11h do 13h.

Okrugli stolovi su otvoreni za sve fizičke i pravne osobe kao potencijalne korisnike EU sredstava. Sudionici će moći postaviti pitanja te dobiti savjete vezano uz mogućnosti financiranja ideja koje imaju kao i probleme s kojima se susreću u pripremi i provedbi projekata. Sudjelovanje na okruglim stolovima je besplatno jer je cilj približiti ovu specifičnu tematiku važnu za gospodarski razvoj Republike Hrvatske što većem broju zainteresiranih. Tom prilikom sudionici će moći knjigu EU PROJEKTI – od ideje do realizacije kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kuna.

Program okruglih stolova je sljedeći:

11.00-12.00 Predstavljanje ESI fondova u Hrvatskoj i zanimljivih dijelova knjige kroz odgovore autora knjige na pitanja moderatora12.15-13.00 Odgovori na pitanja sudionika13.00-13.30 Druženje sudionika s autorima

Na okruglim stolovima sudjelovat će autori knjige:Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu, autorica i urednica knjigeKatarina Ivanković Knežević, pomoćnica ministrice u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK,

„Kvaliteta samog projekta nije dovoljna za dobivanje sredstava iz ESI fondova. Cilj koji smo htjeli postići izradom

ovakvog priručnika je upravo postizanje razumijevanja procesa pripreme i prijave projekta. Ako ti procesi nisu provedeni dobro, i kvalitetan projekt može biti odbijen.”

Ivana Maletić

Matilda Copić, voditeljica zajedničkog tajništva Programa prekogranične suradnje HR-RS 2014.-2020., u Agenciji za regionalni razvoj RHModerator: Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije HGK.

Medijski pokrovitelj izdanja je Jutarnji list.

5

UDK: 338.1

Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj: stanje na kraju 2015. i predviđanja u Zimskim ekonomskim prognozamaMakroekonomska kretanja u Hrvatskoj u 2015., u kontekstu kretanja u Europskoj uniji, ukazuju na loše stanje hrvatskog gospodarstva. Unatoč blagom oporavku u 2015., Hrvatska i dalje kaska za Europskom unijom. Umjesto da konvergira, Hrvatska se udaljava od Europske unije, posebno deset novih država članica (Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska).

Hrvatska je u postupku prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža

Hrvatska je u postupku prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža zbog kršenja dozvoljenih granica u javnim financijama i makroekonomskim pokazateljima.

Hrvatska je jedna od devet članica Europske unije koje su u Postupku u slučaju prekomjernog deficita (EDP), i to zbog kršenja oba mastriška fiskalna kriterija: deficita i duga opće države. Od novih država članica, samo je još Slovenija u EDP-u. U protekle dvije godine tijekom kojih je u EDP-u, Hrvatska je prekršila ciljane razine deficita utvrđene Preporukom Vijeća u cilju okončanju stanja prekomjernog državnog deficita u Hrvatskoj1. Tablica 1.

Dodatno, Hrvatska se nalazi u Postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža i to u petoj kategoriji, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom i Portugalom (Prekomjerne neravnoteže zbog kojih su potrebne odlučne mjere, politike i posebno praćenje). U Komunikaciji Europske komisije “Europski semestar 2015.: ocjena izazova povezanih s rastom, sprječavanja i uklanjanja

Darija Jurica Vuković, dipl. oec.**

mr. sc. Ivana Maletić*

* mr. sc. Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu** Darija Jurica Vuković, dipl. oec., članica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a.1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52013PC0914&from=HR

6

makroekonomskih neravnoteža te rezultata detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011“2

utvrđeno je da su se u Hrvatskoj „u kontekstu ograničenog rasta, odgođenog restrukturiranja trgovačkih društava i slabe uspješnosti u zapošljavanju, rizici povezani sa slabom konkurentnošću, velikim inozemnim obvezama i rastućim javnim dugom uz slabo upravljanje javnim sektorom znatno povećali“.

Komisija je čak razmatrala mogućnost prebacivanja Hrvatske, zajedno s Francuskom, u šestu kategoriju (Prekomjerne neravnoteže zbog koji su potrebne odlučne mjere i posebno praćenje i pokretanje postupka u slučaju prekomjernih neravnoteža), ali kasnijom odlukom je ipak odlučila zadržati Hrvatsku u petoj kategoriji. Tablica 2.

Hrvatska u godinu dana nije uspjela svesti u prihvatljive okvire niti jedan od četiri pokazatelja koji su prešli dopuštenu granicu (dug opće države, nezaposlenost, neto stanje međunarodnih ulaganja, hrvatski udio na izvoznom tržištu), od ukupno jedanaest koji se promatraju.

Štoviše, prema novom Izvješću o mehanizmu upozoravanja3 u koji su uključeni novi pokazatelji u području tržišta rada, Hrvatska je prešla granicu u čak šest pokazatelja (uz spomenuta četiri još i stope dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih) što je najveći broj u usporedbi s državama članicama srednje i istočne Europe.

Hrvatska je po makroekonomskim pokazateljima među najlošijim državama srednje i istočne Europe

Hrvatska je u 2014. godini jedina zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda, dok su ostale nove članice Europske unije zabilježile gospodarski rast koji je nastavljen i u 2015. U prosjeku, nove države članice zabilježile su gospodarski pad 2009., nakon čega su prosječno bilježile gospodarski rast. U Hrvatskoj se gospodarski pad usporavao do 2011., da bi u 2012. godini skočio. Tek je 2015. zabilježen blagi oporavak, dok je u cijeloj Europskoj uniji 2015. bila već treća godina gospodarskog oporavka.

Dodatno, bruto domaći proizvod po glavi stanovnika kontinuirano od početka krize 2008. pada. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je 2011. bila na petom mjestu po BDP-u po stanovniku u usporedbi s novim državama članicama. Tri godine kasnije, Hrvatska je pala skoro na samo dno, te nakon Bugarske i Rumunjske, u 2014. ima najniži BDP po stanovniku od novih država članica. Tablica 3.

Prema najnovijim pokazateljima, rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine iznosio je 2,8%, dok je sezonski prilagođeni rast BDP-a iznosio 2,7%.

2 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/cr2015_comm_hr.pdf3 http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/2016/ags2016_alert_mechanism_report.pdf

Tablica 1: Sudjelovanje u Postupku u slučaju prekomjernog deficita i Postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža Hrvatske i država srednje i istočne Europe

Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža

i kategorija

2013. Ukupan broj

stavki koji prelazi utvrđeni prag

2014. Ukupan broj

stavki koji prelazi utvrđeni prag

Postupak u slučaju prekomjernog

deficita

Bugarska DA (5. kategorija) 4 4 NEČeška NE 2 1 NEEstonija NE 4 2 NELatvija NE 3 3 NELitva NE 2 3 NEMađarska DA (3. kategorija) 4 3 NEPoljska NE 2 1 NERumunjska DA (2. kategorija) 1 1 NE

Slovačka NE 2 2 NE

Slovenija DA (4. kategorija) 3 5 DA

Hrvatska DA (5. kategorija) 4 6 DA

Izvor: Europska komisija

7Tablica 2: Pokazatelji u Postupku u slučaju makroekonomskih neravnoteža za Hrvatsku

Pokazatelji PRAG 2013. 2014.Unutarnje neravnoteže % godišnje promjene deflacioniranih cijena nekretnina 6% -18,1 -2,0Kreditni tok privatnog sektora kao % BDP-a, konsolidiran 14% -0,2 0,3Dug privatnog sektora kao % BDP-a, konsolidiran 133% 121,4 120,6Dug opće države kao % BDP-a 60% 75,7 85,1Stopa nezaposlenosti (3-godišnji prosjek) 10% 15,8 16,9% godišnje promjene ukupnih obveza financijskog sektora 16,5% 3,4 0,9Vanjske neravnoteže i konkuretnost Saldo tekućeg računa kao % BDP-a (3-godišnji prosjek) -4/6% -0,1 0,5Neto stanje međunarodnih ulaganja kao % BDP-a -35% -88,7 -88,6

Realna efektivna tečajna stopa (% promjene (3 godine) ±5% za DČ u EZ i ±11% za DČ izvan EZ -4,0 -0,9

Udjeli na izvoznom tržištu (% promjene 5 godina) -6% -20,9 -18,0

Jedinični trošak rada (% promjene 3 godine) 9% za DČ u EZ i 12% za DČ izvan EZ 0,9 -5,9

Novi pokazatelji tržišta rada Stopa aktivnosti - % cjelokupnog stanovništva u dobi od 15 do 64 (% promjene -3 godine) -0,2% 2,0

Stopa dugotrajne nezaposlenosti - % aktivnog stanovništva u dobi od 15 do 74 (promjene u 3 godine) 0,5% 1,7

Stopa nezaposlenosti mladih - % od aktivnog stanovništva u dobi od 15 do 24 (promjene u 3 godine) 0,2% 8,8

Izvor: Izvješća o mehanizmu upozoravanja 2014. i 2015.

Tablica 3: Bruto domaći proizvod po stanovniku u novim državama članicama EU

2008 2011 2012 2013 2014EU28 25.900 EU28 26.000 EU28 26.500 EU28 26.700 EU28 27.400Slovenija 18.800 Slovenija 18.000 Slovenija 17.500 Slovenija 17.400 Slovenija 18.100Češka 15.400 Češka 15.600 Češka 15.300 Češka 14.900 Estonija 15.200Estonija 12.300 Slovačka 13.000 Estonija 13.600 Estonija 14.400 Češka 14.700Slovačka 12.200 Estonija 12.500 Slovačka 13.400 Slovačka 13.600 Slovačka 13.900Latvija 11.200 Hrvatska 10.400 Litva 11.200 Litva 11.800 Litva 12.400Hrvatska 11.200 Litva 10.300 Latvija 10.800 Latvija 11.300 Latvija 11.800Mađarska 10.700 Mađarska 10.100 Hrvatska 10.300 Poljska 10.200 Poljska 10.700Litva 10.200 Poljska 9.900 Poljska 10.100 Mađarska 10.200 Mađarska 10.600Poljska 9.500 Latvija 9.800 Mađarska 10.000 Hrvatska 10.200 Hrvatska 10.200Rumunjska 6.900 Rumunjska 6.600 Rumunjska 6.700 Rumunjska 7.200 Rumunjska 7.500Bugarska 4.900 Bugarska 5.600 Bugarska 5.700 Bugarska 5.800 Bugarska 5.900

Izvor: Eurostat

8Promatrajući doprinos pojedinih djelatnosti bruto dodanoj vrijednosti, razvidno je da osam od deset djelatnosti pada ili stagnira, a samo dvije pridonose rastu: turizam i prerađivačka industrija. Rast hrvatskog gospodarstva, dakle, nije potaknut strukturnim mjerama i ne počiva na zdravim temeljima, već je prepušten stihiji i snažnoj ovisnosti o uspjehu turističke sezone. U pogledu rasta prerađivačke industrije, važno je primijetiti da u trećem tromjesečju prethodne godine rafinerija Sisak nije radila.

Proizvodnja je na vrlo niskim razinama. Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje od 2,6%, uz Bugarsku, nakon Estonije, ima najniži rast u usporedbi s novim državama članicama. Međutim, uz niski rast proizvodnje, istodobno raste izvoz što govori u prilog činjenici da Hrvatska ne izvozi hrvatske proizvode, već proizvode inozemnog podrijetla, kao što su banane, a sve zahvaljujući svom geostrateškom položaju u Europskoj uniji. Pritom je važno primijetiti da je u trećem tromjesečju 2015., uvoz roba i usluga zabilježio veći rast od izvoza, što nije korak u pravom smjeru.

Također, investicije su zabilježile rast drugo tromjesečje za redom, što je opet rezultat članstva u Europskoj uniji jer su se Hrvatskoj otvorili novi izvori financiranja. Međutim, s obzirom da su nam EU fondovi na raspolaganju već drugu godinu članstva, taj rast se trebao ostvariti i ranije da je Vlada znala povući ta sredstva i uložiti u kvalitetne projekte.

U usporedbi s novim državama članicama srednje i istočne Europe, prema podacima Eurostata,

Hrvatska je u trećem tromjesečju 2015. sa stopom od 2,8% na razini prosjeka novih država članica. Međutim, ako gledamo prosjek prva tri tromjesečja 2015., Hrvatska sa stopom od 1,5%, nakon Estonije, bilježi najniži rast gospodarstva.

Zimske ekonomske prognoze Europske komisije

Na razini cijele 2015. godine, prema Zimskim ekonomskim prognozama Europske komisije4, Europska unija u prosjeku će rasti 1,9% što je više od prognoziranog rasta za Hrvatsku od 1,8%. Hrvatska će, nakon Estonije i Litve, zabilježiti najniži rast BDP-a u usporedbi s novim državama članicama. Međutim, u 2016., Europska komisija predviđa ubrzanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj na 2,1% što predstavlja brži rast od prosjeka Europske unije koji je projiciran na 1,9%. Ubrzanje gospodarskog rasta počiva na pretpostavkama rasta domaće potražnje, pri čemu će poboljšanja na tržištu rada doprinijeti većoj potrošnji kućanstava, dok će investicije rasti pod utjecajem predviđenog boljeg korištenja EU fondova.

U odnosu na nove države članice predviđeni rast je i dalje nizak te je na novoj Vladi da dobrom kombinacijom mjera fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i uspješnim korištenjem EU fondova ostvari veći rast od prognoziranog.Tablica 4.

U području tržišta rada, Hrvatska se nalazi na samom dnu u usporedbi s novim državama članicama.

4 http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/eeip/pdf/ip020_en.pdf

Tablica 4: Projekcije stope rasta BDP-a u novim državama članicama EU

R.br. Država članica 2015 R.br. Država članica 2016 R.br. Država članica 20171. Češka 4,5 1. Rumunjska 4,2 1. Rumunjska 3,72. Rumunjska 3,6 2. Poljska 3,5 2. Poljska 3,53. Poljska 3,5 3. Slovačka 3,2 3. Litva 3,44. Slovačka 3,5 4. Latvija 3,1 4. Slovačka 3,45. Latvija 2,7 5. Litva 2,9 5. Latvija 3,26. Mađarska 2,7 6. Češka 2,3 6. Češka 2,77. Slovenija 2,5 7. Estonija 2,1 7. Mađarska 2,58. Bugarska 2,2 8. Mađarska 2,1 8. Estonija 2,3 Europska unija 1,9 9. Hrvatska 2,1 9. Slovenija 2,39. Hrvatska 1,8 Europska unija 1,9 10. Hrvatska 2,1

10. Litva 1,6 10. Slovenija 1,8 11. Bugarska 2,011. Estonija 0,9 11. Bugarska 1,5 Europska unija 2,0

Izvor: Zimske ekonomske prognoze EK

9Naime, Hrvatska u posljednje četiri godine bilježi najveću stopu nezaposlenosti i najmanju stopu zaposlenosti. Sve nove države članice, osim Slovenije s 11,3%, imaju stopu nezaposlenosti ispod 10% u trećem tromjesečju 2015. dok je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti 15,4%. Važno je primijetiti da, iako je prisutno neznatno smanjene nezaposlenosti na međugodišnjoj razini, takvo kretanje ne prati i broj zaposlenih koji se smanjio za 6 tisuća u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Sve nove države članice u trećem tromjesečju 2015. imaju stopu zaposlenosti iznad 50%, dok Hrvatska ima 45,3%. U Zimskim ekonomskim prognozama, Europska komisija je zadržala svoju projekciju stope nezaposlenosti za Hrvatsku od 16,2% u 2015. godini iz Jesenskih ekonomskih prognoza. Za 2016. i 2017. godinu revidirane su projekcije na dolje pa se tako predviđa daljnje smanjenje stope nezaposlenosti na 15,1% i 13,8% uslijed gospodarskog rasta, odnosno predviđenog stvaranja novih radnih mjesta. Kada bi se ostvarile navedene projekcije Hrvatska bi duže vremena bila u vrhu europske ljestvice po stopi nezaposlenosti te je jedan od najvećih izazova za novu Vladu stvaranje radnih mjesta i provedba mjera aktivne politike zapošljavanja. Tablica 5.U području javnih financija, Hrvatska bilježi visoke razine deficita i duga opće države, stoga se nalazi u Proceduri prekomjernog deficita. Prema preporukama Vijeća u sklopu Procedure prekomjernog deficita, Hrvatska je trebala ostvariti deficit od 4,6% BDP-a u 2014. što nije ostvareno. Isto tako, u 2015., Hrvatska je trebala ostvariti deficit od 3,5% BDP-a, što također neće biti ostvareno, sudeći prema Zimskim ekonomskim prognozama EK koje prognoziraju deficit od 4,2% BDP-a. Tablica 6.

S obzirom da proračun za 2016. godinu nije još donesen Europska komisija je, pod pretpostavkom neizmijenjene politike, u Zimskim ekonomskim prognozama predvidjela smanjenje deficita na 3,9% BDP-a u 2016. i 3,2% BDP-a u 2017. Prema projekcijama, javni dug će nastaviti rasti, s 86% BDP-a u 2015. na 87,4% BDP-a u 2017. godini. Tablica 7.

