infokom _juni_18.indd

InfoKOMBroj 18Juni 2009.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednički kolegij:Tarik ĐođićZdravko MarinkovićAnte OstojićAlmira Huseinović

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 61 381-603F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

pred vama je još jedno izdanje magazina InfoKom, u kojem vas očekuju brojne zanimljive teme. Jedna od njih, koja zaslužuje posebnu pažnju, jeste najava tzv. CEFTA-e II i boljih dana za privredu naše zemlje, njenih građana, zaposlenika i potrošača.

Zašto?Prvi put vlasti Bosne i Hercegovine reagirale su zaštitnički prema vlastitoj ekonomiji, na ponašanje susjednih zemalja koje nije u skladu s Sporazumom CEFTA. Na zabranu uvoza mlijeka, ribe,

mesa i mesnih prerađevina iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, vlasti naše zemlje su na isti način reagirale, što je značilo dobar početak pregovora dvije strane. Rezultat pregovora je poništenje nametnutih zabrana i nastavak dobre saradnje.

Slična je situacija i sa Srbijom. Tamošnje vlasti produžile su rok za podnošenje zahtjeva firmama iz Bosne i Hercegovine za povrat imovine za još tri mjeseca, tj. do kraja augusta 2009. godine.

Navedena događanja, te probuđeno ponašanje bh. dužnosnika bude nadu za dolazak novog, pozitivnog poglavlja za bh. privredu.

Osvrt na ovu temu dao je dr. Dževad Šabić, dugogodišnji makroekonomski analitičar i savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.

U ovom broju InfoKoma predstavljamo Švicarsku, koja je prema statistici vanjskotrgovinske razmjene BiH među deset najvažniji trgovinskih partnera. Tim povodom ugostili smo ambasadora te zemlje u BiH Rolfa Lenza.

Prema posljednjem rangiraju od 170 halal certifikacijskih institucija u svijetu, Agencija za certificiranje halal kvalitete iz BiH uvrštena je među pet najuspješnijih po uređenosti i funkcionalnosti.

Prodajna kriza je najbolji izazov za dobre rezultate, tema je koju je priredio naš stalni dopisnik iz Slovenije Evgen Gec.

I to nije sve! Očekuju vas još brojne zanimljive aktuelnosti.Čitajte InfoKom!

U ime uredničkog kolegija

Almira Huseinović

4 BH POSLOVNE VIJESTI

8 Bh. proizvođači okitili se brojnim nagradama

10 SVIJET

14 Poslovanje bez prepreka

16 RAZGOVOR S POVODOM: Tarik Đođić, direktor nevladine organizacije Halal Europe

18 Vrijeme je za CEFTA-u II

22 Sporazum o viznim olakšicama

24 Topli obrok u “AIDI” iznosio 49 feninga

26 ČEZ traži arbitražu

28 Okrugli sto: Supervizija banaka

30 SASE: Indeksi SASE i u maju bilježe porast vrijednosti

SADRŽAJ

InfoKOM - Broj 18 - juni 2009. � 3

31 BLSE: Rekordan rast FIRS-a

34 NAFTNA KOLUMNA

35 Prodajna kriza

37 Prijevoz opasnih materija

39 Izvještaj o poslovanju VTK BiH za 2008. godinu

40 Skup špeditera i međunarodnih prijevoznika 41 Efekti vanjskotrgovinske robne razmjene BiH sa EU

44 INTERVJU: Rolf Lenz, ambasador Švicarske u BiH

47 EU oznake kvaliteta poljoprivrednih proizvoda

48 U FOKUSU: Švicarska

49 Elektronsko poslovanje je brže, jeftinije i efikasnije

51 Marketing u elektronskom poslovanju

54 INFOCENTAR: Prehrana

55 INFOCENTAR: Poljoprivreda

56 INFOCENTAR: Građevina

57 IBM-ova mudra planeta

58 SAVA Plus gume

59 GOODYEAR i inovativne dimenzije

59 ZANIMLJIVOSTI

v

4 � InfoKOM - Broj 18 - juni 2009.

BiH – Bugarska bez dvojnog oporezivanja

Bugarska vlada odobrila je potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imovine sa BiH. Potpisiva-njem sporazuma ukinut će se dvojno opo-rezivanje dohodaka, koji ostvaruju građa-ni dvije države, saopćila je Informativna služba bugarske vlade. U saopćenju se na-vodi da će na taj način biti stvoreni dobri uslovi za razvoj ekonomskih odnosa. Cilj sporazuma je jačanje investicione klime i zaštita interesa investitora iz obje zemlje.

Lok Mikro kupuje Autosaobraćaj

Grupacija LOK Mikro iz Sarajeva zain-teresirana je za kupovinu goraždanskog preduzeća Autosaobraćaj. Prema riječi-ma Alema Beganovića, direktora UNIS Instituta grupacije LOK Mikro, Autosa-obraćaj im je posebno interesantan, jer se nalazi u neposrednoj blizini preduze-ća za prodaju i distribuciju goriva Enol, koji su preuzeli prije dvije godine.

“Na taj način bismo omogućili pro-širenje djelatnosti Enola. Mi smo u za-vršnoj fazi kupovine Autosaobraćaja i ono što mogu reći jeste da će sve oba-veze prema dvadesetak radnika i državi biti izmirene“ - istakao je Beganović, navodeći da je ovo vrijedan projekat za Goražde, s obzirom na to da će otvoriti nova radna mjesta.

BiH nema na listi konkurentnosti

U najnovijem “Godišnjaku svjetske kon-kurentnosti 2009“ Danska je zauzela prvo mjesto od 57 vodećih svjetskih ekonomi-ja, ispred Singapura i Katara, objavio je na svojoj internet stranici Nacionalni savjet za konkurentnost. Među deset najkonku-rentnijih zemalja u tom izvještaju navode se još: Norveška, Hong Kong, Švicarska, Švedska, Australija, Finska i Malezija. Kina je na 18, Njemačka na 24. mjestu, SAD na 28, dok posljednja dva mjesta za-uzimaju Argentina na 56. i Venecuela na 57. mjestu. BiH nije uvrštena u taj godi-šnji izvještaj o svjetskoj konkurentnosti, kao ni ostale susjedne zemlje.

Industrijska proizvodnja RS veća za 16,7 posto

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj veća je 16,7 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isti period prošle godine, saopćeno je iz Ministar-stva finansija RS. U zemljama iz okru-ženja za isti period evidentiran je pad proizvodnje. Rast industrijske proizvo-dnje u aprilu ove u odnosu na april pro-šle godine iznosi 28,1 posto, dok je rast industrijske proizvodnje u aprilu ove u odnosu na prosjek u 2008. godini 16,4 posto, navodi se u saopćenju.

Violeta zauzela 55 posto bh. tržišta

Predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka izjavio je kako je prodaja Violetinih pro-izvoda u prvom kvartalu ove godine bila u porastu. Prema njegovim riječima, Vi-

oletini proizvodi zastupljeni su na tržištu u BiH s 20 do 55 posto.

“Jedan od najprodavanijih domaćih brendova, Violetin toaletni papir, zauzi-ma oko 55 posto bh. tržišta, a odmah su iza njega i Violetine baby pelene, s učešćem od oko 35 posto“ - kazao je Ćorluka.

Gračanički Kovan osvaja tržište Evrope

Gračanička firma Kovan, specijaliziranaza proizvodnju kotlova na biomasu, pot-pisala je sa slovenskom kompanijom Bioles Horizont ugovor o proizvodnji 150 kotlova vrijednih 800.000 KM.

“Naša firma zapošljava 50 radnika.Ovim ugovorom stvaraju se mogućnosti da u teško vrijeme za ekonomiju uposli-mo i nove ljude. Time ćemo izvoz, koji je u 2008. godini iznosio 1,5 miliona maraka, povećati za 50 posto. Na ovaj način Kovan širi svoju mrežu u Evropi, jer ćemo putem naših partnera u Slove-niji eko-kotlove izvoziti u Njemačku, Austriju, Češku, pa i u Portugal“ - kaže vlasnik Kovana Said Karalić.

Kriza u tekstilnoj industriji Prijedora

Mile Popović, vlasnik Miletexa, tekstil-ne konfekcije iz Prijedora, potvrdio je da je u proteklih nekoliko dana otpustio 18 radnika.

BHPOSLOVNEVIJESTI


“Zapošljavamo 92 radnika i u grupi otpuštenih mahom su krojači i šivači. Sve je manje narudžbi stranih partnera iz Italije s kojima godinama sarađuje-mo. Neki od njih, prema mojim sazna-njima, čak su i zatvorili pogone“ - poja-šnjava Popović.

Dodao je da će podijeliti još desetak otkaza i da bi lošije stanje u Miletexu moglo potrajati do septembra, kada oče-kuje poboljšanje situacije.

Poslodavcima potrebno još 4.314 radnika

Krajem 2008. godine Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje anke-tirale su više hiljada poslodavaca u FBiH kako bi došli do podataka o očekivanim kretanjima na tržištu rada u ovoj godini. Od 2.185 poslodavaca, 821 je potvrdno odgovorio na anketno pitanje: “Planirate li u ovoj godini povećanje broja radnika?“ Prema rezultatima ovog anketiranja broj potrebnih radnika iznosi 4.314. Prema kvalifikacijskoj strukturi najviše su tra-ženi KV radnici (1.669), zatim radnici sa visokom stručnom spremom (1.070), te radnici sa srednjom stručnom spremom (818).

Za radna mjesta kredit od 90 miliona dolara

Svjetska banka odobrit će za mala i sre-dnja preduzeća u BiH kreditnu liniju od 90 miliona dolara kako bi se održala postojeća i otvorila nova radna mjesta, rekao je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli. On je naveo da je Svjetska banka u okviru sporazu-ma sa MMF-om za ovu godinu spre-

mna BiH da odobri i 70 miliona dolara beskamatnih IDA sredstava za podršku budžetima.

“Trenutno razmatramo i mogućnost angažovanja sredstava za period od 2009. do 2011. godine i o tome ćemo uskoro razgovarati sa domaćim vlastima. Me-đutim, uslov za dobijanje tih sredstava biće vezan za ozbiljnije reformske kora-ke ka kvalitetnom sistemu socijalne za-štite“ - rekao je Mantovaneli.

Povećana strana ulaganja u BiH na 126 miliona eura

Unatoč svjetskoj ekonomskoj krizi, u prva četiri mjeseca ove godine u BiH investirano je 126,4 miliona eura, što predstavlja porast direktnih stranih in-vesticija za devet posto u odnosu na prošlu godinu. Najveći ulagač za prva četiri mjeseca 2009. je Austrija sa 35,6 miliona eura investicija, zatim Slovenija sa 16 miliona eura. Od početka godine do kraja aprila, strani investitori su u BiH uložili 126,4 miliona eura, što je osam posto više nego u istom periodu prošle godine, objavila je Agencija za promociju stranih investicija u BiH (FIPA).

Zbog krize autokuće u BiH pred zatvaranjem

Pojedine autokuće u Sarajevu zbog pa-da prodaje vozila nalaze se pred zatva-ranjem. Otkako je ekonomska kriza za-hvatila našu zemlju, u nekim takvim kućama nije prodat nijedan automobil. Takav slučaj je i s Auto-centrom Bom-bastic, koji će vjerovatno, nakon četiri godine rada, biti zatvoren, kažu u toj kući, gdje je prodaja totalno stala.

Ni u Republici Srpskoj nije ništa bo-lja situacija. U autokući BN auto kažu da se ponekad proda neki automobil, ali da to nije nešto posebno, jer su veliki troškovi, a male razlike u cijeni.

Brojke

43.425 radnika u BiH je za sedam mjeseci ostalo bez posla, što je direktna posljedica svjet-ske ekonomske krize, potvrđeno je u enti-tetskim zavodima za zapošljavanje.

1.476 maraka iznosi ukupna kreditna zaduže-nost po stanovniku Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine, potvrđuju preliminarni podaci Agencije za bankar-stvo RS.

34,55 posto mjera reforme javne uprave ispu-nile su institucije uprave u BiH do kraja marta, konstatirano je u izvještaju koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.

30 posto su niže cijene stanova u Federaciji BiH, što je rezultat globalne ekonomske i finansijske kriza, podaci su agencija koje se bave prodajom nekretnina.

300 radnika bi trebao da zaposli Swisslion u pogonima u Trebinju i Nevesinju, gdje bi od oktobra trebala početi proizvodnja konditorskih proizvoda.

1,5 posto je niži ukupan indeks potroša-čkih cijena u Republici Srpskoj u aprilu, u odnosu na mart, podaci su Zavoda za statistiku RS.

120.000 tona glinice iznosi planirana proizvodnja Fabrike glinice Birač iz Zvornika u ovoj godini, kazao je direktor fabrike Virginu-jus Vajega.

5,75 miliona maraka iznosila je lanjska dobit RMU Banovići. Predsjednik Nadzornog odbora RMU Banovići Emin Haračić kaže da su svi zacrtani ciljevi lani ostvareni.

795,20 maraka iznosila je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za mart u Federaciji BiH, što je nominalno više za 1,3 posto u odnosu na februar.

3,3 posto manji su ukupno ostvareni priho-di u Federaciji BiH u prva tri mjeseca 2009. godine i oni su iznosili 139 milio-na eura, što je na godišnjem nivou manje za 4,7 miliona eura.

160 miliona dolara bi BiH mogla dobiti ove godine od Svjetske banke i to po osno-vu kreditnih linija za podršku 70, a po-moći malim i srednjim preduzećima 90 miliona dolara.


Održan četvrti svjetski halal forum

Svjetski halal forum (WHF) je skup na kojem se, po-red predstavljanja progresa svjetskog halal tržišta, po-kreću inicijative, razmjenjuju mišljenja i iskustva te donose odluke koje su od suštinske važnosti za halal u svijetu. Ovogodišnji, četvrti svjetski halal forum, održan početkom maja u Kua-la Lumpuru, bio je podijeljen u dvije sesije. Na prvoj sesiji je javno prezentiran svjetski Halal standard, dok se na drugoj sesiji govorilo o temama kao što su: ser-viranje halal hrane, laboratorijsko testiranje i analiza halal hrane, klanje životinja i procesuiranje halal mesa, halal kozmetika te halal finansije.

Pored Agencije za certificiranje halal kvalitete, koja je redovni učesnik, ove go-dine na halal forumu učestvovali su i reisu-l-ulema IZBiH Mustafa ef. Cerić, Tarik Đođić, Faruk Širbegović i Hasib Salkić. Na forumu je Faruk Širbegović, direktor Širbegović grupe, potpisao memorandum o razumijevanju u kojem je podržan projekat gradnje bosanskog halal parka u Gračanici. Reisu-l-ulema IZBiH Mustafa Cerić je održao predavanje o temi “Strateške investicije u halal industriji“, u kojem je između ostalog rekao:

“Islam je vjera moralnih zahtjeva koji imaju cilj da štite i reproduciraju zdrav ljudski život. Tako treba razumjeti halal princip na kojem stoji svijet i na kojem se produžava ljudska vrsta. Dakle, po islamu je sve dozvoljeno (halal), osim ono što je zabranjeno (haram). Proizvođači halala se moraju obučiti da budu uspješniji od proizvođača harama i tako osvojiti povjerenje potrošača.“

Ovogodišnji WHF i MIHAS za nas imaju posebnu važnost, jer je BiH bila jedna od zemalja u fokusu. Na sajmu su prezentirani ekonomski, turistički, prirodni

i drugi resursi naše zemlje. Prema posljednjem rangiranju od 170 halal certifikaci-jskih institucija u svijetu, Agencija za certificiranje halal kvalitete iz BiH uvrštenaje među pet najuspješnih po uređenosti i funkcionalnosti. Ovom prilikom je pro-movirano novo udruženje Halal Europe, koje će se u BiH i široj regiji baviti pro-moviranjem halal certificiranih proizvođača i proizvoda.

BiH sklopila aranžman sa MMF-om vrijedan 1,2 milijarde eura

Bosna u Hercegovina skolopila je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijedan 1,2 milijarde eura na period od tri go-dine u kvotama od 400 miliona eura godišnje, od čega se dvije trećine odnose na FBiH, a je-dna trećina na RS. Predsjedavajući Vijeća mini-stara BiH Nikola Špirić kazao je da su petna-estodnevni razgovori MMF-a s vladama enti-teta i državnom vladom urodili plodom, te da je usaglašen tekst pisma namjera, što znači aranžman sa MMF-om.

Delegacija MMF-a koja je boravila u BiH obavijestit će Izvršni odbor MMF-a o postignutim dogovorima koji bi u narednih nekoliko mjeseci trebalo da odobri taj aranžman. Nakon toga bi trebala biti operativna prva tranša sredstava za ovu godinu. Dotad se očekuju konkretni potezi vlada entiteta i Vijeća ministara BiH, što znači provođenje mjera, donošenje odluka i pripremu rebalansa budžeta za parlamentarnu proceduru.

“Da bi sredstva bila operativna, vlade na svim nivoima do kraja juna morat će da usvoje mjere, odluke i korekcije zakona, izvrše rebalanse budžeta na entitet-skom nivou i proslijede ih u parlamentarnu proceduru da bi se do kraja avgusta izvršilo prestrukturisanje budžeta“ - kazao je Špirić.

On je naglasio da to znači da će, putem svojih mjera, korekcija zakona i refor-me socijalnog sektora, Vlada FBiH morati obezbijediti uštede u visini od 414 mi-liona KM, RS 146 miliona KM, Vijeće ministara BiH 40 miliona KM, a Vlada Distrikta Brčko deset miliona KM. Šef delegacije MMF-a Costas Cristou istaknuo je zadovoljstvo što je BiH progovorila jedinstvenim glasom, te uvjerenje da je pro-gram politika dovoljno jak da opravda visok nivo pristupa MMF-a.

Jeleč: CEFTA je loša za BiH

Položaj poljoprivrede u BiH značajno je pogoršan od stupanja na snagu Spo-razuma o slobodnoj trgovini - CEFTA, koji je potpisan prije godinu dana, jer državne vlasti nisu učinile ništa da po-mognu poljoprivrednicima kako bi se mogli nositi sa jačom stranom kon-kurencijom, izjavio je sekretar Udru-ženja poljoprivrednika u BiH Sead Jeleč. Prema njegovim riječima, BiH je definitivno izgubila korak u iskori-štavanju pogodnosti pristupanjem Sporazumu CEFTA, zbog čega je u aranžmanima o slobodnoj trgovini osuđena da bude gubitnik sa jačim partnerima kao što su Srbija i Hrva-tska. Jeleč je rekao da podaci o trgo-vinskoj razmjeni BiH sa Srbijom i Hr-vatskom pokazuju da se u posljednjih godinu dana povećao deficit u trgovi-ni poljoprivrednim proizvodima sa ove dvije susjedne zemlje. On je do-dao da BiH nema snage da domaćim podsticajima neutrališe negativne efe-kte slobodne trgovine, kao što to rade Srbija i Hrvatska.

Jeleč smatra da je jedini izlaz pono-vno uvođenje mehanizama zaštite do-maće poljoprivredne proizvodnje, od-nosno carina, koje bi bile na nivou prije stupanja na snagu vanjskotrgo-vinskih aranžmana sa zemljama okru-ženja. On je istakao da je deficit u tr-govini sa Hrvatskom dostigao dvije milijarde KM, a BiH izvozom u Hrva-tsku pokriva tek petinu uvoza hrane iz ove zemlje.

Izgradnjom autoputa kreće razvoj privrede i zapošljavanje

Osiguranjem kreditnih sredstava za iz-gradnju autoputa možemo otvoriti per-spektivu razvoja građevinskih firmi,kompletne industrije, privrede i zapo-šljavanje velikog broja ljudi, istaknuto je na sjednici Skupštine Udruženja gra-đevinara Privredne komore Federacije BiH. Građevinski sektor je jedan od onih koji je najviše pogođen ukupnom ekonomskom krizom i veliki broj ra-dnika iz ove branše ostao je bez posla.

“Građevinci očekuju poboljšanja, iako su ugovoreni poslovi smanjeni, a realizacija poslova u odnosu na prošlu godinu otprilike manja za 50 posto“ - iz-javila je sekretar Udruženja građevina-ra ove komore Dženana Avdić.

Izlaz iz takve situacije, prema nje-nim riječima, građevinari vide u anga-žiranju domaće građevinske operative na kapitalnim projektima, a jedan od njih je izgradnja autoputa. U tom smislu kasnimo za regionom, ali je danas to kašnjenje mnogo manje nego prije dvi-je godine. Direktor Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta Federacije BiH Erdal Trhulj kazao je da su se konačno stvorili uvjeti da se krene s intenzivnijom izgradnjom koridora 5-C i prilika da recesiju iskoristimo u svoju korist.


Za Bosnalijek 2008. najuspješnija godina

Uoči priprema za održavanje redovne godišnje skupštine Bosnalijeka zasjedao je Nadzorni odbor ove kompanije, na kojem su glavne teme bile Izvještaj o poslovanju za 2008. godinu, prijedlog raspodjele i način upotrebe dobiti ostvarene u prošloj godini te usvajanje Poslovnog plana za 2009. Prema izvještaju Uprave Bosnalijeka, prošla godina bila je najuspješnija poslovna godina za kompaniju. Ostvaren je rast izvoza od 73 posto na godišnjem nivou i povećanje njegovog učešća u ukupnom prihodu od prodaje s 25 posto u 2007. godini na 35 posto u 2008. te je kompanija zadržala vodeću poziciju na tržištu BiH.

Nakon usvajanja godišnjeg izvještaja o poslovanju, s izvještajima revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, Nad-zorni odbor razmatrao je prijedlog raspodjele i način upotrebe dobiti ostvarene u prošloj godini. Donesena je Odluka ko-jom se skupštini Društva predlaže da se dio dobiti od 802.746,60 KM ili 10 posto izdvoji u fond rezervi Društva, dio do-biti od 2.190.838,44 KM za isplatu dividende dioničarima Društva, što po dionici iznosi 0,28 KM, te da se ostatak dobiti od 5.190.042,96 izdvoji za investiranje u unapređenje i razvoj djelatnosti Društva. Prema ocjeni Nadzornog odbora, Bosnalijek je u 2008. ostvario izuzetno uspješne rezultate u svim segmentima svog poslovanja. Nadzorni odbor je podržao spremnost Uprave kompanije da, u vremenu globalne finansijske krize, dio dobiti podijeli svojim dioničarima. Trajna orijentiranost Bosnalijekaprema interesima dioničara, zaposlenika i potrošača se potvrđuje u ambicioznim razvojnim planovima koje kompanija nasta-vlja realizirati i tokom 2009. godine, kontinuirano prateći kretanja na tržištima izazvana finansijskom krizom. Nadzorni odborje usvojio Poslovni plan Bosnalijeka za 2009. godinu, koji uz uračunate mjere opreza predviđa nastavak rasta prodaje proiz-voda na domaćem i inozemnim tržištima, uz kontinuirano širenje poslovanja na međunarodnom planu. Planirani su ukupni prihodi od prodaje od 112,7 miliona KM s godišnjim rastom od 5,20 posto i netodobit od 9,1 milion KM uz rast od 10,87 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Siromašno više od milion građana BiH

Trenutno je više od milion građana BiH siromašno, a situacija će biti još teža zbog najave da će oko 50.000 ljudi dobiti otkaz do kraja ove godine. Ovaj podatak iznio je jučer Hajrudin Šahić, predsjednik Koordinacionog odbora humanitarno-karitativnih organizacija (HKO) u BiH, nakon međunarodne konferencije o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u BiH.

“Prema zvaničnim podacima, krajem 2008. godine u BiH je bilo gotovo 800.000 građana siromašno. Prema podacima HKO-a i imajući u vidu krizu sada je takvih građana više od milion. Samo u Merhametovim javnim kuhinjama dnevno se hrani 10.550 građana, a njih 3.500 je na listi čekanja, jer nismo u mogućnosti da im pružimo jedan topli obrok dnevno“ - istakao je Šahić.

Predstavnici HKO-a su upozorili da su zbog siromaštva najviše ugrožena djeca, zbog čega im je onemogućeno školovanje. Istakli su da je najkritičnija situacija u ruralnim područjima oko Zeničko-dobojskog kantona.

“Nemamo podatke za FBiH koliko djece, zbog siromaštva, ne može pohađati osnovnu školu. U RS je 150 djece odustalo od školovanja, jer im roditelji nisu u mogućnosti to priuštiti“ - kazao je Šahić, dodavši kako vlasti nisu sposobne niti imaju želje da se nose s ovim problemom.

Boris Kožemjakin iz humanitarne organizacije La benevolencija kaže kako program borbe protiv siromaštva u BiH prevashodno mora biti usmjeren ka nezaposlenima i ljudima koji nisu radno atraktivni zbog godina i obrazovanja, te djeci.

Prijetnje preduzeća obustavom proizvodnje i neplaćanjem poreza

Predstavnici Asocijacije proizvodnih preduzeća RS upozorili su da će sva preduzuća u RS prekinuti proizvodnju na 24 sata ako vlasti RS i BiH ne zaštite i pomognu domaću proizvo-dnju. Istakli su i da su odlučni u namjeri da zaštite svoje proizvođače, a ako u tome ne budu uspjeli, rečeno je, prestat će državi plaćati poreze i 1. augusta napraviti proizvodnu revoluciju na ulicama RS i cijele BiH.

Na sastanku s predstavncima Vlade RS, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i In-spektorata RS privrednici su ponovo ukazali na probleme te najavili da će zaključke sa sastanka uputiti entitetskom premijeru Miloradu Dodiku i zatražiti hitno rješavanje svojih problema. Direktor Asocijacije proizvodnih preduzeća RS Blaž Buljić tvrdi da je RS postala pijaca evropskog smeća. On kaže da domaći proizvođači imaju šta da ponude svojim i građanima drugih zemalja, ali je neophodna pomoć vlasti.

“Ako Evropska unija subvencionira s 52 posto svoju proizvodnju, a mi tek sada imamo četiri posto, kako onda da opstanemo. Prema tome, država mora da daje nama kako bismo bili konkurenti“ - rekao je direktor Asocijacije proizvodnih preduzeća RS.

Direktor Banjalučke pivare Nicholas Penny rekao je da će se, ako građani ne počnu da kupuju domaće proizvode i ako BiH nastavi s uvozom proizvoda kao do sada, domaća privreda urušiti.


76. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu

SAJMOVI

Poljoprivredni sajam u Novom Sadu je mjesto za direktne konta-kte proizvođača, prerađivača,

prometnika hrane i stručnjaka iz razli-čitih oblasti prehrambene industrije. Odziv 1.600 izlagača potvrđuje da je poljoprivredni sajam u Novom Sadu izuzetno važan događaj za čitav region jugoistočne Evrope, kao mjesto oku-pljanja svih onih koji nešto znače ili traže svoje mjesto u poljoprivredno-prehrambenoj industriji i drugim gospo-darskim granama koje proističu iz agra-ra ili su vezani za agrar. Sajam sa veoma dugom tradicijom ocjenjivanja kvalitete ove je godine ocjenjivanje rasporedio u 33 robne grupe.

U konkurenciji najjačih proizvođača sa područja bivše Jugoslavije, cijela lini-ja sokova Vitalis iz Tuzle osvojila je vi-soka priznanja: pet zlatnih i jednu sre-brnu medalju u raznim kategorijama voćnih sokova. Zlatne medalje za kvali-tet osvojili su sokovi: ACE koktel - na-ranča, mrkva, limun; Multivitamin ne-ktar od devet vrsta voća; Jabuka nektar; Mango-marakuja koktel; Nar.

Srebrnu medalju za kvalitet osvojio je Brusnica voćni sok. Paleta proizvoda Vitalis ponijela je i posebno priznanje za ukupan kvalitet voćnih sokova - Pe-har Novosadskog sajma. Predsjednik žirija bio je profesor Tehnološkog fakul-teta u Novom Sadu dr. Ljubo Vračar, a članovi profesor Tehnološkog fakulte-ta u Novom Sadu dr. Slobodan Tojagić i profesor Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku dr. Andrija Pozde-rović. Sekretar komisije bila je dipl. ing.

Biljana Cvetković sa Tehnološkog fakul-teta u Novom Sadu. Testirani su razni elementi voćnih sokova koji utiču na njihov kvalitet, a zbir bodova odredio je ukupne pobjednike u svakoj od takmi-čarskih kategorija. Ovogodišnje nagrade samo su još jedna potvrda da i u Bosni i Hercegovini postoje proizvođači koji mogu postavljati standarde kvaliteta voćnih sokova u regiji.

Tradicija duga više od osam decenija

Tradicija ocjenjivanja kvaliteta proizvo-da na Novosadskom sajmu duga je više od osam i po decenija. Iskustvo je po-kazalo da priznanja koja dodjeljuju ko-misije eksperata koje okuplja Novosad-ski sajam doprinose ugledu i uspjehu

kompanija na tržištu. U 2008. godini iz Bosne i Hercegovine nagrađeno je 14 proizvođača, dok je u 2009. godini na ocjenjivanju kvaliteta nagrađena 31 kompanija. Međunarodni sajam u No-vom Sadu i ove je godine bio mjesto za promociju noviteta, tehnologija, afir-maciju novih firmi kao i pokazatelja ra-znih mogućnosti za opstanak na tržištu pogođenom krizom. Za vrijeme sajma održavaju se svakodnevno stručna pre-davanja, okrugli stolovi, razne prezenta-cije i susreti privrednika, tako da posto-ji veliki interes kod izlagača i posjetilaca koji su ciljano došli da prisustvuju odre-đenom skupu.

(Autor je sekretar za poljoprivredu i prehrambenu industriju)

Čak 31 kompanija iz Bosne i Herce-govine nagrađena je na ovogodi-šnjem Međunarodnom sajmu po-ljoprivrede u Novom Sadu. Na naj-većoj poljoprivrednoj izložbi u ovom dijelu Evropu sudjelovalo je preko 1.600 izlagača.

Bh. proizvođači okitili se brojnim nagradama

Piše: Zvonimir Papoči


Bh. proizvođači nagrađeni na 76. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu

Robna grupa: Supe, začini i dodaci jelima. 1. DESTILACIJA a.d. Hemijska industrija, Teslić 1 velika zlatna i 7 zlatnih Robna grupa: Motorna i hidraulična ulja.2. RAFINERIJA ULJA MODRIČA, Modriča 2 zlatne i 1 srebrna3. NOVOPROM d.o.o. Modriča 1 zlatna Robna grupa: Pčelinji proizvodi4. ALEKSA ŠKORIĆ, Bijeljina 1 zlatna i 1 srebrna Robna grupa: Mliječni proizvodi i sirevi5. LIVAĆ, Zemljoradnička zadruga Aleksandrovac 1 velika zlatna Robna grupa: Meso i proizvodi od mesa6. FARMKO, Široki Brijeg Povelja za kvalitet 3 zlatne i 1 srebrna7. TROPIK RIBARSTVO Banja Luka Povelja za kvalitet i šampion kvaliteta grupe proizvoda 1 velika zlatna i 1 zlatna8. IMPRO a.d. Prijedor Povelja za kvalitet 2 zlatne i 1 srebrna9. KOMERC d.o.o. ZP Vršani, Bijeljina Povelja za kvalitet 1 zlatna, 1 srebrna, 1 bronzana10. MENPROM d.o.o. Gornja Tuzla Povelja za kvalitet 1 zlatna i 1 bronzana Robna grupa: Konditorski proizvodi.11. ADRIA MM d.o.o. Banja Luka 1 velika zlatna12. VOČAR d.o.o. Brčko 1 velika zlatna Robna grupa: Proizvodi na bazi žita i brašna13. MLIN PAVLOVIĆ d.o.o. Gornje Crnjelovo, Bijeljina 2 zlatne Robna grupa: Jestiva ulja, biljne masti i slični proizvodi14. AGROJAPRA OZZ, Donji Agići Šampion kvaliteta grupe proizvoda 2 velike zlatne15. BIMAL d.d. Brčko Šampion kvalitete grupe proizvoda 1 velika zlatna i 1 zlatna16. VOČAR d.o.o. Brčko 1 srebrna Robna grupa: Kafa,čaj i ostali napici17. SUNCE SZR, Vrbanjci, Kotor Varoš 5 velikih zlatnih Robna grupa: Vina zanatskog tipa proizvodnje18. TIHOMIR RATKOVIĆ, Trebinje 1 srebrna Robna grupa: Jaka alkoholna pića zanatskog tipa prozvodnje19. AHMET HADŽIDEDIĆ - ECCOM, Modrića 1 srebrna20. BORO LAKETA, Mrkonjić Grad Diploma sa posebnim priznanjem za kvalitet 1 velika zlatna, 1 zlatna i 1 srebrna21. BRANE GATARIĆ, Mrkonjić Grad 2 srebrne22. MILE LANDEKA, Busije, Ribnik 2 srebrne23. MILOVAN TICA, Mrkonjić Grad 1 srebrna24. MIRO KRNJAJIĆ, Kozarska Dubica Šampion kvaliteta grupe proizvoda 1 velika zlatna25. NUSRET I HIKMET HALILOVIĆ, Orašje 1 srebrna26. RADE JAKOVLJEVIĆ, Bratunac 1 srebrna Robna grupa: Mineralne vode i osvježavajuća bezalkoholna pića27. BONNY d.o.o. Tuzla 1 zlatna i 1srebrna Robna grupa: Sokovi od voća i povrća28. BELADONA POR, Malo Blaško, Laktaši Povelja za kvalitet 1 zlatna, 2 srebrne i 1 bronzana29. BONNY d.o.o. Tuzla Pehar Novosadskog sajma 5 zlatnih i 1 srebrna Robna grupa: Proizvodi industrije šećera30. STUDEN-AGRANA d.o.o. Rafinerija šećera, Brčko Srebrni šampionski pehar 1 velika zlatna i 1 zlatna Robna grupa: Hrana za životinje31. SAVIĆ COMPANY d.o.o. Dvorovi, Bijeljina Srebrni šampionski pehar 2 velike zlatne

ARCELOR MITTAL U GUBITKU VIŠE OD MILIJARDU DOLARA

Najveći svjetski proizvođač čelika Arce-lor Mittal objavio je gubitak više od mi-lijardu dolara u prvom kvartalu usljed ekonomske krize. Najveći dio gubitka od 1,063 milijarde dolara rezultat je pa-da vrijednosti proizvoda ove firme, na-vodi se u saopćenju. Zarada je drastično opala u odnosu na isti kvartal prošle godine, kada je kompanija prijavila pro-fit od 3,614 milijardi dolara. Firma je u četvrtom kvartalu 2008. godine zabilje-žila gubitak od 2,632 milijardi dolara. Arcelor Mittal navodi da planira dalje smanjenje proizvodnje u skladu sa pa-dom potražnje i da očekuje oporavak profita u drugom tromjesečju.

