REPUBLIKA HRVATSKA

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo

i ruralni razvoj

INFORMACIJA O STANJU ŠUMARSTVA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE, TE INFORMACIJA STANJU LOVSTVA I

RIBOLOVNIH PODRUČJA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

ZA 2015. GODINU

Informacija o poslovanju

Uprave šuma podružnice Vinkovci

za period 01.01.2015. – 31.12.2015.

Vinkovci, ožujak 2016.

Uvodne napomene i poslovni ciljevi Zadaća i uloga Uprave šuma podružnice Vinkovci, koja posluje u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o., određena je Zakonom o šumama, Zakonom o trgovačkim društvima i Izjavom o ustroju Društva. Temeljem toga proizlaze poslovni ciljevi: uspješno gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu i istovremeno ekonomski uspješno poslovanje. Specifičnost poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. uvjetovana je podlijeganju šumarskim i ekonomskim zakonitostima i zahtjeva da se kroz ta dva aspekta prati i analizira poslovanje društva, a tako i svih Podružnica. Uprava šuma podružnica Vinkovci jedna je od 16 Uprava šuma koja djeluje u sastavu poduzeća “Hrvatske šume”d.o.o. Zagreb, a prostire se na istočnom dijelu Republike Hrvatske, u porječju Dunava i Save. Ukupna površina Uprave iznosi 73.594,51 ha i najvećim je dijelom na području Vukovarsko-srijemske županije, a tek vrlo mali dio površine nalazi se na području Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije. - Vukovarsko-srijemska županija, na površini 69.921,39 ha - Brodsko-posavska županija, na površini 1.932,79 ha - Osječko-baranjska županija, na površini 1.740,33 ha Ukupno UŠP Vinkovci 73.594,51 ha

DRVNAZALIHA PRIRAST ETAT

ha ha ha ha m3 m3 m3

Cerna 5.326 82 122 5.530 1.402.734 36.896 32.205

Gunja 6.193 452 148 6.793 1.818.519 51.257 39.023

Ilok 2.698 141 83 2.922 409.276 13.260 8.567

Lipovac 6.276 133 164 6.573 1.986.625 48.334 42.364

Mikanovci 3.587 73 61 3.721 856.164 24.953 22.548

Otok 10.758 250 193 11.201 3.324.467 72.225 66.506

Strizivojna 4.288 100 50 4.438 1.382.485 33.700 30.440

Strošinci 4.884 130 320 5.334 1.743.926 42.176 37.945

Vinkovci 5.699 191 112 6.003 1.394.161 35.446 33.196

Vrbanja 7.886 188 207 8.281 2.834.780 63.721 56.826

Vukovar 4.952 175 135 5.262 858.704 34.261 22.005

Županja 6.921 467 149 7.537 2.281.075 56.755 53.384UKUPNO 69.469 2.381 1.744 73.595 20.292.916 512.984 445.009

Izvor podataka: odjel za uređivanje šuma. Stanje sa 31.12.2015. HsGPP 2015. Tabela T-PKA/01

Plan proizvodnog kapacitetaPOVRŠINA DRVNA MASA

ŠUMARIJAOBRASLO NEOBRASLO NEPLODNO UKUPNO

GODIŠNJI PROSJEK

Vukovarsko- srijemska; 69.921

95%

Osječko - baranjska; 1.740;

2%

Brodsko -posavska; 1.933;

3%

Površina po županijamaha

Analiza proizvodnje za period: 01.01. – 31.12.2015.godine

RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA

Plan radova biološke obnove šuma za 2015. godinu izrađen je prema propisima šumsko-gospodarske Osnove područja i Osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama, a prema stvarnim potrebama na terenu. Opća procjena ostvarenja naturalnog plana biološke obnove šuma može se dati na temelju podataka o ukupnom vrijednosnom ostvarenju, a podaci su vidljivi iz tablice:

Vrijednost radova biološke obnove šuma po šumarijama unutar UŠP Vinkovci

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. %

Red. Plan Izvršenje izvrš.

br. Šumarija od sveuk.0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1 Cerna 3.651.940 2.574.246 3.129.425 3.116.936 2.830.296 2.967.685 4.500.781 2.663.617 2.716.699 1.921.264 5.247.737 4.578.361 2.941.957 2.941.957 7

2 Gunja 2.992.734 2.255.822 2.928.463 5.016.364 4.014.331 2.277.442 3.667.429 4.350.146 2.967.492 2.240.848 4.011.497 2.671.814 4.092.872 4.092.872 10

3 Ilok 1.932.884 2.788.805 3.731.009 3.519.999 5.312.833 2.697.823 2.949.630 2.382.125 2.395.021 1.950.818 1.496.021 1.405.007 1.546.622 1.546.622 4

4 Lipovac 1.993.863 1.534.684 3.781.591 2.478.570 2.219.483 8.485.262 4.189.277 2.032.637 8.890.285 1.925.249 5.176.262 13.810.571 4.518.236 4.518.236 11

5 Mikanovci 2.987.462 2.823.248 3.404.848 3.526.610 3.425.730 2.431.269 2.304.073 1.870.274 1.465.900 1.579.890 2.145.826 2.365.660 3.071.384 3.071.384 7

6 Otok 3.626.577 4.594.819 3.375.922 7.028.105 6.451.336 8.996.589 4.929.928 7.996.464 6.617.255 6.879.928 7.244.651 6.599.599 6.369.377 6.369.377 15

7 Strizivojna 2.062.552 2.290.063 2.753.367 3.391.586 2.078.093 1.678.111 2.505.402 2.588.746 1.721.706 1.659.375 4.898.480 2.477.951 2.263.405 2.263.405 5

8 Strošinci 1.247.750 1.286.844 3.638.461 2.950.855 1.709.246 3.024.357 4.198.586 4.378.028 2.656.728 1.827.670 2.306.377 1.685.799 1.718.916 1.642.167 4

9 Vinkovci 3.723.913 4.756.165 4.155.331 5.083.263 2.822.137 5.724.149 6.281.541 14.824.369 3.455.370 2.491.932 4.989.132 4.622.439 4.571.815 4.571.814 11

10 Vrbanja 2.091.666 3.077.249 4.109.427 5.553.545 5.042.569 6.290.219 2.944.909 5.762.497 4.831.579 3.306.640 3.558.593 6.058.330 4.177.791 4.177.791 10

11 Vukovar 3.628.619 4.765.640 5.476.792 4.658.387 4.761.471 5.557.378 2.776.466 5.650.613 5.655.576 4.572.985 2.922.816 3.541.544 3.857.866 3.823.399 9

12 Županja 4.334.888 2.460.877 2.895.945 5.245.516 5.924.086 2.988.970 2.672.908 3.689.694 3.244.130 2.884.419 3.037.429 4.462.032 3.710.478 3.617.811 8

34.274.848 35.208.462 43.380.581 51.569.736 46.591.611 53.119.255 43.920.930 58.189.210 46.617.741 33.241.018 47.034.821 54.279.108 42.840.721 42.636.836 100 UŠP VINKOVCI

Sveukupna vrijednost izvršenih radova biološke obnove šuma po šumarijama i godinama

kn

2015.

Izvršenje

kn

Sveukupna vrijednost izvršenih radova biološke obnove šuma po šumarijama i godinama

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

34.274.84835.208.462

43.380.58151.569.736

46.591.61153.119.255

43.920.930

58.189.210

46.617.741

33.241.018

47.034.821

54.279.108

42.636.836 45.618.943

kuna

Radovi biološke obnove šuma financirani su namjenskim sredstvima po važećem Zakonu o šumama koji je u potpunosti primijenjen prilikom izrade i realizacije Plana poslovanja za 2015.godinu. Uprava šuma Podružnica Vinkovci gospodari jednodobnim šumama koje se obnavljaju oplodnim sječama na prirodan način i uz pomoć čovjeka. Šumama se na ovome području gospodari po principu potrajnosti prihoda. To znači da je osiguran kontinuitet pridobivanja drvne mase i da se površina pod šumama ne može smanjivati osim po zakonom propisanim uvjetima. Način financiranja radova biološke obnove šuma u 2015. godini u Upravi šuma Podružnici Vinkovci je slijedeći: Izdvojena sredstava ……………………………………………………..……5.376.306 kn (3% od vrijednosti prodanih drvnih sortimenata) Sredstva iz OKFŠ(razminiranje šumskih površina)……….………………… 7.135.224 kn (općekorisna funkcija šume)

Osigurana sredstva …………………….…………………………………….31.616.058 kn

(na teret vlastitog poslovanja)

Prenesena prava…. …………………………………………………………. 5.644.472 kn

(čl.55 ZOŠ-a) .

Sveukupno sa OKFŠ-om………………………………………………… 49.772.060 kn Zakon o šumama razvrstava radove biološke obnove šuma kroz grupe radova od 1-16

(čl.28 ZOŠ-a).Radovi se obračunavaju i prihoduju kroz ispostavljene situacije za izvršene radove. „Hrvatske šume“ d.o.o. obavezne su izvršiti propisane radove (rad.1-9, čl.28 ZOŠ-a) na području kontinentalnih šuma u nužnom opsegu na teret vlastitog poslovanja. Iz sredstava OKFŠ-a (opće korisne funkcije šuma) osigurava se financiranje gospodarenja šumama na krškom području. Na kontinentalnom području iz sredstava OKFŠ-a financiraju se radovi biološke obnove šuma, u koje spada i ulaganje u šumsku infrastrukturu, od koje su najvažnije šumske prometnice i šumski rasadnici, očuvanje genofonda i razminiranje šumskih površina. Ovim Zakonom se osigurava izvor ulaganja u šumsku infrastrukturu, koji ne mora biti na teret “Hrvatskih šuma” d.o.o. već iz izvora OKFŠ - a.

Zakon o šumama obvezuje „Hrvatske šume“ d.o.o. na izdvajanje 3% od vrijednosti prodaje drvnih sortimenata i njihovo ulaganje u radove 10-16, (čl.28 ZOŠ-a).

Ova zakonska rješenja urodila su novim pristupom u planiranju biološke obnove šuma, na način da se planira vrijednost pojedinih radova u visini planskih direktnih troškova uvećanih za 25 % troškova režije djelatnosti, bez obzira na kojem se području rad izvodi (UŠP Vinkovci ili UŠP Split), a na krškom području planom se utvrđuju još dodatno preostali troškovi gospodarenja šumama, koji se sada razvidno iskazuju, analiziraju i financiraju iz sredstava OKFŠ-a.

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUME (OKFŠ) Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu Države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama (ZOŠ).

Temeljna načela hrvatskog šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajne stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Uprava šuma podružnica Vinkovci je sredstva OKFŠ-a koristila za razminiranje šumskih površina na području Vukovarsko-srijemske županije i u 2016. godinu smo ušli sa potpuno čistom površinom od minskoeksplozivnih sredstava.

ZAŠTIĆENI ŠUMSKI PRIRODNI OBJEKTI NA PODRU ČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE VINKOVCI

U vinkovačkoj podružnici gospodarske šume čine 97 % od ukupne šumske površine, a

3% površine čine šume s posebnom namjenom - sa tendencijom povećanja površine. Šume koje predstavljaju posebne rijetkosti na području kojim gospodari vinkovačka

podružnica „Hrvatskih šuma“ zaštićene su kroz razne stupnjeve zaštite a u pripremi su prijedlozi da se još više proširi zaštita na posebno specifične objekte prirode. Neki od najvažnijih do sada zaštićenih objekata su: Posebni rezervati šumske vegetacije: Lože, Radiševo, Vukovarske ade Spomenik prirode, rijetki primjerak drveća, skupina: G.J.Trizlovi-Rastovo (skupina od 9 stabala hrasta lužnjaka u odsjeku 5a, starosti 300-350 godina, promjera preko 150 cm, prosječne visine 33,5 m i prosječne drvne mase po stablu preko 22 m3); G.J.Vrbanjske Šume (skupina od 11 stabala nizinskog poljskog brijesta u odsjeku 3a); G.J. Muško Ostrvo (skupina od 8 stabala slavonskih hrastova lužnjaka i 1 stablo poljskog jasena). Park šume: Kunjevci, Zvirinac, Kanovci Zaštićeni krajolici: Spačva, Virovi, Vuka Osim nabrojenih objekata u tijeku je izrada plana upravljanja NATURA 2000 PODRUČJA SPAČVA“. Cilj mreže Natura 2000 je osigurati dugoročni opstanak europski najvrjednijih i ugroženih vrsta i staništa. Sastoji se od Posebnog područja očuvanja (SAC) koje su odredile države članice prema Direktivi o staništima te također uključuje Područje posebne zaštite (SPA) koje je proglašeno Direktivom o pticama. Republika Hrvatska je zajedno s još 193 zemlje, potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti od 1992. godine. Konvencija nalaže da se osigura očuvanje i održivo upravljanje raznolikosti vrsta, staništa i ekosustava na planeti. Ulaskom u EU, Hrvatska zajedno s ostalim članicama EU morati ispuniti obveze propisane Konvencijom i druge međunarodne obveze vezane na biološku raznolikost putem zajedničke EU politike o prirodi i biološke raznolikosti, kao i kroz druge nacionalne mjere zaštite prirode.

Posebno područje očuvanja (SAC) prema Direktivi o staništima obuhvaća središnji dio spačvanskog bazena pretežito sastojina hrasta lužnjaka u starijoj dobi, na površini 43.644 ha sa drvnom zalihom 15.157.399 m3, godišnjim etatom 367.142 m3 i prirastom 322.129 m3. Ciljne vrste su vidra širokouhi mračnjak, jelenak, hrastova strizibuba, veliki panonski vodenjak, crveni mukač i barska kornjača. Područje posebne zaštite (SPA) koje je proglašeno Direktivom o pticama obuhvaća slijedeće ciljne vrste: orao štekavac, crna roda, škanjac osaš, orao kliktaš, bjelovrata muharica, siva žuna i crvenoglavi djetlić. Šumarska struka je i do sada štitila biljne i životinjske vrste na područjima kojim je gospodarila na znanstveno utemeljenim i u praksi dokazanim spoznajama više od stoljeće i pol. Ovaj način gospodarenja na principu potrajnosti prihoda donosi optimalno i racionalno korištenje drvne mase i pridonosi gospodarskom blagostanju lokalne zajednice uz očuvanje postojeće flore i faune. Da nije bilo dosadašnje kontinuirane jednoipolstoljetne brige šumarske struke, temeljene na znanstvenim spoznajama, navedene biljne i životinjske vrste ne bi se održale do danas na ovome području.

