InfoKOM Broj 45 Septembar 2011.

UvodnikCijenjeni itaoci

Izdava: VANJSKOTRGOVINSKA / SPOLJNOTRGOVINSKA KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE ureivaki kolegij: Bruno Boji Amir Zuki Prof. dr. Faruk Jaarevi Velibor Peuli Almira Huseinovi Igor Gavran Aida Ali vanjski saradnici: Elvira Ahmetovi, savjetnik Duda Adovi edomir Spasojevi Almir Terzi lektor: Loris Zubanovi adresa: Vanjskotrgovinska komora BiH - INFOKOM Branislava ureva 10 71000 Sarajevo Kontakt: Aida Ali Sluba za informiranje Tel: +387 33 56 62 72 Fax: +387 33 21 42 92 E-mail: aida.alic@komorabih.ba Dizajn i priprema: Vedad Voloder tampa: BEMUST d.o.o. tira: 2000

po svemu sudei, vrui ljetni dani ove godine su prijali samo odgovornima u vlasti, koji su mjesecima na odmoru i, kao i obino, s distance posmatraju burna deavanja u bh. ekonomiji i probleme poslovne zajednice. Uniteni usjevi, nagli rast vicarskog franka, najava nove krize, odluka kosovske vlade o primjeni carine od 10 posto za robu iz BiH, preivljavanje bh. graevinara dok iekuju stabilizaciju situacije u Libiji i niz drugih pogubnih dogaaja za bh. ekonomiju za domae politiare samo su glavne teme informativnih emisija. Meutim, da sve nije tako crno i da se bh. privrednici bore za svoje mjesto na tritu, moete saznati na stranicama InfoKoma koje slijede. U ovom broju, pored pregleda aktuelnih dogaaja koji su obiljeili domau i svjetsku ekonomsku scenu, vanjskotrgovinskih analiza, predstavljanja predstojeih projekata Vanjskotrgovinske komore BiH i drugih zanimljivih sadraja, donosimo vam intervju sa v.d. direktorom Uprave za indirektno oporezivanje Mirom Dakulom, u kojem otvoreno govori o raspodjeli prihoda, disciplinskim prijavama protiv vie od 160 uposlenika, o pojednostavljenju carinskih procedura, pojaanim kontrolama zahtjeva za povrat PDV-a i jo mnogo toga. Gost septembarskog broja InfoKoma je i Patrick S. Moon, ambasador Sjedinjenih Amerikih Drava u BiH. U ekskluzivnom intervjuu posveenom ekonomiji ambasador Moon ukazuje, izmeu ostalog, na prednosti BiH koje bi mogle dovesti do veeg ekonomskog rasta i boljeg ivotnog standarda. I to nije sve. U ime Ureivakog kolegija, Aida Ali

10trebao bi olakati poslovanje poreskim obveznicima Novi Zakon o carinskoj politici

I

Izdvajamo iz sadraja....U Evropskoj uniji trenutno se oko 95 posto ukupnog carinjenja roba obavlja pojednostavljenim carinskim procedurama, to za poreske obveznike znai utedu vremena i trokova. Kako bismo uhvatili korak sa Evropom, u pripremi je novi Zakon o carinskoj politici koji e potpuno biti usklaen s carinskim zakonima u zemljama lanicama EU, a priprema se i izmjena Zakona o PDV-u. O ovome, kao i o rezultatima rada Uprave za indirektno oporezivanje, raspodjeli prihoda, disciplinskim prijavama protiv vie od 160 uposlenika, za Infokom otvoreno govori Miro Dakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

14Kosovo uvelo carinu od 10% na proizvode iz BiH

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Nakon ranijih najava i upozorenja, Privredna komora Kosova obavijestila je Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine da je ministar trgovine i industrije Kosova donio Odluku o principu reciprociteta u trgovinskim odnosima sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U Odluci se navodi da se carinski peati Bosne i Hercegovine ne priznaju te da e se primjenjivati carina od 10% za robu i dokumente koji sadre ove peate. CEFTA je ponudila bilateralno rjeavanje ovog problema, po uzoru na nain kako su to uinile srbijanske i kosovske vlasti.

16Zakon i meunarodne norme na strani VTK BiH

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Eksperti i vanjski saradnici Vanjskotrgovinske komore BiH su se maksimalno angairali na izradi modernijeg i na zakonskim normama i standardima utemeljenog Pravilnika o detamanima u SR Njemakoj. Od entitetskih privrednih komora zatraeno je da jasno i precizno ukau na odreene odredbe Pravilnika koje eventualno nisu u skladu sa Ustavom BiH, rati ficiranim meudravnim sporazumima o detamanima, Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH, kao i odlukom Vlade RBiH od 19. aprila 1996. o operativno-tehnikim poslovima detamana za koje je propisano da ih obavlja Privredna komora BiH.

20EKSKLUZIVNO: Patrick S. Moon, ambasador SAD-a u BiH

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Ambasador Moon u ekskluzivnom intervjuu posveenom ekonomiji za InfoKom jasno ukazuje koje su prednosti Bosne i Hercegovine koje se mogu iskoristiti na dobrobit svih graana, a koje bi dovele do veeg ekonomskog rasta i boljeg ivotnog standarda. Za itatelje InfoKoma ambasador je otkrio i koji su to naredni koraci i projekti koje Ambasada SAD-a u BiH zajedno sa prijateljskom amerikom administracijom namjerava realizirati u narednom periodu.

24Stranci u BiH za pola godine uloili svega 122,7 miliona eura>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Ako pogledamo strukturu ulaganja u naoj zemlji u prvom ovogodinjem polugoditu, u bankarski sektor BiH investirano je 34,3 posto od ukupnih investicija, u proizvodnju 27,8 posto, a u trgovinu 14,6 posto. Kako pojanjavaju u FIPA-i, ukupan iznos odnosi se na priliv investicija, a ne na neto investicije.

35Pronaite poslovnog partnera uz pomo VTKInfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

U ovom broju predstavljamo vam 10 ponuda preduzea iz razliitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u naoj zemlji. Sve ponude dostupne su putem baze poslovne saradnje mree EEN kojoj imaju pristup sve lanice ove mree. Na taj nain se prua mogunost i preduzeima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje e biti dostupne u ovoj zajednikoj bazi podataka.

3

Novi gubici u rite gacko

kadanji privredni gigant FAM Jelingard je, nakon neuspjele privatizacije, kupila Vlada RS i proknjiila imovinu kao svoje vlasnitvo.

Konzum otvorio dvije prodavnice u tuzli

jim nudi na prodaju svoje dvije zemljine parcele za neto vie od 500.000 KM, javila je Onasa. U oglasu je navedeno da njihova poetna cijena iznosi 437.400 KM, odnosno 85.200 KM i naglaeno da se one nee moi prodati po cijeni nioj od polovine njihove poetne cijene. U ovom preduzeu steaj je otvoren 4. aprila ove godine, a Okruni privredni sud Banja Luka donio je odluku da se njegova steajna imovina unovi traenjem najpovoljnijeg kupca putem javnog oglaavanja, koji je obavezan da najmanje pet godina zadri djelatnost preduzea i zaposli 50 radnika. Vrijednost steajne imovine Impra procijenjena je na 14 miliona KM, a utvreno je da njegov dug prema povjeriocima iznosi 6,5 miliona KM, prema 73 radnika, koliko ih je bilo zaposleno u vrijeme otvaranja steaja, 270.000 KM na ime neisplaenih plaa i drugih novanih naknada, dok mu dugovanja prema Fondu PIO iznose oko 444.000 KM.

Preduzee Rudnik i Termoelektrana Gacko u prvom polugoditu ostvarilo je minus od novih gotovo 16 miliona maraka. To je za oko pet miliona manje u odnosu na iskazani gubitak u istom periodu prole godine. Zakljuno s krajem juna 2011. preduzee RiTE Gacko je zabiljeilo tano 15.828.916 maraka gubitka. Iz polugodinjeg finansijskog izvjetaja vidljivo je da bi rezultat bio bolji da poveanje prihoda nije neutralisano potronjom gotovo tri miliona vie na zarade nego u istom period lani.

Mercator: Dodatni popusti za 130.000 lanova pika klubaU Tuzli su polovinom augusta otvorene dvije Konzumove prodavnice, i to Konzum maxi na adresi 15. maja b.b. i prodavnica na adresi Kreanska 17. Novootvorene prodavnice e graanima Tuzle pruiti bogatu ponudu proizvoda za svakodnevnu potronju po najpovoljnijim cijenama, saopeno je iz Konzuma. U navedenim prodavnicama posao su dobila ukupno 22 zaposlenika. Konzum maxi u Ulici 15. maja b.b. prostire se na vie od 350 m2 prodajne povrine, dok prodavnica u Kreanskoj ulici zauzima povrinu od 200 m2. Konzum je istog dana otvorio jo jednu novu prodavnicu u Banjoj Luci, u naselju Nova Varo, na adresi Petra Preradovia 17. U prodavnici, koja se prostire na vie od 220 m2 prodajne povrine, zaposleno je 10 radnika, navodi se u saopenju.

Novi poetak za Novi jelingrad

Bivi banjaluki FAM Jelingrad registrovan je kao Akcionarsko drutvo Novi Jelingrad, za koji je otvoren iro-raun, ime su ostvarene pretpostavke da novo preduzee moe poeti s radom, izjavio je vrilac dunosti direktora ovog preduzea Mirko Danilovi. On je rekao da je bilo mnogo aktivnosti na rjeavanju pravnog statusa nove firme. Sredstva od 300.000 KM koja je za stavljanje u funkciju proizvodnih kapaciteta ovog preduzea iz oblasti mainske industrije izdvojila Vlada RS predviena su za poetna sanaciona ulaganja. Ne4

prijedor: Impro prodaje dvije zemljine parcele

Mercator Pika kartica, koja preko bonitetnog sistema i sakupljanja bodova omoguava ostvarenje popusta od tri do est posto i daje mogunost plaanja u svim trgovinama Mercatora BH na kredit za kupovinu na 12 mjeseci bez kamata i iranata, uz mreu svojih poslovnih partnera koja e se iriti i dalje nudi dodatne popuste i pogodnosti za 130.000 lanova Pika kluba. Brojni lanovi Pika kluba iz BiH pogodnosti mogu koristiti u bilo kojoj od zemalja u kojima je Mercator prisutan: Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji, saopeno je iz Mercatora BH. Ovo ljeto korisnici kartice Pika mogli su, izmeu ostalog, ostvariti pet posto popusta za turistike aranmane Centrotrans agencije i to u Vili Pakal u Zaostrogu i Bon Repos na Koruli, uz 50 posto popusta na prevoz Sarajevo Zaostrog Sarajevo.

Neophodno ojaati sektor umarstva u rsIndustrija mesa i mesnih proizvoda Impro iz Prijedora u steaju raspisala je oglas koOdrane javne rasprave o Nacrtu strategije razvoja umarstva u RS za period od InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

preduzee zelenilo i istoa gradi garae u ekoviima

brojke2,03milijarde maraka javnih prihoda prikupila je Porezna uprava Federacije BiH u prvih sedam mjeseci 2011. godine, to je za 85,13 miliona ili 4,36 posto vie u odnosu na isti period prole godine.

600.000

2011. do 2021. godine pokazale su da je prije svega neophodno ojaati sektor umarstva u vladinim institucijama, uskladiti zakonodavstvo u ovoj oblasti sa meunarodnim propisima te nai adekvatne odgovore na pitanja kao to su poveanje umovitosti, poveanje kvaliteta umskog fonda i poboljanje zdravstvenog stanja uma u RS. lan radne grupe za izradu strategije Zoran Govedar rekao je da, osim ovih pitanja, strategija desetogodinjeg razvoja umarstva u RS ukazuje i na potrebu nove organizacije sektora umarstva u cjelini, a koja podrazumijeva da se putem akcionih planova uradi i sistematizacija radnih mjesta u JP ume RS, koja za sada ne postoji.

Komunalno preduzee Zelenilo i istoa ekovii ulo je u investiciju izgradnje garaa za specijalna vozila, istilice za snijeg i ulice, cisterne za pranje ulica i kamiona za odvoz smea, saopeno je iz ovog preduzea. U posljednjoj godini uspjeli smo donacijama Vlade Republike Srpske i italijanske organizacije CISP da nabavimo vozila za ienje snijega i pranje ulica i sada imamo potrebu za novim garaama kojima emo zatititi vozila i omoguiti im veu dugotrajnost rekao je direktor preduzea Zelenilo i istoa ore Radanovi. Garaa je duine 12 metara, irine 10, a visine etiri metra.

maraka uloio je Prevent i u rekordnom periodu od dva mjeseca uspjeno okonao radove na prvoj fazi projekta unapreenja tretmana otpadnih voda.