Ove projekcije deficita i duga svrstavaju Hrvatsku u vrh u odnosu na nove države članice. Nova Vlada ima veliki izazov osigurati dovoljno prostora u proračunu za investicije, nacionalno financiranje EU projekata i pokretače rasta, u prvom redu obrazovanje, znanost, inovacije, istraživanje i razvoj, uz istovremeno smanjenje rashoda odnosno deficita i duga. Tablica 8.

Važno je napomenuti da prilikom izrade Zimskim ekonomskih projekcija, Europska komisija nije mogla uzeti u obzir Državni proračun za 2016. s obzirom da je izrada u tijeku, pa je stoga svoje projekcije temeljila na vrlo neambicioznim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2016.-2018. prošle Vlade te Nacionalnom programu reformi i Planu konvergencije iz 2015. Imajući to u vidu, a s obzirom na najavljenu politiku nove Vlade Republike Hrvatske koja je u središte svoje ekonomske politike stavila upravo smanjenje deficita i javnog duga, za očekivati je da ostvarenje deficita i javnog duga u Hrvatskoj bude niže od razina predviđenih ovim Zimskim ekonomskim prognozama. Tablica 9.

U protekle četiri godine nisu provedene nužne reforme koje bi stabilizirale hrvatsko gospodarstvo.

Tablica 5: Projekcije kretanja stope nezaposlenosti u novim državama članicama EU

R.br. Država članica 2015 R.br. Država članica 2016 R.br. Država članica 20171. Hrvatska 16,2 1. Hrvatska 15,1 1. Hrvatska 13,82. Slovačka 11,5 2. Slovačka 10,3 2. Slovačka 9,33. Bugarska 10,1 3. Bugarska 9,4 3. Bugarska 8,84. Latvija 9,9 4. Latvija 9,2 Europska unija 8,7 Europska unija 9,5 Europska unija 9,0 4. Latvija 8,65. Slovenija 9,1 5. Slovenija 8,8 5. Slovenija 8,46. Litva 9,0 6. Litva 8,0 6. Estonija 7,57. Poljska 7,5 7. Poljska 7,0 7. Litva 7,28. Mađarska 6,7 8. Rumunjska 6,6 8. Poljska 6,59. Rumunjska 6,7 9. Estonija 6,3 9. Rumunjska 6,5

10. Estonija 6,3 10. Mađarska 6,0 10. Mađarska 5,211. Češka 5,1 11. Češka 4,8 11. Češka 4,7

Izvor: Zimske ekonomske prognoze EK

10Tablica 6: Usporedba ostvarenih/prognoziranih i ciljanih razina deficita opće države u Hrvatskoj

2014. 2015. 2016. 2017.

Preporuka Vijeća Ostvareno Preporuka

VijećaPrognoze

EKPreporuka

VijećaPrognoze

EKPreporuka

VijećaPrognoze

EK

Hrvatska -4,6 -5,6 -3,5 -4,2 -2,7 -3,9 -3,2

Izvor: Preporuka Vijeća o okončanju stanja prekomjernog deficita u Hrvatskoj, Zimske ekonomske prognoze EK

Tablica 7: Projekcije deficita opće države (% BDP-a) u novim državama članicama EU

R.br. Država članica 2015 R.br. Država članica 2016 R.br. Država članica 20171. Estonija 0,3 1. Estonija 0,2 1. Estonija 0,12. Litva -0,9 2. Latvija -1,0 2. Litva -0,43. Rumunjska -1,1 3. Češka -1,1 3. Češka -1,04. Latvija -1,3 4. Litva -1,2 4. Latvija -1,05. Češka -1,6 5. Mađarska -2,0 5. Slovačka -1,76. Mađarska -2,1 6. Slovačka -2,1 Europska unija -1,87. Bugarska -2,5 Europska unija -2,2 6. Mađarska -1,9 Europska unija -2,5 7. Bugarska -2,3 7. Slovenija -1,98. Slovačka -2,7 8. Slovenija -2,4 8. Bugarska -2,09. Slovenija -2,9 9. Poljska -2,8 9. Hrvatska -3,2

10. Poljska -3,0 10. Rumunjska -3,0 10. Poljska -3,411. Hrvatska -4,2 11. Hrvatska -3,9 11. Rumunjska -3,8

Izvor: Zimske ekonomske prognoze EK

Tablica 8: Projekcije duga opće države (% BDP-a) u novim državama članicama EU

R.br. Država članica 2015 R.br. Država članica 2016 R.br. Država članica 2017 Europska unija 87,2 1. Hrvatska 87,0 1. Hrvatska 87,41. Hrvatska 86,0 Europska unija 86,9 Europska unija 85,72. Slovenija 83,5 2. Slovenija 79,8 2. Slovenija 79,53. Mađarska 75,8 3. Mađarska 74,3 3. Mađarska 72,44. Slovačka 52,3 4. Poljska 52,5 4. Poljska 53,55. Poljska 51,4 5. Slovačka 51,9 5. Slovačka 51,26. Litva 42,7 6. Češka 40,7 6. Rumunjska 42,67. Češka 40,9 7. Litva 40,6 7. Litva 42,38. Rumunjska 39,0 8. Rumunjska 40,5 8. Češka 40,19. Latvija 36,7 9. Latvija 39,9 9. Latvija 37,7

10. Bugarska 28,2 10. Bugarska 29,7 10. Bugarska 30,711. Estonija 10,1 11. Estonija 9,8 11. Estonija 9,4

Izvor: Zimske ekonomske prognoze EK

11Hrvatska je tek u 2015. godini zabilježila blagi gospodarski oporavak, dok Europska unija raste već treću, a nove države članice u prosjeku šestu godinu za redom. Pred Hrvatskom su brojni izazovi, posebno u pogledu prisutnih makroekonomski neravnoteža kao i u javnim financijama. S obzirom na najavljene smjernice nove Vlade, kojoj je ključni cilj stabilne javne financije i

više stope gospodarskog rasta kroz uravnotežen pristup fiskalnoj konsolidaciji i poticanju gospodarske aktivnosti aktivacijom neiskorištene imovine i resursa te ulaganjima, Hrvatska može i mora ostvariti i znatno bolje rezultate nego što je Europska komisija nedavno prognozirala te stvoriti čvrste temelje za zdrave javne financije i dugoročno održiv gospodarski rast i zapošljavanje.

Tablica 9: Makroekonomski pokazatelji RH

2012 2013 2014 Q1 / 2015

Q2 / 2015

Q3 / 2015 X/2015 XI/2015 XII/2015 2015

BDP nominalni (mil HRK) 330.456 329.571 328.431 75.533 83.047 91.995

BDP realni rast (%) -2,2 -1,1 -0,4 0,5 1,2 2,8

BDP nominalni (mil EUR) 43.959 43.516 43.045 9.836 10.969 12.154

BDP per capita (EUR) 10.297 10.228 10.129

Inflacija - indeks potrošačkih cijena (%)

3,4 2,2 -0,2 -0,4 0,0 -0,6 -0,9 -0,9 -0,6 -0,5

Indeks obujma industrijske proizvodnje (%)

-5,6 -2,0 1,3 0,3 2,4 4,1 6,4 2,7 1,0 2,6

Indeks prometa u trgovini na malo (realno,%)

-4,3 -0,4 0,3 1,7 2,4 2,2 1,6 3,2 4,8 2,4

Indeks obujma građevinskih radova (%)

-11,8 -5,0 -7,3 -1,1 -0,2 0,3 -4,7 2,1

Broj dolazaka turista (stopa rasta, %)

3,3 5,1 5,6 16,9 7,1 10,1 2,9 7,0 18,0 9,3

Broj noćenja turista (stopa rasta, %)

4,0 3,3 2,6 18,7 5,1 8,3 4,6 4,7 11,5 7,7

Broj zaposlenih, prosjek 1.395.111 1.364.298 1.342.149 1.295.771 1.336.202 1.356.831 1.328.838 1.319.310 1.307.030 1.326.799

Broj nezaposlenih, prosjek 324.322 345.112 328.187 326.064 277.514 258.067 275.813 284.657 285.468 285.906

Stopa registrirane nezaposlenosti (%)

18,9 20,2 19,7 20,1 17,2 16,0 17,2 17,7 17,9 17,7

Stopa anketne nezaposlenosti (%)

15,8 17,3 17,3 18,1 15,5 15,4

Bruto plaća, prosjek 7.875 7.875 7.953 7.974 8.079 8.024 8.076 8.185

Neto plaća, prosjek 5.478 5.515 5.531 5.648 5.722 5.689 5.720 5.855

Tečaj EUR, prosjek 7,52 7,57 7,63 7,68 7,57 7,57 7,62 7,60 7,63 7,61

Vanjskotrgovinska bilanca -6.585 -6.938 -6.761 -1.682 -1.843 -1.847 -550 -530

12 2012 2013 2014 Q1 / 2015

Q2 / 2015

Q3 / 2015 X/2015 XI/2015 XII/2015 2015

Izvoz (mil EUR) 9.629 9.589 10.369 2.579 2.940 2.971 1.035 1.035

Izvoz (stopa rasta, %) 0,5 -0,4 8,1 9,5 15,7 9,4 12,4 12,2

Uvoz (mil EUR) 16.214 16.528 17.129 4.261 4.783 4.818 1.585 1.565

Uvoz (stopa rasta,%) -0,4 1,9 3,6 7,0 6,0 6,8 6,1 15,1

Tekući račun platne bilance (mil EUR)

-57 354 340 -1.264 19 3.891

Tekući račun platne bilance (% BDP)

-0,1 0,8 0,8 1,3 2,2 4,7

Međunarodne pričuve RH (mil EUR)

11.236 12.908 12.688 14.158 13.734 13.437 14.232 14.023 13.707 13.707

Prihodi DP (mil HRK) 109.559 108.586 114.044 23.458 27.281 28.523 9.004 10.240

Rashodi DP (mil HRK) 118.730 123.506 125.689 29.225 28.317 27.531 9.511 9.709

Neto stjecanje nefinancijske imovine (mil HRK)

830 1.305 1.167 257 397 605 155 271

Deficit DP - neto pozajmljivanje/zaduživanje (mil HRK)

-10.001 -16.225 -12.812 -6.023 -1.432 388 -662 260

Deficit DP (% BDP) (GFS 2001) -3,0 -4,9 -3,9

Deficit DP (mil HRK) (ESA 2010) -16.765 -19.224 -19.535

Deficit DP (% BDP) (ESA 2010) -5,1 -5,8 -5,9

Ukupni pri-hodi opće države (%BDP)

41,7 42,5 42,6

Ukupni rashodi opće države (%BDP)

47,1 47,8 48,2

Deficit opće države (mil HRK) -17.658 -17.651 -18.395

Deficit opće države (% GDP) (ESA 2010)

-5,3 -5,4 -5,6

Dug opće države (mil HRK) 228.790 266.134 279.569 288.478 283.009 285.912 283.752

Dug opće države (% BDP) 69,2 80,8 85,1 87,7 85,7 86,6 85,3

Ukupni inozemni dug RH (mil EUR) 45.297 45.958 46.664 49.126 48.839 46.993 47.354

Ukupni inozemni dug RH (% BDP) 103,0 105,6 108,4 114,0 112,8 108,6 108,4

Izvor: DZS, HNB, MFIN, Eurostat

13

UDK: 332.1

dr. sc. Davor Galinec*

Kako (i koliko) potencijalne obveze države mogu utjecati na rast duga opće države?Uvod – zašto je važno praćenjepotencijalnih obveza?

Krajem siječnja ove godine (27. siječnja) Eurostat je objavio informacije o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima države za 28 država članica u 2014.1 Potrebne podatke države članice dostavljaju Eurostatu temeljem odredbi Proširenog paketa ekonomskog upravljanja paketa (tzv. “six pack”) donesenog krajem 2011.

U potencijalne obveze države ubrajaju se potencijalne obveze koje mogu proizaći iz aktiviranja državnih jamstava, aktiviranja zaštitnih klauzula kod javno-privatnih partnerstva (tj. kada privatni partner izlazi iz JPP-a, a država mora preuzeti njegove obveze prema kreditorima) te obveze javnih trgovačkih društava koja nisu statistički klasificirana u neki od podsektora države, ali u kojima država ima vlasničke udjele (najčešće tzv. javna trgovačka društva). Takve obveze smatraju se potencijalnima jer nisu predmetom obuhvata statistike duga opće države u uvjetima redovnog poslovanja, ali pod određenim uvjetima mogu to postati (npr. kada država

preuzme na teret državnog proračuna otplatu duga nekog javnog trgovačkog društva koje više ne može vraćati kredit inozemnoj banci i za koji je prethodno dala garanciju inozemnog kreditoru).

S druge strane, država može izravno iz proračuna odobravati kredite nekim trgovačkim društvima, ali u slučaju da ta trgovačka društva ne podmiruju pravovremeno svoje obveze vraćanja kredita prema državnom proračunu kao zajmodavcu takvi se krediti smatraju nenaplativima i u biti državni proračun ostaje uskraćen na prihodnoj strani za iznos kredita koji joj nije vraćen te ga knjiži kao potraživanje (iako je neizvjesno kada će ga i u kolikom iznosu naplatiti).

Kako u Hrvatskoj ne postoji praksa izravnog kreditiranja javnih trgovačkih društava iz državnog proračuna (a u drugim državama članicama je prisutno u gotovo zanemarivoj mjeri, izuzev Slovenije), daljnji fokus ovog prikaza bit će isključivo na potencijalnim obvezama države.

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji način obvezuju.1 dostupno na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7143457/2-27012016-AP-EN.pdf/60f17285-93bb-4813-9bd8-bb5263703408

Pri tome treba naglasiti da je statistički obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza vrlo različit između država članica (npr. podaci o državnim jamstvima za Hrvatsku ne obuhvaćaju jamstva koja su lokalne jedinice odobrile pravnim osobama), prikazani rezultati nisu u potpunosti usporedivi i treba ih interpretirati s određenom rezervom. Statistika potencijalnih obveza novijeg je datuma i njena se kvaliteta poboljšava, ali posebnu pozornost pri interpretaciji treba posvetiti i činjenici da podaci o obvezama javnih trgovačkih društava nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine, kao i činjenici da se ne uzima u obzir vrijednost imovine tih trgovačkih društava (koja može biti znatno veća od obveza koje imaju).

To se posebno odnosi na javne financijske institucije (najčešće banke u državnom vlasništvu) koje u svojim bilancama bilježe vrlo visoke vrijednosti i imovine i obveza, a k tome na svojim računima često imaju pohranjene i visoke iznose državnih depozita. Unatoč tim nedostacima (koji se mogu djelomično identificirati pažljivim čitanjem metodoloških napomena za svaku državu članicu), objava podataka o potencijalnim obvezama i nenaplativim kreditima država članica predstavlja velik korak u smislu poticanja transparentnosti u javnim financijama, nacionalnim kreatorima ekonomske i fiskalne politike daje se informacija o veličini i strukturi potencijalnih obveza koje bi pod određenim uvjetima mogle postati sastavnim dijelom obuhvata statistike duga opće države i utjecati na njegov porast (koji pri tome nije rezultat povećanja proračunskog deficita kao u udžbeničkim teorijama), a utječe i na stvaranje potpunije i cjelovite slike financijskog položaja pojedinih država članica. U daljnjem dijelu teksta daju se kretanja i struktura potencijalnih obveza država članica u 2014. i njihov potencijalni utjecaj na dug opće države u ekstremnim slučajevima kada bi one postale stvarne obveze.

Visina potencijalnih obveza države u članicama EU 2014. i njihov mogući utjecaj na dug opće države

Promatramo li ukupne potencijalne obveze sektora države u pojedinim državama članicama EU tijekom 2014. (Grafikon 1), vidljivo je da je najviša razina (iznad 100% BDP-a) zabilježena u Njemačkoj (131,5% BDP-a) i Nizozemskoj (113,6% BDP-a). Na trećem mjestu je Slovenija čije su potencijalne obveze iznosile 95,2% BDP-a. Prvih sedam mjesta na ljestvici zauzimaju države članice eurozone, a Velika Britanija je na osmom mjestu (66,4% BDP-a). S udjelom potencijalnih obveza od 13,7% BDP-a Hrvatska je pri dnu ljestvice, konkretnije na 23. mjestu, neposredno iza Bugarske (koja ima udio potencijalnih obveza u iznosu od 14% BDP-a). Najniža razina potencijalnih obveza od 3,4% BDP-a zabilježena je u Slovačkoj.

Što je manji iznos potencijalnih obveza, manji je i rizik da će one u određenim ekstremnim okolnostima biti uključene u obuhvat duga opće države i na taj način ga dodatno povećati. Međutim, niska razina potencijalnih obveza pokazuje i da država jako malo investicijskog potencijala aktivira kroz javno-privatno partnerstvo i garancije te ne ostvaruje multiplikativne efekte zajedničkog rada s privatnim sektorom.

