opis ribolovnih resursa i preporuke za odrzivi pridneni ribolov u otvorenom srednjem jadranu

Opis ribolovnih resursa i preporuke

za održivi pridneni ribolov u

otvorenom srednjem Jadranu

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Ravnateljica: prof. dr. sc. Ivona Marasović

Autorski tim: dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner (voditelj), dr. sc. Melita Peharda Uljević, dr. sc. Vlado Dadić, Igor Isajlović, Daria Ezgeta, Ivo Marušić, Vanja Vlahović, Dragi Bašković

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Opis ribolovnih resursa i preporuke za

održivi pridneni ribolov u otvorenom

moru srednjem Jadranu

Lipanj 2009. godine

Sadržaj

Sažetak ...................................................................................................................................... 1

Summary .................................................................................................................................. 6

I. RIBARSTVENO–BIOLOŠKA OBILJEŽJA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA ....................................................................................................................... 101. Geomorfološka i hidrografska obilježja otvorenog srednjeg Jadrana ....................................10

2. Ribarstveno-biološka istraživanja na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana .........................11

3. Opis ribolovnih alata na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana .............................................13

4. Popis vrsta lovljenih ko om na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana ..................................15

5. Gospodarski najvažnije vrste ko arskog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu ...............19

6. Dugoro ni i recentni trendovi ulova na istraživanom podru ju .............................................40

7. Analiza prilova u ko arskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana .....................................53

8. Selektivnost pridnene povla ne mreže – ko e i usporedba s drugim ribolovnim alatima ......57

9. Otvoreni srednji Jadran (Jabu ka kotlina) – mrijestilište i rastilište velikog broja

pridnenih vrsta .......................................................................................................................68

10. Rezultati anketiranja ribara koji rade na istraživanom podru ju .............................................73

11. Zaklju na razmatranja .............................................................................................................76

II. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO GOSPODARENJE BIOLOŠKIM RESURSIMA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA ............................................ 78 Literatura .......................................................................................................................................84

Zapisnik radionice provedene u okviru projektnog zadatka ..........................................................87

Sažetak

Podru je otvorenog srednjeg Jadrana, poglavito Jabu ke kotline, jedno je od

najvažnijih ribolovnih podru ja u cijelom Jadranskom moru. Najzastupljeniji oblik

ribolova je ko arenje, koje je veoma intenzivno, zbog ega su pridneni biološki

resursi izloženi izrazito visokom ribolovnom naporu. Pridnena povla na mreža – ko a

predstavlja izrazito neselektivan ribolovni alat, te je za prili an broj pridnenih vrsta u

lovinama veliki udio juvenilnih primjeraka, dužina tijela manjih od dužine prve spolne

zrelosti kao i od zakonom propisane minimalne dozvoljene dužine za izlovljavanje, a

takav je slu aj i za veliku ve inu gospodarski važnih vrsta npr. za osli a i škampa. To

izrazito negativno utje e na ja inu nova enja kao i na ukupan intenzitet obnavljanja

lovljenih populacija velikog broja pridnenih vrsta.

Osim ko e, na ovom podru ju se upotrebljavaju i druge vrste ribolovnih alata

(“multigear exploitation“), što dodatno pove ava ribolovni pritisak kojem su biološki

resursi izloženi. Prije svega se to odnosi na izlov dubinskim parangalima u

otvorenom srednjem Jadranu, alat koji je vrlo selektivan i kojim se uglavnom

izlovljava odrasli, spolno zreli dio populacije.

Obzirom na gospodarski zna aj, na ovom podru ju je proveden veliki broj

ribarstveno-bioloških istraživanja. Prvo ve e istraživanje koje je obuhvatilo ovo

1

podru je bila je „Hvar“ ekspedicija koja opisuje „virgin state“ demerzalnih naselja u

Jadranu, odnosno stanje populacija kakvo je bilo prije po etka njihove intenzivne

eksploatacije (1948-49). U posljednjih desetak godina su znanstveno-ribarstvena

istraživanja i monitoring ovog podru ja intenzivirana (FAO ADRIAMed, EU MEDITS,

DemMon), pa se na temelju svih postoje ih podataka može dati vjerodostojna slika

stanja pridnenih populacija ovog podru ja te opisati dugoro ni i kratkoro ni trendovi

gospodarski važnih vrsta.

Na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana tijekom ekspedicija provedenih u razdoblju

od 1996-2006. godine, pridnenom povla nom mrežom ko om ulovljeno je ukupno

137 vrsta riba, glavonožaca i rakova. Ribe su bile zastupljene sa ukupno 93 vrste, od

toga 7 vrsta hrskavi nja a i 86 vrsta koštunja a. Glavonošci su bili zastupljeni s 21

vrstom, a rakovi s 23 vrste. Iako se u ko arskim lovinama na ovom podru ju javlja

veliki broj vrsta riba, rakova i glavonožaca („multispecies fishery“) od kojih ve ina ima

tržišnu vrijednost, u komercijalnim ulovima dominira mnogo manji broj vrsta, a od

ukupnog broja svega deset najzastupljenijih ini preko 85% ukupnog ulova. Prema

postoje im podacima sedam najzastupljenijih i komercijalno najvažnijih vrsta ovog

podru ja su: osli (Merluccius merluccius), kozica (Parapennaeus longirostris),

škamp (Nephrops norvegicus), trlja (Mullus barbatus), bijeli muzgavac (Eledone

cirrhosa), lignjun (Illex coindetti) i grdobina žutka (Lophius budegassa). Od svih

komercijalno važnih vrsta u ko arskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana

najzastupljeniji je osli , iji ulovi ovisno o godinama ine u prosjeku do 30% od

ukupnog ulova.

U ko arskim lovinama na podru ju Jabu ke kotline vrlo je visoka koncentracija

nedoraslih (juvenilnih) primjeraka velikog broja vrsta. To ukazuje na to da je ovaj dio

otvorenog srednjeg Jadrana jedno od najvažnijih rastilišta u Jadranu za mnoge

demerzalne vrste, uklju uju i osli a i škampa. Jabu ka kotlina je ujedno i podru je na

kojem se veliki broj vrsta razmnožava, odnosno važno mrijestilište velikog broja vrsta,

kao npr. za gospodarski važne vrste osli a, škampa i bijelog muzgavca.

Rezultati anketiranja ribara koji rade na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

pokazuju da je postoje a hvatska ribarska flota koja ko ari na ovom podru ju stara, a

veli ina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj ve ini nisu pogodni za višednevno

ko arenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na novije i

modernije ko arice drugih država (talijanskih) koje rade u otvorenom dijelu Jadrana.

2

Jedno od obilježja ribolova ovog podru ja je izrazita sezonska i godišnja varijabilnost

indeksa biomase – prvenstveno kao posljedica fluktuacija u regrutaciji, a manje kao

posljedica promjena ribolovnog napora. Me utim, podaci dobiveni dugogodišnjim

znanstvenim istraživanjima otvorenog srednjeg Jadrana ukazuju tako er na

negativne promjene u sastavu pridnenih zajednica, kao i na promjene u biomasi i

strukturi populacije pridnenih stockova. Primjer za to je iznimno veliko smanjenje

biomase hrskavi nja a, koje su zbog svojih bioloških obilježja, tipi ni indikatori

visokog ribolovnog napora. I kod nekih gospodarski važnih vrsta, kao što je škamp

zabilježeno je smanjenje ulova, odnoso indeksa biomase u otvorenom srednjem

Jadranu. Negativne promjene indeksa biomase uo ene su i kod nekih drugih vrsta,

npr. kod kratkoživu e vrste bijelog muzgavca. U usporedbi s podacima starijih

istraživanja, neke vrste pokazuju negativne promjene u strukturi populacije, mada

kod njih nisu uo ene zna ajnije promjene indeksa biomase. Takav je slu aj kod

osli a kod kojeg je došlo do smanjenja prosje ne dužine (mase) tijela i dužine prve

spolne zrelosti.

U ovom podru ju se uo ava i pojava „prelijevanja“ stockova iz podru ja manjeg

ribolovnog napora (ve a gusto a populacija) u podru je ve eg ribolovnog napora

(manja gusto a populacija), zbog ega dolazi do „difuzije“ biološki obnovljivih

pridnenih resursa iz teritorijalnog mora RH, gdje je ribolovni napor mnogo manji, u

susjedne dijelove otvorenog srednjeg Jadrana.

Jedan od preduvjeta za uspješno gospodarenje pridnenim biološkim resursima

otvorenog srednjeg Jadrana je uspostava i primjena odgovaraju ih mjera regulacije

ribolova prema znanstveno utemeljenim prijedlozima te kontrola ribolovnih aktivnosti.

Pri tome treba uzeti u obzir da se veliki dio otvorenog srednjeg Jadrana nalazi izvan

teritorijalnog mora RH, kao i to da je su pridneni stockovi biološki zajedni ki, a

ekonomski djeljivi, zbog ega sve mjere eksploatacije i zaštite trebaju biti dogovorene

i uskla ene me u zemljama koje sudjeluju u ribolovu na ovom podru ju. U novije

vrijeme, kroz me unarodni projekt suradnje jadranskih zemalja FAO AdriaMed,

posebna pozornost se posve uje Jabu koj kotlini, koja je prepoznata kao „critical

area“ za pridnene resurse Jadrana. Sadašnje je stanje resursa ocijenjeno izrazito

nepovoljnim, te je pokrenuta inicijativa za pronalaženjem adekvatnih mjera kojim bi

se situacija popravila.

Imaju i u vidu sve ranije navedeno, name e se neophodnost uspostave hitnih i

restriktivnih mjera regulacije ribolova i zaštite na podru ju Jabu ke kotline, a sve s

3

ciljem dovo enja ribolovnog napora i ulova u srazmjer sa stanjem biološki obnovljivih

resursa. Iako ne postoje to ni podaci o ribolovnom naporu u Jabu koj kotlini, o ito je

da je on prevelik i njegovo je smanjenje od iznimnog zna aja. Isto tako, neosporna je

injenica da postoji veliki nesrazmjer u broju plovila, ribolovnom naporu, a

posljedi no tome i stanju bioloških resursa i ulovu, u dijelu Jabu ke kotline koji se

nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru i u dijelu Jabu ke kotline u ekstrateritorijalnom

moru. Ovo treba imati na umu prilikom predlaganja mjera redukcije ribolovnog

napora, jer bi smanjenje ribolovnog napora talijanske i hrvatske flote trebalo biti

srazmjerno njihovoj odgovornosti za recentno stanje.

Kako bi se ostvarilo smanjenje ribolovnog napora i o uvali biološki obnovljivi resursi

na podru ju Jabu ke kotline predlaže se slijede e:

- proglašavanje Jabu ke kotline „zašti enim ribolovnim podru jem“ (bilo dijela koji se

nalazi u teritorijalnom moru, bilo onog u ekstrateritorijalnom moru), a za njenu je

uspostavu potrebna dobra volja i odluka dviju zainteresiranih strana, Hrvatske i Italije

(odnosno Hrvatske i EU).

- uvo enje posebnih povlastica („licenci“) za ribolov u podru ju Jabu ke kotline i

posebnih o evidnika za vo enje statistike ulova i ribolovnog napora i iskrcaj samo u

unaprijed odre enim i definiranim lukama iskrcaja u kojima bi bio organiziran

permanentan monitoring komercijalnog ribolova. Svi brodovi s povlasticama za rad u

zašti enom ribolovnom podru ju morali bi imati «plave kutije» (blue box), kako bi

kontrola ribolovnog napora bila što efikasnija.

- kreiranje zajedni ke baze podataka o licenciranim plovilima (i njihovim

karakteristikama), te stalna razmjena podataka izme u zemalja sudionica u ribolovu

na ovom podru ju o ostvarenim ulovima i ribolovnom naporu, kako bi se dobio to an

uvid u cjelokupno stanje flote, ribolovnih aktivnosti i ulova na podru ju Jabu ke

kotline.

- tehni ko-konstrukcijske modifikacije ribolovnih alata s ciljem pove anja

selektivnosti. U slu aju pridnene povla ne mreže ko e to je pove anje oka mreže i/ili

upotreba „kvadratnog“ oka na mreži («square mesh»), ime bi se smanjio njen

negativni utecaj na ja inu nova enja i intenzitet repopulacije.

- zamjena neselektivnih i slabo selektivnih alata i tehnika ribolova s onim ve e

selektivnosti, npr. zamjena pridnene povla ne mreže - ko e pridnenim parangalima

(u lovu osli a) i vršama (u lovu škampa).

4

- preispitivanje i po potrebi pove anje minimalnih dužina ispod kojih se pojedini

organizmi ne smiju izlovljavati.

- uvo enje prostorno-vremenskih zabrana ribolova, kojima se u odre enom vremenu

i prostoru zabranjuju odre ene ribolovne aktivnosti. Za Jabu ku kotlinu predlažu se

dva tipa prostorno-vremenske zabrane ribolova: sustav rotacije i sustav zona totalne

zabrane ribolova („no take“ zone).

- u ostalim dijelovima Jabu ke kotline koji se nalaze u ekstrateritorijalnom moru,

predlaže se uvo enje dodatnih mjera vremenske zabrane ko arenja (3-4 dana

tjedno), kao i zabrana ko arenja (minimalno 2 mjeseca) u vrijeme najintenzivnijeg

nova enja gospodarski važnih vrsta.

- uspostava permanentnog me unarodnog znanstvenog monitoringa šireg podru ja

Jabu ke kotline i to minimalno na sezonskoj osnovi, na osnovu kojeg bi se davala

godišnja ocjena stanja u Jabu koj kotlini, te bi se predlagale odgovaraju e mjere

regulacije ribolova i zaštite biološki obnovljivih resursa.

- uspostava u inkovitih mjera nadzora i kontrole ribolovnih aktivnosti u tom podru ju.

- osnivanje me unarodnog stru nog tijela za pra enje stanja bioloških resursa i

koordiniranje mjera zaštite.

