info skripta

Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci

2009

INFORMATIKA i

STATISTIKA ZA

JAVNU UPRAVU

1

Sadraj

Osnovni koncepti informatike tehnologije .................................................................................................. 3

Operacijski sustavi ....................................................................................................................................... 10

Programski paket MS Office ........................................................................................................................ 12

Umreena raunala, sigurnosni aspekti informacijskih mrea .................................................................... 14

Baze podataka ............................................................................................................................................. 18

Sustav za upravljanje bazom podataka ................................................................................................... 20

Sigurnost baze podataka ......................................................................................................................... 22

Informatizacija uredskog poslovanja ........................................................................................................... 23

Obrada teksta .......................................................................................................................................... 25

Proraunske tablice ................................................................................................................................. 26

Grafiki dokumenti .................................................................................................................................. 27

Prezentacije ............................................................................................................................................. 27

Elektronike komunikacije....................................................................................................................... 27

Primjena raunala u bibliotekarstvu ........................................................................................................... 29

Koritenje informatike tehnologije u javnoj upravi: .................................................................................. 29

Primjena informacijskih modela u upravnom postupku: ............................................................................ 30

Primjena informacijske tehnologije u izuavanja prava: ............................................................................. 30

Kompjutorski kriminalitet ............................................................................................................................ 31

Informacijski sustav ..................................................................................................................................... 31

Ciljevi i vrste napada na informacijske sustave ........................................................................................... 32

Metoda i sredstva zatite ........................................................................................................................... 34

2

Pravne reforme i informatika tehnologija ................................................................................................. 36

Pojam kompjutorskog kriminaliteta i oblici kompjutorskih zloupotreba (morfologija) .............................. 38

3

Osnovni koncepti informatike tehnologije

Informacijska tehnologija odnosi se na obradu informacija uporabom elektronikih

raunala, raunalnih ureaja i raunalnih programa. Obrada informacija ukljuuje pretvorbu,

pohranu, zatitu, izmjenu, prijenos i dobavu podataka pri emu vanu ulogu imaju

komunikacijske tehnologije. Raunalno sklopovlje (hardware) sainjavaju elektromehanike

komponente raunala. Raunalni programi (software) omoguuje izvoenje obrade na podacima

primjenom raunalnog sklopovlja. Komunikacijske tehnologije povezuju raunala radi breg i

uinkovitijeg prijenosa podataka.

Po snazi obrade razlikujemo sljedea raunala:

osobna raunala PC, Mac,

radna stanica vea raunalna snaga,

velika raunala (mainframe) raunala najvee snage (superraunala).

Prema prenosivosti razlikujemo:

stolna raunala,

prijenosna raunala laptop, notebook,

runa raunala PDA, palmtop.

Glavni dijelovi raunala su:

sredinja jedinica za obradu (CPU) - prihvaa binarne podatke, obrauje ih i prosljeuje

okolini; drugi naziv je mikroprocesor ili procesor,

memorija - sposobnost pohrane ili uvanje odreene koliine podataka, primjeri su RAM

i ROM memorije,

sabirnice - unutarnje (PCI, AGP) i vanjske (USB),

ulazni ureaji - unos podataka ili programa,

izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini ,

4

ulazno-izlazni ureaji omoguuju unos podataka i programa te njihovu pohranu

(primjer je tvrdi disk),

vanjski ureaji pisa, monitor, skener.

Na rad raunala utjee:

brzina obrade podataka vea snaga mikroprocesora i vei radni takt ubrzavaju izvoenje

programskih instrukcija,

raspoloiva memorija vea radna memorija omoguuje pohranu vee koliine podataka

i programa ime se izbjegava potreba za estim prijenosom podataka izmeu memorije i

jedinica za vanjsku pohranu (tvrdi disk, CD ROM) te ubrzava rad raunala.

Sredinja jedinica za obradu (CPU) omoguuje kontrolu rada raunala i izvoenje aritmetiko-

logikih operacija nad podacima. Brzina rada sredinje jedinice za obradu podataka odreena je

sa:

raunalnom snagom koliinom podataka obradivih u jedinici vremena,

frekvencijom takta odreuje vrijeme izvoenja programskih instrukcija

brojem bitova za istovremenu obradu vei broj bitova omoguuje veu koliinu

podataka za obradu,

arhitekturom procesora internom graom procesora (koritenje odreenih

poluvodikih elemenata, ugradnja cache memorije itd.).

Memorija omoguuje pohranu podataka i programa za vrijeme rada raunala. Vrste memorije

su: RAM, ROM, SRAM, CMOS, DRAM.

Memorija moe biti izraena u obliku:

memorijskih modula - SIMM, DIMM, SODIMM, RIMM,

FLASH memorija prenosiva memorija (USB stik),

PC Card memorijske kartice za proirivanje kapaciteta pohrane podataka (fotografski

aparati, mobiteli),

5

brza priruna memorija (cache) omoguuje privremenu pohranu podataka, a odlikuje

se velikom brzinom i malim kapacitetom.

Kapacitet memorije on najmanje prema najveoj:

1B (bajt) - 8 bita (osam memorijskih lokacija koje mogu poprimiti vrijednost 0 ili 1)

1KB (kilobajt ) 1024 bajta

1 MB (megabajt) 1024 KB

1 GB (gigabajt) 1024 MB

1 TB (terabajt) 1024 GB

Ulazni ureaji omoguuju unos podataka za obradu. Primjeri ulaznih ureaja:

Tipkovnica

Mi

Grafika ploa

Palica

Zaslon osjetljiv na dodir (touch screen)

Osjetilna ploha

Skener

Digitalni fotoaparat

Webcam web kamera

italo crtnikog koda

Izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini. Primjeri izlaznih ureaja

su:

Monitor

Pisa

Crtalo (plotter)

Sklopovi za stvaranje zvuka

6

Ulazno-izlazni ureaji

Ureaji za pohranu disk, disketa, magnetska vrpca, magnetska kartica, optiki disk

Raunalni programi dijele se u sistemske i korisnike programe. Sistemski programi su operacijski

sustav i BIOS (Basic Input-Output System smjeten u ROM-u; to je program koji se pokree pri

pokretanju raunala).

Operacijski sustavi:

o Skup programa koji povezuje sve dijelove raunala i omoguuju rad korisnicima na

raunalu.

o Primjeri operativnog sustava su: Windows, Linux, Unix, OS/2.

o Viekorisniki operacijski sustavi omoguuje rad za vie korisnika putem prijave

uporabom korisnikog imena (user name) i lozinke (password).

o Sistem operater osoba zaduena za odravanje funkcionalnosti i sigurnosti

operacijskog sustava.