Isključimo li iz obuhvata potencijalnih obveza država članica dio koji se odnosi na obveze jedinica u državnom sektoru koje nisu statistički klasificirane u sektor države u dijelu koji se odnosi na obveze jedinica koje pripadaju financijskom sektoru (uglavnom je riječ o bankama u državnom vlasništvu), slika o potencijalnim obvezama drastično se mijenja. Naime, za pretpostaviti je da su obveze banaka uglavnom adekvatno pokrivene imovinom te da postoje sustavi nadzora banaka i osiguranja depozita i da je u uobičajenim okolnostima smanjena mogućnost da država mora sanirati i dokapitalizirati banke u svom vlasništvu kako ne bi propale. Grafikon 1.

Isto tako, na računima takvih banaka i sama država u većini slučajeva drži vrlo visoke iznose svojih depozita. Međutim, u slučajevima pojave financijskih i bankovnih kriza te pretpostavke postaju labavije i tada pokazatelj obveza jedinica financijskog sektora u državnom vlasništvu može ukazivati i na nekakvu hipotetsku gornju granicu troškova potencijalne sanacije banaka (u % BDP-a).

Promatramo li na Grafikonu 1 narančastu krivulju ukupnih potencijalnih obveza država članica bez obveza jedinica koje pripadaju financijskom sektoru, vrlo je uočljivo da su one znatno niže u odnosu na ukupne potencijalne obveze kod država u kojima je država poprilično zastupljena kao vlasnik banaka. U slučaju Njemačke koja ima najveći iznos ukupnih potencijalnih obveza (131,5% BDP-a), na udio obveza jedinica u financijskom sektoru otpada čak 110,5% BDP-a, tako da korigirani iznos potencijalnih obveza iznosi 21,5% BDP-a. Slična opažanja vrijede i za druge države članice u kojima je država značajan vlasnik najvećih banaka, kao što su Nizozemska, Portugal, Irska, Slovenija, Belgija i Velika Britanija. Što se tiče Hrvatske, većina naših banaka je u vlasništvu privatnog (inozemnog) sektora, a obveze (dugovi) naših banaka u kojima je država vlasnik iznose svega 5,2% BDP-a.

Isključimo li ih iz ukupnih potencijalnih obveza države, korigirani pokazatelj za Hrvatsku smanjuje se s razine od 13,7% BDP-a na razinu od 8,5% BDP-a. Sličan ili nešto niži udio obveza jedinica u financijskom sektoru kojima je država vlasnik zabilježen je u Grčkoj, Bugarskoj, Sloveniji i na Malti. Detaljna struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica EU prikazana je u Tablici 1. Državna jamstva odobrena pojedinim trgovačkim društvima (najčešće

14

15

javnima, u vlasništvu središnje ili lokalne države) vrlo lako mogu ući u obuhvat statistike duga opće države ako takva trgovačka društva ne mogu podmirivati svoje obveze prema vjerovnicima te temeljem izdane garancije država preuzme tu obvezu na sebe.

Praksa izdavanja državnih garancija vrlo je raznolika na području EU, ukupni iznosi državnih jamstava u 2014. kreću se u rasponu od 0% u Slovačkoj (čije ukupne potencijalne obveze po svim osnovama iznose 3,4% BDP-a) do čak 28% u Grčkoj (čije ukupne potencijalne obveze iznose 43,5% BDP-a). Grčki dug opće države na kraju 2014. iznosio je 178,6% BDP-a, projekcije iz recentnih Zimskih prognoza Komisije predviđaju gotovo nepromijenjenu razinu u 2015. te porast na razinu od 185% BDP-a u 2016. Tu je u velikoj mjeri prisutan rizik naglog povećanja duga u slučajevima pretvaranja nekog oblika potencijalnih obveza u stvarne dužničke obveze, pri čemu najveći skriveni potencijal predstavljaju upravo državna jamstva u iznosu od 28% BDP-a (koja se mogu aktivirati djelomično ili u najcrnjem scenariju – u potpunosti), a k tome u priopćenju se nalazi i bilješka da nije obuhvaćen jedan dio garancija koje je odobrila lokalna država. Visoki iznosi državnih jamstava zabilježeni su i u Austriji (26,5% BDP-a) i Finskoj (25,9% BDP-a). Iako se u hrvatskoj javnosti često govori o visokim iznosima državnih jamstava i mogućem povećanju duga opće države u slučaju njihovog aktiviranja, iz Eurostatovog

priopćenja možemo zaključiti da u usporedbi s većinom država članica Hrvatska ima relativno nizak iznos državnih jamstava (2,3% BDP-a). Međutim, u toj brojci ne nalaze se iznosi jamstava koje su raznim subjektima odobrile lokalne jedinice (npr. lokalnim komunalnim poduzećima), što je i transparentno zabilježeno u metodološkim napomenama. Tablica 1.

Potencijalne obveze države po osnovi sudjelovanja u projektima javno-privatnog partnerstva (JPP) koje se bilježe izvanbilančno za vrijeme uspješnog odvijanja projekta dio su ukupnih potencijalnih obveza država članica.

U slučajevima propadanja JPP projekata i aktiviranja zaštitnih klauzula, postoji mogućnost da država mora u skladu s odredbama ugovora o JPP-u preuzeti na sebe dugove privatnih partnera prema njihovim vjerovnicima, što se onda počinje bilježiti bilančno i ulazi u obuhvat duga opće države. Najveći iznosi potencijalnih obveza po osnovi JPP-ova zabilježeni su na Cipru i u Portugalu (po 4,9% BDP-a). Iako u Njemačkoj postoji mnoštvo JPP-ova, njihovi statističari iz predostrožnosti ne bilježe uopće izvanbilančne potencijalne obveze države po osnovi JPP-ova već ih od početka projekta bilježe na računima države (s pripadajućim utjecajima na deficit i dug). Što se tiče Hrvatske, potencijalne obveze države po osnovi JPP-ova iznosile su krajem 2014. godine 0,1% BDP-a.

Grafikon 1: Ukupne potencijalne obveze država članica EU u 2014. godini (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat Newsrelease 20/2016 i Eurostat Database

16Tablica 1: Struktura ukupnih potencijalnih obveza država članica 2014 (u% BDP-a)

Država članicaUkupne

potencijalne obveze

Ukupne potencijalne obveze bez

jedinica financijskog

sektora

Državna jamstva

JPP obveze izvan bilance

države

Obveze jedinica u državnom

vlasništvu koje nisu u sektoru

države

od toga: obveze

jedinica u financijskom

sektoru

BE 69,9 26,7 11,6 0,1 58,2 43,2

BG 14.0 9,7 0,6 0,0 13,4 4,3

CZ 12,5 12,5 0,5 0,0 12,0 0,0

DK 38,2 27,6 9,2 0,1 28,9 10,6

DE 131,5 21,0 16,4 : 115,1 110,5

EE 10,4 10,4 1,6 0,2 8,6 0,0

IE 80,0 24,0 13,3 1,2 65,5 56,0

EL 43,5 38,0 28,0 0,0 15,4 5,5

ES 51,0 16,7 12,8 0,4 37,8 34,3

FR 62,4 22,8 4,5 0,0 57,9 39,6

HR 13,7 8,5 2,3 0,1 11,2 5,2

IT 47,0 21,1 2,7 0,0 44,3 25,9

CY 31,1 31,1 15,9 4,9 10,4 0,0

LV 23,4 23,2 1,3 0,0 22,0 0,2

LT 7,8 7,7 0,8 0,0 7,0 0,1

LU 87,7 14,9 7,6 0,0 80,1 72,8

HU 27,2 15,9 7,8 2,0 17,5 11,3

MT 46,0 41,9 16,8 0,1 29,1 4,1

NL 113,6 17,9 4,0 0,3 109,2 91,0

AT 60,4 16,5 26,5 0,1 33,8 19,5

PL 35,8 7,7 7,0 0,0 28,8 17,9

PT 91,3 16,5 7,2 4,9 79,3 74,8

RO 12,0 7,7 2,3 0,0 9,7 4,3

SI 95,2 34,1 12,4 0,0 82,8 61,1

SK 3,4 3,1 0,0 1,3 2,0 0,3

FI 63,7 45,8 25,9 0,0 37,8 17,9

SE 57,3 37,8 10,2 0,0 47,1 19,5

UK 66,4 11,9 8,9 1,7 55,8 54,4

Izvor: DZS, HNB, MFIN, Eurostat

17Zaključak

Iako je Eurostatova statistika potencijalnih obveza država članica novijeg datuma i njena se kvaliteta kontinuirano poboljšava, njene pokazatelje treba oprezno interpretirati prije donošenja bilo kakvih ozbiljnijih zaključaka koji bi mogli imati implikacije po vođenje fiskalne politike zemlje. Statistički obuhvat pojedinih kategorija potencijalnih obveza države vrlo je različit između država članica (npr. podaci o državnim jamstvima za Hrvatsku ne obuhvaćaju jamstva koja su jedinice lokalne države odobrile pravnim osobama, najčešće u svom vlasništvu), podaci o obvezama javnih trgovačkih društava nisu međusobno konsolidirani unutar te skupine i ne uzima se u obzir vrijednost imovine tih trgovačkih društava (koja može biti mnogo veća od obveza koje imaju, pogotovo kod financijskih institucija u vlasništvu države, u kojima država često drži i vlastite depozite).

Promatramo li rezultate na razini ukupnih potencijalnih obveza države, kao i korigirane rezultate nakon isključivanja obveza financijskih institucija u državnom vlasništvu, možemo konstatirati da Hrvatska ima jednu umjerenu razinu potencijalnih obveza države u usporedbi s drugim državama članicama.

Čak i kada bi u najcrnjem scenariju istovremeno došlo do aktiviranja svih potencijalnih obveza koje ima naša država, dug opće države povećao bi se za 13,7% BDP-a (prema podacima s kraja 2014.). Kod identičnog scenarija u mnogim članicama eurozone, porast duga bio bi mnogo veći.

U svakom slučaju, kreatori naše ekonomske politike trebaju biti dobro upoznati s kretanjima svih oblika potencijalnih obveza (čak i češće nego jednom godišnje), a trebaju poduzimati i odgovarajuće mjere kako ne bi dolazilo do nekontroliranog rasta potencijalnih obveza države.

Država (središnja i lokalna) treba biti vrlo oprezna pri donošenju odluka o dodjeli garancija poslovnim subjektima (poglavito onima u njihovom vlasništvu) i dobro treba procijeniti jesu li te jedinice u stanju redovito podmirivati svoje dužničke obveze prema kreditorima (kako to ne bi država morala u slučaju aktiviranja garancije podmirivati umjesto njih samih), pri sklapanju ugovorima o JPP-ovima država treba voditi računa o tome koje rizike preuzima na sebe, a i redovno treba pratiti poslovanje (a posebno zaduživanje) javnih trgovačkih društava kojima je vlasnik, a koje se (trenutno) ne nalaze u statističkom obuhvatu sektora države.

18

UDK: 336

Hrvoje Mamić, univ. bacc. oec.*

Izvješće EU revizorskog suda o korištenju EU fondovaUvod

Europski revizorski sud, kao neovisni vanjski revizor, štiti interese poreznih obveznika EU. Nema zakonske ovlasti, već pridonosi unaprjeđivanju načina na koji Europska komisija upravlja proračunom i izvješćuje o financijama EU. Sud provodi reviziju prihoda i rashoda EU, provjerava način prikupljanja i trošenja financijskih sredstva EU, te kontrolnim radnjama utvrđuje je li način prikazivanja troškova ispravan. Moguće prijevare, korupciju ili druge nezakonite aktivnosti prijavljuje Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).1 U objavljenim izvještajima Sud iznosi svoje stručno mišljenje o provedenim financijskim aktivnostima te predlaže načine kako bi se upravljanje financijama EU moglo unaprijediti i učiniti transparentnijim. Sukladno već ustaljenoj praksi, u rujnu 2015.usvojeno je i objavljeno revizorsko izvješće za 2014. kojim se utvrđuje pouzdanost računovodstvene dokumentacije, pravilnost transakcija, te stupanj pogrešaka u njima. Kao najproblematičnije područje, odnosno dio u kojem se najčešće događaju pogreške pri prijavi i provedbi projekata koji se financiraju iz sredstava EU proračuna, prednjače gospodarska, regionalna i teritorijalna kohezija s 5,7% pogrešaka odnosno

korištenje financijskih instrumenata kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond).

Pogreške koje se javljaju u procesu korištenja EU fondova

Kohezijska ili regionalna politika jedan je od najvažnijih instrumenta Europske unije za uklanjanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika koje postoje između regija, kao i jačanja globalne konkurentnost europskog gospodarstva. Cilj je smanjiti nejednakosti u razvoju različitih regija, restrukturiranjem industrijskih područja koja propadaju i poticanjem raznovrsnosti u ruralnim područjima te poticati prekograničnu, međudržavnu i međuregionalnu suradnju.2 Investicije u okviru kohezijske politike usmjeravaju se u poboljšavanje prometne povezanosti udaljenih i nerazvijenih regija, razvoj malih i srednjih poduzetnika u nerazvijenim regijama, prelazak na nisko ugljično gospodarstvo, inovacije, razvoj novih proizvoda, energetsku učinkovitost i problematiku klimatskih promjena.3 Uzmemo li u obzir da je riječ o instrumentima važnim za regionalnu i urbanu politiku te politiku zapošljavanja i socijalna pitanja, bitno je

* Hrvoje Mamić, univ. bacc. oec., stažist u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić1 http://europa.eu/about-eu/institutions-bodies/court-auditors/index_hr.htm2 Članci 174. do 178. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

19poduzeti mjere koje će prevenirati pogreške u provedbi instrumenata kohezijske politike, odnosno mjere kojima će se pogreške smanjiti na prihvatljivu razinu od 2%.

Pogreške su najčešće u procesu javne nabave, ocjeni prihvatljivosti rashoda i primjeni pravila o državnim potporama.

Pogreške u procesu javne nabave

Postoje razni uzroci pogrešaka u javnoj nabavi od složenosti pravnog i administrativnog okvira, preko nedostatka administrativnih kapaciteta pa sve do nedostataka u planiranju aktivnosti i postupaka nabave. Administrativni problemi uzrokovani su najčešće nepoznavanjem pravila i nedostatnim tehničkim i stručnim znanjima o robi, radovima i uslugama koje se nabavljaju. Ono što zabrinjava je da se uočeni problem ne odnosi samo na javne naručitelje, već i na tijela koja su odgovorna za praćenje tih postupaka s ciljem opravdanja nastalih troškova koji se financiraju iz fondova EU-a. Nepridržavanje i neusklađenost s pravilima javne nabave predstavlja značajan izvor pogrešaka u području kohezijske politike. Do pogrešaka najčešće dolazi zbog neusklađenosti pravila o javnoj nabavi država članica s pravilima EU.

Klasifikacija uočenih pogrešaka:4

Ozbiljna pogreškaOzbiljno kršenje pravila kojim je onemogućeno tržišno natjecanje i ugovori u kojima je vidljivo da nisu dodijeljeni najboljim ponuditeljima. Ozbiljno kršenje pravila predstavlja dodjelu ugovora bez provedenog postupka javne nabave, dodjelu opsežnih dodatnih radova ili usluga bez postupka javne nabave, nezakoniti kriteriji odabira ili njihova nepravilna primjena što dovodi do drugačijeg ishoda postupka nabave.

Znatna pogreškaManje formalne pogreške koje nemaju nepovoljan učinak na razinu tržišnog natjecanja. Pod manjim pogreškama smatra se objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora kasnije nego što je propisano ili njezino neobjavljivanje, te neobjavljivanje takve obavijesti u Službenom listu EUa.

Manja pogreškaZnatno kršenje pravila, ali su ugovori dodijeljeni najboljim ponuditeljima. Nezakoniti kriteriji odabira ili njihova nepravilna primjena, ali bez utjecaja na ishod postupka nabave. Značajnom pogreškom smatra se i neobjavljivanje svih kriterija odabira i kriterija dodjele u natječajnim specifikacijama, te ograničavanje tržišnog natjecanja zbog neopravdane hitnosti.

Ozbiljne pogreške zauzimale su 48% procijenjene stope pogreške koju je Sud utvrdio za Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijski fond. Najveći udio ozbiljnih pogrešaka uočen je u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a razlog tome nalazi se u činjenici što se iz ovog fonda u pravilu financiraju infrastrukturni projekti u okviru kojih su za zaključivanje ugovora često potrebni složeniji postupci javne nabave.Pogreške su zabilježene u svim fazama javne nabave, a najveći udio ozbiljnih pogrešaka uočen je u pripremnoj fazi – fazi pripreme natječajne dokumentacije, što dovodi do isključenja velikog broja projekata i/ili poslovnih subjekata već na samom početku natjecanja. Ono što zabrinjava je činjenica da većina pogrešaka iz pripremne faze (82%) spada u skupinu ozbiljnih pogrešaka.