Model rješavanja problematike zaštite resursa i mjera regulacije ribolova na podru ju

Jabu ke kotline trebao bi biti pilot projekt i primjer na koji e se na in u budu nosti

rješavati pitanje gospodarenja obnovljivim biološkim resursima na drugim osjetljivim

podru jima u ekstrateritorijalnim vodama Jadranskog mora.

5

Summary

The open central Adriatic, especially the Pomo pit, is one of the most important

fishery areas in the whole Adriatic Sea. Bottom trawling is the most important fishing

activity in this area, resulting in high fishing intensity and fishing pressure to the

potentially renewable demersal biological resources. The bottom trawl is a fishing tool

with very low selectivity, retaining a very large number of juveniles, i.e. individuals of

total lengths bellow the length at first sexual maturity and the minimum landing size of

many demersal species. For example, that is the case for two commercially most

important species - hake and Norway lobster. This situation has a negative impact on

the strength of recruitment and intensity of repopulation of many demersal species.

Beside trawls, some other fishing tools are used in the area („multigear exploitation“),

additionally increasing the fishing pressure to which biological resources are

exposed. It primarily refers to deep sea long-lines, a very selective fishing tool with

which mainly adult, sexually mature part of the population is fished.

In the open central Adriatic Sea, because of its biological and commercial

importance, many biological-fishery investigations were conducted. First important

research of demersal resources was done in the scope of the „Hvar“ expedition

describing the „virgin state“ of demersal communities in the Adriatic, in other words

the state of populations before their intensive exploitation (1948-49). In recent years

monitoring and scientific-fishery investigations of this area have intensified (FAO

AdriaMed, EU MEDITS, DemMon). On the bases of existing data it is possible to

describe the state of populations and describe long- and short-term trends for

commercially important species.

In the open central Adriatic Sea during expeditions conducted in a period between

1996 and 2006, a total of 137 species of fish, cephalopods and crustaceans was

caught. Fishes were presented with 93 species; out of which 7 species were

Chondrichtyes and 86 Osteichthyes. Cephalopods were presented with 21 species,

and crustaceans with 23 species. Although in this area a large number of fish,

cephalopod and crustacean species appears in trawl catches („multispecies fishery“),

commercial catch is dominated with significantly lower number of species and only

ten species make over 85% of total catch. According to the existing data, seven most

dominant and commercially most important species in this area are: hake (Merluccius

merluccius), deep-water rose shrimp (Parapennaeus longirostris), Norway lobster

6

(Nephrops norvegicus), red mullet (Mullus barbatus), horned octopus (Eledone

cirrhosa), broadtail shortfin squid (Illex coindetti) and black-bellied angler (Lophius

budegassa). The most dominant species in the open central Adriatic Sea is hake and

it makes up to 30% of total catch.

In the Jabuka Pit area trawl catches contain high concentration of juvenile specimens

of many demersal species. It points out that this part of the open Adriatic Sea is one

of the most important nursery areas in the Adriatic for many demersal species,

including hake and Norway lobster. The Jabuka Pit is also very important spawning

area for many species, including hake, Norway lobster and horned octopus.

Results of the interviews with fishermen working in this area showed that the existing

fishing fleet trawling in this area is old, and the size of vessels, equipment and

condition at most of them are not suitable for trawling trips of more than one day. This

puts the Croatian fishermen in an unequal position compared to the Italian fleet

operating in the open Adriatic.

One of the characteristics of the fishery in this area is pronounced seasonal and

annual variability of the biomass index – primarily as a consequence of fluctuations in

recruitment, and to a lesser extent as a result of changes in fishing effort.

Nevertheless, data obtained from long-term scientific investigations in the open

central Adriatic, show negative changes in demersal communitiy composition and

biomass. An example for that is a very strong biomass decrease of the

Chondrychthyes, which are, because of their biological characteristics, typical

indicator species of high fishing pressure. In addition, for some commercially

important species, such as Norway lobster, a decrease of catch and biomass index in

the open central Adriatic was observed. A decrease of biomass index was also found

for some species with short life spans as Eledone cirrhosa. Furthermore, some

species show negative changes in population structure, although there are no signs

of significant changes in their biomass index. For instance, this is the case with hake

which shows a decrease of average body (weight) and the length of first maturity.

One of the preconditions for successful management of demersal biological

resources of the open central Adriatic is the establishment and implementation of

appropriate fishery regulation measures following the scientifically based suggestions

and the control of fishery activities. It has to take into account that the large part of

the open central Adriatic Sea is in extraterritorial waters, and the fact that demersal

stocks are biologically common but economically shared, and for that reason all

7

measures of exploitation and protection need to be agreed upon and harmonized

between countries that participate in the fishery in this area. Recently, through the

project of scientific cooperation to support responsible fisheries in the Adriatic Sea

(FAO AdriaMed), special attention is given to the Jabuka Pit, which is recognized as

a „critical area“ for demersal resources in the Adriatic Sea. The recent state of the

resources was labelled as unsatisfactory, and an initiative was started to search for

adequate measures to improve the current situation.

Taking into consideration all previously mentioned it is clear that it is necessary to

take steps for establishment of urgent and restrictive fishery regulation measures and

protection of potentially renewable biological resources. Although the existing data on

fishing effort in this area are not reliable, it is obvious that it is too high and its

decrease is extremely important. Furthermore, the fact is that there is discrepancy in

number of vessels, fishing effort and also in the state of biological resources and

catches, when compared part of the Jabuka Pit in Croatian territorial waters and part

of the Jabuka Pit in extraterritorial waters. It has to be kept in mind when proposing

the measures of the reduction of fishing effort, because Croatian and Italian sides are

not equally responsible for the recent state of resources and the reduction of the

fishing effort should be proportional to the responsibility for the present state.

To achieve the reduction of the fishing effort and to preserve the biological potentially

renewable resourced in the Jabuka Pit area the following measures are proposed:

- Declaration of the Jabuka Pit as „protected fishery area“ – it has to be a

common decision of two interested parties (Croatia and Italy i.e. Croatia and

EU).

- Introduction of special licences for fishery and special log-books for fishery

statistics and special landing ports assigned in which the permanent

monitoring of commercial fishery will be organized. All vessels with working

licences in fishery protected areas should have blue boxes, to make the

control of the fishing effort as effective as possible.

- Creation of the common database about vessels with licences (and their

characteristics), and permanent exchange of data about catches and fishing

effort between countries participating in the fishery of the area, to get the

insight in the state of the fishing fleet, fishing activities and catches in the area

of the Jabuka Pit.

8

- Technical-construction modifications of fishing tools in order to increase the

selectivity. In the case of the bottom trawls it is an increase of the mesh size

and/or the use of the „square“ mesh cod ends, to reduce the negative impact

of bottom-trawls at the strength of recruitment and the intensity of

repopulation.

- Replacement of the non-selective and low-selective fishing tools with those of

higher selectivity, e.g. replacement of the bottom trawl nets with bottom long-

lines (for hake) and traps (for Norway lobster).

- Revision and, if proved necessary, legal implementation of the increase of

minimum landing sizes under which individuals of certain species are not

allowed to be fished.

- Introduction of spatio-temporal prohibition on fishery with certain fishing tools

in defined period and area. In the Jabuka Pit two types of the spatio-temporal

prohibitions are proposed: rotation system and total fishery prohibition zones

(„no take zones“).

- In other parts of the Jabuka Pit which are in extraterritorial waters, introduction

of some additional temporal prohibition measures for bottom trawling (3-4 days

a week), as well as the prohibition of trawling (minimum 2 months) in time of

the maximum recruitment of the commercially most important species.

- Establishment of the permanent international scientific monitoring of the wider

area of the Jabuka Pit, at least seasonally, giving basis for assessments of

stocks and recommendation of suitable measures for fishery regulation and

protection of biologically renewable resources.

- Constitution of the common international professional body for monitoring of

the state of biological resources and coordination of the fishery regulation and

protection measures.

- Establishment of the effective measures of supervision and control of fishing

activities in the area.

The pilot project of the Jabuka Pit, with commonly solved protection of biologically

renewable resources and fishery regulation measures in the area, should be an

example for future cases of management of renewable biological resources in

other sensitive areas in extraterritorial waters of the Adriatic Sea.

9

I. RIBARSTVENO–BIOLOŠKA OBILJEŽJA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA

1. Geomorfološka i hidrografska obilježja otvorenog srednjeg Jadrana

Podru je otvorenog srednjeg Jadrana najve im dijelom je unutar izobate od 150 do

200 m, osim Jabu ke kotline u kojoj su ve e dubine, a maksimalno do 273 m (Slika

1). Morsko dno otvorenog srednjeg Jadrana prekriveno je razli itim vrstama

sedimenata, a veli ina estica u pravilu se smanjuje s dubinom. Tako u pli im

poru jima prevladava pjeskovito dno, koje prema dubljem dijelu postepeno prelazi u

sediment sa sitnijim esticama (muljeviti pijesak, pjeskoviti mulj) dok u najdubljim

podru jima dominira fini koloidni mulj (Slika 2). Ljeti je površinska temperatura u

otvorenom srednjem Jadranu izme u 22 i 25ºC, a pri dnu je minimalno 11,5 ºC

(Jabu ka kotlina). Ovako niske temperature u Jabu koj kotlini i bogatstvo

nutrijentima, osobito fosfata i nitrata, pozitivno utje e i na organsku produkciju, a time

i na prisustvo važnih pelagi kih i demerzalnih stockova (Péres i Gamulin-Brida, 1973;

Županovi i Jardas, 1989).

Slika 1. Karta dubina Jadranskog mora

Slika 2. Sedimentološka karta Jadranskog mora

10

2. Ribarstveno-biološka istraživanja na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana, poglavito Jabu ke kotline, proveden je ve i

broj znanstvenih istraživanja i monitoringa komercijalnog ribolova, na osnovu kojih je

mogu e za ovo podru je dati pregled stanja pridnenih resursa i njihovih promjena od

drugog svjetskog rata do danas.

Prvo zna ajnije istraživanje ko arskih naselja Jadrana provedeno je u okviru „Hvar“

ekspedicije 1948-49. Podaci dobiveni tijekom ove ekspedicije iznimno su važni jer se

tadašnje stanje pridnenih naselja (nakon drugog svjetskog rata, gotovo bez

ko arenja) smatra po etnim ili tzv. „virgin stock“ stanjem u odnosu na koje je mogu e

pratiti sve promjene koje su nastale tijekom vremena, prije svega kao posljedica

pove anja ribolovnog napora. Ova ekspedicija pokrila je gotovo cijelo podru je

otvorenog Jadrana i jedan dio kanalskih podru ja isto nog Jadrana (Šoljan, 1977).

Neposredno nakon „Hvar“ ekspedicije nastavljena su istraživanja na podru ju

otvorenog srednjeg Jadrana s ciljem opisivanja ekoloških obilježja populacije

škampa. Metodologija rada tijekom ovih istraživanja bila je ista kao za vrijeme „Hvar“

ekspedicije (Karlovac, 1953). U razdoblju od 1956. do 1971. istraživanja su obavljana

brodovima „Bios“ i „Predvodnik“ i to u širem podru ju Jabu ke kotline, s posebnim

naglaskom na podru je Blitvenice (Juki , 1975; Županovi i Jardas, 1989). Kroz

monitoringe koje su djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo obavljali u

razdoblju izme u 1953. i 1974. na tom podru ju, dobiveni su podaci o relativnim

indeksima brojnosti demerzalnih resursa. U okviru programa suradnje izme u IOR-a i

Laboratorija za biologiju mora u Fanu obavljana su istraživanja pridnenih zajednica

tijekom 1972., 1973. i 1975. godine, koja su obuhvatila i podru je otvorenog srednjeg

Jadrana (Vrgo i sur., 2004). Tijekom 1975. godine istraživan je kvalitativni sastav

lovina na profilu Pescara-Šibenik (podru je Jabu ke kotline) talijanskom

komercijalnom ko aricom „Giannetto“ (Juki i Piccinetti, 1981).

Sa sustavnim istraživanjem pridnenih zajednica cijelog Jadranskog mora zapo elo se

1996. godine u sklopu me unarodnog ribarstveno-biološkog programa MEDITS.

Uzorkovanja za potrebe ovog programa provode se svake godine u proljetno-ljetnom

razdoblju, a na cijelom istraživanom podru ju primjenjuje se jedinstvena metodologija

(Bertrand, 1995; Fiorentini i Dremiere, 1999). Osnovni nedostatak ovih istraživanja je

što se uzorkovanja obavljaju samo jednom godišnje i stoga ne pružaju cjeloviti uvid u

11

stanje pridnenih populacija obzirom da u Jadranu postoje izrazite sezonske

fluktuacije ulova (Juki i sur., 1999, 2000; Vrgo , 2000; Vrgo i sur., 2004).

Radi prevladavanja navedenog nedostatka, a s ciljem dobivanja što kompletnijeg

uvida u stanje pridnenih zajednica u Jadranskom moru, od 2002. godine organizirana

su istraživanja pridnenih zajednica u jesensko-zimskom razdoblju u okviru projekta

FAO AdriaMed. Paralelno s ovim istraživanjima koja se provode uz isto nu obalu

Jadrana, na zapadnoj strani Jadrana provode se komplementarna istraživanja u

okviru nacionalnog programa GRUND (Piccinetti i Juki , 1988; GMS-GRUND, 1998).

Osobita je važnost ovih me unarodnih istraživanja što obuhva aju cjelokupno

podru je Jadrana i na taj na in omogu uju cjeloviti uvid u stanje pridnenih zajednica i

promjene koje se u njima doga aju.

Osim toga, kroz projekt «DemMon» uspostavljen 2002-03. godine, provodi se

organizirani monitoring komercijalnog ko arskog ribolova u teritorijalnom moru RH

(DemMon, 2004). Cilj ovog projekta je opisati recentno stanje ko arskog ribolova u

RH i negativne promjene do kojih je došlo usljed preintenzivne eksploatacije, te dati

preporuke za održivo gospodarenje obnovljivim resursima.