Operacijski sustav komunikaciju sa korisnikom ostvaruje primjenom korisnikog suelja.

Korisniko suelje moe biti:

GUI grafiko korisniko suelje

o Korisniko suelje je dio programa za komunikaciju s korisnikom.

o Karakterizira ga uporaba sliica ikona.

o Grafiki mod ili nain rada pokazivaem selektiramo elemente radne povrine i

poduzimamo odreene aktivnosti sa ciljem izvoenja naredbi operacijskog

sustava.

Znakovno korisniko suelje

o Tekstualni mod ili nain rada upis naredbi operacijskog sustava u naredbenom

retku (command prompt).

Korisniki programi omoguuju obradu podataka prilagoenu zahtjevima korisnika. Primjeri

korisnikih programa su:

7

obrada teksta,

stolno izdavatvo prireivanje teksta za tisak,

obrada slika,

obrada zvuka,

baze podataka obrada velike koliine istovrsnih podataka,

tablino raunanje raunanje s mnogo podataka,

prezentacije,

inenjerski programi,

o projektiranje pomou raunala CAD,

o proizvodnja pomou raunala CAM.

Razvoj raunalnih programa ukljuuje sljedee razvojne faze:

Planiranje

Analiza prikupljanje i obrada zahtjeva korisnika.

Algoritam simboliki prikaz aktivnosti kojima se izvodi obrada podataka.

Dijagram toka grafiki prikaz programa, slikovni prikaz algoritma.

Pseudokod skup izraza na govornom jeziku koji pojanjavaju to program treba raditi.

Programiranje pisanje programskog koda.

o Sintaksa

o Provjera

Potpora kupcima pruanje dodatnih uputa korisnicima i odravanje programa prema

novonastalim zahtjevima poslovnog okruenja.

Dokumentacija tehniki zapis programa.

Poslovi u kojima je raunalo djelomino zamijenilo ovjeka su:

administrativni poslovi,

banke,

osiguravateljske tvrtke,

8

rezervacija i prodaja zrakoplovnih karata,

poslovi dravne uprave,

zdravstvu,

obrazovanju.

Uporaba informacijske tehnologije u svakodnevnom ivotu ukljuuje:

Raunala na poslu:

o Rad na daljinu

o Rad na daljinu za drugog poslodavca

o Voenje vlastitog posla kod kue

Elektroniki svijet

o Elektronika pota (e-mail)

[email protected]

o Besplatna elektronika adresa (WWW adresa)

o Elektroniko poslovanje i elektronika trgovina

Elektroniko poslovanje i elektronika trgovina odnosi se na:

Web commerce poslovanje putem Interneta.

www stranice oglaavanje i kupnja putem Interneta.

SSL protokoli protokoli za ifriranje osobnih podataka pri prijenosu raunalnom

mreom.

Obiljeja fizika odvojenost kupca i prodavaa, niska cijena poslovanja, mogunost

velike brzine prilagodbe promjenama na tritu.

Prednosti jednostavnost oglaavanja, dostupnost informacija, detaljnost informacija,

trenutna auriranost promjena, smanjenje trokova poslovanja.

Potekoe ovisnost o pristupu Internetu, nedostatak fizikog kontakta sa prodavaem,

veliki trokovi distribucije za robe sa niskom cijenom.

9

Robe pogodne za elektroniko poslovanje sve robe iji trokovi ne utjeu znaajno na

poveanje osnovne cijene robe te su prikladne za prijenos potom.

Ergonomija se odnosi na poloaj tijela pri radu sa raunalom. Preporuku se odnose na:

ureenje radnog mjesta,

razgibavanje,

sjedenje u uspravnom poloaju,

razgibavanje aka i zglobova ruku,

odmaranje oiju elektromagnetska zraenja.

Mjere opreza za izbjegavanje nezgoda (polijevanje vodom raunala, dodirivanje oteenje

izolacije)

Okoli ureenje radne okoline.

Zdravstvene posljedice rada s raunalom su:

poremeaji vida,

bolovi u leima.

RSI repetetive strain injury ozljede uzrokovane mnogobrojnim pokretima prstiju, ake

i zglobova

Autorska prava:

Kraa neovlateno kopiranje i prodaja programa.

Haker osobe koje se bave nedoputenim aktivnostima vezanim za raunala.

Vrste i distribucije programa s gledita autorskih prava.

o Komercijalni programi koritenje se naplauje

o Shareware programi imaju limitirano vrije rada ili smanjen opseg funkcija u

odnosu na komercijalnu verziju programa

o Freeware programi koriste se bez novane naknade

Licenca ugovor izmeu proizvoaa i korisnika programa (EULA).

o Serijski broj broj kojim se potvruje dozvola koritenja komercijalnog programa.

10

Operacijski sustavi

Dananja raunala sadre jedan ili vie procesora, radnu memoriju, disk, pisa,

tipkovnicu, display, mrena suelja i druge ulazno-izlazne ureaje. Pisanje programa koji koriste

sve navedene komponente i omoguuju optimalan rad je teak posao. Raunala su opremljena

slojem sofvera operacijski sustav, koji upravlja svim ureajima raunala i izvodi korisnike

programe. Operacijski sustav je skup programa koji povezuju aplikativni softver sa hardverom

raunala, pruajui korisnicima jednostavno suelje za upotrebu raunala.

Osnovni pojmovi operacijskih sustava su:

Procesi (process) skup aktivnosti koje nastaju pri izvoenju programa.

Zastoji (deadlocks) situacija u kojoj dolazi do blokiranja izvoenja dva ili vie procesa

zbog meusobne raspodjele resursa za obradu

Upravljanje memorijom (memory management)

Ulaz/izlaz (Input/Output)

Datoteni sustav (file system)

Sigurnost (security) provjera dozvola pristupa podacima od strane korisnika

Tuma naredbi (shell, command interpreter) program za prihvat zahtjeva korisnika za

obradom

Sistemski pozivi (system call) nain pozivanje dijelova operacijskog sustava sa ciljem

izvoenja zahtjeva korisnikih programa.

Funkcije operacijskih sustava su:

upravljanje procesima,

upravljanje memorijom,

upravljanje datotenim sustavom,

upravljanje U/I obradom,

sigurnost i zatita.