Prema izvješću Suda, zbog nedovoljno kvalitetne pripreme i nepoznavanja tržišta najčešća ozbiljna pogreška je izravna dodjela ugovora u slučajevima kada je bilo potrebno provesti postupak nabave, a uz to česta ozbiljna pogreška je i upotreba neodgovarajućeg postupka. Zanimljivo je da se većina ugovora koji su izravno dodijeljeni odnosila na pružanje usluga, a ne na radove ili nabavu robe. Što se tiče pogrešaka u natječajnoj fazi, najozbiljnije pogreške su uočene u traženim specifikacijama i primjeni kriterija odabira i dodjele, dok najveći udio u ukupnom broju pogrešaka zauzimaju pogreške u vezi s uvjetima u pogledu objavljivanja i transparentnosti.

Primjeri:

Kao primjer ozbiljne pogreške može se izdvojiti pogreška uočena u projektu ERDF-a u Poljskoj čiji je cilj bila izgradnja obilaznice oko jednog od većih gradova. Javni naručitelj odlučio je dodijeliti ugovor o „stručnom nadzoru“ samo na temelju pregovaračkog postupka s gospodarskim subjektom, dok je bilo potrebno provesti ograničeni postupak kojim se omogućuje natjecanje između nekoliko ponuditelja. Vrijednost ugovora bila je oko 300 tisuća eura. Ozbiljnom pogreškom smatra se i nezakonito isključenje ponuditelja iz natječaja. U projektu Kohezijskog fonda u Mađarskoj, čiji je cilj bila obnova željezničke pruge, javni naručitelj nije bio dosljedan u procjeni ispunjavanja kriterija odabira. Slijedom toga su svi ponuditelji, osim jednog, bili isključeni. Da su kriteriji bili primijenjeni dosljedno, ishod nadmetanja bio bi drugačiji. Riječ je o kršenju načela transparentnosti i jednakog i nediskriminirajućeg postupanja te je rashod prijavljen za ovaj ugovor neprihvatljiv. Kao primjer značajne pogreške može se izdvojiti slučaj iz Češke. Javni naručitelj u pozivu na nadmetanje nije naveo minimalne uvjete u pogledu tehničke stručnosti za projekt izgradnje autocesta. Slijedom toga nisu ispunjeni uvjeti u pogledu transparentnosti i promidžbe. Za ovaj projekt je iz Kohezijskog fonda izdvojeno približno 87 milijuna eura.5

3 Maletić i grupa autora (2016), EU projekti - od ideje do realizacije (2016), Zagreb, cit., str. 24.4 http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_10/SR_PROCUREMENT_HR.pdf

20Problem neprihvatljivih rashoda u prijavljenim troškovima projekata:

Pri prijavljivanju troškova Komisiji nacionalna tijela potvrđuju da su ti troškovi nastali u skladu s EU, nacionalnim zakonodavstvom ili pravilima o prihvatljivosti izdataka, te posebnim pravilima operativnih programa. Države članice snose glavnu odgovornost za sprječavanje ili otkrivanje i ispravljanje neprihvatljivih rashoda te o tome izvještavaju Komisiju. Za svakodnevne administrativne poslove odgovorna su posebno određena upravljačka i posrednička tijela.6 Pregledom dokumentacije i kontrolama na terenu ta tijela moraju provjeriti i potvrditi da su projekti prihvatljivi za financiranje sredstvima EU, te da su prijavljeni troškovi u skladu sa svim uvjetima naznačenima u uredbama i/ili nacionalnim/programskim pravilima. Međutim, neprihvatljivi rashodi pojavljuju se u velikom broju projekata, a najveći dio odnosi se na segment troškova za zaposlene i socijalna davanja. Problemi se pojavljuju u prijavi rashoda za koje nema pokrića u projektnim aktivnostima i dokumentaciji. Isto tako, ako su neki troškovi prijavljeni za sufinanciranje nastali i plaćeni prije datuma početka prihvatljivosti projekta, ti rashodi ne ispunjavaju uvjete za sufinanciranje sredstvima EU.

Primjeri:

Prilikom revizije projekata osposobljavanja mladih osoba u Portugalu uočeno je da se korisnici nisu pridržavali odredbi o trošenju bespovratnih EU sredstava, točnije došlo je do prekomjerno isplaćenih plaća radnicima. Problem je nastao zbog velikog broja prijavljenih radnih sati, a revizijom je utvrđeno da je odrađen manji broj sati, što je dovelo do neprihvatljivih troškova. Prilikom revizije projekata uočeni su i problemi neodgovarajućeg obrazovanja i radnog iskustva osoba angažiranih na projektu koji nisu bili u skladu sa propisima EU-a. Time su troškovi stručnjaka, koji su radili na takvim projektima, neprihvatljivi. Slična situacija dogodila se u Poljskoj gdje su u centru za osposobljavanje organizirali tečajeve za osposobljavanje i pružali usluge savjetovanja u vezi s ekološki prihvatljivim rješenjima. Cilj je bio poboljšati konkurentnost i vještine prilagodbe u 50 mikro, malih i srednjih poduzetnika. Za pružanje tih usluga zaposlene su četiri osobe, od kojih nijedna nije imala odgovarajuće obrazovanje niti radno iskustvo. Stoga su troškovi u pogledu sva četiri zaposlena neprihvatljivi. Korisnik je u razdoblju od 2008. do 2015. proveo 84 projekta financirana sredstvima EU-a u ukupnom iznosu od 17 milijuna eura. U projektu ERDF-a u Češkoj prijavljeni su rashodi izvan razdoblja prihvatljivosti. Riječ je o projektu za proširenje i obnovu tramvajskih kolosijeka, a troškovi nekih računa prijavljenih za sufinanciranje nastali su i plaćeni prije datuma početka prihvatljivosti projekta. Ti rashodi ne ispunjavaju uvjete za EU sufinanciranje.

U mnogim slučajevima došlo je do problema jer su u projektu iskazani troškovi koji nisu povezani s projektom, kao i neusklađenost troškova s nacionalnim pravilima o prihvatljivosti.

Kršenje pravila o državnim potporama

Pravila EU o državnim potporama izravno provodi Komisija. Države članice moraju obavijestiti Komisiju o svim slučajevima državnih potpora u okviru programa ili na osnovi pojedinačnih slučajeva vezanih uz projekt koji premašuje gornju granicu za državne potpore. Za sve prijavljene slučajeve Glavna uprava za tržišno natjecanje iznosi mišljenje o tome je li potpora spojiva s unutarnjim tržištem. To uključuje i procjenu je li se isti projekt mogao provesti i bez takve potpore.8 Nezakonitom državnom potporom korisnici dobivaju nepravednu prednost te se time narušava unutarnje tržište. Na pogreške u vezi s kršenjem pravila EU o državnoj potpori otpada oko petine procijenjene stope pogreške u rashodima.

Primjer:

Kao primjer kršenja pravila o državnim potporama može se istaknuti projekt ERDF-a u Rumunjskoj koji je za cilj imao nabavu kamiona za prijevoz šljunka i pijeska iz kamenoloma. U skladu s pravilima o državnoj potpori, poziv na dostavu prijedloga bio je otvoren samo za male i srednje poduzetnike te zadružna trgovačka društva. Utvrđeno je da je korisnik veliko trgovačko društvo za koje potpora po uvjetima iz natječaja nije zakonita. Korisnik nije ispunjavao uvjete za sufinanciranje te odobrena potpora nije spojiva s prihvatljivim pravilima unutarnjeg tržišta.

Velik broj pogrešaka javlja se zbog neusklađenosti s pravilima o državnim potporama koji se odnose na izostanak učinka gospodarskog poticaja te izostanak obavijesti Europskoj komisiji o projektima koji podliježu pravilima o državnoj potpori. Izvješće Revizorskog suda pokazuje da se, u usporedbi s prethodnim godinama, stope pogrešaka stabiliziraju ili su u silaznom trendu, međutim, naglašena je potreba daljnjeg smanjivanja pogrešaka na rashodovnoj strani EU proračuna. U znatnom broju transakcija u kojima su postojale mjerljive pogreške nadležna tijela država članica raspolagala su s dovoljno informacija da spriječe, otkriju i isprave pogreške prije nego što su od Komisije zatražila nadoknadu. Da su sve te informacije bile upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka prije prijavljivanja rashoda Komisiji, procijenjena stopa pogreške u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije bi bila manja za 1,6 postotnih bodova. Države članice bi trebale uložiti više napora kako bi na što efikasniji način smanjile broj pogrešaka i približile se prihvatljivoj razini od 2%.

5 http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_10/SR_PROCUREMENT_HR.pdf6 Službeni list Europske Unije, Informacije i objave C373, 2015.; svezak 58; poglavlje 67 Službeni list Europske Unije, Informacije i objave C373, 2015.; svezak 58; poglavlje 68 http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/annualreports-2014/annualreports-2014-HR.pdf

21

UDK: 336

Financiranje inovativnih poduzeća i projekata kroz program Obzor 2020 (Horizon 2020)Što je Obzor 2020?

Obzor 2020 (Horizon 2020 ili skraćeno “H2020”) je program Europske unije za potporu i financiranje istraživanja i inovacije za razdoblje 2014-20. Ciljevi programa su:• poticanje stvaranja radnih mjesta i gospodarskog

rasta, • pronalaženje rješenja za izazove glede kvalitete

ljudskog života, sigurnost i okoliša,• jačanje konkurentnog položaja europskog

istraživačkog, inovacijskog i tehnološkog sektora u svijetu.

Proračun H2020 za sedam godina koje pokriva je 77 milijardi eura. To je dosada najveći proračun Europske unije za područje istraživanja i inovacija. To je jedno od samo dva područja1 za koja je u usporedbi s razdobljem 2007-2013 povećan proračun, što govori o važnosti koju Unija daje istraživanjima i inovacijama u svojoj politici: njihovo financiranje se smatra ulaganjem u budućnost Europe, a ne troškom.

H2020 sastoji se od tri stupa:

• Poticanje vrhunske znanosti: svjetski vodeći znanstveni rad je osnova za sutrašnje tehnologije, blagostanje i radna mjesta. Europa mora razvijati, zadržati i privući nadarene znanstvenike. Njima mora staviti na raspolaganje najbolju infrastrukturu. (Proračun: EUR 24,23 milijardi)

• Vodstvo u industriji: strateška ulaganja u ključne tehnologije (npr. napredna proizvodnja, mikroelektronika) potiču inovacije u postojećim i nadolazećim sektorima. Europa treba potaknuti više privatnih ulaganja u istraživanja i inovacije. Također, Europa treba više inovativnih malih i srednjih poduzeća koja stvaraju rast i radna mjesta. (Proračun: EUR 16,47 milijardi)

• Pružanje odgovora na izazove modernog društva: izazovi koji zabrinjavaju europske građane, npr. na područjima klime, okoliša, energije, transporta, ne mogu se prevladati bez inovacija. Inovacije koje donose temeljite promjene rezultat su

* Marko Curavić, MBA, načelnik Odjela za istraživanja vezana uz svemirske tehnologije u Izvršnoj agenciji za istraživanja Europske komisije. Stavovi izneseni u ovom članku isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ustanove u kojoj je zaposlen, niti ju na bilo koji način obvezuju.1 Drugo je potpora konkurentnosti i malih i srednji poduzeća koje pokriva program COSME.

Marko Curavić, MBA*

22multidisciplinarne suradnje koja uključuje također društvene znanosti. Djelotvornost obećavajućih rješenja treba demonstrirati kroz pokuse i testove te nakon toga proširiti njihovu izravnu primjenu. (Proračun: EUR 28,63 milijardi)

Program je usmjeren na inovacije koje će imati primjenu u proizvodima i uslugama na tržištu te poticanje malih i srednjih poduzeća., tj. na konkretnu primjenu u gospodarstvu.

Načela financiranja inovacija

Financiranje inovacija koje omogućava njihov “proboj” na tržištu zahtijeva veće iznose i dugoročni angažman. Inovacije donose sa sobom određenu neizvjesnost glede njihovog tržišnog potencijala i funkcionalnosti te veći poslovni rizik nego već poznati proizvodi, usluge i poslovni modeli. Stoga se inovacije moraju financirati sredstvima koja su na raspolaganju za pokrivanje eventualnih poslovnih rizika, tj. kapitalom, a ne dugom. U Europi je financijska kriza koja je izbila 2008. smanjila raspoloženje raznih ulagača za investicije u rizični kapital (venture capital) i raspoloživost sredstava za financiranje inovacija. Time se pojačalo zaostajanje za SAD-om na tom području. U SAD je naime sektor za rizični kapital daleko razvijeniji nego u Europi i novoosnovana poduzeća i inovativni pothvati imaju općenito lakši pristup kapitalu. Stoga su financiranja H2020 namijenjena poticanju ključnih tehnologija koje osposobljavaju mala i srednja poduzeća za daljnji rast i razvoj (key enabling technologies ili KET). Sredstva iz H2020:

• Pokrivaju poslovni rizik kroz podjelu rizika (risk-sharing) u obliku kredita i garancija ili kroz preuzimanje jednog dijela rizika (risk finance) putem ulaganja u kapital

• Služe za financiranje malih i srednji poduzeća koja rade poglavito na istraživanjima i razvoju ili inovacijama

• U svrhu povećanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, posebice od strane privatnog sektora.

Bitno je napomenuti da financiranja iz H2020 ne smiju utjecati na tržišnu utakmicu nego trebaju samo premostiti mogući “jaz” u financiranju vrijednosnog lanca koji ide od istraživanja preko razvoja proizvoda ili usluge do inovacije na tržištu.

Pristup financijskim sredstvima za rizične investicije - InnovFin

“InnovFin – financiranje od EU za inovatore” je skup različitih financijskih instrumenata koji obuhvaćaju kako

dug (iznosi od 25.000 do 7,5 milijuna eura) tako i ulaganja u kapital poduzeća. Sredstva iz InnoFina poduzeća mogu zatražiti za financiranje istraživanja i inovacija u Europi. Ona se mogu koristiti za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, u obrtni kapital ili za kupnje drugih poduzeća. Uz financijska sredstva, InnovFin nudi kao komplementarnu uslugu također razne oblike savjetovanja vezana uz inovacije (https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/h2020-section/access-risk-finance i http://www.eib.org/infocentre/videotheque/innovfin-eu-finance-for-innovators.htm?lang=enhtm).

Financijska sredstva iz InnoFina u pravilu poduzeća dobivaju izravno preko financijskih institucija (poslovnih i razvojnih banaka, kreditnih zadruga, razvojnih fondova, fondova rizičnog kapitala i drugih) koja su sklopila ugovor o suradnji s Europskim investicijskom bankom (EIB) ili Europskim investicijskim fondom (EIF). Samo srednje velika i velika poduzeća mogu dobiti sredstva izravno od Europske investicijske banke.

Mogućnosti financiranja InnovFina obuhvaćaju: (http://www.eib.org/products/blending/innovfin/products/index.htm i http://europa.eu/youreurope/business/funding-grants/access-to-finance/index_en.htm)

• Za MSP (manje od 500 zaposlenih) Garancije za kredite i ulaganja u kapital društva u ranim / početnim fazama poslovanja.

• Za velika poduzeća u rastu (preko 500, ali manje od 3000 zaposlenih) Garancije za kredite i izravni dugoročni krediti od EIB-a za financiranje rasta koji mogu djelomično služiti kao kapital (podređeni i “mezanin” dug)

• Za velika poduzeća / projekte (3.000 zaposlenih i više): izravni krediti od EIB-a

• Za demonstracijske projekte za energiju i za projekte protiv zaraznih bolesti moguća su financiranja vezana uz projekt, uključujući društva osnovana samo za svrhu provedbe projekta, kao i financiranje putem kredita ili ulaganja u kapital

• Savjetovanje za pripremu poduzeća za zahtjev za financiranje, za izradu studija i za druge aspekte pripreme za dugoročno financiranje

Instrument za mala i srednja poduzeća (SME Instrument)

H2020 podupire mala i srednja poduzeća (MSP) kako kroz izravne financijske potpore tako i kroz neizravne oblike potpore kojima jača njihovu sposobnost za stvaranje inovacija.

23

Potpora inovacija u MSP gradi most između glavnog cilja Programa, poticanja istraživanja, razvoja i inovacije, i uspostavljanja poticajnog “eko-sustava” za inovacije i rast u MSP-ima:

Instrument za MSP (https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/node/686) služi financiranju MSP-a koja su usmjerena na europska tržišta i koja rade na vrlo rizičnim projektima s velikim potencijalom za uvođenje radikalnih promjena u poslovanju poduzeća (npr. u odnosu na proizvode, usluge, poslovne procese, marketing). Pomaže MSP-ima pri razvoju proizvoda ili ulasku na nova tržišta pružajući im ne samo pristup financijskim sredstvima nego i “usluge po mjeri” kao što su savjetovanje pri upravljanju intelektualnim vlasništvom, povezivanje s kupcima, dobavljačima i istraživačkim ustanovama ili obrazovanje o upravljanju inovacijama.