Istraživanja pridnenih (ko arskih) naselja u hrvatskom teritorijalnom moru kroz projekt

«Jadran» zapo ela su 1998. godine i odvijaju se u kontinuitetu do danas. Jedan dio

uzorkovanja obavlja se u proljetno-ljetnom razdoblju (tijekom lipnja i srpnja) paralelno

s projektom MEDITS i istom metodologijom, a drugi dio u jesensko-zimskom

razdoblju i on je kompatibilan s projektom FAO AdriaMed i talijanskim nacionalnim

monitoringom pridnenih naselja GRUND.

U izvještaju su upotrebljeni i podaci VIP projekta „Eksploatacija pridnenim

parangalima u otvorenom Jadranu“. Projekt je proveden na podru ju otvorenog

srednjeg Jadrana 2005. i 2006. godine (Vrgo i sur., 2006). U projektu je istražen lov

pridnenim parangalima koji se povijesno odvijao isklju ivo uz otoke otvorenog

srednjeg Jadrana, a u novije vrijeme se, poboljšanjem opreme brodova i pove anjem

cijena ribe, koristi u ve em dijelu otvorenog mora RH.

Sva navedena istraživanja provedena su od strane stru njaka Instituta za

oceanografiju i ribarstvo, a dobiveni podaci korišteni su u pripremi ovog izvještaja.

12

3. Opis ribolovnih alata na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Podru je otvorenog srednjeg Jadrana jedno je od najvažnijih ribolovnih podru ja u

cijelom Jadranskom moru. U ovom podru ju najzastupljeniji oblik ribolova je

ko arenje. Osim pridnenih vrsta koje se izlovljavaju ko ama, na ovom podru ju se

love i pelagi ke vrste i to plivaricama. U rubnim, strmim podru jima ovih dviju

ribolovnih zona, obavlja se još i ribolov dubinskim parangalima.

Obzirom da je u ovom podru ju najviše zastupljen ko arski ribolov, izvještaj se

najve im dijelom bavi upravo tom vrstom ribolova i biološki obnovljivim resursima koji

se ko om izlovljavaju, a u manjoj mjeri dat je i osvrt na druge ribolovne alate koji se

koriste ili bi se potencijalno mogli koristiti u tom dijelu Jadrana.

Pridnena povla na mreža – ko a

U otvorenom srednjem Jadranu naj eš e korišteni ribolovni alat je pridnena povla na

mreža - ko a (Slika 3). Pridnena povla na mreža – ko a je mreža koja se povla i po

morskom dnu ili neposredno iznad njega uz uporabu jednog ili dva plovila, a svojom

konstrukcijom omogu ava ulov pridnenih vrsta riba i drugih morskih organizama koji

se nalaze na putu njezinog djelovanja. Sastoji se od krila, grla i vre e. Radi

razdvajanja ulova pridnena ko a može imati najviše dvije sake. Donja saka, na dijelu

koji se povla i po morskom dnu može imati košulju (zaštitni pokrov). Veli ina oka

mrežnog tega vre e pridnene ko e u vanjskom ribolovnom moru ne smije biti manja

od 20 milimetara (od uzla do uzla), a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije biti

manja od 40 mm (prema „Pravilniku o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski

ribolov na moru“).

U vanjskom ribolovnom moru ribolov pridnenom ko om dozvoljen je samo uz

uporabu plovila koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 662 kW ili

povla nu silu 65 kN. Ko arenje u otvorenom Jadranu nije dozvoljeno dvije morske

milje od otoka Palagruža, Galijula, Lastovo, Lastovnjaci, Vrhovnjaci, Glavat, Kopište,

Mljet, Vis, Barjak Mali, Barjak Veli, Ravnik, Budikovac, Paržan Veli, Paržan Mali,

Greben, Sušac, Svetac, Biševo, tri morske milje od otoka Blitvenice i hridi Jabuka te

jednu morsku milju od svih ostalih otoka (prema „Pravilniku o obavljanju

gospodarskog ribolova na moru“).

13

Slika 3. Pridnena povla na mreža – ko a: mreža izvu ena na palubu broda i ko arske lovine (snimljeno na Blitvenici)

14

4. Popis vrsta lovljenih na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana tijekom ekspedicija provedenih u razdoblju

od 1996-2007. godine, pridnenom povla nom mrežom ko om je ulovljeno ukupno

137 vrsta riba, glavonožaca i rakova. Ribe su bile zastupljene sa ukupno 93 vrste, od

toga 7 vrsta hrskavi nja a i 86 vrsta koštunja a. Glavonošci su bili zastupljeni s 21

vrstom, a rakovi s 23 vrste. Ve ina lovljenih vrsta ima tržišnu vrijednosti. Popis svih

vrsta, kao i prosje ni indeksi brojnosti i biomase svake od vrsta dati su u tablici 1.

Tablica 1. Popis lovljenih vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjkaša na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana s indeksima brojnosti (N/km2) i biomase (kg/km2)

N/km2 kg/km2

RIBEHrskavi nja eDasyatis pastinaca Mustelus mustelus Raja clavata Raja miraletus Scyliorhinus canicula Scyliorhinus stellaris Squalus acanthias

Koštunja eAcantholabrus palloni Alosa fallax Antonogadus megalokynodon Aphia minuta Argentina sphyraena Arnoglossus laterna Arnoglossus rueppelli Arnoglossus thori Aspitrigla cuculus Blennius ocellaris Boops boops Buglossidium luteum Callionymus maculatus Callionymus risso Capros aper Cepola rubescens Citharus linguatula Chlorophthalmus agassizii Coelorhynchus coelorhynchus Conger conger Dalophis imberbis Dentex macrophthalmus Diplodus sargus Echelus myrus Engraulis encrasicholus Eutrigla gurnardus Gadiculus argenteus Merlangius merlangus Gaidropsarus mediterraneus

0,551,281,202,9916,151,391,00

2,702,4824,115,6950,0070,6932,584,20

139,662,2214,551,6143,0715,204,87

202,3531,781,770,905,100,951,622,411,27

438,30109,13344,1216,153,81

2,033,970,310,271,612,360,77

0,050,540,210,010,410,210,060,041,360,031,150,020,150,030,022,660,500,010,010,850,040,010,030,138,192,151,000,220,03

15

Gnathophis mystax Leusueurigobius friesii Gobius niger Gobiusquadrimaculatus Lesueurigobius suerii Helicolenus dactylopterus Lepidopus caudatus Lepidorhombus boscii Lepidorhombus whiffiagonis Lepidotrigla cavillone Lepidotrigla dieuzeidei Lophius budegassa Lophius piscatorius Macrorhamphosus scolopax Maurolicus muelleri Merluccius merluccius Micromesistius poutassou Microchirus variegatus Mola mola Molva dipterygia Molva molva Mullus barbatus Mullus surmuletus Ophidion barbatum Pagellus acarne Pagellus bogaraveo Pagellus erythrinus Phycis blennoides Phycis phycis Polyprion americanum Pomatoschistus minutus Psetta maxima Sardina pilchardus Scomber japonicus Scomber scombrus Scorpaena elongata Scorpaena notata Scorpaena porcus Scorpaena scrofa Serranus cabrilla Serranus hepatus Sphyraena sphyraena Spicara flexuosa Spicara maena Spicara smaris Sprattus sprattus Symphurus nigrescens Trachurus mediterraneus Trachurus picturatus Trachurus trachurus Trachinus draco Trigla lucerna Trigla lyra Trigloporus lastoviza Trisopterus minutus capelanus Uranoscopus scaber Zeus faber

2,61182,69

0,962,905,0058,64

471,9738,5736,8422,4618,9669,235,0730,90

854,982436,30 1407,33

4,340,292,402,58

291,662,800,601,813,311,4540,830,850,333,810,9511,832,222,190,471,610,710,741,03

110,860,742,750,928,361,2824,2281,3928,47

2097,59 2,472,114,863,62

545,812,246,12

0,040,310,010,010,010,71

107,530,831,600,270,237,901,040,160,82

58,6127,270,068,670,040,04

11,880,230,010,090,200,050,800,010,910,012,700,470,490,190,060,030,040,170,041,290,010,090,090,280,040,211,170,31

16,580,210,670,100,254,760,342,08

16

GLAVONOŠCIAlloteuthis media Eledone cirrosa Eledone moschata Illex coindetii Loligo forbesi Loligo vulgaris Octopus salutii Octopus vulgaris Rondeletiola minor Sepietta neglecta Sepietta obscura Sepietta oweniana Sepia elegans Sepia officinalis Sepia orbignyana Sepiola intermedia Sepiola ligulata Sepiola robusta Sepiola rondeleti Todarodes sagittatus Todaropsis eblanae

861,1094,0012,93

563,271,0126,800,716,5589,504,860,7026,6216,851,48710,470,861,782,727,1630,2837,21

1,6816,190,80

19,590,180,260,150,650,130,030,010,120,150,040,220,010,010,010,011,872,67

RAKOVIAlpheus glaber Chlorotocus crassicornis Dorippe lanata Goneplax rhomboides Maja squinado Liocarcinus depurator Macropipus tuberculatus Meganyctiphanes norvegica Munida intermedia Munida banfica Nephrops norvegicus Parapenaeus longirostris Pasiphaea multidentata Pasiphaea sivado Philoceras echinulatus Plesionika edwardsii Plesionika heterocarpus Plesionika martia Pontophilus spinosus Pontocaris lacazei Processa canaliculata Solenocera membranacea Squilla mantis

9,8236,652,784,651,3985,5815,202,970,8612,44

373,22330,78

8,6220,205,6067,97

162,663,6536,041,0219,1957,730,55

0,010,050,030,030,440,880,110,010,010,064,791,710,020,010,010,130,320,010,050,010,040,110,02

Iako se u ko arskim ulovima na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana javlja veliki broj

vrsta riba, rakova i glavonožaca, u komercijalnim lovinama dominira mnogo manji

broj vrsta, a svega deset najzastupljenijih vrsta u prosjeku ini više od 85% ukupnog

ulova (Tab. 2).

17

Tablica 2. Deset masom najzastupljenijih vrsta u lovinama otvorenog srednjeg Jadrana

VRSTA ulov (kg/h) %1 Merluccius merluccius - osli 5,01 28,432 Parapennaeus longirostris - kozica 2,84 16,083 Nephrops norvegicus - škamp 2,58 14,614 Mullus barbatus - trlja 1,56 8,835 Eledone cirrhosa – bijeli muzgavac 0,91 5,166 Illex coindetti - lignjun 0,74 4,197 Trachurus trachurus - sarun 0,71 4,058 Lophius budegassa – grdobina žutka 0,36 2,059 Lepidorhombus whiffiagonis – patara a oštronoska 0,28 1,5910 Citharus linguatula – patara a platušica 0,19 1,09

UKUPNO 15,18 86,09

Prema ovim podacima za detaljniju analizu odabrano je sedam najzastupljenijih i

komercijalno najvažnijih vrsta: osli (Merluccius merluccius), kozica (Parapennaeus

longirostris), škamp (Nephrops norvegicus), trlja (Mullus barbatus), bijeli muzgavac

(Eledone cirrhosa) i lignjun (Illex coindetti), a umjesto saruna (Trachurus trachurus)

koji ima manju tržišnu vrijednost, u analizu je uklju ena grdobina žutka (Lophius

budegassa).

18

5. Gospodarski najvažnije vrste ko arskog ribolova u otvorenom srednjem

Jadranu

Osli (Merluccius merluccius)

Osli je vrsta koja je rasprostranjena u cijelom Jadranu, s izuzetkom manjih

ograni enih podru ja sjeverno od delte rijeke Po. Batimetrijski raspon kre e se od

samo nekoliko metara dubine do 800 m u južnojadranskoj kotlini, ali naj eš e se lovi

na dubinama izme u 100 i 200 m. Tijekom dana osli boravi na morskom dnu, a

no u migrira u više slojeve. Osim vertikalnih poznate su horizontalne migracije osli a

koje su vezane uz ishranu odnosno razmnožavanje.

Ova nekto-bentoska vrsta preferira muljevita dna, ali je rasprostranjena i nad drugim

tipovima morskih sedimenata. Najviše se lovi u otvorenom srednjem Jadranu

(Jabu ka kotlina). Mrijesti se tijekom cijele godine, ali najintenzivnije tijekom ljeta i

zimi. Regrutacija je najizraženija u prolje e i jesen.

Najviše se lovi pridnenom povla nom mrežom ko om, ali i parangalima. Za lov osli a

koriste se dva tipa parangala: obi ni pridneni i tzv. lebde i koji u vodi stoje u cik-cak

položaju. Dnevni ulov parangalima, npr. u Komiži znao je dosti i 2000 kg, dok su

danas ti ulovi znatno skromniji. Osli je najzastupljenija od svih komercijalnih vrsta u

ko arskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana i njezini ulovi ovisno o godinama

ine u prosjeku do 30% od ukupnog ulova.

Populacija osli a najguš a je u otvorenom srednjem Jadranu (prvenstveno Jabu ka

kotlina) i u kanalskim podru jima sjevernog Jadrana (Velebitski kanal i dio

Kvarneri a). Velike vrijednosti indeksa biomase (i osobito indeksa brojnosti) u

otvorenom srednjem Jadranu u proljetno-ljetnom razdoblju posljedica su regrutacije,

19

odnosno velikog postotka juvenilnih primjeraka (izmriještenih tijekom zime) koji u

toplijem dijelu godine postaju sastavni dio ko arskih lovina (Slika 4).