11

Vrste operacijskih sustava su:

mainframe operativni sustavi,

server operativni sustavi,

multiprocesorski operativni sustavi,

operativni sustavi za osobna raunala,

real-time operativni sustavi,

operativni sustavi za minijaturne ureaje,

operativni sustavi pametnih kartica.

Suelje Windows operacijskog sustava je grafiko suelje GUI i ukljuuje:

rad sa prozorima,

uporaba ikona,

rad sa miem,

uporaba izbornika.

12

Programski paket MS Office

Skup aplikativnih programa za uredsko poslovanje:

MS Word obrada teksta.

MS Excel tabline kalkulacije.

MS Access rad s bazama podataka.

MS PowerPoint izrada prezentacija.

MS word program za obradu teksta sa mogunostima:

oblikovanja izgleda dokumenta,

veliine dokumenta,

margina,

orijentacije,

oblikovanja teksta,

oblikovanjem fonta,

ureivanjem proreda,

poravnanja,

rada s tablicama,

umetanja slika, simbola, grafikih elemenata,

provjere pravopisa i gramatike,

izrade krunih pisama, omotnica

izrade sadraja, indeksa

ispisa dokumenta.

MS Excel je program za tabline kalkulacije koji omoguuje:

obradu podataka u tablicama,

uporabu korisnikih formula,

13

uporabu ugraenih funkcija,

izradu grafikona,

sortiranje, grupiranje podataka, provjera unosa,

ispis podataka.

MS Access je program za manipulaciju podacima u bazi podataka koji omoguuje:

rad s bazama podataka,

obrada vee koliine podataka identine strukture.

MS PowerPoint je programski alat za izradu prezentacija koji omoguuje:

izradu korisnikih aplikacija dodavanjem slajdova,

unos teksta, tablica, slika i animacija,

dodavanje efekata na elementima slajdova,

rad sa master pogledom,

ispis prezentacije.

14

Umreena raunala, sigurnosni aspekti informacijskih mrea

Raunalna mrea povezan sustav raunala sa namjenom razmjene podataka korisnika i

racionalnije uporabe resursa.

LAN lokalna mrea (sustav raunala jedne zgrade)

o Kontrolu izvodi nadzorno raunalo mree (server)

o Veze se ostvaruju bakrenim icama, optikim kablovima ili beino

WAN rasprostranjene mree koja sadri vie LAN mrea

Beine mree WLAN ili Wi-Fi

o Raunala se spajaju na pristupnu toku (hot spot)

o Princip rada mree je klijent server komunikacija

Internet skup meusobno povezanih raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijeta.

Pojmovi povezani sa Internetom:

korisniki servisi (WWW, elektronika pota, tribine i drugo),

davatelji internetske usluge (ISP, provajderi),

WWW sustav koji omoguuje prijenos i prikaz WWW stranica,

veza ili link tekst ili slika kojom se povezujemo sa www stranicom,

WWW preglednik (browser) program za prikaz i manipulaciju sa www stranicom,

primjena hipermedije,

URL jedinstvena adresa za pristup nekom dokumentu putem Interneta.

Internet

Protokol propisani nain kojim se podaci prenose mreom

Intranet

Privatna mrea zasnovana na Internet tehnologiji bez pristupa na ostatak Interneta. Ako

je dozvoljen pristup izvan privatne mree koristi se posebno raunalo za filtriranje

protoka podataka (vatrozid ili firewall)

15

Extranet

Dio Intranet mree koji je dostupan vanjskim korisnicima uz odreena ogranienja

Telefonska mrea u raunalstvu ostvaruje se:

Iznajmljeni komunikacijski kanali neprekidna veza sa Internetom

Javna telefonska mrea spajanje putem modema, veza je uspostavljena odreeno

vrijeme

ISDN digitalna mrea integriranih usluga

o Bre biranje

o Vea brzina prijenosa podataka

o Prijenos zvuka i digitalnih podataka iz raunala

DSL i ADSL - iskoritenje raspoloivog frekvencijskog podruja telefonske linije

o Velika brzina prijenosa podataka

o Korisnik moe biti cijelo vrijeme online

Razmjena digitalnih podataka ostvaruje se:

Analogno

Digitalno

Prijenosni kanal, brzina prijenosa digitalnih signala, saimanje podataka

Modem ureaj koji omoguuje prijenos digitalnih podataka putem telefonske linije

Upravljenje informacijskom sigurnou

Tajnost zatita uvida i dostupnosti povjerljivih podataka neovlatenim osobama

Integritet podataka konzistentnost podataka i sprjeavanje promjena mimo ovlatenih

procedura

Sigurnost podataka odnosi se na:

Iskrivljenje podataka neeljena promjena podataka

Sigurnost sprjeava iskrivljenje podataka i kontrolu pristupa podacima

16

Sigurnosna politika ukljuuje:

Organizacija upravljanja sigurnou

Skupine osoba koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom

Korisnici

Davatelji informatikih usluga

Osobe zaduene za provjeru sigurnog sustava

Fizika sigurnost informacijskog sustava ukljuuje:

nadzor informacijskog sustava,

izradu sigurnosnih kopije (backup),

prijavu korisnika

o Korisniko ime

o Lozinka pravila za odreivanje lozinke: este promjene, kombiniranje brojeva i

slova, najmanje 6 znakova.

Sigurnosne mjere pri radu s elektronikom potom

Postupanje u sluaju naruavanja sigurnosti podataka

Tajnost podataka odreena je sa:

sigurnosnom politikom,

Zakonom o zatiti tajnosti podataka.

Raunalni virusi su programi koji ometaju korisnika u radu.

irenje virusa mogue je:

Mailom

Instalacijom programa i kopiranjem datoteka

Vrste zlonamjernih programa su:

Virusi koji mijenjaju datoteke

Makro virusi

17

Virusi koji se ire elektronikom potom

Trojanski konj

Crv

Lani virus (hoax)

Spam

Zatita od virusa postie se:

ogranienjem pristupa raunalu,

zatitom lozinkama,

provjerom izvora podataka,

izradom sigurnosnih kopija,

antivirusnim programima,

redovitim auriranjem.

Postupak u sluaju otkrivanja virusa

ustanoviti vrsta virusa,

ukloniti virus koritenjem antivirusnog programa te zamijeniti inficirane datoteke

originalnim datotekama.

18

Baze podataka

Baza podataka je skup podataka nekog informacijskog sustava. Koriste se za obradu velike

koliine podataka istovrsne strukture.

Vrste baza podataka:

Baze neformatiranih podataka

Baze formatiranih podataka

Baze znanja.