Instrument za MSP sastoji se od:

• Nepovratnih sredstava za studije o provedivosti projekta i izradu poslovnog plana , tzv. prva faza, u iznosu od 50.000 eura po pojedinom projektu ili maksimalno 70% troškova projekta. Projekti pristupaju sredstvima putem otvorenog natječaja.

• Nepovratnih sredstava za razvoj inovacija i demonstraciju njihove funkcionalnosti, tzv. druga faza, u iznosu između 50.000 eura i 2,5 milijuna, koji pokriva maksimalno 70% troškova. U tu drugu fazu ulaze projekti čiji poslovni ili projektni plan je uspješno prošao otvoreni natječaj. Plan može također biti rezultat studije o provedivosti projekta koja je bila

izrađena u prvoj fazi (opisanoj u prethodnoj točki). Sredstva se mogu koristiti za proizvodnju prototipa, tehničko testiranje, probnu prodaju na ciljnom tržištu i slično.

• Obrazovanje, trening o poslovnom znanju i vještinama je na raspolaganju poduzećima u prvoj i drugoj fazi.

• Komercijalizacija, tzv. treća faza, obuhvaća poslovno iskorištavanje inovacija razvijenih u prvoj i drugoj fazi. Sastoji se od pomoći za daljnju pripremu za ulaganja od strane novih dioničara, povezivanje s kupcima i investitorima, pomoć za pripremu zahtjeva za dodatni rizični kapital od strane europskih fondova itd.

Zaključak - Učinak H2020 na inovacije u Europi

Cilj financiranja inovativnih poduzeća kroz različite instrumente H2020 nije samo davanje jakog impulsa potencijalnim pokretačima budućeg rasta i tehnološkog razvoja pomoću EU sredstava nego također povećanje ulaganja privatnog sektora u inovacije.

Tako je plan Unije da invsticije u razdoblju 2014-2020 kroz InnovFin u iznosu od ukupno 4 milijarde eura (od toga 430 milijuna u obliku ulaganja u rizični kapital) i kroz Instrument za MSP u iznosu od 2,8 milijarde eura omoguće dodatno kreditno financiranje inovacija u iznosu od 24 milijarde eura, od toga 9 milijardi za MSP i velika poduzeća s manje od 3.000 zaposlenih.

24

UDK: 336

Mogućnosti financiranja izgradnje domova za starije osobeS obzirom da je jedno od najčešćih pitanja naših građana i poduzetnika bilo vezano uz mogućnost sufinanciranja iz EU fondova projekata izgradnje i opremanja domova za starije osobe, u nastavku izdvajamo trenutno otvorene natječaje te što se može očekivati u narednom razdoblju.

Trenutno je otvoren Poziv na dostavu projektnih prijedloga za bespovratna sredstva pod nazivom „Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu“ namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima. U okviru ovog natječaja postoji mogućnost financiranja domova za umirovljenike.

Poziv je otvoren od 9. travnja 2015. godine i trebao je biti otvoren do potrošnje sredstava (koja iznose 760 milijuna kuna), a najkasnije do 31. prosinca 2020. godine. Poveznica na natječaj: http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/144. Zbog izmjene propisa očekuje se zatvaranje ovog natječaja u travnju 2016. Predmet, namjena i cilj Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Predmet: Poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-a poticanjem ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, posebice kroz izgradnju i opremanje poslovnih jedinica.

Namjena: Poticanje investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifikacijom proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljitom promjenom u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice.

Cilj: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva te razvoj novih kompetencija i stvaranje novih radnih mjesta.

Vrste, iznos i intenzitet potpora

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 1,5 milijuna kuna, dok maksimalni iznos ne može prijeći prag od 15 milijuna kuna. Stopa sufinanciranja iznosi 35% za srednje, te 45% za mikro i male poduzetnike. Osim potpore za početno ulaganje ili ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti (regionalna potpora), moguće su i potpore za:

• Savjetodavne usluge (stopa sufinanciranja maksimalno 50% i maksimalni iznos 2 milijuna kuna)

• Sudjelovanje na sajmovima (sufinanciranje 50%, maksimalni iznos milijun kuna)

Ivana Petričko, mag. oec.*

* Ivana Petričko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

25• Potpore za usavršavanje (sufinanciranje za srednja

poduzeća 60%, odnosno 70% ako se usavršavanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju; mala i mikro 70%; maksimalni iznos potpore za usavršavanje ne može prijeći prag od 2 milijuna kuna)

Potpora za savjetodavne usluge, sudjelovanje na sajmovima i usavršavanje se dodjeljuje isključivo ako je izravno povezana s projektom za koji se dodjeljuje regionalna potpora.

Prihvatljivost prijavitelja

Prijavitelji moraju biti pravne ili fizičke osobe koje su mikro, malo ili srednje poduzeće sukladno definiciji malih i srednjih poduzeća1, te moraju djelovati pojedinačno što znači da partnerske organizacije i partnerstvo bilo koje vrste nisu prihvatljivi.

Kriteriji za isključenje prijavitelja

Odredbama ovog poziva utvrđuje se kome potpora neće biti dostupna pa se navodi kako se potpora se ne može dodijeliti: 1. velikim poduzećima; 2. za djelatnosti povezane s izvozom u treće zemlje ili

države članice; 3. ako se prednost daje uporabi domaće robe u odnosu na

uvezenu robu; 4. u sektorima ribarstva i akvakulture; 5. u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje; 6. za djelatnosti prerade i stavljanja na tržište

poljoprivrednih proizvoda, u sljedećim slučajevima:• ako se iznos potpora utvrđuje na temelju cijene ili količine

tih proizvoda kupljenih od primarnih proizvođača ili stavljenih u promet od strane dotičnih poduzetnika; ili

• ako su potpore uvjetovane njihovim djelomičnim ili potpunim prenošenjem na primarne proizvođače;

7. za djelatnosti u turizmu8. za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena9. u korist djelatnosti u sektoru čelika, sektoru ugljena,

sektoru brodogradnje, sektoru umjetnih vlakna, sektoru prometa te povezanoj infrastrukturi, proizvodnji i distribuciji energije te energetskoj infrastrukturi,

10. za ulaganje u: istraživačku infrastrukturu, inovacijske klastere, projekte energetske učinkovitosti, projekte energetske učinkovitosti zgrada, energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, recikliranje i ponovnu uporabu otpada, energetsku infrastrukturu, širokopojasne infrastrukture, kulturu i očuvanje baštine, sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, infrastrukturu zračnih luka i luka i lokalnu infrastrukturu;

11. korisniku koji je zatvorio istu ili sličnu djelatnost u Europskom gospodarskom prostoru u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za regionalnu potporu za ulaganje ili koji u vrijeme podnošenja zahtjeva ima

konkretan plan zatvoriti istu ili sličnu djelatnost u roku od najviše dvije godine nakon dovršetka početnog ulaganja za koje se traži potpora;

12. poduzetnicima od kojih je, temeljem prethodne odluke Komisije kojom se potpora proglašava protuzakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, zatražen povrat sredstava;

13. poduzetnicima u teškoćama; koji su u postupku predstečajne nagodbe; u postupku stečaja ili likvidacije, nemaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, odnosno poslovnu jedinicu ili podružnicu u Republici Hrvatskoj u trenutku donošenja Odluke o financiranju; nisu ispunili obveze povezane s plaćanjem dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama u Republici Hrvatskoj, odnosno u zemlji kojoj su osnovani; koji nemaju podmirene sve obveze prema svojim zaposlenicima po bilo kojoj osnovi;

14. u slučajevima u kojima je protiv prijavitelja/osoba ovlaštenih po zakonu za zastupanje izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih djela

15. poduzetnicima koji su dobili državnu potporu ili potporu male vrijednosti za isti opravdani trošak projekta, ako ista nije u skladu s odredbama o zbrajanju potpora;

16. poduzetnicima koji se nalaze u postupku povrata državne potpore ili potpore male vrijednosti;

17. poduzetnicima koji nisu registrirani za obavljanje gospodarske djelatnosti najmanje godinu dana prije dana predaje projektne prijave

18. poduzetnicima koji nemaju niti jednog zaposlenog na temelju sati rada u mjesecu koji prethodi danu predaje projektne prijave;

19. poduzetnicima koji ne mogu iskazati pozitivan EBITDA (poslovni prihod – poslovni rashod + amortizacija) prema godišnjim financijskim izvješćima u fiskalnoj godini koja prethodi godini predaje projektne prijave;

20. poduzetnicima koji nemaju minimalni udio kapitala i rezervi u pasivi 15% prema godišnjim financijskim izvješćima u fiskalnoj godini koja prethodi godini predaje projektne prijave;

21. poduzetnicima koji su bili u blokadi ukupno više od 15 dana, od toga više od 5 dana u kontinuitetu, u proteklih 6 mjeseci prije dana predaje projektne prijave;

22. poduzetnici koji vode poslovne knjige i evidencije sukladno Zakonu o porezu na dohodak umjesto uvjeta navedenih u točkama 19 i 20 moraju udovoljiti sljedećem uvjetu: ukupni godišnji iznos primitaka mora biti veći od ukupnog iznosa izdataka u fiskalnoj godini koja prethodi godini predaje projektne prijave.

Sukladno gore navedenim odredbama, kao i temeljem odgovora Ministarstva poduzetništva i obrta na pitanja korisnika kojim daju dodatna pojašnjenja na odredbe Poziva, za ulaganje su neprihvatljive samo one djelatnosti koje su izrijekom isključene. S obzirom da djelatnost domova za starije osobe nije navedena kao isključena, smatra se prihvatljivom.

1 Kategorija mikro, malih i srednjih poduzeća („MSP”) sastoji se od poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i koja imaju godišnji promet koji ne premašuje 50 milijuna EUR i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna EUR. Malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 10 milijuna EUR. Mikro-poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 10 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 2 milijuna EUR.

26Prihvatljivost projektaKako bi bili prihvatljivi, projekti moraju udovoljavati sljedećim uvjetima: • projektne aktivnosti moraju uključivati i komponentu

gradnje • projektne aktivnosti moraju se provoditi u Republici

Hrvatskoj, s iznimkom sudjelovanja na međunarodnim sajmovima;

• projektne aktivnosti moraju se odvijati u prihvatljivom sektoru te projekt mora udovoljavati ograničenjima povezanima s najnižim i najvišim iznosom i intenzitetom potpore;

• projekt mora udovoljavati svim zahtjevima povezanima s pravilima državne potpore

• provedba projekta ne smije započeti prije predaje projektne prijave MINPO-u niti projekt smije završiti prije potpisa ugovora;

• projekt mora imati zatvorenu financijsku konstrukciju te korisnik mora osigurati financijski doprinos od najmanje 25% prihvatljivih troškova iz vlastitih izvora ili vanjskim financiranjem, u obliku oslobođenom od bilo kakve državne potpore, tj. ti izvori ne smiju sadržavati pomoć financiranu iz lokalnih, regionalnih ili nacionalnih izvora, kao niti izvora Zajednice;

• rezultati ulaganja MSP-a se moraju zadržati na mjestu ulaganja, najmanje tri godine nakon završetka projekta. Ovo ne sprječava zamjenu postrojenja ili opreme koji su zastarjeli zbog brzih tehnoloških promjena, uz uvjet da je gospodarska djelatnost zadržana u predmetnoj jedinici lokalne samouprave tijekom navedenog minimalnog razdoblja;

• prijavitelj mora imati pravo građenja na zemljištu za koje su izdane važeće dozvole. U slučaju kada prijavitelj zemljištem upravlja putem zakupa, najma, ugovora o koncesiji, ugovora o upravljanju ili slično, ugovor mora prijavitelju pružiti pravo na navedeno zemljište tijekom razdoblja od minimalno 3 godine od završetka projekta. Navedeno vrijedi i za rekonstrukciju građevine u najmu;

• prijavitelj mora, prije predaje projektne prijave, osigurati važeću građevinsku dozvolu odnosno drugi odgovarajući akt temeljem kojeg se može započeti s građenjem/rekonstrukcijom građevine, izdan prema propisima kojima se regulira gradnja građevina te odgovarajuće suglasnosti/rješenja/mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojim se daje suglasnost za gradnju;

• trajanje projekta ne može biti duže od 24 mjeseca od dana sklapanja ugovora;

• za potpore dodijeljene za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu prihvatljivi troškovi moraju premašivati amortizaciju imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodne porezne godine;

• za potpore dodijeljene za diversifikaciju postojeće poslovne jedinice prihvatljivi troškovi moraju premašivati najmanje 200% knjigovodstvene vrijednosti imovine koja se ponovno upotrebljava, uknjižene u poreznoj godini koja prethodi početku projekta.

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi projekta

Prihvatljivi troškovi u okviru projekta su:• priprema zemljišta; krčenje zemljišta; • trošak gradnje, rekonstrukcije, modernizacije zgrada,

poslovnih prostorija, drugih objekata i njihovog neposrednog okruženja i okoline, direktno povezanima s rezultatima projekta;

• komunalni doprinos, cijene vodnih i energetskih priključaka, trošak uporabne dozvole;

• nabava novih strojeva, opreme, alata, radnih vozila te s njima povezani troškovi aktiviranja, transporta, montaže i stavljanja u pogon, ako ih u pogon stavlja dobavljač. Troškovi montaže opreme i strojeva također su prihvatljivi ako su prikazani na istom računu s nabavljenom opremom te predstavljaju sastavni dio nabave opreme;

• ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, povezana sa svrhom projekta;

• nabava mjernih uređaja povezanih s projektom; • troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video

rješenja (hardver i softver) koji su izravno povezani sa svrhom projekta

• zakup materijalne imovine ako zakup postrojenja i strojeva ima oblik financijskog leasinga i sadržava obvezu korisnika potpore na kupnju imovine nakon isteka ugovora o zakupu.

Neprihvatljivi troškovi su primjerice:• kupnja ili zakup zgrada; kupnja ili zakup zemljišta;

kupnja ili zakup polovne opreme;• nabava repromaterijala; • nabava vozila; nabava vozila za upravljanje projektom; • IT, komunikacijska i ostala oprema za redovito

poslovanje; • amortizacija opreme nabavljene iz bespovratnih

sredstava• sitni inventar

Mogućnosti financiranja domova za starije osobe iz Programa ruralnog razvoja

U okviru podmjere u Programu ruralnog razvoja 6.2. „Potpora ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području“ domovi za starije osobe smatraju se prihvatljivima budući da nisu izrijekom zabranjeni.

Međutim, kao prihvatljivi korisnici sredstava navedena su isključivo poljoprivredna gospodarstva u rangu mikro i malih poslovnih subjekata te fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana OPG-a koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost.

Objava natječaja očekuje se u prvoj polovini ove godine te je potrebno pratiti aktualnosti objave natječaja na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede http://ruralnirazvoj.hr/.

27

Aktivnosti uredaKRŠKO

Hrvatski i slovenski europarlamentarci susreli se u Krškom

U petak, 5. veljače u Krškom su se susreli članovi hrvatske i slovenske delegacije Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu.

Izaslanstvo hrvatskih zastupnika predvodila je voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica (HDZ/EPP) te europarlamentarci Andrej Plenković (HDZ/EPP), Davor Ivo Stier (HDZ/EPP), Ivana Maletić (HDZ/EPP) i Marijana Petir (HSS/EPP), dok je slovensku delegaciju predvodio voditelj delegacije Milan Zver (SDS/EPP) te zastupnica Romana Tomc (SDS/EPP) i zastupnik Franc Bogovič (SLS/EPP) koji je bio domaćin, a ujedno je i bivši gradonačelnik Krškog.

Predsjednik Uprave NEK-a Stane Rožman, član Uprave NEK-a Hrvoje Perharić, direktor Agencije za radioaktivne otpatke – ARAO Tomaž Žagar, predsjednik NO-a NEK-a Kažimir Vrankić, potpredsjednik NO-a NEK-a Martin Novšak te član NO-a NEK-a Josip Lebegner upoznali su europarlamentarce s radom i planovima Nuklearne elektrane obzirom da je nadzorni odbor Nuklearne elektrane Krško donio krajem 2014. godine odluku o

produljenju rada elektrane s 40 na 60 godina (do 2043.). Odluka je donesena na osnovu Studije ekonomske opravdanosti produljenja pogonskog vijeka.

Dubravka Šuica zahvalila je Bogoviču i slovenskoj EPP delegaciji na pozivu za susret te je istaknula da je Nuklearna elektrana u Krškom važan faktor za Hrvatsku ne samo zbog toga što 16% opskrbe električnom energijom dolazi iz te elektrane, nego i zbog prava i obveza zbog 50% udjela Republike Hrvatske u vlasništvu elektrane, ali i zbog budućih projekata oko odlaganja nuklearnog radioaktivnog otpada.

Ovaj posjet ima i simbolički karakter jer na tragu politike nove Vlade RH želimo doprinijeti dobrim odnosima između naših dviju prijateljskih zemalja.