Slika 4. Rasprostranjenost osli a u proljetno-ljetnom i jesensko- zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Iz analiza dužinskih frekvencija vidljivo je da najve i dio lovina osli a u otvorenom

srednjem Jadranu ine juvenilni, spolno nedozreli primjerci ija je totalna dužina tijela

manja od od minimalne lovne dužine (MLS), koja za ovu vrstu prema zakonskoj

20

regulativi RH iznosi 16 cm (Slika 5). Srednja dužina osli a u komercijalnim ko arskim

lovinama otvorenog srednjeg Jadrana iznosi 17 cm (st.dev. 6,5 cm), a 47,4% jedinki

je manje od 16 cm, odnosno od minimalne dozvoljene dužine izlova. Dužina prve

spolne zrelosti ove vrste u Jadranu iznosi 20,5 cm za mužjake i 22,5 cm za ženke,

što zna i da je približno 80% lovljenih primjeraka u ko arskim lovinama otvorenog

srednjeg Jadrana spolno nezrelo. Me utim, izrazito visoki udio juvenilnih primjeraka u

ovom podru ju ne iznena uje, obzirom da otvoreni srednji Jadran predstavlja

najvažnije mrijestilište i rastilište osli a u Jadranu. Tu injenicu potvr uju i podaci

dobiveni tijekom ribarstveno-biološke ekspedicije „Hvar“ provedene 1948-49., dakle u

vrijeme kada nije bilo intenzivnog ko arenja, a kada je udio nedoraslih primjeraka

tako er bio izrazito visok, te je u tom razdoblju 72,3% lovljenih primjeraka osli a

imalo totalnu dužinu tijela manju od 18 cm. Velikom udjelu juvenilnih primjeraka u

ko arskim lovinama ovog podru ja znatno pridonosi i mala slektivnost mreže (otvor

oka na saki 40 mm dijagonalno) koja se koristi za izlov u otvorenom moru. Obzirom

da je osli vrsta visoke reprodukcijske mo i, relativo brzog rasta i dosezanja prve

spolne zrelosti, te izrazitih prostornih migracija, unato visokoj ribolovnoj smrtnosti i

velikom intenzitetu ribolova, još uvijek ne pokazuje izraziti negativni trend indeksa

biomase, me utim u usporedbi s podacima starijih istraživanja, uo avaju se

negativne promjene u strukturi populacije, pa je tako kod ove vrste došlo do

smanjenja prosje ne dužine (mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti.

Merluccius merluccius

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

40 80 120 160 200 240 280 320 360 400 440 480 520 560 600 640 680 720

TL (mm)

%

Slika 5. Dužinske frekvencije osli a u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS, plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

21

Škamp (Nephrops norvegicus)

Škamp je komercijalno najzna ajnija vrsta raka u Jadranu. Ovaj dekapodni rak

obitava prvenstveno na muljevitim dnima. Iako preferira dublja podru ja, može se

na i na svim dubinama od 20 do 800 m. Za razliku od ve ine gospodarski važnih

vrsta ulovi škampa se pove avaju s pove anjem dubine i idu i od grubljih (muljevito-

pjeskovitih) prema finijim sedimentima (muljevitim). Obzirom na pojavu ukopavanja

koja je karakteristi na za ovu vrstu, izgleda da je položaj naselja škampa više ovisan

o tipu sedimenta nego o dubini. U Jadranu se naj eš e se lovi u otvorenom moru

(Jabu ka kotlina, ribolovno podru je Blitvenica), i to na dubinama preko 200 m.

Razmnožava se pomalo tijekom cijele godine, najviše u toplim mjesecima, a jaja

obi no polaže po etkom ljeta. Karte rasprostranjenosti pokazuju da je areal vrste

približno jednak u toplijem i hladnijem dijelu godine, ali je gusto a populacije na

podru ju Jabu ke kotline ve a u hladnijem dijelu godine, dok je u toplijem razdoblju

rasprostranjenost vrste ravnomjernija (Slika 6). U ukupnom ko arskom ulovu RH ova

vrsta ini 6%, a u otvorenom srednjem Jadranu (ribolovna zona C) 14,6% od

cjelokupnog ko arskog ulova. Manje naselje škampa nalazi se i u kanalskim

podru jima sjevernog Jadrana. Ova dva naselja me usobno se razlikuju po

morfološkim obilježjima i dinamici rasta, što je posljedica razli itih ekoloških uvjeta u

tim podru jima.

22

Slika 6. Rasprostranjenost škampa u proljetno-ljetnom i jesensko- zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

23

Nephrops norvegicus

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

8 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38 41 44 47 50 53 56 59 62 65 68 71

CL (mm)

%

Slika 7. Dužinske frekvencije škampa u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS – minimalna lovna dužina, crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti ženki)

Srednja dužina karapaksa lovljenih primjeraka iznosi 26,3 mm (st.dev. 7,0 mm), a u

prosjeku su ženke manje od mužjaka. Minimalna dozvoljena lovna dužina za ovu

vrstu propisana je na 70 mm totalne dužine odnosno 20 mm dužine karapaksa, dok

je dužina prve spolne zrelosti ženki u otvorenom srednjem Jadranu 80 mm (LC=23

mm). U ukupnim komercijalnim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana udio

primjeraka manjih od zakonom propisane minimalne lovne dužine dužine ini 11,3%,

a u lovinama je osim toga 34,1% primjeraka koji su ispod dužine prve spolne zrelosti

ženki (Slika 7). Iz podataka je vidljivo da je udio spolno nezrelih primjeraka škampa u

ko arskim lovinama izrazito visok u ovom podru ju (više od tre ine), a to je dijelom i

razlog pada indeksa biomase vrste u zadnjih desetak godina. Promjena hidrografskih

uvjeta u Jadranu, prvenstveno porast temperature mora, uz izrazito visoki ribolovni

napor, predstavlja dodatni stresni faktor za borealnu vrstu kao što je škamp.

24

Bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa)

Bijeli muzgavac je demerzalna vrsta koja boravi na svim vrstama mekih sedimenata,

iako se može na i i na kamenitim supstratima. Ovaj glavonožac je karnivorna vrsta i

aktivni je predator. Hrani se naj eš e dekapodnim rakovima. Lovi se gotovo isklju ivo

pridnenom povla nom mrežom - ko om u otvorenom srednjem i južnom Jadranu,

dok se u sjevernom dijelu Jadrana na e mnogo rije e. Iako su primjerci ove vrste

lovljeni na dubinama od 5 do 770 m, u Jadranu bijeli muzgavac uglavnom obitava

unutar mnogo manjeg dubinskog raspona, naj eš e izme u 80 i 300 m.

Vrsta je jako rasprostranjena u otvorenom srednjem Jadranu, gdje predstavlja jednu

od komercijalno najvažnijih ko arskih vrsta. To se osobito odnosi na ribolovnu zonu

C gdje njezini ulovi ine 62,4% od ukupne biomase populacije vrste u teritorijalnom

moru RH. Prostorna distribucija vrste sli na je u proljetnom i jesenskom razdoblju, ali

je gusto a naselja nešto manja u jesen kada najve i dio „spawning stocka“, dakle

adultnog dijela populacije koji se u Jadranu razmnožava tijekom ljeta, nestaje iz

populacije odnosno ugiba, a regrutacija još nije dosegla svoj maksimum (Slika 8).

25

Slika 8. Rasprostranjenost bijelog muzgavca u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Srednja vrijednost dužine plašta primjeraka lovljenih na podru ju otvorenog srednjeg

Jadrana je 68,9 mm (st.dev. 30,7 mm). U prosjeku su ženke znatno ve e od

mužjaka, te njihova srednja dužina plašta iznosi 87,5 mm (25,8 mm), dok su mužjaci

u prosjeku dugi 64,3 mm (24,7 mm) (Slika 9). Za ovu vrstu nije zakonom propisana

26

minimalna lovna dužina, ali u komercijalnim lovinama više od 50% ulova ine spolno

nezreli primjerci oba spola, odnosno primjerci ija je dužina plašta manja od dužine

pri kojoj nastupa spolna zrelost (mužjaci 80 mm, ženke 95 mm) (Slika 10). Ovako

visoki udio spolno nezrelih primjeraka u ko arskim lovinama, dugoro no može imati

negativne posljedice na stanje populacije bijelog muzgavca u Jadranu, a posljednjih

godina se neke negativne promjene ve uo avaju.

Eledone cirrhosa

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

15 25 35 45 55 65 75 85 95 105 115 125 135 145

ML (mm)

%

ŽENKE

MUŽJACI

Slika 9. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki bijelog muzgavca u otvorenom srednjem Jadranu

Eledone cirrhosa

0

2

4

6

8

10

12

14

15 25 35 45 55 65 75 85 95 105 115 125 135 145

ML (mm)

%

Slika 10. Dužinske frekvencije bijelog muzgavca u otvorenom srednjem Jadranu (plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

27

Na dijagramu dužinskih frekvencija bijelog muzgavca vidljiva su dva maksimuma, što

ukazuje na postojanje dva kohorta (kohort ine jedinke neke populacije koje su se

izlegle u istom dijelu godine, tj. približno su jednake starosti), odnosno dvije

generacije muzgavca: juvenilni i adultni, koji su jasno definirani jer se ova vrsta u

Jadranu (za razliku od srodne vrste crnog muzgavca) razmnožava samo jednom, u

relativno kratkom razdoblju u ljetnim mjesecima.

Trlja blatarica (Mullus barbatus)

Trlja blatarica je vrsta koja je rasprostranjena po cijelom Jadranu na dubinama od 2

do 300 m, nad muljevitim i pjeskovito-muljevitim dnima. U ko arskim lovinama

zastupljena je s udjelom do 16.2%. Biologiju ove vrste karakteriziraju specifi ne

migracije; u proljetno-ljetnom razdoblju razmnožava se i tada se najve i dio

populacije koncentrira u blizini obale. Ozirom na to, glavnina populacije vrste Mullus

barbatus je u proljetno-ljetnom razdoblju rasprostranjena uz isto nu obalu Jadrana.

Juvenilni primjerci u jesenskom razdoblju migriraju prema dubljim dijelovima i

otvorenom Jadranu, te je stoga rasprostranjenost vrste u hladnijem dijelu godine

znatno šira i obuhva a gotovo cjelo podru je sjevernog i srednjeg Jadrana do dubina

od 150 metara (Slika 11).

Me utim, ova vrsta preferira pli a podru ja srednjeg i sjevernog Jadrana i dubine

manje od 100, a samo manji broj primjeraka se može na i na dubinama do 150 m.

Stoga, iako je vrsta zna ajna za komercijalni ko arski ribolov otvorenog srednjeg

28

Jadrana, ulovi znatno ovise o sezoni ulova i dubinama na kojima se ribolov obavlja.

Znatniji ulovi bilježe se na rubnim dijelovima Jabu ke kotline i uz vanjske otoke gdje

dubine ne prelaze 100-150 m.

Slika 11. Rasprostranjenost trlje blatarice u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

29

Dužina prve spolne zrelosti za oba spola iznosi 12 cm, dok je minimalna lovna dužina

manja i iznosi 11 cm. Me utim, ve ina primjeraka trlje blatarice lovljenih u ovom

podru ju je iznad minimalne lovne dužine (5,8% primjeraka ispod MLS) (Slika 12).

Upravo mali postotak nezrelih primjeraka trlje blatarice u ko arskim lovinama može

velikim dijelom objasniti injenicu da ova vrsta u Jadranu, unato izrazito velikom

ribolovnom naporu kojem je izložena, ne pokazuje negativne trendove indeksa

biomase, a niti ulova.

Mullus barbatus

0

1

2

3

4

5

6

7

8

90 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250

TL (mm)

%

Slika 12. Dužinske frekvencije trlje blatarice u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS – minimalna lovna dužina, crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti)

30

Kozica (Parapenaeus longirostris)

Kozica je dekapodni rak, koji se može na i na svim dubinama od 20 do 700 m, ali

naj eš e obitava na dubinama izme u 100 i 400 m. Mada se zrele jedinke mogu na i

tijekom cijele godine, ve i dio populacije potpuno sazrijeva u jesensko-zimskom

periodu. Veoma je rasprostranjena u otvorenom srednjem Jadranu, gdje predstavlja

jednu od komercijalno najvažnijih ko arskih vrsta. Gusto a populacije kozice znatno

je ve a uz isto nu nego uz zapadnu obalu Jadrana, odnosno na podru ju hrvatskog

teritorijalnog mora (Slika 13).

Ulovi kozice jako su se pove ali posljednjih desetak godina i prerasli su ulove

škampa koji je sve do sredine devedesetih godina dominirao u lovinama. Npr. ulovi

ove vrste na podru ju ribolovne zone C 2002-03. godine inili su preko 28% (5,01

kg/h) ukupnog ulova svih ko arskih vrsta tog podru ja. Do ove promjene došlo je

otprilike u isto vrijeme kada je došlo do opadanja ulova škampa na istom podru ju.

Posljednjih nekoliko godina ulovi kozice se stabiliziraju, dok se u istom vremenskom

razdoblju indeks biomase škampa, mada i dalje nizak, donekle pove ao. Ove

promjene u ulovima ovih dviju vrsta pripisuju se prvenstveno promjenama

hidrografskih uvjeta u moru, koje se razli ito odražavaju na stanje njihovih populacija

u Jadranu.

31

Slika 13. Rasprostranjenost kozice u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Iz dijagrama dužinskih frekvencija vidljivo je da dužina karapaksa (CL) primjeraka

kozice lovljenih u otvorenom srednjem Jadranu u prosjeku iznosi 24,0 mm (st.dev.

6,5 mm). Ženke (25,7±7,3 mm) su u prosjeku ve e od mužjaka (22,2±4,6 mm) (Slika

14). Za ovu vrstu u RH nije zakonom propisana minimalna lovna dužina (u EU 20 mm

CL), a prema postoje im podacima dužina prve spolne zrelosti ženki je oko 22 mm

CL, što zna i da je oko 33% lovljene populacije kozice u otvorenom srednjem

Jadranu spolno nezrelo (Slika 15).

32

Parapenaeus longirostris

0

2

4

6

8

10

12

0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54

CL (mm)

%ŽENKE

MUŽJACI

Slika 14. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki kozice u otvorenom srednjem Jadranu


0

1

2

3

4

5

6

7

8

0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54

CL (mm)

%

Slika 15. Dužinske frekvencije kozice u otvorenom srednjem Jadranu (crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti ženki)

33

Lignjun (Illex coindetii)

Lignjun je glavonožac iz reda Teuthoidea. To je pelagi ka i semidemerzalna vrsta

kod koje postoje izražene dnevne vertikalne migracije: tijekom dana boravi u blizini

dna, a no u obitava u vodenom stupcu. Lignjun je vrsta široko rasprostranjena u

Jadranskom moru, a lovi se na gotovo cijelom podru ju srednjeg i velikom dijelu

sjevernog Jadrana (s izuzetkom najpli ih podru ja u sjevernom dijelu) (Slika 16).