Baze neformatiranih podataka sadre tekstualne ili razliite multimedijske podatke. Zovemo

ih i bazom 'dokumenata' jer sadre tekstove novinskih, strunih ili znanstvenih lanaka, slika,

videozapisa, zvukovnih podataka i slino. Pretraivanje se izvodi navoenjem kljunih rijei za

koje se oekuje da su sadrane u tekstu.

Baze formatiranih podataka koriste definiranu strukturu podataka i uglavnom se koriste u

poslovnom okruenju. Razlikujemo starije baze podataka graene po hijerarhijskom ili mrenom

modelu i novije baze podataka graene po relacijskom, objektom ili dimenzijskom modelu.

Podaci takvih baza podataka se prikazuju u tabelama.

Baza znanja sadri znanje prikazano u razliitim oblicima (pravila, semantike mree i drugo).

Znanje se moe koristiti uporabom razliitih mehanizama zakljuivanja. Primjenjuju se u

ekspertnim sustavima (dijagnoza greaka, financijska predvianja, planiranje akcija i slino).

Prema nainu pohrane podataka razlikujemo:

Hijerarhijske baze podataka

Mrene baze podataka

Relacijske baze podataka

Hijerarhijske baze podataka zasniva se od slogova koji se sastoje od polja. Skup slogova u

hijerarhijskom modelu se zove stablo. Stablo ima jedan glavni slog i vie podreenih slogova.

19

Nii slogovi mogu biti povezani samo sa jednim viim slogom, dok vii slogovi mogu imati vie

niih slogova. Koncept hijerarhijskih baza podataka danas je naputen.

Mrene baze podataka je proirenje hijerarhijskog modela podataka jer dozvoljava da

nii slogovi mogu biti povezani sa vie od jednim viim slojem tvorei mreu. Pretraivanje

podataka izvodi se po unaprijed definiranim i tono utvrenim putevima pretraivanja.

Relacijske baze sastoji se od skupa relacija odnosno tablica. Definicija jedne relacije

(tablice) zove se relacijska shema. Ona se sastoji od naziva relacije, popisa atributa kojima

opisujemo relaciju (naziva stupaca tablice) i definicije primarnog i stranog kljua. Primarni klju

je atribut koji jednoznano identificira svaki redak tablice (relacije). Strani klju je atribut relacije

koji se referencira na primarni klju neke druge relacije, a omoguuje povezivanje dviju relacija.

Skup svih relacijskih shema ini relacijsku shemu baze podataka.

Pri oblikovanju baze podataka potrebno je izraditi:

Konceptualni model podataka

Logiki model podataka

Fiziki model podataka.

Konceptualni model podataka sadri opise objekata, njihovih atributa i meusobnih odnosa

(veza) objekata. U pravilu se koristi grafiki prikaz u obliku dijagrama entiteta i veza. Entiteti su

stvari, objekti, ive ili neive pojave o kojima prikupljamo podatke. Atributima opisujemo

svojstva entiteta, a vezama odreujemo njihov meusobni odnos.

Logiki model podataka koristi konceptualni model podataka za definiranje rasporeda

podataka u datotekama, odnosno tablicama. Za tablice se odreuju nazivi, atributi, primarni i

strani kljuevi.

Fiziki model podataka je implementacija logikog modela podataka na fizikom mediju.

Manipulacija podacima u bazi podataka izvodi se uporabom strukturiranog jezika za

izvoenje upita (SQL Structured Query Language). Osnovne operacije se odnose na

manipulaciju podacima (unos, izmjena i brisanje) i izluivanje podataka (selektiranje podataka

zasnovano na upitima, spajanje tablica i projekcija na relaciji).

20

Sustav za upravljanje bazom podataka

Manipulacija podacima pohranjenim u bazi podataka izvodi se primjenom sustava za

upravljanje bazom podataka (SUBP ili DBMS DataBase Management System). SUBP je

programski sustav sa zadacima:

Obavljanje svih operacija na bazi podataka

Kontrola i nadgledanje rada

Razliiti oblici zatite baze podataka.

Sustav za upravljanje bazom podataka omoguuje:

Definiciju podataka koji se pohranjuju u bazi podataka

Obavljanje razliitih operacija na podacima

Zatitu podataka

Zatita integriteta

Zatita podataka od neovlatenog koritenja.

Kontrolu istovremenog pristupa podacima

Obnovu baze podataka u sluaju oteenja ili prekida rada

Nadgledanje i kontrolu baze podataka.

21

Aktivnosti nad bazom podataka SUBP izvodi pomou:

Rjenika podataka

Podsustava zatite

Podsustava za upravljanje transakcijama

Podsustav za upravljanje upitima.

Rjenik podataka sadri opis podataka pohranjenih u bazi podataka. Rjenik podataka sadri

informacije o bazi podataka:

Opis svih podataka

Popis korisnika baze podataka i njihova ovlatenja

Deklarativna pravila i okidai

Pohranjene procedure

Podsustav zatite osigurava nadzor i kontrolu na aktivnostima korisnika u skladu sa njihovim

ovlastima.

Podsustav za upravljanje transakcijama nadgleda ispravnost izvoenja transakcija i osigurava

njihovo cjelovito izvoenje.

Podsustav za upravljanje upitima omoguuje odabir skupa podataka koji zadovoljavaju

kriterije za pretraivanje koje odreuje korisnik.

22

Sigurnost baze podataka

Ostvaruje se dodjelom ovlatenja korisnicima baze podataka i kontrolom istovremenog

pristupa podacima. Svaki korisnik baze podataka za pristup u SUBP-a koristi korisniko ime i

zaporku. Prilikom dodjele pristupa korisnicima baze podataka koristi se:

diskrecijski pristup pri kojem svaki korisnik ima posebna prava za pristup objektima u

bazi podataka

mandatorni pristup gdje se objekti rasporeuju u kategorije, a korisnici u grupe te se

svakoj grupi korisnika odreuju pravila za pristup kategoriji objekata.

Za pohranu podataka o korisnikim pravima koritenja objekata u bazi podataka koriste

se autorizacijske matrice u obliku tablica (redci matrice pripadaju korisnicima, stupci objektima,

a u presjeku retka i stupca definirana su pravila za koritenje).

U sluaju oteenja baze podataka potrebno je obnoviti sadraj podataka pohranjenim u

bazi podataka. Obnova podataka izvodi se na osnovi rezervnih kopija podataka (backup).