Slovenski voditelj EPP-ove delegacije u Europskom parlamentu Milan Zver istaknuo je kako je suradnja hrvatskih i slovenskih europarlamentaraca u Bruxellesu i Strasbourgu primjer konstruktivnog djelovanja na dobrobit građana obje države, ali i Europske unije u cjelini.

Vrijedi istaknuti da je izaslanstvo nakon teoretskog dijela obišlo i tehnološki dio elektrane, a europarlamentarci su se susreli i s udrugama slovenskih i hrvatskih lovačkih društava koji su ih upoznali sa stanjem nakon postavljanja žičane ograde između dvije države zbog nekontroliranog priljeva imigranata.

28KNJIGA “EU PROJEKTI – od ideje do realizacije”

Maletić: Rast bi bio 2-3% već kad bismo bolje koristili EU fondove

U Zagrebu je u prostorijama EPH grupe održan okrugli stol na temu EU fondova, na kojemu je predstavljena knjiga “EU PROJEKTI – od ideje do realizacije” koju je uredila zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić.

Moderator okruglog stola bio je direktor Sektora za financijske institucije HGK Zvonimir Savić, a ostali govornici, uz zastupnicu Maletić bili su: Katarina Ivanković Knežević, osoba koja se najduže i od samih početaka bavi Europskim socijalnim fondom - načelnica Sektora za programiranje, praćenje i vrjednovanje programa i projekata EU u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Saša Bukovac iz Sektora za međunarodne odnose HGK koji još od vremena SAPRD-a i IPARD-a radi na pripremama Hrvatske za ruralne, poljoprivredne i ribarske fondove.

Na priručniku “EU PROJEKTI – od ideje do realizacije”, čiji je izdavač TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, a medijski pokrovitelj Jutarnji list radilo je 13 autora. Priručnik na jednom mjestu obrađuje sve relevantne segmente EU fondova: pregled strateških dokumenata i izvora financiranja, prihvatljive aktivnosti za pojedini fond, elemente projektnog prijedloga, izradu proračuna, postupak javne nabave, izvještavanje i praćenje provedbe. Priručnik možete naručiti na stranicama nakladnika TIM4PIN po promotivnoj cijeni od 200,00 kn.

Više na: http://tim4pin.hr/knjige-i-prirucnici/eu-projekti-od-ideje-realizacije/

PITANJA KOMISIJI

NEDOSTUPNOST PODATAKA- KOMUNALNE OTPADNE VODE

Zatupnica Maletić bila je domaćin u Europskom parlamentu predstavnicima lokalnih jedinica, komunalnih trgovačkih društava i neprofitnih organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine u siječnju 2016.

Potaknuta rapravom s predstavnicima, zastupnica je uputila pitanja Komisiji vezano uz komunalni i vodni sektor na lokalnoj i regionalnoj razini.

Maletić je istaknula kako je u Direktivi Vijeća 91/271/EEC definirano kako sve države članice moraju osigurati da sve aglomeracije dobiju sabirne sustave komunalnih otpadnih voda. U Direktivi je navedno kako će se implementacija aglomerata provoditi u nekoliko faza, počevši od područja s 15 000 stanovnika, zatim 10 000 i na kraju područja sa 2 000 stanovnika. Prema Direktivi države članice moraju Komisiji dostaviti podatke o uspješnosti implementacije aglomerata prema unaprijed zadanim ciljevima.

Zastupnicu je zanimalo stanje i ispunjavanje ciljeva iz Direktive po svakoj državi članici, najčešće probleme i rizike u praksi za ispunjavanje ciljeva te primjere najboljih praksi. Usto, zastupnica je istaknula problem oko nekvalitetnih podataka vezano uz zbrinjavanje otpada. U izvješću „Ex-post evaluacija direktive o zbrinjavanju otpada“ koje je objavila Glavna uprava za okoliš, poglavlje „Povjerljivost podataka“, navodi se kako kvaliteta dostavljenih podataka varira između država članica. Ističe se kako metodologija prikupljanja podataka nije jedinstvena te stvara probleme i ograničenja prilikom nadziranja implementacije direktiva o zbrinjavanju otpada. Isto to se navodi u Izvješću Komisije o implementaciji EU zakonodavstva o zbrinjavanju otpada stoga zastupnicu zanima što i u kojem vremenskom periodu Komisija namjerava poduzeti kako bi se poboljšala kvaliteta dostavljenih podataka, te kako bi ocjene o ispunjavanju ciljeva bile ažurne i točne.

STANJE ISPUNJENOSTI EX-ANTE PREDUVJETA ZA KORIŠTENJE ESI FONDOVA PO DRŽAVAMA ČLANICAMA

Europski strukturni i investicijski fondovi glavni su instrument Europske unije kad je riječ o investicijskoj politici. U sklopu fondova, ex-ante su definirani preduvjeti u operativnim programima država članica. Pojedini prioriteti iz operativnih programa ne mogu se započeti izvršavati dok ex-ante preduvjeti nisu ispunjeni, a rok za ispunjavanje je 31. prosinca 2016.

S obzirom na kratki rok za ispunjavanje ex-ante preduvjeta, zastupnica Maletić je Komisiju zamolila pregled stanja ispunjenosti ex-ante preduvjeta po državama članicama u kojem će se vidjeti pregled preduvjeta po svakoj državi članici i status (ispunjen, neispunjen)? Također, zastupnicu je zanimalo koje mjere Europska komisija namjerava poduzeti kako bi ubrzala ispunjavanje ex-ante preduvjeta.     

29

MONETARNI DIJALOG

Draghi: Važan je sadržaj proračuna i razvojni potencijal

U ponedjeljak, 15. veljače u Bruxellesu na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) održan je monetarni dijalog s Mariom Draghijem, predsjednikom Europske središnje banke. Draghi je govorio o najnovijim izazovima na svjetskim financijskim tržištima i njihovom utjecaju na gospodarstvo Europske unije te o mjerama koje će Europska središnja banka poduzeti kako bi ih otklonila.

Draghi se osvrnuo na najnovija gospodarska kretanja na svjetskoj razini, komentirajući kako se stope rasta država u razvoju smanjuju, dok se one u razvijenijim državama ubrzavaju. Osvrnuo se i na volatilnost tržišta, posebice onih koji su podložni brzim promjena zbog kojih su cijene nekih dionica znatno pale, utječući pritom i na imovinu bankarskog sustava. Komentirajući stanje bankarskog sustava u EU, naglasio je kako pojedine banke zbog takvih promjena posluju znatno ispod svoje vrijednosti što očito utječe na njihovu aktivu. Pad bankovne aktive povezan je i s percepcijom da banke moraju više prilagoditi svoje poslovne modele novom okruženju (slabiji gospodarski rast i niske kamatne stope) te osnaživanju regulatornog okvira koji je uspostavljen od početka krize. Naglasio je kako je regulatorni okvir pomogao u učvršćivanju ne samo pojedinih institucija, već i u

jačanju cijelog financijskog sustava. Zahvaljujući elementima koje je predložio Bazelski odbor za nadzor banaka ostvarena je, među ostalim, bolja kapitalna pokrivenost te se smanjila izloženost kreditnim rizicima. Ovi elementi omogućili su regulatornu sigurnost za stabilni bankarski sektor s održivim poslovnim modelom.

Draghi se osvrnuo i na gospodarsku situaciju u eurozoni. Naglasio je kako je situacija bitno drugačija nego 2012. Istaknuo je kako su najvažnije banke u eurozoni bitno ojačale svoje pozicije, pritom misleći na osnaživanje njihovih kapitalnih pozicija: najvažnije institucije su povećale svoj CET1 s 9 posto na 13 posto što ih čini otpornijima na šokove. Naglasio je kako se neće tražiti dodatni kapitalni zahtjevi za banke što će omogućiti bankama bolje planiranje aktivnosti, omogućujući bolje financiranje realnog gospodarstva unutar zadanog regulatornog okvira. Međutim, istaknuo je kako u eurozoni i dalje postoje brojni izazovi, prije svega misleći na neizvjesnosti restrukturiranja pojedinih banaka, pogotovo u državama članicama koje su bile najviše pogođene financijskom krizom i koje imaju visoke razine nenaplativih zajmova. Naglasio je kako su ti nenaplativi zajmovi identificirani u sveobuhvatni procjenama te je zbog toga uspostavljena bliža suradnja s nacionalnim regulatornim tijelima s ciljem postupnog smanjenja razine takvih zajmovi u narednih nekoliko godina.Vezano za gospodarski oporavak eurozone, Draghi je ustvrdio kako se oporavak odvija umjerenim tempom, te ga podupiru mjere monetarne politike ESB-a te niske cijene energenata.

Vijesti iz Europskog parlamenta

Istaknuo je kako je razina investicija i dalje niska, budući da su prisutni razni geopolitički rizici te turbulencije na svjetskim financijskim tržištima uz usporavanje brzorastućih gospodarstava, poput Kine. Kako bi se smanjio prijenos tih rizika na eurozonu, Draghi je naglasio kako je potrebno jače djelovanje drugih politika, naglasivši kako je ESB već dala velik doprinos u jačanju eurozone. Najavio je i da će, ako bude potrebno, ESB poduzeti daljnje korake, što će biti tema rasprave sastanka Upravnog vijeća ESB-a u ožujku. Naglasio je kako će se razmatrati utjecaj uvezene niske inflacije na domaće cijene i plaće te očekivana inflacija. U svjetlu posljednjih financijskih previranja, analizirat će se stanje monetarnog impulsa ESB-a (QE). U slučaju da budu uočeni rizici u jednom od ova dva pitanja, ESB će poduzeti odlučne mjere. Pozvao je na jaču provedbu mjera fiskalne politike te na smanjenje poreznog opterećenja u poticanju oporavka i otklanjanju rizika, te poticanju investicija i jačanju konkurentnosti gospodarstva.

Na kraju svog izlaganja Draghi se osvrnuo na nedavnu objavu Ugovora o neto financijskoj imovini (engl. Agreement of Net Financial Assets, ANFA) ESB-a i središnjih banaka država eurozone. Naglasio je kako objava ovih dokumenata ima za cilj veću transparentnost rada ESB-a i središnjih banaka država članica te nesmetano, odnosno neovisno provođenje ciljeva i mjera monetarne politike ESB-a.

U raspravi je zastupnike najviše zanimala uloga ESB-a u pregovorima o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji, najavama o ukidanju novčanica od 500 eura te u kojoj mjeri nova pravila fleksibilnosti unutar Pakta o stabilnosti i rastu mogu potpomoći monetarnu politiku ESB-a.

Draghi je naglasio kako ESB ne sudjeluje u pregovorima s Ujedinjenim Kraljevstvom, već da u njima sudjeluju države članice. Međutim, naglasio je kako ESB ima stav po pitanju dva vrlo bitna aspekta. Prvo, naglasio je kako je potrebno dalje raditi na produbljivanju ekonomske i monetarne unije, te drugo, na zaštiti i jačanju jedinstvenog tržišta Europske unije. Istaknuo je kako ishod pregovora može učvrstiti poziciju Ujedinjenog Kraljevstava unutar EU na obostranu korist.

Što se tiče najava o povlačenju novčanica od 500 eura, Draghi je istaknuo da nije riječ o ograničavanju novca, već da se sagledavaju mjere koje bi suzbile korištenje te novčanice u kriminalne svrhe, što je rastući problem posljednjih godina.

Naposljetku, komentirajući fleksibilnost unutar Pakta o stabilnosti i rastu, Dragi je naglasio kako je sadržaj proračuna važniji od visine duga i deficita, pritom misleći na porezno rasterećenje te jačanje investicija i rashoda usmjerenih na rast, koji će ojačati gospodarski oporavak i potaknuti novo zapošljavanje. Ustvrdio je da fiskalna politika treba biti blago ekspanzivna, što je slučaj i sada, kako bi se stvorio sinergijski učinak s mjerama monetarne politike. Međutim, istovremeno je nužno poštovati pravila Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale ga i iskoristiti, dok one koje ga nemaju trebaju nastaviti s fiskalnom konsolidacijom.

REGI

Maletić: Želimo jaču, direktniju i koordiniraniju ulogu EIB-a u državama članicama

U ponedjeljak, 15. veljače 2016. u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) predstavljena je studija koja analizira ulogu grupacije EIB-a u europskoj kohezijskoj politici. Studiju su predstavili profesori John Bachtler i Arno Van der Zwet (Istraživački centar za europske politike (EPRC) - Sveučilište Strathclyde).

Profesor Bachtler u svom izlaganju istaknuo je važnost studije koja prikazuje direktni i indirektni doprinos EIB-a te sve veću ulogu u kohezijskoj politici koja se počela primjećivati u prošloj financijskoj perspektivi, a s tim trendom nastavilo se i u tekućem razdoblju. Nužno je shvatiti EIB-ovu odgovornost, transparentnosti i vidljivost proizvoda i usluga koje pruža te odnos s EU komisijom i EU parlamentom u kontekstu kohezijske politike. Temeljem tih pitanja, definirani su ciljevi studije koja se trenutno nalazi u fazi nacrta završnog izvješća čije dijelove je potrebno izmijeniti temeljem komentara institucija, prije svega Odbora REGI.

Profesor Van der Zwet predstavio je sadržaj izvješća koji se sastoji od analize instrumenata kohezijske politike u prošloj financijskoj perspektivi, zatim sustavne analize zakonodavstva kao i analize država članica o njihovom sudjelovanju u kohezijskoj politici. Nadalje, proveli su polustrukturirane intervjue s predstavnicima država članica, EU parlamenta i Europske komisije te na temelju svega navedenog sastavili sažeto izvješće, zajedničke zaključke i preporuke za poboljšanje.

30

31U studiji je glavni naglasak stavljen na analizu financijskih instrumenata koje EIB nudi izravno ili neizravno putem fondova, a koji su vezani uz ciljeve navedene u operativnim programima. Pri analizi uloge u kohezijskoj politici sve aktivnosti EIB-a podijelili su u četiri kategorije. Prvo, otpočetka provedbe kohezijske politike EIB pruža mogućnost kreditiranja aktivnosti koje se financiraju u okviru kohezijske politike (poput globalnih zajmova, međuzajmova i slično). Druga kategorija odnosi se na ulogu EIB-a u svrhu jačanja kapaciteta, odnosno pružanja pomoći pri uspostavi jedinica za provedbu projekata. Isto tako je uspostavljena platforma fi-compass EU komisije uz pomoć EIB-a kojom se pružaju određene smjernice vezane uz kreditiranje. Treća uloga EIB-a odnosi se na pružanje analitičkih i savjetodavnih usluga nadležnim institucijama, dok se četvrta uloga odnosi na upravljanje sredstvima za pružanje potpore poduzetnicima.

Važnost financijskih instrumenata u kohezijskoj politici raste s vremenom. Primjerice, u razdoblju 1993. - 1999. ukupan iznos financijskih instrumenata iznosio je 570 milijuna eura, dok u tekućoj financijskoj perspektivi ima potencijal narasti na 24 milijarde eura, a samim time jača uloga EIB-a u regulatornom okviru. Angažiranjem EIB-a u provedbi kohezijske politike željelo se osigurati dodatna sredstva za ESI fondove, no isto tako i stručno znanje, usluge nadzora te priprema dokumentacije.

Kada je riječ o kreditiranju, EIB ima dvojaku ulogu – djeluje kao investicijska banka kojoj je važno zadržati svoj bonitet na financijskim tržištima te kreditni rejting od trostrukog AAA kako bi kredite pružala uz povoljnije uvjete. Osim toga, svojim aktivnostima oni doprinose ostvarenju širih europskih ciljeva. Anketirane države članice istaknule su kao ključni nedostatak djelovanja EIB-a složenost propisa i uredbi. Međutim, EIB mora poslovati sukladno uredbama i po tom pitanju izmjene nisu moguće, dok složenost propisa mogu pokušati pojednostavniti. Također, kao nedostatke države članice istaknule su visoke naknade za upravljanje i visoke troškove provedbe. S druge strane, pristup financiranju i analitičke podloge ocijenjene su kao najkorisnije u kontekstu kohezijske politike.

Zastupnici u Europskom parlamentu općenito su dobro ocijenili vidljivost usluga EIB-a, no smatraju kako je potrebno pojačati transparentnost naročito kada je riječ o gospodarskom i socijalnom utjecaju njegovog djelovanja.

Profesor Van der Zwet istaknuo je da Odbor za proračunski nadzor (CONT) i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) dostavljaju godišnja izvješća EIB-ovih aktivnosti te su nadležni za nadzor provođenja istih. S druge strane, nadzor od strane EU parlamenta u kontekstu kohezijske politike je djelomičan i ad hoc, te savjetuju poboljšanje aktivnog dijaloga i povezivanja znanja. Osnivanje EFSI-a sada vodi ka većem zanimanju za aktivnosti EIB-a od strane drugih Odbora, ne samo CONT, ECON i REGI, već i BUDG, TRAN, ENVI i ostalih.