SAD INVESTIRALE U SRBIJU VIŠE OD MILIJARDU EURA

Američke kompanije do sad su u Srbiju investirale više od milijardu eura, izjavio je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja. Komentarišući ekonomske odnose Srbije i Amerike, Dinkić je rekao da značaj saradnje nije toliko veliki u oblasti trgovine koliko u oblasti investicija.

“Nama su prije svega bitne direktne investicije američkih kompanija“ - istakao je Dinkić i dodao da Srbija u narednom periodu želi da vidi još kompanija iz oblasti informacionih tehnologija, budu-ći da su neke od njih kao što su Microsoft, Intel, Cisco već prisutne.

KRIZA U AMERICI NIJE BLIZU KRAJA

Bivši čelnik američkih Federalnih re-zervi (Fed) Alan Greenspan smatra da finansijska kriza nije blizu kraja, iako su

troškovi posuđivanja novca sve niži. On je istakao da američke banke moraju privući velike količine novca kako bi se moglo govoriti o izlasku iz krize.

“U američkom komercijalnom ban-kovnom sistemu još uvijek postoji ne-mala potreba za kapitalom koja mora biti zadovoljena“ - rekao je Greenspan i dodao da je kriza dalje od kraja, nego što to pokazuju rezultati nedavno pro-vedenih “testova na stres“.

RUSIJA I UKRAJINA PRED NOVIM GASNIM SPOROM

Rusija i Ukrajina su možda blizu nove ga-sne krize, pošto je Kijev suočen sa teško-ćama u plaćanju ovog energenta, izjavio je jučer ruski zvaničnik u pratnji premije-ra Vladimira Putina tokom posjete Kazah-stanu.

“Ukoliko stvari stoje loše u finansij-skoj sferi, možemo zaključiti da smo na ivici nove gasne krize“ - prenijele su agen-cije izjavu neimenovanog zvaničnika. Ru-ski zvaničnik dodao je da Naftogas nema dovoljno novca za kupovinu neophodnih količina gasa tokom ljeta, te da su njegove podzemne rezerve ispražnjene.

CRNA GORA MEĐU PRVIMA ZA UKIDANJE VIZA

Šefica crnogorske misije u Briselu Sla-vica Milačić izrazila je optimizam u po-gledu izgleda da Crna Gora bude među

prvim državama regiona kojima će Ev-ropska unija ukinuti vize. Milačićeva je kazala da bi građani Crne Gore relati-vni brzo mogli da bez viza putuju u dr-žave EU, ali nije željela da kalkuliše sa mogućim datumima. Crnogorska am-basadorica pri EU je ocijenila da je Cr-na Gora uradila dosta na ispunjavanju uslova za ukidanje viza, te da je demon-strirala opredijeljenost i otvorenost da i dalje radi na usklađivanju svog sistema sa standardima EU.

KINA ŽELI POJAČANU TRGOVINU SA EU

Kineski premijer Ven Đijabao pozvao je EU tokom samita u Pragu da ublaži ograničenja na izvoz tehnološki napre-dne robe. Prošle godine trgovinska ra-zmjena između Kine i EU dostigla je 326 milijardi eura.

“Nadamo se da će EU ublažiti ogra-ničenja na izvoz tehnički naprednih proizvoda u Kinu i učvrstiti nove obla-sti rasta u našoj poslovnoj saradnji. Pe-king se nada da će članice EU dodijeliti Kini status tržišne ekonomije i ukinuti embargo na trgovinu oružjem“ - rekao je kineski premijer.

REKORDAN PAD PRODAJE MOBILNIH TELEFONA

Globalna prodaja mobilnih telefona opa-la je za rekordnih 8,6 posto u prvom kvar-talu, na 269 miliona aparata, a na godi-šnjem nivou vjerovatno će opasti za 4,2 posto, objavila je istraživačka grupa Gar-tner. Očekivani pad uslijedit će poslije še-stogodišnjeg rasta prodaje. Prodaja mo-bilnih telefona ove godine bit će najmanja od kada je Gartner počeo da prati tržište 2001. godine.

SVIJETW

OR

LDW

OR

LD


citet od postojeće najveće solarne elek-trane u Kaliforniji, a pojedinosti o gra-dnji biće objavljene do kraja godine. Pre-mijer Australije Kevin Rudd objasnio je da je svrha projekta da iskoriste što više sunčeve energije - najvećeg australijskog prirodnog resursa.

VOLKSWAGEN SE NEĆE SPAJATI S PORSCHEOM

Najveća evropska automobilska kompa-nija Volkswagen prekinula je pregovore o spajanju s Porscheom, jer smatra da njen većinski vlasnik nije spreman za udruživanje. Navedeni su proizvođači planirali nastaviti pregovore i detaljnije razmotriti opcije, nakon što je Porsche zbog ogromnih dugova odustao od po-većanja udjela u VW-u, piše Reuters.

“Ustanovili smo da Porscheu nedo-staje nekoliko osnovih uslova za nastavak pregovora“ - saopćili su iz Volkswagena, koji smatra da čelnici proizvođača luk-suznih automobila nemaju razrađenu strategiju mogućeg spajanja dviju kom-panija.

KRIZA PRISILILA CENTRALNE BANKE NA RIZIKE

Svjetska finansijska kriza prisilila jecentralne banke na preduzimanje zna-čajnih rizika, te potaknula pitanja ve-zana za ulogu koju bi one trebale imati u očuvanju finansijske stabilnosti, upo-zorava Banka za međunarodna pora-vnanja (BIS).

“Aktuelna kriza podstakla je zna-čajna pitanja u vezi s ulogom centralne banke u sprečavanju, upravljanju i rje-šavanju finansijskih kriza“ - saopćenoje iz te banke.

NORVEŠKA U RECESIJI

Već drugo tromjesečje pada vrijednost norveškog bruto proizvoda, što ovu zemlju, bogatu rezervama gasa i nafte, iuprkos dobroj budžetskoj poziciji svrsta-va u red onih koje su ušle u recesiju. Pad bruto proizvoda u drugom kvartalu je iznio jedan procenat, dok je u pretho-dnom kvartalu zabilježeno 0,8 posto pa-da, saopćila je službena domaća statisti-ka. Norveška je prvi put poslije 1993. go-dine ponovo u recesiji, jer dva tromjese-čja uzastopno bilježi negativnu stopu ra-sta bruto proizvoda.

GALENIKA DOBILA GMP CERTIFIKAT

Kompanija Galenika dobila je GMP certifikat koji garantuje kvalitet i tera-peutsku efikasnost lijekova, saopćenoje iz kompanije. Certifikat je dobijennakon inspekcijskog nadzora Mini-starstva zdravlja Srbije i Agencije za li-jekove Crne Gore. Sa nedavno dobije-nim ISO i HACCP standardom srbijan-ski proizvođač lijekova dobio je oznaku CE koja znači da ispunjava sve zahtje-ve za izvoz na evropska tržišta. GMP certifikat potvrdio je standard dobreproizvođačke prakse za proizvodnju cefalosporinskih kapsula u Crnoj Gori. Certifikat važi do 2011. godine.

AUSTRALIJA GRADI NAJVEĆU SOLARNU ELEKTRANU

Australija planira da izgradi najveću svjetsku solarnu elektranu s proizvo-dnim potencijalom od 1.000 megavata, koja bi državu koštala 1,4 milijarde aus-tralijskih dolara. Australijska elektrana bi imala trostruko veći proizvodni kapa-

Brojke38posto porasla je prodaja zlata u prvom kvartalu ove godine, objavila je asocija-cija kompanija iz sektora zlata World Gold Council.

170 radnih mjesta zatvorit će vodeći svjetski proizvođač mobilnih telefona Nokia radi smanjenja troškova, saopćeno je iz te kompanije.

6,7 posto bruto društvenog proizvoda past će privreda Mađarske, čime postaje ne-moguće da se postigne cilj da javni dug ove godine bude do 2,9 posto, prenosi France Presse.

20 posto može prosječno porasti vrijednost akcija na tržištima koja se razvijaju, jer se to tržište oporavlja brže i jače od konkure-nata u razvijenim državama, smatra Bob Doll, zamjenik predsjednika u investicio-noj kući BlackRock.

97 posto manje iznosio je profit Adidasa uprva tri mjeseca ove godine u odnosu na profit iz istog razdoblja 2008. godine, pre-nijela je agencija Bloomberg.

78 posto iznosi pad dobiti Raiffeisen Interna-tional Bank Holding, članice Raiffeisengrupe, u prvom kvartalu ove godine, sao-pćeno je iz te banke.

700 radnih mjesta ukinut će pretraživač Ya-hoo, kako bi dodatno smanjili troškove, prenijeli su francuski elektronski mediji.

15 miliona eura iznosi prošlogodišnji dug Elektroprivrede Crne Gore, koji je gotovo dvostruko viši nego 2007. godine, piše podgorički list Vijesti.

12,3 posto pala je prodaja novih automobila u Evropi u aprilu ove godine, saopćilo je Evropsko udruženje proizvođača auto-mobila (ACEA).

10 posto manji je ukupan broj letova u svije-tu u 2008. godini, podaci su Međunaro-dnog udruženja za vazdušni saobraćaj.

1,5 milijardi eura investicija će do kraja go-dini pristići u Srbiju, procijenio je Božidar Đelić, potpredsjednik Vlade Srbije zadu-žen za evropske integracije.

3,5 biliona dolara iznosi budžet SAD-a za ovu godinu, što predstavlja smanjenje za 17 milijardi dolara, saopćio je američki pred-sjednik Barack Obama.

91 posto ili 40 miliona eura manja je opera-tivna dobit u prvom ovogodišnjem tro-mjesečju austrijske naftne i plinske kom-panije OMV.



U HRVATSKOJ SE GRADI 13 NOVIH TRGOVAČKIH CENTARA

Ekonomska kriza i zabrana rada nedjeljom nisu uticali na izgradnju trgovačkih centara u Hrvatskoj, pa se tako do kraja 2010. najavljuje otvaranje 13 novih. Nedaleko od Zagreba, u Zaprešiću, nedavno je predstavljen West Gate, trgovački centar dvostruko veći od svih postojećih u Zagrebu. Površina prodajnog prostora je čak 120.000 kvadratnih metara, a u njemu će se smjestiti skoro svi brendovi koji su sada rasuti po Zagrebu.

Zagreb u narednih šest mjeseci čeka otvaranje još dva ekskluzivna centara, i to Kvaternik Plaze na Kvatriću i trgovačkog centra neposredno uz Centar Kaptol. Iako se kasni s gradnjom, zagrebačko Lanište trebalo bi dobiti veliki trgovački centar i to pokraj Arene. Najavljena je, također, i gradnja Zagreb Malla - uskoro bi se trebao početi graditi na raskršću Radničke ceste i Slavonske avenije - te dovršetak centra Vrbani u naselju Vrbani III, koji je nedavno dobio ime Lagoon Plaza.

U Slavonskom Brodu, počinje gradnja Vendi parka, prvog maloprodajnog parka u istočnoj Hrvatskoj koji će na više od 27.000 metara kvadratnih prodajnog prostora dovesti mnoge poznate domaće i svjetske robne marke. Obližnji Osijek, također, bi uskoro trebao dobiti novi trgovački centar, a riječ je o Avenue Mallu, mlađem i manjem bratu zagrebačkog vrlo uspješnog Malla.

Otprilike u istom razdoblju i Varaždin će dobiti multipleks od šest kinodvorana, i to u centru Lumini u kojem će uz veliki hipermarket na 7.500 kvadratnih metara biti i 80-ak trgovina. Trgovačke centre trebale bi dobiti i manje sredine poput Gospića, Imotskog te Biograda. Centar Bure u Biogradu dio je većeg poslovno-trgovačkog kompleksa od 20.000 metara kvadratnih u kojem će biti desetak trgovina s tekstilom, sportskom opremom i mješovitom robom te restorani, kafići i slastičarnice, kao i kancelarije, banka, pošta, apoteke, odnosnosadržaji namijenjeni turistima, ali i lokalnom stanovništvu.

REKORDNI PAD BDP-A JAPANA

Japanska ekonomija umanjila se najbržom stopom od 1955. godine zbog pada izvoza, smanjenja proizvo-dnje i manje potrošnje stanovništva. Bruto domaći proizvod (BDP) Japana pao je za 15,2 posto na godišnjem nivou u razdoblju januar-mart, sao-pćila je vlada. Pad je najoštriji od kako je Japan počeo da sakuplja sta-tističke podatke o BDP-u prije više od pola vijeka. Također, označava četvrti uzastopni kvartal slabljenja druge najveće privrede svijeta.

Na tromjesečnoj osnovi, BPD Japana je pao za četiri procenta u odnosu na prethodni kvartal. Japanski učinak u prvom kvartalu izrazito je lošiji od rezultata drugih velikih privreda - ekonomije Eurozone, koja je zabilježila kvaralni pad od 2,5 posto i SAD-a, gdje je minus 1,6 procenata. Japanski izvoz je manji za rekordnih 26 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Vlada pokušava da podstakne oporavak ogromnim javnim ulaga-njima. Najnoviji stimulativni paket države od 150 milijardi dolara uključuje pogodnosti za kupovinu ekološki prihvatljivih uređaja i auto-mobila, kao i pomoć nezaposlenima i malim preduzetnicima. Ekonomisti predviđaju da će japanski BDP postati pozitivan tokom ovog tromjesečja i da će se onda ubrzati do rasta od tri posto u kvartalu juli-septembar, pomognut jačanjem potražnje iz Kine i stimulativnim koracima vlade.

JUŽNI TOK ĆE OJAČATI SARADNJU RUSIJE I EU

Rusija pridaje veliki značaj izgradnji gasovoda Južni tok, jer će taj gasovod ojačati energetsku saradnju Rusije i evropskih država, izjavio je predstavnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Andrej Nesterenko. On je kazao da će gasovod Južni tok omogućiti transport ruskog gasa u Evropu novom trasom.

“Projekat je ekonomski opravdan i privlačan sa tačke gledišta isplativosti. Rusija je zadovoljna što međuvladini sporazumi o izgradnji Južnog toka počinju da se primjenjuju” - kazao je Nesterenko.

Prema njegovim riječima, spisak zemalja i kompanija koje učestvuju u tom projektu pokazuju da Južni tok postaje sve više evropski projekat.

“Nije slučajno što je nedavno nekoliko država članica EU od Brisela zatražilo da se tom gasovodu da status prioritetnog energetskog projekta, koji odgovara interesima Evrope“ - rekao je Nesterenko.

Kazao je da projekat Južni tok ne narušava interese nikoga u Evropi i da nije alternativa projektu gasovoda Nabuko. Kako je nedavno prenijela agencija RIA Novosti, kapacitet Južnog toka bi trebalo da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje, a njegova izgradnja koštat će 8,6 milijardi eura.


ISLAMSKO BANKARSTVO KAO ODGOVOR NA KRIZU

Stručnjaci za islamske finansije smatraju da ih je njihov način poslovanja zaštitio od globalne svjetske krize, izvještava BBC,objašnjavajući šta ih tačno razlikuje od konvencionalnog zapadnog finansiranja. Bivši izvršni direktor Međunarodnog mone-tarnog fonda Abbas Mirakhor kaže kako se islamska ekonomija vodi “Božijim smjernicama“ koje su im dane prije gotovo 1.400 godina.

“Postoji svijest o vrhovnom stvoritelju i sistemu koji on pruža“ - rekao je Mirakhor, dodajući kako je to glavna razlika izme-đu ta dva načina.

“Mi ne priznajemo pojam interesa, traženje profita u trgovanju novcem“ - objasnio je Bambang Brodjonegoro iz Islamskerazvojne banke te naglasio kako u islamskom svijetu novac služi strogo u svrhu razmjene ili čuvanja vrijednosti, ali ne i za pre-tjeranu dobit. Na pitanje kako onda klijent koji je ostavio novac u islamskoj banci zaradi, stručnjak za islamske finansije odgo-vorio je kako je sistem zasnovan na imovini, u čijoj srži je materijalna imovina i roba.

“Kod nas nema zajmoprimaca i zajmodavaca, već kupaca i prodavača. Jedno od glavnih načela islamske ekonomije je i di-jeljenje rizika. Banke i ljudi koji su stavili novac u banku dijele i profit i gubitak od ulaganja. Osjećaj za jednakost je važna oso-bina koja definiše osnove islamske ekonomije te je čini boljom od zapadnog načina“ - kaže Brodjonegoro.

Neki vide islamski model kao alternativu, a neki kao nešto što bi se moglo dodati zapadnom načinu finansiranja. No islam-ska ekonomija nije više ekskluzivno sačuvana za muslimane. London se kristalizira kao glavni islamski finansijski centar, a is-lamske banke vrlo su raširene i među nemuslimanskim stanovništvom u Maleziji.

“Ovo je alternativni sistem koji se može primijeniti na svakoga bez obzira na vjeroispovijest. Glavne banke poput britanske HSBC te američke Citib postavile su svoje bankarske ispostave, a neki od vodećih ljudi islamskog načina žele svoje poslove proširiti i izvan muslimanskih zemalja. Oni vjeruju da sada više nego ikada postoji tržište nemuslimana koji cijene vrijednosti islamskog bankarskog sistema. No, postoje i oni koji se boje da će širenjem islamski način biti sve manje islamski“ - kaže Brodjonegoro.

ZA HRVATSKU PRIVREDU 2010. GODINA BIT ĆE MNOGO TEŽA

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević upozorio je da će iduća godina biti mnogo teža za hrvatsku privredu od ove godine. Vidošević je na Skupštini HGK rekao da je ekonomska kriza stigla kao upozorenje da se do sada živjelo na način koji nije mogao da funkcioniše na duži rok.

“Neodgovorni smo, trošimo više nego što zarađujemo, nemamo radne navike i takav mentalitet hitno treba mijenjati. Ova godina neće biti najgora, već će 2010. biti vrlo, vrlo opasna. Svi koji ozbiljno misle u ovoj zemlji, moraju se dobro koncentrirati i stvoriti prostor da bi se prevladala 2010. godina“ - dodao je Vidošević.

On je rekao da su najakutniji problemi nelikividnost i nepostojanje nacionalne ekonomske strategije.“Strategija mora biti javni dokument, jasno i precizno napisan, koji će moći pročitati i razumjeti i pastir na Velebitu i

svjetioničar na Jabuci i ratar u Slavoniji. Prioriteti u poslovanju i dalje moraju biti tržišta regiona, a treba obnoviti kontakte s tržištima koja su u posljednjih 15 godina potpuno zapostavljena, kao što su Indija i arapske zemlje. Vidošević je upozorio i na pitanje morala u poslovanju, odnosno na rašireni problem neplaćanja finansijskih obaveza.

RUSIJA - STANJE U PRIVREDI TEŠKO, ALI POD KONTROLOM

Zbog posljedica globalne finansijske krize, stanje u ruskoj privredi je teško, ali pod kontrolom, izjavio je ruski premijerVladimir Putin. Na sastanku sa predsjednikom Kazahstana Nursultanom Nazarbajevim, Putin je rekao da je kriza pogodila privrede Rusije i Kazahstana približno istom snagom, i to sve njihove segmente, ali i da su se pojavili pozitivni pomaci - kako u svjetskoj, tako i u ruskoj i kazahstanskoj ekonomiji, prenijela je agencija Itar-Tas.

Nezavisni analitičari, na čije se mišljenje poziva agencija RIA Novosti, procjenjuju da Rusija teže preživljava krizu od većine velikih svjetskih ekonomija i da će se sporije oporavljati od njenih posljedica. Pod uticajem globalne ekonomske i finansijske krize bruto domaći proizvod (BDP) Rusije je u prvom tromjesečju ove godine opao za 9,5 posto u poređenju saistim razdobljem prošle godine. Rusko ministarstvo za ekonomski razvoj, prema nezvaničnoj prognozi, očekuje privredni pad od šest do 7,4 posto na godišnjem nivou. Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond procjenjuju da će BDP Rusije opasti za šest procenata. Najpesimističniju prognozu daju analitičari Banke Moskva, koji očekuju smanjenje BDP od 7,8 procenata.

Rusija je prošle godine ostvarila rast BDP-a od 5,6 posto i po tom pokazatelju prednjačila u grupi industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8).


TEMA

Sredinom maja u glavnom gradu Češke održan je 16. Kongres Euro-komore (Eurochambres). Na Ple-

narnoj sjednici Odbora direktora privre-dnih komora punopravnih članica Euro-komore pružene su informacije o dosa-dašnjim i budućim zajedničkim aktivno-stima privrednih komora u okviru krov-ne evropske asocijacije komora, Euroko-more. Tokom dvodnevnog održavanja Kongresa održane su dvije glavne sesije pod nazivom: “Evropa u korist malih i srednjih preduzeća“ i “Pružanje podrške inovacijama: ključ za budući uspjeh“. U okviru prve glavne sesije najviše pažnje

je posvećeno Dokumentu o malim pre-duzećima, koji je Evropska komisija us-vojila u junu 2008. godine. Ovim doku-mentom, za sve zemlje članice EU, uspo-stavlja se jedan politički okvir s ciljem razvijanja i unapređenja malih preduze-ća. Ovim setom konkretnih mjera na-mjerava se unaprijediti ekonomsko, pra-vno i administrativno okruženje za mala i srednja preduzeća kako bi im se omo-gućilo potpuno iskorištavanje njihovog potencijala rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Olakšice koje je ovaj dokument donio u poslovanju su npr: kreiranje Ev-ropskog statuta privatne kompanije pu-tem kojeg se omogućava vlasniku kom-panije lidera da može uspostaviti svoje podružnice u bilo kojoj zemlji članici EU, bez bilo kakvih dodatnih admini-strativnih formalnosti; lakši pristup finan-siranju, pojednostavljivanje administra-tivnih procedura, internacionalizacija aktivnosti malih i srednjih preduzeća u zemljama koje nisu članice i sl.

Tokom druge glavne sesije, posveće-ne inovacijama, jasno je artikulisan stav

da je potrebno osnažiti investiranje u istraživanje i da je potrebno jasnije i jače centrirati pitanje inovacija i kreativnosti u sami centar evropskog edukativnog sistema. Također, zaključeno je da je po-trebno učiniti korake kako bi se unapri-jedila politika patenata, pošto je registra-cija inovacije sada u Evropi dva do pet puta skuplja nego u SAD-u, što predsta-vlja prepreku u konkurentnosti evrop-skih kompanija.

U okviru Kongresa održano je i pet radionica

1. Energetske politike - izazovi i mogućnostiTokom ove sesije diskutovano je o ra-zvoju energetske politike na evropskom nivou, naročito o onim politikama koje su namijenjene malim i srednjim predu-zećima, energetskoj efikasnosti i sada-šnjim primjerima dobre prakse koju provode kako kompanije tako i komore. Također, konstatovano je da je malim i

Piše: Mahir Hadžiahmetović

Poslovanje bez prepreka

Ovogodišnji Kongres Eurokomore bio je posvećen temi “Poslovanje bez prepreka“. Tokom Kongresa Privredna ko-mora Češke organizirala je i Poslovni forum, čiji je cilj bio uspostavljanje novih partnerstava i jačanje postojećih poslovnih veza između kompanija.

16. Kongres Eurokomore


srednjim preduzećima potrebno pruži-ti podršku od strane donosilaca odluka i komora, u cilju zadržavanja i razvijanja njihove konkurentnosti u kontekstu bu-dućih energetskih izazova, te doprinosa borbi protiv globalnog zagrijavanja.

2.Zapošljavanje - zadovoljavanje potreba malih i srednjih preduzećaPrivredne komore imaju značajnu ulo-gu u obrazovanju i obučavanju putem svoje uske saradnje sa preduzećima. Neki pozitivni primjeri su naročito na-glašeni, kao što su: specifični programis ciljem jačanja duha kompanije (Enterprise Skills Certificate u Austriji);Enterprise Europe u Bugarskoj i Advancia u Parizu. Posebno je istaknut značaj evropskog programa Erasmus za mlade preduzetnike koji pruža mogu-ćnost mladim menadžerima da u peri-odu od šest mjeseci rade zajedno sa is-kusnim rukovodiocem nekog preduze-ća u jednoj od zemalja EU. Cilj ovog programa je obučavanja mladih predu-zetnika, kako bi stekli neophodne vje-štine za upravljanje svojim vlastitim bi-znisom, kao i da se osnaži razmjena između zemalja.

3. Finansiranje - revitalizacija kredita za mala i srednja preduzećaNa osnovu istraživanja koje je provela Eurokomora, evidentno je da dvije tre-ćine preduzeća u Evropi razmatraju po-dizanje kredita. U cilju revitalizacije si-stema korporativnog kreditiranja, Eu-rokomora je iznijela prijedlog da se u zemljama, gdje to sada nije praksa, pro-širi garancijski fond na nacionalnom niovu i da se uspostavi Evropski garan-cijski fond za mala i srednja preduzeća.

4. Pružanje podrške malim i srednjim preduzećima za izlazak na tržištaKonstatovano je da je EU i dalje glavni svjetski izvoznik, drugi svjetski uvoznik roba, kao i glavni korisnik direktnih in-vestiranja. Međutim, s druge strane, EU bilježi ozbiljne gubitke na tržištima In-dije i Rusije. U tom smislu, Eurokomora predlaže promovisanje većeg stepena li-beralizacije trgovine: brzo i ambiciozno zaključivanje pregovora WTO Doha runde te konkretizaciju bilateralnih i regionalnih sporazuma.

5. EU tržišteIako je zabilježen značajan napredak u posljednjih nekoliko godina u smislu liberalizacije, ipak je zajedničko tržište još uvijek nepristupačno za mala i sre-dnja preduzeća. Razlog za ovo je posto-janje administrativnih barijera u pore-skom i pravnom sistemu koje imaju uti-caj na sve sektore, a naročito na kompa-nije koje pružaju usluge. Stoga, prioritet Eurokomore je usvajanje Patenta zaje-dnice (Community Patent) kao i uspo-

stavljanje Evropskog statuta za privatne kompanije.

Kongresu je prisustvovalo oko 400 učesnika i usvojeni su sljedeći zaključci:

• Ključ konkurentnosti Evrope leži u obrazovanoj radnoj snazi i u boljem pristupu stranim tržištima.• 33% učesnika glasalo je za “bolje i šire obrazovanje i obučavanje“ kao jedan od glavnih rješenja za smanjivanje i ukla-njanje barijera u poslovanju. • Jedna četvrtina učesnika je posebno istakla potrebu za “obezbjeđivanjem otvorenog globalnog tržišta i pružanjem podrške preduzećima za pristup trećim tržištima“. Proces internacionalizacije podrazumijeva ogromne mogućnosti za preduzeća u smislu uvećanja njihove dobiti, ali u isto vrijeme preduzećima su potrebne informacije i podrška pri ulasku na strana tržišta. • 16% predstavnika se zalaže za reduci-ranje regulatornih i administrativnih tereta u cilju nastavljanja objedinjavanja internog tržišta EU; 13% učesnika je pozdravilo povećanje investicija u polju istraživanja i razvoja, a sve u cilju osna-živanja inovacija; 8% se zalaže za dostu-pne finansijske instrumente koji bi urav-notežili probleme s gotovinom, a koje bilježe mala i srednja preduzeća i 65 % učesnika smatra da bi Evropa trebala samu sebe da pozicionira kao globalnog lidera u područjima energetske efika-snosti i okolišnih tehnologija.

400 predstavnika privrednih komo-ra, preduzeća i institucija, koje su prisu-stvovale Kongresu, podržalo je tekst fi-nalne deklaracije, koju u cijelosti obja-vljujemo.

Deklaracija 16. Kongresa Eurokomore

Diskusije Kongresa su potvrdile da su poslovni subjekti unutar komorske mre-že i dalje veoma zabrinuti za ekonomski i društveni uticaj recesije. Stoga u okvi-ru teme Kongresa “Poslovanje bez ba-rijera“, komore zahtijevaju hitnu imple-mentaciju planova za ekonomski opo-ravak na nacionalnim i nivoima EU.

Komore naglašavaju da se borba protiv krize i njene posljedice ne bi tre-bale ni u kom slučaju koristiti kao izgo-vor za mjere zaštitne carine i ne treba im dopustiti da ugroze ciljeve pojedi-nog tržišta ili principe konkurentne po-litike. To se mora odraziti u upravljanju specifičnim ekonomskim sektorima koje je pogodila kriza, koji ne smiju ni u ko-jim uslovima provoditi diskriminaciju protiv ostalih sektora ili ekonomija osta-

lih evropskih zemalja. U isto vrijeme, komore pozivaju

kreatore evropske politike da u ovom periodu krize ne zanemare dugoročne strateške ciljeve koji će pojačati global-nu konkurentnost evropskih poslovnih subjekata, što je ključno za buduću sta-bilnost, prosperitet i održivost EU. Kongres je naglasio naredne ključne preporuke za unapređivanje evropske konkurentnosti:

- Podsticanje inovacija i značajno po-većanje podrške istraživanju i razvoju;

- Pozicioniranje Evrope kao global-nog lidera u pitanju efikasnosti energijei ostalim okolišnim i energijskim tehnologijama;

- Optimiziranje ljudskog kapitala Evrope putem bolje i više edukacije i obuke, unaprijeđenog predviđanja spo-sobnosti, fleksibilnog tržišta rada i pro-mocije preduzetničkog načina razmi-šljanja;

- Olakšavanje poteškoća stalnog protoka gotovine malih i srednjih predu-zeća putem obezbjeđivanja dostupnih finansijskih sredstava;

- Smanjenje daljnjih regulatornih i administrativnih opterećenja, a u isto vrijeme nastaviti uklanjati preostale prepreke za dovršavanje unutrašnjeg tržišta;

- Osiguravanje otvorenog globalnog tržišta i pružanje podrške evropskim poslovnim subjektima prilikom ulaska na treća tržišta putem naše postojeće komorske mreže, u Evropi i u inostran-stvu.

Eurokomora je, služeći interesima 20 miliona preduzeća putem 2.000 lo-kalnih i regionalnih komora trgovine i industrije i 45 nacionalnih udruženja, najveća i najstarija poslovna platforma Evrope. Kao takva, ona prepoznaje svo-ju odgovornost bliske saradnje sa insti-tucijama EU u skladu sa ovim preporu-kama. U skladu s navedenim, učesnici Kongresa su se uveliko složili da koriste ovu platformu za traganje za konstan-tnim unapređenjima u poslovnom okruženju.

Prag, 14-15. 5. 2009.


Razgovor s povodom: Tarik Đođić, direktor nevladine organizacije Halal Europe

Piše: Elvira Ahmetović

Osnovna tema ovogodišnjeg Svjetskog halal foruma, koji je sve više u fokusu i mnogih

evropskih i sjevernoameričkih privre-dnih velesila, bila je postizanje global-nog integriteta, onoga što nazivamo ha-lal proizvodima i uslugama. Možda in-teresantniji od samih zaključaka jeste bio široki dijapazon diskusija o kreta-nju, prije svega biznisa, koji se kvalifici-ra kao halal. Visoki standardi, načini finansiranja, promocija i marketing, halal i ekologija, održivost, samo su neke od tema o kojima se diskutiralo na

Forumu, a u okviru kojih je bh. delega-cija dala veliki doprinos. Ovom prili-kom je promovirano novoformirano udruženje Halal Europe, koje će se u BiH i širem regionu baviti promovira-njem halala, halal certificiranih proiz-vođača i proizvoda. Za direktora Halal Europe izabran je Tarik Đođić, koji je boravak na svjetskom halal forumu u Maleziji iskoristio da prezentira poten-cijale koji bi Bosni i Hercegovini mogli pomoći da postane evropski centar halal biznisa.

Halal Europe je nevladina organiza-cija, formirana u Bosni i Hercegovini, zamišljena kao otvorena platforma, čiji je cilj da promovira ideju halal biznisa, vrši edukaciju i povezivanje poslovnih subjekata koji žele poslovati u okvirima halal standarda.

„Meni je velika čast da sam prvi predsjednik ove nevladine organizacije. Bosna i Hercegovina je mjesto koje mi zamišljamo kao prirodnu raskrsnicu, koja će potrošače voditi do proizvođača i obrnuto i u kome ljudski i prirodni potencijali dozvoljavaju snažniji prodor prema potencijalnim tržištima. Ja ću vas podsjetiti da smo mi prije nekoliko godina, zahvaljujući sinergiji mnogih ljudi i institucija, dobili Agenciju za cer-tificiranje halal proizvoda, koja je danas regionalni faktor i čija dostignuća da-nas služe kao primjer mnogim sličnim agencijama u svijetu. Bosna i Hercego-vina mora iskoristiti svoje potencijale, a proizvodnja hrane jeste jedan od njih. Dio toga svakako se mora plasirati i na ogromnom halal tržištu diljem svijeta“ – kaže Tarik Đođić, direktor Halal Eu-

BiH ima potencijala da postane „mali Brazil“U Maleziji je početkom maja održan 4. Svjetski halal forum (WHF). Riječ je o skupu na kojem se, pored pred-stavljanja progresa svjetskog halal tržišta, pokreću inicijative, razmjenjuju mišljenja i iskustva te donose odluke koje su od suštinske važnosti za halal u svijetu. Osnovan 2006. godine, Svjetski halal forum danas ima 2.000 delegata iz četrdesetak zemalja. Odluka organizatora da Bosna i Hercegovina bude jedna od zemalja u fokusu ovogodišnjeg WHF-a rezultat je dosadašnjeg napretka u oblasti halal poslovanja, razvoja i unapređenja halala u BiH i svijetu, edukacije, halal certificiranja, učešća u izradi svjetskog halal stand-arda, učešća na svim stručnim skupovima iz oblasti halala, itd. Prema posljednjem rangiraju od 170 ha-lal certifikacijskih institucija u svijetu, Agencija za certificiranje halal kvalitete iz BiH uvrštena je među pet najuspješnijih po uređenosti i funkcionalnosti. Na 4. Halal forumu u Kuala Lumpuru BiH je predstavljena na štandu organske hrane „Jukan“ iz Gračanice. Pored toga, direktor Širbegović grupe je potpisao memoran-dum o razumijevanju u kojem je podržan projekat izgradnje bosanskog halal parka u Gračanici. Specijalni učesnik Halal foruma bio je reisu-l-ulema IZBiH Mustafa ef. Cerić koji je održao predavanje o temi „Strateške investicije u halal industriji“.


rope u razgovoru za Infokom, dodajući da Bosna i Hercegovina jeste mala zem-lja i u ovom trenutku marginalan proiz-vođač halal proizvoda. Ono u čemu BiH nije marginalna jesu prirodni i ljudski potencijali.