Uestalost izrada rezervnih kopija je ovisna o vanosti podataka. Nakon izrade rezervne kopije

svaka izmjena sadraja u bazi podataka se evidentira u dnevniku izmjena (logical log) koji

omoguuje povrat stanja podataka i nakon trenutka izrade rezervne kopije.

Kako bi se osigurala ispravnost izvoenje operacija na podacima u bazi podataka izvode

se akcije zakljuavanja jednog ili vie zapisa (redaka tablica) ili cijele tablice. Zakljuavanje se

izvodi za vrijeme operaciju izmjene podataka u bazi podataka ime se onemoguuje drugim

transakcijama izmjena tih podataka. Zakljuavanje moe biti:

zakljuavanje radi itanja za vrijeme itanja podataka nije dozvoljena izmjena podataka

zakljuavanje radi izmjene onemoguuje druge transakcije da itaju ili mijenjaju

podatke.

23

Informatizacija uredskog poslovanja

Suvremeni ured je mjesto rad osoba koje se bave informacijama i znanjem u smislu

njihova kreiranja i primjene.

Uloga ureda u poslovnom sustavu:

organizacija i upravljanje radom zaposlenih,

0bjedinjavanje poslova koji se odvijaju po drugim poslovnim funkcijama i razinama

upravljanja,

predstavljanje poslovnog sustava prema njegovoj okolini.

Aktivnosti suvremenog ureda:

upravljanje dokumentacijom kreiranje, pohranjivanje, pretraivanje i razmjena razliitih

dokumenata,

rasporeivanje grupa i pojedinaca usklaivanje kalendara i satnica,

poslovno komuniciranje pismeno, glasovno ili digitalno,

obrada podataka izrada prorauna i obrauna,

upravljanje projektima.

Automatizacija uredskog poslovanja (Office Automation System OAS)

Uvoenje informacijske tehnologije za podrku uredskim aktivnostima. Prvi oblici

orijentirani na obradu i razmjenu pisanih dokumenata.

Osnovni naini automatizacije uredskog poslovanja primjenom informacijske tehnologije su:

obrada teksta,

faks skeniranje teksta i ispis kopije,

elektronika pota,

24

glasovna pota prijenos glasovnih poruka pohranjenih u digitalnom obliku na raunalu,

videotekst elektroniko publiciranje tekstualnih dokumenata,

audio konferencije istovremeno sudjelovanje vie osoba u telefonskom razgovoru.

Groupware

Groupware je novi pristup u informatizaciji uredskog poslovanja. Groupware je

informatizacija uredskog poslovanja posebno kao podrka timskom radu.

Groupware mora sadravati:

timski rad,

razvoj aplikacija,

upravljanje dokumentacijom.

Timski rad podrazumijeva sastanke i druge oblike komunikacije grupe ljudi koji rade na

zajednikim poslovima u cilju poveanja produktivnosti.

Vrste informatike podrke za groupware:

elektronika pota,

elektronika oglasna ploa mogunost izravne promjene dokumenata za vie korisnika,

elektronika konferencija razmjena pisanih poruka izmeu vie korisnika,

video konferencija.

Razvoj aplikacija

Odnosi se na izradu softverskih proizvoda zasnovanih na integraciji zasebnih modula koji

se prilagoavaju potrebama korisnika. Najpoznatija aplikacija je namijenjena upravljanju

dokumentima.

25

Upravljanje dokumentacijom

Koristi grupnu bazu dokumenata. Grupna baza podataka je neformatizirana

multimedijska baza podataka s odgovarajuim SUBP-a (sustavom za upravljanje bazom

podataka). Dokumenti mogu biti tekstualni, tablini, grafiki, video zapisi i drugo. SUBP

osigurava kontrolu pristupa podacima i zatitu dokumenata

Unos podataka omoguen izravno iz drugih aplikacija. Mogue pretraivanje na razini

identifikacije i sadraja, praenje starijih verzija dokumenata i praenje tijeka dokumenta

Obrada teksta

Najea uporaba raunala u uredskom poslovanju odnosi se na obradu teksta. Program

za obradu teksta je raunalni program za kreiranje i manipulaciju dokumenta koji osim teksta

moe sadravati tablice, slike, grafikone i drugo. Prednosti programa za obradu teksta odnose se

na izmjenu, ureivanje, manipulaciju, viestruku uporabu i pohranu teksta.

Prema namjeni i mogunostima programe za obradu teksta dijelimo na:

editori osnovne radnje na unosu i editiranju teksta,

tekst procesori unos, oblikovanje, ureivanje i priprema dokumenta za ispis,

stolno izdavatvo priprema za tisak asopisa, knjiga i drugo. Poslovi prijeloma teksta.

Funkcije programa za obradu teksta su:

unos,

izmjena,

pretraivanje,

odabiranje.

26

Ureivanje teksta odnosi se na:

veliina stranice dimenzije lista papira i margina,

oznaavanje dodavanje brojeva stranica ili drugih elemenata u zaglavlje i podnoje

dokumenta,

ulomak,

uvlaenje,

prored odreivanje razmaka izmeu redova,

poravnavanje,

obrub,

oznaavanje simbolima,

vrsta pisama ili fonta,

veliina slova,

fusnote pojanjenja dijelova teksta pri dnu stranice ili na kraju dokumenta.

Proraunske tablice

Programi za rad sa proraunskim tablicama omoguuju unos podataka u tablice i

izvoenje obrada nad upisanim podacima. Dokument je organiziran u vie radnih listova. U

pravilu su stupci oznaeni slovima engleske abecede, a redci brojevima. Obrada na podacima

izvodi se primjenom ugraenih funkcija ili korisniki definiranih formula.

Osnovni tipovi podataka koji se unose u elije su:

tekst,

brojevi,

datumi,

obrada.

27

Formule povezuju vrijednost elija u pojedinim redcima i stupcima sa algebarskim izrazima

tvorei novu vrijednost izraunavanjem formule.

Grafikoni omoguuju prikaz podataka iz tablica u obliku grafikona. Izrada grafikona je

najee potpuno automatizovana primjenom arobnjaka (wizard) za izradu grafikona.

Grafiki dokumenti

Grafikim dokumentima omoguuje se vizualizacija podataka pohranjenih u tablicama ili

drugim strukturama. Grafiki dokumenti se odnose na:

proraunske tablice i grafikoni,

organizacijske strukture,

planiranje i praenje projekata.