820

KM iznosila je prosjena mjesena neto plaa u BiH za juni 2011. godine, to pokazuje nominalni rast za 0,3 posto u odnosu na decembar 2010. godine.

85,9

posto vea je vrijednost izvrenih radova u RS u drugom tromjeseju ove godine u odnosu na prethodno tromjeseje, a 58,7 posto u odnosu na prosjenu vrijednost izvrenih radova u 2010. godini, podaci su Zavoda za statistiku RS.

760.000

maraka izdvojila je Vlada Zeniko-dobojskog kantona u 2011. godini za zapoljavanje pripravnika sa visokom strunom spremom, javila je Onasa.

prevent gorade dobio certifikat IsO 9001:2008

Outdoor turizam najbolja ansa rs

3,9

posto bila je vea industrijska proizvodnja u FBiH u julu 2011. godine u odnosu na prosjenu mjesenu proizvodnju iz 2010. godine, dok je u odnosu na juli ove godine vea za 0,1 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

8.265

Prevent Gorade dobio je certifikat o zadovoljavanju norme ISO 9001:2008, ime je zavrena prva faza u ispunjavanju zahtjeva kvaliteta vodeih proizvoaa automobila, saopio je Prevent. Nakon provedenog postupka za dobivanje certifikata i nakon provedenog audita Prevent Gorade je i slubeno dobio certifikat o upravljanju kvalitetom ISO 9001:2008, koji je odobrio Tv Sd iz Njemake. Ovim smo odrali povjerenje koje je Grupacija stekla dugom tradicijom i ispunjavanjem visokih standarda globalne automobilske industrije istakao je direktor Preventa Haris Rahman, i dodao da je certifikat jedan od preduslova za otvaranje novih radnih pogona u Goradu, gdje se planira otvoriti 600 novih radnih mjesta. InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

Outdoor turizam, koji bi obuhvatio eko-turizam, sportsko-rekreativni, avanturistiki i sline oblike turizma, prua najbolje mogunosti za razvijanje prepoznatljive turistike ponude Republike Srpske, saopilo je Ministarstvo trgovine i turizma RS. Prema rijeima ministrice trgovine i turizma RS Gorane Zlatkovi, perspektivu imaju oni oblici turizma koji su namijenjeni neklasinoj ciljnoj grupi turista, odnosno onima koji ne zahtijevaju luksuzne uslove smjetaja, ve, bjeei od urbanog, ele boravak u netaknutoj prirodi. Ona je u saopenju navela da i tranzitni turizam ima odline razvojne mogunosti, s obzirom na izuzetan geostrateki poloaj RS.

nezaposlenih osoba bilo je na podruju est opina Livanjskog kantona na kraju prvog polugodita 2011. godine, od kojih ak 3.773 nemaju nikakvog radnog iskustva i prvi put trae posao.

821,70

maraka iznosila je prosjena mjesena neto plaa za juni 2011. godine u FBiH, to je nominalno manje za 0,2 posto u odnosu na maj 2011. godine, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

0,3

posto bile su vee cijene proizvoaa industrijskih proizvoda u julu 2011. godine u odnosu na juni 2011. godine, navodi se na internetskoj stranici Zavoda za statistiku RS.

27

miliona KM vrijednost je projekta iji je cilj poboljanje vodosnabdijevanja u etiri opine. Rije je o izgradnji regionalnog vodovoda Plava voda u kojem e uestvovati etiri opine: Travnik, Zenica, Busovaa i Novi Travnik.

5

NOvI KupcI rusKOg Ita u azIjsKO-pacIfIKOj regIjI

izvijestila je francuska novinska agencija AFP. Ova vrsta bakterije, otporne na mnoge antibiotike koji se uobiajeno prepisuju protiv salmonele, u opticaju u SAD-u je ve decenijama.

Borba sa sivom ekonomijom i prodaja goriva zahtijevaju da svi imaju neophodne ureaje za mjerenje, koji moraju biti povezani sa Upravom prihoda i Upravom carina. Godinu i po dana od usvajanja uredbe svi imaju takve ureaje, osim Lukoila rekao je Borisov za sofijsku Novu televiziju. Borisov je izjavio da je o tome razgovarao sa predsjednikom ruskog naftnog giganta Lukoil Vagitom Alekperovim, koji ga je uvjerio da e krajem septembra poeti realizaciju investicije vrijedne 500.000 eura.

crNa gOra OD turIzMa OeKuje 655 MIlIONa euraCrnogorski ministar turizma Predrag Sekuli oekuje da e ovogodinji prihod od turizma biti oko 655 miliona eura, odnosno pet posto vie nego prole godine. Sekuli je kazao da su u Crnoj Gori i dalje dominantni turisti iz regiona, od kojih je oko 30 posto iz Srbije. Prema njegovim rijeima, Crna Gora iz godine u godinu biljei rast broja turista sa strateki vanih trita, a to su zemlje Evropske unije, koje su u prologodinjoj strukturi uestvovale sa 25 posto. Ove godine oekuje se poveanje turistikog prometa, odnosno rast broja noenja za oko tri posto i prihoda od turistike djelatnosti od oko 655 miliona eura, to je pet posto vie nego prole godine, naveo je Sekuli.

HONDa pOvlaI 2,25 MIlIONa vOzIlaRusija otvara novo trite za izvoz svojih itarica u azijsko-pacifikoj regiji, izjavio je predsjednik Ruske unije za itarice Arkadij Zloevski. Kina jo nije meu uvoznicima itarica iz Rusije, ali su novi kupci Juna Koreja, Japan, Indonezija i jo neke drave istone, jugoistone i june Azije, rekao je Zloevski na konferenciji za novinare, prenosi agencija Itar-Tass. Na ova trita bi do kraja tekue itarske sezone moglo da bude izvezeno milion tona itarica. Zloevski predvia da bi u sezoni 2011/12. Rusija mogla izvesti najvie 25 miliona tona itarica, s tim to e 20 miliona tona biti sigurno izvezeno.

cargIll pOvuKaO s trIta saD-a vIe OD 16 MIlIONa Kg puretINe

Japanska kompanija za proizvodnju automobila Honda saopila je da povlai 1,5 miliona vozila iz SAD-a i oko 750.000 iz Kine zbog problema s automatskim mjenjaem. U saopenju te kompanije navodi se da je rije o modelima Odisej i Acord. Japanska kompanija precizira da mora biti izvreno auriranja softvera koji kontrolie automatski mjenja, jer bi inae moglo doi do problema u radu motora.

uNIja pOslODavaca srbIje za refOrMe u zatItI OD KrIze

rafINerIja luKOIl Nastavlja raD bez lIceNceUnija poslodavaca Srbije zatraila je od Vlade Srbije da zapone odlune reforme, odlagane itavu deceniju, kako bi privredu i graane zatitila od posljedica mogueg novog talasa ekonomske krize. Stanje privrede u Srbiji je takvo da se nikakvim kratkoronim mjerama nee postii znaajno poboljanje i preokret koji je potreban naoj zemlji, privrednicima i svim graanima eljnim ivota u organizovanijem i efikasnijem sistemu usmjerenom na stvaranje novih vrijednosti, poveanju zaposlenosti i ivotnog standarda stanovnitva, istie se u saopenju Unije. Kljune reforme, prema ocjeni privrednika okupljenih u tom udruenju, potrebno je provoditi u javnom sektoru gdje je zapo-

Gigant iz sektora hrane, kompanija Cargill, dobrovoljno je povukao iz prodaje s itave teritorije Sjedinjenih Amerikih Drava ukupno 36 miliona funti (1 funta = 453,6 gr) mljevenog pureeg mesa, proizvedenog u pogonima ove firme u Springdaleu u saveznoj dravi Arkanzas. To meso su amerike zdravstvene vlasti ovih dana dovele u vezu sa zarazom jednom vrstom salmonele otporne na lijekove, od koje je izmeu 1. marta i 1. augusta ove godine umrla jedna osoba, a oboljelo 76 u 26 saveznih drava SAD-a, 6

Ruska rafinerija Lukoil Neftohim u Burgasu nastavit e rad i bez licence, ali je obavezna da najkasnije u decembru instalira ureaje za mjerenje, izjavio je premijer Bugarske Bojko Borisov. On je rekao da e do tada 30 carinika pratiti prodaju goriva u ovoj rafineriji.

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

sleno 535.000 ljudi, odnosno 30,6 posto od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, to je gotovo trostruko vie od prosjeka u zemljama Evropske unije.

MlaDI teKO pOgOeNI eKONOMsKOM KrIzOMMladi su naroito bili pogoeni nezaposlenou tokom svjetske ekonomske krize koja je poela 2008. godine, kae se u izvjetaju Evropskog opservatorija za zapoljavanje (EEO). U mnogim zemljama Evropske unije nezaposlenost meu osobama do 25 godina starosti porasla je od 2008. do 2011. godine. Nezaposlenost meu ovim osobama u paniji je iznosila 45,2 posto, u Hrvatskoj 41,7 posto, u Grkoj 38,5 posto te u Slovakoj 33,4 posto. Strunjaci strahuju da e ovi procenti rasti kao rezultat paketa tednje. U Britaniji je nezaposlenost meu osobama do 25 godina starosti bila ispod 20 posto. Poreenja radi, u Austriji je nezaposlenost meu ovim osobama 8,7 posto, dok je prosjek u EU 21 posto.

mjesta, tanije jedan od pet njenih zaposlenika e dobiti otkaz, to e u konanici biti 220.000 otkaza, pie Reuters. Pored toga, zatvorit e 300 svojih postrojenja i isporuku pote sa est srezati na pet dana u sedmici. Sve ovo bi trebalo biti realizirano u naredne etiri godine. Samo u posljednjem tromjeseju kompanija je zabiljeila gubitak od 3,1 milijardu dolara. Pota trenutno zapoljava neto manje od 650.000 ljudi, a izraunato je da ne mogu izdravati vie od 425.000 radnika.

Brojke80miliona eura odobrila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) vodeoj srbijanskoj kompaniji u sektoru poljoprivrede MK Grupi, za potrebe poveanja proizvodnje i vee utede energije.

121

raste javNI Dug srbIjeUkupan javni dug Srbije bio je na kraju jula 13,56 milijardi eura i za sedam mjeseci ove godine povean je za 1,4 milijarde eura, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije. Ukupan javni dug je na kraju jula bio 41,3 posto bruto domaeg proizvoda dok je na kraju prole godine iznosio 42,9 posto BDP-a, navodi se u saopenju. Tokom augusta ukupan javni dug Srbije povean je za 273 miliona eura, a u odnosu na BDP, javni dug je u julu bio za 0,7 posto vei nego u prethodnom mjesecu, kada je bio 40,6 posto BDP-a. Ukupne direktne obaveze Srbije na kraju jula bile su 11,69 milijardi eura, od ega 5,57 milijardi unutranje obaveze, a vanjski dug 6,12 milijardi. Ukupan vanjski dug Srbije, koji ukljuuje direktne i indirektne obaveze, na kraju juna je bio 7,65 milijardi eura, dok je na kraju 2010. godine bio 7,24 milijarde. Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti javni dug Srbije ne bi smio prei 45 posto BDP-a.

milion dolara dostigao je promet profesionalne drutvene mree LinkdIn u drugom tromjeseju ove godine, to predstavlja poveanje od 100 posto u odnosu na drugo tromjeseje 2010.

1,1

posto iznosio je pad industrijske proizvodnje Njemake u augustu, nakon rasta od 0,9 posto iz prethodnog mjeseca, pokazali su zvanini podaci.

12.000

novih putnikih automobila vie prodato je na tritu Bugarske tokom prvog polugodita 2011. godine, kao i oko 800 kamiona i autobusa.

petrOl e ulOItI 25 DO 30 MIlIONa eura u crNOj gOrI

0,5

posto iznosila je deflacija u Srbiji dva mjeseca uzastopno, objavio je Republiki zavod za statistiku. Kako se navodi u saopenju Zavoda, godinja inflacija u julu je bila 12,1 posto, a potroake cijene su za sedam mjeseci ove godine porasle 6,2 posto.