Opća uprava za regionalnu politiku EU komisije (DG REGIO) i EIB razmjenjivali su stručna i politička znanja o okviru i složenosti provedbe kohezijske politike što je dovelo do boljeg razumijevanja i jačanja kapaciteta tih institucija, budući da je EIB posjedovao praktična znanja o primjeni financijskih instrumenata, no trebao je povećati znanja o složenosti provedbe kohezijske politike.

Kada je riječ o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSI) EIB i EIF imaju važnu ulogu pri uspostavljanju sinergije između aktivnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP) i programa COSME i HORIZON2020 u strukturiranju projekata koje podupire Inicijativa za MSP. Do sada je pet država članica (Bugarska, Italija, Malta, Španjolska, Rumunjska) potpisalo Inicijativu za MSP, dok će Finska uskoro donijeti odluku o provedbi Inicijative. Prema najnovijim informacijama, Inicijativa raspolaže sredstvima od 1,5 milijarde eura. Budući da je cilj EFSI-a učinkovitost, više nego ravnomjernost, navedeno izaziva zabrinutost zbog mogućnosti da će se ojačati teritorijalne razlike. No, isto tako, određenu zabrinutost predstavlja i neusklađenost različitih propisa.Zaključno, profesori su istaknuli da EIB nastoji povećati odgovornost, transparentnost i vidljivost svojih aktivnosti i to se primjećuje i u odgovorima anketiranih država članica. Preporuke koje profesori iznose u studiji odnose se na poboljšanje razumijevanja rada EIB-a redovitim izvještavanjem, ocjenjivanjem i formalnim nadzorom. Kada je riječ o formalnom nadzoru, preporučuju EU parlamentu da putem Odbora REGI promiču veću odgovornost EIB-a u provođenju kohezijske politike te mogućnost dodavanja posebnog poglavlja u godišnjem izvješću EIB-a koje bi bilo posvećeno kohezijskoj politici, naročito kada je riječ o provedbi ciljeva kohezijske politike.

Nadalje, savjetuju trajni dijalog između EIB-a i EU parlamenta u cilju boljeg međusobnog

32

razumijevanja kohezijske politike i njegove uloge u ispunjenju zacrtanih ciljeva. Preporučuju jačanje uloge EIB-a političkim mjerama (sličnim koje se primjenjuju i na Europsku središnju banku) te organizaciju seminara i radionica na administrativnoj razini kako bi se promicala razmjena znanja, poboljšala vidljivost aktivnosti EBI-a te osigurao angažman institucija. Potrebno je detaljnije razraditi studije koje će se usredotočiti na relevantna pitanja za kohezijsku politiku i zaposliti osobe iz drugih EU institucija koje posjeduju odgovarajuća znanja kako bi se prenosilo znanje kojem raspolažu parlamentarne službe te naposljetku izrada izvješća koje će se baviti ulogom EIB-a u kohezijskoj politici.

Zastupnica Maletić iskazala je zadovoljstvo izradom studije i navedenim preporukama, posebice onima koje se odnose na jačanje vidljivosti aktivnosti EIB-a te jačanje uključivanja EU parlamenta u aktivnosti EIB-a. Zastupnica je navela da ispitivanje povezanosti i koordinacije rada EIB-a s kohezijskom politikom znači puno više od onog što smo čuli jer je kohezijska politika horizontalna i treba se koordinirati sa svim ostalim EU politikama poput zaštite okoliša, prometne politike, energetske politike, politike ruralnog razvoja, urbane politike, politike istraživanja, inovacija i razvoja, a osobito s ekonomskom politikom koja ograničenima duga i deficita značajno utječe na investicijski potencijal država članica i mogućnost realizacije projekata. Na isti način i EIB svojim aktivnostima treba podržavati ispunjavanje ciljeva svake od tih politika u državama članicama vodeći pri tom računa o ciljevima kohezijske politike, a to je ravnomjeran regionalni razvoj.

Zastupnica Maletić navela je primjere MSP-ova koji su dobili jamstva od EIB-a, međutim nisu mogli dobiti kredit zbog tržišnih uvjeta i banaka koje ne žele realizirati kredite. Izrazila je zabrinutost zbog velike fragmentacije unutarnjeg tržišta koja se očituje u ogromnim razlikama u uvjetima kreditiranja poduzetnika među državama članicama te je naglasila da je jedna od uloga EIB-a upravo sprečavanje fragmentacije tržišta. Zatražila je da se ispita mogućnost izravnijeg djelovanja EIB-a u državama članicama u smislu direktnog davanja zajmova poduzetnicima bez posredovanja banaka u državi članici.

EUROPSKI PARLAMENTARNI TJEDANDobit će se oporezivati u državi u kojoj je i stvorena, a financijski sustavi postaju sigurniji

U sklopu Europskog parlamentarnog tjedna, u ponedjeljak 16. veljače 2016., u Bruxellesu održan je međuparlamentarni odbor u organizaciji Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) na kojem su zastupnici Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata raspravljali o dvije aktualne teme: sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza kroz smanjivanje osnovice i prijenos dobiti (BEPS) te o bankovnoj uniji.

Sprječavanje izbjegavanja poreza kroz smanjivanje osnovice i prijenos dobiti (BEPS): Dobit će se oporezivati u državi u kojoj je i stvorena

U prvom panelu, na temu BEPS-a, uvodno je govorila predstavnica OECD-a Caroline Malcom s obzirom

33da je OECD proveo projekt BEPS-a koji je rezultirao akcijskim planom. Malcom je izrazila zadovoljstvo što je u vrlo kratkom vremenu postignut konsenzus svih država koje su sudjelovale na definiranju svih 15 mjera akcijskog plana.

Naglasila je kako je cilj akcijskog plana ukloniti rupe u zakonima koje su omogućile multinacionalnim kompanijama izbjegavanje poreza, te kako je postignuta ravnoteža između opterećenja koje novi propisi nameću poduzetnicima i samih koristi koje ti propisi donose. Mjere iz akcijskog plana uključuju obvezne mjere koje moraju provesti sve države jer je važan zajednički učinak, zatim mjere koje države nisu obvezne poduzeti, ali ako ih žele poduzeti, moraju poštovati definirane smjernice, te naposljetku obveze objavljivanja različitih informacija.

Malcom je najavila da je želja OECD-a u sljedećoj fazi proširiti projekt i na druge države izvan OECD-a. Na kraju je istaknula da sada slijedi provedba akcijskog plana, koju vidi kao veći izazov od samog donošenja akcijskog plana, te je izrazila spremnost na pomoć državama u izgradnji kapaciteta potrebnih za provedbu mjera.

Direktor u Općoj upravi za poreze i carinsku uniju, Valère Moutarlier, govorio je o paketu mjera za sprječavanje BEPS-a koje je početkom godine objavila Europska komisija, s ciljem provedbe OECD-ovog akcijskog plana. Posebno je naglasio da novi paket mjera uvodi pošteno oporezivanje jer će se dobit oporezivati tamo gdje je ostvarena. U sklopu paketa poreznih mjera, Komisija je iskoristila sve adekvatne instrumente, od direktiva, preporuka do koordinacije nacionalnih politika kroz Kodeks o postupanju. Moutarlier je istaknuo važnost koordinirane i dosljedne provedbe mjera na unutarnjem tržištu. Za učinkoviti provedbu mjera nužna su partnerstva među institucijama Europske unije kao i država članica.

Predsjednik Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere sa sličnim učinkom (TAXE) Alain Lamassoure istaknuo je kako je važno shvatiti da nacionalni porezni sustavi nisu prilagođeni gospodarstvu 21. stoljeća, odnosno globalizaciji te kako mnoge velike tvrtke izbjegavaju međusobnu konkurenciju koristeći porezne pogodnosti u raznim državama.

Naglasio je važnost otvorenih i transparentnih pravila koje će osigurati pošteno natjecanje. Nastavno na poduzete korake u području

BEPS-a, ustvrdio je kako već dolazi do promjene u razmišljanjima što se vidi u ponašanju multinacionalnih kompanija koje polako prestaju s dosadašnjom praksom. Naposljetku je naglasio važnost da ostali partneri EU, posebno SAD, također poduzmu mjere kojima bi se proveo OECD-ov akcijski plan. Izvjestitelj za anti-BEPS direktivu, Hugues Bayet, istaknuo je da je Europski parlament puno napravio u ovom području. Naglasio je važnost unificiranog poreznog sustava koji je temelj ujedinjenog tržišta, a koji mora spriječiti izbjegavanje plaćanja poreza.

Bankovna unija: Jača sigurnost i povjerenje u financijski sustavNa drugom panelu održala se razmjena mišljenja s Danièle Nouy, predsjednicom Nadzornog odbora Europske središnje banke te Elke König, predsjednicom Jedinstvenog sanacijskog odbora, o najnovijim zbivanjima u procesu uspostave bankovne unije.

Nouy je kazala kako je bankarski sektor bitno drugačiji nego 2012., naglasivši kako se kapitaliziranost banaka povećala s oko 9 posto na 13 posto. Također se poboljšala kvaliteta imovine što je banke učinilo otpornijima na buduće šokove na financijskom tržištu. Međutim, Nouy je dodala kako unatoč pozitivnim pomacima i dalje postoje rizici koje treba otkloniti, pritom misleći na visoku razinu nenaplativih zajmova koji su prijetnja financijskoj stabilnosti. Kazala je kako je i na tom području postignut pozitivan pomak, ističući kako je Nadzorni odbor s nacionalnim regulatornim tijelima već uskladio definiciju nenaplativih zajmova, što smatra vrlo bitnim korakom u rješavanju tog problema. Kao što je to već Mario Draghi objasnio na monetarnom dijalogu, Nouy je danas ponovila kako se neće tražiti dodatni kapitalni zahtjevi što će omogućiti bankarskom sektoru bolje planiranje svojih aktivnosti unutar već postojećih regulatornih zahtjeva. Nouy je naglasila kako se uspostavom Jedinstvenog nadzornog mehanizma stvorila zajednička metodologija za makroprudencijalne zahtjeve koja tretira sve banke jednako. Međutim, istaknula je kako se još nije postignuta potpuna harmonizacija pravila budući da države članice i dalje imaju pravo provoditi diskrecijske mjere pri provedbi dogovorenih pravila. Kao primjer navela je Direktivu o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju, te dodala kako sada u Europskoj uniji postoji 19 različitih sustava koji su nastali pri prenošenju te Direktive u nacionalna zakonodavstva, što ona smatra nepotrebnim i nepoželjnim.

34Elke König govorila je o dosadašnjim postignućima Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) i predstavila prioritete SRB-a za 2016. Naglasila je kako SRB trenutno zapošljava 130 stručnjaka, te se očekuje zapošljavanje još toliko stručnjaka do kraja godine. Unatoč tome, SRB je od 1. siječnja potpuno operativan. Dogovorena je suradnja između Europskog parlamenta i SRB-a te je potpisan memorandum o razumijevanju između ESB-a i SRB-a radi razmjene informacija kako bi se postigla veća transparentnost rada, te pravovremena reakcija u slučaju krize. Uspostavljena i bliska suradnja sa nacionalnim tijelima kako bi se osiguralo bolje prenošenje pravila u nacionalna zakonodavstva, a SRB surađuje i s ostalim regulatornim i međunarodnim tijelima budući da europske banke posluju i na trećim tržištima. U drugom dijelu svoga izlaganja König je predstavila prioritete rada u 2016. Kao prvi prioritet istaknula je planiranje sanacije, odnosno pripremu i izradu sanacijskih planova. Države članice moraju što prije pravilno i potpuno prenijeti u svoja zakonodavstva Direktivu o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju. Složila se s Nouy da postoje razlike u sustavima 19 država članica koje su do sada prenijele direktivu.

U vezi Jedinstvenog sanacijskog fonda naglasila je kako korištenje fonda neće biti isključivo ograničeno na situacije kada minimalno 8 posto ukupnih obveza snose dioničari i vjerovnici, već će taj postotak ovisiti i o složenosti banaka, te da postoji mogućnost da će taj postotak biti i veći za veće institucije. Komentirajući kako će SRB tek 2024. biti potpuno funkcionalan tek kad se prikupi potreban iznos od 55 milijardi eura od sudionika na tržištu, naglasila je kako je uspostavljeno prijelazno financiranje putem doprinosa nacionalnih tijela za sanaciju. Upoznala je zastupnike s činjenicom kako je dosad prikupljeno 4,3 milijarde eura za 2015. godinu, dok se do 30. lipnja očekuje uplata doprinosa za 2016.

Naposljetku, naglašena je važnost dovršetka trećeg stupa bankovne unije, odnosno uspostave Europskog sustava osiguranja depozita koji će donijeti potrebnu sigurnost za građane, smanjiti nestabilnosti na financijskom tržištu te ukloniti vezu između nacionalnih proračuna, odnosno novca poreznih obveznika i banaka koje propadaju. Naglašena je pritom važnost pravilne i potpune implementacije već dogovorenih pravila kako bi se osigurali stabilniji temelji trećem stupu bankovne unije.

ECON

Dijsselbloem: Nastavit ćemo rasti samo ako se i dalje provodi fiskalna konsolidacija, povećaju ulaganja, te dodatno ojača bankarski sektor

U četvrtak, 18. veljače 2016. u Bruxellesu na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) održana je razmjena mišljenja s predsjednikom Eurogrupe i nizozemskim ministrom financija Jeroenom Dijsselbloemom, koji je od početka godine i predsjednik Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) o najnovijim gospodarskim kretanjima u eurozoni i prioritetima nizozemskog predsjedništva vezanim za ekonomska i financijska pitanja.

Dijsselbloem je u svom izlaganju u svojstvu predsjednika Eurogrupe naglasio kako se eurozona nastavlja oporavljati treću godinu zaredom, što potvrđuju i posljednje Zimske ekonomske prognoze Komisije. Očekuje se povećanje stope gospodarskog rasta s 1,6 posto u 2015. na 1,7 posto u 2016. odnosno 1,9 posto u 2017. Naglasio je kako je provedba fiskalne konsolidacije u državama članicama rezultirala smanjenjem deficita u eurozoni s oko 6 posto u 2010. na 1,9 posto u 2016. Daljnji oporavak ovisit će i o kretanjima na svjetskim financijskim tržištima, ali i brzini rasta drugih država, prije svega Kine. Zato je istaknuo kako je neophodno odlučno i učinkovito nastaviti sa strukturnim reformama i fiskalnom konsolidacijom, provedbom dogovorenih pravila, pritom misleći na implementaciju Direktive o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (BRRD), dovršetkom bankarske unije i uspostavom unije tržišta kapitala. Naglasio je kako će implementacija ovih inicijativa osigurati stabilne temelje snažnijeg gospodarskog rasta i razvoja te novog zapošljavanja.

Osvrnuo se na specifične preporuke za eurozonu, koje je Komisija objavila u studenom prošle godine kada je i pokrenut novi ciklus Europskog semestra, naglasivši kako ranija objava tih preporuka ima za cilj pomoći državama članicama u uspostavi bolje suradnje glede svih izazova u eurozoni. U tom kontekstu, istaknuo je kako su više puta održane razmjene mišljenja o kvaliteti javnih financija, nacrtima proračuna te o održivosti mirovinskih sustava država članica eurozone, a na kojima su države članice izrazile spremnost na usklađivanje svojih proračuna s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu.

35Pritom se posebno osvrnuo na Portugal, državu koja je već prošla program ekonomske prilagodbe, te istaknuo kako su potrebni jači napori s ciljem usklađivanja s Paktom.

U pogledu grčkog programa ekonomske prilagodbe, Dijsselbloem je naglasio kako je uočen određeni napredak u provođenju strukturnih reformi, a koje su dogovorene prošlog ljeta, uključujući reformu mirovinskog sustava i uspostavu fonda za privatizaciju. U ožujku se očekuje dolazak specijalne misije za praćenje koja će utvrditi kvalitetu provedenih reformi, što će onda uvjetovati daljnju pomoć Grčkoj.

Govoreći o situaciji na Cipru, Dijsselbloem je ustvrdio kako su se u protekle tri godine provodile učinkovite reforme koje su dovele do oporavka ciparskog gospodarstva i stabilnosti financijskog sustava. U ožujku se također očekuje dolazak specijalne misije, nakon koje bi Cipar trebao dobiti odobrenje za izlazak iz programa ekonomske prilagodbe.

U raspravi zastupnike je najviše zanimalo stanje i perspektiva gospodarstva eurozone, kao i dostavljeni nacrt proračuna Portugala te situacija u Grčkoj. Dijsselbloem je ustvrdio da Europska unija izlazi iz krize, te naveo da je gospodarski rast isti kao i u SAD-u, ističući pritom kako je SAD došao do vrhunca i samo može ići prema nižim stopama, dok je rast u EU u uzlaznoj putanji.