Može se na i na svim dubinama od 20 m do 600 m, a najve a gusto a naselja je na

dubinama izme u 100 i 300 m. Razmnožava se u ve em dijelu godine. U ko arskim

lovinama, lignjun je jedna od deset najzastupljenijih komercijalno važnih vrsta. U

otvorenom srednjem Jadranu je jedna od naj eš e lovljenih vrsta, te se u

komercijalnim ko arskim lovinama njezin udio, ovisno godini i sezoni, kre e izme u

4 i 16%.

34

Slika 16. Rasprostranjenost lignjuna u proljetno-ljetnom i jesensko- zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Srednja dužina plašta lignjuna lovljenog u podru ju otvorenog srednjeg Jadrana je

84,7 mm (st.dev. 33,6 mm). Prosje nja dužina ženki iznosi (105,3±36,0 mm), dok su

mužjaci u prosjeku manji (96,1±26,4 mm) (Slika 17). Dužina prve spolne zrelosti

lignjuna odre ena je u južnom Jadranu na 137 mm za mužjake i 146 mm za ženke,

što zna i da oko 90% lovljene populacije ine spolno nezreli primjerci (Slika 18).

Me utim, obzirom na biološka obilježja ove vrste (iznimno visoki reproduktivni

35

potencijal, kratki životni ciklus, produženo vrijeme razmnožavanja) i posljedi no njenu

izrazitu biološku otpornost, ovakva situacija se ne odražava negativno na stanje

populacije lignjuna u Jadranu.

Illex coindetii

0

2

4

6

8

10

12

15 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225 240 255

ML (mm)

%

ŽENKE

MUŽJACI

Slika 17. Dijagram dužinskih frekvencija ženki i mužjaka lignjuna u otvorenom srednjem Jadranu

Illex coindetii

012

3456

789

15 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225 240 255

ML (mm)

%

Slika 18. Dijagram dužinskih frekvencija lignjuna u otvorenom srednjem Jadranu (plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

36

Grdobina žutka (Lophius budegassa)

Grdobina je demerzalna vrsta koja živi na razli itim tipovima mekih sedimenata, u

Jadranu eš e na muljevitim dnima. Široko je rasprostranjena u Jadranskom moru,

najviše u kanalima uz isto nu obalu i u otvorenom moru. Dubinski raspon u kojem se

javlja kre e se izme u 10 i 800 m, a u Jadranu je naj eš a na dubinama izme u 90 i

170 m, odnosno u dubinskom stratumu 100-200 m. Mrijesti se krajem prolje a i

po etkom ljeta. Najviše se lovi pridnenom povla nom mrežom – ko om, a mnogo

manje mrežama potega ama. Grdobina je jedna od gospodarski važnih vrsta riba u

pridnenom ribolovu Jadrana. Lovi se tijekom cijele godine, a u ukupnom

komercijalnom pridnenom ribolovu RH, kao i na podru ju otvorenog srednjeg

Jadrana (ribolovna zona C), ini oko 2% od ukupnog ulova.

Iz karata rasprostranjenosti vidljivo je da je areal i gusto a populacije prema

indeksima biomase ve i u proljetno-ljetnom razdoblju, što se podudara s vremenom

razmnožavanja ove vrste u Jadranu. To je osobito izraženo u podru ju otvorenog

srednjeg Jadrana (Slika 19).

37

Slika 19. Rasprostranjenost grdobine žutke u proljetno-ljetnom i jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu

Srednja dužina primjeraka na podru ju otvorenog srednjeg jadrana iznosi 15,4 cm

(st.dev. = 7,6), a ženke su u prosjeku duže od mužjaka (Slika 20). Jedinki koji se

ulove na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana najve im dijelom su ispod dozvoljene

minimalne lovne dužine koja iznosi 30 cm (Slika 21). Dužina prve spolne zrelosti

grdobine žutke u Jadranu je odre ena na oko 31 cm za mužjake, odnosno 40 cm za

ženke, što zna i da je u prosjeku više od 90% lovljene populacije spolno nezrelo.

38

Obzirom na relativno velike dimenzije tijela, a time i visoki koefcijent lovnosti ove

vrste, takva situacija dugoro no može izrazito negativno utjecati na stanje populacije

grdobine žutke u otvorenom srednjem Jadranu, a ve sada se u ovom podru ju

uo ava smanjenje prosje ne mase lovljenih primjeraka.

Lophius budegassa

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

40 65 90 115 140 165 190 215 240 265 290 315 340 365 390 415 440 465 490 515 540

TL (mm)

%

ŽENKE

MUŽJACI

Slika 20. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki grdobine žutke u otvorenom srednjem Jadranu

Lophius budegassa

012345

6789

10

40 70 100 130 160 190 220 250 280 310 340 370 400 430 460 490 520 550

TL (mm)

%

Slika 21. Dužinske frekvencije grdobine u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS – minimalna lovna dužina, plavo i crveno: dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)

39

6. Dugoro ni i recentni trendovi ulova na istraživanom podru ju

Dugoro ni trendovi ulova pridnenih vrsta

Na slikama su prikazani trendovi ulova pojedinih vrsta i skupina morskih organizama

u otvorenom srednjem Jadranu od 1958. do 2003. godine. Korištene su relativno

duge serije podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo koje su sakupljene na tom

podru ju u razdoblju 1958-71. i 1980-91. godine, te podaci DemMon projekta 2002-

03. Ulovi su prikazani po sezonama (P - prolje e, L - ljeto, J - jesen, Z – zima)

obzirom da jako variraju ovisno o vremenu uzorkovanja, a svi podaci o ulovu su

standandizirani na sat ko arenja (Slika 22).

osli

0

2

4

6

8

10

12

14

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godina

kg/h

L

J

Z

P

škamp

0

5

10

15

20

25

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godina

kg/h

L

J

Z

P

40

trlja blatarica

0

1

2

3

4

5

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godina

kg/h

L

J

Z

P

glavonošci

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godina

kg/h

L

J

Z

P

muzgavci

0

1

2

3

4

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godina

kg

/h

L

J

Z

P

rakovi

0

5

10

15

20

25

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

kg/h

godina

L

J

Z

P

41

h rskavi n ja e

0123456789

10

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

g o d in e

kg/h

L

J

Z

P

koštunja e

Slika 22. Trendovi ulova pojedinih vrsta i skupina morskih organizama u otvorenom srednjem Jadranu

Iz slika je vidljivo da su, unato oscilacijama koje postoje me u godinama i

sezonama, u razdoblju od 1958-71. ulovi na jedinicu vremena relativno stabilni bez

ve ih oscilacija me u godinama. U narednom istraživanom razdoblju 1980-1991.

godine slijedi izraziti porast ulova na jedinicu vremena. Prema podacima iz najnovijih

0

5

10

15

2

30

35

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godina

kg/h

25L

J0Z

P

ukupni ulov

0

10

20

30

40

50

60

1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

godine

kg/h

L

J

Z

P

42

istraživanja, ulovi padaju u odnosu na prethodno razdoblje i sli ni su ulovima iz

razdoblja 1958-71. godine, za ve inu vrsta i skupina organizama. Relativno visoke

vrijednosti ukupnog ulova rakova u razdoblju 2002-03. prvenstveno su posljedica

ulova kozice, a ne škampa.

Ukupni trendovi ukazuju na smanjenje ulova kod nekih vrsta (škamp) i skupina

(hrskavi nja e), dok se kod ostalih ne uo avaju znatnije promjene. Me utim, kad se

uzme u obzir da su se tijekom istraživanog razdoblja promjenile tehni ke

karakteristike plovila (npr. pove anje snage motora) i tehni ko-konstrukcijska

obilježja ribolovnih alata, jasno je da je to u znatnoj mjeri utjecalo i na pove anje

koeficijenta lovnosti. Obzirom da to nije rezultiralo pove anjem ulova na jedinicu

napora, može se zaklju iti da je ipak došlo do ve eg ili manjeg pada biomase velikog

dijela gospodarski važnih pridnenih resursa, osobito onih vrsta ili skupina koje su

zbog svojih bioloških obilježja (dimenzija tijela, malog fekunditeta, i sl.) osjetljivije na

vrlo intenzivni ribolovni napor kojem su u navedenom razdoblju bile izložene.

Recentni trendovi indeksa biomase i prosje ne mase primjeraka (1996-2006.)

Osim podataka o dugoro nim promjenama korištena je i serija novijih podataka od

1996. godine do 2006., kako bi se dobila slika stanja pridnenih naselja otvorenog

srednjeg Jadrana i promjena koje su u njima doga aju u posljednjih desetak godina.

Rezultati prikazani na slikama dobiveni su iz podataka projekta MEDITS, a dati su za

glavne vrste pridnenog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu. Radi boljeg pregleda

stanja obnovljivih resursa u tom podru ju, podaci za teritorijalno more RH (TMRH)

odvojeni su od ostalih podru ja otvorenog srednjeg Jadrana («ostalo» - zašti eni

ekološko ribolovni pojas i talijanski epikontinentalni pojas).

Osli pokazuje slabi negativni trend biomase u cijelom podru ju otvorenog srednjeg

Jadrana, koji ne za u uje ako se uzme u obzir veli ina ribolovnog napora u ovom

dijelu Jadrana kao i injenica da se u tom podru ju najviše izlovljavaju juvenilni

primjerci koji još nisu dosegli dužinu prve spolne zrelosti (Slika 23). Indeksi biomase

tijekom svih godina istraživanja imali su ve u vrijednost u teritorijalnom moru RH

nego u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana, a najve e vrijednosti

zabilježene su 1996. godine. U narednih nekoliko godina vrijednosti su oscilirale, ali

su generalno bile manje nego 1996. i 1997. godine. U 2005. i 2006. uo ava se

43

pove anje indeksa biomase u odnosu na prethodne godine, koje je više izraženo u

podru jima izvan teritorijalnog mora RH.


0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg/

Km

2

TMRHOSTALOTOTAL

Slika 23. Trend indeksa biomase osli a na podru juotvorenog srednjeg Jadrana

Vrijednosti prosje nih masa lovljenih primjeraka pokazuju oscilacije, ali ukupno je

zabilježen negativni trend u cijelom podru ju otvorenog Jadrana, mada se u 2006.

godini vidi porast u odnosu na prethodnu godinu (Slika 24).


0

10

20

30

40

50

60

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (g

)

TOTALTMRHOSTALO

Slika 24. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka osli ana podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

44

Škamp je vrsta kod koje su negativne promjene u posljednjih desetak godina osobito

izražene. To je vidljivo iz trendova indeksa biomase, koji pokazuju negativne

promjene na cijelom podru ju istraživanja (Slika 25). Pozitivne promjene uo avaju se

2006. godine, ali u podru jima otvorenog srednjeg Jadrana koja nisu dio teritorijalnog

mora RH. U teritorijalnom moru RH nakon 2000. došlo je do drasti nog smanjenja

prosje nog indeksa biomase vrste (sa 11,59 kg/km2 na 0,41kg/km2), a u narednim

godinama se uo avaju pozitivne promjene, ali su vrijednosti još uvijek niske.

Nephrops norvegicus

0

5

10

15

20

25

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg

/Km

2

TMRH

OSTALO

TOTAL

Slika 25. Trend indeksa biomase škampa na podru juotvorenog srednjeg Jadrana

Slika trendova prosje nih masa lovljenih primjeraka ukazuje na izrazite godišnje

oscilacije, ali ne i na postojanje ukupnog negativnog trenda kao u slu aju prosje nih

indeksa biomase (Slika 26).

45

Nephrops norvegicus

0

5

10

15

20

25

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (

g)

TOTALTMRHOSTALO

Slika 26. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka škampa na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Slika trendova za bijelog muzgavca pokazuje izrazite me ugodišnje oscilacije

prosje nog indeksa biomase. U otvorenom srednjem Jadranu koji je dio teritorijalnog

mora RH uo ava se negativni trend prosje nog indeksa biomase, dok je u ostalim

dijelovima trend pozitivan, a u 2005. i 2006. registrirano je pove anje prosje nog

indeksa biomase na cijelom podru ju istraživanja (Slika 27). Negativne promjene

vidljive su i u prosje nim masama lovljenih primjeraka, kod kojih se uo ava izrazito

smanjenje (Slika 28). Ove negativne promjene izražene su u teritorijalnom moru RH,

dok je u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana situacija povoljnija.

Eledone cirrhosa

0

5

10

15

20

25

30

35

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg

/Km

2

TMRHOSTALOTOTAL

Slika 27. Trend indeksa biomase bijelog muzgavca na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

46

Eledone cirrhosa

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (

g)

TOTALTMRHOSTALO

Slika 28. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka bijelog muzgavca na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Prosje ni godišnji indeksi biomase trlje blatarice ne pokazuju negativni trend, a iz

vrijednosti indeksa biomase odvojenih po podru jima vidljivo je kako je glavnina

biomase ove vrste koncentrirana na podru ju teritorijalnog mora RH (Slika 29). Za

razliku od indeksa biomase, srednje vrijednosti mase lovljenih primjeraka pokazuju

negativni trend, koji se uo ava na cijelom istraživanom podru ju (Slika 30).

Mullus barbatus

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg

/Km

2

TMRHOSTALO

TOTAL

Slika 29. Trend indeksa biomase trlje blatarice na podru juotvorenog srednjeg Jadrana

47

Mullus barbatus

0

10

20

30

40

50

60

70

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (

g)

TOTAL

TMRHOSTALO

Slika 30. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka trlje blatarice na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Trend indeksa biomase kozice za razdoblje 1996-2006. je pozitivan (Slika 31).

Porast je naro ito izražen na podru ju teritorijalnog mora RH, a upravo su se na tom

podru ju od 2002. godine vrijednosti indeksa biomase višestruko pove ale u odnosu

na prethodne godine (2001. - 1,22 kg/km2; 2002. – 7,17 kg/km2). Uo ava se negativni

trend srednjih masa lovljenih primjeraka kozice uz velike me ugodišnje oscilacije, a

najviše prosje ne vrijednosti zabilježene su u prve dvije godine istraživanja (1996. i

1997.) (Slika 32).