Slovenska kompanija Petrol planira do 2014. godine u otvaranje benzinskih pumpi u Crnoj Gori uloiti izmeu 25 i 30 miliona eura, najavio je predsjednik uprave te firme Toma Berlonik. On je kazao da, osim dvije pumpe iji su vlasnici i zakupci u Tivtu u okviru kompleksa Porto Montenegro, u naredne tri godine namjeravaju otvoriti jo 12 do 14 takvih objekata. Dodao je da su poeli razgovori u vezi sa preuzimanjem pumpi koje su u vlasnitvu Europakta, ali da e u Crnoj Gori samostalno graditi pumpe. On je kazao da e sve te pumpe pripadati Petrolu i da e kvalitet goriva i standardi biti kao u Sloveniji.

287.595

nezaposlenih osoba bilo je krajem jula na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje (HZZ) to je, u poreenju s junom, vie za 0,03 posto ili 84 osobe, objavio je HZZ.

gOOgle Kupuje DIO MOtOrOle

6,5

posto vee bile su julske maloprodajne cijene u Kini, drugoj najveoj privredi svijeta u odnosu na isti mjesec prole godine. Junska inflacija je bila 6,4 procenata.

1,3Kompanija Google postigla je dogovor o kupovini proizvoaa mobilnih telefona Motorola za 12,5 milijardi dolara u gotovini, saopile su te amerike kompanije. Google e za kupovinu platiti 40 dolara po akciji, prenosi Bloomberg. Prema podacima te agencije, to je ne samo najvea direktna investicija Googlea do sada, ve i najvea investicija u beini sektor telekomunikacija u posljednjoj deceniji u svijetu. Kupovinom Motorole kompanija Google dobit e pravo i na koritenje svih patenata koji su mu neophodni u nadmetanju sa najprodavanijim telefonom na tritu Apple iPhone.

posto opao je bruto domai proizvod Japana u kvartalu april-juni u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, podaci su Vlade Japana.

476

220.000 raDNIKa aMerIKe pOte DObIt e OtKaz

eura iznosila je prosjena zarada u julu 2011. godine u Crnoj Gori bez poreza i doprinosa, a ukupna vrijednost minimalne potroake korpe iznosila je 756 eura, saopeno je iz MONSTAT-a.

100

Amerika potanska sluba najavila je da planira radikalno smanjiti broj radnih InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

miliona eura zamrznute libijske imovine deblokirala je Holandija i stavila na raspolaganje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za kupovinu lijekova za libijsko stanovnitvo, objavio je holandski ministar vanjskih poslova.

7

INTERVJU >>>

Aktivnosti8

komoreAmbasador BiH u ekoj i Slovakoj posjetio VTK BiHPredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Veselin Poljaevi, sa saradnicima, primio je u radnu posjetu Nediljka Bilia, ambasadora BiH u ekoj i Slovakoj sa sjeditem u Pragu. Konstatirano je da je vanjskotrgovinsku razmjenu izmeu ovih zemalja potrebno podii na vii nivo, naglasivi potrebu poveanja trgovinske razmjene te poveanje obima ekih i slovakih investicija u BiH. Radi razvijanja ekonomske saradnje dogovoreno je da se u narednom periodu poduzmu aktivnosti za organiziranje Poslovnog foruma privrednika BiH, eke i Slovake, iji bi cilj bio pribliavanje privrednika zainteresiranih za saradnju.

(Ne)zadovoljavajui nivo ekonomskih odnosa BiH i PakistanaDopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bruno Boji, sa saradnicima, primio je u posjetu novoimenovanog ambasadora Islamske Republike Pakistan u Bosni i Hercegovini Syeda Khalida Amira Jaerya i konzula Ahmeda Nadeena. Konstatirano je da ekonomski odnosi izmeu BiH i Pakistana nisu na zadovoljavajuem nivou i da bi trebalo potpisati meukomorski sporazum kojim bi bile definisane aktivnosti za unapreenje saradnje.

Bh. privrednici pozvani da uestvuju na poslovnom forumu u MakedonijiVanjskotrgovinsku komoru BiH posjetio je i Redepi Ramija, ambasador Republike Makedonije u BiH. Ambasador Ramija je informirao prisutne o funkcioniranju komorskog sistema u Makedoniji te istakao da robna razmjena izmeu dviju prijeteljskih zemalja nije na zadovoljavajuem i moguem nivou. Idealno mjesto susreta makedonskih i bh. privrednika bit e poslovni forum koji bi se u oktobru ove godine trebao odrati u Makedoniji.

BH izvoznici trae ansu na svjetskom trituU organizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) i USAID/Sida FARMA projekta, desetak domaih kompanija predstavie svoju ponudu posjetiocima najveeg sajma hrane na svijetu Anuga 2011, koji se odrava od 8.-12. oktobra ove godine u Kelnu, Njemaka. Svoje proizvode e na zajednikom BH tandu predstaviti 6 domaih preduzea: Sava-Semberija iz Bijeljine, Mladegs pak iz Prnjavora, Voar iz Brkog, Heko iz Bugojna, Kua prirode iz Kaknja i Smrak iz Zvornika. Ponuda naih proizvoaa tako e obuhvatati veoma iroku paletu, od kiselog povra, sokova, demova i marmelada, preko zaina, suhog i smrznutog voa, svjeih i preraenih gljiva i prakastih proizvoda. Dobar dio navedenih proizvoda ve se i izvozi, pa je cilj doi do novih ugovora i poveati izvoz, odnosno proiriti ga na nove proizvode.Na sajmu e biti uprilieni i Business-to-Business (B2B) sastanci BiH predstavnika sa ino partnerima/kupcima. Predviena je i posjeta dodatnog broja BH firmi koje nee izlagati, ali planiraju ponuditi svoje proizvode izlagaima koji budu zainteresovani za saradnju (Halilovi, Eco Line, Prijedoranka i drugi).

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

>>>Poela obuka 140 nezaposlenih enaU okviru projekta Daj ideju postani poduzetnica, koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/ Institut za edukaciju (ECOS ) u saradnji s Federalnim zavodom za zapoljavanje, a uz finansijsku pomo Fondacije za socijalno ukljuivanje u BiH, poela je besplatna obuka za 140 nezaposlenih ena sa podruja sarajevskih opina Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Ilida i Vogoa. Polaznice e proi poduzetniku edukaciju koja se odnosi na sticanje vjetina za samozapoljavanje i aktivno traenje zaposlenja u koli malog biznisa, informatiko opismenjavanje u meunarodno priznatoj koli raunara ECDL i na kraju slijedi izbor dva najbolja biznis plana i sufinaniranje pokretanja malog biznisa. kola malog biznisa bit e zavrena 14. oktobra 2011. godine.

Delegacija Fondacije BIGMEV posjetila VTK BiHPredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Herecegovine Veselin Poljaevi, sa saradnicima, primio je u radnu posjetu Muzafera Cileka, poasnog konzula BiH za region Burse i predsjednika Upravnog odbora Centra za razvoj odnosa izmeu BiH i Turske BIGMEV, Sabita Subaia, ministra savjetnika u Ambasadi BiH u Ankari i potpredsjednika Upravnog odbora BIGMEV-a i Adisa Alagia, direktora BIGMEV-a u BiH. Muzafer Cilek, ugledni turski biznismen i vlasnik brenda Cilek, tokom sastanka je istakao da je njegovo opredjeljenje da svoje napore prvenstveno usmjeri u oblast saradnje u sferi ekonomskih odnosa BiH i Turske i jaanju turskih investicija u BiH. U tom cilju, kako je kazao, formirana je Fondacija BIGMEV, neprofitna institucija za promociju investicija i jaanje saradnje, ije postojanje opravdava niz uspjeno realiziranih projekata i uspostvaljenih poslovnih veza. Predsjednik Poljaevi je dao podrku aktivnostima Fondacije BIGMEV i ponudio pomo VTK BiH u realizaciji buduih aktivnosti Fondacije s ciljem unapreenja poslovnih veza BiH i Turske.

VTK pozvala kompanije da poalju prijedloge i zahtjeve prema PEM radnoj grupi

Pan-Euro-Mediteranski sistem kumulacije porijekla (PEM) sastoji se od mnotva sporazuma u kojima se slobodna trgovina temelji na mrei identinih pravila porijekla proizvoda. Vanjskotrgovinska komora BiH, kao uesnik ove aktivnosti, poziva bh. kompanije da daju svoje sugestije na liste obrada ili prerada koje e biti sadrane u PEM konvenciji o preferencijalnim pravilima porijekla. Glavni cilj jedinstvene regionalne konvencije je da se definiu identina pravila o porijeklu u svrhu kumulacije porijekla za robu koja je predmet Sporazuma o slobodnoj trgovini izmeu svih zemalja ugovornica.

Promoviran struni bilten o tehnikim pregledimaU Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, u organizaciji Instituta za privredni inenjering iz Zenice i VTK BiH, odrana je promocija strunog biltena o izvrenim tehnikim pregledima vozila u prvom polugoditu 2011. godine i promocija strunih vodia za voditelje STP-a i kontrolore tehnike ispravnosti vozila. U okviru promocije prezentirano je stanje nadzora stanica tehnikog pregleda, rezultati uvoenja videonadzora na stanicama i statistike informacije iz prvog polugodita 2011. godine. Takoer, promovirana su i dva struna vodia: Struni vodi za voditelje stanica tehnikog pregleda vozila i Struni vodi za kontrolore tehnike ispravnosti vozila.

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

Aktivnosti

komore9

INTERVJU >>> Miro Dakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje

Novi Zakon o carinskoj politici poreskim obveznicima trebao bi olakati poslovanje

Nastavit emo pratiti mogunosti razvoja malih i srednjih preduzea koji direktno promoviraju meuetniku saradnju i ekonomski razvoj, ba kao to to sada ini na trogodinji projekat Osnaivanje ena putem organske proizvodnje hrane, vrijedan 1,9 miliona dolara. Na projekat FIRMA je ve implementirao preko 20 zajednikih projekata sa Vanjskotrgovinskom komorom i Agencijom za promociju izvoza, a novi projekti su u procesu planiranja.institucija u Bosni i Hercegovini. Trenutno je u Upravi zaposleno 2.450 slubenika. Najvei broj njih su visoko moralni, vrijedni i struni slubenici, ali moram priznati da postoji i manji broj onih koji nisu prepoznali nedavno pokrenute pozitivne procese promjena iji je cilj da Uprava za neizravno oporezivanje postane institucija koja e u prvom redu biti servis poreznim obveznicima. Svi takvi nee biti u prilici da rade u ovoj instituciji, a svoje bogato iskustvo u oblasti neizravnih poreza iskoristit u da zajedno sa svojim kolegama uinimo sve da Uprava ispuni svoju misiju. Pored toga to emo sigurno postati bolji servis gospodarstvu, oekuje nas i veoma ambiciozan plan kad je u pitanju prikupljanje prihoda. Od neizravnih poreza u 2011. godini planirani su prvi put od uspostave Uprave neto prihodi u iznosu od pet milijardi KM. Uvjeren sam da emo ovaj ambiciozni plan i ispuniti. Prihodi od indirektnih poreza rastu u 2011. godini, a ini se da je konano i rijeen problem raspodjele, odnosno poravnanja u raspodjeli prihoda za prethodne godine? Tako je. U osam mjeseci 2011. godine prihodi od neizravnih poreza su vei za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine. To me zaista raduje, ali i injenica da je Upravni odbor UNO na 116. sjednici, koja je nedavno odrana u Sarajevu, dogovorio poravnanje raspodjele prihoda za 2008., 2009., prvih est mjeseci InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

razgovarala: aida ali

U

prethodnom vremenskom razdoblju Uprava za indirektno oporezivanje je u odlinoj saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH zapoela primjenu carinskih dokumenata ATA karneta i TIR karneta. U Evropskoj uniji trenutno se oko 95 posto ukupnog carinjenja roba obavlja pojednostavljenim carinskim procedurama, to za poreske obveznike znai utedu vremena i trokova. Kako bismo uhvatili korak sa Evropom, u pripremi je novi Zakon o carinskoj politici koji e potpuno biti usklaen s carinskim zakonima u zemljama EU, a priprema se i izmjena Zakona o PDV-u. O ovome, kao i o rezultatima rada Uprave za indirektno oporezivanje, raspodjeli prihoda, disciplinskim prijavama protiv vie od 160 uposlenika, za InfoKom otvoreno govori Miro Dakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje. Za poetak moramo konstatirati da za Vas vrijedi izreka kako ste ovjek od rada, reda i discipline. Da li ste u UIO unijeli iskustvo, red, rad i disciplinu? Uprava za neizravno oporezivanje BiH jedna je od najveih 10