Prezentacije

Prezentacija je suvremeni nain prezentiranja ideja, koncepata, rezultata putem nizanja

slajdova sa tekstualnim i grafikim sadrajima. Za fokusiranja panje auditorija na pojedine

elemente prezantacije koriste se razliiti animacijski efekti.

Elektronike komunikacije

Elektronika komunikacija je neizostavan segment uredskog poslovanja suvremenog

ureda. Sredstva elektronike komunikacije koja se koriste u suvremenom uredu su:

elektronika pota ukljuuje tri bitna imbenika: Korisnika, poruku i pretince za

elektroniku potu,

telekonferencije uporaba raunala, video i audio opreme za odravanja sastanaka

izmeu fiziki udaljenih osoba.

28

poslovni web portali portali poslovnih sustava sa ciljem pruanja specifinih usluga i

ostvarivanja poslovne dobiti; zasnivaju se na Internet tehnologiji povezanoj sa bazama

podataka,

virtualna radna mjesta poetna Internet stranica zaposlenika nekog poslovnog sustava

koja mu prua sve potrebne informacije, aplikacije i usluge potrebne za obavljanje

svakodnevnog profesionalnog rada.

29

Primjena raunala u bibliotekarstvu

Klasine biblioteke aurirale su podatke prema odreenim indeksima kao na primjer

kartice autora i kartice naslova. Kataloki ormari je baza podataka jer svaka kartica ima

uniforman zapis (slog) i skup meusobno povezanih podataka (field, atributi). Kriterij za

pretraivanje naziva se pogled (view). Skup podataka koji koristimo za pretragu je upit (query), a

pojam po kojem traimo naziva se kljuna rije (keyword). Nedostatak takvog auriranja je

nemogunost dohvata podataka prema nekim drugim kriterijima. Primjenom baza podataka

omogueno je pretraivanje po proizvoljno odreenim kriterijima. Osim pretraivanja podataka

pohranjenim u tablice mogue je pretraivati i sadraje dokumenata pohranjenih u bazi

podataka. Svaki znaajan dio teksta oznaava se kljunim rijeima. Kljune rijei trebaju biti to

krae, ali moraju suvislo i smisleno oznaavati sadraj na koji se odnose. Dozvoljena je upotreba

samo kljunih rijei koje se nalaze u pojmovniku (tezaurusi). Izrada i izmjena tezaurusa je u

nadlenosti administratora baze podataka.

Metode pretraivanja koje koristimo su:

metoda kljunih rijei sa zatvorenim pojmovnikom koristi se tezaurusi,

metoda pretraivanja slobodnog teksta pretraivanje se izvodi trenutno na cijelom

tekstu.

Koritenje informatike tehnologije u javnoj upravi:

Primjena informacijske tehnologije u javnoj upravi odnosi se na:

projektiranje unutranje organizacije,

voenje informaciono-dokumentacijskih sustava,

voenje upravljakih sustava.

30

Kancelarijsko poslovanje obuhvaa:

primanje i pregledanje pote,

zavoenje akata,

dostavljanje akata,

otpremanje pote,

razvoenje akata i predmeta.

Primjena informacijskih modela u upravnom postupku:

bolje i adekvatnije informiranje o pravu,

automatizirano izvoenje pojedinih operacija i radnji u upravnom postupku,

predstavljanje informacijskih tokova (informacije o postupku od poetka do kraja),

automatizacija odluivanja o pravima, obvezama i pravnim interesima uesnika u

postupku.

Informacijski modeli mogu se koristiti kao sredstvo informiranja o pravu, odnosno

materijalno-pravnim i procesno pravnim odredbama propisa, te za automatizaciju postupka

odluivanja u pravnom postupku.

Primjena informacijske tehnologije u izuavanja prava:

Izrada datoteka pohranjenih na CD-u ili drugim medijima koje se konstantno auriraju sa

trenutnim stanjem u pravosuu (narodne novine). Osigurati ulazak u datoteke u okviru

biblioteno-informacijskih sustava ili drugih institucija. Odgovarajui registri koji omoguuju

primjenom izbornika jednostavniji pristup potrebnim podacima.

31

Kompjutorski kriminalitet

Informacijski sustav

Informacijski sustavi je sustav koji provodi informacije u jednom obliku i procesira ih u

drugom obliku. Cilj informacijskog sustava je dostava traenih informacija u pravom trenutku i

na pravom mjestu uz minimalne trokove. Aktivnosti informacijskog sustava su: prikupljanje

podataka i informacija, obrada podataka i informacija, memoriranje podataka i informacija i

distribucija informacija prema krajnjem korisniku. Informacijski sustav sadrava sljedee

dijelove:

hardware materijalna osnovica koju tvori informatika tehnologija

software programska osnovica za rad hardwera

lifeware informacijski djelatnici (profesionalni informatiari i korisnici sustava)

orgware organizacijske metode i postupci za povezivanje harware-a, software-a i

lifeware-a u skladnu cjelinu

netware komunikacijski povezana informatika (telekomunikacijska) mrea

dataware koncepcija i organizacija baza podataka.

Naela informacijskih sustava:

1. Efikasnosti uinkovito prikupljanje traenih informacija za potrebe korisnika iz skupa

svih informacija

2. Ekonominosti ulaganja u razvoj, odravanje i rad sustava trebaju biti razmjerni

koristima koje od njihovog rada imaju korisnici sustava

3. Sigurnosti utvrivanje odgovornosti za sigurnost informacijskih sustava te primjena

suvremenih mjera zatite informacijskih sustava.

Internet je raunalna mrea sa velikim brojem rastuih korisnika. Osnovne karakteristike

Internet mree su efikasnost, fleksibilnost i otvorenost. Prvotna namjena Internet mree nije bila

komercijalna, pa se sigurnosti komuniciranja i razmjene podataka u Internetu nije davala velika

vanost. Razvoj, uvoenje i irenje elektronikog poslovanja putem Interneta stvorio je nove

prijetnje sigurnosti na Internetu, pa je razvoj i poboljanje sigurnosti na Internetu od primarne

vanosti za rad Interneta.

32

Ciljevi i vrste napada na informacijske sustave

Napadi na informacijske sustave su sve aktivnosti kojima poinitelji nastoje pristupiti

kompjutorskim sustavima sa ciljem neovlatenog koritenja podataka, programa ili web stranica

te onesposobljavanja kompjutorskog sustava.