„Ja se nadam da dolazi vrijeme kad ćemo se prestati otimati o postojeći, skromni i nedovoljni kolač, i svi zaje-dno početi raditi na izradi novog i iz-dašnijeg kolača za sve nas. Halal certifi-kat je jako tražen proizvod u našem okruženju, čak mnogo traženiji nego u samoj Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina zaista može i, naravno, treba, postati logistički, proizvodni, fi-nansijski centar halal biznisa, regional-ni pa i evropski“ – ističe Đođić.

Njegovo mišljenje je da se halal pro-izvodnja neće desiti u većem obimu bez ukupne veće proizvodnje. BiH i dalje mora raditi kao država na mnoštvu polja: poslovnom okruženju, korištenju priro-dnih potencijala, boljoj infrastrukturi, jeftinijoj i dostupnijoj energiji, razvija-nju odnosa sa svijetom… Tek u tom kontekstu i halal projekti mogu dobiti punu afirmaciju. Zasad postoji razumi-jevanje mnogih prijatelja iz svijeta, koji su spremni uložiti u Bosnu i Hercego-vinu.

„Islamsko bankarstvo je danas, u svjetskim okvirima, dio bankarstva koji je najmanje pogođen katastrofalnom svjetskom finansijskom krizom i rece-sijom. To je i prirodno, jer islamsko bankarstvo, po prirodi stvari, ima doti-caj sa projektima, rizik je od početka zajednički. Smatram da se moramo oslo-boditi predrasuda i pokušati iskoristiti prednosti, a ne beskrajno tražiti načine zašto nešto ne može i kako ne može“ – kaže Đođić.

Naš miraz Evropi

Na svjetskom halal forumu Kompanija Širbegović iz Gračanice potpisala je ugovor o gradnji prvog halal parka u BiH. Halal parkovi su industrijske zone, mjesta gdje se proizvode, skladište i odakle se otpremaju robe na tržište. Španija je, kada je ulazila u EU, zahva-ljujući svojim historijskim, kulturnim i svim drugim vezama, sa sobom u miraz donijela ogromno tržište Latinske Ame-rike.

„Zašto naš miraz Evropi ne bi bio halal market, halal proizvod, halal ideja?“ – pita se Tarik Đođić, direktor Halal Europe.

„Ideja o Bosni i Hercegovini kao centru halal tržišta u Evropi je, po mom

dubokom ubjeđenju, veoma realna ide-ja. Naravno, kompletnu infrastrukturu još nemamo, ali osnovne pretpostavke imamo. Ja ću se još jednom vratiti na našu Agenciju: prije nekoliko godina mi je nismo imali, danas ona certificirakompanije u svim zemljama regije, od kojih su neke već u EU. Svakako da će nam i aktuelne težnje aktera u halal bi-znisu, da se halal certifikat ujednači iučini što referentnijim, pomoći u tome. Mi imamo ljude, a to je osnov svega. Naravno da je puno posla pred nama. Brazil je prepoznao i iskoristio šansu. I Argentina je značajan proizvođač. Ja sam na forumu sreo i ljude iz Švicarske, Rusije, Kanade, SAD-a, Holandije… Svi oni traže svoje mjesto na halal tržištu. Bosna i Hercegovina i Brazil su veoma različite zemlje i po broju stanovnika i po teritorij, ali BiH ima potencijala da bude ‘mali Brazil’“ – kaže Đođić.

Halal certifikat oslobođen PDV-a

Proizvodi s deklaracijom halal mogu utjecati i na smanjivanje ogromnog vanj-skotrgovinskog deficita. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Evro-pska unija, a na islamske zemlje u uku-pnom izvozu otpada tek 10%. Generalna percepcija je, srećom, u dobroj mjeri

promijenjena i napokon se shvatilo da se nikakvim administrativnim barijerama ne može smanjiti uvoz, nego da se jaz može smanjiti samo većim izvozom.

„Jedna od šansi za veći izvoz jeste i poljoprivreda, a u tom kontekstu i halal proizvodi. Bosna i Hercegovina jeste zemlja koja ima određene potencijale za razvoj poljoprivrede, ali će na svjetskom tržištu teško konkurirati masovnom produkcijom. Ono u čemu jeste naša šansa, jesu proizvodi koji su radno in-tenzivni i koji u sebi sadrže određene komparativne prednosti, prirodne i ljud-ske specifičnosti. Pri tome imam u vidurelativnu nezagađenost tla, obilje vode i tradiciju određenih proizvoda. Imajući u vidu veličinu tržišta halal proizvodima (prema najkonzervativnijim procjenama to je više od 500 milijardi dolara), to je-ste velika šansa našim izvoznicima u ovoj specifičnoj tržišnoj niši. Pri tomene treba zaboraviti da naš halal certifikatu sebi sadrži i druge standarde, koji ga onda čine stvarnim, a ne ritualnim ili virtualnim. Halal certifikat je sam posebi dodana vrijednost, na koju nema poreza na dodanu vrijednost“ – kaže Tarik Đođić.

Brojke

2 milijarde muslimana u svijetu150 milijardi $ – vrijednost svjetske trgovine halal hranom u 2005. godini210 milijardi $ – vrijednost svjetske trgovine halal hranom u 2006. godini550 milijardi $ – vrijednost svjetske trgovine halal hranom do 2010. godine

Veličina halal tržišta

Regija muslimanska halal tržište populacija (milion) (milion USD)

Južna Afrika 653,0 210.000Afrika 491,0 144.250Zapadna Azija 195,0 116.850Jugoistočna Azija 236,0 97.300Evropa (uključujući Rusiju) 51,0 63.750Kina 130,0 22.925Sjeverna Amerika 7,1 12.425Južna Amerika 3,1 1.550Australija 0,6 900Ukupno 1.766,8 669.950


TEMA

Rezultati primjene Sporazuma CEFTA u protekle 2,5 godine su za BiH više nego porazni. Nastavljen je apsolutni rast uvoza uz mnogo manji rast izvoza i time daljnji apsolutni rast deficita vanjskotrgovinske robne razmjene, što je imalo rezultat usporavanje investicija i time razvoja i održavanja postojećeg broja zaposlenih i isto toliko broja nezaposlenih. Partnerski potezi bh. vlasti prema susjednim zemljama mogli bi biti najava dugo očekivanog pozitivnog zaokreta u smislu zaštite prava i interesa bh. privrede, a time i građana. Nadati se da je ovo novo poglavlje u primjeni Sporazuma CEFTA, koje se s razlogom i pravom treba nazvati CEFTA II.

Piše: prof. dr. sci Dževad Šabić

Bosna i Hercegovina je 19. de-cembra 2006. potpisala Spora-zum o izmjeni i pristupanju Cen-

tralnoevropskom sporazumu o slobo-dnoj trgovini (u daljem Sporazum CEFTA). Ovaj Sporazum su, također, potpisale i ostale države iz regije, kao i neke tadašnje nečlanice Evropske unije: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova. Bugarska i Rumunija su u međuvremenu prestale biti potpisni-ce Sporazuma, budući da su postale ravnopravne članice EU.

Prema Sporazumu CEFTA ukinute su carine na promet većine proizvoda

između potpisnica, industrijskih sa 31. 12. 2008. godine, dok se pak carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda poste-peno smanjuju i, također, u potpunosti ukidaju najkasnije 31. 12. 2010. godine. Što se akciza tiče, one su kao preva-shodno fiskalni izvor prihoda po osno-vu uvoza i prometa određenih, uslo-vno kazano, luksuznih proizvoda iz domaće proizvodnje ostale, s tim što se između država učesnica vanjskotr-govinskog prometa trebaju dovesti u isti nivo, kako bi time djelovale neu-tralno na međusobni vanjskotrgovin-ski promet akciznih roba.

Pored ukidanja carina na promet većine proizvoda, uključujući i indu-strijske, postepenog smanjenja carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda i dovođenja akciza u isti nivo, Spora-zum CEFTA je predvidio liberalizaciju i ostalih segmenata prometa roba i ka-pitala, među njima promet usluga, in-vesticije, javne nabavke i zaštitu inte-lektualnog vlasništva, putem postavlja-nja općih obaveza, posebnih pravila, reguliranja zajedničkih pitanja na isto-vjetan način i uvođenja zajedničkih pravila funkcioniranja.

Svrha i ciljevi Sporazuma CEFTA

Sporazumom CEFTA-e su navedene zemlje, umjesto olakšica u međusobnoj trgovini uređenih bilateralnim spora-zumima, uspostavile zajedničko podru-čje slobodne trgovine u skladu sa odred-bama ovog Sporazuma i relevantnim pravilima i procedurama Svjetske trgo-vinske organizacije u prijelaznom peri-odu pristupa zemalja potpisnica Evrop-skoj uniji, koji završava najkasnije 31. 12. 2010. godine.

U preambuli Sporazuma CEFTA-e potpisnice su iskazale i potvrdile:

- opredijeljenost za pluralističku eko-nomiju, baziranu na vladavini zakona, ljudskim pravima i fundamentalnim slobodama i načelima tržišne ekono-mije, koja predstavlja osnovu njihovih ekonomskih odnosa;

- spremnost da sarađuju u traženju puteva i načina za jačanje procesa eko-nomske integracije u Evropi;

- odlučnost da ukinu prepreke među-sobnoj trgovini u skladu sa odredbama Marketinškog sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (u da-ljem tekstu WTO), te da postepeno us-

Vrijeme je za CEFTA-u II

Iz drugog ugla


postave bliže trgovinske odnose;- želju za stvaranje povoljnih uslova

za razvoj i diverzifikaciju trgovine, teza unapređenje trgovinske i ekonomske saradnje u područjima od zajedničkog interesa na osnovama jednakosti, me-đusobne koristi, nediskriminiranja i međunarodnog prava;

- uvjerenje da će Sporazum podsticati intenziviranje međusobno korisnih eko-nomskih odnosa i doprinositi procesu integracije u Evropi;

- želju za doprinos razvoju odnosa svake potpisnice prema EU i integraciji u multilateralni trgovinski sistem;

- odlučnost da vode svoje međusobne trgovinske odnose u skladu sa pravili-ma i disciplinama WTO-a, bez obzira da li su članice WTO-a ili ne;

- spremnost na potpuno i dosljedno izvršavanje svih obaveza iz Sporazuma kao i obaveza u drugim međunarodnim sporazumima, posebno WTO-a.

U skladu sa navedenim opredjeljenjima, Sporazum CEFTA-e je postavio sljedeće ciljeve:

a) Konsolidovati u jedan sporazum postojeći nivo liberalizacije trgovine po-stignut kroz mrežu bilateralnih sporazu-ma o slobodnoj trgovini, koji su do pot-pisivanja Sporazuma bili zaključeni iz-među strana potpisnica;

b) Poboljšanje uslova za dalje podsti-canje ulaganja, uključujući direktna stra-na ulaganja;

c) Širenje trgovine robama i uslugama te unapređivanje ulaganja putem pravi-čnih, jasnih, stabilnih i predvidivih pra-vila;

d) Ukidanje barijera i poremećaja u trgovini u cilju olakšanja kretanja roba u tranzitu i prekogranično kretanje roba i usluga između teritorija potpisnica;

e) Osiguranje pravičnih uvjeta konku-rencije, koji utiču na trgovinu i ulaganja i postepeno otvaranje tržišta javnih na-bavki;

f) Osiguranje odgovarajuće zaštite prava intelektualnog vlasništva, u skladu sa međunarodnim standardima;

g) Osiguranje efikasne procedure zaprovođenje i primjenu Sporazuma;

h) Doprinos harmoničnom razvoju i proširenju svjetske trgovine.

Navedene ciljeve Sporazum je trebao re-alizirati jedinstvenim reguliranjem me-đusobnih obaveza, uspostavom pose-bnih pravila i tumačenjem novih pitanja svih bitnih segmenata međusobnog tr-govanja.

Međusobne obaveze potpisnica

Sporazum CEFTA-e je regulirao sljede-će međusobne obaveze i uspostavio po-sebna pravila bitnih segmenata među-

sobnog trgovanja:- opće obaveze u trgovini svim

robama; - posebne obaveze u trgovini indus-

trijskih proizvoda;- posebne obaveze u trgovini poljo-

privrednih proizvoda;- posebne obaveze u otklanjanju teh-

ničkih barijera za trgovinu.

U okviru općih obaveza u trgovini svim robama Sporazum je regulirao:

- polazne carine,- količinska ograničenja,- izvozne carine,- uvozne carine i- carinske takse.

Posebne obaveze u trgovini poljoprivrednim proizvodima

U okviru posebnih obaveza u trgovini poljoprivrednim proizvodima reguliran je:

- obim trgovine poljoprivrednih pro-izvoda,

- uvozne carine poljoprivrednih pro-izvoda: snižavanje i ukidanje,

- koncesije i poljoprivredne politike,- sanitarne i fitosanitarne mjere i- posebne obaveze u otklanjanju teh-

ničkih barijera za trgovinu.

Obim trgovine poljoprivrednih proizvoda

Pod poljoprivrednim proizvodima u smislu Sporazuma CEFTA-e podrazu-mijevaju se proizvodi razvrstani unutar Poglavlja 1 do 24 Kombinirane nomen-klature roba (CN) i proizvodi navedeni u Aneksu 1 Sporazuma.

Uvozne carine poljoprivrednih proizvoda: snižavanje i ukidanje

Uvozne carine, sve takse jednakog efekta i druge uvozne takse fiskalne prirode naproizvode navedene u Aneksu 3 Spora-zuma bit će snižavane ili ukinute u skla-du sa rasporedima navedenim u tom Aneksu. Strane će primjenjivati carine

najpovlaštenije nacije (u daljem tekstu MFN) na uvoz poljoprivrednih proizvo-da navedenih u Aneksu 3, kada je ona niža od preferencijalnih carina navede-nih u Aneksu 3.

Strane će razmotriti unutar Zajedni-čkog odbora mogućnosti davanja jedna drugoj dodatnih koncesija ne kasnije od 1. maja 2009. godine.

Koncesije i poljoprivredne politike

Bez štete za koncesije prema pravilima datim za uvozne carine poljoprivrednih proizvoda, potpisnice neće ni na koji na-čin ograničavati provođenje odgovara-jućih poljoprivrednih politika ili predu-zimanje bilo kojih mjera u skladu sa tim politikama, uključujući provođenje Sporazuma u okviru WTO-a.

Strane će odmah informirati Zaje-dnički odbor o promjenama u svojim odgovarajućim poljoprivrednim politi-kama koje provode ili mjerama koje pri-mjenjuju, a koje mogu uticati na uvjete trgovine poljoprivrednim proizvodima među njima kako je predviđeno u Spo-razumu.

Na zahtjev jedne strane održat će se hitne konsultacije kako bi se ispitala si-tuacija. Sve strane će se suzdržati od ko-rištenja izvoznih subvencija, te će ukinu-ti bilo koje takve postojeće subvencije u međusobnoj trgovini.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Prava i obaveze potpisnica koje se odno-se na primjenu sanitarnih i fitosanitar-nih mjera bit će uređeni Sporazumom WTO-a o primjeni sanitarnih i fitosani-tarnih mjera.

Strane će sarađivati na polju sanitar-nih i fitosanitarnih mjera, uključujući iveterinarska pitanja, sa ciljem primjene relevantnih propisa na nediskriminiraju-ći način. U ovom smislu svaka potpisni-ca će, na zahtjev druge strane, osigurati informacije o sanitarnim i fitosanitarnimmjerama.

Tamo gdje je to moguće, strane će stupiti u pregovore kako bi zaključile


sporazume o harmonizaciji ili međuso-bnom priznavanju u vezi sa ovim pita-njima u skladu sa relevantnim odredba-ma Sporazuma WTO-a o primjeni sani-tarnih i fitosanitarnih mjera i drugih re-levantnih međunarodnih sporazuma.

Posebne obaveze u otklanjanju tehničkih barijera za trgovinu

Prava i obaveze strana koje se odnose na primjenu tehničkih barijera u trgovini, bit će uređeni Sporazumom WTO-a o tehničkim barijerama u trgovini.

Strane se obavezuju da identificirajui ukinu nepotrebne postojeće tehničke barijere u trgovini u smislu značenja Sporazuma WTO-a o tehničkim barije-rama u trgovini. Zajednički odbor ili po-seban odbor za pitanja tehničkih barijera u trgovini uspostavljen u skladu sa Spo-razumom nadgledat će proces ukidanja nepotrebnih tehničkih barijera u trgo-vini.

Strane se obavezuju da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere u tr-govini. One će sarađivati unutar Zaje-dničkog odbora ili posebnog odbora za pitanja tehničkih barijera u trgovini, kako bi olakšale i harmonizirale tehni-čke propise, standarde i obavezne proce-dure ocjene usklađenosti sa ciljem uki-danja tehničkih barijera u trgovini.

Strane će informirati Zajednički od-bor ili poseban odbor za pitanja tehni-čkih barijera u trgovini o bilo kojem na-crtu teksta za novi tehnički propis (uk-ljučujući bilo koje obavezujuće procedu-re ocjene usklađenosti) ili standard, naj-manje 90 dana prije njegovog usvajanja, osim u slučaju hitnosti kao što je nave-deno u Sporazumu WTO-a o tehničkim barijerama u trgovini. Ukoliko strana predloži preuzimanje evropskog ili me-đunarodnog tehničkog propisa ili stan-darda, odnosni period je 30 dana.

Strane se snažno podstiču da, bez štete po Sporazum WTO-a o tehničkim barijerama u trgovini harmoniziraju svoje tehničke propise, standarde i pro-cedure ocjenjivanja usklađenosti sa oni-ma Evropske unije, osim ukoliko bi nji-hova upotreba bila neefikasna ili neodgo-varajući način za ispunjenje legitimnog cilja kojem sve potpisnice teže.

Strane se obavezuju da stupe u pre-govore za zaključivanje plurilateralnih sporazuma o harmonizaciji njihovih teh-ničkih propisa i standarda i međusobnog priznavanja procedura ocjenjivanja us-klađenosti u skladu sa relevantnim od-redbama Sporazuma WTO-a o tehni-čkim barijerama u trgovini te drugim međunarodnim sporazumima prije 31. decembra 2010. godine.

Ukoliko jedna potpisnica smatra da je bilo koja druga strana usvojila ili je u procesu usvajanja mjere koja predstavlja

nepotrebnu tehničku barijeru u trgovini, odnosna strana će izvijestiti Zajednički odbor ili posebni odbor za pitanja tehni-čkih barijera u trgovini, koji će odlučiti o aktivnosti koja treba biti poduzeta.

Rezultati primjene CEFTA-e I

Rezultati primjene Sporazuma CEFTA u protekle 2,5 godine su za BiH više nego porazni. Nastavljen je apsolutni rast uvoza uz mnogo manji rast izvoza i time daljnji apsolutni rast deficita vanj-skotrgovinske robne razmjene, što je imalo rezultat usporavanje investicija i time razvoja i održavanja postojećeg broja zaposlenih i isto toliko broja ne-zaposlenih. Dok su ionako porozne bh. granice sa preko 850 ilegalnih prijelaza širom otvorene za uvoz svih roba iz su-sjednih zemalja, imovina firmi drugihstrana u BiH vraćena ekspresno i jedno-strano, bez logičnog ekonomskog i par-tnerskog međudržavnog reciprociteta i ulaganja firmi u netransparentne kupo-vine banaka, telekom operatera, atrak-tivnih lokacija trgovina, izgradnju mre-ža autopumpi i nastojanja ovladavanja sa preostalim telekom operaterima i hi-dropotencijalima kao posljednjim ku-rentnim resursima BiH intenzivirana, strane su nastavile sa praksom necarin-skih barijera u vidu nepriznavanja re-zultata analiza urađenih u BiH, uslov-ljavanja na analizama domicilnih labo-ratorija i zavoda, koje su uz to odugo-vlačene i skupo naplaćivane; postavlja-nja, bolje reći izmišljanja dodatnih kri-terija kvaliteta kao navodnih nacional-nih zahtjeva izbirljivih potrošača u smi-slu bukea vina u Hrvatskoj i sl., dugih procedura carinjenja, vraćanje pošiljki sa graničnih prijelaza iz banalnih razlo-ga, imovina bh. firmi u jednom brojustrana nacionalnim zakonima proglaša-vana domicilnom, tj. oduzimana, ulaga-nja firmi iz BiH u drugim zemljamaometana na razne načine (slučaj sara-jevskog Merkura i gračaničkog Širbego-vića u Srbiji i dr.).

Nerješavanjem pitanja zajedničkih granica i nastojanjem zaposijedanja i bh. obala graničnih rijeka sa ciljem je-dnostrane gradnje hidrocentrala, uklju-čujući i osporavanje prava pristupa BiH otvorenom moru, bh. susjedi su kao po-tpisnici Sporazuma CEFTA nastavili sa ugrožavanjem teritorijalnog suvere-niteta BiH i ignorisanjem njene cjelovi-tosti, nastojeći ovo pitanje ostaviti otvo-renim do njihovog ulaska u EU, kako bi time nastavile koristiti i moćnu legisla-tivu EU za iste radnje i time odlaganje mogućeg prijema BiH u EU, dokazujući i na taj način njenu navodnu neodrži-vost i besmisao.

Igrajući dvoličnu i licemjernu ulo-gu, pojedine zemlje su nastavile sa ko-

ketiranjem sa bh. dužnosnicima i hva-lospijevima saradnje, kupujući njihovu naklonost dodjelom nacionalnih kolaj-ni i odličja, imajući za to velikog razlo-ga u rezultatima rasta izvoza u BiH, koji je CEFTA dodatno intenzivirala i osta-lim navedenim radnjama i postupcima štetnim po privredu i građane BiH.

Pored svega navedenog, potpisnice su, suprotno Sporazumu CEFTA, inten-zivirale podršku razvoju svojih izvoznih grana putem podsticaja, regresa sadnog i drugog materijala, kamata na kredite i sl. pothranjujući tako dampinške cijene i protekcionizam na štetu bh. proizvo-da, koji su, zbog izostanka istih mjera i prakse od strane nadležnih bh. vlasti, postali nekonkurentni i na domaćem tržištu. Tako je, primjera radi, samo za podsticaje razvoju poljoprivrede i time rastu njene konkurentnosti i izvozne prodornosti, susjedna Hrvatska u 2008. godini uložila 1,65 milijardi KM, Srbija 700 miliona KM, a Federacija BiH žalo-snih 53 miliona, koja će navodno biti isplaćena kada i ako se uopće realizira kreditno zaduženje sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Komorska mreža i druge asocijacije privrede, uključujući i Asocijaciju po-slodavaca BiH, u proteklom vremenu kontinuirano su ukazivali na navedenu štetnu i neodrživu praksu, na što je ak-tuelna vlast, očito više naklonjena inte-resima susjeda nego vlastitoj privredi i time poreznim obveznicima koji je pla-ćaju, ostala gluha, nijema i slijepa.

Sporazum CEFTA nije, nažalost, us-postavio mehanizme za partnersku po-moć jačanja bh. privrede kao izvoznika u smislu uspostave razvojnih fondova, kreditnih linija, partnerskih međudrža-vnih ugovora na realizaciji značajnih hidroenergetskih, plovnih i drugih sao-braćajnih projekata, kooperantske pro-izvodnje složenih tehnologija, prijenosa modernih tehnologija i sofisticiranihznanja i sl., što bi bilo logično i primje-reno praksi EU, radi čijeg postepenog uvođenja je Sporazum i institucionalizi-ran. Ostao je, nažalost, strogo u okviri-ma po mnogo čemu “sumnjive trgovine“ i sive ekonomije, u kojoj, zbog postoje-će nekonkurentnosti bh. privrede, pro-fitiraju zemlje susjedi po principu “mivama prehrambene, tekstilne i sl. pre-rađevine, naftne derivate, namještaj,mašine i opremu i druge finalne proiz-vode iz vlastite i proizvodnje trećih ze-malja – vi nama balvane, ugalj, sirovo željezo, sirovu kožu, sirovu vunu, šum-ske proizvode i ljekobilje, fizičku (gra-đevinsku) radnu snagu i sl.“.

Porazni rezultati ovakvog odnosa par-tnera bh. razmjene, ali i domaćih vlasti u provođenju Sporazuma su vidljivi iz podataka datih u narednoj tabeli.


Kako je vidljivo, apsolutni rast uvoza i time deficita iz navedenih zemalja pot-pisnica Sporazuma CEFTA je za 724,6 miliona ili skoro duplo veći od izvoza BiH (1,577 milijardi KM uvoz naspram 823,1 miliona KM izvoza). Rast uvoza i time deficita iz Hrvatske je 535,7 milio-na KM (733,2 miliona KM uvoza, nas-pram 197,5 miliona KM izvoza).

Iz razloga sumarno objavljenih sta-tističkih podataka, rast uvoza i time de-ficita iz bivše SRJ, tj. Srbije, Crne Gore iUNMIK-a, daje se zbirno i iznosio je 207,7 miliona KM (803,1 milion KM uvoz, naspram 595,4 miliona KM izvoza).

Premda su, prema Sporazumu CEFTA, imale na raspolaganju brojne regulator-ne mjere uravnoteženja, bh. vlasti nisu iskoristile nijednu, prepuštajući tokove razmjene stihiji i time privredu BiH ne-ravnopravnoj i nefer tržišnoj utakmici identičnoj borbi Davida i Golijata.

Najava CEFTA-e II i boljih dana za bh. privredu i građane

Čašu su napokon prepunili posljednji potezi vlasti bh. susjeda kao strana u Sporazumu CEFTA u maju 2009. godi-ne. Prvo zabrana uvoza mlijeka, a zatim i ribe, mesa i mesnih prerađevina iz BiH u Hrvatsku i pljenidba bh. imovine u Srbiji. Bili su to najvjerovatnije još je-

dni u nizu probnih balona, pred kojima, srećom, nisu podanički pokleknuli od-govorni bh. dužnosnici. Zahvaljujući “prihvatanju bačene rukavice“ i uvođe-nju istih kontramjera sa bh. strane, Re-publika Hrvatska je prvi put postupila partnerski i s uvažavanjem bh. strane, tj. sjela za pregovarački sto i dogovori-la da se međusobne zabrane uvoza po-nište i saradnja nastavi na obostranu korist i time zadovoljstvo. Slično je ura-dila i Vlada Republike Srbije, pritisnuta žestokom reakcijom bh. javnosti, produ-žavajući rok za podnošenje zahtjeva bh. firmama za povrat imovine do kraja au-gusta 2009. godine.

Navedeni, partnerski potezi bh. vla-sti trebali bi i morali biti najava dugo očekivanog konačno pozitivnog zaokre-ta u smislu zaštite prava i interesa bh. privrede, a time i građana u skladu sa važećim Sporazumom CEFTA-e i osta-lim međunarodnim sporazumima pot-pisanim od strane BiH kao međunaro-dnog pravnog subjekta i time zaštitnika prava i interesa bh. privrede i građana kao zaposlenika. Nadati se da je ovo novo poglavlje u primjeni Sporazuma CEFTA, koje se s razlogom i pravom treba nazvati CEFTA II. Ovo je neo-visno od činjenice hoće li se postojeća, očito pretijesna CEFTA I i formalno dograditi aneksima, partnerskim među-

�

�

��

��

�

�

��

��

��

�

��

�

��

��

��

��

� � ��

�

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

� � � ��

� � � � � ��

� � � � � ��

��

��

��

�

��

� � � � � ��

� � � � � ��

� � � ��

� � � ��

� � � � � ��

�

� � ��

� � � � ��

� � � � � � ��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

� � � ��

� ��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

� � � � � ��

� � � � � � ��

��

��

��

� � � � � � �

��

� ��

� � � � � � ��

��

� � � � ��

� � � � ��

�

� ��

� ��

� ��

��

��

��

�

��

��

� ��

��

��

��

��

� ��

�

državnim ugovorima i projektima, koji bi ojačali međusobno partnerstvo, uklju-čujući i finansijsku i druge vidove po-moći bh. privredi i ostalim potpisnica-ma, koje su, zbog nekonkurentnosti svojih privreda, putem deficita i na dru-ge načine u dosadašnjoj primjeni imale de fakto samo štetu. Važnije od navede-nih mogućih formaliziranja, jeste “histo-rijski“ prijelom u glavama bh. zvanični-ka u smislu shvatanja i prihvatanja da su od “odličja“ i “kolajni“ susjeda dale-ko važniji interesi bh. privrede i bh. građana, koje zastupaju i koji ih kao po-reski obveznici plaćaju.

Navedenom aktuelnom pozitivnom procesu pečat bi konačno trebala dati i privreda BiH i to na način da umjesto susjeda dodjeljuje istinski vrijedna pri-znanja iznimno zaslužnim bh. dužno-snicima za razvoj i promociju bh. pri-vrede u zemlji i inozemstvu i to:

- Udruženje poslodavaca BiH: Pri-znanje i/ili počast (ili orden ili medalju) za razvoj i unapređenje privrednosi-stemskog ambijenta u BiH;

- Vanjskotrgovinska komora BiH: Priznanje i/ili počast (ili orden ili me-dalju) za promociju bh. privrede u in-ostranstvu;

- Udruženje potrošača: Priznanje i/ili počast (ili orden ili medalju) za zaštitu bh. građana kao potrošača.

Navedena priznanja bi svojim nazivima, kriterijima izbora, objektivnošću i nepo-dilaženjem bilo kome, izuzev istinskim zaslugama za interese bh. privrede i gra-đana, trebalo vremenom izdići u najjača, najpoželjnija i najčasnija građanska i anacionalna priznanja u BiH, koja bi bila u nivou bivših socijalističkih medalja i ordena rada, budući da je privredna ak-tivnost okosnica i motorna snaga uku-pnog života i sa njim razvoja i time sve-općeg prosperiteta bh. kolektiviteta i građana kao pojedinaca u njemu.

Privreda BiH, budući da okuplja naj-produktivniji, najobrazovaniji, najper-spektivniji i za sveopći razvoj i napredak bh. društva najznačajniji dio stanovni-štva, ne bi ni po koju cijenu trebala do-zvoliti vraćanje bh. institucija i dužno-snika na staru podaničku praksu neči-njenja ili otvorenog lobiranja za interese bh. susjeda kao potpisnica Sporazuma CEFTA. Ovo i pod cijenu javnog prozi-vanja i žigosanja onih koji ne rade u in-teresu njenog razvoja i napretka od stra-ne asocijacija poslodavaca i udruženja potrošača.

(Autor je dugogodišnji makroanalitičar i savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH)

Rezultati primjene Sporazuma CEFTA u 2007. i 2008. godini u milionima KM


TEMA

Kada je 1. januara 2008. godine na snagu stupio Sporazum izme-đu Evropske unije i Bosne i Her-

cegovine o olakšicama kod izdavanja viza, dvadesetak kategorija za koje je utvrđeno kako imaju pravo koristiti te pogodnosti, među kojima su i vozači u međunarodnom prijevozu tereta i putni-ka, trebali su osjetiti njegove prednosti i pogodnosti. Umjesto toga, nakon godi-nu i po primjene Sporazuma mnogi pri-jevoznici se žale kako im je u velikom broju slučajeva cijeli postupak dobiva-nja vize za zemlje Schengena otežan.

Gdje su problemi

Direktor sektora za transport i komuni-kacije Vanjskotrgovinske komore BiH Zijad Sinanović istakao je u razgovoru za InfoKom kako ključni problem u pri-mjeni Sporazuma o viznim olakšicama predstavlja nivo dokumentacije koju traže ambasade.

“Sporazum nikad nije implementi-ran u cijelosti i duhu onoga kako je do-govoreno. Jedina olakšica za koju se može reći da se primjenjuje jeste ona koja se odnosi na neplaćanje 35 eura konzular-ne takse za izdavanje vize. No, prijevo-znici bi rado plaćali taj iznos, kada bi se primijenili i promijenili drugi zahtjevi koji se od njih traže“ - naveo je Sinanović.

On je istakao kako se zadržavanjem modaliteta koji su se primjenjivali prije Sporazuma prave velike barijere domaćim prijevoznicima. Tako se vozačima u međunarodnom prijevozu tereta i pu-tnika i dalje traže pozivna pisma, iako u skladu sa Sporazumom o viznim olakši-cama Vanjskotrgovinska komora BiH

izdaje potvrdu kojom garantira da se radi o profesionalnim djelatnicima iz te oblasti i daje informacije o svim potre-bnim podacima (razlozima, učestalosti-ma putovanja).

“Vanjskotrgovinska komora je uvela novi sistem praćenja i ažuriranja poda-taka o vozačima kako bismo imali pra-vovremene informacije i u skladu s tim bili kvalitetan garant za potvrde koje iz-dajemo. Problematično je što nijedna država nije iskazala rezervu prema ovoj ili nekim drugim odredbama Sporazu-ma, ali i dalje odbijaju da te odredbe is-poštuju i konačno primijene. Veliki pro-blem prijevoznicima predstavlja poziv-no pismo. Bh. prijevoznici vrše distribu-ciju robe u inostranstvo i to za potrebe prodavaca, tako da oni nemaju nikakve direktne veze sa naručiocem, što im uve-liko stvara probleme kod osiguravanja pozivnog pisma“ - naveo je Sinanović.

Direktor sektora za transport i ko-munikacije VTK BiH navodi i kako pri-jevoznici imaju probleme koji se odnose na dužine izdavanja viza za boravak u inostranstvu.

Piše: Almir Terzić

Sporazum o viznim olakšicama se dosljedno ne primjenjuje

I godinu i po nakon stupanja na snagu

Vozači u međunarodnom prijevozu tereta i putnika susreću se sa velikim problemima prilikom pribavljanja viza, jer im se traži pozivno pismo, što nije navedeno kao uslov u tekstu Sporazuma. Problemi oko načina računanja dužine boravka. Prošle godine je Vanjskotrgovinska komora BiH najviše zahtjeva za izdavanje viza za vozače uputila ambas-adama Njemačke 1.630, Italije 1.537, Slovenije 1.073, Mađarske 1.371 te Austrije 552.