RADOVI ISKORIŠ ĆIVANJA ŠUMA Sječa i izrada drvnih sortimenata U 2015.godini proizvedeno je 379.415 m3 neto drvne mase; od toga 174.574 m3 oblovine i 204.841 m3 prostornog drva. Promatrajući proizvodnju u zadnjih 13 godina najveća je bila u 2012. godini i iznosila je 414.713 m3.

Proizvodnja drvnih sortimenata u odnosu na rebalansirani plan sječa je izvršena sa 102 %.

Izvršenje proizvodnje UŠP Vinkovci najviše se realizira sa vlastitom radnom snagom. U 2015. godini proizvedeno je 253.825 m3 ili 67% sa vlastitom radnom snagom,

92.123 m3 ili 24% u samoizradi i 33.467 m3 ili 9% usluga poduzetnika.

Godinam3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 % m3 %

Vlastita usluga 227.021 73,7 252.801 73,7 240.131 67,7 284.886 76,0 233.377 72,5 251.317 67,6 279.441 68,3 285.486 68,8 282.109 75,4 272.323 72 253.825 67 260.889 71

Usl. poduzetnika 7.905 2,6 14.130 4,1 20.376 5,7 4.154 1,1 1.884 0,6 96 0,0 3.021 0,7 144 0,0 4.852 1,3 8.690 2 33.467 9 6.525 2

Samoizrada 73.144 23,7 76.053 22,2 94.420 26,6 85.568 22,8 86.817 27,0 120.213 32,3 126.910 31,0 129.083 31,1 87.152 23,3 95.895 25 92.123 24 97.526 27

Ukupno 308.070 100 342.984 100 354.927 100 374.608 100 322.078 100 371.626 100 409.372 100 414.713 100 374.113 100 376.909 100 379.415 100 364.940 100

2008. 2009. 2010. 2012. 2015. Prosjek 05-14 god

Struktura izvršene proizvodnje (Faza I-sječa i izrada ) prema vrsti izvršitelja po godinama

2011. 2013. 2014.2005. 2006. 2007.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015 Prosjek05-14 god

Samoizrada 76.053 94.420 85.568 86.817 120.213 126.910 129.083 87.152 95.895 92.123 97.526

Usluga poduzetnika 14.130 20.376 4.154 1.884 96 3.021 144 4.852 8.690 33.467 6.525

Vlastita usluga 252.801 240.131 284.886 233.377 251.317 279.441 285.486 282.109 272.323 253.825 260.889

252.801 240.131284.886

233.377 251.317 279.441 285.486 282.109 272.323 253.825 260.889

14.130 20.3764.154

1.88496

3.021 144 4.852 8.690 33.467 6.525

76.053 94.42085.568

86.817120.213

126.910 129.08387.152 95.895 92.123

97.526

m3

Iz tabele je vidljivo kumulativno izvršenje plana proizvodnje za 2015. godinu u usporedbi sa prethodnim godinama.

Radovi na privlačenju drvnih proizvoda Radovi na privlačenju drvnih sortimenata u Upravi šuma Podružnici Vinkovci u 2015.

godini izvršeni su uglavnom vlastitom mehanizacijom (99,56% ili 237.046 m3), a jako malim dijelom uz usluge poduzetnika (1.033 m3).

Pod vlastitom mehanizacijom podrazumijevamo vlastitu mehanizaciju unutar Radne jedinice (53.102 m3), uslugu unutar UŠP-ekipaže (30.532 m3) i uslugu R.J. Šumatrans (153.412 m3).

Usluge u šumarstvu vezane za licenciranje radova Svake godine određena količina radova u vinkovačkoj podružnici bude ustupljena

poduzetnicima. Usluge u šumarstvu mogu obavljati samo oni gospodarski subjekti koji imaju licenciju (odobrenje) za radove u šumarstvu. Licenciju izdaje Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije pod uvjetima definiranim Zakonom o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (NN 22/06) i Statutom komore (NN 136/06, 61/07). Ukoliko se ponuditelj želi nadmetati za obavljanje radova u šumarstvu, osim licencije mora dokazati svoju sposobnost sukladno članku 49,50 i 51 Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07).

R. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

br. Plan Izvršenje 15/14 .

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1 Cerna 26.697 26.937 26.196 26.858 23.195 23.756 32.942 24.595 26.749 28.458 30.109 37.493 44.799 44.618 100

2 Gunja 24.524 24.087 26.025 23.100 22.875 32.708 26.419 39.647 53.199 33.817 34.918 29.593 28.121 27.929 99

3 Ilok 6.967 8.721 7.852 12.410 13.031 7.662 5.624 8.314 11.103 6.854 6.582 8.310 6.126 6.173 101

4 Lipovac 24.739 27.292 31.190 31.930 25.268 22.716 15.198 18.485 17.465 19.885 21.239 19.337 29.156 28.433 98

5 Mikanovci 12.107 15.359 11.444 15.926 13.863 15.743 11.259 10.432 13.785 8.491 18.768 16.053 26.357 26.486 100

6 Otok 60.124 57.451 57.332 67.252 67.880 102.175 53.917 62.291 62.338 77.034 84.433 69.388 42.999 46.541 108

7 Strizivojna 16.314 21.912 18.578 15.578 14.480 15.012 15.663 20.892 15.464 30.439 21.824 25.599 24.377 22.556 93

8 Strošinci 18.209 18.078 12.752 15.850 16.593 34.008 25.561 31.065 38.081 44.822 28.246 24.040 31.082 28.994 93

9 Vinkovci 24.505 18.876 18.749 22.267 26.496 11.059 37.602 37.922 34.388 30.922 20.408 30.683 18.443 23.429 127

10 Vrbanja 49.029 49.445 39.278 57.118 56.796 44.292 40.180 61.697 60.626 62.496 50.605 45.432 45.945 45.189 98

11 Vukovar 12.390 16.169 13.950 12.061 14.032 19.099 11.379 17.295 24.593 22.138 22.468 23.804 19.225 24.202 126

12 Županja 29.298 33.617 44.694 42.632 60.418 46.487 46.330 38.991 51.891 49.357 34.513 47.177 56.151 54.865 98

304.903 317.944 308.040 342.982 354.927 374.717 322.074 371.626 409.682 414.713 374.113 376.909 372.781 379.415 102

Proizvodnja drvnih sortimenata po šumarijama i godi nama u m3

Šumarija

Ukupno

Izvršenje

2015.

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Prosjek2003.-2014.

304.903317.944

308.040342.982 354.927

374.717

322.074

371.626409.682 414.713

374.113376.909 379.415

356.052

m3

godina

Proizvodnja drvnih sortimenata po godinama u UŠP Vinkovci

Prijevoz drvnih sortimenata Prijevoz drvnih sortimenata u 2015. godini na glavna stovarišta i kupcima izvršen je kamionskim ekipažama RJ “Šumatrans” Vinkovci u količini 2.957 m3. Prodaja drvnih sortimenata

U 2015. godini izvršena je naturalna prodaja drvnih sortimenata u količini od 364.454 m3, a financijski u iznosu od 184.825.814 kuna.

Od ukupnog iznosa od prodaje drvnih sortimenata, na tehničko drvo otpada naturalno 177.087 m3 ( 49%) i 159.767.903 kn (86%), a na prostorno drvo 187.367 m3 (51%) ili 25.057.911 kuna (14%).

U 2014. godini prodaja drvnih sortimenata je izvršena sa 378.746 m3 od čega na tehničko drvo otpada 187.448 m3 (49 %), a na prostorno 191.298 m3 (51 %).

EKONOMSKA ANALIZA UŠP Vinkovci 01.01.-31.12.2015. godine

mil.kn

Ind. Ind. 1-12/14 Plan 2015. 1-12/15 2015/14 15/Plan UKUPNI PRIHOD 239,7 200,2 217,3 91 109 UKUPNI RASHODI 169,2 160,0 158,5 94 99 DOBIT 70,5 40,2 58,8 83 146 INTERNI ODNOSI -2,2 0,8 -0,8 36 DOBIT 68,3 41,0 58,0 85 141 DIREKCIJA -5,6 -5,1 -5,0 89 98 DOBIT 62,7 35,9 53,0 85 148 Dobit UŠP Vinkovci za 2015. godinu iznosi 53,0 mil.kuna. Prihodi od prodaje drvnih sortimenata iznose 184,8 mil. kn što je 5 % više od Plana i 13,0 mil. kn manje od godinu prije. U prodaji drvnih sortimenata izvoz iznosi 0,5 mil. kn (0,3 %). Za 1-12/14 izvoz je bio 1,2 mil.kn. Prihod od BOŠ i OKFŠ — 18,2 mil. kn; prošle godine — 23,4 mil. kn. Prihodi internih odnosa — 1,0 mil. kn; prošle godine — 1,4 mil. kn. Prihodi od transporta — 1,7 mil.kn; prošle godine — 2,6 mil. kn. Financijski prihodi (kamate) — 1,3 mil. kn.; prošle godine — 2,2 mil.kn. Prihod od naplaćenih otpisanih potraživanja — 0,003 mil. kn.; prošle godine — 0,7 mil.kn. Troškovi osoblja — 87,2 mil.kn; prošle godine — 87,1 mil. kn. Troškovi ostalih materijalnih prava zaposlenika — 3,0 mil. kn.; prošle godine — 3,5 mil. kn. Smanjenje rashoda zbog povećanja zaliha — 0,6 mil. kn.; prošle godine povećanje rashoda zbog smanjenja zaliha — 2,4 mil. kn Trošak ispravka vrijednosti neplaćenih potraživanja — 2,1 mil. kn; prošle godine — 2,5 mil.kn. Prosječna mjesečna neto isplaćena plaća — 6.326 kn; prošle godine — 5.858 kn Izvršene investicije — 14,5 mil.kn; prošle godine — 18,8 mil.kn. Broj zaposlenih po satima rada — 724; prošle godine — 777

Investicije

Investicije za UŠP Vinkovci u 2015. godini planirane su u iznosu od 16.939.637 kuna, a izvršene su u iznosu od 14.460.443 kune.

Od toga iznosa: - 3.006.450 kuna investirano je na izgradnju šumskih cesta -751.116 kuna na objekte niskogradnje i visokogradnje -10.409.345 kuna na strojeve i opremu

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Prosjek 2003.-2014.

12.367.852 11.323.119 29.177.519 25.489.054 29.914.260 46.660.016 12.279.431 22.096.279 39.489.202 49.330.491 60.830.389 62.666.914 52.954.796 33.468.710

Izvršenje dobiti po godinama za UŠP Vinkovci od 2003.-2015. godine i usporedba sa prosjekom

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Prosjek 2003.-2014.

12.367.85211.323.119

29.177.519

25.489.054

29.914.260

46.660.016

12.279.431

22.096.279

39.489.202

49.330.491

60.830.38962.666.914

52.954.796

33.468.710

godina

kn

Obračunati šumski doprinos u 2015. godini Članak 65.(NN 94/14) Zakona o šumama regulira plaćanje šumskog doprinosa lokalnim

zajednicama na način:

- Pravne i fizičke osobe koje obavljaju prodaju proizvoda iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) plaćaju šumski doprinos u visini 3,5% od prodajne cijene proizvoda na panju, a u brdskoplaninskim područjima i područjima od posebne državne skrbi 5% od prodajne cijene proizvoda na panju.

- Sredstva šumskoga doprinosa uplaćuju se na poseban račun jedinice lokalne samouprave područja na kojem je obavljena sječa šume i koriste se isključivo za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture.

Radi namjenskog korištenja i kontrole utroška sredstava iz stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti Program utroška sredstava šumskog doprinosa.

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.1. Vlastita imovina i objekti 6.930.254 19.978.727 2.502.839 87.498 10.309.710

2. Vlastita redovna sredstva 5.068.256 5.338.746 11.546.041 11.601.094 33.519.322 4.274.723 1.713.302 33.435.233 9.104.597 9.158.889 3.533.348 3.566.697 5.336.275

3. 3.550.462 3.518.201 6.650.231 1.136.587 2.052.445 747.855 1.799.653 4.203.863 4.908.037 9.124.168

UKUPNO 8.618.718 5.338.746 11.546.041 22.049.549 40.169.553 25.390.037 6.268.586 34.183.088 10.904.250 9.246.387 7.737.211 18.784.444 14.460.443

Red.br. Izvor sredstava

Zajam redovni,leasing

Pregled izvršenih investicija za razdoblje 2003.-2015.godine

Ostvarene investicije

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

45.000.000

8.618.7185.338.746

11.546.041

22.049.549

40.169.553

25.390.037

6.268.586

34.183.088

10.904.2509.246.387

7.737.211

18.784.444

14.460.443

ku

na

godina

Vlastita imovina i objekti

Vlastita redovna sredstva

Zajam redovni,leasing

UKUPNO

red.br. grad/ općina kn.