Ciljevi napada koji se izvode na Internetu su:

Korisnike lozinke osiguravanje nesmetanog pristupa kompjutorskom sustavu

Podaci i informacije uvid, izmjena ili brisanje podataka

Datoteke pristup datotekama sa brojevima kreditnih kartica

Kompjutorski programi brisanje, mijenjanje ili neovlateno kopiranje

Web stranice i News grupe neovlatena promjena sadraja

Onemoguavanje koritenja kompjutorskih sustava onemoguavanje usluga sustava

prekomjernim optereivanjem raunalnih resursa (komunikacijskih kanala)

Materijalni (tehniki) resursi informacijskog sustava otuivanje, unitavanje ili

oteivanje materijalnih resursa.

Napadom se smatra:

Neovlateni pristup podacima

Neovlatena izmjena podataka

Neovlateno brisanje podataka

Presnimavanje malicioznog programa

Koritenje tueg raunala za pristup mrei

teta na infrastrukturi

Oteenje ili unitenje tehnike osnovice ili medija za pohranu podataka

33

Napade na informacijske sustave razlikujemo prema:

Volji napadaa:

o namjerne svjesno poduzimanje radnji

o sluajne osoba ne zna ili nije svjesna posljedica svojih aktivnosti na sigurnost

sustava

Uinku radnje:

o aktivni izmjena objekta napada

o pasivni objekt napada ostaje nepromijenjen

Mjestu napada:

o unutarnji izvodi ih osoba sa ovlatenjima za rad u informacijskom sustavu

o Vanjski izvodi ih osoba bez ovlatenja za pristup informacijskom sustavu

Informacijskim resursima:

o napadi na podatkovne resurse povreda povjerljivosti, cjelovitosti i dostupnosti

podataka

o napadi programsku osnovicu neovlaten pristup, izmjena ili brisanje sistemskog,

aplikativnog ili komunikacijskog programa

o napadi na tehniku osnovicu usmjereni su na hardver ili sredstva komunikacije.

Ovisno o ciljevima napada razlikujemo:

maskiranje,

neovlateno koritenje,

uskraivanje usluga,

neovlateno pribavljanje informacija

neovlatena izmjena informacija.

34

Aktivnosti poinitelja napada:

Osiguravanje pristupa prikupljanje podataka o sustavu i nainu na koji se sustav koristi,

a zatim otkrivanje pristupnih lozinki upotrebom lanog predstavljanja, pogaanja lozinki,

pretraivanje podataka o sustavu, prislukivanja telefonskih linija za prijenos podataka i

drugo.

Proirivanje pristupa izmjena ovlasti za rad na kompjuterskom sustavu sa ciljem

dobivanje administratorskih ovlasti kako bi se nesmetano koristili resursi kompjutorskog

sustava

Poduzimanje drugih radnji ovisno o motivima napada manipulacija podacima,

uskraivanje usluge, instaliranje malicioznog programa koji dovodi do neeljenih

posljedica za korisnika.

Uklanjanje dokaza o svojem prisustvu - uklanjanje podataka o svom prisustvu u

kompjutorskom sustavu iz datoteka za praenje aktivnosti korisnika sustava (log

datoteka).

Metoda i sredstva zatite

Mjerama zatite osigurava se fizika, ljudska, komunikacijska i operativna sigurnost sustava.

Najee mjere i sredstva zatite su:

Fizika zatita sprjeavanje fizikog pristupa sustavu i koritenju njegovih resursa

Provjera pristupa provjera identifikacije korisnika i provjera autorizacije odnosno

provjera prava i privilegija za koritenje resursa sustava; ostvaruje se upisom korisnikog

imena (user name) i zaporke ili ifre (password).

Kriptografija postupci izmjene originalnog oblika podataka pri pohrani ili prijenosu

podataka sa ciljem nemogunosti koritenja podataka u tom obliku; krajnji korisnici

primjenom postupaka dekodiranja podatke prevode u poetni oblik.

Digitalni certifikati isprava u digitalnom obliku za potvrdu identiteta pravne ili fizike

osobe.

Digitalni potpisi tehnologija provjere vjerodostojnosti dokumenata u digitalnom obliku

35

Digitalni vremenski brijeg postupak provjere vremena nastanka dokumenata sa

digitalnim postupcima sa ciljem onemoguavanja kasnije izmjene originalnih

dokumenata.

Kerberos - mreni identifikacijski protokol zasnovan na koritenju kriptografske metode

tajnog kljua.

Stegenagrafija odnosi se na umijee i tehniku skrivenog pisanja; umetanja podataka u

neiskoritene dijelove informacijskih paketa koji putuju komunikacijskim mreama.

Vatrozid zatita u kompjutorskim mrea sa ciljem zatite sustava od neovlatenog

pristupa podacima i programima.

Izdvajanje izoliranje vanih podataka iz mree, odnosno pohrana na medije nedostupne

mrenim resursima.

Sigurnosne kopije redovita pohrana podataka i programa te njihovo uvanje na

zatienom mjestu sa ciljem obnove originalnih podataka u sluaju njihovog oteenja ili

unitenja.

Zatita od virusa sprjeavanja pokretanja i irenja raunalnih virusa primjenom redovito

auriranog antivirusnog programa.

Nadzor i analiza rada skup mjera i sredstava za provjeru pristupa i koritenja

kompjutorskog sustava, analizu rada sustava i ispitivanje slabosti sustava.

Pogreke u zatiti sustava nastaju kao rezultat ljudskih propusta koji se odnose na odabir

pogrenih lozinki ili privilegija, pogrenu implementaciju protokola, pogreke pri konfiguraciji

sustava, neodgovarajuem nadzoru sustava, koritenju zastarjelih i neodgovarajuih metoda

fizike zatite, izostanku sigurnosne politike, nedovoljnim ulaganjima u sigurnost i zatitu i drugo.

Meuovisnost, odgovornost i suradnja svih korisnika kompjutorskih sustava preduvjet je za

osiguravanje sigurnosti i zatite kompjutorskih sustav od neeljenih napada.