>>>

2010. godine i prvih est mjeseci 2011. godine. Tako je UNO zaduena da zakljuno sa 30. studenim ove godine izvri poravnanje za spomenuta razdoblja i to tako to e svakog radnog dana dio sredstava koji pripada Federaciji BiH biti rasporeen Republici Srpskoj sve dok se ne poravna 33,8 milijuna KM, kako je to Upravni odbor UNO predvidio svojim odlukama. Vjerujem da e se brzo postii i dogovor oko poravnanja i za drugu polovinu 2010. godine, a Uprava e uiniti sve iz svoje nadlenosti da doprinese uspjenom radu Upravnog odbora. Zajedno sam sa svojim suradnicima donio nekoliko vanih odluka kako bi svi korisnici prihoda s Jedinstvenog rauna imali potpuno povjerenje u sve podatke koje dostavlja UNO. Oigledni su pozitivni pomaci u radu Uprave za indirektno oporezivanje, ali zanima nas kakvo ste stanje zatekli u instituciji kada ste imenovani za v.d. direktora? Dolazei na poziciju v. d. ravnatelja UNO oekivao sam da u zatei prilino nesreene odnose unutar institucije. Iako sam svega nekoliko mjeseci u sjeditu Uprave u Banjoj Luci, ve sada mogu sasvim sigurno rei da su se moja oekivanja u potpunosti pokazala tonim, ak i vie od toga. Ispred svih zaposlenika i mene kao v.d. ravnatelja veoma je mnogo ozbiljnog posla da Upravu za neizravno oporezivanje vratimo na mjesto koje ovoj instituciji pripada i to u smislu poslovanja u okvirima zakona, izgradnje boljih meuljudskih odnosa te uspostave kvalitetnijeg odnosa s poreznim obveznicima i drugim institucijama u BiH. Krivine prijave za utaju poreza i nesavjesno poslovanje Koliko je do sada pokrenuto disciplinskih prijava, a koliko krivinih prijava protiv uposlenika UIO? Nakon to sam imenovan na poziciju v.d. ravnatelja UNO, izvrio sam analizu rada svih sektora, a sukladno rezultatima uraene analize i sukladno dogovoru sa svojim suradnicima InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

do sada je izvren 171 premjetaj. Kadrovske promjene koje su uraene i one koje e tek biti uraene prvenstveno imaju cilj bezuvjetno potivanje zakona i pruanje kvalitetnijeg servisa poreznim obveznicima, to e u konanici dovesti do poveanja prihoda od neizravnih poreza i kvalitetnijeg, partnerskog odnosa sa gospodarstvom, to je i misija Uprave za neizravno oporezivanje. Nisam presretan to sam do sada potpisao rjeenja o pokretanju disciplinskih postupaka za vie od 160 slubenika UNO, ali vjerujte mi da je to jedini nain da se pokuamo izboriti sa odreenim nezakonitostima kojih je, otvoreno to elim priznati, u Upravi bilo, ali uvjeravam vas, iz dana u dan sve ih je manje i manje. U kojoj fazi su ti postupci? Odreeni broj slubenika je i suspendiran sa radnog mjesta zbog pokrenutog postupka utvrivanja disciplinske odgovornosti. Suspenzija traje do okonanja disciplinskog postupka. Disciplinske postupke rjeava Disciplinska komisija koja donosi odluku o utvrivanju odgovornosti ili odluku o oslobaanju od disciplinske odgovornosti. U ovisnosti o stupnju utvrene odgovornosti nadlena komisija e izrei i odgovarajuu disciplinsku mjeru u svakom pojedinanom sluaju. Kolika teta je pretrpljena po osnovu utaje poreza, fiktivnog prometa i lanog povrata PDV-a? U prvoj polovini 2011. godine, slubenici UNO su izvrili 4.103 kontrole kod poreznih obveznika, a rezultati tih kontrola su naknadno utvrene obveze po osnovi PDV-a u iznosu od 37,5 milijuna KM. To je ono to porezni obveznici nisu prijavili u svojim prijavama, a bili su u obvezi da to prijave i plate. Svakako bih elio istaknuti da lanci 210. i 211. Kaznenog zakona BiH propisuju da svako ko netono iskazuje podatke u PDV prijavi u iznosu iznad 10.000 KM i, ukoliko se to radi sa namjerom, a na bazi fiktivnog prometa, ini kazneno djelo. Prema obveznicima za koje se utvrdi da su tako postupali bit e podnijeta izvjea Tuiteljstvu BiH. U prvoj polovini 2011. go11

>>>

dine Uprava je proslijedila Tuiteljstvu BiH ukupno 22 izvjea o postojanju osnova sumnje da su poinjena kaznena djela porezne utaje i neplaanja poreza te organiziranog kriminala u vezi s poreznom utajom i neplaanjem poreza, gdje se procjenjuje da je proraun BiH oteen za oko 13 milijuna KM. Napominjem jo da Uprava za neizravno oporezivanje trenutano radi i na odreenom broju sluajeva, odnosno provodi istrane radnje u nekoliko predmeta, gdje postoji sumnja u poinjenje navedenih kaznenih djela, a radi se o predmetima sa veom materijalnom tetom priinjenom Proraunu BiH. U spomenutim predmetima se prikuplja potrebna dokumentacija te e biti proslijeeni Tuiteljstvu BiH u skorije vrijeme. Na kraju prvog polugodita UIO je imala 30 posto vie zahtjeva za povrat PDV-a. Koliko su svi ti zahtjevi opravdani i zato je prema Vaem miljenju dolo do tako drastinog rasta zahtjeva za povrat PDV-a? Uprava za neizravno oporezivanje je u proteklom razdoblju krenula u pojaane kontrole zahtjeva za povrat PDV-a i zahtjeva za porezni kredit. Osnovni razlog je injenica da je tijekom ove godine za povrat PDV-a izdvojeno 569 milijuna KM, to je za 108 milijuna KM vie u odnosu na isto razdoblje prole godine kada su porezni obveznici za povrat PDV-a traili 461 milijun KM. U Upravi smo miljenja da sav zahtijevani povrat PDV-a nije zakonski utemeljen. Radi se o tzv. povezanim kontrolama u kojima se vri provjera nekoliko poreznih obveznika. U kontrolama se utvruje da li su zahtjevi za povrat PDV-a i porezni kredit bazirani na stvarno ostvarenom prometu i prava po toj osnovi na odbitak ulaznog PDV-a. Naravno, ne moemo 12

zanemariti ni ukupnu gospodarsku situaciju u zemlji. Problem likvidnosti poreznih obveznika je ove godine izraeniji nego u proteklim godinama. Zato je veina obveznika, koji u toku ove godine u svojim PDV prijavama iskazuju vei ulazni PDV od izlazne PDV obaveze, na neki nain prisiljena da umjesto poreznog kredita izravno zatrae povrat PDV-a na svoje raune. Da li bi u tom pogledu kazne trebale biti rigoroznije? Svi oni koji zatrae povrat PDV-a, a da za tako neto imaju zakonsku osnovu, svoja sredstva e dobiti bez dana zakanjenja. Meutim, za sve one obveznike za koje u kontrolama utvrdimo da su traili povrat PDV-a na bazi fiktivnog prometa, za takve neemo imati razumijevanja. Uostalom, to smo pokazali i u nekoliko prethodnih akcija koje su slubenici UNO proveli sa slubenicima SIPA-e. Desetine osoba su u pritvoru i sada je Tuiteljstvo BiH na potezu, a mi im stojimo na raspolaganju za bilo kakve dodatne informacije, podatke ili pojanjenja. Vjerujem u rad Tuiteljstva BiH i oekujem da e svakome za koga se dokae da je sudjelovao u nezakonitim radnjama biti izreena i odgovarajua kazna. pojednostavljeni carinski postupci BiH se kree ka standardima EU pa samim tim se i UIO prilagoava standardima poreznih administracija u Evropskoj uniji. Gdje se trenutno nalazi carinski sistem i UIO na putu ka EU? Puno stvari je ve uraeno, ali isto tako nas jo mnogo ozbiljnog posla oekuje do cilja, a to je Uprava za neizravno oporeziInfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

>>>vanje kao moderna europska administracija. Dostizanje standarda EU je neto na emu svakog dana radimo. UNO je aplicirala i dobila putem IPA fondova sredstva za Twinning projekat, koji je poeo u prosincu 2010. godine i koji e trajati dvije godine. U tom periodu e strunjaci iz poreznih i carinskih administracija Austrije i Slovenije pomagati slubenicima UNO na usklaivanju propisa iz carinske i porezne politike sa zakonodavstvom Europske unije. U pripremi je novi Zakon o carinskoj politici koji e potpuno biti usklaen s carinskim zakonima u zemljama lanicama EU. Priprema se izmjena Zakona o PDV-u kako bi se u na Zakon uvrstile sve promjene koje su se u meuvremenu desile u Europskoj uniji, kad je u pitanju porez na dodanu vrijednost. U Twinning projektu e biti poboljanje i nae dvije osnovne informatike aplikacije, a to je ASYCUDA, sustav koji prati carinski sektor i ALICE, sustav koji prati porezni sektor u UNO. Naravno, razina kvalitete usluga koje UNO prua poreznim obveznicima mora biti iz mjeseca u mjesec sve bolja i bolja. Kod bh. privrede sa pohvalom je doekana Vaa inicijativa za pojednostavljenim carinskim postupcima. Moete li nam rei neto vie o inicijativi i njenom znaenju? Kako bismo izili u susret gospodarstvenicima koji se bave vanjskotrgovinskom razmjenom, Uprava trenutno priprema lokalno ili kuno carinjenje pri uvozu roba. Pojednostavljenje carinskih procedura znai utedu vremena i trokova poreznim obveznicima, a ujedno e se u potpunosti uskladiti carinski propisi u BiH sa zakonodavstvom Europske unije. U zemljama lanicama Europske unije trenutano se oko 95 posto ukupnog carinjenja roba obavlja pojednostavljenim carinskim procedurama. Zajedno sa svim zaposlenim u UNO uinit u sve da dostignemo te standarde. Impozantni su podaci o promjenama koje su evidentne u kvalitetnijem pristupu i obradi zahtjeva od strane privrednika? Nekoliko pojednostavljenih carinskih procedura ve se due vrijeme koristi u BiH. Trenutno 52 tvrtke koriste status ovlatenog izvoznika iz BiH. To konkretno znai da tvrtke koje imaju status ovlatenog izvoznika na raunima mogu potvrditi da je rije o robi s podrijetlom iz BiH bez ogranienja vrijednosti. Tvrtke koje nemaju status ovlatenog izvoznika moraju podnositi zahtjeve za izdavanje obrasca EUR 1, koji je dokaz o podrijetlu robe te tako gubiti i vrijeme i novac. Takoer, do danas je UNO izdala 16 odobrenja za lokalno tj. kuno carinjenje pri izvozu roba, to znai da te tvrtke kompletan carinski postupak obavljaju u krugu poduzea i kamioni izravno idu na granine prijelaze. Sada je u pripremi lokalno tj. kuno carinjenje i pri uvozu. U prethodnom vremenskom razdoblju Uprava je u odlinoj suradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, takoer, zapoela primjenu carinskih dokumenata ATA karneta i TIR karneta, to je naim gospodarstvenicima donijelo nove pogodnosti: smanjenje trokova i jednostavnije procedure na svim granicama. Uprava je nedavno zapoela i primjenu elektronske prednajave TIR karneta, tzv. TIR-EPD, pa je tako BiH postala prva zemlja u regionu koja je implementirala ovaj sustav. Prednost navedenog sustava je to se ve pri dolasku poiljke na granini prijelaz u informatikom sustavu UNO ve nalaze svi podaci sa TIR karneta. Tako se smanjuje vrijeme ekanja, a analiza rizika je podignuta na viu razinu. Konani cilj primjene elektronske prednajave TIR karneta je da se u budunosti potpuno ukine papirni TIR. Od ranije UNO ve primjenjuje tzv. Nepotpunu carinsku prijavu. Ovo predstavlja pojednostavljenu carinsku proceduru u kojoj postoji mogunost da se obavi odreena carinska procedura, iako u danom trenutku ne postoje svi neophodni orginalni dokumenti, s obvezom da se orginalni dokument, koji iz InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011. odreenog razloga nije bio dostupan prilikom obavljanja carinjenja, naknadno dostavi. Ova procedura je uvedena kako bi se ubrzao protok roba i skratilo vrijeme ekanja. Kako bi se izilo u susret kompanijama koje esto izvoze robu iz Bosne i Hercegovine, uvedeno je pojednostavljeno prijavljivanje robe na temelju rauna. Ovo konkretno znai da izvoznici kojima se odobri ovo pojednostavljenje ne moraju podnositi jedinstvenu carinsku ispravu (JCI) za svaku poiljku robe koju prati odreeni raun, ve se carinska procedura obavi na temelju rauna, a onda se u odreenom vremenskom razdoblju podnosi zbirna carinska prijava za sve raune. Osnovni ciljevi uvoenja svih pobrojanih pojednostavljenih carinskih procedura su: pojednostaviti izvoenje normalnih procedura, smanjiti trokove carinske slube i gospodarstva, ubrzati procedure i protok roba, unaprijediti suradnju sa gospodarstvom i postati bolji servis poreznim obveznicima. Kakva je saradnja sa upravama zemalja regiona? Naime, nedavno je potpisan Protokol o elektronskoj razmjeni podataka izmeu Uprave carina Crne Gore i UIO BiH. Kakve koristi ovakvi protokoli donose BiH? Jedna od stvari koje sam zajedno sa svojim suradnicima odmah po dolasku na poziciju v.d. ravnatelja UNO uradio, bila je intenziviranje suradnje sa poreznim i carinskim upravama zemalja iz susjedstva. Sluajno ili namjerno, te suradnje u proteklim godinama gotovo da nije ni bilo. Znaaj suradnje i razmjene podataka izmeu administracija je neprocjenjiv. Osim sa Carinskom upravom Crne Gore, dogovorili smo razmjenu podataka i sa carinskim upravama Hrvatske i Srbije, a na razini poreznih uprava potpisali smo sporazum o zajednikoj suradnji sa Srbijom, Slovenijom i Crnom Gorom. Razmjena informacija i sravnjivanje podataka o uvozu i izvozu sa susjednim zemljama pokazat e, izmeu ostalog, i ko je nezakonito traio povrat PDV-a na temelju fiktivnog izvoza. Za sve takve obveznike bit e pripremljeno izvjee koje e UNO poslati Tuiteljstvu BiH. reforma i modernizacija uIO Za kraj, kao prvi ovjek Uprave za indirektno oporezivanje, moete li nam rei da li poslovna zajednica u BiH moe oekivati reformu i modernizaciju te institucije? Svakako! Veoma sam sretan to mi je Upravni odbor UNO, izmeu ostalog, dao i zadatak da zajedno sa svojim suradnicima pripremim novu organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u UNO. Postojea organizacija Uprave uraena jo 2004. godine. Ona je posluila za dobru uspostavu i poetak funkcioniranja ove veoma vane institucije za Bosnu i Hercegovinu. Isto tako, u proteklim godinama, a budui da sam u Upravi od samog osnivanja, uoio sam i mnoge nedostatke koji moraju biti ispravljeni, kako bi Uprava postala kvalitetniji servis poreznim obveznicima, a ujedno i uspjeniji organ u naplati neizravnih poreza. U tom pravcu uskoro emo imati spreman prijedlog nove organizacije Uprave za neizravno oporezivanje i sistematizacije radnih mjesta, to e biti dostavljeno Upravnom odboru UNO na usvajanje.