1. GRAD ILOK 38.785

2. GRAD OTOK 538.417

3. GRAD VINKOVCI 46.670

4. GRAD VUKOVAR 25.880

5. GRAD ŽUPANJA 40.853

6. OPĆINA ĐAKOVO 270

7. OPĆINA PRIVLAKA 241.309

8. OPĆINA TORDINCI 80.884

9. OPĆINA ANDRIJAŠEVCI 129.241

10. OPĆINA BABINA GREDA 58.564

11. OPĆINA BOGDANOVCI 139.954

12. OPĆINA BOROVO 282

13. OPĆINA BOŠNJACI 928.808

14. OPĆINA CERNA 427.879

15. OPĆINA DRENOVCI 1.684.511

16. OPĆINA GRADIŠTE 95.047

17. OPĆINA GUNDINCI 170.030

18. OPĆINA GUNJA 70.880

19. OPĆINA IVANKOVO 55.670

20. OPĆINA MIKANOVCI 199.006

21. OPĆINA NIJEMCI 756.878

22. OPĆINA NUŠTAR 28

23. OPĆINA SEMELJCI 21.625

24. OPĆINA ST .JANKOVCI 14.341

25. OPĆINA STRIZIVOJNA 134.293

26. OPĆINA ŠTITAR 25.071

27. OPĆINA TOMPOJEVCI 26.122

28. OPĆINA TOVARNIK 3.530

29. OPĆINA TRPINJA 8.988

30. OPĆINA VELIKA KOPANICA 11.478

31. OPĆINA VOĐINCI 653

32. OPĆINA VRBANJA 1.012.447

6.988.397

Izvor podataka : Financijsko -Računovodstveni odjel

po gradovima i općinama

UKUPNO

Pregled obračunatog šumskog doprinosa u 2015 . godini .

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Prosjek 2002.-2014.

2.885.232 3.172.414 3.219.234 3.724.156 6.384.097 6.605.168 9.172.775 7.258.525 6.329.697 7.986.002 8.929.139 8.759.498 7.943.142 6.988.397 6.336.083

Pregled obra čunatog šumskog doprinosa po godinama u kunama

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

10.000.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Prosjek2002.-2014.

2.885.232

3.172.414

3.219.234

3.724.156

6.384.097

6.605.168

9.172.775

7.258.525

6.329.697

7.986.002

8.929.1398.759.498

7.943.142

6.988.397

6.336.083

godina

kn

L O V S T V O

Uprava šuma Podružnica Vinkovci gospodari s državnim lovištem broj: XVI/11„SPAČpovršine 24.800 ha i državnim uzgajalištem divljači broj: XVI/8 „KUNJEVCI“ povr. 1.279 ha.

U lovištu „Spačva“ uzgaja se slijedeća vrste krupne divljači: jelen obični, srna obična, svinja divljaa u uzgajalištu „Kunjevci“: jelen lopatar, muflon, srna obična i svinja divlja u minimalnom broju. Za lovište “Spačva” UŠP Vinkovci platila je lovozakupninu u iznosu 150.108 kn a za lovište “Kunjevci” uplaćeno je lovozakupnine 15.648 kn u 2015. godini.

UŠP Vinkovci je u lovnoj godini 2015/16. u lovištu Spačva i uzgajalištu divljači Kunjevci izvršila odstrjel jelena običnog u količini 100 %, jelena lopatara 126 %, muflona 80 % te divlje svinje sa 120 %. Odstrjel srneće divljači nije izvršen iz razloga što prirast srneće divljači teško preživljava zbog prisutnosti čaglja i velikog američkog metilja.

Skupni lovovi na svinje divlje su održani sa 32 lovna dana u kojima su najviše sudjelovale lovne grupe iz europskih zemalja.

Prihodi od odstrjela i lovnih usluga u lovnoj godini 2015/16. ostvareni su sa 1,8 mil.kn.Od značaja je za spomenuti brojno stanje čagljeva koje i uz godišnji odstrel od 60-70 kom.

i dalje nije u smanjenju već možda u laganom porastu. Zbog takvog brojnog stanja predatora stagnira brojno stanje srneće divljači. Turisti čka ponuda – lovačke kuće Uprava šuma Podružnica Vinkovci raspolaže sa dva smještajna objekta, a to su:

1. Lovačka kuća Spačva sa 19 ležajeva, 2. Lovački dom Kunjevci sa 12 ležajeva.

Smještaj gostiju osiguran je u lovačkim kućama uz dobru kuhinju sa slavonskim specijalitetima i vrhunskim slavonskim vinima. Uz lovačku kuću Dvorac Spačva nalazi se moderna hladnjača koja udovoljava svim zahtjevima u smislu prihvata i skladištenja mesa odstrijeljene divljači. Smjernice budućeg gospodarenja - Održavanje brojnog stanja postojećih populacija divljači prema mogućnostima staništa, do izvršenja LGO-e i PUD-i, - Intenziviranje uzgoja i zaštite divljači, - Pružanje još kvalitetnijih turističkih usluga.

Zaklju čak:

Radovi biološke obnove šuma sa OKFŠ-om su izvršeni u 100% iznosu od Plana u

vrijednosti od 49.772.060 kuna. - Proizvodnja drvnih sortimenata realizirana je u količini od 379.415 m3, a to je za

6.634 m3 više od Rebalansiranog Plana proizvodnje za 2015. godinu (372.781 m3) i treće najveće ostvarenje u promatranom razdoblju od zadnjih dvanaest godina. Veće je bilo samo u 2012. godini (414.703m3) i 2011. godini (409.372 m3).

- Prodaja drvnih sortimenata izvršena je u količini od 364.454 m3, a financijski u

iznosu od 184.825.814 kuna., a to je 85% od sveukupnih prihoda UŠP Vinkovci u 2015. godini .

Sveukupni prihodi iznose 217.324.000 kn. - Dobit UŠP Vinkovci za 2015. godinu iznosi 53,0 mil. kn. i to je druga najveća dobit

od kada UŠP Vinkovci posluje u sistemu H.Š. d.o.o. Veća dobit je bila jedino u 2014. godini i iznosila je 62,7 mil.kn.

Ciljevi:

- Poslovna politika je podređena temeljnim ciljevima poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. koji su definirani Zakonom o šumama, Zakonom o trgovačkom društvu i izjavom o ustroju Društva. Temeljem toga proizlaze i poslovni ciljevi: uspješno gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu, a istovremeno ekonomski uspješno poslovanje. To znači da prije svega treba osigurati gospodarenje šumama i šumskim zemljištima prema sveevropskim kriterijima za održivo gospodarenje uz osiguranje sredstava za izgradnju i održavanje šumske infrastrukture.

- Zadržati uspješno profitabilno poslovanje i osigurati sredstva za plaće i prava zaposlenika sukladno potpisanom Kolektivnom ugovoru.

- Osigurati financijsku stabilnost i pozitivan novčani tijek iz poslovnih aktivnosti. - Povećanje funkcionalnosti dugotrajne imovine i otvorenosti šuma. - Osigurati mogućnost provedbe projekta restrukturiranja Društva u uvjetima socijalne

stabilnosti i sigurnosti za zaposlenike.

REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj

Izvješće o privatnim šumama u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Svaka zemlja, svaka zajednica treba imati i provoditi šumarsku politiku koja se treba zasnivati na nizu specifičnosti od kojih su najvažniji tradicija i interes. Šumarsku politiku trebaju voditi stručni ljudi, šumske resurse i šumski prostor koristiti optimalno, prepoznati potrebe lokalne zajednice, posebice kod zapošljavanja, a drvnu sirovinu koristiti u cijelosti i usmjeravati u tokove proizvodnje koji imaju najveću dodanu vrijednost.

Ako tako ispravno vrednujemo šumarstvo kao gospodarsku granu onda pronalazimo

opravdanje za ulaganje u nju. U županiji Vukovarsko-srijemskoj, površine pod privatnim šumama, u odnosu na državne, su male, ali nisu zanemarive. Prema podatcima Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije, šume i šumska zemljišta prekrivaju 70.026 ha što čini 28,3% područja naše Županije od čega je 98,5% u državnom vlasništvu, a ostalih 1,5% u privatnom. Opterećeni nizom prepreka, privatni šumoposjednici slabo su zainteresirani iskoristiti svoju djedovinu. K tome, privatne šume do sada, nažalost, nisu prepoznate kao perspektivno vlasništvo ili unosan posao.

Nesređene zemljišne knjige, usitnjenost i degradiranost šume, slaba potpora države, nesklonost udruživanju, neki su od mnogih uzroka lošeg stanja u privatnim šumama. Iako znamo da su sređene zemljišne evidencije temelj društva i pravne države, kod nas to, nažalost, nije tako. Zemljišne evidencije moraju odgovarati stvarnom stanju na terenu jer u protivnom gube smisao. Loše stanje i neažuriranost zemljišnih evidencija donosi neprocjenjive gubitke i štetu društvu u cjelini. Značajan doprinos nesređenosti zemljišnih evidencija leži i u činjenici da se radi o dva odvojena registra, te relativno složenoj i birokratiziranoj proceduri upisa i promjena. Neke europske zemlje odustale su od dvojnog sustava i uspostavile jedinstveni sustav registracije nekretnina o čemu bi i Hrvatska trebala ozbiljno promisliti. Ovakvom dinamikom sigurno se neće još u ovom desetljeću ažurirati stanje zemljišnih knjiga u RH čiji podaci većinom potječu iz 19. stoljeća. Također se nameće pitanje smislenosti projekta informatizacije katastra i zemljišnih knjiga ukoliko će se sve svesti na digitalizaciju podataka koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

Udruživanje šumoposjednika u udruge nameće se kao jedno od rješenja za svladavanje mnogobrojnih prepreka te unapređenja stanja u privatnim šumama kroz razne modele djelovanja. Udruživanje bi osiguralo suvislu površinu šuma za racionalno gospodarenje (parcele šuma ne moraju biti okrupnjene, ali trebale bi biti udružene u gospodarskom smislu). To bi omogućilo zapošljavanje šumarskih stručnjaka koji bi u ime šumoposjednika vodili gospodarenje u duhu ZOŠ-a i bili odgovorni partneri Savjetodavnoj službi i resornom ministarstvu. Okrupnjavanje posjeda, (kako šumskih tako i poljoprivrednih), treba poticati i država putem pozitivnih poreznih olakšica i ukidanjem oporezivanja kod zamjene zemljišta u tu svrhu.

Važan korak za svakog šumoposjednika je uz pomoć struke utvrditi gospodarski i

biološki potencijal šume koji će odrediti smjer u kojem treba djelovati i poduzimati smislene radnje za podizanje kvalitete privatnih šuma. Šume koje nisu pogodne za rečeno nužno je prenamijeniti u pašnjake ili oranice, odnosno u površine koje bi posjedniku omogućile korištenje zemljišta u druge svrhe kao što su ekstenzivan uzgoj domaćih životinja, biljna proizvodnja,...

Država, te jedinice regionalne i lokalne samouprave vrše pritisak na šume pri izgradnji prometnica, dalekovoda, šumskih putova i objekata što je od neophodne važnosti za gospodarstvo i životni standard, ali taj gubitak šume trebao bi se nadomjestiti pošumljavanjem zapuštenih površina i sl., pa i podizanjem brzorastućih nasada na devastiranom zemljištu (npr. pošumljavanje saniranih deponija otpada,..). Naše prirodne šume, njihova biološka raznolikost, velika proizvodnost i stabilnost s velikim brojem drveća i grmlja istovremeno su sirovina i jamac stalne proizvodnje biomase za energiju. Biomasa kao energent izvrsnih je karakteristika u odnosu na ostale obnovljive izvore pa i na fosilna goriva. Iako pada u drugi plan u odnosu na energiju vjetra i sunca, vrijeme će pokazati da njeno doba neupitno dolazi. Statistički podaci o privatnim šumama u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Prema Registru privatnih šumoposjednika u Vukovarsko-srijemskoj županiji je 5.227

vlasnika i suvlasnika privatnih šuma na 4.254 čestice koje zauzimaju površinu od 1.164,8 ha. Petina privatnih šuma (714 čestica) je pod opterećena određenim založnim pravom za koji vjerujemo da na mnogim česticama stoji zabilježen zbog nemarnosti vlasnika da ga obrišu, budući su iznosi nekih tereta izraženi još u dinarima. Više od četvrtine privatnih šuma (1.206 čestica) je u suvlasništvu, a većim dijelom (730 čestica) su to 3 i više suvlasnika što svakako otežava bilo kakvo ulaganje i gospodarenje šumom. U Zakonu o šumama u članku 4. stoji da se „Šumom smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari“. Nadalje, u Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u članku 33. stoji „Za katastarsku česticu ili za njezin dio iskazat će se stvarni način na koji se upotrebljavaju. Šume će se iskazati kao dio katastarske čestice zasebne vrste uporabe ako im je površina veća od 200 m kvadratnih“. U našoj Županiji, najveći broj čestica (1.193) koje se vode šumama su manje od 10 ari. Takve šume, koje zbog svoje male površine, nemaju ekonomsku vrijednost, zasigurno neće biti predmetom ulaganja.