Ambasade - dispečeri

Tako se, primjerice, navodi problem Ambasade Njemačke koja dužinu borav-ka računa po svom nacionalnom zako-nodavstvu. U skladu s tim, dužina borav-ka sa vizom izdatom na rok od 12 mje-seci u ukupnom zbiru iznosi svega 90 dana koje imalac može provesti na teri-toriji Njemačke. Inače, u skladu sa odre-dbama Sporazuma o viznim olakšicama ta dužina trebala bi da bude 90 dana u okviru 180 dana, što znači da njen ima-lac može ukupno provesti u toku 12 mje-seci dva puta po 90 dana, tako da taj bo-ravak ni u prvom, ni u drugom šestomje-sečnom razdoblju ne pređe 90 dana.

“Ambasada ne bi trebala odbiti apli-kanta koji traži vizu nakon isteka roka od 90 dana, ako je on u okviru odredbi koje važe u Sporazumu, ali se dešava su-protno. Ono što je, također, problem je-ste da se prijevoznicima u vrijeme borav-ka zaračunava i vrijeme provedeno unu-tar drugih zemalja Schengena koje nema-ju ništa sa njemačkim nacionalnim za-konodavstvom. Svakom vozaču se neo-snovano obračunava i vrijeme koje je proveo npr. od ulaska u Sloveniju do ula-ska u Njemačku, što pri svakom odlasku i povratku iznosi jedan dan“ - naglasio je Sinanović.

On je naveo i probleme sa kojim se prijevoznici susreću kada su u pitanju odredbe koje primjenjuju ambasade Slo-venije i Španije. Tako se vozači limitiraju da sa vizom koju dobiju od ovih zemalja, obavljaju prijevoz isključivo prema tim zemljama, te im u slučajevima da zbog prevoza robe ili putnika na drugim rela-cijama, odnosno državama, uskraćuje pravo za dobivanje vize prilikom nove aplikacije.

Ambasada Slovenije ovo novo ogra-ničenje primjenjuje čak i na vozače koji obavljaju prijevoz putnika na redovnim linijama, te odbija izdati vizu vozaču koji je imao slovensku schengensku vizu, ukoliko je, pored obavljanja prijevoza na redovnoj međunarodnoj liniji između Bosne i Hercegovine i Slovenije, izvršio i, npr. dva ili tri vanlinijska prijevoza do Budimpešte ili Praga.

Sinanović naglašava kako kompanije imaju vozače koje angažiraju u skladu sa svojim potrebama na linijama koje su utvrđene, te da se na ovaj način ambasade stavljaju u ulogu dispečera i u cijelosti krše odredbe člana 11. Sporazuma, koji nosi naziv “Teritorijalno važenje viza“ i glasi:

„U skladu sa unutrašnjim pravilima i propisima u pogledu nacionalne sigur-nosti država članica te u skladu sa pravi-

lima EU o vizama sa ograničenim terito-rijalnim važenjem, državljani Bosne i Hercegovine imat će pravo putovati unu-tar teritorije država članica na jednakoj osnovi kao i državljani Evropske unije.“

“Prisutno je veoma nekorektano po-našanje osoblja na šalterima u pojedinim ambasadama, koje je uglavnom domaći kadar. Stvara se osjećaj kako oni te bari-jere prave namjerno, nadajući se da će na taj način vize ostati što duže na snazi i da će tako sačuvati svoja radna mjesta. Ima slučajeva da se odgovorne osobe u ambasadama iznenade kada se ukaže na neke probleme, koji očito, uopšte ne dođu do njih kao mjesta odlučivanja“ - istakao je Sinanović.

Pozitivni primjeri

Zbog recesije i ekonomske krize, a pose-bno u narednim mjesecima, direktor se-ktora za transport i komunikacije VTK BiH očekuje kako će biti sve izraženijih problema oko viza, a posebno sa aspe-kta dužine trajanja boravka. Naime, Sinanović navodi da će kompanije duže morati čekati na obavljanje poslova, što će njihovim vozačima smanjiti period mogućnosti boravka u državama sa či-jim poduzećima ostvaruju saradnju.

Inače, najviše problema do sada pri-jevoznici iz BiH su imali u ambasadama gdje je i prisutno podnošenje velikog broja zahtijeva. Kao pozitivne primjere, odnosno ambasade u kojima nije bilo do sada većih problema, naveo je predstav-ništva Francuske, Italije te Švedske.

Istakao je i kako ambasade Austrije, Češke i Slovačke imaju dosta dobru ko-munikaciju sa VTK BiH, ali kako i te dr-žave, također, od vozača traže pozivna pisma prilikom aplikacija za vize.

Prošle godine, Vanjskotrgovinska ko-mora Bosne i Hercegovine je najviše za-htjeva za izdavanje vize za vozača uputi-la ambasadama Njemačke 1.630, Italije 1.537, Slovenije 1.073, Mađarske 1.371 te Austrije 552.

“Vjerujem kako bi problem oko iz-davanja viza bio riješen da su ambasade članice Schengena otvorile jedinstvenu šalter salu gdje bi se predavale aplikacije. Na taj način bi se eliminirao sistem ra-znolikosti te primjena različitih aršina. Mi smo na sastanku u Briselu početkom decembra prošle godine dobili uvjerava-nja da je svim zemljama Schengena pro-slijeđena vrlo jasna instrukcija o načinu primjene pojedinih odredbi Sporazuma, tako da su svi ovdje navedeni problemi trebali biti eliminirani. No, nakon toga se, zapravo, ništa nije promijenilo. Po-stavlja se pitanje šta bi se i kako desilo i

tumačilo kada bi u duhu Sporazuma o viznim olakšicama članice Schengena izdavale vize na periode od dvije do pet godina. Kako bi se tek tada računalo vri-jeme i dužina boravka“ - istakao je Sinanović.

Rubrika žalbi

Da ima problema u provedbi Sporazu-ma, potvrdio nam je i Bakir Dautbašić, šef Zajedničkog komiteta za implemen-taciju ugovora o viznim olakšicama u ime BiH. On je naveo kako se u decem-bru prošle godine razmatralo pitanje po-stojanja poteškoća u njegovoj implemen-taciji na Komitetu koji se sastoji od pred-stavnika BiH i Evropske komisije. Naja-vio je da će se krajem juna ili početkom jula održati nova sjednica tog tijela na kojoj bi se trebali opet otvoriti nedostaci u primjeni Sporazuma te pokušao naći način da se oni otklone.

Ministarstvo sigurnosti BiH, u čijoj nadležnosti se nalaze i pitanja koja se tiču primjene Sporazuma o viznim ola-kšicama, otvorilo je na svojoj internet-skoj stranici rubriku u kojoj svi građani koji imaju problema sa dobivanjem viza iz odredbi tog akta mogu postaviti pita-nje i na to ukazati.

Najčešće primjedbe koje se primaju odnose se na potrebu pribavljanja poziv-nog pisma kada su u pitanju vozači i me-đunarodni prijevoznici, te na rokove oko izdavanja, odnosno dužine viza koje se dobivaju.

Šta stoji u Sporazumu

U članu 4. Sporazuma između Evropske unije i BiH olakšicama kod izdavanja viza, a koje se odnose na dokumentirane dokaze u vezi sa svrhom putovanja, ja-sno se navodi potrebna dokumentacija. Tako u stavu 1. alineji d). ovoga člana stoji da je za vozače koji vrše usluge me-đunarodnog prijevoza tereta i putnika na teritoriji država članica u vozilima koja su registrirana u Bosni i Hercegovi-ni nužan pismeni zahtjev Vanjskotrgo-vinske komore BiH, u kojem su navedeni svrha, trajanje i učestalost putovanja.

Također, u istom članu 4. u stavu 3. stoji: „Za kategorije lica koja su spome-nuta u stavu 1. ovog člana, sve kategorije viza se izdaju u skladu sa pojednostavlje-nom procedurom bez potraživanja dru-gih obrazloženja, poziva ili provjera u vezi sa svrhom putovanja, predviđenih zakonom država članica.“


Radnici u tekstilnoj i kožarsko-obućarskoj industriji Federacije BiH najavili su generalni štrajk

ukoliko se Federalna vlada ogluši o nji-hove zahtjeve, čijom bi se realizacijom popravilo stanje u ovim niskoakumula-tivnim granama koje su već dugo u ve-oma teškoj situaciji. To je za InfoKom potvrdila i predsjednica Sindikata tek-stila kože i obuće BiH Ferdija Kojčić.

Predstavnici tog sindikata i radnika u ovim djelatnostima sa predstavnicima Vlade FBiH, odnosno sa sada već biv-šim premijerom Nedžadom Brankovi-ćem i ministrom energetike, industrije i rudarstva Vehidom Hećom, posljednji put su razgovarali polovinom marta o problemima o tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji. Na tom sastanku ponovljeni su zahtijevi koji su poodav-no postavljeni vlastima.

Borba za prava

“Stanje u tekstilnoj i kožarsko-obućar-skoj industriji je izuzetno teško. To je

TEMA

Piše: Duda Adžovićniskoakumulativna grana, pretežno je uposlena ženska radna snaga, i uglav-nom se rade lohn poslovi za izvoz. U našim granama su se zbog suženog tr-žišta opredijelili da rade ove doradne poslove za Zapadnu Evropu. I to sve vi-še usložnjava istuaciju. Otuda i naši za-htijevi i opredjeljenje za generalni štrajk. Na sjednici Glavnog odbora do-nijeta je odluka da se pokrene generalni štrajk na nivou Federacije BiH, u svih naših 49 firmi. Više nema smisla da če-kamo, a još manje ima smisla da naš radnik radi za 300 KM i za topli obrok od 2,5 KM, a u ‘Aidi’ iz Tuzle topli ob-rok je iznosio 49 feninga. Zato su tamo pokrenuti štrajkovi. Radnici ‘Aide’ su se borili za svoja prava, ali je i Vlada Tuz-lanskog kantona pokazala veliko razu-mijevanje. Sa drugima mislim da će ići vrlo teško. Žalosno je da u današnjim uslovima, kada naša država ipak ide na-prijed, naš radnik u tekstilnoj industriji radi za tako malu platu“ - kaže Ferdija Kojčić.

Pored zahtjeva za zaštitu domaće proizvodnje i suzbijanja rada na crno, sindikat traži i uvezivanja radnog staža.

“Nismo mogli uvezati staž ako je naš radnik imao platu od 220 do 250

KM. U ovom dijelu su poslodavci uči-nili maksimum da očuvaju firmu, jer smo se opredijelili da očuvamo radna mjesta i firme, a zna se kako smo izašli iz rata - sa devastacijom, bez kupaca i došli do nivoa da ova grana ovoj državi donosi više od milijardu KM godišnje. Nije to zanemarljivo, ako se uzme u ob-zir da je to radno-intenzivna, a niskoa-kumulativna grana u kojoj rade mahom žene“ - ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da će, kada počne gene-ralni štrajk, radnici otići pred Vladu Fe-deracije i tražiti odgovor šta su uradili kako bi se stanje u ovim granama po-boljšalo. Oni će tražiti sporazumno do-govor s predstavicima Vlade.

“Naš drugi zahtjev je da se uvede stimulacija po osnovu izvoza 60 posto po radniku. Ta sredstva bi išla u firmu, a onda bi ih ona raspoređivala. Treći naš zahtjev je da se obezbijedi zdrav-stveno osiguranje, jer imamo puno že-na koje su oboljele, ima samohranih majki i djece koja nisu zaštićena, imaju žene šehida, invalida. Tražimo da se na nivou Federacije bilo kojim aktom ure-di i obezbijedi zdravstveno osiguranje. Žalosno je da se neka žena ne može li-ječiti, jer nema zdravstveno osiguranje,

U tekstilnoj i kožarsko-obućarskoj industriji FBiH najavljen generalni štrajk

Topli obrok u “Aidi“ iznosio 49 feninga

Stanje u tekstilnoj i kožarsko-obućarskoj industriji je izuzetno teško. To je niskoakumulativna grana, pretežno je uposlena ženska radna snaga, i uglavnom se rade lohn poslovi za izvoz. U našim granama su se zbog suženog tržišta opredijelili da rade ove doradne poslove za Zapadnu Evropu. I to sve više usložnjava istuaciju. Otuda i naši zahtijevi i opredjeljenje za generalni štrajk, kaže predsjednica Sindikata tekstila kože i obuće BiH Ferdija Kojčić.


a možda je pri kraju života, jer je iscrp-ljena. Naše žene su radile i tokom čita-vog rat. Radile su za Armiju RBiH. Da-nas u ovim uslovima one moraju biti zaštićene“ - kaže Kojčićeva.

Prinudni odmori

U ovim granama bilo je nekada oko 40.000 zaposlenih. Taj broj je opao, ali ne zbog trenutne recesije.

“Nema otpuštanja radnika po tom osnovu, ali se zato radnici šalju na pri-nudni odmor, pa kada se obezbijedi po-sao, vraćaju se. Već imamo nekoliko ta-kvih slučajeva. ‘Šehin’ iz Goražda je bio poslao radnike na prinudni odmor, me-đutim, priskočila je ‘Fortuna’ Gračani-ca, jer oni rade za njih i ljudi su vraćeni. Na posao se nisu vratili radnici firmikao što je ‘Breteks’ Breza, koje su dale nezakonite otkaze radnicima, kao ni ra-dnici ‘Borca’ Zenica, koji je otišao u ste-čaj. Imamo i ‘Sateks’ koji je jedinstvena firma na nivou BiH koja je prerađivalakonac i končane proizvode. Ona je ras-kinula kupoprodajni ugovor i sada tra-že da se vrati njihova imovina. To će vrlo teško ići, jer su kupili veliki giganti, pa su onda prostori izdati ambasadama“ - kaže naša sagovornica.

Dodaje da postoji anomalija na ni-vou Kantona Sarajevo.

“Prije rata je radilo 12.000, a sada nema ni 500 radnika u ovoj grani. Mo-dna konfekcija se ugasila. Slično je i u Unsko-sanskom kantonu. Bilo je preko 12.000 zaposlenih. Na vrata Kombite-ksa Bihać je ulazilo 5.000 radnika. Da-nas ne ulazi niko, jer firma ide u stečaj.Bivši Pamučni kombinat iz Mostara je imao 5.500 radnika prije rata, a sada nema nikog. Opet stečaj. Izvarao ih je-dan strani kupac koji je napravio velike probleme, opljačkao ih i otišao. Niko o tome ne vodi računa, to nikoga nije briga. Konfekcija u Konjicu isto tako je zatvorena. Kupio je neki čovjek i pre-prodao je. Interesantno je da vlasti u tim općinama ili kantonima ne vode računa o tome. Zar im nije stalo da ra-dnici rade, da ih sklone sa ulice, zar im nije stalo da imaju koristi i oni i radnici

i njihove porodice. O tome se ne vodi računa. Zato smo se i odlučili za štrajk“ - kaže Ferdija Kojčić.

Prema njenim riječima, u spomenu-tim granama u BiH je nekada postojala zaokružena proizvodnja - od primarne do finalne.

“Sada imamo samo finalnu i to pre-ko lohn posla. Nemamo proizvodnju štofova, a imali smo čuveni ‘Liteks’ Liv-no. Nemamo ni pamučne industrije, a imali smo ‘Novitet’ Bosanski Petrovac koji je proizvodio pamučni veš. To je kupio ‘Citrus’, upropastio firmu i sada jezatvorena. Poslali smo pismo i Unsko-sanskom kantonu da nam se kaže šta je sa tim firmama. Sve je stalo i nikoganije ni briga za to. To je žalosno da država o tome ne vodi računa, jer je to veoma bitno za njen opstanak“ - kaže Kojčićeva.

Finansijska injekcija

U pregovorima kod ministra Vahida Heće, dodaje Kojčićeva, svaki poslodavac se javio i kazao da će zaposliti određeni broj radnika. Na taj način se moglo zapo-sliti blizu 50.000 ljudi, jer postoje kapaci-teti koji su sada prazni.

“Radimo sve, za poslodavca, za drža-vu, idemo ka tome da spasimo ono što se može spasiti. Da spasimo ‘Fortunu’ s 1.300 ljudi, da sutra proradi ‘Aida’ sa 800 radnika, da normalno rade ‘Borac’ i ‘Olip’. ‘Olip’ je firma sa stopostotnim stranimvlasništvom, italijanskim, ali oni rade i sve obaveze prema državi izvršavaju. Imaju problema i treba im finansijskainjekcija kako bi mogli da egzistiraju. Me-đutim, mala su razumijevanja i u banka-ma i u vladama. Na jednom sastanku re-kla sam da već osam godina na dnevni red parlamenta nije stavljen ekonomsko-socijalni problem jedne države. Oni se bave perifernim pitanjima u parlamenti-ma“ - naglašava Kojčićeva.

Ona dodaje da su Vladi Federacije BiH uputili pismo namjere da se pregovara.

“Nećemo odustati ni po cijenu ne znam čega. Tražit ćemo svoja prava koja nam i Zakon i Ustav garantiraju - pravo na rad, život, pravo na liječenje, porodicu, pravo na državu, jer je ovo sve zajedno naše. Mene interesuje da sutra ovi radni-ci, kojih je preko 30.000, imaju od čega da žive i rade“ - poručuje Ferdija Kojčić.

Ferdija Kojčić: Nećemo ni po koju cijenu odustati od naših zahtjeva

Pozitivni primjeri uspješnih firmi

Prema njenim riječima, postoje firme u ovoj grani koje dobro rade, kao što je, napri-mjer, “Borac“ iz Travnika, gdje na jednom mjestu radi 2.000 ljudi koji imaju i plate i zdravstveno osiguranje.

“To je sve naš sindikat, zajedno sa sindikatom fabrike, obezbijedio. Treba biti po-šten pa priznati da je i Vlada FBiH pomogla da se sanacionim programom pomo-gne “Borac“, jer on to zaslužuje. On je nosilac imidža na našem tržištu. Tu su i “For-tuna“ Gračanica sa 1.300 zaposlenih. To je velika stvar i tu treba obezbijediti posao, zdravstveno osiguranje, topli obrok. Postoji zatim “Kula“ Gradačac sa blizu 1.000 ljudi, onda “Olip“ Gračanica sa 500 zaposlenih. “Borac“ radi za Vajsa. Dobio je i je-dan kvalitetni program koji radi za “Pierre Cardin“. Rade za mnoge čuvene kupce, koji su išli i u Kinu, Indiju i Vijetnam, ali su se vratili nama zbog kvaliteta, poštivanja rokova i isporuke. Dakle, to su sve kolektivi velikih kapaciteta i velike zaposlenosti“ - kaže Ferdija Kojčić.

Pljačkaška privatizacija

“U procesu privatizacije je puno opljačkano, posebno u tekstilnoj industriji zato što je bila prva na udaru. U mnogim našim firmama privatizacija je bila isforsirana. Još1996. godine smo imali u sindikatu seminare o privatizaciji i ona nije onakva kakva bi trebalo da bude. Uzet je jedan primjer iz Hrvatske koji je bio veoma ružan i nepri-mjenjiv za naše uslove. Mi nismo mogli uticati na to, jer, ako bismo se mi pobunili, govorili su nam da je to zakon i da tako mora biti. I zakonom o privrednim društvi-ma mnoge stvari su nedorečene. Koje su to njegove ingerencije, šta je on to učinio da opstane neka firma? Da nije bilo sindikata, ja tvrdim da mnoge firme danas ne bipostojale“ - kategorična je naša sagovornica.


će kompletno modernizovati sadašnju TE Gacko I, omogućiti otvaranje novog rudni-ka sa povećanom proizvodnjom i omogući-ti izgradnju novog bloka Gacko II, kapacite-ta oko 660 MW. Za strateškog partnera je izabran češki energetski gigant ČEZ, koji je, prema najavama zvaničnika Republike Srp-ske, u čemu je prednjačio tadašnji ministar privrede, energetike i razvoja Rajko Ubipa-rip, trebao da uloži 1,4 milijarde eura. To bi Elektroprivredi Republike Srpske donijelo primat u proizvodnji električne energije u regionu. Naravno, još se spominjalo da je-dna tako velika investicija, koju donosi tako moćna evropska kompanija, predstavlja ja-snu poruku da se kod nas isplati ulagati, da veliki investitori mogu biti sigurni, da je to najbolja potvrda uspješne ekonomske poli-tike vlade i sl.

Sve dok su trajali razgovori, cijene akci-

TEMA

Piše: Čedomir Spasojević

Nakon dvije godine agonije, Elektroprivreda RS se suočila sa arbitražom koja bi mogla da je košta, po nekim procjenama, 60 miliona eura nadokande ČEZ-u, uvećano za troškove arbitraže, zatezne kamate i sl. Umjesto “posla vijeka” građani Republike Srpske su suočeni sa mogućnošću da se javni novac potroši za pokrivanje gubitaka izazvanih pogrešnim procjenama i (ne)namjernim greškama. Iako se eventualna šteta neće pokrivati iz budžeta RS već iz sredstava Elektroprivrede, ipak se radi o javnom novcu, imajući u vidu da je 100 postotni vlasnik Mješovitog holdinga Elektroprivreda RS, Vlada Republike Srpske. Mada, mnogo je veća šteta ona nematerijalna, gubitak povjerenja investitora u tržište kapitala i dosljednost vlasti u provođenju politike tržišne ekonomije i zaštitu privatne svojine.

“Posao vijeka”

Ova činjenica predstavlja nastavak sage o poslovnoj saradnji ČEZ-a i Elektroprivrede RS koja prijeti da stekne neslavni epitet naj-veće afere vezane za tržište kapitala Republi-ke Srpske u njegovom relativno kratkom postojanju. Razočarenje je tim veće što je upravo posao sa ČEZ-om bio predstavljen kao “posao vijeka”, kojim će Republika Srp-ska i Bosna i Hercegovina dobiti stranu in-vesticiju u vrijednosti od 1,4 milijarde eura. Danas, nažalost, taj posao više liči na “po-slove vijeka” kakve su u domaćim televizij-skim serijama iz 80-ih zaključivali direktori Šojić ili Kurčubić.

Krajem 2006. i početkom 2007. godine, u trenutku kada je Banjalučka berza doži-vljavala svoje zvjezdane trenutke, vodili su se ozbiljni razgovori o velikoj investiciji koja

Banjalučka berza je 3. 6. 2009. godine dobila pismo od Rudnika i termo-elektrane Gacko kojim se obavješta-

va da su Elektroprivreda RS a.d. Trebinje i Rudnik i termoelektrana Gacko dobili do-pis od Međunarodne trgovinske komore (ICC) – Svjetske poslovne organizacije – Sekretarijata Međunarodnog suda za ar-bitražu u čijem prilogu je i zahtjev za arbi-tražu. U zahtjevu je kao tužilac označen ČEZ iz Češke, a kao prvooptuženi Mješovi-ti holding Elektroprivreda RS Trebinje, Za-visno preduzeće Rudnik i termoelektrana Gacko.

ČEZ traži arbitražu


ja elektroenergetskog sektora na Banjalu-čkoj berzi su imale izuzetno snažan rast. In-vestitori su logično očekivali da će ČEZ iz-vršiti dokapitalizaciju akcionarskog društva Rudnik i termoelektrana Gacko i da će na taj način postati većinski vlasnik spomenu-tog društva. Imajući u vidu obećane investi-cije, mnogi investitori su poželjeli da kupe akcije tog društva, da bi na taj način u bu-dućnosti bili akcionari jedne mnogo veće i neuporedivo moćnije kompanije. Međutim, potpisani ugovor je razočarao mnoge, od čelnika berze i brokerskih kuća, preko ma-njinskih akcionara do nezavisnih analitiča-ra. Bajka se vrlo brzo pretvorila u horor, a umjesto obećanog “posla vijeka”, stvorila se afera koja je, prema mišljenju mnogih, naj-više uticala na katastrofalan pad Banjalučke berze u drugoj polovini 2007. godine i koji se poslije nastavio opštim padom finansij-skih tržišta, podstaknutih svjetskom eko-nomskom krizom u 2008. godini. Glavne zamjerke koje su se pojavile u javnosti veza-no za posao sa ČEZ-om su sljedeće:

“Ugovor potpisan sa ČEZ-om umjesto dokapitalizacije dotadašnjeg preduzeća Ru-dnik i termoelektrana Gacko a.d. predviđao je formiranje preduzeća Nove elektrane Re-publike Srpske d.o.o. (NERS) u kojem bi ČEZ imao 51% vlasništva, koje bi uplatio u novcu, dok bi 49% vlasništva imao Rudnik i termoelektrana Gacko a.d., koji bi svoje učešće stekao ulaganjem cjelokupne imovi-ne dotadašnjeg preduzeća Rudnik i termo-elektrana Gacko a.d.“

Ova činjenice je šokirala investitore i učesnike na tržištu kapitala koji su se oprav-dano smatrali izigranima. Rudnik i termoe-lektrana Gacko, preduzeće čije su akcije po-sjedovali, na taj način je, bez njihove sagla-snosti, postalo prazna ljuštura, bez imovine koja je prepuštena NERS-u. Oni su, istina, posredno postali suvlasnici NERS-a, ali imajući u vidu činjenicu da se radi o predu-zeću koje je društvo sa ograničenom odgo-vornošću, a ne akcionarsko društvo, što je oblik privrednog društva sa mnogo manjom transparentnošću, njihova vlasnička prava su bitno smanjena u odnosu na dotadašnje stanje. Uzalud su tada mnogi, među kojima je bio i direktor Banjalučke berze Milan Bo-žić, upozoravali da će ovakav način privati-zacije dati lošu poruku potencijalnim inve-stitorima da preko noći, odlukom Vlade ili nekog drugog organa, mogu ostati bez sredstava investiranih na Banjalučkoj berzi.

Vrlo brzo se pokazalo da ni realna in-vesticija ČEZ-a ne iznosi 1,4 milijarde eura, već nešto više od 200 miliona eura. Toliko je suštinski novca ČEZ morao unijeti u ka-pital NERS-a da bi preuzeo 51% učešća u kapitalu. Ostatak investicije bi se finansiraokreditnim zaduženjem NERS-a, koji bi te kredite poslije uredno vraćao, tako da se ni-kako ne može reći da bi ČEZ uložio 1,4 mi-lijarde eura u cijeli posao, odnosno ČEZ bi

možda uložio toliki iznos u taj projekat, ali bi mu ogromna većina tog novca bila vraće-na kreditnim aranžmanom.

Od samog početka relizacije, projekat ulaganja ČEZ-a u Rudnik i tremoelektranu Gacko počeli su pratiti ozbiljni problemi. Možda je najbolju ocjenu cijelog projekta dalo tržište. Nakon potpisivanja ugovora, akcije ČEZ-a su ostvarile značajan skok na Praškoj i Varšavskoj berzi, dok su u roku od godinu dana akcije preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS izgubile 90% svoje dota-dašnje vrijednosti. Za mnoge neočekivano, pojavio se žestok otpor investicionih fondo-va i malih akcionara koji su zaštitu svojih prava zatražili na sudu. I pored početnog odbijanja da se priznaju greške u procesu sklapanju ugovora sa ČEZ-om, iz Vlade RS i Elektroprivrede su počeli dolaziti signali koji su pokazivali da je postalo jasno da se posao neće moći realizovati na započeti način.

Ovlašteni predstavnici Vlade RS i Elek-troprivrede RS počeli su sve glasnije da na-javljaju da će se sa ČEZ-om pokušati postići odgovor o odustajanju od postojećeg ugo-vora i dokapitalizaciji akcionarskog društva Rudnik i termoelektrana Gacko. Međutim, kako je vrijeme proticalo, sve više je postaja-lo jasno da ČEZ neće pristati na takav ra-zvoj događaja, tim prije što se, prema infor-

macijama koje su dospjele u javnost, izuze-tno dobro zaštitio potpisanim ugovorom.

Kraj agonije ili početak nove?

Nakon dvije godine agonije, Elektroprivre-da RS se suočila sa arbitražom koja bi mo-gla da je košta, po nekim procjenama, 60 miliona eura nadokande ČEZ-u, uvećano za troškove arbitraže, zatezne kamate i sl. Umjesto “posla vijeka”, građani Republike Srpske su suočeni sa mogućnošću da se ja-vni novac potroši za pokrivanje gubitaka izazvanih pogrešnim procjenama i (ne)na-mjernim greškama. Iako se eventualna šte-ta neće pokrivati iz budžeta RS već iz sred-stava Elektroprivrede, ipak se radi o javnom novcu, imajući u vidu da je 100 postotni vlasnik Mješovitog holdinga Elektroprivre-da RS, Vlada Republike Srpske. Mada, mnogo je veća šteta ona nematerijalna, gu-bitak povjerenja investitora u tržište kapita-la i dosljednost vlasti u provođenju politi-ke tržišne ekonomije i zaštiti privatne svo-jine. Ta nematerijalna šteta će se teško na-doknaditi, ukoliko u periodu koji je pred nama ne dođe do radikalne promjene od-nosa vlasti prema vrijednostima tržišne ekonomije.

Ponuđen novi Sporazum o dokapitalizaciji

Elektroprivreda RS ponudila je nedavno češkoj kompaniji ČEZ novi sporazum o do-kapitalizaciji svog energetskog sektora. Novi sporazum ponuđen je nakon što je ČEZ krajem januara ove godine najavio da će odustati od gotovo milijardu i po eura vrije-dnog projekta dokapitalizacije Rudnika i Termoelektrane Gacko i da će prodati svoj udio u zajedničkom preduzeću Nove elektrane RS. Direktorka Elektroprivrede RS Branislava Milekić nije željela da iznosi detalje nove ponude, uz obrazloženje da čeka odgovor ČEZ-a, od kojeg zavisi šta će se dalje učiniti, prenijele su agencije. U Mini-starstvu industrije, energetike i rudarstva izjavili su da razgovori sa predstavnicima ČEZ-a nikada nisu ni prekinuli.

“U kontaktu smo s njima i nastojimo da nađemo rješenje koje će omogućiti na-stavak projekta Gacko. Još ne možemo reći da smo došli do rješenja, iako određenih pomaka ima. Spor sa malim akcionarima jedan je od elemenata koji usložnjava ovo pitanje“ - kazala je portparol Ministarstva Aleksandra Vukašinović.

Ona je dodala da će Elektroprivrede RS uz saradnju Ministarstva nastojati da sa kompanijom ČEZ prevaziđe nastali problem i na obostrano zadovoljstvo krene u re-alizaciju projekata uz maksimalnu zaštitu interesa RS.

60 miliona eura odštete

Prema nezvaničnim informacijama, odštetni zahtjev ČEZ-a iznosi oko 60 miliona eura, ne računajući kamate u toku trajanja arbitraže. Česi su početkom ove godine saopštili da se povlače iz projekta s Elektroprivredom RS u Gacku, procijenjene vri-jednosti oko 1,4 milijarde eura, navodeći da će prodati svoj udio u zajedničkom pre-duzeću Nove elektrane RS. Oni optužuju Elektroprivredu RS da nije učinila ništa na realizaciji projekta izgradnje nove termoelektrane u Gacku, planirane snage 660 MW, najavljujući podnošenje zahtjeva za naknadu štete.


Postojeća makroekonomska i finan-sijska kretanja u BiH, usklađenost bankarske supervizije u našoj

zemlji sa međunarodnim standardima te iskustva regulatora iz zemalja EU u bankarskoj superviziji, bile su teme Okruglog stola “Unapređenje bankar-ske supervizije u skladu sa međunaro-dnim standardima”, koji je u organiza-ciji Projekta Američke organizacije za međunarodni razvoj (USAID) - Par-tnerstvo za unapređenje ekonomskih reformi (PARE) Ureda KfW Entwicklungsbank Ured u BiH, održan u Sarajevu. USAID PARE je projekat koji pruža tehničku pomoć na bazi po-treba, kako bi se ojačali regulatorni si-stemi u sektoru finansijskih usluga, unaprijedilo finansijsko upravljanje ja-vnim sredstvima i poboljšalo okruženje za investiranje i razvoj privatnog sektora.

Sveobuhvatniji pristup

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić istakao je potrebu implementa-

TEMA

Piše: Duda Adžovićcije Basela II kao novog i obuhvatnijeg pristupa upravljanja rizicima i nadzo-rom banaka.

“Poslije svih kriznih situacija, osim kreditnih agencija, i supervizija je ocije-njena kao potencijalni rizik i tu treba da dođe do određenih reformi. U sadašnjim uslovima potreba za regulisanjem i ja-čanjem pojedinačnih finansijskih siste-ma treba biti u skladu sa međunaro-dnim standardima. Želja da se izjedna-če okviri, standardi i uslovi bankarskog poslovanja na globalnom tržištu je re-zultirala implementacijom Basel I 1988. godine. Međutim, okvir kapitala Basel I nije u potpunosti adekvatno odgovorio na sva bitna pitanja rizika, opreza u po-slovanju i upravljanja kapitalom banke. Iz tih razloga, Bazelski komitet je kra-jem 2006. godine usvojio i objavio novi dokument pod nazivom ‘Međunarodni sporazum za mjerenje i standarde kapi-tala’, poznatiji kao Basel II. To je potpu-no nov koncept u izračunavanju ade-kvatnosti kapitala banaka, tj. novi i obu-hvatniji pristup upravljanja rizicima i nadzorom banaka. BiH, koja pretenduje da postane članica EU, obavezna je da izvrši pripreme za potpuno usvajanje Basela II“ - rekao je Kozarić.

Basel II se zasniva na tri načela, od-nosno stuba. To su adekvatna kapitaliza-cija banaka, supervizijsko ispitivanje,

odnosno bolje upravljanje rizicima i povećanje transparentnosti, odnosno tržišna disciplina.

“Imamo primjere kako se sada u BiH vodi diskusija da banke i njihovi ugovori nisu dovoljno transparentni za klijente, tako da klijenti moraju znati sve potencijalne rizike za njih i to je, ustvari, poenta ova tri stuba Basela II. Dobra je situacija što mi imamo dio banaka koje imaju majke u inostranstvu i koje su već počele da implementiraju određene dijelove Basela II“ - kazao je Kozarić.

Tržišna disciplina

Prema njegovim riječima, Basel II mo-tiviše banke diferenciranim pristupima za računanje rizika i rizičnog kapitala. Za manje rizične klijente potrebno je manje kapitala, za rizičnije više. Cilj nije samo osigurati da banke imaju adekva-tan kapital za podržavanje rizika, već i da ohrabri banke da razviju i koriste bolje tehnike za upravljanje rizicima i njihovo praćenje.