13

TEMA >>>

Kosovo uvelo carinu od 10% na proizvode iz BiH

Nakon ranijih najava i upozorenja, Privredna komora Kosova obavijestila je Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine da je ministar trgovine i industrije Kosova 20. jula 2011. godine donio Odluku o principu reciprociteta u trgovinskim odnosima sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U Odluci se navodi da se carinski peati Bosne i Hercegovine ne priznaju te da e se primjenjivati carina od 10% za robu i dokumente koji sadre ove peate. Odluka je stupila na snagu 20. jula 2011. godine.

pie: prof. dr. Duljko Hasi

vodi u pitanje i konkurentnost proizvoda iz BiH u odnosu na iste proizvode koji su porijeklom iz zemalja koje bi nesmetano nastavile da izvoze na Kosovo. politika pozadina problema Problem sa aspekta Bosne i Hercegovine ima iskljuivo politiku dimenziju. Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost Kosova, tako da se njihovi peati ni carinska sluba ne priznaju u BiH. Meutim, vlada Kosova nije zvanini potpisnik Sporazuma CEFTA, ve ga je u njihovo ime potpisao UNMIK, tako da je BiH osporavala njihove peate. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine reagirala je na jednostranu odluku Vlade Kosova o uvoenju carine u visini od 10% na robu iz BiH te poslala slubeni dopis Robertu Sorensonu, predsjedavajuem Kabineta Sporazuma CEFTA u 2011. i specijalnom predstavniku generalnog sekretara UN-a (UNMIK), kao i Renati Vitez, direktorici Sekretarijata CEFTA u Briselu. Vanjskotrgovinska InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

O14

dluka o uvoenju embarga posljedica je neuspjeha u postizanju sporazuma o priznavanju peata kosovske carine. Carina od deset posto uvedena je kao privremena mjera, za koju je predvieno da u dogledno vrijeme pree u totalnu zabranu uvoza, ukoliko Bosna i Hercegovina ne pone priznavati peat Kosova. Stav je poslovne zajednice BiH da bi nove mjere mogle imati ozbiljne posljedice za izvoznike iz Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da BiH ima znaajan izvoz na Kosovo, ovakva mjera poskupljuje izvoz BiH, ali do-

>>>komora je zatraila od UNMIK/Kosova, kao predsjedavajueg zajednikog odbora CEFTA-e, hitno poduzimanje potrebnih mjera kako bi se Odluka stavila van snage, sa ciljem osiguranja pune provedbe Sporazuma CEFTA i stvaranja slobodne trgovinske zone u regiji. biH ostvaruje suficit u robnoj razmjeni s Kosovom Bosna i Hercegovina ima veliki suficit sa Kosovom i sve bolju strukturu izvoza. To je jedno od rijetkih trita gdje izvozimo iroku lepezu proizvoda, ukljuujui i prehrambene. Prekid i oteavanje izvoza znaajno bi pogodilo domae privrednike. Vrijednost izvoza roba iz Bosne i Hercegovine 2010. godine iznosio je oko 80 miliona eura, ali uvoz nije premaio iznos od 500 hiljada eura. Vrijednost izvoza roba za prvih est mjeseci 2011. godine iz Bosne i Hercegovine iznosi 77.183.752,00 KM, dok je uvoz znatno manji i iznosi 634.444,00 KM, gdje je pokrivenost uvoza izvozom 12.181,1%. U strukturi roba koje se izvoze iz BiH su lijekovi, eljezne ipke, elik, naftni derivati, graa, prehrambeni proizvodi, namjetaj, toalet papir, mesni proizvodi, cigarete i dr., a uvozila se koa, eer, proizvodi od gume, slad, mineralne vode, zavarene cijevi i dr. S obzirom na to da Kosovo jo nema razvijene velike proizvodne kapacitete, bosanskohercegovaki proizvoai imaju veliku mogunost plasmana svojih proizvoda u ovoj zemlji. Vanjskotrgovinska komora BiH ostvarila je niz kontakata sa predstavnicima poslovne zajednice Kosova te iznala i usaglasila mogunosti viih oblika saradnja (zajednika ulaganja, kooperacija i nastup na treim tritima) sa preduzeima iz Kosova. za bh. preduzea izvoz na Kosovo postao nemogua misija Na tritu Kosova sada su aktivno prisutna preduzea iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Albanije. U ovom trenutku za mnoga preduzea iz Bosne i Hercegovine izvoz na kosovsko trite predstavlja gotovo nemoguu misiju. Ukoliko se situacija brzo ne razrijei, perspektivno trite Kosova za bh. izvoznike bit e izgubljeno, a gubici samo do kraja godine iznosit e nekoliko desetina miliona maraka. Mukom osvojeno trite Kosova moe biti zauvijek izgubljeno, ukoliko se obistini najava Vlade Kosova da je carina od 10% uvedena kao privremena mjera za koju je predvieno da u dogledno vrijeme pree u totalnu zabranu uvoza, ukoliko Bosna i Hercegovina ne pone priznavati peat Kosova. Odluka kosovske Vlade je veoma tetna po trgovinu, slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala. S druge strane, politika prepucavanja napokon trebaju prestati te predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine trebaju poeti raditi u interesu naih kompanija. Iako su privrednici prije dvije godine ukazivali na oteano poslovanje zbog nerijeenih politikih pitanja, do danas se situacija nije promijenila. Ipak, Bosna i Hercegovina i dalje ima osnova i razloga da trai zatitu u Sekretarijatu CEFTA zbog krenja pravila ovog Sporazuma. Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) zabranjuje uvoenje novih carina izmeu strana potpisnica te uvoenje najavljenih mjera od strane Kosova predstavlja jednostranu mjeru koja nije u skladu sa principima ovog Sporazuma. Rjeavanje ovog problema nije mogue samo i iskljuivo na bazi tumaenja tehnikih odredaba Sporazuma CEFTA. Bosna i Hercegovina nema interesa uvoditi reciprone mjere, ve hitno traiti adekvatno rjeenje putem dijaloga sa legalnim predstavnicima vlasti Kosova i predstavnicima meunarodne zajednice.

Na pomolu rjeenje problema s Kosovom U Briselu je 8. septembra 2011. godine odran Specijalni sastanak Zajednikog odbora CEFTA-e 2006, kojem je prisustvovala i delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tema ovog sastanka je bio Izvjetaj Republike Srbije o relevantnim informacijama u vezi sa zahtjevima podnesenim od strane Srbije, za konsultacije unutar Zajednikog odbora CEFTA-e i o rezultatima postignutim u procesu dijaloga, ali se u okviru ostalih pitanja raspravljalo i o rjeavanju problema tretmana bh. roba na tritu Kosova. Prisutni na sastanku su obavijeteni o postignutom dogovoru o izgledu carinskih peata izmeu Republike Srbije i Kosova, koji e biti prihvaeni i koriteni u bilateralnoj trgovini te dvije zemlje. Predstavnici BiH su, kao i predstavnici drugih zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA, pozdravili postignuto rjeenje, ali i zahtijevali rjeavanje problema carinskog tretmana bh. roba na tritu Kosova. Stav prisutnih na ovom sastanku jeste da se ovaj problem rijei bilateralnim pregovorima, a prisutni predstavnici UMNIK/Kosova su prepoznali potrebu rjeavanja ovog problema i izrazili svoju spremnost da ukinu odluku koja se odnosi na robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ukoliko Bosna i Hercegovine prihvati peate dostavljene od strane UMNIK/Kosova svim potpisnicama CEFTA-e, a koji su istovjetni izgledu peata koji je dogovoren na bilateralnim pregovorima srbijanskih i kosovskih vlasti, odranim u Briselu 2. 9. 2011. godine. Postupajui prema zakljuku sa Specijalnog sastanka Zajednikog odbora CEFTA-e 2006, odranog u Briselu od 8. septembra ove godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine sainilo je Informaciju o zakljucima sa navedenog sastanka i proslijedilo je Vijeu ministara radi izjanjavanja i donoenja stava o navedenom pitanju. Nakon toga e o svemu biti upoznato i Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, u ijoj nadlenosti je voenje vanjske politike zemlje i koje e se konano izjasniti o prihvatanju carinskih peata na istovjetan nain kako je to dogovoreno na bilateralnim pregovorima srbijanskih i kosovskih vlasti 2. septembra 2011. godine u Briselu. Po okonanju navedene procedure, o svemu e biti obavijeteni predstavnici UMNIK/Kosova, koji bi, u skladu sa donesenim zakljukom, trebali ukinuti odluku o naplati carina za robe porijeklom iz BiH.