VELIČINA ŠUME

Udio u vlasništvu

0-10a

10-20a

20-30a

30-40a

40-50a

50-60a

60-70a

70-80a

80-90a

90a-1ha

>1ha ukupno

1/1 884 814 511 291 181 109 74 46 48 38 52 3.048 1/2 136 119 73 54 20 21 12 12 7 2 20 476 1/3 i

manje 173 187 124 77 53 38 19 14 13 9 23 730

ukupno 1.193 1.120 708 422 254 168 105 72 68 49 95 4.254

redni broj

katastarska općina broj čestica

površina čestica (m²)

broj vlasnika

broj čestica pod teretom

1. 331961 Andrijaševci 4 4.233 4 1 2. 331970 Antin 2 6.330 2 2 3. 331988 Apševci 12 43.837 20 3 4. 336220 Babina Greda 796 2.911.677 1.203 140 5. 332321 Banovci 3 8.831 3 0 6. 334014 Bapska 84 222.119 87 10 7. 334022 Berak 47 42.681 49 23 8. 334049 Bobota 16 29.696 17 2 9. 334057 Bogdanovci 126 179.860 136 20 10. 334065 Borovo 1 1.277 1 0 11. 336238 Bošnjaci 15 87.741 35 1 12. 331996 Cerić 43 124.160 57 3 13. 336246 Cerna 45 223.521 66 10 14. 334090 Čakovci 70 57.851 49 15 15. 336254 Drenovci 22 49.859 34 6 16. 332003 Donje Novo Selo 7 14.440 7 6 17. 332011 Đeletovci 6 8.178 9 0 18. 336262 Đurići 17 45.361 29 3 19. 332020 Gaboš 2 3.355 2 1 20. 336289 Gradište 29 73.788 37 4 21. 336297 Gunja 76 283.072 72 11 22. 332038 Ilača 26 73.924 35 8 23. 334111 Ilok 1.100 2.827.015 1.291 139 24. 332046 Ivankovo 47 120.026 57 12 25. 332054 Jarmina 1 2.140 1 0 26. 332062 Karadžićevo 1 1.026 1 0 27. 332089 Komletinci 4 4.600 3 1 28. 332097 Korođ 38 104.400 37 8 29. 332119 Lipovac 4 21.503 5 1 30. 334146 Lovas 198 424.195 243 35 31. 332127 Marinci 30 42.238 34 7 32. 332135 Markušica 15 53.524 23 4 33. 334162 Mikluševci 2 3.600 2 0 34. 332143 Mirkovci 3 5.640 6 0 35. 334189 Mohovo 108 206.850 96 14 36. 334197 Negoslavci 15 28.362 16 5 37. 332151 Nijemci 4 4.714 5 0 38. 332178 Novi Mikanovci 2 3.754 2 0 39. 332186 Nuštar 6 17.248 9 2 40. 334219 Opatovac 63 101.637 69 15 41. 332194 Orolik 12 31.764 15 3 42. 332208 Ostrovo 3 8.470 2 1 43. 334227 Pačetin 4 8.115 6 1 44. 334235 Petrovci 9 12.195 15 2 45. 332224 Podgrađe 3 21.804 2 2 46. 332232 Privlaka 30 108.400 35 8

47. 332259 Prkovci 8 20.299 14 3 48. 336327 Račinovci 43 126.452 58 4 49. 336335 Rajevo Selo 10 18.628 9 1 50. 332267 Retkovci 12 33.877 11 1 51. 332275 Rokovci 10 18.072 15 0 52. 332283 Slakovci 85 335.129 92 16 53. 336343 Soljani 3 3.600 3 1 54. 334243 Sotin 1 1.091 2 0 55. 332291 Srijemske Laze 13 29.656 15 3 56. 332305 Stari Jankovci 1 8.826 1 0 57. 332313 Stari Mikanovci 51 202.540 48 14 58. 334251 Svinjarevci 10 25.837 15 3 59. 334260 Šarengrad 346 990.568 452 43 60. 336360 Šiškovci 19 109.789 34 7 61. 336378 Štitar 162 336.283 163 27 62. 334278 Tompojevci 143 415.226 143 26 63. 332330 Tordinci 4 12.876 4 3 64. 334286 Tovarnik 5 12.182 4 0 65. 334295 Trpinja 15 23.562 18 1 66. 334308 Vera 1 1.867 1 0 67. 332348 Vinkovački Banovci 5 11.501 7 1 68. 332372 Vinkovci 2 9.711 2 1 69. 332399 Vođinci 11 51.553 9 5 70. 336386 Vrbanja 6 21.350 8 1 71. 334316 Vukovar 102 109.568 127 19 72. 336394 Županja 35 59.391 43 5

UKUPNO 4.254 11.648.445 5.227 714

Za razdoblje od 2014.-2020. g. iz Programa ruralnog razvoja za sektor šumarstva izdvojene su sljedeće mjere: o MJERA 2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i

pomoć poljoprivrednim gospodarstvima • PODMJERA 2.1. – Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

- Operacija 3. Savjetovanje šumoposjednika o MJERA 4 – Ulaganje u fizičku imovinu

• PODMJERA 4.3. – Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva;

- Operacija 3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu o MJERA 8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

• PODMJERA 8.5. – Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava;

- Operacija 1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura - Operacija 2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje

infrastrukture • PODMJERA 8.6. – Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu,

mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda

- Operacija 1. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima

- Operacija 2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

- Operacija 3. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda

ZAKLJUČNO Iskorištavajući šume na uravnotežen način, ključno je osigurati održivo gospodarenje

šumama. Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u mjeri koji održava njihovu raznolikost, produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Trebamo iskoristiti prilike koje nudi Program ruralnog razvoja i dati prvenstvo ulaganjima u modernizaciju šumarskih tehnologija, optimizaciju doprinosa sektora biogospodarstvu, poboljšanje otpornosti, ekološke vrijednosti i potencijala ublažavanja šumskih ekosustava, postizanje ciljeva u vezi s prirodom i bioraznolikošću, prilagodbu klimatskih promjena, očuvanje genetičkih resursa, zaštitu šuma i informiranje. Programom su definirane Mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima.

Dana 03.veljače 2016. u Velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima, održan je

sastanak na temu Problematika i potencijali privatnih šuma u Vukovarsko-srijemskoj županiji s ciljem predstavljanja prikupljenih informacija o privatnim šumama, problematici, ali i mogućim rješenjima za njihovo otklanjanje. Nakon izlaganja, i kraćeg završnoga osvrta pročelnika Andrije Matića utvrđeni su sljedeći zaključci:

1. Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj

i vježbenica Katarina Draškić obvezuju se sačiniti zabilješku i prijedlog zaključaka sa sastanka, te ih proslijediti svim izvjestiteljima i sudionicima radi usuglašavanja i javnoga korištenja,

2. Usuglašeni zaključci ili drugi dokumenti sa sastanka bit će javno predstavljeni i polemizirani,

3. Svi sudionici sastanka uz zabilješku i listu sudionika dobit će i podatak o mrežnoj stranici na kojoj mogu pronaći usklađenu evidenciju o privatnim šumama u Vukovarsko-srijemskoj županiji

4. Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije će na primjeren način izvijestiti Općine i Gradove, te šumoposjednike s njihovoga područja, o Odluci Skupštine Vukovarsko-srijemske županije od 9. srpnja 2015. - Odluka o mjerama čuvanja i zaštite šuma, provođenje šumskog reda te zabrane loženja otvorene vatre i paljenje drvenog ugljena za šume i šumsko zemljište šumoposjednika na području Vukovarsko - srijemske županije

5. U istom dopisu prema Općinama i Gradovima te šumoposjednicima izvijestit će i o dvije preporuke u smislu poželjnosti organiziranja privatnih šumoposjednika, odnosno kandidiranja na Mjere Programa ruralnoga razvoja vezane uz šumarstvo.

6. Temeljem očitovanja šumoposjednika Odjel će uz potanko određene kriterije i definirani postupak odabrati dvije do četiri lokacije gdje bi ovisno o sklonosti Općina/Gradova i volji postojećih ili potencijalima šumoposjednika potakli uzgoj domaćih životinja ili za druge aktivnosti predložene i polemizirane na ovom sastanku

7. Najkasnije za dva mjeseca bit će upriličen novi skup na kojemu će biti okončana danas započeto predlaganje mjera i rasprave te predložena poželjna postupanja.

8. Odjel će prihvatiti sve inicijative koje potencijalnim korisnicima Mjera iz Programa ruralnoga razvoja RH 2014. – 2020. omogućuju bolje razumijevanje i uspješnije kandidiranje za potpore iz spomenutih mjera. Tako će već za 18. i 19. veljače svi sudionici ovoga sastanka, ali i drugi zainteresirani, biti pozvani na predstavljanje Mjera 1. , 10 i 11. Programa ruralnoga razvoja.

9. Odjel će upriličiti sastanke s čelnicima Općina i Gradova na čijem području su najbrojnije privatne šume, u prvom redu s čelnicima Babine Grede i Iloka, te ih potaknuti na pozornost u smislu boljega razumijevanja problematike privatnih šuma, i pomoći uspješnije kandidiranje kako Općine odnosno Grada, tako i šumoposjednika s njihova područja na Mjere ruralnoga razvoja.

INFORMACIJA O STANJU LOVSTVA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

1.0. UVOD

Zakonom o lovstvu u Republici Hrvatskoj (NN 140/05, 75/09, 14/14 i 21/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Lovišta se ustanovljuju prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta.

Državna lovišta ustanovljuje ministar odlukom o ustanovljenju državnog lovišta ili uzgajališta divljači na prijedlog stručne komisije Ministarstva.

Zajednička lovišta ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju zajedničkog lovišta nadležno tijelo na području kojega se nalaze površine zemljišta, na prijedlog stručne komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Pravo lova u lovištu izvršava se kao pravo i dužnosti provedbe lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i sklopljenog ugovora o zakupu, odnosno koncesiji. Bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači i ugovora o zakupu, odnosno koncesiji, ne može se izvršavati pravo lova.

Lovnogospodarska osnova jest desetogodišnji planski akt za gospodarenje lovištem kojim se utvrđuje gospodarenje za razdoblje od dana davanja suglasnosti na lovnogospodarsku osnovu do 31. ožujka desete lovne godine.

2.0. ZAJEDNIČKA LOVIŠTA U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Lovišta u županiji su nizinskog tipa, a na području Vukovara i Iloka, slavonska se ravnica pretače u valoviti srijemski krajolik. Uslijed nepostojanja velikih onečišćivača, te uz trećinu površina pod šumom, veliku raznolikost staništa i obilje hrane pružaju se vrlo povoljni uvjeti za uzgoj divljači.

Na području Vukovarsko-srijemske županije formirana su 53 zajednička lovišta. Nakon provedenog javnog usmenog nadmetanja (licitacije) dana su u zakup domicilnim lovačkim udrugama i lovačkim društvima te su time sva županijska lovišta dobila lovozakupnike, odnosno ovlaštenike prava lova u desetogodišnjem periodu.

U Tablici 1. prikazana su zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije, podatci o lovozakupniku i površina lovišta.

Tablica 1. Pregled zajedničkih lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije

r.br. lovište LU/LD naselje površina (ha)

XVI/101 Brezovice Jastreb Babina Greda 7.141

XVI/102 Drenova Fazan Posavski Podgajci 2.440

XVI/103 Ervenica Fazan Privlaka 2.229

XVI/104 Gaj Gaj Županja 4.221

XVI/105 Jelje Fazan Gradište 4.175

XVI/106 Lovakovica Jelen Otok 4.609

XVI/107 Ljeskovac Sloga Vinkovci 4.717

XVI/108 Mašanj Ris Gunja 3.045

XVI/109 Paovo Sokol Soljani 2.427

XVI/110 Poloj Jelen Rajevo Selo 2.530

XVI/111 Rastović Sokol Štitar 2.563

XVI/112 Rastovo Fazan Đurići 1.002

XVI/113 Ripača Jelen Komletinci 3.290

XVI/114 Selište Srnjak Vrbanja 4.365

XVI/115 Sitnatovo Vepar Strošinci 1.782

XVI/116 Stara Sela Jelen Cerna 2.289

XVI/117 Vjerovi Vjerovi Bošnjaci 6.441

XVI/118 Marikovo-Topolovac Fazan Lipovac 2.349

XVI/119 Dubovica Dubovica Podgrađe 2.314

XVI/120 Gradina Gradina Donje Novo Selo 1.428

XVI/121 Dubrava Dubrava Nijemci 3.755

XVI/122 Bradarica Jastreb Đeletovci 2.566

XVI/123 Gazdol Jastreb Stari Jankovci 1.326

XVI/124 Žirište-Bililo Kuna Tompojevci 5.720

XVI/125 Prima Zec Ilača 2.667

XVI/126 Bajin dol Vepar Tovarnik 3.652

XVI/127 Badnjara Sokol Lovas 3.931

XVI/128 Vukovo-Kordoš Srndać Ilok 12.174

XVI/129 Vučedol Zrinski Vukovar 10.934

XVI/130 Crepov dol Sokol Bogdanovci 1.687

XVI/131 Zverinjak Sokol Nuštar 2.093

XVI/132 Šomođ Orao Tordinci 2.996

XVI/133 Asađ Šljuka Antin 1.430

XVI/134 Cerić Vepar Cerić 1.663

XVI/135 Grabik Srndać Marinci 1.217

XVI/136 Dombok Šljuka Korođ 1.389

XVI/137 Jordan Trpinja Trpinja 11.151

XVI/138 Borinci Borinci Jarmina 1.431

XVI/139 Ravna Lovac Markušica 3.679

XVI/140 Travnjak Jelen Mirkovci 1.328

XVI/141 Brestovo Jelen Petrovci 1.800

XVI/142 Pasjak Fazan Negoslavci 2.119

XVI/143 Gradac Borovo Borovo 3.009

XVI/144 Međe Šljuka Slakovci 1.438

XVI/145 Panjik Orao Novi Jankovci 1.345

XVI/146 Revenica Sokol Srijemske Laze 1.596

XVI/147 Aljmaš Fazan Orolik 1.666

XVI/148 Miljac Jelen Gaboš 1.499

XVI/149 Svetinje Fazan Svinjarevci 1.282

XVI/150 Vidraš Jelen Ostrovo 1.473

XVI/151 Šiškovka Zec Šiškovci 1.256

XVI/152 Ugljara Ugljara Apševci 1.001

XVI/153 Lipice Kuna Drenovci 2.866

Kad proteknu rokovi desetogodišnjega zakupa, županijska skupština sukladno članku

30. Zakona o lovstvu ima pravo dati suglasnost na produljenje zakupa prava lova za iduće desetogodišnje razdoblje.

Prije samoga potpisivanja ugovora lovačko društvo je dužno Upravnom odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj podnijeti zahtjev za produženje ugovora, a Odjel tada od Ministarstva poljoprivrede zatraži prethodnu suglasnost.

Nakon dobivene suglasnosti Skupština Vukovarsko-srijemske županije može donijeti Odluku o produženju zakupa, a na predloženi tekst ugovora od Državnoga odvjetništva traži se suglasnost.