0

2

4

6

8

10

12

14

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg

/Km

2

TMRH

OSTALOTOTAL

Slika 31. Trend indeksa biomase kozice na podru juotvorenog srednjeg Jadrana

48


0

2

4

6

8

10

12

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (

g)

TOTALTMRHOSTALO

Slika 32. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka kozice na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Prosje ni godišnji indeks biomase kod lignjuna pokazuje izrazite oscilacije, ali uz

pozitivni ukupni trend (Slika 33). Ulovi su bili izrazito visoki 2002. godine, ali to je

posljedica kasnijeg vremena uzorkovanja (u rujnu) u odnosu na ostale godine

istraživanja (lipanj-srpanj). Time je obuhva eno razdoblje intenzivne regrutacije

lignjuna o ovom dijelu Jadrana, što se odrazilo na visokim vrijednostima indeksa

biomase i brojnosti, osobito u teritorijalnom moru RH (94,26 kg/km2 i 3098 ind/km2).

Prosje na masa primjerka lignjuna lovljenih u razdoblju 1996-2006. pokazuje velike

me ugodišnje oscilacije bez izraženog trenda (Slika 34).

Illex coindetii

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg

/Km

2

TMRHOSTALOTOTAL

Slika 33. Trend indeksa biomase lignjuna na podru juotvorenog srednjeg Jadrana

49

Illex coindetii

0

20

40

60

80

100

120

140

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (

g)

TOTALTMRHOSTALO

Slika 34. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka lignjuna na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Iz dijagrama prosje nih indeksa biomase grdobine žutke vidljivo je da je ova vrsta

znatno zastupljenija u hrvatskom teritorijalnom moru nego u ostallim dijelovima

otvorenog srednjeg Jadrana. Od 1997. do 2002. godine zabilježeno je smanjenje

prosje nog indeksa biomase u cjelokupnom istraživanom podru ju, ali se nakon tog

razdoblja situacija popravlja što za posljedicu ima ukupni blago pozitivni trend u

ovom dijelu Jadrana (Slika 35). Me utim, posljednjih godina uo ava se trend

smanjenja prosje nih godišnjih vrijednosti indeksa biomase ove vrste u teritorijalnom

moru RH, pa je npr. u tom dijelu otvorenog srednjeg Jadrana prosje ni indeks

biomase 2004. godine bio 28,97 kg/km2, dok je 2006. iznosio 10,38 kg/km2, odnosno

bio je gotovo dvostruko manji. Prosje na masa lovljenih primjeraka grdobine

oscilirala je znatno tijekom godina istraživanja, ali je ukupni trend negativan kako u

hrvatskom teritorijalnom moru, tako i u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg

Jadrana (Slika 36).

50

Lophius budegassa

0

5

10

15

20

25

30

35

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Kg

/Km

2

TMRH

OSTALO

TOTAL

Slika 35. Trend indeksa biomase grdobine na podru juotvorenog srednjeg Jadrana

Lophius budegassa

0

100

200

300

400

500

600

1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

W (

g)

TOTALTMRHOSTALO

Slika 36. Trend prosje ne mase lovljenih primjeraka grdobine na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana

Iz svega navedenog razvidno je da kod ve ine komercijalno zna ajnih vrsta u

otvorenom srednjem Jadranu postoje naznake negativnih promjena, kao što su

negativni trendovi indeksa biomase ili smanjenje prosje nih masa lovljenih

primjeraka, a koje ukazuju na preveliki ribolovni napor. Sumarni prikaz stanja ovih

populacija dat je u tablici 3.

51

Tablica 3. Sumarni prikaz stanja populacija gospodarski najvažnijiih ko arskih vrsta u otvorenom srednjem Jadranu

Vrsta Ocjena stanja populacije najvažnijih ko arskihvrsta u otvorenom srednjem Jadranu

Osli - Merluccius merluccius

Škamp - Nephrops norvegicus

Bijeli muzgavac – Eledone cirrhosa

Trlja blatarica - Mullus barbatus

Kozica – Parapenaeus longirostris

Lignjun – Illex coindetii

Grdobina žutka – Lophius budegassa

Indeks biomase ne pokazuje zna ajniji negativni trend u posljednjih 10-tak godina. Negativne promjene u strukturi populacije (smanjenje prosje ne mase primjeraka i smanjenje dužine prve spolne zrelosti), što ukazuje da je vrsta izložena vrlo visokom ribolovnom naporu.

Izraziti pad indeksa biomase u razdoblju od 1996-2000., nakon ega je indeks biomase stabilan, ali nizak u odnosu na 1996. Nema izraženog negativnog trenda prosje nih masa lovljenih primjeraka. Dugoro ni i recentni trendovi pokazuju smanjenje ulova i indeksa biomase.

Izrazite oscilacije indeksa biomase, uz postojanje negativnog trenda u teritorijalnom moru RH. U 2005. i 2006. pove anje prosje nog indeksa biomase na cijelom podru ju otvorenog srednjeg Jadrana. Uo avaju se negativne promjene u strukturi populacije, odnosno trend smanjenja prosje nih masa lovljenih primjeraka.

Usprkos visokom ribolovnom naporu kod ove vrste nema negativnih promjena indeksa biomase, dok trend prosje nih masa lovljenih primjeraka pokazuje smanjenje.

Vrsta pokazuje ukupni pozitivni trend indeksa biomase, uz izrazito pove anje indeksa biomase 2002. godine i od tada je stanje populacije stabilno. Uo ava se trend smanjenja prosje nih masa lovljenih primjeraka.

Izrazite oscilacije indeksa biomase uz postojanje ukupno pozitivnog trenda. Nema negativnih promjena u strukturi populacije, prosje na lovna masa primjeraka bez naglašenog negativnog trenda.

Mada ukupni trend indeksa biomase nije negativan, posljednjih godina se uo ava smanjenje prosje nihgodišnjih vrijednosti indeksa biomase u teritorijalnom moru RH. Prosje ne mase lovljenih primjeraka pokazuju negativan trend na cijelom istraživanom podru ju.

52

7. Analiza prilova u ko arskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana

U ve ini ribolovnih zona teritorijalnog mora RH ko arenjem se s morskog dna pokupi

i velika koli ina prilova, a to je onaj dio ulova koji ribari vra aju u more (Slika 37).

Koli ina prilova varira, a prvenstveno ovisi o podru ju ko arenja, odnosno sastavu

biocenoza, te manjim dijelom i o sezoni. Zna ajnu ulogu u koli ini prilova imaju i

konstrukcijske karakteristike alata, ali i trenutne potrebe tržišta i cijena pojedinih

vrsta.

RIBOLOVNE ZONE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

A B C D EF G

kg/h

komercijalni ulov komercijalne vrste u prilovu nekomercijalne vrste u prilovu

Slika 37. Ribolovne zone ribolovnog mora RH i prikaz omjera ulova i prilova u ribolovnim zonama u teritorijalnom moru RH

53

Usporedbom pojedinih ribolovnih zona vidljivo je da koli ine prilova u odnosu na

komercijalni ulov znatno variraju. U otvorenom srednjem Jadranu (ribolovna zona C)

ve inu ulova ine komercijalno važne vrste, dok prilov ini u prosjeku 28,6% ukupnog

ulova. U prilovu su zastupljene vrste koje nemaju komercijalne važnosti (uglavnom

beskralježnjaci kao što su trpovi, mješi nice i sl.), komercijalne vrste male tržišne

vrijednosti i ulovi gospodarski važnih vrsta, ali dužine tijela ispod minimalne zakonom

propisane lovne dužine. Ova posljednja kategorija je najviše zastupljena u ko arskom

prilovu otvorenog srednjeg Jadrana, što je logi no obzirom da je ovo podru je jedno

od glavnih mrijestilišta i rastilišta u Jadranu, a naj eš e se radi o ulovima juvenilnog

osli a i škampa. Osim ovih vrsta u ko arskom prilovu otvorenog srednjeg Jadrana

nalaze se ve e koli ine vrsta roda Trachurus sp. (ribari uzimaju samo ve e primjerke

saruna), te vrsta Micromesistius poutassou i Trisopterus minutus capelanus (pišmolj i

ugotica). Vrsta Lepidopus caudatus (ma srebreni), koja nastanjuje dublje dijelove

otvorenog Jadrana, u posljednje vrijeme se pojavljuje u prodaji na ribarnicama, ali i

dalje se najve i dio ulovljenih primjeraka vra a u more. Od beskralješnjaka u

otvorenom srednjem Jadranu najzastupljeniji su rakovi (27,8%), a me u njima vrsta

Munida banfica, iji je udio u prilovu osobito visok u južnijim dijelovima otvorenog

srednjeg Jadrana (Slika 38).

68,67%

27,80%

2,04%0,11%1,29%

0,08%

ribe

rakovi

puževi

trpovi

glavonošci

ascidije

Slika 38. Postotni udio pojedinih kategorija prilova u ko arskim lovinama u otvorenom srednjem Jadranu

54

Karakteristi ne ko arske lovine na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana, uklju uju i

komercijalni ulov i prilov prikazane su na slici 39, a dijagrami dužinskih frekvencija

ulova i prilova osli a i škampa ostvarenih na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana na

slikama 40 i 41.

Slika 39. Karakteristi ne ko arske lovine (komercijalni ulov+prilov) u otvorenom srednjem Jadranu

55


0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

5 8 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38 41 44 47 50 53 56 59 62

TL (cm)

%

prilov

ulov

Slika 40. Prikaz dužinskih frekvencija osli a u ko arskom ulovu i prilovu u otvorenom srednjem Jadranu

Nephrops norvegicus

0

5

10

15

20

25

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

TL (cm)

%

prilov

ulov

Slika 41. Prikaz dužinskih frekvencija škampa u ko arskom ulovu i prilovu u otvorenom srednjem Jadranu

56

8. Selektivnost pridnene povla ne mreže – ko e i usporedba s drugim

ribolovnim alatima

Pridnena povla na mreža ko a koja se koristi u komercijalnom ribolovu u

Jadranskom moru predstavlja izrazito neselektivan alat. Njezina slaba selektivnost

o ituje se na dva na ina: izlovljavaju se i one vrste koje nisu ciljane vrste

komercijalnog ribolova (gospodarski nevažne vrste riba i nejestivi beskralježnjaci), ali

isto tako i primjerci komercijalno važnih vrsta ija je veli ina manja od zakonski

propisane minimalne lovne dužine. Ova injenica posebno dolazi do izražaja u

otvorenom srednjem Jadranu, tj. u podru ju u kojem se nalaze najvažnija mrijestilišta

i rastilišta komercijalno važnih vrsta.

Isto tako, na selektivnost pridnene povla ne mreže zna ajno utje e i sama tehnika

ribolova. Naime, uobi ajeno trajanje ko arskog potega na podru ju otvorenog

Jadrana kre e se oko 5 sati. Zbog velike mase ulova i prilova, oka na završnom dijelu

mreže (saka) bivaju zatvorena, te gotovo da i nema selektivnosti alata.

Slaba selektivnost pridnene povla ne mreže ko e najizraženija je u slu aju

gospodarski najvažnije vrste u lovinama – osli a (Slika 42). Veliki udio nedoraslih

(juvenilnih) primjeraka na ovom podru ju i tehni ko konstrukcijske karakteristike

mreže uvjetuju da je L50% (Lc), tj. dužina tijela kod koje 50% ulovljenih primjeraka

neke vrste bude zadržano u mreži, za osli a u otvorenom Jadranu veoma mali i

iznosi svega 8,44 cm, tj. iz mreže pobjegne manje od 10% nedoraslih primjeraka.

Ukoliko bi se problem selektivnosti ko e rješavao samo pove avanjem oka na mreži,

da bi se dužina L50% pove ala do dužine prve spolne zrelosti, trebalo bi veli inu oka

na saki mreže pove ati na otprilike 70 mm dijagonalno. Ovakvim pove anjem oka

ko arski ribolov bi postao ekonomski u potpunosti nerentabilan, jer bi se iz lovine

izgubio najve i dio drugih gospodarski važnih vrsta (prvenstveno glavonožaca).

Stoga, umjesto pove anjem oka mreže, problem zaštite osli a treba tražiti u drugim

metodama regulacije ribolova (npr. prostorno-vremenska regulacija ribolova,

redukcija ribolovnog napora i sli no).

57

MERLMER

0

25

50

75

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Lt (cm)

%

Lc = 8,44

MERLMER

0

500

1000

1500

2000

2500

4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72

Lt (cm)

N

ostatak

ulov

Slika 42. Krivulja selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i dužinske frekvencije lovljenog osli a i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

Sli na je situacija i s drugom gospodarski važnom ko arskom vrstom – škampom na

podru ju otvorenog srednjeg Jadrana (Slika 43). Na podru ju Jabu ke kotline nalazi

se najve a gusto a populacije ove vrste, a u lovinama se nalazi veliki broj juvenilnih

primjeraka i to prvenstveno u proljetnom razdoblju, tj. nakon regrutacije. L50% za ovu

vrstu iznosi 8,01 cm, a iz mreže pobjegne oko 22% primjeraka. Imaju i u vidu

negativne trendove indeksa biomase škampa, o ito je kako treba uvesti dodatne

mjere regulacije ribolova i zaštite ove vrste, koje bi trebale i i u smjeru promjene

tehni ko-konstrukcijskih karakteristika alata, ali ve a u inkovitost se može o ekivati

od prostorno-vremenskih mjera regulacije ribolova.

58

NEPRNOR

0

25

50

75

100

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Lt (cm)

%Lc = 8,01

NEPRNOR

0

1000

2000

3000

4000

5000

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24

Lt (cm)

N ostatak

ulov

Slika 43. Krivulja selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i dužinske frekvencije lovljenog škampa i dijela primjeraka koji

pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

U slu aju trlje blatarice (Slika 44), situacija je znatno povoljnija. L50% za ovu vrstu

iznosi 14,32 cm, što je znatno iznad dužine kod koje nastupa prva spolna zrelost (12

cm), a i udio primjeraka koji bježe iz mreže je zna ajan (oko 20%). Ovakvo stanje

selektivnosti, povezano s injenicom da je rije o vrsti koja brzo raste, vjerojatno ima

za posljedicu da je ulov ove vrste relativno konstatntan u zadnjih desetak godina,

usprkos intenzivnom ribolovnom naporu.