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

15

TEMA >>> Novi pokuaji unoenja nedoumica u primjenu Pravilnika o detamanima

Zakon i meunarodne norme na strani Vanjskotrgovinske komore BiHOd entitetskih privrednih komora traeno je da jasno i precizno ukau na odreene odredbe Pravilnika koje eventualno nisu u skladu sa Ustavom BiH, ratificiranim meudravnim sporazumima o detamanima, Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH kao i odlukom Vlade RBiH od 19. aprila 1996. o operativno-tehnikim poslovima detamana za koje je propisano da ih obavlja Privredna komora BiH. Analogno zakonskoj osnovi te pravilima struke, VTK BiH je nadlena da fakturie za izvrene usluge preduzeima kao krajnjim korisnicima detamana, a na osnovu utvrenih procedura za naplatu prihoda iz osnova nastalih trokova raspodjele detamana stvarnim korisnicima detamana preduzeima, odnosno sukladno osnovama raunovodstvenog naela sueljavanja rashoda sa prihodima obraunskog perioda, stav sudskog vjetaka ekonomske struke.koji su izvedeni i tako prezentirani stvaraju utisak kao da su rezultat provedene rasprave na sastanku i definiranje zajednikog stava svih prisutnih predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Vanjskotrgovinske komore BiH te Privredne komore FBiH i Privredne komore RS. Na razgovore bez pripreme Prilino sam iznenaen jer uope nisam stekao utisak da je sastanak u Ministarstvu zavren, posebno jer nije zavrena rasprava ni za prvu taku dnevnog reda, a o drugoj i treoj nije ni otvorena rekao je Jaarevi. Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH su oekivali konkretnu raspravu o Pravilniku o detamanima u Njemakoj, usvojenom na sjednici Upravnog odbora 30. juna 2011. Meutim, predstavnici entitetskih privrednih komora su doli na sastanak potpuno nepripremljeni i bez pisanih i konkretnih primjedbi i prijedloga. Stoga se ne moe prihvatiti konstatacija kako nije postignut dogovor oko donoenja novog Pravilnika, budui da je prva taka dnevnog reda bila predviena za razmatranje primjedbi, a da u raspravi entitetske privredne komore uope nisu participirale s pisanim prijedlozima, koji bi unaprijedili vaei Pravilnik. to se tie dijela stava ministra Zirojevia o prijedlogu o potpisu ugovora istih kao prole godine, generalni sekretar VTK BiH Faruk Jaarevi jasno je upozorio da sa te pozicije, a to je jasno iznio i na sastanku, ne moe potpisati ugovore s entitetskim privrednim komorama koji nisu utemeljeni na odredbama vaeeg Zakona i Pravilnika. U ugovorima mora biti decidno utvreno da naknadu za saglasnosti za dodjelu kontingenta zapoljavanja na temelju ugovora o izvoenju radova u Njemakoj, a koje izdaje Vanjskotrgovinska komora BiH, fakturira i naplauje ta institucija. To ne bi bilo precizno regulirano u ugovoru iz prethodne godine, iako je o tom pitanju bila veoma jasna odredba lana 13. tada vaeeg Pravilnika o detamanima u Njemakoj, donesenog 2. oktobra 2003. godine naglasio je Jaarevi. Nalaz vjetaka Ove stavove generalnog sekretara VTK da poslove fakture i naplate treba da obavlja Vanjskotrgovinska komora BiH u svom nalazu i miljenju datom 17. jula potvrdila je i Vahida Humo, sudski vjetak ekonomske struke (podoblast finansije i trini odnosi). InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

I

pie: almir terzi ako su na sastanku odranom u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 18. jula trebale biti razmatrane samo primjedbe entitetskih komora na Pravilnik o detamanima u Saveznoj Republici Njemakoj, ministar Mladen Zirojevi dan kasnije, 19. jula, obavijestio je uesnike kako predstavnici nisu uspjeli postii dogovor oko njegovog donoenja, to ne odgovara injeninom stanju. Sastanak u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ministar je organizirao sa predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH te Privredne komore FBiH i Privredne komore RS, kako je navedeno, radi osiguravanja efikasnog i neometanog provoenja meudravnog sporazuma o detamanima. Ko je formirao zakljuke? Iz poziva za sastanak jasno je vidljivo da je predloenim dnevnim redom kao prva taka bilo definirano razmatranje primjedbi entitetskih komora na Pravilnik o detamanima u Njemakoj te da se jo trebalo razgovarati i o privremenom utvrivanju i raspodjeli kontingenta detamana za 2011/2012. godinu. Pod tekuim pitanjima, po prijedlogu ministra Zirojevia, bilo je odreeno i da se razgovara o potpisivanju ugovora izmeu VTK i entitetskih komora o obavljanju poslova detamana te pripreme teksta javnog konkursa za detamansku 2011/2012. godinu. No, ministar Zirojevi je ocijenio da je dogovor oko donoenja novog Pravilnika o detamanima u Njemakoj izostao te, izmeu ostalog, ocijenio da se najkasnije do kraja tekue kalendarske godine, odnosno do 31. decembra 2011. (za narednu detamansku godinu), usaglase odredbe Pravilnika. U meuvremenu, do tada, naveo je, treba da se objavi javni konkurs (bilo planirano 1. augusta) te da se potpiu ugovori isti kao i prole godine. Istovremeno, ministar Zirojevi traio je da mu uesnici sastanka do 22. jula dostave izjanjenje o navedenim zakljucima. Generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH Faruk Jaarevi u svom dopisu ministru jasno je ukazao da se sastanku koji je organiziran u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH odazvao s nadom da e se seriozno i argumentovano razmotriti nekoliko otvorenih pitanja u vezi sa provoenjem meudravnog sporazuma o detamanima. I Jaarevi posebno naglaava da opaska iz pisma ministra o tome kako prisutni predstavnici nisu uspjeli postii dogovor oko donoenja novog Pravilnika o detamanima te zakljuci

16

>>>Izvodi iz pravilnika Na osnovu lana 25. Statuta Vanjskotrgovinske komore BiH, Upravni odbor VTK BiH na osmoj sjednici, odranoj 30. juna 2011. godine, donio je Pravilnik o detamanima u Saveznoj Republici Njemakoj. Kako bi itatelji InfoKoma stekli jasan uvid o propisanim nadlenostima Vanjskotrgovinske komore BiH, objavljujemo najznaajnije dijelove Pravilnika. Tako je u poglavlju I Ope odredbe u lanu 2. (stav 1) definirano da Vanjskotrgovinska komora BiH kao nadleni organ (VTK BiH obavlja navedene poslove kao pravni sljednik Privredne komore BiH na koju su prenesena javna ovlatenja temeljem Odluke Vlade RBiH od 19. aprila 1996. godine o operativno-tehnikim poslovima detamana koje e obavljati Privredna komora BiH) za pojedinano registriranje i odobravanje ugovora/detamana, vri raspodjelu kontingenta detairanih radnika u Saveznoj Republici Njemakoj preduzeima (koja obavljaju privrednu djelatnost na osnovu ugovora o izvoenju radova u Njemakoj), u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i saglasno zakljuenim supsidijarnim godinjim ugovorima sa Privrednom komorom FBiH i Privrednom komorom RS. Dakle, ovim, ali i odredbama koje su propisane u poglavlju III Definicije djelokruga rada nadlenih organa i tijela iz neposredne nadlenosti i za ugovorene poslove, u lanu 5. (stav 1) jasno se definira da je Vanjskotrgovinska komora BiH kao neposredno nadleni organ za poslove (iz navedenog lana 2. ovog Pravilnika) u obavezi prema dravnim organima Bosne i Hercegovine i SR Njemake te Republike Slovenije da organizira i obavlja sljedee poslove: a) formira Komisiju za provedbu Sporazuma izmeu BiH i Slovenije; b) raspisuje godinji javni konkurs, saglasno ovom Pravilniku i utvrenim kriterijima te prilogu koji je njegov sastavni dio; c) obavlja direktnu i indirektnu korespondenciju sa nadlenim institucijama Bosne i Hercegovine i u saradnji sa Ministarstvom (vanjske trgovine i ekonomskih odnosa) sa nadlenim tijelima Savezne Republike Njemake i Republike Slovenije, a u vezi sa koritenjem kontingenta detamana, uvjetima za njihovo koritenje i realizaciju ugovora te prati njihovu realizaciju i redovno obavjetava sudionike u postupku dodjele i realizacije detamana o svim bitnim informacijama (propisi, uputstva, odluke, sastanci, rezultati i slino); d) odobrava, potpisuje i ovjerava saglasnosti za pojedinano koritenje detamana za sluajeve pripremljene kao verificirani rezultat javnog konkursa iz postupka koji su, saglasno godinjem ugovoru, pripremale i vodile nadlene komisije; e) prati pojedinane obrade i izdate saglasnosti kao i potvrde saglasnosti od strane nadlenih organa SR Njemake te kao povratnu informaciju dostavlja ih privrednim komorama entiteta i na zahtjev zainteresiranih preduzea; f) vodi evidenciju o ukupnom koritenju detamana na razini Bosne i Hercegovine, usaglaava ukupan broj i strukturu kao i utvrenu dinamiku mjesenog koritenja odobrenih kontingenata u komunikaciji sa privrednim komorama entiteta; g) podnosi godinji izvjetaj Ministarstvu o realizaciji poslova vezanih za detamane, saglasno ugovorima zakljuenim sa Saveznom Republikom Njemakom i Republikom Slovenijom; h) formira komisiju za prigovore/albe koja odluuje u drugostepenom postupku po albama preduzea koja se odnose na odluke nadlenih komisija koje su odluivale u prvostepenom postupku (saglasno lanu 10. Pravilnika); i) formira ad hoc komisije koje provjeravaju odreene navode o eventualnim nepravilnostima i utvruju injenice o stanju realizacije raspodjele detamana i o eventualnim nepravilnostima Ovo su samo, dakle, dijelovi pravnih normi kojim se jasno utvruje da je nosilac aktivnosti na poslovima detamana Vanjskotrgovinska komora BiH. Isto je i kada je u pitanju poglavlje XIII Pravilnika Trokovi raspodjele detamana. Jasno je (stav 2) naznaeno da e nakon obavljenih prethodnik konsultacija sa predstavnicima privrednih komora entiteta, Upravni odbor VTK posebnom odlukom utvrditi visinu jedinstvene naknade koju preduzea plaaju po jednom detairanom radniku mjeseno. Nadalje, (stav 3) propisuje se da e VTK BiH, temeljem utvrenog mjesenog iznosa po detairanom radniku, istovremeno sa izdavanjem saglasnosti preduzeu ispostavljati fakturu u skladu sa odlukom iz ranijeg stava (2). Po naplati fakture, VTK BiH e (stav 4) privrednim komorama entiteta vriti redovnu mjesenu uplatu naknade na ime obavljanja dijela operativno-tehnikih poslova u postupku dodjele detamana, utvrenih godinjim ugovorom.

Analogno zakonskoj osnovi (Zakon o raunovodstvu, Kodeks raunovodstvenih naela, Meunarodni raunovodstveni standardi MRS, Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja MSFI, Zakon o porezu na dodanu vrijednost te druga relevantna dokumentacija) te pravilima struke, Vanjskotrgovinska komora BiH je nadlena da fakturie za izvrene usluge preduzeima kao krajnjim korisnicima detamana, a na osnovu utvrenih procedura za naplatu prihoda iz osnova nastalih trokova raspodjele detamana stvarnim korisnicima detamana - preduzeima, odnosno sukladno osnovama raunovodstvenog naela sueljavanja rashoda sa prihodima obraunskog perioda. U konkretnoj pravnoj stvari, i sa pravnog (potvrda ugovornog odnosa) i sa ekonomskog (finansijskog obrauna takvog odnosa) aspekta, Pravilnikom treba definisati pravila koja e biti usklaena sa zakonskom regulativom i pravilima struke, odnosno definisati osnov naplate naknade za izvrene usluge iz osnova raspodjele detamana krajnjim korisnicima preduzeima u BiH te vriti fakturisanje izvrenih usluga ocijenila je Humo u svom nalazu. transparentnost i zakonitost Na nunost da se Pravilnik mora modernizirati i znaajno unaprijediti ukazao je i generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH Faruk Jaarevi, koji je podsjetio ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladena Zirojevia da se interventnim dopisima koji su se morali slati prije punih osam mjeseci i zahtijevima partnera iz Njemake na tu nunost ukazivalo. InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

Iz tih razloga eksperti i vanjski saradnici Vanjskotrgovinske komore BiH su se maksimalno angairali na izradi modernijeg i, na zakonskim normama i standardima, utemeljenog Pravilnika o detamanima u Njemakoj. Stoga ne drim opravdanim eventualno suspendiranje viemjesenog posla, samo zato to entitetske privredne komore nemaju konkretne primjedbe i smeta im to Pravilnik osigurava transparentnost i zakonitost postupka ili to im ne odgovara otvorena mogunost da se preduzea sa svojim prigovorima na proceduru dodjele detamana izravno obraaju Komisiji nadlenoj za drugostepeni postupak, a ne preko entitetskih privrednih komora ocijenio je Jaarevi. I Upravni odbor VTK jo jednom je iskazao svoju opredijeljenost za doneseni Pravilnik o detamanima juna 2011. te nastavak postupka kako bi se poslovi oko raspodjele detamana okonali u razumnim rokovima i u interesu preduzea koja izvode radove u Njemakoj. Od entitetskih privrednih komora zatraeno je da jasno i precizno ukau na odreene odredbe Pravilnika koje eventualno nisu u skladu sa Ustavom BiH, ratificiranim meudravnim sporazumima o detamanima, Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH kao i odlukom Vlade RBiH od 19. aprila 1996. o operativno-tehnikim poslovima detamana za koje je propisano da ih obavlja Privredna komora BiH. Dakle, pravno je sve jasno. Samo jo da injenice kako treba djelovati u skladu sa zakonskim odredbama budu shvaene i prihvaene.