2015. god. produljen je Ugovor o zakupu prava lova za zajedničko lovište „Lipice“ istom lovoovlašteniku LD „Kuna“ Drenovci.

Glavne vrste divljači koje se uzgajaju su srna obična, zec, fazan i trčka, te u manjem broju lovišta divlja svinja, jelen lopatar, muflon i jelen obični. Postoje i brojne zaštićene vrste kao što su: vjeverica, puh, jež, rovka, tekunica, šišmiš, veliki gavran, crna vrana, bijela roda i dr.

Problematika miniranosti lovišta je službeno i okončana s obzirom na činjenicu

završenog procesa razminiranja cijele Vukovarsko-srijemske županije za koji je župan Vukovarsko-srijemske županije primio i certifikat o razminiranosti, što potvrđuje i uvid u ZEOS Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Skupština Vukovarsko-srijemske županije je imenovala dvije komisije i to: Komisiju za određivanje granica lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije

u sastavu: 1. Darko Juzbašić -predsjednik 2. Mario Šimunović -član 3. Krunoslav Buhač-član 4. Mirko Bošnjak-član 5. Mirko Babić-član

Komisije za provedbu javnog natječaja za davanje u zakup zajedničkih lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije u sastavu:

1. Darko Juzbašić -predsjednik 2. Marinko Beljo-član 3. Mirko Bošnjak-član 4. Mirko Babić-član 5. Marko Petrović-član 6. Krunoslav Buhač -član 7. Suzana Katić-Horvat -član

2017. godine izlaze zakupi za 18 lovišta i ulaskom u zadnju godinu zakupa i od 01.

travnja 2016. god. pokreće se postupak davanja u zakup lovišta.

LOVAČKI SAVEZ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Lovački savez županije Vukovarsko-srijemske u 2015. god. imao je 66 članica i to 62 lovačka društva, odnosno lovačke udruge i četiri zakupnika državnog lovišta, sa ukupno 1872 lovca.

Savez je organizirao lovačke i lovočuvarske ispite, a u 2015. god. ukupno je osposobljeno:

• 56 lovaca i • 12 lovočuvara

Na području naše županije ukupno su ustanovljena 53 zajednička lovišta i 20 državnih

lovišta. Članice Saveza gospodare sa ukupno 157.090 ha zajedničkih lovišta i sa 13 državnih

lovišta ukupne površine 34.569 ha.

S obzirom na trenutno važeće zakone, te niz pravilnika koji su proistekli iz istih, a da

bi se što više pomoglo članicama Saveza da u gospodarenju svojim lovištima ispoštuju sve ono što je propisano važećim zakonima, a propisano je puno toga, te da bi bili ispravni pri inspekcijskim nadzorima, unutar Saveza su osnovana razna povjerenstva kao: povjerenstvo za lovno streljaštvo, povjerenstvo za lovnu kinologiju, povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja divljači, povjerenstvo za unapređenje lovstva i dr. Povjerenstvo za unapređenje lovstva je sklopilo ugovor sa fazanerijom iz Gaboša i za svoje članice u 2015. godini uplatilo ukupno 2.350 kljunova odraslih fazana, s tim da je 1.350 fazana bilo za poplavljene lovačke udruge, a 1.000 za ostale lovačke udruge. Povjerenstvo za lovno streljaštvo sastalo se je prije početka natjecateljske sezone i napravilo raspored natjecanja o kojem su bile upoznate sve članice ovoga Saveza. Nakon 5 izlučnih kola od 6 najboljih pojedinaca formirana je ekipa za državno prvenstvo u disciplini „Lovački trap – Lovački parkur“. Na državnom prvenstvu u Požegi ekipa naše županije je zauzela odlično 4. mjesto, a lovac Dražen Metz je viceprvak Hrvatske.

Povjerenstvo za lovnu kinologiju je u 2015. godini organiziralo lovno-kinološke manifestacije pod okriljem Hrvatskog lovačkog saveza, a sukladno Pravilniku o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov, te je evidentan porast broja pasa za lov u odnosu na prethodne godine, s obzirom da su sve utakmice pasa besplatne za članove Hrvatskog lovačkog saveza. Također su se preko Lovačkog saveza županije prijavljivala legla i izdavane su rodovnice pasa. U 2015. godini organiziran je IPO goniča, jamara i ptičara i to u proljeće i u jesen, utakmica u gateru u radu pasa goniča i jamara na svinju divlju, te u dva termina ispiti u radu po krvnom tragu, a ukupno je osposobljeno pasa koji su dobili potrebna uvjerenja u radu:

• Ispit prirođenih osobina 50 pasa • Krvni trag 11 pasa

Što se tiče lovačkih odličja u 2015. godini Savez je zaslužnim lovcima, lovačkim udrugama i građanima podijelio slijedeća odličja:

• Odličje I reda HLS-a 9 kom • Odličja II reda HLS-a 28 kom • Odličja III reda HLS-a 60 kom • Zlatna plaketa HLS-a 7 kom • Priznanja LSŽ-e Vuk-srijem. 2 kom • Posmrtna priznanja LSŽ-e 2 kom

S obzirom da je sa 31.03. kraj lovne 2015/2016. godine, Povjerenstvo za ocjenjivanje

trofeja divljači za zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije uputilo je dopis svim svojim članicama za dostavu trofeja divljači na ocjenu, što je zakonska obveza.

Svakodnevno smo svjedoci narušavanja i uništavanja biocenoze, te zauvijek nestajanja pojedinih vrsta divljači sa naših prostora i iz naših lovišta direktnim i indirektnim antropogenim utjecajima.

Lovišta su dana na gospodarenje lovcima i oni su nažalost jedini koji se moraju i koji se hvataju u koštac sa svim onim što ugrožava postojanost biocenoze unutar naših lovišta, ali da bi ta borba bila dobivena za nas i buduće naraštaje, neophodna je i pomoć županije koja nam je ta lovišta dala na gospodarenje, jer divljač je kako znamo dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku i ima njenu osobitu zaštitu, pa mislimo da bi im morali osigurati minimum stanišnih uvjeta.

Lovišta zahtijevaju dobrog gospodara, a da bi sačuvali staništa i divljač Savez između ostaloga u zadatak si je stavio:

• Napučivanje lovišta sa divljači – svjedoci smo svakodnevnog smanjivanja broja kako sitne, tako i krupne divljači. Proljetni proljev i tretiranje usjeva otrovima protiv miševa odnesu veliki dio populacije srne obične, a također i pojava nosnog štrka, te sve prisutniji čagalj. Velike količine oborina u rano proljeće napravile su nesagledive posljedice na prirast sitne divljači. Fondovi krupne divljači se planiraju obnoviti sukladno sa lovnogospodarskim osnovama reduciranim odstrelom, a da bi popravili fondove sitne divljači uz reducirani odstrel moramo i napučivati lovišta sa istom. Lovački savez već dugi niz godina kupuje odrasle fazane za svoje lovačke udruge, ali taj broj fazana koji se unose u dogledno vrijeme treba povećati. Što se tiče zeca običnog brojno stanje istoga se iz godine u godinu povećava, ali bi svejedno trebalo osvježiti krv unosom istoga.

• Stimuliranje odstrela predatora – Iz dana u dan sve veći je broj lisica na našem

području, a u zadnjih nekoliko godina sve prisutniji je i čagalj čiji se areal proširio na cijelo područje naše županije i to iz razloga što nema prirodnih neprijatelja i jako ga je teško loviti. Lisica je sve prisutnija u naseljenim mjestima gdje staništa nalazi u napuštenim kućama, štagljevima i sl. tu se i okoti, pa na adresu Saveza često se javljaju ljudi i prijavljuju prisustvo lisice u selima ili gradovima, a to su uglavnom jedinke sa sumnjivim ponašanjem, a znajući da je lisica najveći prijenosnik vrlo opake bolesti bjesnoće od koje može oboljeti i čovjek, cijela društvena zajednica mora reagirati.

Čagalj je već veliki problem, a u dogledno vrijeme bojimo se da se njegovo prisustvo u našim lovištima ne pretvori u pošast, pa predlažemo da se i gradovi i općine i županija akitvno uključe u rješavanju problema lisice, a pogotovo čaglja, te da se jednim korektnim iznosom stimulira odstrel ovih predatora.

• Rashladna komora – Sve naše lovačke udruge imaju velikih problema što na području naše županije nemaju kamo uskladištiti odstrijeljenu krupnu divljač. To se prvenstveno odnosi na divlju svinju kod koje se obavezno nakon odstrela, a kod rezudbe moraju uzeti uzorci za pretraživanje na KSK (klasičnu svinjsku kugu), te do dobivanja rezultata iz Veterinarskog instituta u Zagrebu divljač mora biti na jednom mjestu, a tek po dobivenim rezultatima ukoliko nalaz nije pozitivan, divljač može ići na korištenje. Lovačke udruge nemaju kamo smjestiti odstrijeljenu divljač, pa tako ne mogu u potpunosti niti udovoljiti važećim zakonskim propisima.

S obzirom da je izgradnja rashladne komore sa svim pratećim sadržajima prevelika investicija za jednu lovačku udrugu, a i ta komora ne bi bila dovoljno iskorištena u budućnosti treba razmišljati o izgradnji jedne velike hladnjače koja bi zadovoljila potrebe cijele županije.

• Višegodišnje remize – Svjedoci smo svakodnevnog uništavanja staništa kako za krupnu tako i za sitnu divljač. Međa više nema nigdje, a i kanali su ogoljeni do zemlje, tako da divljač iz dana u dan gubi svoja staništa i zakloništa od predatora. Lovačke udruge su prisiljene kupovati zemljišta u svojim lovištima i na njima zasađivati višegodišnje remize za divljač, gdje bi se ista sklonila i gnijezdila. Sadnja višegodišnjih remiza je dosad dala dobre rezultate, a Lovački savez bi jednim dijelom sufinancirao lovačke udruge pri kupnji zemljišta za sadnju višegodišnjih remiza.

• Nastup na sajmovima – u cilju promidžbe lovstva naših lovačkih udruga, odnosno naše županije, Lovački savez planira svake godine biti nazočan sa svojim štandom na sajmovima koji promoviraju lovstvo u Osijeku i Varaždinu.

• Izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata – u cilju približavanja Europskoj uniji Savez bi sufinancirao lovačke udruge u izgradnju lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, a sve u svrhu bolje opremljenosti lovišta i što bolje i bogatije turističke ponude.

• Povjerenstva – S obzirom da pri Savezu djeluju razna povjerenstva, kako bi ista što kvalitetnije radila, a na dobrobit svih naših članica Savez bi financirao rad istih, pogotovo povjerenstva za lovnu kinologiju, gdje je svaka lovačka udruga po Zakonu obavezna imati određeni broj čistokrvnih pasa sa položenim propisanim utakmicama. Također i povjerenstvo za lovno streljaštvo, gdje bi Savez za promidžbu lovnog streljaštva financijski pomagao lovačkim udrugama pri kupovini mašina za glinene golubove, a također i u organizaciji takmičenja u gađanju glinenih golubova, te slanja ekipa na regionalna i državna natjecanja.

3.0.DRŽAVNA LOVIŠTA NA PODRUČJU ŽUPANIJE

Na području Vukovarsko-srijemske županije ustanovljena su državna lovišta navedena u tablici. Tablica 2. Pregled državnih lovišta na području naše županije

oznaka lovišta

lovište lovozakupnik mjesto površina

(ha) lovozaku-pnina (kn)

pravo lova

XVI/15 Durgutovica I LD Fazan Ivankovo 5.244 14.425,25 zakup 10 god XVI/22 Durgutovica II LD Srndać Stari i Novi

Mikanovci Vođinci

5.599 14.822,15 zakup 10 god.

XVI/10 Nadiševci LD Šljuka Prkovci 1.883 5.551,00 zakup 10 god. XVI/6 Grabarje-

Luščić LD Srndać Retkovci 2.580 9.794,20 zakup 10 god.

XVI/2 Bok LD Jelen Rokovci Andrijaševci

4.601 11.550,00 zakup 10 god.

XVI/1 Dugo Cerje- Česta -Voćin

LD Grad Ilok Ilok 850 20.102,00 koncesija 30 god

XVI/9 Merolino Agrogrom d.o.o. Samobor 6.509 61.500,00 koncesija 30 god.

XVI/17 Topola Dvanaesterac d.o.o.

Privlaka 2.964 66.000,00 zakup 10 god.

XVI/7 Jelaš LD Kuna Tompojevci 1.078 21.111,00 koncesija 30 god.

XVI/16 Vrapčana LD Sloga Vinkovci 1.458 11.100,00 koncesija 30 god.

XVI/3 Dionica LD Šljuka Slakovci 1.020 7.000,00 zakup 10 god. XVI/4 Dubrave LD Jastreb Stari

Jankovci 1.163 9.200,00 zakup 10 god.

XVI/18 Banov Dol Banov Dol (Džinić Antun)

Županja 6.118 40.001,00 zakup 10 god.

XVI/13 Stari Rađenovci

Rađenovci d.o.o. Nuštar 5.567 39.500,00 zakup 10 god.

XVI/14 Trizlovi- Rastovo

Trizlovi d.o.o. 3.096 31.980,00 zakup 10 god

XVI/8 Kunjevci Hrvatske šume d.o.o.

Zagreb 1.304 15.648,00 povjeravanje izvršavanja prava lova

XVI/11 Spačva Hrvatske šume d.o.o.

Zagreb 25.018 150.108,00 povjeravanje izvršavanja prava lova

XVI/19 Čunjevci Unocommerce d.o.o.

Vinkovci 1.122 15.001,00 koncesija 30 god.

XVI/20 Desićevo Agrolov d.o.o. Bošnjaci 1.735 50.009,00 koncesija 30 god.

XVI/21 Tromeđa Pavušin projekt d.o.o.