59

MULLBAR

0

25

50

75

100

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Lt (cm)

%Lc = 14,32 cm

MULLBAR

0

1000

2000

3000

4000

5000

7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

Lt (cm)

N

ostatak

ulov

Slika 44. Krivulja selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i dužinske frekvencije lovljene trlje blatarice i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

Mada nije toliko zastupljen u otvorenom srednjem Jadranu, arbun je jedna od vrlo

važnih vrsta ko arskog ribolova. Obilježja selektivnosti pridnene mreže na ovu vrstu

prikazana su na slici 45. Pedeset postotna dužina zadržavanja iznosi 13,12 cm, što je

vrlo sli no zakonski minimalno propisanoj dužini izlova (13 cm), a isto tako i dužini

prve spolne zrelosti ženki (oko 13 cm). Me utim, arbun je proterogini ki hermafrodit,

a do promjene spola dolazi tek kod dužina iznad 16-17 cm. Intenzivnim

izlovljavanjem iz populacije se prvenstveno uklanjaju mužjaci, što za posljedicu ima

promjenu omjera spolova, a time i promjene u intenzitetu nova enja. Stoga ne

60

iznena uje injenica da je u zadnjih pedesetak godina došlo do izrazitog smanjenja

indeksa biomase i ulova ove vrste u cijelom Jadranskom moru.

PAGEERY

0

25

50

75

100

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Lt (cm)

%

Lc = 13,12

PAGEERY

0

500

1000

1500

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

Lt (cm)

% ostatak

ulov

Slika 45. Krivulja selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i dužinske frekvencije lovljenog arbuna i dijela primjeraka koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

Kao posljedica selektivnosti, a dijelom i zbog karakteristi nog oblika tijela, veliki

postotak lovljenog muzgavaca pobjegne kroz oka na saki mreže (oko 33%), a to je

vidljivo i iz slike koja pokazuje obilježja selektivnosti (Slika 46). Iako je pedeset

postotna dužina lovnosti (70,8 mm) manja od dužine prve spolne zrelosti (mužjaci 80

mm, ženke 95 mm), negativni u inci ribolovnog napora na populaciju nisu jako

izraženi. Razlog leži u injenici da su to brzorastu i organizmi kratkog životnog

vijeka, koji zbog svojih bioloških obilježja mogu podnijeti relativno visoki intenzitet

61

eksploatacije. Do pada indeksa biomase dolazi prvenstveno u godinama slabog

nova enja, iako je ta pojava dijelom vezana i uz pove anje ribolovnog napora.

ELEDCIR

0

25

50

75

100

2,5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 8,5 9,5 10,5

ML (cm)

%

Lc = 7,08

ELEDCIR

0

50

100

150

200

250

300

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

ML (cm)

%

ostatak

ulov

Slika 46. Krivulja selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i dužinske frekvencije lovljenog bijelog muzgavca i dijela primjeraka

koji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu

62

Usporedba dužinskog sastava lovina razli itih ribolovnih alata

Razli iti ribolovni alati, zbog svojih konstrukcijskih karakteristika i metodologije

ribolova imaju razli ita obilježja selektivnosti. U pravilu, pridnena povla na mreža -

ko a je jedan od najneselektivnijih ribolovnih alata u našem ribolovu.

Na slici 47 prikazana je dužinska struktura osli a lovljenog s tri najvažnija ribolovna

alata kojim se izlovljava ova vrsta u hrvatskom teritorijalnom moru. Najmanji primjerci

se love pridnenom povla nom mrežom ko om i u pravilu broj ano najve i dio ulova

ine primjerci ispod dužine prve spolne zrelosti. Sastav lovina mreža prostica

(jednostrukih mreža staja ica kojima se osli i druge pridnene vrste love u

priobalnom podru ju) znatno je povoljniji, jer se ovim alatom uglavnom love spolno

zreli primjerci. Me utim, treba imati na umu da su u priobalnom podru ju gdje se

ribolov prosticama obavlja, najve im dijelom i zastupljeni upravo stariji, tj. ve i

primjerci osli a.

Izrazito selektivan alat je dubinski parangal koji se koristi za lov osli a u otvorenom

moru, tj. u istim podru jima kao i pridnena povla na mreža - ko a. Svi primjerci

ulovljeni ovim alatom su spolno zreli, pa je štetni u inak ovakvog tipa ribolova mnogo

manji od ko arskog ribolova.

MERLMER

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84

Lt (cm)

%

ko a prostice parangal otvoreno more

Slika 47. Selektivnost razli itih ribolovnih alata u odnosu na osli a

63

Sli na je situacija i s kokotom balavcem (Trigla lucerna) (Slika 48). Ova vrsta se u

Jadranskom moru naj eš e lovi s dvije vrste ribolovnih alata: pridnenom ko om i

pridnenim parangalom. Izgled dužinske strukture lovina ove vrste posljedica je

selektivnosti ribolovnog alata i bioloških obilježja vrste. Naime, kokot se mrijesti uz

talijansku obalu i ta podru ja nastanjuju mali primjerci, u pravilu stari do 1-2 godine.

Ti juvenilni primjerci migriraju prema isto noj obali, koju nastanjuju prvenstveno

odrasli primjerci. Kao posljedica ovakvog migratornog ponašanja vrste, razli itim

alatima love se razli ite dužinske kategorije primjeraka: u ko arskim lovinama uz

talijansku obalu su juvenilni primjerci do dužina od dvadesetak centimetara, u

pridnenim ko ama u hrvatskom ribolovnom moru love se primjerci dužina 20-35 cm (i

to u malim, gotovo zanemarivim koli inama), a odrasli primjerci se love poglavito

pridnenim parangalom u otvorenom Jadranu.

TRIG LUC

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 88

LT (cm)

%

ko a Hrvatska

parangali

ko a Italija

Slika 48. Selektivnost razli itih ribolovnih alata u odnosu na kokota balavca

Slaba selektivnost pridnene ko e vidljiva je i u slu aju trlje blatarice i arbuna (Slike 49

i 50). Ukoliko se usporede lovine ko e i mreža prostica u istim dijelovima Jadranskog

mora vidljivo je da su lovine u prosticama po svojim dužinskim frekvencijama znatno

povoljnije nego one u pridnenoj ko i: svi primjerci trlje blatarice su iznad dužine prve

spolne zrelosti, a kod arbuna love se u pravilu primjerci iznad 15 cm, što je blizu

dužine pri kojoj dolazi do inverzije spola.

64

MULLBAR

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

Lt (cm

%ko a

prostica

Slika 49. Selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i mreže prostice u odnosu na trlju blataricu

PAGEERY

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

Lt (cm)

%

ko a

prostica

Slika 50. Selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i mreže prostice u odnosu na arbuna

65

Škamp se u Jadranskom moru komercijalno eksploatira korištenjem dvije vrste

ribolovnih alata: pridnenom povla nom mrežom ko om i vršama (u kanalskim

podru jima). Razlike u selektivnosti ovih dvaju alata, analizirane na istom podru ju

djelovanja, vidljive su na slici 51. Zbog svojih konstrukcijskih karakteristika i na ina

ribolova, u vršama se love isklju ivo spolno zreli primjerci.

NEPRNOR

0200400600800

100012001400

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24

Lt (cm)

N

ko a

vrša

Slika 51. Selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i vrše u odnosu na škampa

Najugroženija skupina pridnenih organizama u Jadranskom moru su hrskavi nja e.

Glavni razlog izrazite osjetljivosti hrskavi nja a na prelov su njihova biološka

obilježja, prije svega spori rast, kasno dosezanje dužine (starosti) prve spolne zrelosti

i slaba reprodukcijska mo . Stoga postoje a loša situacija u Jadranskom moru ne

iznena uje, pogotovo ako se uzme u obzir da se ove vrste najve im dijelom

izlovljavaju pridnenom povla nom mrežom – ko om, koja je slabo selektivni ribolovni

alat. Iz dužinske strukture lovina dviju tipi nih vrsta hrskavi nja a: raža kamenica

(Raja clavata) i pas kostelj (Squalus acanthias), vidljiva je velika razlika u sastavu

lovina pridnene povla ne mreže - ko e i parangala (Slike 52 i 53), najvažnijih alata

kojim se ove životinje izlovljavaju u hrvatskom teritorijalnom moru.

66

RAJA CLA

0

5

10

15

20

25

30

35

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Lt (cm)

%

parangal

ko a

Slika 52. Selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i parangala u odnosu na ražu kamenicu

SQUA ACA

0

5

10

15

20

25

22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 78 82 86 90 94 98

Lt (cm)

%

ko a

parangal

Slika 53. Selektivnost pridnene povla ne mreže - ko e i parangala u odnosu na psa kostelja

Iz svega prethodno navedenog vidljivo je da pridnena povla na mreža - ko a

predstavlja izrazito neselektivan ribolovni alat, te da se za prili an broj vrsta u

ko arskim lovinama nalazi veliki udio primjeraka dužina tijela manjih od dužine prve

spolne zrelosti, a esto i manjih od zakonom propisane minimalne dozvoljene dužine

za izlovljavanje.

67

9. Otvoreni srednji Jadran (Jabu ka kotlina) - mrijestilište i rastilište velikog

broja pridnenih vrsta

Iako je ve ina pridnenih vrsta široko rasprostranjena u Jadranskom moru, nemaju svi

dijelovi Jadranskog mora jednaku važnost za njihovo biološko obnavljanje odnosno

repopulaciju. Najosjetljivija i najvažnija su ona podru ja u kojima se vrste

razmnožavaju, odnosno mrijeste i gdje je najve a koncentracija malih, juvenilnih

jedinki. Takva podru ja nazivaju se mrijestilišta i rastilišta („spawning and nursery

areas“). Na osnovu dugogodišnjih istraživanja opisana su i locirana mrijestilišta i

rastilišta brojnih vrsta, pa iako se veliki broj vrsta razmnožava u plitkim priobalnim

podru jima, za zna ajan broj gospodarski važnih pridnenih vrsta morskih organizama

utvr eno je podru je rasta i mrijesta u otvorenom srednjem Jadranu i to prvenstveno

na podru ju Jabu ke kotline.

Jedna od tipi nih vrsta koja se razmnožava u otvorenom srednjem Jadranu je osli .

Iako je osli rasprostranjen u cijelom Jadranskom moru (izuzevši plitka podru ja

sjevernog Jadrana uz uš e rijeke Po), juvenilni primjerci su najviše koncentrirani u

podru ju otvorenog srednjeg Jadrana (prvenstveno Jabu ka kotlina), dok se jedan

dio juvenilnih primjeraka nalazi u kanalima sjevernog Jadrana (dio Kvarneri a i

Velebitskog kanala) (Slika 54). Mladi primjerci se u rastlištima zadržavaju do dužina

25-30 cm, nakon ega migriraju u ostale dijelove Jadrana, prvenstveno kanalska

podru ja, u potrazi za hranom. Kao adultni primjerci vra aju se ponovo na podru je

otvorenog srednjeg Jadrana, prvenstveno Jabu ke kotline radi mriještenja.

68

Slika 54. Rasprostranjenost nedoraslih osli a u Jadranskom moru

Sli na je situacija i sa škampom, koji je rasprostranjen na muljevitim sedimentima

Jadranskog mora. Kako je škamp organizam koji zna ajni dio života provodi u

rupama iskopanim u muljevitom sedimentu, te ne provodi zna ajnije migracije,

podru je rasprostranjenosti ove vrste najve im je dijelom i podru je reprodukcije i

rasta, a najve a koncentracija juvenilnih primjeraka je upravo na podru ju otvorenog

srednjeg Jadrana, odnosno Jabu ke kotline (Slika 55).

69

Slika 55. Rasprostranjenost nedoraslog škampa u Jadranskom moru

Grdobina žutka je vrsta rasprostranjena na velikom dijelu srednjeg i dijelu sjevernog

Jadrana. Me utim, kao i kod prethodnih vrsta, u ko arskim lovinama juvenilni

primjerci dominiraju upravo na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana (prvenstveno

Jabu ka kotlina) (Slika 56), te se stoga to podru je smatra rastilištem ove vrste.

70

Slika 56. Rasprostranjenost nedoraslih primjeraka grdobine u Jadranskom moru

Bijeli muzgavac je jedna od komercijalno važnih ko arskih vrsta u otvorenom

srednjem Jadranu. Na velikom dijelu podru ja rasprostranjenosti bijelog muzgavca

mogu se na i velike koncentracije juvenilnih primjeraka, ije je pojavljivanje

sezonskog karaktera, a vezano je uz nova enje. Najve a gusto a juvenilnih

primjeraka je u zapadnim rubnim dijelovima Jabu ke kotline (više uz talijansku stranu

Jadrana) (Slika 57).

71

Slika 57. Rasprostranjenost nedoraslih primjeraka bijelog muzgavca u Jadranskom moru

Osim navedenih vrsta, u podu ju otvorenog srednjeg Jadrana nalaze se velike

koncentracije juvenilnih primjeraka drugih, gospodarski manje važnih, vrsta. Takav je

slu aj s pišmoljom, sarunima, patara ama, lignjunima i nekim drugim vrstama. Sve

ovo ukazuje na izuzetnu važnost otvorenog srednjeg Jadrana i Jabu ke kotline u

obnavljanju demerzalnih bogatstava Jadranskog mora, te se stoga ovaj dio Jadrana

smatra izrazito osjetljivim i kriti nim podru jem koje zahtjeva specijalne mjere zaštite i

regulacije ribolova.

72

10. Rezultati anketiranja ribara koji ko are na istraživanom podru ju

Anketama je obuhva eno ukupno 60 ko arica koje rade na podru ju otvorenog

srednjeg Jadrana, bez obzira na luku upisa broda. Anketiranjem ribara se, uz

podatke o dnevnim lovinama, pokušao dobiti uvid u stanje brodova i opreme,

dinamiku rada, troškove, zaradu i sl., odnosno obuhvatiti i socio-ekonomsku

komponentu dijela ribarstva koje je vezano za ovo podru je.