17

ANALIZA >>>

Graevinari izgubili jedno od najznaajnijih tritaObim graevinskih radova izvrenih u inozemstvu usljed rata u Libiji zabiljeio je ozbiljan pad.Oekivati je da se ovakav trend izvoza usluga nastavi i u narednom periodu. Prema podacima Agencije za statistiku, pozitivno stanje biljeimo u izvozu graevinskih usluga na trite Njemake, gdje naa zemlja ima odobrenu kvotu od 2.000 detamana mjeseno. Kada je u pitanju industrija graevinskih materijala, izvoz je slab uglavnom zbog nekonkurentnosti uzrokovane visokim transportnim trokovima. S druge strane, uvozimo dosta graevinskog materijala, pa ak i onog koji sami proizvodimo.pie: Demal Kalajdisalihovi graevinskih usluga. Iz tih razloga je u prva tri mjeseca 2011. godine na obim izvrenih radova u inostranstvu zabiljeio ozbiljan pad i sveden na svega 59,6 % iznosa iz istog perioda prethodne godine. Treba oekivati da se ovakav trend aktivnosti nastavi i u narednom periodu, bez obzira na oekivanja iz najnovijeg razvoja situacije u Libiji. To iz razloga to e izgledi i spremnost libijskih partnera za skori povratak naih kompanija u Libiju ipak potrajati dok se situacija u toj zemlji bar donekle ne stabilizuje. Prema podacima Agencije za statistiku pozitivno stanje biljeimo u izvozu graevinskih usluga na trite Njemake, gdje naa zemlja ima odobrenu kvotu od 2.000 detamana mjeseno. Za prvih est mjeseci tekue godine ostvareno je prosjeno 1.995 dozvola mjeseno ili 49,9 % godinje kvote. Rezultat je tim znaajniji to su prva tri mjeseca godine zimski period u kojem se radi sa znatno manjim kapacitetom. biH ovisna o uvozu savremenih graevinskih materijala Vanjskotrgovinska razmjena industrije graevinskih materijala BiH uglavnom dijeli sudbinu ostale privrede u naoj zemlji. I danas je karakteristino da smo ovisni o uvozu najveeg dijela, prvenstveno savremenih, graevinskih materijala. To iz razloga to ih ne proizvodimo, a s druge strane, dosta uvozimo i onog to i sami proizvodimo ili nedovoljno proizvodimo (cement, kre, gips, ciglarski proizvodi). U izvozu je karakteristino da smo zbog visokih transportnih trokova nekonkurentni i da u najveoj mjeri iz naih pograninih podruja izvozimo na trite susjednih zemalja. Kad je u pitanju izvoz kamena, onda su to preteno proizvodi sa niskim stepenom obrade. Ilustracije radi, iz BiH je za est mjeseci 2011. godine izvezeno graevinskih materijala u vrijednosti od cca 50 miliona eura, pri emu najznaajnije stavke ine izvoz proizvoda od cementa, betona i umjetnog kamena, izvoz krea, cementa, ljunka i sirovog i peenog gipsa. Istovremeno, u istom periodu, uvezli smo u BiH graevinskih materijala u vrijednosti od 105,6 miliona eura, pri emu najznaajnije stavke ine uvoz cementa, konstrukcija, keramikih ploica, crijepa, staklene vune, ukrasnog kamena, proizvoda od cementa, betona i umjetnog kamena i vatrostalne opeke. Jo uvijek smo ovisnici o uvozu graevinskih materijala iz zemalja okruenja te Austrije, Italije i Njemake.

G

raevinarstvo i industrija graevinskih materijala znaajan su segment privrede svake drave u svijetu, to je u direktnoj korelaciji sa obimom investicija. U predratnom periodu graevinarstvo je u BiH imalo oko 1.200 privrednih subjekata koji su zapoljavali cca 100.000 radnika, dok je industrija graevinskih materijala zapoljavala cca 10.000 radnika (10% ukupno zaposlenih u privredi BiH). U periodu do rata u BiH, graevinarstvo je imalo vrlo znaajne kapacitete koji su godinje izvozili usluga u vrijednosti 150 do 250 miliona dolara i zapoljavali cca 10.000 radnika. Pri tom su znaajno zapoljavani i kapaciteti ostale privrede BiH za pripremu poslova u inostranstvu, a putem realizacije poslova u inostranstvu osiguravan je i izvoz proizvoda ostale privrede BiH. U periodu do 1990. godine nastali su znaajni i irom bive zemlje i svijeta respektabilni kapaciteti. Ne treba zaboraviti spomenuti ni arhitektonsku djelatnost. Ona je malen, ali po svom znaaju veoma bitan segment privrede BiH, posebno za graevinarstvo i industriju graevinskih materijala. Ova djelatnost je kreator zamisli investitora i prethodnica svih investicionih aktivnosti. Ona je ujedno indikator buduih kretanja u djelatnostima graevinarstva i industrije graevinskih materijala i faktor od kojeg zavisi u kojem pravcu e ii budui razvoj ovih djelatnosti u tehnologijama, kadrovima i materijalima za graenje. U dosadanjem periodu arhitektonske djelatnosti su ostvarile impresivne rezultate u projektovanju objekata, inenjeringu i nadzoru nad izvoenjem objekata, ne samo u BiH i u bivoj zajednikoj dravi, nego i u brojnim zemljama u svijetu. Ozbiljan pad poslova u inozemstvu Trenutno u graevinarstvu BiH egzistira preko 3.000 subjekata sa cca 37.000 radnika, to je oko 7,5 % ukupno zaposlenih u BiH. U poratnom periodu, koji karakterie razjedinjenost i oslabljenost kapaciteta graevinarstva i gubitak velikog broja trita i investitora, graevinarstvo je, sve do rata u Libiji, iz godine u godinu biljeilo sve znaajnije rezultate. Samo u 2010. godini graevinarstvo je izvezlo usluga u vrijednosti cca 132 miliona eura. Nakon toga, situacija je bitno naruena obustavom radova u Libiji, naem najznaajnijem partneru u izvozu

18

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

TEMA >>>

U VTK BiH formirana Asocijacija graevinarstva i industrije graevinskih materijala BiHU Sarajevu je krajem augusta ove godine odrana osnivaka sjednica Asocijacije graevinarstva i industrije graevinskih materijala BiH, u okviru VTK BiH. Formiranje ove Asocijacije dolo je kao izraz elje i miljenja kompanija da jaka i snana Asocijacija u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH bude mjesto gdje bi iznosili svoje probleme, objedinjavali zajednike interese, zajedniki utvrivali politiku, aktivnosti i pravce svog djelovanja i na partnerskim osnovama gradili i obezbijedili aktivno ukljuivanje nadlenih dravnih i drugih organa i institucija u razrjeavanju interesa i nagomilanih problema ovih djelatnosti.pie: Demal Kalajdisalihovi

N

a sjednici je jednoglasno prihvaen izmijenjen predloeni Odbor Asocijacije za ijeg predsjednika je izabran Semin Mai, direktor Hidrogradnje iz Sarajeva. Za njegove zamjenike izabrani su Ladislav Bevanda, direktor Heringa iz irokog Brijega i Emil Koa, zamjenik generalnog direktora Fabrike krea Carmeuse iz Doboja. Na sjednici su jednoglasno prihvaeni i akti Asocijacije (Pravilnik o organizaciji i radu Asocijacije i Poslovnik o radu Odbora Asocijacije), a prihvaen je i Program rada Asocijacije za 2011. godinu. pojedinci iz rs usprotivili se ujedinjavanju graevinske industrije Osnivakoj sjednici prisustvovalo je 30 ovlatenih predstavnika znaajnih firmi graevinarstva, industrije graevinskih materijala i arhitektonskih djelatnosti sa prostora cijele BiH. Inicijati-

vu za osnivanje Asocijacije glasanjem je prihvatilo 29 prisutnih firmi. Sjenku na ovako prihvaenu inicijativu bacila su istupanja, a potom i naputanje sjednice sekretara Udruenja graevinarstva RS i direktora firme Rankom-inenjering iz Bijeljine, inae predsjednika Izvrnog odbora Udruenja graevinarstva RS, koji se i pored ranije prihvaene inicijative, a rukovoen navodno zvaninim stavom Udruenja, naknadno usprotivio ovakvoj formi Asocijacije, sugeriui da je ona za Udruenje u RS prihvatljiva jedino u koordinirajuoj funkciji sa entitetskim komorama i Komorom Distrikta Brko. Nakon formiranja Asocijacije, u sredstvima informisanja RS predstavnici Privredne komore tog entiteta dovode u pitanje legitimnost novoformirane Asocijacije pri VTK BiH, iako je i njima samima jasna neupitnost njene legitimnosti.

Osam bh. kompanija nastupa na Meunarodnom sajmu SASO u Splitu

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom, Regionalnom razvojnom agencijom SERDA i udruenjem Drvni klaster u BiH, organizirala je zajedniki nastup bh. firmi iz metalskog i drvnog sektora iji proizvodi imaju primjenu u graevinarstvu, na Meunarodnom sajmu SASO u Splitu, koji e se odrati od 19. do 23. 10. 2011.

I

z BiH na sajmu SASO e se predstaviti Stolarija Prom Lukavac, Xylon Ilija, Strong Kupres, AM Meugorje Banja Luka, Mian Doboj, Plamingo Graanica, Pandurevi Miloevac i BH Stainless Lukavac. Sajam SASO se odrava ve 16 godina i to je najznaajniji sajam za graditeljstvo, drvnu i metalsku industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtnitvo i malu privredu u Hrvatskoj, pa i u regiji. SASO predstavlja izvrsnu priliku za

susret poslovnih posjetitelja, malih i srednjih poduzea, arhitekata, ininjera i investitora. ak 73% posjetitelja sajma vlasnici su firmi, donositelji poslovnih odluka ili imaju veliki utjecaj pri njihovom donoenju. U dosadanjim zajednikim izlaganjima na ovom sajmu pojedine bh. firme su ostvarile vrlo dobre prodajne rezultate. Tokom trajanja sajma, odravaju se i B2B susreti koje Sajam Split, u saradnji sa HGK-om, organizira 21. oktobra za sve uesnike. Osim toga, za bh. izlagae e, u saradnji sa Privrednom komorom Magdenburga, biti uprilien i poseban koktel za bh. i njemake privrednike koji se na sajmu nalaze u organizaciji Privredne komore Magdenburg.

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

19

EKSKLUZIVNO >>> Patrick S. Moon, ambasador Sjedinjenih Amerikih Drava u BiH

Vano je ukloniti prepreke i osloboditi potencijal za investicije koje e ubrzati ekonomski rast i zapoljavanje u BiH

Direktne strane investicije u BiH su opale u posljednje tri godine i one danas iznose jednu desetinu onoga to su bile prije etiri godine. Nije tajna da BiH posjeduje velike prirodne resurse i ogroman potencijal za turizam, ali ovaj veliki ekonomski potencijal ne moe se realizirati bez dostatnih investicija i bez infrastrukture neophodne za bri izlazak na trite. Doprinosi poslodavaca na plate 69% u Federaciji BiH i 51% u Republici Srpskoj meu najviim su u Evropi i treba se ozbiljno razmotriti njihova potencijalna reforma. Izgradnjom Alta Shopping Centra u Sarajevu u decembru 2010. godine, Triland Development je napravio najveu direktnu ameriku komercijalnu investiciju u BiH, u vrijednosti preko 50 miliona dolara, to je otvorilo preko 200 novih radnih mjesta.