Jastrebar-sko 4.622 101.201,00 koncesija 30

god. 4. 0. LOVNA INSPEKCIJA Prema podatcima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za lovstvo, Sektora inspekcije u šumarstvu i lovstvu, Službe inspekcije u područnim jedinicama, Područne jedinice Osijek inspekcijskim nadzorom nad provedbom Zakona o lovstvu i njegovih propisa, na području Vukovarsko-srijemske županije u postupcima inspekcijskih nadzora nad provedbom Zakona o lovstvu i njegovih propisa, na području Vukovarsko- srijemske županije, u 2015 g., utvrđene povrede propisa počinjenjem prekršaja iz članka 68. i članka 54. Zakonu o lovstvu, uz podnošenje optužnih prijedloga prema 3 ( tri) fizičke osobe:

- članak 68. Zakona o lovstvu- 2 ( dvije) fizičke osobe - članak 54. Zakona o lovstvu- 1 ( jedna) fizička osoba

5.0. ŠTETE U PROMETU NALETOM NA DIVLJAČ I PROMETNE NESREĆE VEZANE ZA DIVLJAČ Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Vukovarsko-srijemske, Odjel policije, statističko-analitičkim praćenjem događaja prometnih nesreća i događaja u cestovnom prometu, do kojih je došlo uslijed naleta motornih vozila na divljač (ili divljači na spomenuta vozila) u intervalu 2015. godine evidentirana je ukupno 61 prometna nesreća ili događaj koja je prema vrsti bila nalet na divljač.

Tablica 4. Prometne nesreće i događaji – vrste divljači

vrsta životinje broj događaja

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

srna/ srnjak 40 59 47 43 36 jelen - 1

fazan i druge ptice - 1 9 divlja svinja 11 14 4 8 8

zec - 5 3 3 4 lisica - 2 1 1 2

jazavac - 6 2 3 1 kobac - - roda - -

jastreb - - čagalj - 1

divlja mačka 1 2 1 ptice 3 4

ostala divljač (lisica, fazan, zec, jazavac)

10 -

nepoznato - - 1 ukupno 61 89 61 70 61

6.0. ZAKLJUČAK Među mnogobrojnim načinima iskorištavanja prirodnih dobara lov je jedan od

najstarijih načina. Lov je potrebno uskladiti s načelima zaštite prirode kako bi se stvorile mogućnosti za trajno iskorištavanje divljega životinjskog svijeta i za djelotvornost pri očuvanju njegova životnog prostora.

U današnje vrijeme lov može imati važnu ulogu pri stvaranju prihoda, osobito u područjima gdje su drugi izvori privređivanja ograničeni, ali stvaranje prihoda ne smije biti glavni razlog lova.

Danas je lov sintetizirao te svoje prvotne ciljeve s ekološkim, sportskim, gastronomskim, turističkim i drugim zadaćama, koje ima u suvremenom društvu. Uz to, ostaje nezastarivo socijalno značenje lovstva i za suvremenog čovjeka, kojemu je lov kao osobit oblik međuljudskog zajedništva u okružju autentične prirode, možda više nego ikad, mogućnost da se duhovno i tjelesno obnovi od posljedica stresnog načina života.

Cilj je izdići lovstvo kao segment gospodarstva na višu razinu, tj. stvoriti od ove vrste djelatnosti gospodarsku djelatnost koja će kroz projekte iz domene lovstva stvoriti mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, a ujedno kroz lovstvo provoditi mjere zaštite i očuvanja okoliša i prirode, biljnog i životinjskog svijeta koji u toj prirodi živi. Razvijanjem turističke ponude, i izgradnjom infrastrukture u Vukovarsko-srijemskoj županiji te sve većim kadrovskim potencijalom, uz vrlo pogodan zemljopisni položaj, osiguravaju se preduvjeti da se već prisutan tradicionalan lovni turizam na ovim prostorima usmjeri i intenzivira njegov razvoj.

Vukovarsko-srijemska županija je primjenom Zakona o lovstvu, te dodjelom zajedničkih lovišta domicilnim lovačkim udrugama omogućila da se u program razvoja

lovnoga turizma organizirano uključi veliki broj lovaca i lovačkih udruga kao i drugih fizičkih i pravnih subjekata, poglavito turističkih agencija. Naročito je važno povezati mogućnosti razvoja lovnoga turizma s agroturizmom čime će se povećati standard toga dijela stanovništva i dodatno motivirati zadržavanje mladih ljudi na selu. Priroda je ovim prostorima podarila raznovrsne i bogate uvjete za život i razvoj divljači. Svi šumski predjeli prometno su dobro povezani. U lovištima se nalazi dosta otvorenih i zatvorenih čeka, što lovcima omogućuje ugodan boravak. Lov je naročito zanimljiv u proljeće, jesen i zimu, a u ovim lovištima je odstrijeljeno mnogo divljači s visokom ocjenom

Lovni turizam zauzima posebno mjesto u globalnoj turističkoj ponudi (koja je jedan od strateških pravaca razvoja Hrvatske) i temeljni je potencijal razvoja kontinentalnog turizma zbog iznimno bogatih lovišta s brojnim vrstama visoke i niske divljači.

Lovstvo je osim kao gospodarsku granu, potrebno gledati i kao vrstu športa, rekreacije, hobija, te načina efikasne zaštite okoliša.

Lovstvo i lovni turizam planskim gospodarenjem fondom divljači, uređenjem lovišta te reguliranjem brojnog stanja nezaštićenih vrsta divljači, doprinose zaštiti čovjekove okoline, te uspostavljanju biološke ravnoteže. Lovni turizam je također i ekološki, uravnotežen s prirodom, odgovoran, kvalitetan, autentičan, ambijentalan, elitan, ekskluzivan, edukativan. Uz sve navedeno ne dovodi do propadanja i iscrpljivanja prirodnih resursa, tako da ispunjava sve zahtjeve održivog ili razumnog gospodarenja.

Sve veći interes za lovni turizam proizlazi upravo iz njegovog ekonomskog značenja. Veliki ekonomski efekti lovnog turizma proizlaze iz činjenice da je lovni turizam takva vrsta i oblik turizma kojom se mogu ekonomski iskoristiti i optimalno valorizirati prirodne prednosti nekog kraja.

Slijedom navedenog, ovaj Upravni odjel je poslao nositelju izrade Strategije razvoja VSŽ 2016-2020 prijedloge i SWOT analizu za uvrštavanje u istu, te da se da preporuka jedinicama lokalne samouprave da lovni turizam ugrade u svoje razvojne strategije.

O POJAVNOSTI TRIHINELOZE KOD DIVLJIH SVINJA Od 2010. godine sustavno se prati pojavnost trihineloze kod odstrjeljenih divljih svinja. Pojavnost nije zabrinjavajuća, ali nedvojbeno je da stalni rizici još uvijek postoje. STATISTIČKI PRIKAZ UTVRĐENIH SLUČAJEVA TRIHINELOZE DIVLJIH SVINJA NA PODRUČJU ŽUPANIJE OD 2010.-2015. GODINE

godina negativnih

uzorka pozitivnih uzoraka

ukupno pregledanih

uzorka

postotak invadiranosti

2010. 443 4 447 0,894 2011. 484 2 486 0,411 2012. 509 3 512 0,585 2013. 599 3 602 0,498 2014. 766 6 772 0,777 2015. 1306 0 1306 0.000

INFORMACIJA O STANJU RIBOLOVNIH PODRUČJA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Pravni okvir koji uređuje ribarstvo u Republici Hrvatskoj čine tri zakona – Zakon o

morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11), Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05 - pročišćeni tekst) te Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10). Temeljem ova tri zakona, donesen je niz provedbenih propisa, koji detaljnije uređuju pojedina pitanja

Slatkovodni ribolov, odnosno gospodarenje ribolovnim područjima obavlja se na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" br. 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. - ispravak i 49/05. - pročišćeni tekst).

U segmentu slatkovodnog ribarstva pravilnicima se uređuje gospodarski (ulovne kvote, način izdavanja povlastica, područja ribolova) i športsko-rekreacijski ribolov (ribolovna prava i upravljanje resursima na dodijeljenim vodama) te akvakultura odnosno uzgoj u slatkim vodama.

Strukturne potpore i uređenje tržišta odnose se na sve segmente proizvodnje i uređenja sektora. Podzakonskim propisima uređena su pitanja udruživanja u ribarstvu (zadruge i organizacije proizvođača), pitanja tržišnih standarda proizvoda ribarstva kod prve prodaje, potom pitanja načina financiranja i same provedbe mjera strukturne politike.

Osim pravnog okvira koji je definiran zakonima iz područja ribarstva, za cjelokupan sektor značajni su i propisi iz nadležnosti drugih tijela državne uprave, prvenstveno propisi iz područja sigurnosti hrane, zaštite okoliša i graditeljstva, zaštite prirode i pomorstva.

Šaransko ribnjačarstvo Hrvatske već je dva desetljeća u krizi koja je zbog tranzicijskih razloga zahvatila i druge države središnje i istočne Europe. No negativni trendovi se polako zaustavljaju, a znanstvenici i stručnjaci postaju optimističniji. Za razliku od naše županije drugi dijelovi kontinentalne Hrvatske imaju izuzetno povoljne prirodne uvjete za povratak na jedno od vodećih mjesta u ribnjačarskoj proizvodnji područja srednje i istočne Europe. Za to postoje ekonomski (iskorištavanje prirodnih resursa, smanjenje udjela uvezene ribe u ukupnoj potrošnji itd.), socijalni (potreba povećanja potrošnje ribe, radna mjesta itd.), kulturni (kultura tradicionalnih krajobraza, kulinarske tradicije) i ekološki razlozi. Izražena je i politička volja za rješavanje problema koji ekonomski ugrožavaju ribogojstva.

Detaljnom su analizom i praćenjem stanja ovoga sektora dijagnosticirani glavni problemi koji su prisutni već niz godina, a to su: pravni status ribnjaka, nerealno visoke vodoprivredne naknade, neriješeni problemi koje kontinuirano uzrokuju ribojedne ptice, problem financijske konsolidacije (dugovi, sudovanja….) i restrukturiranja koje onemogućuju prijašnji neriješeni problemi i, konačno, tehničko-tehnološka zastarjelost i nepostojanje marketinške strategije.

1.0. ŠPORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE ŠRS Županije, u svojim aktivnosti osim športskog i rekreativnog ribolova ima veoma veliku obvezu u čuvanju voda kako u zaštiti flore i faune tako i u zaštiti od zagađenja i krivolova koji je veoma rasprostranjen na našem području , te obavezno poribljavanja vodotoka na kojima se obavlja športsko-rekreativni ribolov. Kao nositelj ribolovnog prava na gospodarenje na ribolovnom području koje nam je dodijeljeno na gospodarenje dužni smo svaku godinu dostaviti Plan rada i gospodarenja za narednu godinu na ovjeru u Ministarstvo. Tako smo i za 2015.g. učinili i dobili potvrđen Plan

rada UP/I 324-02/13-01/167,Ur.broj 525-13/0879-13-2 od 16.listopada 2013.g. te također potvrđen Plan rada za 2015.g. UP/I-324-02/14-01/121,Ur broj 525-13/0879-14-2 kao i novo rješenjem UP/I-324-02/11-01/135 ,Ur broj 525-08-1-10545/11-2 kojim smo imenovani ovlaštenikom ribolovnog prava na ribolovnom području SAVA.

Dostavljamo Vam kao traženu Informaciju iz koje je vidljivo stanje ribolovnih voda županije kao i ostale aktivnosti koje poduzimamo u za poboljšanje postojećeg stanja. Ovaj godišnji plan gospodarenja izrađen je temeljem važeće ribolovno – gospodarske osnove, čija je nova izrada potvrđena Rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja (UP/I 324-02-/11-01/135, Ur. br.:525-08-00545/11-4-2 od 14.listopada 2011.g.) a sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 49/05), odnosno Pravilniku o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 82/05), te sadrži sve elemente propisane ovim aktima. Ribolovno-gospodarsku osnovu izradio je Poljoprivredni fakultet u Osijeku , Zavod za zootehniku, Katedra za ribarstvo. 1. PROSUDBA KOLIČINE RIBA I NJIHOVA PRIRASTA Ribolovne zone kojima gospodari ŠRS Vukovarsko – srijemske županije određene su sukladno Naredbi o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona (N. N. br. 91/03). Trenutno stanje ribolovnih voda kojim gospodari ŠRS Vukovarsko – srijemske županije, kao ovlaštenik ribolovnog prava, izgleda na sljedeći način: • dio ribolovnog područja „DRAVA – DUNAV“ :

- ribolovna zona općine Markušica. • dio ribolovnog područja „SAVA“ :

- ribolovna zona grada Županja - ribolovna zona grada Vinkovci, - ribolovna zona općine Cerna, - ribolovna zona općine Babina Greda, - ribolovna zona općine Gradište, - ribolovna zona općine Bošnjaci, - ribolovna zona općine Drenovci, - ribolovna zona općine Gunja, - ribolovna zona općine Vrbanja, - ribolovna zona općine Jarmina, - ribolovna zona općine Nuštar, - ribolovna zona općine Stari Jankovci, - ribolovna zona općine Privlaka, - ribolovna zona općine Andrijaševci, - ribolovna zona općine Ivankovo, - ribolovna zona općine Vođinci, - ribolovna zona općine Stari Mikanovci, - ribolovna zona općine Otok, - ribolovna zona općine Nijemci, - ribolovna zona općine Tordinci, - ½ ribolovne zone S3 za gospodarski ribolov na Savi, - ribolovna zona S4 za gospodarski ribolov na Savi.