“Od supervizora se traži da proci-jene koliko dobro banke procjenjuju svoje kapitalne potrebe u odnosu na svoje rizike, te da intervenišu po potre-bi. Supervizori moraju redovno pratiti proces kojim banka procjenjuje svoju adekvatnost kapitala, rizičnu poziciju,

USAID u Sarajevu organizirao okrugli sto

Superviziju banaka uskladiti sa međunarodnim standardima

Basel II je novi koncept u izračuna-vanju adekvatnosti kapitala bana-ka, tj. novi i obuhvatniji pristup upra-vljanja rizicima i nadzorom banaka. BiH, koja pretenduje da postane članica EU, obavezna je da izvrši pripreme za potpuno usvajanje tog međunarodnog standarda.

Okrugli sto: Jačanje regulatornih sistema


rezultirajuće kapitalne nivoe i kvalitet kapitala. Supervizori moraju od bana-ka očekivati da posluju iznad minimal-nih pokazatelja jemstvenog kapitala i drže kapital veći od minimalnog. Su-pervizori moraju intervenisati u ranoj fazi da bi spriječili pad kapitala ispod minimalnog“ - naveo je Kozarić i dodao da Basel II definiše princip tržišne dis-cipline koju čini obaveza banaka da sve relevantne informacije o svojim rizici-ma i kapitalu učini javno dostupnim, tj. transparentnim.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) Zlatko Barš ukazao je na potrebu da supervizija banaka u BiH bude na državnom nivou.

“Međunarodni faktori traže da su-pervizija bude jedinstvena i Parlament FBiH je prije tri-četiri godine donio odluku da prenosi ovlast za superviziju na nivo države. Međutim, čeka se od-luka Narodne skupštine Republike Srpske“ - rekao je Barš.

Usklađenost bankarske supervizije u BiH sa međunarodnim standardima, Basel II, bila je tema izlaganja savjetnika Agencije za bankarstvo FBiH Mustafe Brkića. On je kazao da je glavni dona-tor - USAID, inicirao reforme u ban-karskoj superviziji putem tehničke po-moći u okviru PARE projekta, da je usvojena jedinstvena generalna strate-gija za uvođenje Okvira Basel II u BiH, te da PARE okuplja sve ključne sudio-nike i koordinira rad sa ostalim dona-torima u procesu usklađivanja sa me-đunarodnim standardima.

Brkić je istakao da Okvir Basela II obuhvata Osnovne bazelske principe (FSAP 2006), CARDS/ECB preporuke, Sporazum o stabilizaciji i pridruživa-nju, zatim Financial Stability Forum (FSF), Bazelski komitet i njegove smjer-nice, indikatore finansijske stabilnosti,nedavna finansijska globalna zbivanja,te zastupljenost banaka u stranom vla-sništvu u BiH. Implementacija Okvira Basela II očekuje se u roku od osam do deset godina.

Prema njegovim riječima, do sada je urađena procjena usklađenosti ban-karske supervizije u BiH sa Bazelskim osnovnim principima, dizajn strate-škog okvira, osnovana je radna grupa za Basel II i usvojen njen akcioni plan.

Zaštita klijenata i investitora

O implementaciji Basela II u Sloveniji go-vorio je Tomaž Rotovnik iz Banke Slove-nije. On je rekao da je Basel II u toj državi u fazi implementacije. To je dovelo do iz-mjene iznosa obaveznog kapitala kod ba-naka. Naime, primjena Basela I u bankar-skom sektoru Slovenije rezultirala je time da je ukupan iznos visine obaveznog ka-ptala na kraju 2007. godine bio oko 2,4 miliona eura, dok je taj iznos uvođenjem Basela II smanjen na 2,3 miliona. Ukupna cijena implementacija Basela II u 18 slo-

venskih banaka bila je više od 11,3 mili-ona eura.

Osvrćući se na prekograničnu super-vizorsku saradnju, Rotovnik je istakao da je Banka Slovenije potpisala 13 Memo-randuma o razumijevanju sa svim super-vizorima s kojima postoji zajednički inte-res za uspostavljanje prekogranične su-pervizije. Kao izazove koji proističu iz is-kustva primjene Basela II, odnosno zbog interdisciplinarnosti prirode tog standar-da, on navodi potrebu organizovanja sa-radnje između različitih Odjela za ban-karsku superviziju, zatim neophodnost razumijevanja Direktive, te pravovreme-no uključivanja banaka u pripremu za Basel II.

Johannes Engels iz Federalne finansij-ske supervizorske agencije Njemačke re-kao je da tamošnja Centralna banka i Ban-karska agencija sa oko 3.500 zaposlenih nadgledaju približno 2.100 kreditnih i 700 finansijskih institucija.

“Osnovni cilj je osiguranje funkcioni-sanja cjelokupnog finansijskog sektora uNjemačkoj. Iz tog cilja proističe i očuva-nje solventnosti banaka, finansijskog se-

ktora i zaštita klijenata i investitora. Prvi stup Basela II opisuje zahtijeve za izračun osnovnog kapitala. Kreditne institucije mogu koristiti vlastita interna sredstva za mjerenje tri tipa rizika: kreditni, tržišni i operativni. Drugi stup Basela II primora-va kreditne institucije da razborito validi-raju, mjere i kontroliraju sve materijalne poslovne rizike, gdje nije neophodno da oni budu podržani propisanim kapitalom. Drugi stup, također, opisuje tekući pro-ces supervizijskog pregleda (SRP), kao uslov za bankarsku superviziju. Treći stup uključuje zahtjeve za objavljivanje kvali-tativnih i kvantitativnih informacija ban-ke, koji se odnose na kapital banke i sve relevantne pokazatelje rizika, što ima cilj poboljšanje transparentnosti na tržištu, a na taj način i povećanje tržišne discipline“ - naglasio je Engels.

On je kazao da je filozofija supervizijepružanje i razmjena informacija s bankar-skim sektorom, što rezultira smanjenjem nejasnoća i sumnji, praktičniji pristup, bolju regulaciju, te bolje prihvatanje od strane banaka.

Finansijska stabilnost

Guverner CBBiH Kemal Kozarić prezentirao je glavne ekonomske indikatore u BiH za prošlu godinu, kao i stanje u bankarskom i realnom sektoru. Također je govorio i o posljedicama finansijske krize na bh. ekonomiju, kao i o mjerama vlada za borbu pro-tiv te krize.

On je istakao značaj dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o stand-by aranžmanu od 1,2 milijarde eura, naglasivši da taj aranžman predstavlja mogu-ćnost za poboljšanje rejtinga, odnosno smanjenja kreditnog rizika BiH, te da šalje veo-ma jasnu poruku potencijalnim investitorima, kao što su Svjetska banka, Evropska in-vesticijska banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

“Tokom juna predviđeno je potpisivanje memoranduma sa bankama majkama komercijalnih banaka u stranom vlasništvu koje rade u BiH. Ovi memorandumi, koji će biti potpisani uz koordinaciju između EBRD-a i MMF-a, predviđaju da se banke u BiH obavežu na zadržavanje istog nivoa kapitala i istog nivoa aktivnosti u BiH, koji je bio tokom posljednje dvije godine.

Država i Agencija za osiguranje depozita BiH, sa jedne, i EBRD, sa druge strane, bli-zu su zaključenja ugovora koji bi trebao obezbijediti fond od 50 miliona eura. Taj fond će biti osnovica za povećanje nivoa osiguranih depozita na 50.000 KM“ - zaključio je Kozarić.

Kemal Kozarić: Bolje upravljanje rizicima


SASE

Na kotaciji kompanija je ostva-ren promet u iznosu od 1.153.987,06 KM ili 13,34% od

ukupno ostvarenog redovnog prometa. Na ovom segmentu tržišta prometova-no je ukupno 87.815 dionica. Najveći promet na kotaciji kompanija ostvaren je dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu od 1.006.534,86 KM, uz mjesečni porast kursa od 12,45%. Na drugom mjestu po prometu nalazi se emitent Sarajevo osiguranje d.d. Sara-jevo sa ostvarenim prometom od 147.452,20 KM i porastom vrijednosti dionica od 12,03%. Dionicama emiten-ta Klas d.d. Sarajevo, nije bilo trgovano u maju 2009. godine.

Na kotaciji fondova, promet ostva-ren u maju iznosio je 1.196.197,41 KM ili 13,83% od ukupno ostvarenog redo-vnog prometa. Najveći promet na kota-ciji ostvaren je dionicama emitenta IF BIG Invest gr. d.d. Sarajevo u iznosu od 604.413,40 KM, uz mjesečni porast

Piše: Elvira Ahmetovićkursa od 36,93%. Na drugom mjestu po prometu nalazi se emitent IF Naprijed d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 173.896,11 KM i padom vrijednosti dionica od 15,35%. Dionicama emiten-ta IF Herbos fond d.d. Mostar, koje su u maju doživjele porast vrijednosti od 48,74%, trgovano je u obimu od 171.863,48 KM. Na ovom segmentu tr-žišta prometovano je ukupno 290.060 dionica. Promet na Primarnom slobo-dnom tržištu iznosio je 4.629.621,92 KM ili 53,54% od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Primarnom slobodnom tržištu u maju ostvaren je sa dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u iz-nosu od 1.444.947,79 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent BH Telecom d.d. Sarajevo sa iznosom od 1.060.651,61 KM. Treće i četvrto mjesto zauzimaju Fabrika duha-na Sarajevo d.d. Sarajevo sa prometom od 878.050,73 KM, te IK Banka d.d. Ze-nica sa ostvarenim prometom u iznosu od 355.399,22 KM. Veliko interesovanje investitora vladalo je i za dionicama emitenta Šipad komerc d.d. Sarajevo, čijim se dionicama trgovalo u iznosu od 258.910,60 KM.

Promet na Sekundarnom slobodnom tržištu iznosio je 1.667.899,99 KM ili 19,29% od ukupno ostvarenog redov-nog prometa. Najveći promet na Sekun-

darnom slobodnom tržištu u maju os-tvaren je sa dionicama emitenta Elektro Grupa d.d. Jajce u iznosu od 824.790,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent Unis d.d. Sa-rajevo sa iznosom od 576.013,50 KM. Treće i četvrto mjesto zauzimaju Her-cegovina auto d.d. Mostar sa prometom od 33.130,04 KM, te Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj sa ostvarenim pro-metom u iznosu od 31.039,5 KM. Veli-ko interesovanje investitora vladalo je i za dionicama emitenta Medikomerc d.d. Sarajevo, čijim se dionicama trgo-valo u iznosu od 30.994,82 KM.

U maju na tržištu za emitente u ste-čaju nije bilo zaključenih transakcija.

U maju 2009. godine na Sarajevskoj berzi bilo je prijavljeno 17 vanberzan-skih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 139.723,92 KM. Indeksi Sarajevske berze su u maju doživjeli porast, tako da je kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a zabilježen porast vrijednosti od 18,54%. Porast je zabilježen i kod glavnog indeksa Sarajevske berze – SASX-10, čija je vrijednost porasla za 10,76% u odno-su na prethodni mjesec. Vrijednost in-deksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je, također, zabilježio porast vrijednosti od 7,67%.

U maju 2009. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 10.103.030,30 KM, što čini 63,94 % od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. U sklopu 2.369 transakcija prometovano je 772.876 dionica.

Indeksi SASE i u maju bilježe porast vrijednosti


Nemoguće je ovaj članak ne po-četi podatkom da je Indeks investicionih fondova Republi-

ke Srpske (FIRS) u maju ostvario rast od 42,66 %. Značajnim rastom cijena zatvorenih investicionih fondova u po-sljednja dva mjeseca bavili su se i na otvaranju Četvrte međunarodne konfe-rencije Banjalučke berze o investicionim mogućnostima, koja je okupila oko 250 učesnika iz BiH i regiona. Čelnici insti-tucija tržišta kapitala RS ocijenili su da uzlet cijena akcija ZIF-ova, ali i predu-zeća iz sistema Elektroprivrede RS, po-kazuje da, nakon dugotrajne krize, sli-jedi period postepenog oporavka ber-zanskog tržišta. Aleksandar Džombić, ministar finansija RS, kazao je da će na-

dležne institucije u narednih mjesec da-na utvrditi strategiju razvoja investicio-nih fondova koja predviđa otvaranje po-stojećih ZIF-ova u cilju njihovog sna-žnijeg angažmana na berzanskom trži-štu. Najavio je, takođe, da će Vlada RS u okviru mjera za ublažavanje svjetske ekonomske krize učestvovati u dokapi-talizacijama na finansijskom tržištu.Milan Božić, direktor Banjalučke berze, istakao je da su investicioni fondovi izuzetno važni za tržište kapitala, zbog čega se kao neophodno nameće njiho-vo otvaranje zarad podsticaja tražnje i likvidnosti na tržištu. Miodrag Jandrić, predsjednik Komisije za hartije od vri-jednosti RS, kazao je da je za oživljava-nje tržišta ključno unapređenje korpo-rativnog upravljanja, napominjući da će se uslovi za to stvoriti od 1. jula kada na snagu stupa Zakon o privrednim društvima.

Optimizam koji se počeo stvarati oko tržišta kapitala ponovo su, nažalost, dje-limično zasjenile afere, bez kojih tržište kapitala Republike Srpske, izgleda, ne može da funkcioniše. Pored starog/no-vog problema između ČEZ-a i Elektro-privrede RS, pojavile su se i afere veza-ne za upravljanje firmom Tržnica a.d.

Banja Luka, kao i nepravilnosti kod sprovođenja blok posla sa akcijama NLB Razvojne banke a.d. Banja Luka. Još mnogo vremena će proći dok se ne prebole te „dječije bolesti” tržišta kapi-tala i uopšte korporativnog upravljanja u Republici Srpskoj.

Cijene akcija snažno porasle

Rast skoro svih indeksa Banjalučke ber-ze snažno je obilježio berzanska kreta-nja u maju 2009. godine. Indeks investi-cionih fondova Republike Srpske (FIRS) porastao je za čak 42,66 %, i sa 1.385,65 poena, koliko je iznosio 30. aprila, nje-gova vrijednost je dostigla 1.976,79 po-ena 31. 5. 2009. godine. I ostali indeksi su postigli značajan rast. Indeks predu-zeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) porastao je za 25,67 %, a Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) pora-stao je za 7,75 %. Od svih indeksa Banja-lučke berze, u maju 2009. godine na vri-jednosti je izgubio samo Indeks građe-vinskog sektora RS (GIRS) koji je na kraju maja imao vrijednost 0,16% manju od stanja na kraju aprila 2009. godine. U narednoj tabeli dato je kretanje indeksa Banjalučke berze u 2009. godini:

ANALIZA: BLSE

Rekordan rast FIRS-a

Rast skoro svih indeksa Banjalučke berze snažno je obilježio berzanska kretanja u maju 2009. godine. Indeks investicionih fondova Repub-like Srpske (FIRS) je porastao za čak 42,66 % i sa 1.385,65 po-ena, koliko je iznosio 30. aprila, njegova vrijednost je dostigla 1.976,79 poena 31. 5. 2009. go-dine. U maju 2009. obavljeno je 1.556 transakcija na berzi, više nego u bilo kojem drugom mjesecu u 2009. S obzirom na to da je ukupan promet u maju bio najniži mjesečni promet u 2009. godini, jasno je da je prosječna vrijednost transak-cije u maju bila znatno niža nego u prva četiri mjeseca ove godine. Na osnovu te činjenice ne treba brzopleto donositi bilo kakve zaključke, ali može se pretpostaviti da je porast ci-jena akcija ponovo povećao in-teresovanje „sitnih investitora“, što je uslovilo povećanje broja transakcija manje vrijednosti.

Piše: Čedomir Spasojević


jih hartija od vrijednosti Banjalučke ber-ze dat je u sljedećoj tabeli:

U maju 2009. godine nastavljen je trend rasta tržišne kapitalizacije, koja je već dva mjeseca u porastu. Tržišna kapitali-zacija svih hartija od vrijednosti kotira-nih na Banjalučkoj berzi iznosila je kra-jem maja 3.751.501.958 KM i predstavlja 29,99 % rekordne kapitalizacije iz aprila 2007. godine.

Porast broja transakcija uz skroman promet

Veliki rast indeksa Banjalučke berze ostvaren u maju, nažalost, nije značaj-nije uticao na porast prometa, tako da Banjalučku berzu i dalje karakteriše ne-dovoljna likvidnost. Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u maju 2009. godine je iznosio 6.019.744 KM i to je najmanji do sada, mjesečni ukupni promet na berzi u 2009. godini. To je zaista pora-zna činjenica, pogotovo kada se ima u vidu da su i za ostala četiri mjeseca 2009. godine karakteristični izuzetno skromni prometi. Nešto povoljnija situ-acija je kada se posmatra redovan pro-met od trgovine akcijama koji je u maju 2009. godine iznosio 4.717.404 KM i za 800.000 KM je veći od redovnog pro-meta ostvarenog u aprilu. Ipak i redo-van promet je izuzetno skroman i on je još uvijek 20-ak puta manji od redovnih prometa od prije dvije godine, koji su iznosili 80-100 miliona KM. Najlikvi-dnije hartije od vrijednosti u maju su ponovo bile akcije Telekoma Srpske (LKM-R-A), za koje se sa punim pra-vom može reći da predstavljaju najatra-ktivniju hartiju od vrijednosti na Banja-lučkoj berzi. Pregled deset najtrgovani-

I pored već spomenutog skromnog pro-meta, jedna činjenica vezana za trgovi-nu na Banjalučkoj berzi možda daje po-voda za optimizam. U maju 2009. godi-ne obavljeno je 1.556 transakcija na berzi, više nego u bilo kojem drugom mjesecu u 2009. godini. S obzirom na to da je, kao što smo već rekli, ukupan promet u maju bio najniži mjesečni promet u 2009. godini, jasno je da je prosječna vrijednost transakcije u maju bila znatno niža nego u prva četiri mje-seca ove godine. Na osnovu te činjenice ne treba brzopleto donositi bilo kakve zaključke, ali može se pretpostaviti da je porast cijena akcija ponovo povećao interesovanje „sitnih investitora“, što je uslovilo povećanje broja transakcija manje vrijednosti. U slučaju da je ta pretpostavka tačna, to bi bio izuzetno pozitivan signal u pravcu mogućeg po-većanja likvidnosti berze.

Zanimljivo je da je u maju 2009. go-dine, nakon povratka na berzu poslije

Komisija za formiranje i reviziju berzanskih indeksa Banjalučke berze promijenila je sastav berzanskog indeksa RS BIRS. Umjesto akcija banjalučke NLB Razvojne banke, Fabrike cijevi Unis iz Dervente i Jelšingrad livnice čelika Banja Luka, koje više ne is-punjavaju neophodne kriterijume, u BIRS su uvrštene akcije Jahorina osiguranja Pale, Poljoprivrednog dobra Semberija Bijeljina i Meridiana Banja Luka. U Banjalu-čkoj berzi napominju da se sastav indeksa investicionih fondova (FIRS) i preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS10) nije mijenjao.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� ��

��

��

��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� � � �

��


privremenog isključenja, Hypo Broker ponovo postao lider po ostvarenom prometu i posredstvom ove kuće ostva-reno je 28,37 % ukupnog prometa na Banjalučkoj berzi.

Usvojen bodovni sistem „scorecard“

Banjalučka berza je 11. 5. 2009. godine usvojila bodovni sistem („scorecard“) za praćenje nivoa korporativnog upra-vljanja u preduzećima uvrštenim na Banjalučku berzu. Scorecard je izrađen u saradnji sa IFC-om (International Finance Corporations, grupa Svjetske banke), LOK institutom iz Sarajeva te uz podršku Komisije za hartije do vri-jednosti RS, a po uzoru na njemački Scorecard.

Osnovni cilj izrade Scorecarda je da se napravi alat za vrednovanje primjene dobre prakse i principa korporativnog upravljanja u preduzećima u Republici Srpskoj, te da se omogući da preduzeća utvrde dostignuti nivo i kvalitet sop-stvenog korporativnog upravljanja. Pri-mjenom Scorecarda biće omogućeno poređenje dostignutog nivoa korporati-vnog upravljanja u RS, sa korporativnim upravljanjem u drugim preduzećima. Krajnji cilj je unapređenje nivoa korpo-rativnog upravljanja u akcionarskim društvima koja posluju u Republici Srp-skoj, kako bi se privukao veći broj po-tencijalnih investitora.

Može se reći da uvođenje ovog si-stema predstavlja još jedan od značaj-nih napora Banjalučke berze i Komisije za hartije od vrijednosti da kreiraju am-bijent koji će privući potencijalne inve-stitore na berzu i omogućiti izvlačenje Banjalučke berze iz skoro dvogodišnje krize. Nadamo se da će u svojim namje-rama uspjeti i da ti pozitivni koraci neće biti poništeni različitim aferama i skan-dalima, kojih, nažalost, ima dovoljno.

Komisija za hartije od vrijednosti RS izrazila je sumnju u nezakonita predstavljanja i glasanja Udruženja akcionara banjalučke Tržnice na sjednicama skupštine akcionara tog preduzeća, zbog čega je predmet dostavila Okružnom tužilaštvu Banja Luka. Čla-novi Udruženja akcionara Tržnice, na čijem je čelu direktor tog preduzeća Radosav Grbić, čine poslovodstvo, radnici i drugi akcionari. Komisija za hartije od vrijedno-sti je otkrila da to udruženje ni na jednoj od sjednica Skupštine akcionara Tržnice održanih u periodu od 2002. do 2007. godine nije predstavljalo onoliko procenata glasova koliko su upisivale verifikacione komisije na tim sjednicama. U dopisu do-stavljenom Tužilaštvu ističe se da je Udruženje akcionara Tržnice na tim sjednicama upisano da predstavlja između 28,8 i 45,6 odsto akcija preduzeća, u zavisnosti od sjednice, iako je stvarno zastupalo između 17,7 i 45,5 procenata akcija. Komisija je stoga Tužilaštvu sugerisala da ispita zakonitosti konstatacija i verifikacija od straneverifikacionih komisija na sjednicama Skupštine Tržnice.

“Iz istog razloga smatramo da ima osnova za sumnju da se u takvim radnjama stiču obilježja nekog delikta, prije svega u falsifikat zapisnika kao dijela poslovne do-kumentacije” – ističu u Komisiji. Spornim, takođe, smatraju i legitimitet rada Udru-ženja akcionara prilikom zauzimanja stavova na sjednicama Skupštine, odnosno za-konitost predstavljanja, ocjenjujući upitnim da je prethodno unutar te asocijacije obezbijeđena potrebna saglasnost većine članova. Ukazuje se, takođe, na potrebu is-pitivanja ispravnosti sačinjenih pristupnica članova Udruženja akcionara Tržnica iz 2000. godine, navodeći 165 sumnjivih slučajeva. Među njima pominju pristupnice u kojima su članovi prihvatili prava i obaveze iz ugovora o udruživanju u vrijeme kada taj ugovor nije ni postojao te slučajeve potpisivanja imenom drugih osoba, kao i u ime maloljetnika. Radosav Grbić, predsjednik Skupštine tog udruženja, izjavio je da ne može komentarisati taj slučaj, jer nije upoznat s rješenjem Komisije za hartije od vrijednosti.

Američki servis poslovnih vijesti Bloomberg prvi put je objavio investicionu prepo-ruku za hartije od vrijednosti neke kompanije sa Banjalučke berze i to Telekoma Srpske. Preporuku za kupovinu akcija Telekoma Srpske s ciljnom cijenom od 1,51 KM na rok od 12 mjeseci sačinio je berzanski posrednik Advantis broker iz Banje Luke. Vrijednost akcija te najprofitabilnije kompanije u RS na jučerašnjem trgovanjuiznosila je 1,27 KM. Branko Kecman, direktor Advantis brokera, kazao je da su pro-jekciju rasta cijene Telekoma Srpske dobili analizom poslovanja tog preduzeća putem standardnih metoda koje se koriste na razvijenim tržištima.

“Ovo je uobičajena praksa na razvijenim tržištima kapitala, gdje investicione ban-ke i brokerske kuće svakodnevno daju preporuke za kupovinu ili prodaju određenih hartija od vrijednosti” – istakao je Kecman.


Cijene nafte su se primakle nivou od 75 USD po barelu što saudijski ministar na-fte smatra „fer“. Po njegovome mišljenju, ova cijena neće ugroziti ekonomski ra-stom a u isto vrijeme će biti podsticaj za nova istraživanja i proizvodnju. Nizom drastičnih smanjenja proizvodnje, OPEC (uglavnom Saudijska Arabija) je smanjio izvoz za oko četiri miliona barela dnevno (mbd) od novembra prošle godine. Kra-jem prošlog mjeseca, naftni kartel se sa-stao u Beču, gdje je odlučeno da se proiz-vodne kvote ne mijenjaju. Cijene su se konačno stabilizirale i od tada su krenu-le da rastu u očekivanju bolje ekonom-ske klime.

Ukupna potražnja za derivatima u SAD-u u martu ove godine je iznosila oko 18,67 mbd. To je preko 5% ispod potra-žnje u isto vrijeme prošle godine (grafi-kon ispod), i najniži nivo potražnje u ovom mjesecu od 1997. Mada je ovaj naj-veći potrošač nafte na svijetu i dalje suo-čen sa ekonomskom krizom i uveliko smanjenom potražnjom za naftnim deri-vatima, drugi po redu potrošač u svijetu – Kina, i dalje raste stopom od oko 6% godišnje.

Kina je ključ za cijene nafte

NAFTNA KOLUMNA

Adnan Imširović

Kineska ekonomija izgleda puno zdra-vija. Prije svega, kineske banke nisu pogo-đene finansijskim problemima kao ame-ričke. Drugo, paket mjera za stimulaciju ekonomije je u Kini veći nego u SAD-u u odnosu na obim privrede. Konačno, po-tencijal za rast je daleko veći u Kini u poređenju sa većinom zemalja u svijetu.

Statističke podatke za Kinu nije uvijek lako dobiti. Ispod na grafikonu se vidi kretanje cijena na kineskoj berzi (FTSE Xinhua index) u poređenju sa prosjekom za ostatak svijeta (FTSE All World Index). Povjerenje investitora je, dakle, jasno ge-ografski opredijeljeno.

U aprilu ove godine, potražnja za ben-zinom u Kini je porasla 13% u odnosu na mart, a ukupna potražnja za svim deriva-tima je povećana za 4%. Još interesantni-ji je podatak (Reuters) da je prošlog mje-seca broj prodanih automobila u Kini bio veći nego u SAD-u. Broj privatnih auto-mobila u Kini je u prošloj godini pora-stao za oko četvrtinu. Do 2015. godine

se očekuje da će ova zemlja imati 100 mi-liona automobila. To je još uvijek mnogo manje od oko 300 miliona trenutno na ulicama Amerike. Ali trend je, sigurno, na strani Kine. Grubo izračunate cifre kažu da, ako bi Kinezi trošili naftne de-rivate po glavi stanovnika kao Amerikan-ci, cijela svjetska proizvodnja ne bi bila dovoljna da zadovolji samo njihove po-trebe. Kinezima je jasno da bi razbaciva-nje naftom dugoročno bilo katastrofa. Zbog toga su cijene benzina na pumpa-ma u Pekingu oko 40% iznad cijena u SAD-u (tabela ispod je iz Reutersa):

U zaključku, sve su prilike da će Kina izaći iz ove finansijske krize relativno brzo, puno brže nego SAD i druge razvijene zemlje. Kao drugi najveći uvoznik nafte u svijetu, Kina ima vodeću ulogu u for-miranju cijena. U ovome leži glavno obja-šnjenje povećanja cijena sirove nafte u posljednjih nekoliko nedjelja.

�


Prije nekoliko decenija sjećam se jednog od poznatijih muzičkih festivala na kojem sam i sam bio

prisutan nekoliko dana. Svako veče je bila zabava na kojoj ništa nije falilo i svako jutro je donosilo pogled na krizu pojedinaca. Niko ne bi pomislio da je tako duboka. Pojedinci su se skupljali u kafićima s namjerom da sa jednim ili dvoje „kratkih“ smire svoje drhtanje ru-

Prodajna kriza je najbolji izazov za dobre rezultate

Piše: Evgen Gecku. Dnevna kriza je za njih tako poče-la svoj epilog ujutro podizanjem čašica koje su smatrali lijekom.

Jedno jutro dogovorili smo se sa ko-nobarom da na jednom od naših bliskih prijatelja ustanovimo da li je to zbilja tako. Počelo je kao šala, ali se pokazalo nešto što nismo predvidjeli. Umjesto žestokog pića, namještena je bila obična hladna voda. Kada je čašice nabrzinu popio, čak je trznuo glavom pokazujući kako je žestoko i odmah rekao konoba-ru „daj još jednu“.

Sve u što se vjeruje ima svoj učinak

Značaj toga što se misli i vjeruje ima po-seban učinak na svakog pojedinca kao i

na okolinu. Razumijevanje takvog učin-ka navodi na to kako je potrebno pažlji-vo postupati, posebno u kriznim situaci-jama. Pesimizam brzo dovodi do viru-snog djelovanja, što se na druge prenosi velikom brzinom i sve većim strahom. Činjenica može dovesti najprije do nedo-stataka pouzdanja i posljedično slabih rezultata ili propasti. Od posebnog zna-čaja je to kada strah pokazuju voditelji, odnosno rukovodioci.

Vjerovanje u krizu ne donosi poziti-vne rezultate. Prije nekoliko dana razgo-varao sam sa nekoliko izlagača knjiga koji svjesno izazivaju vlastitu krizu. Kažu da je recesija i njih zatekla i da ne ulažu u nove projekte. Odlučili su da će živjeti od toga što su do sada učinili, jer su uvje-reni da tržište neće podnositi nova ula-

Kriza je u prodajnim sferama najviše pogodila one za koje se to predvidjelo. O samoj krizi do sada nisu razmišljali, smatrajući da to nije potrebno, kao što nije potreban krizni plan koji bi prikazivao smjer u takvim situacijama.


ganja. Možete zamisliti kolika sredstva su kasnije potrebna da se ponovo uspo-stavi normalan tok rada.

Ponekad pojedine kompanije same sebi stvaraju krizu da mogu drugima pokazati kako je situacija teška. Neplaća-nje, sve duže odgode naplate i sve veći interes za potražnjom novca primarni su subjekt u većini prodajnih razgovora. Premalo je optimističnih i konkretnih prihvatanja, odnosno odluka za suoča-vanje sa realnim stanjem. U potpunosti je potrebno razumjeti da nova ulaganja donose nove mogućnosti, ali moraju biti po svemu drugačija od dosadašnjih.

Mijenjanje cijelog koncepta rada, po-sebno u odnosima s kupcima stvaranjem većeg zanimanja za određenu tematiku, posebno praktičnu, i poduzimanje kon-kretnih mjera u marketinškom konceptu, samo su osnovne činjenice drugačijeg poslovanja. Omogućiti to što tržište tra-ži i manje se opredijeliti na ono što bi za tržište bilo dobro, moglo bi smanjiti tro-škove poslovanja. Vjerovanje u kupce i njihove želje je puno jeftinije od savjeto-vanja, odnosno mišljenja stručnjaka za predvidljivu tematiku koja bi mogla ne-što doprinijeti. Prvo donosi profit, a dru-go ulaganje. Ali takvo ulaganje bi trebalo postići svoj cilj tek onda kada bi izvor sredstava bio sigurniji.

Realna slika prethodnog poslovanja

Sadašnja kriza pokazuje realnu sliku prethodnog ulaganja u sve tokove podu-zetničkog poslovanja. Istina je da je svjet-ska kriza lančano usporila sve djelatno-sti, posebno one sa nepoznatom vizijom. Istina je i to da su krize uvijek postojale i u budućnost će ih uvijek biti, kao što je istina da će se sadašnja kriza jednom za-vršiti. Posljedice će biti vidljive, za neke i bolne, ali za napredne i uporne će biti izazov.

U prodaji kao u ostalim djelatnostima kriza ne utiče na sve u istoj mjeri. Neki su u kriznoj situaciji čak napredovali. Je-dnostavno se toliko ne osvrću za prošlo-šću, koliko tragaju za rješavanjem sada-šnjih situacija. Ne bave se sami sobom kao što to u većoj mjeri čini konkuren-cija. Pažnju okreću na buduće djelovanje bez prethodnih grešaka, počevši od za-pošljavanja, pravilnog ulaganja, konkre-tnog planiranja i nekontroliranog troše-nja novca unaprijed.

Kako u krizi postupati prema zaposlenima?

Najvažnije u svakoj od kriznih situacija je održati dobre međusobne odnose sa svima. Načini komuniciranja posebno

vodećeg kadra prema podređenima mora biti pristupačniji, motivirajući i primje-reno autoritativan. Česti su primjeri kada rukovodioci svojim podređenim prepu-štaju prenošenje slabijih vijesti ostalim zaposlenima. To smanjuje povjerenje u zaposlene, istovremeno i njihovu produ-ktivnost.

Dobro je otvoreno pojasniti šta se zbog određenih okolnosti može očekiva-ti, ali istovremeno je potrebno preuzeti i odgovornost za zadatke koji se predviđa-ju na motivacijski način. To znači, učinit ćemo to zbog tog i tog razloga i od vas očekujem dogovorene rezultate. Ukoliko se u toku izvođenja zadataka nađete u poteškoćama, odmah se obratite meni. Tako djeluju primjerni rukovodioci u kriznim situacijama. Odgovornost preu-zimaju na sebe, ali sa jasnim stajalištima i konkretnim ciljevima. Navedeno se u potpunosti razlikuje od načina rukovo-ditelja koji dodatno ugrožavaju već iona-ko tešku situaciju. Recimo, ukoliko ne-ćemo uspjeti u postavljenim zadacima, određeni broj zaposlenika dobit će otkaz.

Kriza nije najbolje vrijeme da se ru-kovodioci udaljavaju od zaposlenih. I ako dođe do otpuštanja zaposlenih, po-trebno je to činiti sa velikom mjerom ra-zumijevanja i poštovanja prema svima. Takvim postupanjem se može očuvati ugled kompanije u cjelini. Pobjednici krize su uvijek oni koji svjesno postupa-ju sa nastalim nepredvidivim situacija-ma i koji tragaju za optimalnim, posebno sadašnjim (trenutnim) rezultatima. Brza aktivnost, mijenjanje mišljenja, pridobi-vanje informacija, savjetovanje od strane stručnjaka i podređenih pogotovo sma-njuje strah i svim zaposlenima povećava zanimanje za bolje stvaranje.