20

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

>>>Entiteti nisu harmonizirali procedure za registraciju preduzea, to oteava i poskupljuje otvaranje novih kompanija i esto tjera investitore da idu na druga trita. Zapoinjanje biznisa u BiH moe biti izuzetno teko sama registracija je procedura koja ukljuuje 12 koraka koji u prosjeku traju dva mjeseca. Pojednostavljivanje i racionalizacija ove procedure su od kljune vanosti. Konano, problem korupcije se mora poeti ozbiljno i hitno rjeavati. Korupcija proizvodi nesigurnost u poslovnoj zajednici, ne nudi svima jednake uslove i poveava trokove poslovanja nautrb otvaranju radnih mjesta i ekonomske budunosti BiH. Kada poslovni ljudi budu uvjereni da mogu jednostavno, pod istim uslovima i efikasno raditi u korektnom i transparentnom okruenju, oni e doi ovdje. Vlasti su odgovorne za stvaranje takvog okruenja, a graani, privatni sektor i civilno drutvo moraju politiare drati odgovornim za to. Prema Vaem miljenju, zato sadanji sistem obeshrabruje zapoljavanje i time doprinosi da se sadanje loe stanje zadri? ta treba promijeniti? Doprinosi poslodavaca na plate 69% u Federaciji BiH i 51% u Republici Srpskoj meu najviim su u Evropi i treba se ozbiljno razmotriti njihova potencijalna reforma. Takav okvir daje poticaj poslodavcima da se bave sivom ekonomijom uskraujui radnicima socijalne beneficije i penzije. Poslodavci esto kau da su primorani okrenuti se neformalnom tritu jer ne mogu pokriti ove trokove i istovremeno ostvarivati profit. Rezultat toga je da kompanije odustaju od irenja, ograniavaju broj zaposlenih ili jednostavno odlaze na trita van BiH to ne doprinosi zapoljavanju. Jednako vano je da se uklone prepreke i oslobodi potencijal za investicije koji e ubrzati ekonomski rast i zapoljavanje. Taj potencijal lei u privatizaciji, u velikim infrastrukturnim projektima poput Koridora 5C, novim energetskim projektima i u nekim drugim sektorima. efikasnost poslovanja Vi i neki drugi diplomati koji ive u BiH esto naglaavate da BiH ima potencijala u koritenju svojih resursa. ta mislite koje industrije mogu postii ekonomski napredak i ko ili ta je uzrok loem koritenju naih resursa? Nije tajna da BiH posjeduje velike prirodne resurse i ogroman potencijal za turizam. Meutim, ovaj veliki ekonomski potencijal ne moe se realizirati bez dostatnih investicija i bez infrastrukture neophodne za bri izlazak na trite. Energetski sektor je najvredniji dragulj industrije u BiH i da bi on postigao eljene rezultate, neophodne su dodatne strane investicije. Vee investicije u obnovu mree za prenos elektrine energije bile bi znak susjedima BiH da e zemlja nastaviti izvoziti energiju i da je pouzdan poslovni partner. Entitetske i opinske vlasti moraju reklamirati i promovirati mogunost i poticaje za investiranje u lokalne zajednice i moraju raditi sa potencijalnim investitorima na broj izradi efikasnih i profitabilnih investicijskih projekata, a ne samo da se bave nametanjem regulativa. Ohrabrujue je to vidimo znakove da oba entiteta nude privlanije uslove ozbiljnim investitorima, ali oni moraju udvostruiti svoja nastojanja. Pozdravljamo nastojanja bh. kompanija za proizvodnju elektrine energije da u svoje mree ukljue obnovljivu energiju. Izgradnja ovih postrojenja otvorit e nova radna mjesta, poveati kapacitete za proizvodnju energije te stvoriti ie okruenje za budue generacije.

razgovarao: almir terzi

T

renutno stanje u privredi Bosne i Hercegovine, kako ga poboljati te ta je nuno uiniti kako bi dolo do poveanja privrednog rasta i investicija, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali sa Patrickom S. Moonom, ambasadorom Sjedinjenih Amerikih Drava u BiH. Ambasador Moon u ekskluzivnom intervjuu posveenom ekonomiji za InfoKom jasno ukazuje koje su prednosti Bosne i Hercegovine koje se mogu iskoristiti na dobrobit svih graana, a koje bi dovele do veeg ekonomskog rasta i boljeg ivotnog standarda. Za itatelje InfoKoma ambasador je otkrio i koji su to naredni koraci i projekti koje Ambasada SAD-a u BiH zajedno sa prijateljskom Amerikom administracijom namjerava realizirati u narednom periodu. Nedavno ste naglasili da je ekonomija jedno od najvanijih pitanja za napredak BiH. Prema Vaem miljenju, na koji nain se moe i treba poboljati klima za poslovanje? Vlasti na svim nivoima dravnom, entitetskom, kantonalnom i opinskom moraju provesti reforme da bi se poboljala klima za poslovanje u Bosni i Hercegovini, privukle strane i domae investicije i otvorila radna mjesta. Od ukupno 183 zemlje, BiH se nalazi na 110. mjestu prema Indeksu lakoe poslovanja Svjetske banke za 2011. godinu i od trenutka od kada je uvrtena u ovaj izvjetaj, BiH konstantno dobiva loe ocjene. Procedure za registraciju firme traju dugo, skupe su, birokratizirane i esto optereene zahtjevima za koje se ne zna u ijoj su jurisdikciji. Investitori navode da su u BiH visoki trokovi licenciranja, socijalnih davanja i transporta, to negativno utie na konanu bilancu kompanija. Pojednostavljena poreska struktura i bolja provedba zakona o porezima osigurali bi oporezivanje onih koji izbjegavaju svoje obaveze. Kada svi graani budu uestvovali u plaanju poreza koje su obavezni plaati, tada e javnost prihvatiti oporezivanje kao razuman doprinos zajednikom dobru, a vei prihodi se tada mogu investirati u projekte ekonomskog rasta, poput infrastrukturnih projekata kao to je Koridor 5C. Takoer, vano je da se osiguraju jasne i pristupane informacije o mogunostima, poticajima i procedurama za investiranje. Ono to je najvanije jeste da je uspjeh BiH u vaim rukama. Bolja klima za poslovanje zavisi od spremnosti politikih lidera na svim nivoima da rade zajedno na poboljanju klime za poslovanje i harmonizaciji pravila, regulativa, zakona i procedura. Privatni sektor, poduzetnici, civilno drutvo, mladi i svi graani, s druge strane, moraju zahtijevati ove ekonomske reforme od svojih politikih lidera. Komplikovana procedura Rekli ste da postoje brojne birokratske prepreke za poslovanje u BiH. Na ta ste mislili? Strani i domai investitori suoavaju se sa kompleksnim pravnim i regulatornim okvirima. Postojanje velikog broj dravnih, entitetskih, kantonalnih i opinskih administracija, od kojih svaka ima ovlasti za donoenje zakona i regulativa koje se tiu privrede, uzrokuje neizvjesnost koja odvraa investicije.

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

21

>>>

Kazali ste da je neprihvatljiva injenica da u BiH jo uvijek vlada situacija u kojoj su vlasti ili drava vlasnici preduzea u omjeru koji je vei od ostatka Evrope. Da li smatrate da drava treba privatizirati sva preduzea, ta je rjeenje? Da bi bili konkurentniji na globalnom tritu, da bi poveali efikasnost u poslovanju i poticali privredni rast, oba entiteta moraju ubrzati privatizaciju. Vie od polovine proizvodnih kapaciteta BiH i dalje je u rukama preduzea koja su u vlasnitvu entiteta, Federacije BiH ili Republike Srpske. Ovaj omjer preduzea koja su u dravnom vlasnitvu uglavnom je mnogo vei nego to je to sluaj u Evropi. U 2010. godini proces privatizacije je praktino zaustavljen, to je proizvelo najgore rezultate u protekloj deceniji. Od devet planiranih prodaja, Agencija za privatizaciju Federacije BiH prodala je samo manjiski dravni ulog u jednom preduzeu. Tendencija preduzea u dravnom vlasnitvu je da mnogo ulau u zatitu radnih mjesta nautrb efikasnosti, transparentnosti i otvaranja novih radnih mjesta. Iako to zakon predvia, mnoga ova preduzea ne dostavljaju godinje izvjetaje o poslovanju vlasnicima ovih kompanija graanima BiH. Iako je razumljivo da vlasti ele zadrati sadanja radna mjesta, ova preduzea esto nisu zainteresovana da zadre konkurentske prednosti i da se moderniziraju. Dugorono, rezultati su mali ili slabi rast i mali broj novih radnih mjesta. Ove kompanije esto preusmjeravaju sredstva koja bi se mogla usmjeriti ka privatnom sektoru i tjeraju javnost na subvencioniranje loih proizvoaa. Prihodi od privatizacije mogu se reinvestirati, to bi dovelo do ekonomskog rasta. Umjesto toga, svjedoci smo da je bilo proputenih prilika zbog navodnih uskih privatnih interesa i politikih prepiranja, dok investitori odlaze drugdje. Investicije saD-a U vezi sa Vaom izjavom da su kompanije iz SAD-a izrazile interes za ulaganje u BiH, moete li nam rei koje su to najinteresantnije oblasti za amerike investitore? 22

U proteklih nekoliko godina, amerike kompanije su sve vie zainteresirane za BiH. Nekoliko amerikih kompanija otvaraju ili proiruju poslovanje ovdje. Recimo, izgradnjom Alta Shopping Centra u Sarajevu u decembru 2010. godine, Triland Development je napravio najveu direktnu ameriku komercijalnu investiciju u BiH, u vrijednosti preko 50 miliona amerikih dolara, to je otvorilo preko 200 novih radnih mjesta. Tu je, naravno, i McDonalds koji je otvorio svoj prvi restoran u Sarajevu prolog mjeseca. Potencijalnim otvaranjem drugih restorana u BiH, McDonalds e osigurati stotine novih radnih mjesta i znaajne poreske prihode. U ovom trenutku vie od 30 amerikih kompanija ima svoja direktna zastupnitva u BiH, a znaajan broj kompanija iz SAD-a uspjeno posluje preko mree lokalnih partnerskih kompanija i predstavnika u oblastima informacijske tehnologije, proizvodnje lijekova, hrane, kozmetike i drugo. Uzimajui u obzir ogromna budetska sredstva koja izdvajaju za pokrivanje trokova vlasti te, kao to ste rekli, rast BDP-a koji je nedovoljan da bi se poboljao ivotni standard u BiH, ta bh. politiari treba da urade da bi se postigao napredak? Rast BDP je usporen 1% u 2010. godini i otprilike 2% u 2011. To nije dovoljno da bi se poveao ivotni standard i znai da BiH i dalje zaostaje za susjedima. Da bi ih sustigla, BiH mora smanjiti trokove vlasti u neproduktivnim oblastima i poveati investicije u oblastima koje osiguravaju ekonomski rast. Ne deava se uvijek da one kategorije kojima je to najpotrebnije dobiju glavninu od programa socijalne pomoi. Sistem koji je dizajniran da pomogne onima kojima je pomo najpotrebnija mora upravo to i raditi. Lideri moraju eliminirati zloupotrebe i uvesti reforme koje e najugroenijim osigurati socijalne beneficije. Vlasti se, takoer, moraju fokusirati na ulaganje u ljudske resurse putem obrazovanja, obuke i programa tranzicije u zapoljavanju.

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

>>>Korupcija je problem Naglasili ste da je poduzetnitvo vano pitanje. ta ste tano pod tim mislili? Slaete li se da je razvoj malih i srednjih preduzea dobra perspektiva za BiH? Poduzetnitvo je osnova ekonomskog uspjeha Amerike. Ono, takoer, predstavlja znaajan potencijal u BiH. Promoviranje poduzetnitva meu enama i mladim ljudima kljuno je da bi se povealo njihovo prisustvo u privredi i uveli inovativniji pristupi poslovanju. Poduzetnitvo doprinosi ekonomskom rastu, posebno stvaranju i razvoju malih i srednjih preduzea te potie ljude na ekonomski rizik. Kljuna stvar za uspjeh ovih preduzea je da im se osigura pristup finansijama i da im se prui adekvatna podrka. Mnogi od najuspjenijih poslovnih ljudi u SAD-u su oni koju su preuzeli rizik i poeli nove biznise, u poetku nisu uspijevali, ali su se potom oporavili. Oni su uili na vlastitim grekama, izgradili bolje kompanije i postali svjetski poznati brendovi. ta bi vlada BiH trebala poduzeti da privue strane investicije? Direktne strane investicije u BiH su opale u posljednje tri godine i one danas iznose jednu desetinu onoga to su bile prije etiri godine. Iako je poznato da je globalna ekonomija u krizi, BiH je bilo tee nego veini drugih zemlja zbog odsustva stranih investicija. Korupcija u BiH je svima dobro poznat problem. Transparency International je ponovo upozorio