In memoriam

Ivan Kuvačić (1923.–2014.)

NapustionasjeposljednjiizvorničlanredakciječasopisaPraxis ijedanoddvojiceglavnihiodgovornihurednikauposljednjojgodininjegovaizlaženja IvanKuvačić,poobrazovanjufilozof,popozivusociolog(uzRudijaSupe­kautemeljiteljmodernesociologijeuHrvatskoj).Rođen12.siječnja1923.upoljičkomseluGata,umroje20.srpnja2014.uZagrebunavršivši91godinuživota.ŠkolovaoseuOmišuiZagrebu,gdjejeimaturirao,dabisepotompriključioantifašističkompartizanskompokretu,anakonratazapočeostudijfilozofijenaFilozofskomfakultetuuZagrebu.Kaoistaknutistudentposlanjenasti­pendijuuLenjingrad iMoskvu,gdje je (dopovratkauZagreb ljeta1948.)zajedno sGajomPetrovićemnastavio studij filozofije.Diplomiravši uZa­grebuiprovevšinekovrijemeukaznenomlogorunaGolomotoku(razlogjebiotajštojeodbioispunitipartijskinalogdajednogaodsvojihpartizanskihzapovjednika,osumnjičenogadapodržavaStaljina,denuncirakaoustaškogagenta u partizanskom pokretu), dobio je nakon nekoga vremena posao usrednjojškoliuČakovcu(i touučiteljskojškoli,kojajekasnijepreraslauPedagoškuakademiju).Kasnijemu jedopuštenpovratakuZagreb,gdje jeradiokaopredavačnaRadničkomsveučilištu»MošaPijade«.DoktoriraojeizpoljafilozofijeuZagrebu(njegovadisertacijapodnaslovomFilozofija G. E. Mooreaobjavljenaje1961.godine).BiojejedanodprvihnastavnikananovoosnovanomOdsjekuzasociologijuuZagrebu(odsamogaosnivanjastu­dijasociologije1963.),akaoFulbrightovstipendistznanstvenoseusavršavaonapoznatomsveučilištuuBerkeleyju(SAD).Od1993.umirovini,nastaviojeznanstvenodjelovatitejeutomrazdobljuobjavionekeodsvojihnajzna­čajnijihknjiga,aaktivnojesudjelovaonavećembrojuznanstvenihkonferen­cija.Hrvatskosociološkodruštvo(čijiječlanbioodsamogaosnivanjateunjemuunajmanjejednommandatuobavljaoidužnostpredsjednika,kaoštojeiuHrvatskomfilozofskomdruštvu,čijijejedanodutemeljitelja,obavljaoznačajnefunkcije)dodijelilomuje2005.svojunajvišunagraduRudi Supek.BibliografijaIvanaKuvačića,neračunajućiunjuzbornikekojejeprirediokaourednik,obuhvaća12knjiga,odkojihsunekeobjavljeneuvišeizdanja,ajed­najeprevedenanaslovenskijezik.Prvaodnjih(Filozofija Georgea Edwarda Moorea,1961.)disciplinarnospadaufilozofiju(itojejednoodnajkvalitetni­jihkodnasobjavljenihdjelaposvećenihnovijojanglosaksonskojfilozofiji),aostale(Marksizam i funkcionalizam,1970.,Obilje i nasilje,1970.,Sukobi,1972.,Znanost i društvo,1977.,Sociologija: uvođenje u raspravu o aktualnim pitanjima suvremenog društva,1979.,Obuzdana utopija,1986.,Rasprave o

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA136God.34(2014)Sv.4(649–650)

L.Veljak,IvanKuvačić(1923.–2014.)650

metodi: problemi i pristupi u društvenim znanostima,1988.,Funkcionalizam u sociologiji,1990.,Kako se raspao boljševizam,1997.,Uvod u sociologiju,2004.)usociologiju,dokbiseposljednjaknjiga(Sjećanja,2008.)žanrovskimoglauvrstitiumemoaristiku.Međutim,shematskadefinicijaglavnineKu­vačićevaopusakaosociologijskeliterature(iakonemadvojbedajeturiječovrhunskimdosezimasociologijekaoznanosti)previđajednuzaKuvačićevpristupdruštvenimznanostima(teutomsklopu,primarno,dakako,sociologi­ji)bitnudimenziju:onostajefilozofikadrazmatraspecijalističkapitanjapo­jedinihsociologijskihdisciplina,kojimajedaorelevantandoprinos.Naime,Kuvačićevjepristupbitnoobilježenkritičkimduhomkojisenereduciranaanalizuempirijskihpodataka(iakoempirijskepodatkeitekakoozbiljnouzimauobzir,posebnoakosedonjihdošlonatemeljuprimjerenemetodologije,izakojeseneskrivajuniideologijanititupoglaviscijentizam),većuvijekstremizahvaćanjucjelineismisladruštvenihfenomenaiprocesa.Utomjesmisluodposebnevažnostinjegovakritikaredukcionističkeapsolutizacijekvantifi­kativnihaspekatadruštvenoznanstvenihistraživanja,pričemuvaljanaglasitidatakritikaneostajenapukomprokazivanjugranicastatistike,većprerastauizgradnjukvalitativnihmetodasociologijskogistraživanja,metodakojesupotvrđeneiafirmiraneiuistraživačkojpraksi.Otišaojemislilaciistraživačkojijeutjelovljivaojedinstvofilozofijeidruštve-nihznanosti.Preostajenadadaćenjegovbesprijekoranljudskilikostatiza­pamćenunašojsredini,ali–što je jošvažnije–nadadaće idejakritičke,nafilozofijiutemeljene(ili,skromnije,filozofijomimpregnirane),društveneznanostiiunaraštajimakojitekdolazeimatisvojedostojnezastupnike.

Lino Veljak