Kako u krizi postupati s kupcima

Kada se smanjuje kupovna moć, odno-sno smanjuje prodaja, povećavaju se za-htjevi potrošača. Što su veći zahtjevi, to se teže prodaje. Posljedično tome raste i zanimanje za kupce od strane proizvo-đača ili posrednika, što onda utiče i na kvalitet ponude i prodaje. Kada je potra-žnja za robom manja od ponude, vidlji-vo je koliko se prije krize ulagalo u vla-stite kupce. Posebno je to primjetno u prodajnim kompanijama u kojima se pa-žnja više posvećuje samoj robi ili cijenama.

Komuniciranje s kupcima je jedna od važnijih stvari u prodajnoj sferi. Samo pridobivanje novih kupaca je u toku kri-ze mnogo teže od uobičajenog poslova-nja. Navodno se njihov broj smanjuje, što i te kako utiče na naredno pravilno okretanje novca. Konstantno obavješta-vanje preko prospekata o vrijednostima proizvoda ne donosi više očekujuće re-zultate kao što je to bilo do nedavno. Po-

Obrazovani kupci ne kupuju bezgla-vo. Željni su informacija kojima mo-gu zahtijevati kvalitet usluga ili pro-izvoda. Što su takve informacije više usmjerene i zahtjevne, to više se može kod kupaca stvarati pouzdanje i lo-jalnost. U krizi mogu pobijediti oni koji se više bave kupcima, a manje robom.

trebno je nešto bolje i drugačije od klasi-čnog marketinga.

Obavještavanje kupaca preko elektron-skih medija, internih novina kojima se mogu bolje upoznati sa proizvodima i sekundarnim manje poznatim okolnosti-ma, čine u kupcima veću sigurnost i osjećaj za vođenje brige o njima. Jasno je potrebno polagati pažnju konkretnim razlozima za saradnju i preko drugih medija (radio, lokalne televizije) na os-novu praktičkih emisija ili obavještava-nja na način koji kupcima pokazuje nji-hovu korist.

Napredne kompanije sve više novca ulažu u obrazovanje svojih kupaca. Ra-zlog tome je jednostavan i u potpunosti efikasan. Što se više kupaca upozna saproizvodima i njihovim karakteristikama, to su proizvodi zanimljiviji. Uporedo s tim, ponuđači pridobiju informacije sa strane kupaca od kojih i sami nešto na-uče. Posebno se upoznaju s onim što nji-hove kupce zapravo interesira i što ku-pci od ponuđača očekuju. Stvaraju se klubovi, informativni centri i pripremaju se različita predavanja, posebno prije ku-povine određenih proizvoda. Realno i praktično prikazivanje i preko recimo internetskih stranica otvara još nedovolj-no neiskorištene mogućnosti prodaje.


TEMA

resorni ministri dobili zadatak organizi-rati sastanke na ministarskom nivou u cilju uobličavanja prijedloga zakona koji nisu mogli proći parlamentarnu proce-duru. Zakon o prijevozu opasnih mate-rija je u okviru Ministarstva komunika-cija i transporta BiH prvobitno pripre--man u verziji Zakona o međunarodnom i međuentitetskom prijevozu opasnih materija, a kasnije je u cilju izbjegavanja mogućnosti diskriminacije, odlučeno da se priprema u formi jedinstvenog Zako-na o prijevozu opasnih materija u BiH. Izrada ovog Zakona je uvjetovana i od-redbama Sporazuma o stabilizaciji i pri-druživanju, prema kojem Bosna i Herce-

Na sastanku održanom 26.5.2009. godine u Sarajevu nije postignut načelni sporazum o ponovnom

upućivanju Zakona o prijevozu opasnih materija u parlamentarnu proceduru. Sastanak je organizirao ministar komu-nikacija i transporta Božo Ljubić, a na osnovu zaključka Vijeća ministara BiH od 14.5.2009. godine, prema kojem su

Prijevoz opasnih materija (ni)je u nadležnosti entiteta

govina ima obavezu „uskladiti svoje pro-pise o sigurnosti na cestama, naročito u pogledu prijevoza opasnih materija, sa propisima Zajednice do kraja treće godi-ne od stupanja na snagu ovoga Sporazu-ma“.

Također, kako je donošenje ovog za-kona jedna od obaveza Bosne i Hercego-vine na evropskom putu, predloženo je da se ovaj zakon uvrsti u listu priorite-tnih, među kojima su bili i Zakon o oru-žju i Zakon o kontroli kretanja oružja i vojne opreme. S tim ciljem, donesena je i Odluka Vijeća ministara broj 82/07 od 18.7.2007. godine o uspostavi međuage-ncijskih radnih grupa za izradu prijedlo-

Bosna i Hercegovina je propustila šansu da u oblasti prijevoza opasnih materija približi svoje zakonodavstvo legis-lativi EU, odnosno transportnom Acquisu. Naime, na sastanku koji je održan krajem maja u Sarajevu, predstavnici entitetskih i državnih institucija nisu mogli postići načelni sporazum o ponovnom upućivanju Zakona o prijevozu opasnih materija drumom u parlamentarnu proceduru, na šta se čeka čak 15 godina. Predstavnici Republike Srp-ske smatraju da je prijevoz opasnih materija u isključivoj nadležnosti entiteta i da nema osnove da se to pitanje definira posebnim zakonom na državnom nivou, bez prethodne promjene Ustava BiH. Osim toga, Republika Srp-ska već ima vlastiti zakon iz te oblasti, koji je u potpunosti usaglašen s evropskim standardima, direktivama i kon-vencijama.

Piše: Zijad Sinanović


ga propisa kojima se uređuje oblast pro-izvodnje, prijevoza, čuvanja i skladište-nja oružja i vojne opreme i prijevoza opasnih tvari i sredstava dvojne namje-ne, prema kojoj su određene radne gru-pe za izradu predmetnih zakona, koje su imale zadatak pripreme propisa i dosta-vljanje resornim ministarstvima na ra-zmatranje i upućivanje u obliku prijedlo-ga Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje.

Radna grupa za izradu prijedloga Zakona o prijevozu opasnih materija, na čijem čelu je bio predstavnik Ministar-stva komunikacija i prometa BiH, pri iz-radi spomenutog prijedloga rukovodila se evropskim principima i međunaro-dnim konvencijama.

Izostalo učešće predstavnika iz RS

U radu grupe nije učestvovao predsta-vnik MUP-a RS, na temelju dopisa MUP-a RS, a prema Zaključcima Narodne sku-pštine RS od 11.4.2007. godine. Prema ovom dopisu, izrada Zakona o prijevozu opasnih materija nije u nadležnosti Mi-nistarstva komunikacija i transporta BiH, jer je ova tematika regulirana Za-konima na entitetskom nivou, iako je spomenuta Odluka Vijeća ministara broj 82/07 donesena čak tri mjeseca kasnije.

Navedenom Odlukom Vijeća mini-stara određen je i rok za izradu ovog Za-kona, te je radna grupa, i bez prisustva imenovanog predstavnika MUP-a RS, nastavila sa radom i pripremom Zakona. Tekst Nacrta zakona je pripremljen i do-stavljen Ministarstvu na dalju procedu-ru. Prijedlog Zakona je utvrđen na Vije-ću ministara u 12. mjesecu 2008. godine i upućen u parlamentarnu proceduru.

Prema propisanoj proceduri, prije-dlog je prvo bio upućen na Ustavnopra-vnu komisiju Predstavničkog doma PS BiH, koja je utvrdila postojanje ustavnog osnova i usklađenosti sa pravnim siste-mom BiH. Dan kasnije, na Komisiji za saobraćaj i komunikacije PSBiH, podr-žani su principi Zakona u prvom čitanju. Čudno je da je na ovoj komisiji došlo do preglasavanja, jer predstavnici iz Repu-blike Srpske nisu glasali za ovaj prijedlog, zbog stava da ne postoji saglasnost o us-tavnom osnovu za donošenje Zakona, i pored činjenice da dan ranije Ustavno-pravna komisija nije našla nijednu za-mjerku za ovaj prijedlog. Najzanimljiviji detalj sa ovog sastanka je da je i predsje-dnik Komisije za saobraćaj i komunika-cije Branko Dokić glasao protiv ovog Zakona, iako je upravo on kao tadašnji ministar komunikacija i transporta for-mirao radnu grupu unutar Ministarstva za izradu ovog Zakona. Na 46. plenarnoj sjednici Predstavničkog doma 18.2.2009. nije bilo entitetske većine za usvajanje Prijedloga te je u skladu sa Poslovnikom

o radu Predstavničkog doma PS BiH odlučeno da se sazove Kolegij, koji je trebao, radeći kao komisija, postići do-govor o ovom Prijedlogu zakona. Na 47. plenarnoj sjednici Predstavničkog doma 4.3.2009. nije usvojen Izvještaj Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti. Naime, prilikom glasanja o Prijedlogu zakona svi poslanici iz RS su bili protiv, te je Prijedlog zakona odbijen u prvom čitanju.

Prijedlog Zakona, dakle, nije ni ra-zmatran u Domu naroda PS BiH.

Stranci pomogli više od države

Kako ovaj prijedlog Zakona nije prošao zakonski propisanu proceduru, Vijeće ministara je 14.5.2009. donijelo spome-nuti zaključak da se održe ministarski sa-stanci za svaki od „problematičnih“ zako-na, kako bi se omogućilo postizanje sa-glasnosti za njhovo donošenje.

Iako je u svom radu radna grupa ko-ristila dugogodišnje iskustvo eksperata koji se bave prijevozom opasnih materija, iako su ugrađeni evropski principi iz ove oblasti u prijedlog zakona, iako je korište-na stručna podrška eksperata iz UNECE WP.15 (koja je nadležna za evropski Spo-razum o međunarodnom cestovnom pri-jevozu opasnih materija (European Agre-ement concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road – ADR), iako su u Prijedlog zakona ugra-đene evropske direktive iz ove oblasti, iako je Prijedlog zakona u potpunosti na-slonjen na međunarodne konvencije iz ove oblasti (ADR, RID, ADN, SOLAS, ICAO, UPU), iako je Prijedlog zakona, prema mišljenju Generalnog sekretara

WP.15 UNECE-a, koji potpisuje izmjene ADR-a svake dvije godine, u potpunosti usaglašen sa Acquisem, to nije bilo do-voljno da se iznađe način za postizanje saglasnosti oko teksta Zakona o prijevozu opasnih materija.

Neshvatljivo je da je radna grupa u procesu izrade prijedloga zakona imala veću podršku od međunarodnih institu-cija koji su organizirali radionice, dovo-dili strane savjetnike i angažirali najjače eksperte u Evropi iz ove oblasti, nego što je imala pomoći od strane predstavnika vlastite države.

Bitan uvjet za liberalizaciju viznog režima

Donošenje ovog zakona bi predstavljalo ispunjenje jednog od preduslova za libe-ralizaciju viznog režima. Kako ovo nije bio dovoljan razlog za donošenje ovog Zakona, kako onda možemo očekivati da se u BiH na vrijeme donese zakon koji će regulisati uvođenje digitalnih ta-hografa u drumskom prijevozu. Očito da nadležne u ovoj državi ne interesuje činjenica da bosanskohercegovački pri-jevoznici sa svojim vozilima, a sve zbog neozbiljnosti odgovornih u institucijama na svim nivoima vlasti, od 16.6.2010. go-dine, najvjerovatnije, neće moći čak ni izaći preko granica Bosne i Hercegovine.

Tada će neko morati izaći pred pred-stavnike jedne od rijetkih privrednih grana u BiH koja još uvijek radi i reći zbog čega se zakon o digitalnim tahogra-fima nije donio na vrijeme, kao i jasnoprozvati odgovorne koji transportnu in-dustriju, koja je ionako već na koljeni-ma, guraju i dalje u nepovrat.

I OPŠTI PODACI O KOMORI

1. Puni i skraãeni nazivVANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA

KOMORA BiH SARAJEVO,VTK BiH

2. Sjedište, telefon, telefax i e-mail Sarajevo, Branislava Ðurðeva 10, 00387 33 663 370, 222 427, www:komorabih.ba

II PODACI O FINANSIJSKOMPOSLOVANJU KOMORE

Podaci iz Bilansa stanja:

AKTIVA KM

a) Dugotrajna imovina 2.599.154

b) Kratkotrajna imovina 6.843.268

c) Ukupna aktiva 9.442.422

PASIVA KM

a) Trajni izvori 7.851.146

b) Dugoroène obaveze 3.141

c) Kratkoroène obaveze i razgranièenja 1.588.135

d) Ukupna pasiva 9.442.422

Podaci iz Bilansa uspjeha: KM

a) Prihodi 7.734.194

b) Rashodi 6.774.983

c) Višak prihoda nad rashodima 959.211

III PODACI O VANJSKOM REVIZORU

1. Ime i sjedište vanjskog revizora REVSAR d.o.o. Sarajevo, Dolina 2

2. Završno mišljenje vanjskog revizora o finansijskim izvještajima

Podaci iz izvještaja su revidirani i mišljenje jePOZITIVNO



Na nedavno održanom stručnom skupu i 1. susretu međunarodnih prijevoznika i špeditera u Bosni i Hercegovini, kada su održane i skupštine ovih udruženja, prijevoznici i špediteri su iskoristili priliku ne samo da iznesu i prodiskutiraju čitav set problema sa kojima se susreću, nego i da zajednički, donesu određene zaključke, preporuke i prijedloge načina njihovog rješavanja. Najveći broj pitanja odnosi se na Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Upravu za indirektno oporezivanje BiH, Graničnu policiju BIH, Inspektorate, ali nisu zaobiđeni ni Vijeće ministara BiH i entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta BiH.

Udruženje prijevoznika u međunaro-dnom i međuentitetskom prijevozu pu-tnika donijelo je sljedeće zaključke i preporuke:

1. Traži se od Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine da:1.1. Donese neophodne mjere u cilju za-ustavljanja negativnog trenda u ekono-miji i zapošljavanju u Bosni i Hercego-vini,1.2. Pokrene procedure za zaključivanje Sporazuma o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i roba između Bosne i Hercegovine i država sa kojima ovi sporazumi nisu zaključeni.

2. Traži se od Ministarstva komunika-cija i transporta Bosne i Hercegovine da:2.1. Pokrene procedure za donošenje Zakona o cestovnom prijevozu Bosne i Hercegovine, koji treba da bude usagla-šen sa EU direktivama iz oblasti cestov-nog prijevoza,2.2. Pokrene procedure za donošenje Zakona o digitalnom tahografu, koji tre-ba da bude usaglašen sa EU direktivama iz oblasti cestovnog prijevoza,2.3. Donese novi Pravilnik o načinu i po-stupku usklađivanja i registriranja redo-va vožnje međuentitetskih autobuskih linija,2.4. Okonča procedure definisane Pravil-nikom o tehničkim pregledima vozila,2.5. Putem Ministarstva inostranih po-slova vrši zaštitu domaćih prijevoznika u inostranstvu i uspostavi jasnu koordi-naciju: • Ministarstvo komunikacija i transpor-ta BiH – Ministarstvo inostranih poslo-va BiH – Ambasade,• Prijevoznik – Vanjskotrgovinska ko-mora BiH – Ministarstvo komunikacija i transporta BiH,2.6. Završi postupak izdavanja licenci u skladu sa Pravilnikom o uvjetima i po-stupku izdavanja licenci za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza pu-tnika, tereta i opasnih materija,2.7. Donese Odluku o naplati putarina stranom prijevozniku na bazi reciproci-teta,2.8. Pojača nadzor i kontrolu zakonito-sti rada u cestovnom prijevozu u cilju suzbijanja ilegalnog prijevoza i nelegal-ne konkurencije, i okonča postupake na kažnjavanju prekršioca,

2. Traži se od Ministarstva financijaBiH da:III. Riješiti pitanje javnih biljega odno-sno administrativne takse.

3. Traži se od Uprave za indirektno opo-rezivanje BiH da:IV. Riješiti pitanje garancija, raditi na pri-mjeni jedinstvene garancije i njenom pravilnom razduživanju, odnosno da se uvoznik zadužuje za eventualni nastanak duga, a ne da se tereti garancija špeditera.V. Riješiti pitanje terminala i njihovog dvostrukog naplaćivanja, kroz izmjenu Odluke o naplati terminala.

Udruženje međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta je donijelo sljedeće zaključke i preporuke:- Uputiti otvoreno pismo nadležnim vlastima, povodom povećanja akciza na gorivo (dodatna naknada za puteve od 0,10 KM/litru), te zahtjevati utvrđivanje povrata ovog dijela naknade za ovu ka-tegoriju, na način na koji je reguliran po-vrat PDV ili tražiti druge modelitete olašica u ovom segmentu. - Da Ministarstvo komunikacija i tran-sporta Bosne i Hercegovine, bez odlaga-nja objavi listu CEMT dozvola za 2009. godinu.- Izvršiti anketiranje prijevoznika o na-činu raspodjele osnovne kvote CEMT dozvola za 2010, te rezultate ankete do-staviti Ministarstvu komunikacija i tran-sporta BiH,- Zahtjevati od nadležnih institucija rješavanje problema viza za vozače,

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Her-cegovine proslijedila je nadležnim orga-nima i institucijama zaključke i prepo-ruke sa ovog skupa, a održan je i sa-stanak sa ministrom Božom Ljubićem i njegovim najbližim suradnicima, na kojem je razmotren dio pitanja koja su ovdje navedena i usaglašen način nji-hovog rješavanja.

Sigurno je da sva ova pitanja zahtjeva-ju punu pažnju, međutim za njihovu realizaciju u prvom redu je potrebna ne samo volja, nego i određen vremen-ski period. Bez sumnje, Vanjskotrgo-vinska komora BiH insistira i insisti-raće na realizaciji ovih zaključaka, ali nije neopravdana bojazan da prijevo-znici imaju sve manje mogućnosti da čekaju duga razmatranja nadležnih ili njihovo ćutanje. Njima trebaju brze i djelotvorne akcije... Odmah i sada.

2.9. Da u delegacije Mješovitih komisija za transport imenuje i predstavnike Udruženja pri VTK BiH,2.10. Smanji administrativne takse i na-knade za usaglašavanje redova vožnje,2.11. Pokrene postupke za usaglašavanje redova vožnje na međunarodnim i me-đuentitetskim linijama,2.12. Izvršit prijenos javnih ovlaštenja sa Ministarstva na Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine i to: - Usklađivanje redova vožnje,- Registriranje redova vožnje,- Izdavanje putnih listova sa spiskom putnika,2.13. Prije donošenja ovih akata, da iste dostavi Udruženjima prijevoznika pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Her-cegovine, da bi Udruženja dala svoje mi-šljenje po istim.

3. Traži se od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta BiH da:3.1. Definišu jedinstven način i visinuza plaćanja cestarina u cestovnom pri-jevozu,3.2. Izjednače domaće i strane ulagače u saobraćaju,3.3. Osavremene cestovnu infrastruktu-ru, te obezbjede modelitete ubrzanije izgradnje auto-cesta,3.4. Smanje i izjednače poreze i dopri-nose iz plaće i na plaću za zaposlene,3.5. Pojačaju nadzor i kontrolu zakoni-tosti rada u cestovnom prijevozu u cilju suzbijanja ilegalnog prijevoza i nelegal-ne konkurencije, i okončanju postupa-ka na kažnjavanju prekršioca.

4. Traži se Vlade Republike Srpske da:4.1. Pokrene inicijativu za izmjenu i do-punu Zakona o Fiskalnim kasama („Slu-žbeni glasnik Republike Srpske“, broj:69/07), u dijelu ukidanja obaveze insta-liranja fiskalnih kasa u autobusima, a da konačnu odluku o primjeni fiskalnih kasa u autobusima, donese nakon testiranja primjene fiskalnih kasa u autobusima.

Udruženje međunarodnih špeditera do-nijelo je sljedeće zaključke i preporuke:1. Traži se od Inspektorata FBiH i RS-a da:I. Usaglase jedinstveni spisak roba koje podliježu nadzoru i kontroli sanitarnog i tržišnog inspektora, ili donesu jedin-stveni spisak tih roba na nivou BiH.II. Usuglasiti visinu naknade za pregle-de inspektora u FBiH i RS, te također uskladiti radno vrijeme sa carinom.

SKUP ŠPEDITERA I MEĐUNARODNIH PRIJEVOZNIKA


ANALIZA

Nakon ulaska u EU Slovenija je uspješno provela brojne strate-gije, politike, platforme, rezo-

lucije, studije, programe i akcione pla-nove provođenja sporazuma, stavljaju-ći ključne institucije u status “stalnog zasjedanja“ i zapošljavajući neposredno preko 2.000 eksperata uz maksimalan angažman i podršku svih ostalih insti-tucija i organa, stvarajući pri tome po-zitivnu reformsku klimu i općedruštve-ni front u podršci reformama. Slično je uradila i Hrvatska (brojni strateški do-kumenti, preko 800 zaposlenih na pro-vođenju sporazuma, pet razvojnih fon-dova, 130 industrijskih zona itd.). Srbija pokušava realizirati istu praksu. U Bo-sni i Hercegovini se o SSP-u govori i piše samo prilikom periodičnih posjeta visokih dužnosnika EU, predsjednika Evropskih komisija, Dimitrija Korkula-sa prvenstveno, zaduženog za nadzor nad provođenjem Sporazuma u BiH,

Rezultati provođenja SSP-a

Piše: prof. dr. Dževad Šabić

Efekti vanjskotrgovinske robne razmjene

BiH sa EU u 2008.

umjesto da se o programima i rezultati-ma njegovog provođenja govori i piše svakodnevno, a da posjete g. Korkulasa i ostalih budu praznik utemeljen na is-tinskim rezultatima.

Direkcija za evropske integracije kao radno tijelo Vijeća ministara zadu-žena neposredno za koordinaciju pro-vođenja Sporazuma gotovo godinu dana nema direktora i zapošljava preskromnih 60-tak izvršilaca. Od dokumenata za provođenje Sporazuma ima samo “Ak-cioni plan provođenja odredbi Privre-menog sporazuma i SSP-a“ kao jedini domaći bh. dokument, koji na ukupno 37 stranica de facto predstavlja prijepis dinamike snižavanja carina na uvoz proizvoda iz EU sadržanih u Privreme-nom sporazumu i SSP-u.

Kako je već poznato, Bosna i Herce-govina je nakon gotovo osam godina (ne)korištenja jednostrano dobijenih koncesija za bescarinski izvoz roba na tržište Evropske unije, dana 16. juna 2008. godine konačno potpisala Spora-zum o stabilizaciji i pridruživanju, koji u naredne dvije godine trebaju parafira-ti ili verificirati, tj. usvojiti parlamenti svih zemalja članica uključujući i Parla-mentarnu skupštinu Bosne i Hercegovi-

ne, da bi nakon toga mogao stupiti na snagu u punom kapacitetu.

Pored ovog ”osnovnog”, potpisan je i dodatni Sporazum o trgovini i trgovin-skim pitanjima, koji je stupio na snagu 1. jula 2008. godine i koji se još, iz ra-zloga što će se primjenjivati do momen-ta usvajanja osnovnog, naziva “privre-meni“. Suštinskih razlika između osno-vnog i privremenog sporazuma nema. Zahtjevi su identični i razlikuju se samo po dinamici izvršenja, tako da privre-meni de facto predstavlja prvu fazu pri-mjene osnovnog. Sve ono što je priori-tet primjene osnovnog sporazuma pre-uzeo je privremeni sporazum, naravno po istim pravilima i procedurama. Bu-dući je privremeni sporazum na snazi, to su predmet analize ovoga priloga rezultati izvršenja njegovih zahtjeva u protekloj 2008. godini.

Koliko su dužnosnici BiH odgovor-no pristupili ovom obimnom i po dina-mici usiljenom i zahtjevnom poslu, vi-dljivo je između ostalog i iz činjenice da su parlamenti nekih članica EU ratifici-rali Osnovni sporazum prije Parlamen-tarne skupštine BiH, koja je to uradila početkom IV kvartala 2008. godine.

Ovo je prvi u serijalu članaka na temu rezultata provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Cilj mu je dvostruk: da informira poslovnu i ostalu javnost o zabrinjavajućim početnim rezultatima u primjeni Sporazuma kao nesporne i neu-pitne historijske i civilizacijske šanse privrede i građana BiH i da podstakne stvaranje proaktivnog odnosa privrede i građana BiH u stvaranju pozitivne reformske klime i intenziviranju reformskih procesa koje Sporazum zahtijeva i time prisili nadležne instituciji i državne organe da odgovorno i u interesu privrede i građana vrše svoje dužnosti i tako otvaraju perspektive.


Uvoz usporen, izvoz smanjen

Premda se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju počeo primjenjivati tek u drugom polugodištu 2008. godine, efe-kti vanjskotrgovinske robne razmjene sa EU se ipak mogu i trebaju cijeniti kroz relativne odnose upoređene sa os-tvarenjem u 2007. godini i time kroz is-poljene tendencije kretanja. Iz ovih ra-zloga se u narednim tabelama daje pre-gled vanjskotrgovinske razmjene BiH sa EU i zemljama CEFTA-e sa kojima je BiH potpisala ugovor o slobodnoj trgo-vini i ostalim zemljama u 2007. i 2008. godini.Kako je iz predočenih podataka vidlji-vo, primjena SSP-a u trećem kvartalu 2008. godine nije rezultirala daljnjim kvalitativnim promjenama u vanjskotr-govinskoj razmjeni BiH i EU kao najzna-čajnijeg partnera vanjskotrgovinske ro-bne razmjene. Dapače, pored usporava-nja rasta uvoza (VII – XII 2008/I – VI 2007 = 116,0%; VII – XII 2008/I – VI 2008 = 108,6%) došlo je do značajnog smanjenja izvoza, što je zabrinjavajuće (VII – XII 2008/I – VI 2007 = 105,4%;

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

Uporedni pregled vanjskotrgovinske robne razmjene BiH sa EU po polugodištima u 2007. i 2008. godini u milionima KM

��

�

�

�

��

�

�

�

��

�

�

�

��

��

�

�

�

��

��

�

��

��

��

��

�

�

��

��

��

��

��

�

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

� �

��

�

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

Vanjskotrgovinska robna razmjena BiH, EU, zone CEFTAi ostalih zemalja u 2007. godini u milionima KM

��

�

�

��

�

�

�

��

�

��

��

�

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

�

��

��

��

��

��

�

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

Vanjskotrgovinska robna razmjena BiH, EU, zone CEFTAi ostalih zemalja u 2008. godini u milionima KM

Svi podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa EU su korišteni iz službenih publikacija Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine: www.bhas.gov.ba


��

��

�

�

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

��

� �

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

��

�

Uporedni pregled vanjskotrgovinske robne razmjene BiH, EU, zone CEFTA i ostalih zemalja u 2007. i 2008. godini u milionima KM

VII – XII 2008/I – VI 2008 = 93,9%). Ovo je, također, pogoršalo odnose na godišnjem nivou, tako da je učešće iz-voza BiH u EU u ukupnom izvozu BiH smanjeno sa 57,3% u 2007. na 55,2% u 2008. godini, tj. za 2,1%, dok je pak učešće uvoza BiH iz EU u ukupnom uvozu BiH povećano sa 47,8% u 2007. na 48,0%, tj. za 0,2% u 2008. godini.

Pogoršanje razmjene u2009. godini

Budući da se u 2009. godini očekuju jači udari globalne svjetske ekonomske krize i na privredu BiH, realno je očeki-vati daljnje negativne tendencije u vanj-skotrgovinskoj razmjeni BiH i EU, prije svega u oblasti izvoza i pored nespornih brojnih povoljnosti koje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju pruža.

S obzirom na potpuno ukidanje ca-rina na uvoz roba iz BiH u EU kao i značajna smanjenja carina na uvoz roba iz EU u BiH, te ukidanje svih količin-skih ograničenja i obavezu ukidanja postojećih i suzdržavanje od uvođenja novih fiskalnih mjera diskriminacije, neograničen pristup tranzitnom sao-braćaju kroz svoje teritorije, pojedno-stavljenje protoka roba željeznicama i cestom, bilo bilateralno ili u tranzitu i drugo, ovo je nelogično, budući da je re-alno bilo očekivati značajnije povećanje kako izvoza bh. proizvoda na tržište EU, tako i uvoza roba iz EU u BiH. Ovakvo ostvarenje vanjskotrgovinske robne razmjene BiH sa EU je najvjero-vatnije posljedica sljedećih realnih ogra-ničenja i činjenica:

a) Bosna i Hercegovina, nažalost, još uvijek nema strukturu niti obim proizvodnje, a još manje ponude roba koje bi mogle zadovoljiti potrebe i želje evropskih potrošača i značajnije konku-risati brojnim i tradicionalnim doma-ćim i inostranim ponuđačima na izbir-ljivom i zahtjevnom evropskom tržištu. Na drugoj strani, budući da je Bosna i Hercegovina deficitarna u proizvodnji hrane, pića i potrošnih dobara, to se ra-zmjena sa zemljama zone CEFTA-e in-tenzivira, što u relativnim odnosima usporava razmjenu sa zemljama EU.

b) EU je pravno i institucionalno uređena zajednica, tj. trgovinska unija koja postavlja jasne i nedvosmislene za-htjeve za dozvolu bescarinskog, tj. pre-

ferencijalnog uvoza u smislu:- kvalitetno neupitnih proizvoda sa

ISO certifikatima,- okolinski neškodljivih proizvoda

sa CE znakom usklađenosti,- proizvodi sa statusom “domaći bh.

proizvod“ i EUR1 certifikatom i- cjenovno konkurentni proizvodi.ISO standardi kao općeprihvaćeno

mjerilo kvaliteta i CE znak okolinske usklađenosti nisu u uvozu proizvoda iz zone CEFTA-e i putem CEFTA-e iz tre-ćih zemalja još postali obavezni pred-uslovi zaključenja poslova o uvozu roba u BiH, što partneri iz zemalja CEFTA-e sa bh. uvoznicima obilato koriste. S ob-zirom na ovu činjenicu i sa njom obje-ktivno niže proizvodne troškove, proiz-vodi iz zemalja CEFTA-e su i cjenovno kokurentniji. Budući da se status “do-maći proizvod“ i sa njim EUR1 dobija po osnovu izjava učesnika u lancu snab-dijevanja sirovinama i materijalima kao i učesnika u obradi, to on realno gleda-jući ne može i nije paritetan korektiv derogiranim ostalim zahtjevima za uvoz robe u BiH iz CEFTA-e u odnosu na uvoz iz EU.

c) Tačno godinu i po prije stupanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživa-nju na snagu, tj. 1. januara 2007. je stu-pio na snagu i Sporazum CEFTA, kojim su carine smanjene na identičan način i značajno liberalizirane carinske pro-cedure, uz fleksibilne zahtjeve kvaliteta i okolinske usklađenosti. Ako se ovome doda tradicija trgovanja, jezička sličnost,

manja fizička udaljenost i lične i druge veze, tada CEFTA predstavlja ozbiljnu konkurenciju značajnijeg rasta vanjsko-trgovinske razmjene BiH i EU. Ovo bar u početnim godinama primjene SSP-a.

d) Vrijednosno smanjenje učešća kako izvoza BiH u EU, tako i uvoza iz EU u BiH ne znači ista količinska sma-njenja, budući da su carine za uvoz di-jela roba ukinute ili su pak smanjene, te su i one uticale na smanjenje reletivnog učešća vanjskotrgovinske razmjene BiH sa EU u ukupnoj vanjskotrgovinskoj raz-mjeni BiH promatranoj samo vrijednosno.

No nevezano za ispoljene negativne početne tendencije, Sporazum o stabili-zaciji i pridruživanju je za BiH neupitna historijska šansa, a Evropska unija sa cca 500 miliona stanovnika i cca još 200 miliona stanovnika zemalja koje po principu reciprociteta koriste preferen-cijale EU i time daju šansu i bh. proiz-vodima (Island, Norveška, Švicarska, Turska) i sa tendencijom daljnjeg šire-nja, jeste i bit će u budućnosti sigurno najznačajniji partner vanjskotrgovinske robne razmjene BiH. Iz ovih razloga se provođenju SSP-a mora pristupiti kraj-nje ozbiljno i odgovorno, a također i obradi tržišta EU.

(Autor je savjetnik za privredni sistem i ekonomsku politiku u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine. Budući da je ovo autorski članak, to on značajnim dijelom korespondira sa zvaničnim sta-vovima Komore).


Otkad su uspostavljeni diploma-tski odnosi između Švicarske i BiH, zabilježen je konstantan

rast obima trgovinske razmjene. Amba-sador Švicarske u BiH Rolf Lenz u in-tervjuu za InfoKom istakao je kako se može reći da su ekonomski odnosi iz-među dvije zemlje dobri, međutim, po-stoji mogućnost daljnjeg razvoja. Tako je na osnovu statistike vanjskotrgovin-ske razmjene BiH, Švicarska među pr-vih deset najvažnijih trgovinskih par-tnera. Istovremeno, krajem 2008. godi-ne primijećen je pad uvoza iz Švicarske u BiH. To se može objasniti globalnom ekonomskom krizom.

„Ekonomski odjel Ambasade Švicar-ske nastoji jačati odnose između zema-lja tako što pomaže kod uspostave kon-takata, te zainteresiranim poduzetnici-ma prosljeđuje informacije o proizvodi-ma, carinama, sajmovima i administra-tivnim procedurama“ – naveo je amba-sador Lenz.