Navedene ribolovne zone obuhvaćaju sljedeće ribolovne vode:

Stajačice: - Bošnjački i Otočki virovi - 7,5 ha

Tekućice:

- dio tijeka rijeke Save (98 km) - 1.470 ha - manje tekućice (dio tijeka rijeke Bosuta - 94 km, dio rijeke Vuke – 29 km, Spačve –

31 km, Studve – 20 km, Brežnice – 15,5 km, Biđa – 11,5 km, te Lubnja – 8 km) – cca 872,4 ha

U odnosu na 2014., broj ribiča ovog područja u 2015. bilježi pad broja članstva u najmlađim kategorijama. Tako trenutno postoji 38 ribičkih udruga koje egzistiraju u Športsko-ribolovnom savezu Vukovarsko-srijemske županije, koje imaju 2515 članova u svim dobnim kategorijama. Na ribolovnim vodam kojima gospodari ovlaštenik djeluju 7 privredna ribara, 4 na ribolovnoj zoni S-4 i 3 na ribolovnoj zoni S-3. Ukupna površina tekućica, prema gornjim podatcima, iznosi 2.144,5 ha, što uz 7,5 ha stajačica iznosi 2.152 ha površine ribolovnih voda unutar gore opisanih administrativnih granica gradova i općina. Procjena kvalitativnog i kvantitativnog sastava ihtiopopulacije i godišnjeg prirodnog prirasta riba ribolovnog područja ŠRS Vukovarskosrijemskežupanije izvršena je temeljem:

- statističkih podataka o ulovu ribe za 2011. godinu i na temelju podataka o poribljavanju pojedinih voda, te

- istraživanja – obavljenog informativnim ulovom tijekom travnja – svibnja 2012. godine.

1. 1. Prosudba kvanitativnog sastava riba

Ukupna procijenjena ihtiomasa na ribolovnim vodama ŠRS Vukovarsko-srijemske županije u 2015. godini iznosi 368.432 kg. Prema prosudbi masenog udjela pojedinih vrsta u ukupnoj ihtiomasi u ribolovnim vodama ovlaštenika ribolovnog prava ŠRS Vukovarsko-srijemske županije u 2015. godini, vidljivo je kako 1/3 biomase otpada na babušku, oko 17% na deveriku i oko 11% na šarana. Grabežljive vrste riba (som, štuka, bolen, grgeč, somić, smuđ, sunčanica i sl.), koje su u ukupnoj biomasi zastupljene s oko 25 % (dominira som s oko 18%), imaju dobru prehrambenu osnovu u ovim ribolovnim vodama.

1. 2. Prosudba godišnjeg prirasta riba (kg/ha) u ribolovnim vodama ŠRS Vukovarsko-srijemske županije

Naziv ribolovne vode

Procijenjeni godišnji prirast riba (kg/ha)

Rijeka Sava 55 Rijeka Bosut 65 Rijeka Vuka 48 Rijeka Spačva 68 Rijeka Studva 67 Rijeka Brežnica 45 Rijeka Biđ 45 Rijeka Ljubanj 45 Stajaćice Bošnjački i Otočki virovi 140

2. MAKSIMALNA KOLI ČINA DOPUŠTENOG DNEVNOG I GODIŠNJEG ULOVA Vrijedni podaci o učinkovitosti gospodarenja na ribolovnim vodama dobivaju se iz statistika o ulovu, evidencije o poribljavanju, omjera nasađenih markiranih i ulovljenih riba, težinskog omjera nasađenih i ulovljenih riba, količine ribe ulovljene na jednu godišnju ribolovnu dozvolu i evidencije o posjećenosti ribolovne vode. Omjer nasađenih i ulovljenih riba je vrijedan pokazatelj uspješnosti ribolova, a ujedno se dobivaju informacije o ispravnosti poribljavanja, načinu poribljavanja, migraciji riba i sl. težinski omjer nasađenih i ulovljenih riba, pak daje sliku o prirastu ribe u nekoj ribolovnoj vodi, odnosno o biološkoj produktivnosti te vode. Dnevna i godišnja ribolovna kvota, u vodama koje se poribljavaju, povećava se proporcionalno količini ribe kojom se u tekućoj godini poribljavalo, što će odrediti stručna osoba ovlaštenika ribolovnog prava godišnjim planom gospodarenja. 2. 1. Maksimalni dnevni ulov po ribiču - na svim ribolovnim vodama ovlaštenika dnevno je dopušteno zadržati tri primjerka sljedećih vrsta riba: šaran, som, smuđ, štuka i amur, uz poštivanje ograničenja maksimalnog godišnjeg ulova.

- ostale vrste riba dnevno je dopušteno zadržati maksimalno do količine ukupnog godišnjeg ulova. 2. 2. Maksimalni godišnji ulov po ribiču Ukupni dopušteni godišnji ulov u športskom ribolovu, za ribolovnu zonu kojom gospodari ovlaštenik, iznosi 49.431 kg. S obzirom na to da ovlaštenik računa s ribolovnim pritiskom od oko 3.300 ribiča s kupljenom dozvolom za športski ribolov (19 i više godina), godišnji ulov po ribiču iznosi 14,98 kg. Od količine, predviđene za maksimalno dopušteni ukupni ulov na ribolovnim zonama, gospodarski ribari participiraju u količini od 24.255 kg i to u omjeru vrsta i količine istih kako je izraženo u ribolovno-gospodarskoj osnovi. 2. 3. Maksimalna količina dozvoljenog ulova temeljenog na godišnjem prirastu za svaku ribolovnu vodu U određivanju ribolovnih kvota za ribolovne vode ribolovnih zona kojima gospodari ovlaštenik, korištena je vrijednost prirasta ukupnog ihtiofonda, kao i prosudba očekivanog broja ribiča koji će kupiti godišnju ribolovnu dozvolu. Ažurno evidentiranje ulova od strane ribiča i nadzor ove zakonske obveze od strane ovlaštenika te evidencija ulova po ribolovnim vodama prikazati će vjerodostojniju sliku ukupne ihtiocenoze ribolovnih voda ove ribolovne zone, čime će se omogućiti ažuriranje određenih dnevnih i godišnjih ribolovnih kvota. Ovo ažuriranje može izvršiti stručna osoba ovlaštenika godišnjim planom gospodarenja. Naziv ribolovne vode Dopušteni ukupni godišnji ulov (kg)

Tekućice Rijeka Sava 24.255 Rijeka Bosut 12.246 Rijeka Vuka 835 Rijeka Spačva 7.528 Rijeka Studva 2.412

Rijeka Brežnica 783 Rijeka Biđ 311 Rijeka Ljubanj 432 Stajaćice Bošnjački i Otočki virovi 630 Ukupno: 49.431 3. PORIBLJAVANJE Predviđeno je da se poribljavanje obavi tijekom proljeća (travanj ili svibanj) i jeseni (studeni), što će prvotno ovisiti o realizaciji financijskog plana, ali i o dostupnosti ribe na tržištu. Primarna vrsta za poribljavanje u 2015. godini bit će šaran, a sekundarne amur (ovisno o dostupnosti na tržištu). Cilj poribljavanja bit će revitalizacija ribolovnih voda ovim autohtonim vrstama, poglavito vretenastim šaranom koji je i ugrožena vrsta ribe. Ukoliko zbog dugotrajnog sušnog razdoblja u određenim vodotocima, kojima Savez gospodari, dođe do nestanka vode, količina ribe planirana za poribljavanje tih voda bit će preusmjerena u druge vode ili realizirana iduće godine, što će se regulirati Planom gospodarenja, a o tome pravodobno izvijestiti nadležnog ribarskog inspektora/inspektoricu.

3. 1. Plan poribljavanja u 2015.

VODA

VRSTA RIBE

KOLI ČINA (kg)

VRIJEME

BOSUT Šaran konzum / amur mlađ 2.900 / 80 travanj ili svibanj/studeni

SPAČVA Šaran konzum 300 travanj ili svibanj/studeni

OTOČKI VIROVI

Šaran konzum / amur mlađ 300 / 40 travanj ili svibanj/studeni

BOŠNJAČKI VIROVI

Šaran konzum / amur mlađ 300 / 40 travanj ili svibanj/studeni

STUDVA Šaran konzum 250 travanj ili svibanj/studeni

BIĐ Šaran konzum 150 travanj ili svibanj/studeni

SAVA Šaran konzum 350 travanj ili svibanj/studeni

S obzirom na to da nas je 2014. godine zadesila katastrofalna poplava štete na ribljem fondu su bile znatno manje od očekivanog no to ne umanjuje činjenicu da je šteta postojala jer se poplava zadesila u vrijeme mrijesta koji je zbog takvog vodostaja znatno smanjen što će rezultirati u narednim godinama. Zbog takvih činjenica procjenu štete nije moguće realno iskazati te se nadamo da će se uz pažljivo upravljanje i čuvanje riblji fond uspješno revitalizirati.

3. 2. Plan troškova poribljavanja Kako se u 2016. g. za poribljavanje planira odvojiti cca 174.720 kn, dakle na razini prošle godine (2015.), a što će ovisiti prvenstveno o broju prodanih ribičkih dozvola i cijeni ribe, većina sredstava bit će odvojena za nabavku šarana, dok će manji dio sredstava biti usmjeren na nabavku amura. Ostatak sredstava predviđen je kao pričuva za interventnu nabavku ribe, u slučaju potrebe za natjecanja ili za revitalizaciju ihtiofonda uslijed eventualnih pomora ribe uslijed posljedica zagađenja vode ili nestašice kisika izazvanih meteo-uzrocima ili pak za intervencije koje bi omogućile prirodno razmnožavanje riba (kupnja ili izrada i postavljanje umjetnih gnijezda za smuđa, nabavka linjaka, štuke i sl.). S obzirom na aproksimativno kalkuliranje s količinom novca i ostalim parametrima (dostupnost ribe na tržištu, cijena ribe i sl.) o kojima ovisi kupnja ribe, nije moguće prikazati egzaktne brojke o kvantiteti ribe koja će se kupiti i konačnoj cijeni iste, te su s obzirom na to moguća i znatna odstupanja od planiranoga, što se prije svega može odnositi na količinu izdvojenog novca i količinu kupljene ribe, a time onda i na drugačiju raspodjelu prigodom poribljavanja. Trenutna cijena ribe, koja ne mora odgovarati stvarnoj u vrijeme kupnje, o čemu će u ovisiti i količina izdvojenog novca za poribljavanje, a time i količina kupljene ribe, u konačnici može promijeniti ukupni iznos izdvojen za poribljavanje, ali ne više od predviđenih 174.720 kn. Uz poribljavanje kupljenom ribom, planiramo postavljanje i praznih smuđevih gnijezda, koja bi provocirala smuđa na mrijest. Iako se poribljavanje namjerava izvršiti proporcionalno raspoloživoj količini ribe, površini vode i potrebi same vode, detaljniju razradu ove problematike (samo vrijeme poribljavanja, odabir najpovoljnijeg ponuđača, mjesto i vode poribljavanja, količina poribljavanja po vodi koja se poribljava, kategorija riba, međusobni odnos u strukturi riba za poribljavanje i sl.), izvršit će Komisija za poribljavanje , sukladno propisima važeće ribolovno–gospodarske osnove, izrađene od strane Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. 4. MJERE I NAČIN ZAŠTITE RIBOLOVNIH ZONA, ORGANIZACIJA RADA RIBOČUVARSKE SLUŽBE, TE PLAN RADA NA URE ĐENJU OKOLIŠA Mjere i način zaštite ribolovnih zona Za zaštitu ribolovnih voda ribolovnih zona kojima gospodari ŠRS, potrebito je pridržavanje i provođenje mjera zaštite propisanih ribolovno–gospodarskom osnovom, kao i uvjeta zaštite prirode izdanih od strane Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Prije svega to se odnosi na strogi nadzor korisnika ribolovnih voda (ugl. ribiča, ali i ribara) u realizaciji propisanih ribolovnih kvota i pridržavanju odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i njegovih provedbenih propisa, zaštiti posebnih staništa (mrjestilišta, migratornih putova i zimovališta), sprječavanju krivoribolova, prevenciji i sprječavanju zagađivanja vodotokova. Dakako, za kvalitetu življenja ihtiofonda provodit će se i mjere sezonskog karaktera, gdje je to moguće i potrebno. Tijekom zimskih mjeseci obavljat će se probijanje zaleđenih vodenih površina, zbog odstranjivanja CO2 i NH4, nakupljenih ispod leda.

U proljeće će se izvršiti permanentni nadzor najznačajnijih prirodnih mrjestilišnih pozicija, kako bi se osigurala mirna reprodukcija autohtonih ihtiovrsta. U slučaju zarašćivanja pojedinih tekućica, natjecateljskih ribolovnih staza, pristupiti i mehaničkom uklanjanju vodenog bilja. U ljetnim mjesecima važno je pratiti stanje kisika u vodama (poglavito stajačicama), te po potrebi intervenirati sredstvima za aeraciju (vapno – 30-ak kg/ha), što će ujedno ukloniti i nepoželjne modrozelene alge (Cyanophite) iz vode. Kako u jesenskom razdoblju dolazi do propadanja vodene vegetacije, njenom oksidacijom dolazi do smanjenja količina kisika, te uz nepovoljnije atmosferske prilike, vrlo lako u ranu jesen može doći do pomora veće količine ribe, kao posljedica hipoksije. Stoga je potrebito izvršiti preporučene mjere u proljetnom razdoblju, te višak vodene vegetacije izvlačiti van iz vode. Vode na koje je potrebito posvetiti pozornost su: Bošnjački i Otočki virovi, Biđ, Bosut, Vuka, Lubanj, Studva, Spačva. Važno je skrenuti pozornost i na poljoprivredne površine koje se nalaze u blizini ribolovnih voda. Za sprječavanje ulaza kemijskih sredstava u vode, razmotrit će se mogućnost kopanja obodnih kanala. U slučaju pomora riba ili pojave bolesti, pristupit će se ihtiosanitarnim mjerama propisanim ribolovno-gospodarskom osnovom, te o istima izvijestiti nadležne inspekcijske službe (Ribarska, Vodopravna, Veterinarska), te Policiju.