36

Pravne reforme i informatika tehnologija

Usporedno sa informatikim razvojem i oslanjanjem drutva na kompjutorske sustave, rasla

je i svijest o vanosti njihove efikasne zatite. Aktivnosti na zatiti kompjutorskih sustava najvie

se primjenjuje za:

Zatitu baza podataka sa podacima graana

Zatitu od kompjutorskih zloupotreba na podruju gospodarstva

Zatitu intelektualnog vlasnitva

Zatitu drugih prava i interesa ija je povreda u neposrednoj vezi sa informatikom

tehnologijom

Zatita podataka pohranjenih u informacijskim sustavima je osnovno pravno i etiko pitanje

dananjice. Zatita podataka se u pravilu odnosi na zatita privatnosti graana. Osnovna naela

zatite privatnosti graana pri radu kompjutoriziranih informacijskih sustava sadre sljedee

preporuke:

Svaki podatak se koristi za posebnu namjenu

Pristup podacima dozvoljen je samo ovlatenim osobama i koristi se u svrhu prikupljanja

Koliina podataka mora odgovarati namjeni prikupljanja podataka

Podaci za identifikaciju se izdvajaju od ostalih podataka pri statistikim obradama

Naela informiranja koja omoguuju osobama pristup podacima o njima

Korisnik unaprijed odreuje stupanj sigurnosti odreenih podataka

Postajanje sustava tehnike kontrole radi otkrivanja krenja mjera sigurnosti

Vremensko vrijeme pohrane podataka je ogranieno

Tonost podataka, otkrivanje netonih podataka

Kodeks profesionalne etike za radnike kompjutorskih centara

37

Porast kompjutorskog gospodarskog kriminala uvjetovao je proirenje zakonodavne

djelatnosti na djela gospodarskog kriminaliteta izvrena na kompjutorskim sustavima, odnosno

njihovim resursima.

Zatita intelektualnog vlasnitva odnosi se na zatitu intelektualnog vlasnitva, odnosno

kompjutorskih programa i topologije (strukture) ipova. Pravna zatita mogua je postupkom

patentiranja ali se zbog skupoe, dugotrajnosti uvoenja i same prirode patentiranja (zatita

izuma) ee koristi zatita autorskog prava. Pravna zatita sofware-a se u najveem broju

zemalja ostvaruje zatitom autorskih prava. Proizvoa sofware-a primjenom licennog ugovora

koji se izdaje uz sofware-ski paket, sklapa ugovor o koritenju sa kupcima ukoliko nije mogue

izravno sklapanje ugovora (kupnja sofware-a putem trgovca). Kupci stjeu pravo na koritenja

programa pod ugovornim uvjetima ali ne postaju njegovi vlasnici.

38

Pojam kompjutorskog kriminaliteta i oblici kompjutorskih zloupotreba

(morfologija)

Kompjutorski kriminalitet obuhvaa svako djelo koje je poinjeno pomou posebnog znanja o

koritenju kompjutorske tehnologije. Kompjutorski kriminalitet je svaki nezakoniti akt za koji je

nuno posebno znanje o kompjutorskoj tehnologiji za njegovo izvrenje, istragu ili procesuiranje.

Pojavni oblici kompjutorskih zloupotreba (morfologija), naine izvrenja (modus operandi) i

poinitelji djela prikazani su tablicom 1.

Tablica 1. Prikaz pojavnih oblika kompjutorskih zloupotreba

Neovlaten pristup kompjutorskom sustavu

Morfologija Modus operandi Poinitelji

Radnje sa ciljem zaobilaenja provjere pristupa sredinjem kompjutorskom sustavu (serveru).

Unutranji korisnici sustava koriste raunala sa neodlogiranim korisnicima, vanjski zaobilaze sigurnosne provjere upotrebom lozinki korisnika sustava.

Osobe sa omoguenim fizikim pristupom kompjutorskom sustavu ili osobe sa daljinskim pristupom

Kompjutorska pijunaa


Manipulacije koje za cilj imaju neovlateno pribavljanje tajnih podataka i informacija pohranjenih u kompjutorskom sustavu ili prenesenih komunikacijskim kanalima

Neopaen pristupaju kompjutorskom sustavu, koriste slabosti sigurnosnog sustava i pristupaju tajnim podacima. Za komunikacijski prijenos podataka koristi se prislukivanje i deifriranje podataka.

Osobe sa velikim znanjem iz podruja informatike i telekomunikacijske tehnologije (hakeri).

39

Kompjutorska sabotaa


Neovlatene aktivnosti sa ciljem onemoguenja nesmetanog rada kompjutorskog sustava ili njegovih resursa.

Fizika aktivnost koja dovodi do onesposobljavanja ili oteanog koritenja rada kompjutorskog sustava; mogua je izmjena ili brisanje podataka instaliranjem virusa, trojanskog konja

Osobe sa veim tehnikim znanjem (hakeri, teroristi, profesionalni ili organizirani kriminalci)

Kompjutorska prijevara


Manipulacija na podacima sa ciljem nezakonitog pribavljanja imovinska ili neka druga korist.

Izravnim pristupom podacima koritenjem komercijalnih program za rad sa bazama podataka; koritenjem posebnog programa koji izvodi izmjenu na ulaznim i izlaznim podacima.

Osobe ovlatene za pristup kompjutorskom sustavu.

Kompjutorsko krivotvorenje


Radnje kojima se krivotvore dokumenti u digitalnom obliku ili se koristi kompjutor u krivotvorenju dokumenata, novca, vrijednosnih papira i drugo.

Ovlatenim ili neovlatenim pristupom kompjutorskom sustavu mijenjaju se digitalni dokumenti; za kopiranje dokumenata, novca i vrijednosnih papira koriste se skeneri, grafiki programi i laserski pisai.

Korisnici srednjeg ili veeg informatikog znanja.

Softversko piratstvo


Neovlateno koritenje i reproduciranje zatienih kompjutorskih programa.

Reproduciranje sadraja digitalnih medija; pristup digitalnim sadrajima omoguen je putem Interneta

Svi graani, ali posebna kategorija su graani koji nastoje stei nezakonitu imovinsku korist.

40

tetni i nezakoniti sadraji


Djela kojima se pomou kompjutorske tehnologije proizvode, reproduciraju ili distribuiraju nemoralni i nezakoniti sadraji u digitalnom obliku.

Primjenom zvunih kartica, mikrofona, skenera, digitalnih aparata i kamera prenose se neprimjereni tekstualni, grafiki, audio i video sadraji u digitalni oblik i zapisuju na razliite medije.

Osobe koje ine radnje iz materijalne koristi; osobe koje se rukovode ideolokim ciljevima; psihiki poremeene osobe; profesionalni kriminalci.

Razvoj kaznenopravnog zakonodavstva na podruju kompjutorskog kriminaliteta usmjeren je na

pravnu regulativu radnji:

Neovlatenog pristupa kompjutorskom sustavu

Kompjutorske pijunae i prislukivanja

Kompjutorske sabotaa

Kompjutorskog krivotvorenja

Kompjutorske prijevare.

info skripta

Documents