Investicije i dijaspora

Koje to robe dominiraju u vanjskotr-govinskoj razmjeni dvije zemlje?„Švicarska je 2008. uglavnom izvozila u BiH farmaceutske proizvode, maši-ne i vozila. Sa druge strane, iz BiH Švicarska je uvozila uglavnom sirovo drvo, namještaj i poljoprivredne pro-izvode.“

Vlasti BiH pozvale su strane investito-

re da značajnije ulažu u Bosnu i Her-cegovinu. Postoje li kompanije iz Švi-carske koje su zainteresirane za ula-ganja u BiH?„Trenutno je u BiH prisutno nekih tri-desetak švicarskih kompanija. Uglavnom se tu radi o investicijama bosanskoher-cegovačke dijaspore iz Švicarske. I upra-vo kod dijaspore, po mom mišljenju, postoji važan potencijal za investicije, što sam spomenuo i u jednom razgovo-ru sa gospodinom Jakobom Fincijem, ambasadorom BiH u Švicarskoj. Uz to napominjem da je Švicarska (SECO) zainteresiranim povratnicima stavila na raspolaganje jednu kreditnu liniju, poznatu i kao Start-up fond. Iz ovog fonda može se finansirati i do 50 posto početnih investicijskih troškova. Dobar primjer za to je Firma Bontex, koja u

Razgovarao: Almir Terzić

Intervju: Rolf Lenz, ambasador Švicarske u BiH

Postoji dovoljno mogućnosti za još veću ekonomsku saradnju

Prema statistici vanjskotrgovinske razmjene BiH, Švicarska je među prvih deset najvažnijih trgovin-skih partnera.U okviru razvojne saradnje Švicarska je od 1996. re-alizirala projekte u vrijednosti većoj od 260 miliona eura, a nedavno je usvojena nova četverogodišnja strategija, u okviru koje će za razne projekte godišnje na raspolaganju biti gotovo 26 miliona KM.Poljoprivreda i uzgoj stoke sigurno predstavljaju veliki potencijal, posebno s aspekta da je otprilike 50 posto površine BiH poljoprivredno zemljište.


Mogu li se očekivati organizovanja zajedničkih sajmova, privrednih sku-pova i drugih vidova aktivnije komu-nikacije biznismena dvije zemlje? Ima li najava eventualnih posjeta privre-dnih delegacija BiH, odnosno Švicar-ske i cijenite li da bi taj vid komunika-cije ostvario značajniji napredak u odnosima dvije zemlje?„Zajednički sajmovi i ekonomski susre-ti sigurno su moguć put kako bi se po-takla trgovinska i ekonomska saradnja. Nedavno smo imali u posjeti jednu švi-carsku ekonomsku delegaciju, sastavlje-nu od predstavnica SEC trgovinske ko-more i Švicarskog programa za promo-ciju uvoza (Swiss Import Promotion Program). U okviru ove posjete najavljen je sastanak poduzetnika iz obje zemlje koji djeluju u području obrade drveta. Istovremeno je posjeta iskorištena da bi se skupile interesantne informacije za jedno izdanje SEC magazina, s ciljem promocije BiH u Švicarskoj. Vjerujem da su takvi programi korisni. A svakako je korisna i promocija BiH od strane Ambasade BiH u Švicarskoj.“

Svakodnevni letovi za Cirih

Vlasti BiH i Švicarske do sada su po-stigle niz bilateralnih sporazuma. Koje biste ocijenili najznačajnijim i da li je planirano potpisivanje još ne-kih ugovora između dvije države? Postoje li problemi prilikom njihove realizacije?„U području ekonomije najvažniji spo-razumi su sigurno Sporazum o zaštiti investicija (2005), Sporazum o prekogra-ničnom saobraćaju roba i ljudi (2003), Sporazum o trgovini i ekonomskoj sa-

radnji (2005) i Sporazum o tehničkoj, ekonomskoj i finansijskoj saradnji tehumanitarnoj pomoći. Ambasadi nisu poznati veći problemi u primjeni spo-razuma. Postoje preliminarni razgovori o uspostavi pregovora o Sporazumu o dvostrukom oporezivanju.“

Ima li najava i mogućnosti uspostave bolje komunikacijske povezanosti dvi-je države, prvenstveno u vazdušnom saobraćaju, ali i kopnenom?„BH Airlines leti svaki dan iz Sarajeva do Ciriha. Što se tiče autobuskog sao-braćaja, postoji nekoliko agencija koje organizuju putovanja u Švicarsku. Že-ljeznički saobraćaj je pitanje infrastru-kture u BiH.“

Švicarska spada u red industrijski ve-oma razvijenih država svijeta sa go-tovo najvećim nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika. Šta biste kao nu-žne mjere savjetovali vlastima BiH u ovom vremenu opće recesije? Imamo li razloga za strahovanja od ekonom-ske krize?„Postoji dosta neizvjesnosti o pitanju trajanja i posljedica ekonomske krize. U vremenu globalizacije nijedna zemlja nije zaštićena, tako ni BiH. Vlasti svake zemlje moraju razraditi mjere djelova-nja, tako i BiH. Međutim, želim ohra-briti BiH da i dalje korača u smjeru ev-ropskih integracija i hrabro se uhvati u koštac s reformskim promjenama, jer to predstavlja dobru osnovu za brz razvoj ekonomije BiH. Također, važan je i stand-by aranžman s MMF-om, koji treba doprinijeti u savladavanju krize.“

Nužnost reformskih procesa

Naša zemlja je potpisnica regionalnog sporazuma o uspostavi zone slobodne trgovine CEFTA. Koje su prema Va-šem mišljenju prednosti takvog oblika organiziranja za razvoj i unapređenje privredne saradnje?„U središtu je razvoj regionalne trgovine. U srednjoročnom pogledu CEFTA će doprinijeti da se industrija BiH prilago-di nivou regije i svjetskoj ekonomiji.“

Koje bi mjere vlasti BiH trebale nužno poduzeti u zaštiti, odnosno razvoju domaće proizvodnje? Koliko cijenite važnim razvoj poljoprivrednog sekto-ra i razvoj stočarstva?„Nisam ekonomski stručnjak. Međutim,

Maglaju proizvodi košulje za švicarsko tržište.

Još jedan uspješan primjer je i fabri-ka namještaja Standard iz Prnjavora, koja već izrađuje proizvode za švedsku Ikeu. Zanimanje za investicije bi bilo si-gurno još veće, kada bi se švicarski po-duzetnici informisali o mogućnostima za investiranje. Kako bi bila još atrakti-vnija za investitore, BiH mora konstan-tno raditi na poboljšanju svog imidža, investirati u infrastrukturu, osigurati pravnu sigurnost, olakšati pristup trži-štu u svakom pogledu i to regulisati na isti način u oba entiteta.“

Pojednostavljenje procedure

Koje su to oblasti koje su najinteresan-tnije za investitore iz Švicarske, a u ko-jima bi se mogla ostvariti značajnija saradnja na planu investicija? „Drvna i laka industrija, te prerada po-ljoprivrednih proizvoda.“

Brojni strani investitori imaju zamjer-ke na komplikovanu administrativnu barijeru sa kojom se susreću u BiH. Je li to jedan od razloga dosadašnje slabije prisutnosti investitora iz Švi-carske?„U svakom slučaju bilo bi dobro da se pojednostave administrativne procedu-re u BiH. Koliko mi je poznato, neke promjene vezane za registraciju firmi suu proceduri. Sto se tiče boravišne i ra-dne dozvole, sve informacije morale bi biti pregledne i trebale bi biti dostupne na jednom mjestu. I što se tiče poreza, bila bi poželjna harmonizacija u oba entiteta.“


s moje tačke gledišta, BiH bi morala nastaviti da provodi reforme kako bi dovela zemlju još bliže Evropskoj uni-ji, što će se pozitivno odraziti i na eko-nomiju. Poljoprivreda i uzgoj stoke si-gurno predstavljaju veliki potencijal, posebno s aspekta da je otprilike 50 po-sto površine BiH poljoprivredno zem-ljište, koje je djelom pogodno za uzgoj stoke, a djelom za intenzivnu poljopri-vredu, i uprkos tome nije u potpunosti iskorišteno.“

Vlasti BiH susreću se sa velikim pro-blemima u socijalnom sektoru koji zahtijeva i velika budžetska izdvajanja zbog čega i nema značajnijih finansij-skih poticaja države za davanje kredi-ta i jačanje privrede. Koji bi bio Vaš prijedlog rješenja za probleme u BiH?„Stand-by aranžman ugovoren poče-tkom maja s MMF-om zahtijevat će od entiteta i Vijeća ministara BiH da izvrše određene zakonske promjene i reforme u socijalnom sektoru. Ove mjere bi tre-bale doprinijeti da se javni izdaci sred-njoročno dovedu na održiv nivo. Na-dalje, kako je već spomenuto, važno je da se u BiH stvori jedinstveno tržište, što iziskuje izvjesne reforme.“

Vizne olakšice

Bosna i Hercegovina ima i veliki broj nezaposlenih osoba. Postoji li intere-sovanje i mogućnost angažiranja bh. kompanija i radnika u Švicarskoj i u kojim oblastima?

„U Švicarskoj se davanje dozvola za rad strancima zasniva na tzv. dualnom si-stemu. Osobe iz EU i EFTA zemalja na osnovu Sporazuma o slobodi kretanja imaju prioritetan pristup švicarskom radnom tržištu. Lica iz trećih zemalja mogu se zapošljavati samo ukoliko se adekvatna radna snaga ne može naći na tržištu Švicarske, Evropske unije i EFTA, te ukoliko postoji potreba za takvom radnom snagom i ukoliko osobe raspo-lažu traženim kvalifikacijama.“

Kada bi na snagu trebao stupiti spora-zum o viznim olakšicama između Švi-carske i BiH? Koliko cijenite da će to pojednostaviti sistem, prvenstveno odlazaka bh. građana u Švicarsku i kakve su prve ocjene njegove primjene?„Švicarska je provela unutrašnje proce-dure, sada Sporazum o viznim olakši-cama mora odobriti i ratificirati Parla-mentarna skupština BiH i Predsjedni-štvo. Nakon ratifikacije od strane BiH,potreban je samo jedan mjesec do stu-panja na snagu tog sporazuma. Spora-zum pojednostavljuje zahtjeve za vize kratkog boravka za određene kategori-je. Ovim će se, također, regulirati i pita-nje troškova za izdavanje viza.“

Ambasada Švicarske do sada je u BiH realizirala niz projekata. Koje biste posebno izdvojili i šta je to što može-mo očekivati u narednom periodu kao pomoć Vlade i naroda Švicarske?„U okviru razvojne saradnje Švicarska

je od 1996. realizirala projekte u vrije-dnosti od više od 260 miliona eura, a nedavno je usvojena nova četverogodi-šnja strategija, u okviru koje će za razne projekte godišnje na raspolaganju biti gotovo 26 miliona konvertibilnih mara-ka. Neki od projekata su: poljoprivredni projekat u regiji Mostar koji ima cilj da promoviše proizvodnju voća i povrća, kao i da utiče na proširenje prodajnog tržišta. Drugi značajan projekat je onaj zapošljavanja mladih, s kojim želimo pomoći mladim ljudima da unaprijede svoje kompetencije kako bi bili konku-rentniji na tržištu rada. Ovaj projekat se odvija u uskoj saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje. Potom, u regiji Stolac/Berkovići implementiramo projekat deminiranja sa snažnom soci-jalnom komponentom, koja treba da do-prinese razvoju lokalne zajednice. U ok-viru IFC Programa (IFC International Finance Corporation) realiziraju se dva važna projekta – Corporative Governan-ce i poboljšanje okvirnih uvjeta za po-slovne djelatnosti. Posebno drugi proje-kat treba da doprinese poboljšanju po-slovnog ambijenta u BiH, tako što će se izvršiti takozvana „giljotina“ svih nepo-trebnih propisa. Projekat se već provodi u tri općine na području cijele BiH, a pripreme za implementaciju projekata na federalnom nivou su u toku. Švicar-ska vlada, također, podržava i nekoliko regionalnih inicijativa, jedna od njih je i OECD Investment Compact.


prehrambenim proizvodima kao garan-tovano tradicionalnim specijalitetima. Oznaka garantovanog tradicionalnog specijaliteta (TSG) koristi se za proizvo-de s posebnim svojstvima koji ili sadrže tradicionalne sastojke ili su proizvedeni korištenjem tradicionalnih metoda. Nji-hova se posebnost odnosi na niz svoj-stava na osnovu kojih ih je moguće ja-sno razlikovati od drugih sličnih proiz-voda ili hrane koja pripada istoj katego-riji. Primjeri proizvoda koji nose TSG oznaku su Mozzarella sir (talijanska tradicija), Falukorv tradicionalni proiz-vod od mesa (švedska tradicija) ili karjalanpiirakka keks (finska tradicija).

Pored pomenute tri oznake kvaliteta, postoji još jedna oznaka koja je vezana za način proizvodnje a to je znak organ-ske proizvodnje. Ovu oznaku nose pro-izvodi proizvedeni ili uvezeni u EU koji su u skladu sa važećom EU legislativom u oblasti organske proizvodnje a to su Uredba Vijeća (EC) 834/2007 o organ-skoj proizvodnji i označavanju organ-skih proizvoda i Uredba Komisije (EC) 889/2008 kojom se donose detaljna pra-vila o provedbi Uredbe Vijeća. Prema toj legislativi, organskom se može označiti samo hranom čijih je najmanje 95% prehrambenih sastojaka proizvedeno organski. Na samoj oznaci se dodatno postavlja naziv ili broj certifikacijskog tijela radi mogućnosti nadzora i kontro-le takvih proizvoda. Takav sistem ozna-čavanja predstavlja pouzdan mehani-zam koji potrošačima garantuje traženi kvalitet, odnosno u ovom slučaju organ-ski proizvod.

EU raspolaže mnogobrojnim sredstvi-ma za zaštitu kvalitete hrane. Tu se prije svega misli na mjere kojima se garantu-je sigurnost i higijena hrane, jasna pra-vila označavanja, propise u području zdravlja biljaka i životinja, kontrolu pe-sticida i aditiva u hrani, kao i informa-cije o prehrambenim vrijednostima. Po-litika kvalitete EU također pruža kon-kretnu pomoć evropskim proizvođači-ma kako bi im pomogla da iskoriste pre-dnosti kojima raspolažu u kvalitativnom smislu. Kada određeni prehrambeni pro-izvod stekne reputaciju izvan granica regije u kojoj se proizvodi, postoji mogu-ćnost da se suoći sa konkurentnim pro-izvodima koji se pod istim nazivom la-žno predstavljaju kao izvorni proizvod. Ta-kva nelojalna tržišna utakmica ne samo da obeshrabruje proizvođače, nego zbu-njuje i potrošače. Zato je EU još 1992. godine uvela sisteme označavanja pre-hrambenih i poljoprivrednih proizvoda sa oznakama PDO (Protected Designa-tion of Origin – Zaštićena oznaka izvor-nosti) i PGI (Protected Geographical Indication – Zaštićena oznaka geograf-skog porijekla) te TSG (Traditional Speciality Guaranteed – oznaka garanto-vanog tradicionalnog specijaliteta), a sve s ciljem promocije i zaštite naziva kvalitetnih prehrambenih proizvoda. Dok prve dvije zaštitne oznake potvrđuju da se proizvod djelimično ili potpuno proizvodi u određenoj geografskoj obla-sti i u direktnoj su vezi sa teritorijem, u trećoj kategoriji su specijaliteti i proiz-vodi koji dokazuju tradici-onalnu pro-izvodnju i sastav, te umjesto teritorije ukazuju na poseban način proizvodnje.

Proizvodi povezani s teritorijem

Prve dvije od pomenutih šema označa-vanja regulirane su Uredbom Vijeća EC 510/2006 o zaštiti geografskih oznaka i oznaka porijekla poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda. Zaštićena oznaka izvornosti (PDO) predstavlja ime odre-đene regije, mjesta ili, u iznimnim sluča-jevima, zemlje, koje se koristi za opisiva-nje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda:

EICC

EU oznake kvalitata poljoprivrednih

proizvoda• koji potječe iz te regije, mjesta ili

zemlje, i• posjeduje kvalitet ili svojstva koja

su prvenstveno ili isključivo posljedica određenog geografskog okruženja sa posebnim prirodnim i ljudskim fakto-rima, i

• čija se proizvodnja, prerada i pri-prema obavlja u definiranom geograf-skom području.

Primjeri proizvoda koji nose PDO oznaku su: Prosciutto di Parma šunka iz Italije, Kalamata maslinovo ulje iz Grčke, Camembert de Normandie sir iz Francuske, Castanha de Padrela lješnjak iz Portugala...

Zaštićena oznaka geografskog porijekla (PGI) znači ime određene regije, mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje, koje se koristi za opisivanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda:

• koji potječe iz te regije, određenog mjesta ili zemlje, i

• koji posjeduje poseban kvalitet ili reputaciju ili druga svojstva koja se mogu pripisati tom geografskom području, i

• čija se proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema obavlja u definiranom ge-ografskom području. Primjeri proizvo-da koji nose PGI oznaku su: Calcot de Valls povrće iz Španjolske, Nürnberger Bratwürste / Nürnberger Rostbratwürste kobasica iz Njemačke, ili Scotch Beef govedina iz Škotske.

Proizvodi povezani s posebnim načinom proizvodnje

Treća oznaka kvaliteta prehrambenih proizvoda je regulirana Uredbom Vije-ća EC 509/2006 o poljoprivrednim i

Pripremio: mr. Tarik Kovač


U FOKUSU

NAJVAŽNIJI TRGOVINSKI PARTNERI U 2007.

Izvor: Švicarska carinska uprava

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Švicarska privreda ne zasniva se na masovnoj proizvodnji. Ona se oslanja na visoko kvalifikovan rad i dobro obučenuradnu snagu. Više od dvije trećine švicarskog istraživačkog rada finansirase od strane privatnog sektora.

Važna područja istraživanja i razvoja su mikrotehnika, visoka tehnologija, biotehnologija, „know-how“ u bankarskom i osiguravajućem sektoru i farmaceutska industrija.

NAJVAŽNIJI PRIVREDNI SEKTORI

- poljoprivreda

- mašinska, elektro i metalna industrija- farmaceutska industrija - industrija satova

- bankarstvo - osiguravajuća društva- trgovina - turizam

OSNOVNI PODACI

Glavni grad: Bern (de facto)Državno uređenje: Federalno uređena država sa tri politička nivoa:. savez. 26 kantona ca. 2.700 općinaPovršina: 41.285 km²Broj stanovnika: 7,6 mil. stanovnikaGustoća naseljenosti: 186 st./km²BDP po stanovniku: 34.000 USD (2007)Valuta: 1 švicarski franak (CHF) = 100 rapenGodina osnivanja: 1291. prema legendi kao „Vječni savez“(Ruetlischwur – zakletva na polju Ritli)1848. kao moderna savezna država u današnjem oblikuNacionalni praznik: 1. august (savezni praznik)Auto-oznaka: CH

PRIVREDA

Švicarska ekonomija zahvaljuje svoj visok stepen razvoja liberalnom privrednom sistemu, političkoj stabilnosti i uskoj isprepletenosti sa stranim ekonomijama. Država pritom osigurava potrebne okvirne uslove i upliće se samo ukoliko to zahtijeva javni interes.

Kao mala zemlja Švicarska ima ograničeno domaće tržište. Stoga važan akcent stavlja na uvoz i izvoz roba i usluga i spada u red zemalja sa najvećim udjelom vanjske trgovine u bruto domaćem proizvodu.

MALA I SREDNJA PREDUZEĆA, STUB ŠVICARSKE EKONOMIJE

Stub švicarske ekonomije predstavljaju visoko specijalizirana i fleksibilna malai srednja preduzeća. Ona čine 99% preduzeća registrovanih u Švicarskoj.

Veći dio usluga i industrijskih proizvoda izvozi se u inostranstvo. Najvažnije izvozne robe su hemijski proizvodi, mašine, precizni instrumenti, satovi i bižuterija. Ove robe pretežno se izvoze u Evropsku uniju.

Švicarska Konfederacija

Your links to Swiss Economy

www.seco.admin.ch /State Secretariat for Economic Affairs(SECO)/www.osec.ch /Business Network Switzerland/www.economiesuisse.ch /Swiss Business Federation/www.swissbanking.ch /Swiss Bankers Association/www.snb.ch /Swiss National Bank/www.myswitzerland.com /Switzerland Tourism/


Vedad Silajdžić, viši asistent Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

Elektronsko poslovanje je brže, jeftinije i efikasnije

Pod elektronskim poslovanjem se podrazumijeva svaki oblik poslo-vne transakcije ili razmjene in-

formacija koja se obavlja korištenjem informacione i komunikacione tehno-logije i to među kompanijama, između kompanija i njihovih kupaca ili u okvi-ru samih kompanija. Ono uključuje elek-tronsku trgovinu dobrima i uslugama.

Elektronsko poslovanje može se promatrati sa različitih aspekata. Sa sta-novišta komunikacija, elektronsko po-slovanje predstavlja elektronsku isporu-ku informacija, proizvoda i usluga, te elektronsko plaćanje korištenjem kom-pjuterskih i drugih komunikacijskih mreža. Iz poslovne perspektive, to je primjena tehnologije u svrhu automa-

tizacije poslovnih transakcija i poslo-vanja. Sa stanovišta usluga, elektronsko poslovanje je alat koji omogućuje sma-njenje troškova poslovanja uz istovre-meno povećanje kvaliteta i brzine pru-žanja usluga, kaže za InfoKom Vedad Silajdžić, viši asistent na predmetu po-slovnog prava Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Osvrćući se na razliku između kla-sičnog i elektronskog poslovanja, on is-tiče da elektronsko poslovanje smanjuje troškove, a povećava kvalitet. Ta vrsta poslovanja ne zahtijeva poslovni pro-stor, njegovu zakupninu, niti uposleni-ke koji će u njemu raditi.

“Najveća razlika je u sljedećem: ako je riječ o Sarajevu sa oko 500.000 stano-vnika, i ako je vaša radnja jako uspje-šna, nju može posjetiti, odnosno maksi-malan broj zainteresovanih potrošača za vaš proizvod može biti 100 do 200.000.

Međutim, ako uzmete internet, gdje vam radnja ne treba, niste ograničeni radnim vremenom kao što ste ograni-čeni u klasičnom načinu poslovanja, poslujete 24 sata dnevno, sedam dana sedmično i nemate potrebe za mnogo-brojnom radnom snagom. Vama je, onda, samo potrebna dobro uređena in-ternet stranica i server. To su troškovi od nekoliko stotina KM mjesečno, plus plaća jednog ili dva informatičara koji će to obrađivati vašoj administraciji. Vi tada poslujete na tržištu od oko 400 miliona potrošača“ - ističe Silajdžić.

Adekvatna regulativa

Elektronsko poslovanje kao efikasniji, brži i jeftiniji vid poslovanja, aktuelan u svijetu, još uvijek se ne primjenjuje u BiH. Kod nas nije izdat nijedan elek-tronski potpis i ne postoji institucija koja bi mogla da ih certificira. Jedna od glavnih prepreka je neprovođenje zako-na i očigledna nezainteresovanost bh. poslovnog establišmenta.

“Problem je pasivnost države, a to nije evidentno samo u BiH, već i u veli-kom broju država, naročito u većini dr-žava u tranziciji, kao i u onima koje su prošle tranziciju ili su još uvijek u tom procesu. Bugarska je u tome napravila pomak. To je zemlja koja je mentalite-tom i u ekonomskom pogledu veoma slična bivšim jugoslovenskim država-ma. Bugari su uspjeli da motivišu svoje poslovne ljude, njihove strukovne aso-cijacije da oni vrše lagani pritisak na državu i državne organe da se donosi adekvatna pravna regulativa.

Prema mojim saznanjima, privatni sektor u BiH, u segmentu elektronskog poslovanja, nikakav pritisak ne vrši ni na kojem nivou vlasti. Ne govorim sa-mo o državi BiH, govorim i o entiteti-ma i kantonima. Niko ne vrši ni lobira-nje, niti pritiske da stavi do znanja da je potrebna adekvatna pravna regulativa u elektronskom poslovanju. Ponekad čovjek pomisli da njih to uopšte ne in-

Piše: Duda Adžović

Naša pravna regulativa, koja trenutno egzistira na državnom nivou, Za-kon o elektronskom potpisu BiH i Zakon o određenim pravnim aspektima elektronskog poslovanja, u tom dijelu je jako dobar, jer daje samo okvirna načela, dok će se uspostavljanje specifičnih standarda i procedura obez-bijediti podzakonskim aktima koji se brže donose. Stalno ističem da nije problem u regulativi. Najveći problem kod elektronskog poslovanja je kako implementirati zakone, ističe Silajdžić.

Sigurni elektronski potpisi

Kao sporan segment procesa elektronskog poslovanja navodi se problem identifikacije potpisnika i kako potvrditi vjerodostojnost elektronskog zapisa. Silajdžić kaže da je najveći problem nedostatak povjerenja u sigurnost poslovanja na internetu i dokazi-vost postojanja ugovora i njegove validnosti u slučaju sudskih sporova.

“Ono što je specifično za elektronsko zaključivanje ugovora i u čemu leži njegova najveća opasnost nije tumačenje volje stranaka, već pitanje materijalizacije njihovih izjava volje u elektronskom obliku: objavljivanje elektronskog dokumenta na interne-tu, autentifikacija poruke i identifikacija pošiljaoca kod elektronskih poruka poslatih elektronskom poštom (otvoreni sistemi) ili na neki drugi način koji su stranke dogo-vorile za slanje i primanje elektronskih poruka (zatvoreni sistemi).

Nepažljivo davanje izjava na ovaj način ili slabo konstruisana internet stranica može prouzročiti stvaranje neželjenih ponuda upućenih cijelom svijetu kod otvorenih sistema ili većem broju lica kod zatvorenih sistema. To dalje može prouzročiti obave-zivanje neželjenim ugovorima koji su nastali kada ponuđeni prihvate ponudu. Da bi se izbjegla ta opasnost, obavezna je primjena sigurnog elektronskog potpisa“ - ukazuje Silajdžić.


teresuje, niti se bilo kako doima. Jedno-stavno, pojavljuju se s vremena na vri-jeme kada se organizuju neke konferen-cije, izlože neke svoje probleme i na tome se, nažalost, sve završi. To je jedan od krucijalnih problema. Ne samo pasiv-nost države, nego i velika pasivnost pri-vatnog sektora. Tu ima sporosti i drža-vnih organa, naročito u parlamentarnoj proceduri prilikom donošenja zakona, ali to nije jedini problem. Problem je pa-sivnost domaćih poslovnih subjekata i uopšte ljudi kod nas u sferi elektron-skog poslovanja“ - naglašava Silajdžić.

On, zatim, napominje da su neke nadležne institucije zainteresirane za tu oblast.

“Direktno sarađujem sa Ministar-stvom transporta i komunikacija na projektu elektronske vlade. Moram po-hvaliti to ministarstvo koje u tome na-preduje prilikom donošenja akata i rea-lizacije spomenutog projekata. Tu, me-đutim, uvijek postoji problem naših za-konodavnih procedura koje su jako komplikovane i dugo traju. Propisi, od-nosno standardi u oblasti elektronskog poslovanja vrlo brzo zastarijevaju. Do-nesete propis koji poslije dvije, tri godi-ne, nažalost, postaje star i dok se ispo-štuju sve procedure tokom donošenja novog propisa, postoji mogućnost da, opet taj propis, prilikom donošenja, bude prilično prevaziđen. Naša pravna regulativa, koja trenutno egzistira na državnom nivou, Zakon o elektronskom potpisu BiH i Zakon o određenim pra-vnim aspektima elektronskog poslova-nja, u tom dijelu je jako dobar, jer daje samo okvirna načela, dok će se uspo-stavljanje specifičnih standarda i proce-dura obezbijediti podzakonskim aktima

koji se brže donose. Stalno ističem da nije problem u regulativi. Najveći pro-blem kod elektronskog poslovanja je kako implementirati zakone“ - kaže Silajdžić.

Smanjenje troškova

Prema njegovim riječima, teškoće pri uvođenju elektronskog poslovanja mogu nastati prilikom sudskog spora između zaključioca poslovnog ugovora. Naime, cjelokupni proces podrazumijeva opštu informisanost i znanje svih segmenata uključenih, neposredno ili posredno, u elektronsko poslovanje. Tu spadaju i sudovi, odnosno sudije.

“Za valjanost ugovora nije važno da li je on zaključen elektronski, na papi-ru ili usmeno. Najveći je problem kako ćete tu svoju tvrdnju da postoji ugovor između vas i vašeg poslovnog partnera dokazati kada dođe spor na sud. Iz tog razloga, zakon je regulisao da sudovi ne smiju odbijati dokaze koji se na sudu mogu prezentirati samo u elektronskom

obliku niti mu mogu oduzimati pravnu snagu elektronskim dokumentima kao dokaznim sredstvima, jer to je ogroman problem. Pitanje je koliko naše sudije imaju dovoljno informacija i znanja o informaciono-komunikacionim tehno-logijama, o elektronskom poslovanju, prevashodno o elektronskoj legislativi, standardima koji se konstantno mije-njaju i napreduju u cijelom svijetu, te da li će oni sa svojim sadašnjim znanjem moći rješavati ove sporove“ - smatra Silajdžić.

On kaže da elektronsko poslovanje nosi i izvjesnu desocijalizaciju, jer se poslovi mogu sklapati na neviđeno, bez kontakata sa poslovnim partnerom.

“Višestruki efekat je taj da vi dobi-jate veći obim proizvodnje, prodaje, pru-žanja svojih usluga, ali, nažalost, gubite taj socijalni efekat da možete upoznati svog partnera i možda na osnovu nekih njegovih gestikulacija vidjeti da li se radi o ozbiljnom partneru ili neozbilj-nom. To je jedna od negativnih poslje-dica elektronskog poslovanja. Međutim, pozitivan efekat je što vi ovdje nemate razloga da se trošite ni u jednom seg-mentu do zaključivanja ugovora. Jedini trošak je da održavate svoju internet stranicu. To su troškovi hostinga i elek-tronske zaštite da biste obezbijedili si-gurnost sebi i svojim poslovnim par-tnerima u poslovanju. Još treba da obez-bijedite magacin ili svoje dobavljače usluga za koje posredujete u prodaji njihovih proizvoda u inostranstvu i da imate partnera špeditera koji to može na adekvatan i brz način otpremiti ši-rom svijeta“ - kaže Silajdžić i ističe da se ne treba plašiti da će biti manje zapo-slenih, te da će se samo postojeći broj efikasnije iskoristiti.

Sačuvati papirnu arhivu

“Moje stanovište je da u prvoj fazi prelaska na elektronsko poslovanje nije poželj-no odbacivati hard copy. Svima preporučujem da to sačuvaju, ako ima mogućnosti da sačuvaju dokument u papirnom obliku, uvijek da prave back up na CD-ove ili stikove. Jednostavno, mora postojati određeni back up arhive vaših poslovnih trans-akcija, jer se može desiti da vam neko privali u sistem u uništi vašu bazu podataka. Iz tog razloga, većina poslovnih subjekata ima više back up verzija svoje postojeće dokumentacije, za svaki slučaj, koja se svaki dan ažurira, upravo ako bi se desili na-padi hakera virusima ili drugim destruktivnim programima da bi se uništio sistem koji se nalazi na mreži. Treba da postoji elektronska arhiva koja se ne nalazi na mre-ži i koja je faktički fizički odvojena od interneta i posebno se čuva. Ali, ako se gledai segment papira, treba samo vidjeti koliko se u jednoj državi bespotrebno potroši, koliko se papira uništi. Samo treba pogledati efekte ekološke zaštite, recimo šuma i prirode, u kontekstu smanjenja potrošnje papira. Papir se neće paliti niti uništavati ozon“ - zaključuje Silajdžić.

Vedad Silajdžić: Pasivnost države i privatnog sektora


Tradicionalno poslovanje i komu-niciranje zasnovano na direk-tnom kontaktu i papirnatoj do-

kumentaciji doživjelo je svoju modifi-kaciju primjenom novih tehnologija. Poslovanje u kojem se transakcije reali-zuju elektronskim putem poznato je pod nazivom elektronsko poslovanje (engl. e-business).

U komunikacijama ono predstavlja dotok informacija, ostvarenje čina kupo-vine ili prodaje i uspostavljanje odnosa sa potrošačima uz primjenu informaci-onih tehnologija. U poslovanju predsta-vlja primjenu novih digitalnih tehnolo-gija u već uspostavljenim i budućim transakcijama, a sa stanovišta usluga to je alat koji korisnicima daje podatke u bilo koje vrijeme i na bilo kom mjestu.

Elektronsko poslovanje koristi sve tehnike: internet, portale, mobilnu tele-foniju, bežične komunikacije itd.

Primjenom i razvojem elektronskog

poslovanja mijenjaju se i prilagođavaju poslovni modeli i tržišni pristupi privre-dnih subjekata. Poslovnu koncepciju marketinški orijentisanih institucija nije više moguće provoditi bez primjene in-formaciono-komunikacionih tehnolo-gija. To je dovelo do značajnih promje-na u primjeni marketinške filozofije. Razvijeni sistemi marketinga i interneta danas su u čvrstoj i neraskidivoj vezi. Internet je moćno sredstvo koje može da posluži marketinški orijentisanim preduzećima u primjeni poslovnih pro-grama, ostvarivanju ekonomskih i mar-ketinških ciljeva i opsluživanja kupaca. Putem interneta omogućena je direktna veza korištenjem računarske opreme, ponude i potražnje. To znači da kupci u bilo koje doba dana ili noći imaju dostu-pnu ponudu dobavljača, mogućnost odabira i kupovine dobara ili usluge, postavljanja upita i traženja novih infor-macija i to sve bez direktnog fizičkog kontakta, ne napuštajući svoje radno mjesto ili kuću. Prodavači sa druge stra-ne imaju mogućnost pružanja dvadese-

tčetvoročasovne ponude prilagođene kupcu.

Elektronsko poslovanje prema auto-rima Štrausu i Frostu je spoj sljedećih termina i sadržaja:

EB = EC + BI + CRM + SCM + ERP

EC – elektronska trgovina (engl. e-commerce)

BI – poslovna inteligencija (engl. Business Intelligence)

CRM – upravljanje odnosima sa po-trošačima (engl. Customer Relationship Management)

SCM – upravljanje lancem snabdije-vanja (engl. Supply Chain Management)

ERP – planiranje izvora preduzeća (engl. Enterprise Resource Planning)

Definicija koju je dao Lu Gerstner, nekadašnji predsjednik kompanije IBM, kaže: „Elektronsko poslovanje je značaj-no zbog načina na koji će posao biti oba-vljen, podstaknut i omogućen uz pomoć tehnologije.”