4. 1. Ribočuvarska služba Ribočuvarska služba ŠRS Vukovarsko – srijemske županije raspolaže s 10 ribočuvara volontera za sve ribolovne zone kojima gospodari. Ovdje bi istakli posebno teške uvjete kojima su izloženi ribočuvari pri obavljanju svoje djelatnosti, s obzirom na to da isti nadziru dio granične rijeke –Save, što bi i za profesionalnu ribočuvarsku službu bio ogroman zadatak. Kako je i broj prodanih ribolovnica, od 2000. godine do danas, smanjen za cca 50 % i odvajanja za ovu službu znatno su morala biti reducirana. S obzirom na važnost Save, kao i nazočnost gospodarskog ribolova na ovoj vodi, posebna se pozornost pridavala zaštiti ribljeg fonda upravo ove rijeke, a to se namjerava činiti i tijekom 2015. godine, te u tom smislu surađivati i s djelatnicima nadležne granične policije. ŠRS ima osiguran i smještaj za ribolovne alate zaplijenjene tijekom ribočuvarske djelatnosti, koji su evidentirani i pohranjeni u prostorije Saveza. Ovlaštenik trenutno raspolaže s 10 ribočuvara, no plan je u 2016. godini izvršiti osposobljavanje još zainteresiranih osoba za rad u ribočuvarskoj službi, što podrazumijeva i polaganje ribočuvarskog ispita od strane istih, te stalno zapošljavanje jednog ribočuvara. Razumljivo je kako se u Godišnjem planu ne prikazuje detaljni plan izlazaka ribočuvara na ribolovne vode, jer to predstavlja internu tajnu ovlaštenika ribolovnog prava, s kojom će biti upoznat samo voditelj ribočuvarske službe, koji će ga pravodobno i izraditi.

4. 2. Uređenje okoliša Uređivanje okoliša bit će organizirano preventivnim i kurativnim mjerama zaštite. Dakle, za sprječavanje onečišćenja obalnog područja ribolovnih voda, gdje je to moguće bit će postavljeni koševi za sakupljanje otpada, koji će se periodično prazniti. To je poglavito važno za vode stajačice, koje su u posljednje vrijeme izrazito frekventne. Također, bit će organizirano i nekoliko radnih akcija (koje će biti detaljnije razrađene posebnim internim planom radnih akcija) s ciljem sakupljanja krupnog otpada s obalnog pojasa voda, kao i iz samih voda. S ciljem uspješne realizacije zacrtanoga, namjera je poboljšati i kvalitetu suradnje s djelatnicima Hrvatskih voda, koji bi ujedno pripomogli i uređenju i održavanju vodenog režima na optimalnoj razini. U 2015. godini namjera je nastaviti radove i na uređenju pristupnih putova koji vode prema ribolovnim vodama, nasipanjem kamena. U slučaju bilo kakvih spoznaja o zagađenju ribolovnih voda ili obalnog pojasa, kao i do sada, kontaktirat će se mjerodavne inspekcijske službe – vodopravna i zaštite okoliša.

Sportske aktivnosti u 2015 Red br. Datum natjecanja VODA MJESTO DAN NATJECANJE / DOMAĆIN

1. 13.04. SAVA ŽUPANJ NE 1.KOLO ŽL ŠRD SAVA

2. 04.05. BANJA VINKOVCI NE MEMORIJAL 12. REDARSTVENIKA ŠRD JEZERA BANJA

3. 10.05. BOSUT VINKOVCI SU ŽUPANIJSKI KUP KADETA U-14

4. 11.05. BOSUT VINKOVCI NE ŽUPANIJSKI KUP SENIORI,JUNIORI U-1 8

5. 25.-26.05. BOSUT VINKOVCI SU/NE KUP V ZONE

6. 18.05. BIĐ CERNA NE 2.KOLO ŽL ŠARAN C-Š

7. 01.06. ČISTINE OTOK NE 3.KOLO ŽL ŠRD STAROVIRAC

8. 22.06. BOSUT ROKOVCI NE 4.KOLO ŽL ŠRD ŠARAN CERNA-ŠIŠKOVCI

9. 19-20.07. BOSUT CERNA PE/SU/NE SLET KADETA ŽUPANIJE

10. 06.09. BOSUT VINKOVCI NE 5.KOLO ŽL ŠRD PRIRODA

11. 28.09. BOSUT VINKOVCI S 6.KOLO ŽL ŠR SAVEZ

12. 6.10. BOSUT VINKOVCI NE NATJECANJE UO ŠR SAVEZ ŽUPANIJE

Moramo napomenuti da osim već tradicionalnog natjecanja u ŽL, koje se održava već nekoliko godina, za ovu godinu smo predvodili natjecanje za najmlađe kategorije kadeta i kadetkinja što je vidljivo iz samog kalendara natjecanja. To je natjecanje postalo tradicionalno a kako je prihvaćeno od strane najmlađih natjecatelja mislimo da bi mu morali posvetiti i više pažnje i to ne samo od naše strane nego i ostale sportske institucije na našoj županiji.

KALENDAR NATJECANJA U 2016.

red br.

datum natjecanja voda mjesto dan natjecanje / domaćin

1. 17.04.2016. ČISTINE OTOK N I kolo ŽU lige STAROVIRAC OTOK

2. 7.05.2016. JEZERO BANJA VINKOVCI S MEMORIJAL 12. REDARSTVENIKA ;

ŠRD"JEZERA BANJA"

3. 08.05.2016. SAVA ŽUPANJA N II kolo ŽU lige SAVA ŽUPANJA

4. 21.05.2016. BOSUT VINKOVCI S KUP ŽUPANIJE KADETI

5. 22.05.2016. BOSUT VINKOVCI N KUP ŽUPANIJE (S/J)

6. 29.05.2016. SAVA ŽUPANJA N III kolo ŽU lige SAVA ŽUPANJA

7. 05.06.2016 BIĐ CERNA N IVkolo ŽU lige ŠARAN CERNA ŠIŠKOVCI

8. 12.06.2016. BOSUT VINKOVCI N V ZONA

9. 19-21.08.2016 BOSUT ROKOVCI P/S/N KADETI / KADETKINJESLET ŽU.

10. 02.10.2016. BOSUT ROKOVCI N V KOlo ŽU lige KARAS ROKOVCI

11. 09.10.2016. BOSUT VINKOVCI N UPRAVNI ODBORI ŠR SAVEZ

12. 16.10.2016. BOSUT VINKOVCI N VI kolo ŽU lige ŠR SAVEZ

Osim naših internih natjecanja u ovoj godini imamo obavezu sanirati krovište na našim prostorijama i uložiti znatna sredstva koja nemamo. Potrebno je uključiti i više strukture kao grad i županiju da nam pomognu u rješavanju tog problema jer u protivnom nećemo imat prostor za obavljanje naših osnovnih djelatnosti kao i najosnovnije potrebe za rad ribočuvarske službe (smještaj oduzetog krivolovnog alata, dokumentacije kao i motora za čamce i ostalog pribora). 2.0. ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH UDRUGA VUKOVAR Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovar (u daljnjem tekstu Zajednica) je ovlaštenik ribolovnog prava u ribolovnoj zoni D3 i u 2015. godini imala je 1193 seniora, 320 hrvatskih ratnih vojnih invalida, 68 juniora i žena te 378 kadeta koji su članovi 19 udruga/društava koja čine Zajednicu. Gospodarimo ribolovnim vodama ukupne površine: Tekućice - rijeka Dunav i dunavci (2246/124 ha)

- rijeka Vuka (7,4 ha) - Bobotski kanal (8,4 ha)

Stajaćice - Vučedolski haglovi (67 ha) - Sotinački haglovi (36 ha) - korito Stare Vuke (9 ha) - Luščanska bara (8 ha) - Grabovo (75 ha) - Kaiševac Grabovo (21 ha)

- Berava (5 ha) - ribnjaci Bečka Lovas (8 ha) - rit Dobra voda Negoslavci (2 ha) - Mohovski ribnjaci(neuređeno) (8 ha) - u pripremi su još dvije zatvorene vode: retencija Opatovac i retencija Ilok.

Na rijeci Dunav i u dunavcima u ribolovnoj zoni D3 postoji i 11 nositelja povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova (ribari). Primarni cilj Zajednice je zaštita i očuvanje ribljeg fonda, rad s mladima, edukacija lokalnog stanovništva, turistička ponuda, ribolovni turizam, športsko ribolovna natjecanja te ostale aktivnosti vezane uz športski rekreativni ribolov, kao što su očuvanje prirode i prirodnih vrijednosti uz ribolovne vode. Godišnji prihodi Zajednice su oko 700.000 kuna s tim da 70.000 kuna od tog iznosa uplaćujemo Hrvatskom športsko ribolovnom savezu kao našoj krovnoj organizaciji te 70.000 kuna Ministarstvu poljoprivrede. Značajan dio sredstava, oko 200.000 kuna godišnje, utrošimo za nabavku ribe i riblje mlađi kako bi poribili vode kojima gospodarimo. Na cijelom ovom području djeluje ribočuvarska služba koju čini petnaestak ribočuvara koji volonterskim radom provode Zakon o slatkovodnom ribarstvu na ovom području. Troškovi rada ribočuvarske službe (gorivo, mazivo, oprema, dnevnice i sl.) iznose oko 150.000 kuna godišnje što predstavlja znatan dio sredstava Zajednice koja je sve teže pribaviti. Zajednica također ima i jednoga redovnog zaposlenika koji ima ulogu tajnika Zajednice na kojega godišnje izdvaja 40.000 kuna. Poribljavanja su izvršena prema planu gospodarenja za 2015. godinu, a ukupno je u ribolovne vode Zajednice ŠRU Vukovar pušteno oko 8 tona ribe te je Dunav poribljen s 24 smuđeva gnijezda. Bitno je istaknuti da uz završavanje nekih akumulacija i pokretanje programa za izgradnju, nove potrebe za povećanjem količine ribe za poribljavanje te slijedno povećanje troškova poribljavanja biti će sve veći problem. (retencija Opatovac, retencija Ilok i retencija Petrovci). Primarni cilj Zajednice i dalje ostaje zaštita i očuvanje ribljeg fonda, rad s mladima, edukacija lokalnog stanovništva, turistička ponuda, ribolovni turizam, športsko ribolovna natjecanja, unapređenje i uređenje ribolovnih voda te ostale aktivnosti vezane uz športski rekreativni ribolov kao što su očuvanje prirode i prirodnih vrijednosti uz ribolovne vode. U smjeru ostvarivanja ovih ciljeva značajnu ulogu ima ribočuvarska služba koja je u protekloj godini zaplijenila oko 400 metara raznih mreža i 9 vrški te druge alate nedozvoljene u športskom i rekreativnom ribolovu. Protiv svih poznatih prekršitelja podneseno je 13 optužnih prijedloga nadležnim sudovima. Ribočuvarska služba gotovo svakodnevno boravi na ribolovnim vodama, poglavito u vrijeme mrijesta ribljih vrsta gdje čuva i osigurava mir ribama prilikom održavanja vrste. U organizaciji Zajednice organiziran je niz športsko ribolovnih natjecanja: kup natjecanja seniora i kadeta naših udruga te otvorena prvenstva. Dio natjecanja bio je međunarodnog karaktera, a kao i do sada najveći naglasak je postavljen na unaprijeđenje i intenziviranje rada s kadetima te su naši članovi sudjelovali u brojnim

natjecanjima u organizaciji HŠRS-a. Nastavlja se i dalje dobra suradnja s policijom, ribarskom inspekcijom, Agencijom za plovne puteve, Vukovarsko-srijemskom županijom, turističkim agencijama u gradu Vukovaru, VUPIK-om, lovačkim udrugama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i gastronomske usluge te smještaj turista i sl. Kako je vidljivo u ovom izvješću, a i u ranijima koja smo slali Županijskoj skupštini, vidljivo je da Zajednica ŠRU Vukovar radi na zacrtanim planovima koje je stavila pred sebe, a to su očuvanje i zaštita naših voda, osvježavanje i povećanje ribljeg fonda u zatvorenim vodama, zaštita prirodnih mrijestilišta te edukacija svih stanovnika na ovom području. Veliku pomoć u radu pridonijela je Vukovarsko-srijemska županija na čelu sa županom Božom Galićem i suradnicima koja je prepoznala rad ove Zajednice te tako unaprijedila uređenje ribolovnih voda, športski ribolov i ribolovni turizam na ovom dijelu županije. Za istaknuti je sudjelovanje ribočuvarske službe i naših ribolovaca u spašavanju ljudi i saniranju štete nakon dolaska katastrofalne poplave koja je pogodila našu županiju prošle godine, a za što smo dobili i Zahvalnicu Vukovarsko-srijemske županije. I dalje ostaje problematika vezana uz Zakon o slatkovodnom ribarstvu i podzakonske akte koje smo prošle godine naveli u izvješću za Županijsku skupštinu i možemo potvrditi da ni u protekloj godini nije ništa napravljeno po pitanju rješavanja tih problema. Posebno ističemo problem organizacije i rada Ribolovnog saveza Vukovarsko- srijemske županije. Problem je u nejasnom definiranju ovlaštenika ribolovnog prava u našoj županiji i sudjelovanje u radu Županijskog saveza gdje smo na godišnjoj skupštini (održanoj u Županji) sudjelovali s našim delegatima. ali smo bili onemogućeni glasati za izbor predsjednika i dopredsjednika te ostalih tijela u Savezu Vukovarsko-srijemske županije. Ovom prilikom ističemo da 1959 članova Zajednice ŠRU Vukovar nema niti jednoga svog predstavnika u Savezu Vukovarsko-srijemske županije što smatramo nedopustivim, a samo iz razloga što nije odvojen rad movlaštenika ribolovnog prava i Športsko ribolovnog saveza Vukovarsko-srijemske županije. U planovima za poboljšanje turističke ponude Grada Vukovara Zajednica ŠRU Vukovar će nastojati zajedno s HOK-om oživjeti ribolovnu tradiciju poznatog "Zlatnog kotlića" kao natjecanja u kuhanju fiša na obalama Dunava i na taj način doprinijeti popularizaciji ribolova i gastronomske ponude ovoga kraja.