Naglasio je da su banke stabilnije nego prije i nego što se općenito misli. Posebno je istaknuo da će EU nastaviti rasti samo ako i dalje provodi fiskalnu konsolidaciju, poveća ulaganja u privatnom i javnom sektoru, te nastavi jačati bankarski sektor. Ustvrdio je da se u tim područjima ide u pravom smjeru, no istodobno postoje izazovi, posebno navodeći starenje stanovništva i smanjenje produktivnost.

U slučaju Portugala, Dijsselbloem se složio sa zastupnicima kako dostavljeni nacrt proračuna uvelike odstupa od dogovorenih pravila.

Međutim, naglasio je kako je portugalska vlada obećala provesti dodatne mjere radi usklađivanja sa SGP-om. Komentirajući situaciju u Grčkoj, istaknuo je kako je u ovom trenutku najvažnije vratiti povjerenje građana Grčke u državu, banke i gospodarstvo, a kako bi ponovo uložili svoje novce u banke koje moraju biti solventne, ali i u gospodarstvo.

U drugom dijelu rasprave, u svojstvu predsjednika ECOFIN-a, Dijsselbloem je predstavio prioritete nizozemskog predsjedništva. Naglasio je kako će preuzeti odgovornost u dovršetku mnogih inicijativa kako bi europsko gospodarstvo bilo otpornije na vanjske i financijske šokove te kako bi se osigurao održiv rast i zapošljavanje. U tom smislu, intenzivno će raditi na mjerama definiranim u Izvješću petorice predsjednika, kao što su uspostava Europskog sustava za osiguranje depozita (EDIS) kao trećeg stupa bankovne unije, unije tržišta kapitala, tijela za konkurentnost.

Naveo je kako je potrebno, unutar postojećih institucionalnih okvira, raditi na daljnjem produbljivanju Ekonomske i monetarne unije te na smanjivanju razlika između država članica, ističući pritom kako taj proces mora biti otvoren svim državama članicama.

Naglasio je da su među prioritetima nizozemskog predsjedništva i novi paket mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza te daljnja provedba mjera za smanjivanje rizika u bakarskom sustavu. Također, kao veliki prioritet istaknuo je unaprjeđenje proračunskog procesa s ciljem postizanja veće predvidivosti i transparentnosti. Dijsselbloem je najavio i reviziju Pakta o stabilnosti i rastu s ciljem pojednostavljenja i povećanja transparentnosti.

Zastupnike je zanimalo kada se može očekivati usvajanje prijedloga Uredbe o novčanim fondovima, budući da je usvajanje te Uredbe bitno za osiguranje kratkoročnih izvora financiranja financijskim institucijama, državama i trgovačkim društvima. Zastupnike je isto tako zanimalo što će nizozemsko predsjedništvo učiniti po pitanju pojednostavljivanja Pakta o stabilnost i rastu, budući da postoji mišljenje u javnosti kako je SGP veoma kompliciran te netransparentan.

Dijsselbloem je istaknuo kako je svjestan da već duže vrijeme nije postignut napredak oko prijedloga Uredbe o novčanim fondovima, te naglasio kako će ubrzati donošenje stava Vijeća, a kako bi se taj prijedlog i usvojio. U pogledu SGP-a, naglasio je kako se već razmišlja o pojednostavljivanju SGP-a kako bi bio jasan i samim građanima.

Pritom je naveo kao mogućnost isključivanje komponente o strukturnom deficitu, koji predstavlja proračunski deficit koji ne uključuje utjecaj ekonomskog ciklusa kao ni jednokratnih i drugih privremeni mjera.

36

PLENARNO ZASJEDANJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Maletić: Lokalne i regionalne jedinice najbolje znaju potrebe građana i poduzetnika

Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi o ulozi lokalnih i regionalnih jedinica u ESI fondovima. Kohezijska politika je regionalna politika i temelji se na načelu partnerstva i višerazinskog upravljanja, a u donošenju odluka i strateških dokumenata neophodno je uključivanje lokalne razine i usklađivanje s nacionalnim interesima radeći po principu „odozdo prema gore“ i obrnuto „odozgo prema dolje“.

„U uvjetima i ciljevima natječaja moraju se prepoznati lokalne i regionalne jedinice jer se projekti osmišljavaju i realiziraju kod njih. Svaka država bi trebala težiti promjeni nacionalnih operativnih programa u regionalne i što konkretnijem uključivanju lokalnih jedinica u definiranje prioriteta ulaganja. Zajedničkim radom i povezivanjem postižu se sinergijski efekti i realiziraju projekti,“ istaknula je zastupnica.

„Potrebna je aktivnija i veća uloga lokalnih jedinica u definiranju nacionalnih ciljeva i politika. Lokalne jedinice su bliže građanima i poduzetnicima i bolje razumiju njihove potrebe, a i puno bolje znaju koji su potencijali neiskorišteni te kako ih aktivirati. Zanemarena je uloga lokalnih jedinica u provedbi

ekonomske politike i preporuka iz Europskog semestra što je jedan od razloga neuspjeha u provedbi. Moramo se više otvoriti načelima partnerstva i višerazinskog upravljanja koja promoviramo,“ zaključila je zastupnica Maletić.

IZBJEGLIČKA KRIZA

Zajedništvo, kooperacija i odlučnost neophodni su kao odgovor na izazove izbjegličke krize

Bert Koenders, nizozemski ministar vanjskih poslova, otvorio je raspravu o izbjegličkoj krizi, kontroli vanjskih granica, budućnosti schengenskog područja, poštovanju međunarodnog načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, financiranju Mehanizma potpore Turskoj za pomoć izbjeglicama i porast rasističke mržnje i nasilja nad izbjeglicama i migrantima diljem Europe.

„Veliki broj migranata, koji u Europu ulaze morem i kopnom preko takozvane “Balkanske rute”, postaje sve veći problem s kojim se suočava Europska unija. Države članice trebaju zajednički djelovati i preuzeti odgovornost u rješavanju ovog problema”, napomenuo je Koenders te dodao kako Vijeće inzistira na nastavku udruženih napora u smanjivanju priljeva migranta.

Koenders je istaknuo važnost suradnje s Turskom, ali i upozorio kako određene države članice i dalje ne primaju dogovorene kvote izbjeglica.

Plenarno zasjedanje Europskog parlamenta - veljača 2016.

Uloga Europske obalne straže i Frontexa u trenutnoj je situaciji iznimno važna kako bi se osigurala zaštita dostojanstva izbjeglica, posebno djece, a istovremeno i jamčila sigurnost EU-a i Schengena.„Zajednička suradnja, kooperacija i odlučnost na razini EU ključni su elementi u rješavanju izbjegličke krize“, zaključio je Koenders.

Povjerenik Europske komisije za izbjeglice Dimitris Avramopoulos kazao je kako EU ne može stajati sa strane i samo promatrati što se događa s izbjegličkom krizom, već je potrebno aktivno sudjelovanje i pomaganje u rješavanju problema.„I jedan izgubljen život je previše. Zapadno-balkanska ruta je prioritet za Komisiju, važno ju je kontrolirati kako se ne bi ugrozio Schengen“, zaključio je Avramopoulos. Predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke Manfred Weber istaknuo je kako je potrebno dodatno osigurati vanjske granice EU, te omogućiti Frontexu pristup tzv. schengenskom informacijskom sustavu (Schengen Information System - SYS). U nastavku zajedničke rasprave zastupnici su izrazili dvojbe oko financiranja turskog centra za izbjeglice. Većina zastupnika smatra kako financiranje neće nužno dovesti do smanjenja broja izbjeglica u EU, ali će se na taj način osigurati evidentiranje svake izbjeglice. Nadalje, neki zastupnici su se bavili vremenskim okvirima unutar kojih EU mora reagirati jer u protivnom će doći do velikog humanitarnog kolapsa. Zaključili su kako je potrebno uvesti dodatne mehanizme kontrole vanjskih granica i pomoću tih mehanizama osigurati adekvatno praćenje svih izbjeglica.

POREZI

Maletić: Neophodna su usklađena i jasna porezna pravila i primjena bez interpretacija i prilagodbi za pojedine slučajeve

Nakon što je Europska komisija predstavila 28. siječnja u Bruxselessu prijedlog novog Paketa mjera za sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza održana je i rasprava na tu temu i u Europskom parlamentu, a na njoj je sudjelovao povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici.Povjerenik Moscovici istaknuto je da je borba protiv izbjegavanja poreza i poreznih prijevara prioritet Komisije u području oporezivanja. Naglasio je kako trenutno postoji značajna razlika u oporezivanju velikih multinacionalnih kompanija i malih i srednjih poduzetnika na koje se često

prevaljuje porezni teret. Problem predstavlja agresivno porezno planiranje velikih kompanija do kojeg najčešće dolazi zbog nejednakih poreznih pravila u državama članicama, te se na taj način velikim kompanijama otvara prostor za izbjegavanje poreznih obveza. Takva situacija ponajprije šteti malim i srednjim poduzetnicima, državama u kojima takve kompanije ostvaruju prihode, a time i njihovim državljanima. Naglasio je da se kroz provođenje mjera iz spomenutog paketa želi postići i transparentnost i konkurentnost, te da se oni međusobno ne isključuju. Istaknuo je kako Komisija kroz ovaj paket želi pokazati odlučnost u borbi protiv izbjegavanja poreza, ali je naglasio da je ovo samo početak cijelog niza inicijativa koje će predstaviti sljedeći mjesec.Zastupnici su istaknuli kako je ovo važan korak u stvaranju pravednog sustava tržišnog natjecanja te da je neophodno stvoriti jednake uvijete za sve. Veliki broj zastupnika složio se da je potrebno otkloniti nepoštene porezne prakse te uspostaviti učinkovite mehanizme kako bi oporezivanje bilo ostvareno tamo gdje se dodana vrijednost i stvorila. Naglasili su i da sve češće pojave izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih utaja i agresivnog poreznog planiranja dovode do velikih gubitaka u cijeloj Europskoj uniji. Države članice zbog takvih praksi gube sredstva koja bi se mogla usmjeriti u pokretače rasta, pritom porezno opterećuju rad i proizvodnju, gušeći tako gospodarski rast, razvoj i novo zapošljavanje. Istaknuto je da velike korporacije koriste situaciju nejednakih poreznih stopa u državama članicama te da na taj način vrlo vješto koriste svoju moć i izbjegavaju poreze i na taj način zadržavaju novac koji pripada poreznim obveznicima. Nekolicina zastupnika zalaže se za uvođenje javnog izvještavanja ključnih poreznih informacija multinacionalnih kompanija po pojedinim državama u kojima posluju (Country by Country reporting), jer smatraju da bi se na taj način povećala transparentnost poslovanja, a ujedno bi se smanjio prostor za ilegalne radnje.

U raspravi je sudjelovala i zastupnica Maletić te istaknula kako je uz donošenje ovog novog paketa poreznih mjera još važnija njegova provedba i volja država članica da usklade porezna pravila i ne ostavljaju prostor za interpretacije i prilagodbu pravila u pojedinim slučajevima.

“Ovaj paket ima 3 ključna dijela čija je provedba neophodna ako želimo napraviti pomak u sprječavanju izbjegavanja poreza, a to su: 1. koordinacija aktivnosti između članica s ciljem učinkovitog oporezivanja i uklanjanja mogućnosti

37

38iskorištavanja razlika u poreznim pravila između država članica, 2. porezna transparentnost jer samo kvalitetne, točne i pravodobne informacije omogućuju djelovanje poreznog nadzora i utvrđivanje zakonodavstva, te 3. otklanjanje dvostrukog oporezivanja jer ne želimo da multinacionalne kompanije izbjegavanjem plaćanja poreza stvaraju dodatno porezno opterećenje trgovačkim društvima koja pošteno plaćaju porez“ istaknula je zastupnica Maletić. „Koordinirani pristup rješavanju ovog problema na Europskoj razini je vrlo važan, ovaj paket će poduzetnicima u Europskoj uniji osigurati veću pravnu sigurnost, manje administrativno opterećenje i pravedniju provedbu. Iskreno sam uvjeren da ćemo na ovaj način uspjeti riješiti problem oporezivanja, a isto tako povećati transparentnost poslovanja bez ugrožavanja konkurentnosti“, za kraj je izjavio povjerenik Moscovici.

OTOCI

Maletić: Otoci su bogatstvo Hrvatske i Europske unije

U raspravi o posebnoj situaciji otoka zastupnica Maletić istaknula je kako su otoci veliko bogatstvo Europske unije, te da je kao zastupnica iz Hrvatske ponosna na naših tisuću otoka. Naglasila je da veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za razvoj poljoprivrede, ribarstva i turizma nije dovoljno iskorišten jer nema potrebnih ulaganja i što je još važnije, privlačenja ljudi i zaustavljanja trenda depopulacije.

„Povezanost s kopnom i među otocima, smanjivanje troškova pomorskog i zračnog prijevoza za stanovništvo i proizvode temeljno je pitanje daljnjeg razvoja otoka kao i ulaganja u gospodarske projekte, pokretanje novih poslova i otvaranje radnih mjesta,“ kazala je zastupnica istaknuvši da je s obzirom na ekološku osjetljivost otoka jako važno pri tom voditi računa o održivom razvoju što ulaganja na otocima dodatno poskupljuje.

„Upravo zbog toga moramo pojačati financiranje aktivnosti na otocima, fleksibilizirati pravila državnih potpora i omogućiti veće stope sufinanciranja te povoljnije uvjete kreditiranja poduzetničkih projekata. Isto tako u bodovanju projekata prednost moraju imati, uz manje razvijene krajeve, i otočni projekti jer ćemo u protivnom propustiti priliku očuvanja i razvoja posebnosti do kojih nigdje osim na otocima ne možemo doći,“ zaključila je zastupnica Maletić.

ECBMaletić: Trebamo biti inovativni u pronalaženju novih instrumenata financiranja gospodarstvaU raspravi o godišnjem izvješću Europske središnje banke (ESB) za 2014 izvjestitelj Notis Marias napomenuo je kako je važno da ESB u svom djelovanju ostane neovisan, ali je potrebno uvesti neki oblik nadzora jednako kao i nad Trojkom, naročito u provođenju programa sanacija i spašavanja kod određenih država članica.

Mario Draghi, predsjednik ESB-a, rekao je kako se nalazimo u trenutku kada je na ispitu sama opstojnost EU. „Trebamo prepoznati trenutne gospodarske izazove i spremno odgovoriti na njih. Između prognoze i realnih rezultata inflacije postoje razlike, potrebno je revidirati trenutne sustave kako bi se riješio ovaj problem preniske i negativne inflacije. S druge strane, mjere koje su se koristile od ljeta 2014. pokazale su se dobrima i donijele su zadovoljavajuće rezultate, te su se monetarni poticaji pokazali kao dobar instrument za poticanje investicija i oporavak eurozone“, izjavio je Draghi. Ukazao je i na važnost vjerodostojnosti jedinstvenog fonda za sanaciju i potrebu sigurnosti depozita koja bi trebala biti ista u svim državama članicama: „Mjere raspodjele rizika treba provesti istovremeno kako bi se osigurala stabilnost bankovnih sustava. Fiskalna politika treba pridonositi gospodarskom oporavku, a istovremeno treba biti potpuno usklađena sa paktom o stabilnosti i rastu“.

Sudjelujući u raspravi zastupnica Maletić istaknula je važnost mjera koje su do sada poduzete: „Cijenimo sve napore otvaranja financiranja europskim poduzetnicima, investitorima i istraživačima. Bez mjera fiskalne politike, provedbe reformi, podizanja konkurentnosti, ulaganja u razvoj, istraživanja i inovacije gospodarsko čudo ne može se očekivati. Gospodarski rast od 1-2 % dugoročno znači naše zaostajanje i zato moramo učiniti sve da otvorimo nove izvore financiranja rizičnim projektima koji imaju veliki potencijal rasta“. „Europska solidarnost i funkcioniranje jedinstvenog tržišta s istim uvjetima poslovanja potrebni su više nego ikad u dijelu postizanja istih kreditnih uvjeta i dostupnosti izvora financiranja poduzetnicima u svim državama članicama. Koliko god trebamo biti oprezni, trebamo biti brzi i odlučni u daljnjoj uspostavi bankovne unije i unije tržišta kapitala. Također, trebamo biti i inovativni u pronalaženju novih instrumenata financiranja gospodarstva“, zaključila je zastupnica Maletić.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica.

Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformama javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd.

Objavila je velik broj stručnih i znanstvenih radova, suautorica je više značajnih knjiga iz područja javnih financija te sudjeluje u brojnim istraživačkim projektima. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Izabrana je kao zastupnica Hrvatske demokratske zajednice na europskim izborima 2013. i 2014. godine. U Europskom parlamentu članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), zamjenska članica u Odboru za regionalni razvoj (REGI) i Odboru za porezna pravila (TAXE), a posebno prati Odbor za proračun (BUDG), Proračunsku kontrolu (CONT), Zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), Ribarstvo (PECH), i Transport i turizam (TRAN).

3321

www.ivana-maletic.com

ZNATI PROŠLOST. ŽIVJETI SADAŠNJOST. PROMIŠLJATI BUDUĆNOST.