Iz ovih kratkih obilježja elektronskog poslovanja vidimo da:

Piše: Mr. Dragan Vojinović

MARKETING

Tehničko-tehnološke inovacije, a posebno snažan razvoj sedamdesetih godina prošlog vijeka kompjuter-ske i računarske tehnologije, dovode do promjena u životu pojedinaca, svijeta oko nas pa tako i poslov-nog okruženja. Inovativne komunikacije, mobilna telefonija, internet i bežične komunikacije mijenjaju uslove poslovanja, pa se u današnje vrijeme može govoriti o novoj ekonomiji. Ne može se potvrditi da ona zaista postoji, jer i dalje vrijede uspostavljeni principi i zakonitosti, ali su izazvane promjene u okruženju dovele do novih pristupa i novih načela i metoda poslovanja.

Marketing u elektronskom poslovanju


- ključne procedure u poslovnim odnosima odvijaju se na nov, brži, efika-sniji, produktivniji način uz upotrebu više kanala, sa umnoženim kontaktima sa korisnicima elektronskog poslovanja, uz uspostavu sistema upravljanja odno-sima sa klijentima;

- prekida tradicionalan način poslo-vanja, sa primjenom novih modela;

- stvorena interakcija sa svim učesni-cima poslovnih funkcija se optimalizu-je, crpe se kvalitetne i svježe informacije.

Uticaj elektronskog poslovanja

Tehničke osnove i mogućnosti alata elektronskog poslovanja dovele su do uvođenja ovog sistema u sve pore poslo-vanja i stvaranja novih strategija kod pozicioniranja na tržištu. Stepen promje-na je takav da to nije samo kupovina „tehničkih mogućnosti”, već prepozna-vanje za opstanak na tržištu na duge staze. Primjena tehnologije stvara nove kanale distribucije koji dozvoljavaju da svi učesnici tržišnih aktivnosti budu uvijek i za svakoga u svako vrijeme do-stupni.

Ovim se na jednostavan, brz i relati-vno jeftin način dolazi do osvajanja no-vih tržišta. Široka baza korisnika infor-macionih tehnologija daje nove mogu-ćnosti prezentacije ponuda proizvoda i usluga.

Još jedna, ne manje značajna, uloga inovativnih tehnologija je dobijanje po-vratnih informacija od klijenata, gdje se iz skladišta tih podataka izvode osnove modela pristupa upravljanja odnosima sa potrošačima.

Najznačajnija uloga elektronskog poslovanja očituje se u upravljanju odno-sima sa potrošačima. Osnovna je geneza je da najnovija informatička tehnologi-ja ima primjenu u poboljšanju razumije-vanja potreba potrošača, sa akcentom na CRM-u kao poslovnom konceptu.

Za marketinški orijentisane institu-cije CRM predstavlja primjenu informa-tičke tehnologije, kako bi se što efika-snije prikupile i koristile informacije o potrošačima, njihovim

potrebama, željama, navikama i sve-mu onome što dovodi do motivacije u donošenju odluke o kupovini.

Ovakav koncept i pristup poslovanju počeo je da se primjenjuje i koristi po-sljednjih šest-sedam godina. Mora se napomenuti da osnov ovog modela nije samo kupovina i instalacija tehničke opreme kako bi se unaprijedilo poslo-

vanje, već promjena razmišljanja svih zaposlenih od hijerarhijski najviše ran-giranih menadžera do najniže rangira-nih radnika.

CRM je tip marketinškog odnosa institucija koje svoje privredne napore realizuju na tržištu, bilo putem proizvo-da bilo putem usluga.

Marketing i CRM

Marketing kao termin kod nas se ustalio unazad pedesetak godina i postao dio svakodnevnog života. Iako je prošao dug period od njegove pojave, marketing je savremen koncept, utemeljen na eko-nomskoj teoriji, razvijen i primjenjiv, jasno determinisan i praktično dokazan. I u sadašnjem trenutku predstavlja do-minantnu poslovnu orijentaciju, sveu-kupan način poslovanja čija je krajnja instanca kupac, njegove potrebe i zado-voljenje.

Razvoj i modifikacija marketinga ne-minovno su uslovljeni primjenom sa-vremenih tehnoloških rješenja, što dovo-di do potrebe automatizacije marketin-škog procesa. Ustvari, ovdje se radi o dopuni klasičnih metoda ekonomske propagande i marketinške filozofije.

CRM je marketinški proces, jer se mnoge aplikacije koriste za iznalaženje novih tržišta, segmentaciju tržišta, pri-dobivanje potrošača, održavanja lojal-nosti potrošača, upravljanje prodajnim aktivnostima, kontaktima i vremenom, mjerenje zadovoljstva potrošača, reali-zacija kampanja i upravljanje šansama.

Da bi automatizacija marketinga po-stala svrsishodan proces, moraju se za-dovoljiti sljedeći stavovi:

- dosadašnji proces marketinga mora se očuvati i na osnovu tih rezultata pri-

stupa se automatizaciji procesa putem alata koji moraju biti dovoljno fleksibil-ni da podrže postojeće i razviju nove kampanje marketinškog pristupa;

- pristup marketinškim kampanjama je specifičan i definisan za svaku privre-dnu djelatnost i za svaki subjekt posebno, pa je potrebno koristiti različite strate-gije i različite kanale.

Posmatrajući retrospektivu razvoja marketinga, od proizvodnog marketin-ga došlo se do marketinškog odnosa je-dan na jedan, odnosno „marketinga sa dozvolom”. Za ovo je potreban dvosmje-ran odnos između ponuđača i potrošača, što omogućuje upotreba tehničkih sredstava, gdje potrošači direktno iska-zuju svoje želje i ne samo da komunici-raju sa preduzećem, nego određuju i vrijeme i način komuniciranja.

Marketinške inicijative uz pomoć alata CRM-a uspješnost prodaje podižu na veći nivo. To se posebno manifestuje kod komplementarne i nadograđene prodaje.

Preduzeća ulažu značajne napore u svom poslovanju da marketinškim ak-tivnostima motivišu potrošače da im ostanu lojalni, jer poznato je da je stica-nje novog potrošača višestruko skuplje od zadržavanja postojećeg. Analiza na osnovu prikupljenih podataka ne odno-si se samo na strategiju zadržavanja po-trošača, nego prije svega na razloge koji dovode do odlaska potrošača. Sofistici-ranim tehnologijama preduzeća analizi-raju atribute sličnih potrošača i izdvaja-ju one koji su spremni na „napuštanje“. Personalno prilagođenim marketinškim interakcijama moraju da se motivišu ti potrošači da ostanu. Ovakvo predviđa-


nje jedna je od najznačajnijih metoda upotrebe tehnike i podataka koji poma-žu marketingu u predviđanju ponašanja i zadržavanja potrošača.

Posmatrajući zadržavanje potrošača u marketinškom smislu izdvajamo neko-liko strategija koje su prisutne u elek-tronskom poslovanju:

- dobrodošlica predstavlja prvi po-zdrav pri činu kupovine i održavanje kontinuiranog kontakata sa potrošačem sa ciljem pravljenja prvog dobrog utiska, prikupljanja prvih informacija o njemu i stvaranja dobre osnove za ponavljanje transakcija;

- raspoloživost je umješnost preduze-ća da dosljedno održava nivo kvaliteta pri ponovljenim transakcijama, jer i naj-odaniji potrošači to traže;

- efikasna reakcija ukazuje potroša-ču da su on, njegove potrebe i njegovo zadovoljstvo prioritet, gdje preduzeće mora biti spremno da reaguje na pitanja, potrebe i žalbe potrošača na pravi način uvijek i pri svakom kontaktu potrošača i preduzeća;

- prepoznavanje pokazuje kupcu po-sebnu pažnju i zahvalnost zbog ranije obavljenih transakcija;

- personalizacija se koristi kod pri-mjene marketinških aktivnosti, posebno promocije, specifičnim potrošačima uzciljnu orijentaciju kreiranja ponude na-ročito kod komplementarne prodaje;

- komunikacija inicirana od stra-ne potrošača je proces razmjene infor-macija potrošača i preduzeća, gdje pre-duzeće tehnički i personalno mora obe-zbijediti više dodirnih mjesta, kao što su: telefon, telefaks, servisne i reklamne službe, internet, prodajno osoblje, jer u ovoj situaciji potrošač traži i inicira kon-takt i bira način i kanale komuniciranja, pa preduzeće mora da obezbijedi naje-fektniji pristup, a i da obezbijedi strate-giju pristupa najznačajnijim potrošači-ma putem posebnih brojeva, kanala ili personalno zaduženog radnika za sva-kog potrošača posebno;

- usklađenost akcije svih ovih aktiv-nosti u predviđenim vremenskim inter-valima daće odgovarajući nivo odnosa

kvaliteta uloženih napora, odnosno tro-škova i očekivanih i ostvarenih prihoda, uz održivu tržišnu poziciju.

Marketing mora zadržati vodeći status

Osnovni izazov sa kojim se susreću svi privredni subjekti kod osmišljavanja strategije poslovanja jeste obezbjeđenje njene primjene i ostvarenje traženih re-zultata, što je posebno izraženo kada se radi o strategijama u elektronskom poslovanju. Osnov efikasnosti primije-njene strategije je sistemski pristup, od poslovne vizije preko vrijednosne ponu-de i potrebnih kapaciteta do plana pri-mjene.

Napredne tehnologije mijenjaju isto-vremeno i unutrašnju i spoljašnju stru-kturu poslovanja. Definisane su dvijepojave koje su od presudnog značaja za poslovanje i primijenjene strategije. Prve promjene dešavaju se u samim in-stitucijama, od nabavke tehničke opreme preko njene primjene i konstruisanja novih pristupa i stvaranja novih lanaca vrijednosti. Stvari su se promijenile i u marketingu, što zahtijeva i drugu po-stavku internih odnosa, od, kao što smo već naveli, „promjene razmišljanja“ analitičkim vještinama kod dostupnih podataka, sposobnosti definisanja „pro-blema“, reinvestiranja u marketing, ko-rištenja novih kanala komunikacija i mogućnosti izražavanja vrijednosti rada u interakcijama sa potrošačima.

Druge pojave dešavaju se u ekster-nom okruženju. Prednost novih napre-dnih tehnologija omogućuje privrednim subjektima niz pogodnosti: dostupnost informacija, smanjenje troškova poslo-vanja, neograničeno širenje tržišta i u prostoru i u vremenu, lakšu kontrolu po-slovanja itd. Međutim, došlo se do toga da se moć tehnologije na tržištu okrenu-la u njenom pravcu. Sile promjena za-htijevaju prilagođavanje strateškog mar-ketinga. Pitanje je da li raditi korjenito nov koncept marketinga ili vršiti prila-gođavanje.

Filozofija marketinga je bila i ostala– stavljanje vrijednosti klijenta u prvi plan.

U odnosu na promjene koje se deša-vaju od presudnog je značaja da marke-ting zauzme vodeće mjesto, a ako ne to, onda da ima minimalno isti ravnopra-van status sa ostalima u procesu kreira-nja strategije poslovanja i donošenja odluka.


BERZA INFORMACIJA - InfoCentar

Sredinom maja zabilježen je porast cijena brašna u odnosu na prote-klu sedmicu. Cijena brašna T-400

se tada kretala u intervalu od 0,444 do 0,600 KM/kg + PDV. U narednom peri-odu su očekivana još veća poskupljenja s obzirom na to da je cijena pšenice i dalje bila u porastu. Poskupljenje se i desilo u posljednjoj sedmici maja kod svih mlinova u BiH i od ove nedjelje ci-jene su veće za 15%. Najniža cijena bra-šna T-400 je iznosila 0,513 KM/kg + PDV. Ako izuzmemo cijenu kod uvozni-ka, cijena brašna T-500 je takođe pora-

Početkom maja cijena brašna je bila u padu. Cijene su u odnosu na april bile niže za 10 % u prosjeku, pa se T-400 sa cijene od 0,444 do 0,650 KM/kg + PDV spustio na cijenu od 0,410 do 0,600 KM/kg + PDV. Za naredni period se moglo očekivati da se ove cijene zadrže ili čak vrate na staro, jer se za cijenu pšenice već početkom maja prognoziralo da će imati tendenciju rasta.

Život sve skuplji

sla za 0,04 do 0,05 KM/kg + PDV. Nova poskupljenja kao da su probu-

dila uspavanu potražnju za ovom robom te je sada sve češća situacija da mlinovi ne mogu da proizvedu dovoljno brašna da bi zadovoljili trenutne potrebe. Sam kraj maja i početak juna je obilježila blaga stabilizacija cijena u prehrani. Ci-jena brašna se nije mijenjala ni kod do-maćih proizvođača ni kod uvoznika. Trenutna cijana brašna kod nas je od 452,00 do 650,00 KM/t + PDV, dok je uvozna cijena brašna iz Srbije 190,00 do 200,00 eura/t.

Najjeftiniji domaći šećer

Dugo najavljivana povećanja cijena šeće-ra su se obistinila već početkom maja, kad je na svjetskom tržištu šećer posku-pio za 40 USD po toni i već tada se očeki-valo da će cijene i dalje rasti. Došlo je do poremećaja na svjetskom tržištu. Indija povlači velike količine brazilskog šećera, jer je njihova žetva podbacila, a na našem tržištu je od sredine maja prisutan i šećer porijeklom iz Bugarske i Gvatemale. Naj-niža cijena šećera početkom maja iznosila je 0,769 KM/kg + PDV, dok je trenutno najniža cijena šećera uvezenog iz Gvate-male i iznosi 0,820 KM/kg + PDV. Slijede ga evropski i brazilski šećer, čija se cijena kreće od 0,846 do 0,900 KM/kg + PDV te indijski 0,863 KM/kg + PDV.

Najniže cijene za šećer domaćeg pori-jekla nude trgovci koji ga sa domaćom šećeranom dobijaju putem kompenzacije te trenutno najniža cijena ovog šećera iz-nosi 0,800 KM/kg + PDV.

Najave još većih cijena na svjetskom tržištu utiču na to da veletrgovci zadržava-ju količine šećera na svojim skladištima, čekajući još bolje uslove prodaje. Do pred kraj maja i početak juna šećer je zadržao iste cijene, ali su prognoze da će cijene ra-sti i u narednom periodu.

Akcijske cijene ulja

Cijene ulja i dalje bez promjena. Pojedine trgovačke kuće odobravaju akcijske rabate za ovu robu, kako bi se podstakla veća prodaja.

Cijena sirove kafe se trenutno kreće u intervalu od 252,136 do 260,683 KM/t + PDV, dok je ranija najniža cijena bila 230,770 KM/t + PDV. I ovo poskupljenje je svakako rezultat suše u zemljama pori-jekla ove robe.



��

��

Početkom maja počela je rasti cije-na pšenice. Početkom mjeseca se kretala od 118,00 do 130,00 eura/t,

da bi u drugoj polovini mjeseca nastavila rasti i dostigla izuzetno visok nivo, koji je početkom juna iznosio i 160,00 eura/t. Prosječna cijena pšenice ovih dana sa tr-žišta Srbije se kretala od 140,00 do 145,00 eura/t i po toj cijeni se i najčešće trgovalo. Slična situacija je i u Hrvatskoj. Cijene na tržištu Mađarske se kreću od 150,00 do

160,00 eura/t, dok se neke manje kvalite-tne sorte pšenice mogu kupiti i po cijeni od 136,00 eura/t.

Cijena kukuruza je, takođe, nepresta-no rasla. Početkom maja se kretala od 105,00 do 115,00 eura/t, da bi u drugoj polovini maja to kretanje bilo od 120,00 do 137,00 eura/t na svim tržištima u okru-ženju. Prvih junskih dana cijena je imala blaži pad i trenutne prosječne ponude sa tržišta Srbije su po cijeni 130,00 eura/t.

Utrka u rastu cijena kukuruza, pšenice, ječma, suncokretove i sojine sačme

Cijene većine poljoprivrednih roba namijenjenih za stočnu ishranu imale su značajan porast tokom proteklog mjeseca. Ista situacija je i kada je u pitanju proizvodnja brašna za ljudsku ishranu. Od samog početka maja traje utrka u rastu cijena kukuruza, pšenice, ječma, suncokretove i sojine sačme.

Situacija na domaćem tržištu uslovljena cijenama iz okruženja se, takođe, nepre-stano mijenjala. Cijena kukuruza je u pro-sjeku porasla za 60,00 KM/t, što je nara-vno dovelo i do poskupljenja gotove sto-čne hrane.

Žetva oborila cijenu ječma

Cijena ječma je, takođe, porasla u prosje-ku za 20,00 eura/t, ali je ovih dana cijena u blagom padu 3-4 eura/t iz razloga što se bliži žetva koja je planirana za drugu po-lovinu mjeseca. Može se očekivati da bi ci-jena ječma mogla još padati, jer većina ve-likih proizvođača u okruženju prazni silo-se u pripremi za skladištenje novog roda.

Cijena suncokretove sačme je, takođe, značajno porasla. Prosječne nuđene cije-ne sa tržišta Srbije su se kretale oko 170,00 eura/t, dok se na tržištu Hrvatske ovih dana suncokretova sačma mogla kupiti po cijeni od 145,00 eura/t, što je za doma-će proizvođače značajna razlika. Cijena suncokretove sačme se prvih junskih dana na domaćem tržištu kreće od 320,00 do 340,00 KM/t.

Spas u kiši

Cijena sojine sačme je poslije neprestanog rasta u proteklom mjesecu počela naglo padati, te je dostigla nivo 70,00 KM/t, ali se među uvoznicima već spominje novo poskupljenje za naredni period. Poljopri-vredni proizvođači vide spas proizvodnje u obilnoj kiši koja je pogodila naša podru-čja prvih junskih dana.



Artikli

Armaturna mrežaBetonsko željezoCement Lukavac PC 450Cement Kakanj PC 450Kreč Sirač – HrvatskaBlok giter 25x19x19Crijep Vinkovci 104Cripej Vinkovci Glinex Građa Jela/Smrča I/III kl.Daska Jela/smrča I/III kl

Cijena

0,82 - 0,85 (KM/kg + PDV)0,71 – 0,75 (KM/kg + PDV)166,00 – 188,03 (KM/t + PDV)175,57 – 196,50 (KM/t + PDV)115,00 – 170,94 (KM/t + PDV)0,49 – 0,74 (KM/kom + PDV)0,53 – 0,66 (KM/kom + PDV)0,68– 0,84 (KM/kom + PDV)245,00 – 350,00 (KM/m3 + PDV)205,00 – 350,00 (KM/m3 + PDV)

Kretanje cijena od 8. 5. do 5. 6. 2009.

��

��

Građevinski radovi su se u prethodnom periodu intenzivirali, ali ne u onom obimu kakav se inače očekuje u jeku sezone. Povećanje cijena građevinskih roba i smanjena platežna moć doveli su i do umanjene nabavke tih roba. Poskupljenje je obuhvatilo robe koje se i najviše koriste pri izvođenju grubih građevinskih radova: armaturno željezo, cement, kreč i opekarski proizvodi.

Armaturno željezo je, nakon po-skupljenja početkom maja, ipak ostalo na istom nivou, iako je

najavljivano novo poskupljenje za poče-tak juna. Sada je za armaturnu mrežu potrebno izdvojiti u prosjeku 825,00 KM/t. U obavještenju koje je došlo od vodećeg proizvođača Mittal Steela nema novih najava o povećanju cijena do kra-ja juna.

Fabrika cementa Lukavac je najav-ljeno povećanje cijena i ostvarila. Tako

Cijene građevinskog materijala u porastu

je prekinut duži period u kome se do-maće cementare nisu oglašavale sa iz-mijenjenim cijenama. Poskupljenje je nastupilo 1. 6. i iznosilo je u prosjeku 10,00 KM/t, za obje vrste (PC 450 i PC 350) te se sada za tonu cementa PC 450 treba izdvojiti, direktno utovareno u fabrici, 185,00 KM.

Što se tiče opekarskih proizvoda, domaći proizvođači su povećali cijene u prosjeku za 0,02 KM/kom, dok su isti artikli iz uvoza zadržali stabilnu cijenu,

a odnosi se isključivo na blokovsku robu. Trenutna najpovoljnija ponuda za blok giter iznosi 0,51 KM/kom.

Cijena kreča veća za 4 eura po toni

Kreč je, takođe, zabilježio poskupljenje sredinom prethodnog perioda. Fabrika kreča Sirač (HR) povećala je cijene za 4,00 eura/t, tako da se to odrazilo na po-nudu domaćih veletrgovaca, pa je tre-nutno najpovoljnija ponuda od 115,00 KM/t. Domaći proizvođač kreča, fabri-ka u Čelincu, za potpuno isti iznos je povećala cijenu svog proizvoda.

Drvni sortimenti su zadržali stabil-ne cijene u prethodnom periodu. Prera-đivači drveta od četinara u posljednje vrijeme imaju probleme sa plasmanom roba koje se koriste pri izgradnji obje-kata, iz razloga, kako oni tvrde, nereal-no niske cijene koju su kupci spremni da plate i nedostatka gotovog novca na tržištu. Za razliku od njih, proizvodi od lišćara imaju tendenciju porasta izvoza na inostrano tržište, prije svega na trži-šte Italije i Zapadne Evrope.

Za naredni period, prema zvaničnim obavještenjima, nema najavljenih posku-pljenja, ali ni sniženja cijena građevin-skih materijala.


TEMA

Mudra planeta, naziv je IBM-ove globalne inicijative koja znači mogućnost za mudro

rješavanje izazova u današnjem svijetu. Zato je i ovogodišnji IBM-ov forum, koji je treći put održan u Sarajevu, te-matski bio orijentiran ka zaštiti okoline u koju se IBM uključio na više načina: smanjenjem emisije CO2, smanjenjem potrošnje energije, reciklirajućim kom-ponentama svojih proizvoda, ali i uklju-čivanjem svojih informatičkih sistema u druge djelatnosti kao: energetski siste-mi, transportni sistemi, lanci snabdije-vanja i druge.

Svjesni činjenice kako je svijet u da-našnje vrijeme mali i koliko smo svi međusobno povezani, u preduzeću IBM mnogo razmišljaju o savremenom svi-jetu i modernom načinu rada. Roman Koritnik, generalni direktor IBM-a za Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, kaže da je IBM-u i pored toga poznata još jedna ključna činjenica – svijet postaje i sve mudriji. Koritnik dodaje kako pri tome misli na utjecaj inteligentne tehno-logije na funkcioniranje savremenog svijeta. Radi se o sistemima, postupci-ma i infrastrukturi kojima se razvijaju, proizvode, kupuju i prodaju dobra ko-jima se nude usluge, pomoću kojih se kreće sve, od ljudi i novca do nafte, vode i elektrona, te kojima milijarde ljudi ra-di i živi. U svim tim sistemima i proce-sima informatika igra ključnu ulogu. Svi ti procesi nisu nešto što se događa tamo negdje daleko. U Bosni i Hercego-vini, također, ima mnogo područja na kojima je potrebno što prije početi ra-zmišljati i funkcionirati mudrije. Promje-ne u našem djelovanju danas su neopho-dne. To ukazuju i brojni zabrinjavajući podaci.

U svjetskim električnim mrežama svake godine gubi se dovoljno energije da bi njome mogli snabdijevati Indiju, Njemačku i Kanadu zajedno. I to čak cijelu godinu. Nedavno objavljena stu-dija ukazuje da su u roku od godinu da-na u samo jednoj manjoj poslovnoj če-tvrti Los Angelesa automobili traženjem parkirališnih mjesta prešli udaljenost koja je jednaka udaljenosti dobivenoj kada bi 38 puta obišli put oko Zemlje. Tom prilikom potrošeno je gotovo 178.000 litara benzina i proizvedeno 730 tona CO2. Prema podacima Ujedi-njenih naroda samo u SAD-u svake go-dine bace hrane u vrijednosti 48 milijar-di američkih dolara. Šta je u tome tragi-čno, jeste činjenica da je čak 820 miliona ljudi na svijetu neuhranjeno. Jako za-brinjavajuće su i posljedice nedovoljne efikasnosti zdravstvenih sistema, jer onine omogućuju integrirano povezivanje između dijagnoze, ponuđača zdravstve-nih usluga, zdravstvene osiguravajuće kuće i poslodavca, dok količina i brzina prijenosa podataka često ometaju ljeka-re u njihovom radu. Troškovi za zdra-vlje svake godine ostavljaju ispod praga siromaštva oko 100 miliona ljudi. Pre-duzeća, institucije, gradovi i vlade razmi-šljaju o tome kako preoblikovati svoje aktivnosti i uvesti međusobno povezane mudre tehnologije na nove načine. IBM im u tome aktivno pomaže.

IBM sudjeluje u istraživačkom kon-zorciju projekta EDISON, danskoj ini-cijativi za razvoj inteligentne infrastru-kture, koja će omogućiti veću upotrebu automobila koja se pokreću energijom dobivenom iz obnovljivih izvora. I grad Amsterdam postaje mudriji. Na ulici Utrechtsestraat, glavnoj aveniji u centru Amsterdama, smeće će uskoro odvoziti

u električnim kamionima koji ne zaga-đuju vazduh. Elektronički ekrani na lo-kalnim autobuskim stanicama snabdi-jevat će se energijom solarnih stanica. IBM i Cisco su u svoj pilot-sistem ener-getske uštede uključili 500 domaćinsta-va sa namjerom da smanje troškove struje. IBM u saradnji sa japanskim in-stitutom za istraživanje raka Chiba po-maže u traženju lijeka protiv bolesti ra-ka kod djece. Istraživanja obavljena u okviru projekta World Community Grid pokušavat će otkriti lijek za zaštitu od neuroblasta, koji je najčešći uzrok smrti djece oboljele od čvrstog tumora.

Svijet može postati mudriji i u Bo-sni i Hercegovini. U to su slušatelje IBM-ovog Foruma uvjerili predstavljeni primjeri mudrih IBM-ovih rješenja iz inostranstva, a mogućnosti, kojih ni u Bosni i Hercegovini ne nedostaje, pota-knule su temeljito promatranje tih prilika.

IBM-ova mudra planeta


Robna marka SAVA lansirala je na tržište nove »podmlađene« pneumatike za teretna vozila sa

kojima dodatno možete još više da sma-njite operativne troškove svog vozila i na taj način lakše savladate sve veće po-slovne izazove koje donosi recesija.

U poslovanju svakog transportnog preduzeća pneumatici predstavljaju va-žan direktan i indirektan trošak. Atri-buti pneumatika koji određuju konačni trošak vozila po pređenom kilometru su prvenstveno broj pređenih kilometa-ra, performanse, održavanje, mogu-ćnost obnavljanja karkase i otpor kotr-ljanja. Upravo ovaj poslednji atribut, otpor kotrljanja, utiče na potrošnju vo-zila koja predstavlja daleko najveću stavku u troškovima svakog transpor-tnog preduzeća. Da bismo u ovim te-škim vremenima doprineli smanjenju troškova po pređenom kilometru, odlu-čili smo da poboljšamo postojeće pne-umatike robne marke SAVA i da ih na bočnoj strani obeležimo dodatnom oz-nakom »PLUS«.

Odlike novih pneumatika AVANT A3 plus , ORJAK O3 plus i CARGO C3 plus su potpuno nove smeše gazećeg sloja i najnovija noseća konstrukcija, tj. karkasa. Navedena poboljšanja omogu-ćavaju veći broj pređenih kilometara, bolje performanse u vožnji i pri kočenju na mokrom putu, bolju vodljivosti i veće mogućnosti obnavljanja karkase. Ova poboljšanja takođe predstavljaju dodatni korak napred u tzv. segmentu racionalnih kupaca koji svoje odluke za kupovinu najčešće donose na osnovu cene pneumatika.

U čemu se novi pneumatici AVANT A3 plus, ORJAK O3 plus i CARGO C3 plus razlikuju

1. Nov paket čeličnih pojaseva:

Karakteristika:- nov paket čeličnih pojaseva ispod gazećeg sloja- optimalan broj čeličnih pojaseva Prednost: - manje zagrevanje pneumatika pri

SAVA PLUS omogućava do 15% više pređenih kilometara

TEMA

kotrljanju- veća izdržljivost karkase - veće mogućnosti obnavljanja gazećeg sloja

2. Nova geometrija karkase:

Karakteristika:- optimalna konstrukcija karkase - nov oblik žičanog jezgra - nova konstrukcija noge pneumatika Prednost: - ravnomernije naleganje pneumatika na put- duži vek trajanja gazećeg sloja - veća stabilnost i bolja vodljivost- optimalno naleganje na naplatak

3. Nova smeša gazećeg sloja:

Karakteristika:- inovativna smeša polimera - veća čvrstoća i elastičnost materijala- nove fizičke vrednosti i veća otpornostPrednost: - manje generisanje toplote u strukturi pneumatika- usporeno habanje gazećeg sloja- veća otpornost na oštećenja 4. Rezultati testiranja

Dimenzije pneumatika Sava PLUS za teretna vozila:

- 315/80 R22.5 AVANT A3PLUS- 315/80 R22.5 ORJAK O3PLUS - 315/70 R22.5 AVANT A3PLUS- 315/70 R22.5 ORJAK O3PLUS- 295/80 R22.5 AVANT A3PLUS- 295/80 R22.5 ORJAK O3PLUS- 385/65 R22.5 CARGO C3PLUS

AVANT A3 plus, ORJAK O3 plus i CARGO C3 plus su pneumatici za sva-koga ko traži izdržljive i pouzdane pneumatike po pravoj ceni.

�

��

��

��

��

��

��

��

U koncernu Goodyear postavlja-mo prekretnice razvojem po-tpuno novih, inovativnih di-

menzija. Tako ćemo ukratko poslati na tržšte gume novih dimenzija 265/55R19,5 LHDII i 295/55R22,5. Te nove di-menzije bit će za sada namijenjene pri-je svega za prvu ugradnju u nekim ti-povima teretnih vozila, a kasnije i za zamjensku ugradnju.

Potpuno nova dimenzij, koju je Goodyear lansirao na tržište je i 375/

55R22.5. Širokoprofilna pneumatika,namenjena za ugradnju na prvo vode-ču osovinu teretnih vozila ima veču nosivost sa jednmakim vanjskim pre-čnikom kao standardna pnevmatika 315/60R22.5. Goodyear je i prvi u gu-marskoj industriji, koji je lansirao te no-ve dimenzije.

Gume imaju novu konstrukcijsku izvedbu vanjske konture i karkase, ma-terijale i gumene smjese na osnovu si-like zbog kojih guma postiže izuzetna

vozna svojstva. Manja potrošnja gori-va, dobro prianjanje, krači put kočenja na mokroj cesti i veći broj pređenih ki-lometara njene su glavne prednosti. Za-dovoljava sve zahtjeve koji se postavlja-ju gumama za savremene teretnjake s velikom snagom motora, tehnološki usavršenim transmisijskim elementima i sistemima kočenja.

Goodyear i inovativne dimenzijeMax Technology s novim dimenzijama

Komplimenti - lijepa riječ otvara svaka vrata

Kompliment ublažava napetost, a naša reakcija odaje koliko smo sigurni u sebe.

„Ovaj ti sako tako dobro pristaje. Hvala, i tvoja je haljina zaista lijepa.“

Kome nije drago primiti kompliment? Psiholozi tvrde da to nije slučajno, jer komplimenti pomažu da se među osobama koje komuniciraju stvore prisniji odnosi. Uz to, oni pomažu po-tiskivanju napetosti, prigušivanju agre-sivnosti koja čuči u svakoj osobi. Kom-pliment izrečen u pravo vrijeme i na pravom mjestu omogućava da razgo-vor teče opuštenije.

Oprez na radnom mjestu

No, baš zato što kompliment pokazuje našu želju da razgovor skrenemo s uobičajenih tema, on može uzrokovati i neželjenu reakciju. Najčešće se to do-gađa na radnom mjestu. Ondje ste za-pravo u položaju da se nadmećete s kolegama, pa i teže prigušujete agre-sivnost. Zato, tvrde psiholozi, kompli-ment na radnom mjestu može postići suprotan efekt: „Šta li se iza toga krije?“, najčešća je reakcija osobe kojoj ste ga

uputili i to zato što će vam rijetko po-vjerovati da to doista i mislite.

Da bi kompliment bio prihvaćen, potrebno je dvoje: mora ga izreći osoba koju smatrate nezainteresira-nom, a i inače vam je dobra kolegica ili kolega. Naša reakcija na kompliment ponešto nam govori i o tome što sami o sebi mislimo. Ako nekoj manekenki kažete da je lijepa, ona će to radosno prihvatiti, ali ako to kažete ženi koja nije zadovoljna svojim izgledom, ili čak misli da je ružna, ona će kompli-ment shvatiti kao porugu. Stoga reak-cija na kompliment otkriva i skrivenu nesigurnost u sebe. Takve osobe uvi-jek se nađu u čudu kad im neko izre-kne kompliment, jer ne mogu ni na trenutak prihvatiti ulogu protagoni-ste. One obično potcjenjuju vlastite sposobnosti, pa kompliment kod njih izaziva nelagodu. Najčešće se na kom-pliment zacrvene, a potom se ukrute i zauzmu odbrambeni stav.

Barometar samopouzdanja

Zbog svega toga kompliment je i ba-rometar koji mjeri koliko sami sebe poštujemo i koliko vjerujemo u vlasti-te sposobnosti. Da biste to provjerili,

dosta je da promotrite svoju reakciju na čestitke za dobro obavljen posao. Ako kažete: „Ah, imala sam sreće, nije to ništa!“, time niste samo izrekli ulju-dnu frazu, već ste zapravo pokazali svoju nesigurnost, jer sumnjate da ćete i drugi put biti tako uspješni.

Svidjeti se po svaku cijenu

Osobe koje uvijek nastoje ugoditi dru-gima i ubirati komplimente, sigurno ste već sreli. Ponašaju se usiljeno, bu-dno nadziru svaki pokret i kao da uvi-jek žele ostaviti dojam na drugu oso-bu. Takvo ponašanje, zapravo, odaje osobu koja je duboko nesigurno u sebe i ne može se osloboditi straha da se neće svidjeti. Tako barem tvrde psiholozi. Zapravo, ako su otac i maj-ka u djetinjstvu i mladenačkim godi-nama bili škrti u komplimentima pre-ma djetetu i nikad ga nisu ni za što pohvalili, niti nagradili, kao odrastao čovjek to će dijete biti nesigurno u se-be i uvijek ovisno o mišljenju drugih. Samopoštovanje i svijest o vlastitim sposobnostima stječe se u najmlađim godinama i ponajviše na to utječu ro-ditelji i njihov odnos prema djetetu.

(zena.hr)

ZANIMLJIVOSTI

60 � InfoKOM - Broj 17 - maj 2009.

infokom _juni_18.indd

Documents