Podaci o brodu

Mada ko arice koje rade u otvorenom srednjem Jadranu dolaze iz razli itih podru ja,

naj eš e je luka registracije Split, Šibenik, Rijeka, a u manjoj mjeri Hvar, Zadar,

Vodice, Tisno i Vis. Veli ina anketiranih brodova koji rade na ovom podru ju kre e se

od 11,3 do 33 m ili prosje no 18,9 m. Gotovo 50% brodova je manje od 18 m, a oko

20% je manje od 14 m. Prosje na snaga motora je 220,3 kW, GT 52,2 tone, a starost

broda 31 godina. Prema procjenama ribara, prosje na trenutna vrijednost broda koji

radi u otvorenom Jadranu je 123520 Eura, dok je cijena samog motora 28005 Eura.

Prosje na cijena pridnene povla ne mreže - ko e je 2112 Eura, ali je raspon od 1500

do 4000 Eura ovisno o kvaliteti materijala i na inu izrade mreže. Od anketiranih

brodova najve i postotak brodova (više od 40%) je talijanske proizvodnje (uglavnom

otkupljeni kao polovni). Ostatak je najviše hrvatske proizvodnje (oko 35%), dok je

ostatak flote proizveden u drugim europskim zemljama (Francuska, Rusija, Danska,

Nizozemska).

Podaci o ribolovu

Prosje ni dnevni ulov na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana standandiziran je na

snagu motora od 100 kW, tj. svi ulovi razli itih brodova prera unati su na vrijednost

ulova hipotetskog broda sa snagom motora od 100 kW, kako bi se mogli me usobno

uspore ivati. Izra unato je da ovakav prosje ni dnevni ulov pridnenom povla nom

mrežom - ko om na podru ju otvorenog srednjeg Jadrana iznosi 111,6 kg.

Ve ina brodova provodi samo jedan dan na moru i dnevno napravi 2-3 potega u

trajanju 4-5 sati. No u rade samo iznimno. Više dana (2-3) na moru ponekad ostaju

samo ve i brodovi (preko 18 m) koji imaju odgovaraju e uvjete (ležajeve za posadu,

hladnja e, i sl.). Ve i brodovi ujedno ponekad rade i na podru ju ZERP-a, od

anketiranih brodova to je ukupno oko 13%.

73

Jedan dio ko arica radi isklju ivo u otvorenom (srednjem) Jadranu, a ve ina

(uglavnom manji brodovi) rade u tom podru ju samo povremeno, ali isto tako rade i u

drugim ribolovnim zonama i u kanalima.

Riba ulovljena u ovom podru ju iskrcava se u svim ve im mjestima; naj eš e Jezera,

Tribunj, Vela Luka, Vir na otoku Hvaru i Vis.

Jedan dio, uglavnom manjih brodova prelazi na druge tipove ribolova ili aktivnosti

ovisno o sezoni i financijskom interesu (lov npr. pridnenim parangalima ili

plivaricama, vu a kaveza s tunama, turizam). Me utim i ti brodovi preko 90% radnog

vremena ko are.

Uglavnom svi rade tijekom cijele godine (87%), u prosjeku više u hladnijem dijelu

godine. Prema anketama samo 5% brodova ko ari 6 mjeseci godišnje. O evidnike o

ulovu propisane zakonom vode svi ribari, ali u razgovoru dodaju kako, generalno,

podatke koji se u njih unose smatraju nepouzdanima.

Podaci o posadi

Prosje ni broj lanova posade na hrvatskim ko aricama koje rade u otvorenom

srednjem Jadranu sastoji se od tri lana i oni su naj eš e svi u stalnom radnom

odnosu. Me utim, na ve im brodovima (preko 18 m) uglavnom postoje dvije posade,

koje se me usobno izmjenjuju. U svakoj smjeni radi po 4-5 ljudi, odnosno ima

ukupno 8-10 zaposlenih U takvim slu ajevima je naj eš e samo polovica ljudi stalno

zaposlena, dok je polovica zaposlena na ugovor ili sezonski. Pla e se ispla uju

jednom mjese no, rje e tjedno ili po izlasku na more. Gotovo uvijek visina isplate

ovisi o ulovima, a u vrlo malom broju slu ajeva je fiksna. Prosje ni broj radnih dana

broda je 147, dok je prosje ni broj radnih dana ribara 230, jer osim rada na moru

njihov posao uklju uje i rad na popravcima broda i opreme za ribolov.

Kontrola brodova

Kontrola brodova koji rade na istraživanom podru ju je relativno esta u usporedbi s

ostalim dijelovima teritorijalnog mora, odnosno u prosjeku 4-5 puta godišnje (na

nekim brodovima i do 20 puta u tijeku jedne godine). Naj eš e se radi o policijskoj

kontroli, u manjem broju slu ajeva provjeru obavlja lu ka kapetanija i ribarski

inspektori. Prijavljeni prekršaji su razli iti (naj eš e rad bez licence, bez vo enja

o evidnika, na nedozvoljenom podru ju ili unutar milje od obale), ali od 60

anketiranih brodova bilo je samo 10-tak prijava tijekom godine dana.

74

Opremljenost

Frižidere na brodu ima 93,3% brodova, a ledomate ima tek 58,3% ko arica. WC

postoji na 90% brodova, ali u ve ini slu ajeva nije u funkciji. Svi brodovi su

opremljeni radio-stanicama, radare ima 98,3% ko arica, GPS 96,7%, dok je

sonderom opremljeno 80% brodova.

Troškovi i zarada

Podatke o troškovima ribari nerado ustupaju, uz naj eš e obrazloženje kako

evidenciju o tom segmentu posla vode njihove ra unovo e angažirane u tu svrhu.

Podjela ukupnog prihoda zara enog ulovom u pravilu se odvija na sljede i na in: od

zarade se najprije odbiju dnevni troškovi (ulje, nafta i hrana, led), ostatak se dijeli

tako da zapovjednik na tu em brodu dobije oko 20%, mornari u prosjeku po 10%. To

zna i da otprilike 40% zarade podijeli posada, dok vlasniku broda ostaje oko 60%.

Ako je zapovjednik ujedno i vlasnik broda njegov udio je i do 80%.

Zaklju ci

Iz navedenog je vidljivo da je hrvatska ribarska flota koja ko ari na podru ju

otvorenog srednjeg Jadrana stara, da veli ina brodova, opremljenost i uvjeti na

velikoj ve ini nisu pogodni za višednevno ko arenje, što naše ribare dovodi u

neravnopravan položaj u odnosu na novije i modernije talijanske ko arice koje rade u

otvorenom dijelu Jadrana.

75

11. Zaklju na razmatranja

Otvoreni srednji Jadran, poglavito podru je Jabu ke kotline, jedno je od najvažnijih

ribolovnih podru ja u Jadranskom moru. Glavna obilježja pridnenih bioloških resursa i

ribolova ovog podru ja su:

- Mnogovrsni ribolov (“multispecies fishery“) – ulove ini više od 100 vrsta (ribe,

rakovi, glavonošci), i ve ina njih su komercijalno važne. Najvažnije

komercijalno važne vrste su: osli (Merluccius merluccius), škamp (Nephrops

norvegicus), bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa), grdobina žutka (Lophius

budegassa), kozica (Parapenaeus longirostris), trlja blatarica (Mullus

barbatus) i lignjun (Illex coindetii).

- Dio otvorenog srednjeg Jadrana (Jabu ka kotlina) - jedno od najvažnijih

mrijestilišta i rastilišta („spawning and nursery grounds“) u Jadranskom moru i

podru je s vrlo visokom koncentracijom nedoraslih, juvenilnih primjeraka

mnogih demerzalnih vrsta (uklju uju i osli a i škampa), koji dominiraju u

ko arskim lovinama ovog podru ja.

- Izrazita sezonska i godišnja varijabilnost indeksa biomase – prvenstveno kao

posljedica fluktuacija u regrutaciji, manje uslijed promjena ribolovnog napora.

- Izloženost visokom ribolovnom naporu - najviše izlov pridnenom povla nom

mrežom – ko om, koja je slabo selektivni ribolovni alat.

- Negativne promjene u biomasi i strukturi populacije pridnenih stokova – u

posljednje vrijeme, a prema znanstvenim istraživanjima, neki pridneni stokovi

pokazuju veliko smanjenje biomase. Najgora je situacija s populacijom

škampa, ali negativne promjene u smislu smanjenja indeksa biomase uo ene

su i kod vrsta vrlo kratkog životnog vijeka kao što je bijeli muzgavac. U

usporedbi s istraživanjima koja su obavljana u prošlosti, neke vrste pokazuju

negativne promjene u strukturi populacije, poput smanjenja prosje ne dužine

(mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti (npr. osli ), mada kod tih vrsta nisu

uo ene zna ajne promjene indeksa biomase.

76

- Negativne promjene u sastavu pridnenih zajednica – dugoro ni podaci

ukazuju na promjenu strukture pridnenih zajednica u otvorenom srednjem

Jadranu. Primjer za to je iznimno veliko smanjenje biomase hrskavi nja a,

koje su zbog svojih bioloških obilježja (spori rast, kasno spolno sazrijevanje,

velike dimenzije tijela, itd.) tipi ni indikatori visokog ribolovnog napora.

- Pojava „prelijevanja“ stockova iz podru ja manjeg ribolovnog napora (ve a

gusto a populacija) u podru je ve eg ribolovnog napora (manja gusto a

populacija). Kao posljedica ovog fenomena dolazi do „difuzije“ biološki

obnovljivih pridnenih resursa iz teritorijalnog mora RH, gdje je ribolovni napor

mnogo manji, u susjedne dijelove otvorenog srednjeg Jadrana.

- Eksploatacija ve im brojem ribolovnih alata (“multigear explitation“) – neki

pridneni stockovi love se razli itim vrstama ribolovnih alata što uzrokuje

sinergetski i kumulativni efekt. Npr. u posljednje vrijeme pove ava se izlov

parangalima u otvorenom srednjem Jadranu.

- Neadekvatne mjere regulacije ribolova, obzirom da se veliki dio otvorenog

srednjeg Jadrana nalazi izvan teritorijalnog mora RH i u vezi s tim

nepostojanje kontrole ribarskih aktivnosti na ovom podru ju.

- Postoje a hrvatska ribarska flota koja ko ari na ovom podru ju je stara, a

veli ina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj ve ini nisu pogodni za

višednevno ko arenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj u

odnosu na novije i modernije ko arice drugih država (talijanskih) koje rade u

otvorenom dijelu Jadrana.

- Nepostojanje pouzdanih podataka o ulovu i ribolovnom naporu na ovom

podru ju.

- Biološki zajedni ki, a ekonomski djeljivi stockovi – zbog ega sve mjere

eksploatacije i zaštite trebaju biti dogovorene i uskla ene me u zemljama koje

sudjeluju u ribolovu na ovom podru ju.

77

II. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO GOSPODARENJE BIOLOŠKIM

RESURSIMA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA

Jabu ka kotlina predstavlja jedno od glavnih ko arskih podru ja u Jadranskom moru,

zbog ega je izložena intenzivnom izlovljavanju koje je dovelo do izrazite devastacije

pridnenih naselja. Situaciju dodatno komplicira injenica da je Jabu ka kotlina izrazito

važno mrijestilište i rastilište gospodarski najvažnijih pridnenih vrsta, te kao takvo

zahtjeva specifi ne mjere regulacije ribolova i zaštite. Nadalje, otežavaju a je

okolnost da je geomorfološki jedinstveno podru je Jabu ke kotline, politi ki

podijeljeno u nekoliko dijelova (hrvatsko teritorijalno more, Zašti eni ekološko

ribolovni pojas i talijanski epikontinentalni pojas), te do sada nije bilo mogu e

uspostaviti djelotvorne komplementarne i uskla ene mjere zaštite. Geopoliti ka

podjela i površine pojedinih dijelova Jabu ke kotline prikazani su na slici 58 i u tablici

4. U novije vrijeme, kroz me unarodni projekt suradnje jadranskih zemalja FAO

AdriaMed, posebna pozornost se posve uje Jabu koj kotlini, koja je prepoznata kao

„critical area“ za pridnene resurse Jadrana. Sadašnje je stanje resursa ocijenjeno

izrazito nepovoljnim, te je pokrenuta inicijativa za pronalaženjem adekvatnih mjera

kojima bi se situacija popravila.

Slika 58. Geopoliti ka podjela Jabu ke kotline (žuto – teritorijalno more RH, crveno - ZERP, plavo – talijanski epikontinentalni pojas)

78

Tablica 4. Površine (km2) razli itih dijelova Jabu ke kotline

664 2026

ukupno 4206 3759 5143 13108

942419preko 200 m

11082447828173787100-200 m

UkupnoTalijanski

epikontinen-talni pojas

ZERPHrvatsko

teritorijalnomore

Imaju i u vidu prethodno navedeno, o ito je da je Jabu ka kotlina specifi no podru je

u Jadranskom moru, te kao takvo zahtjeva i poseban tretman. Hrvatska zakonska

regulativa morskog ribarstva u ovakvim podru jima predvi a mogu nost uspostave

„posebnih staništa“. Sli no je i sa zakonskom regulativom EU, koja omogu uje

proglašavanje posebno važnih podru ja mora „zašti enim ribolovnim podru jima“

(„Fishery Protected Area“). Ni jedna ni druga kategorija ne zna e potpunu zabranu

ribolova u nekom podru ju, nego mogu nost obavljanja ribolova po posebno

propisanim uvjetima. Dakle, postoji zakonska mogu nost i podloga za proglašavanje

Jabu ke kotline „zašti enim ribolovnim podru jem“ (bilo dijela koji se nalazi u

teritorijalnom moru, bilo onog u ekstrateritorijalnom moru), a za njenu je uspostavu

potrebna dobra volja i odluka dviju zainteresiranih strana, Hrvatske i Italije (odnosno

Hrvatske i EU).

Jabu ka kotlina je jedno od najistraživanijih dijelova Jadranskog mora, kako od

strane hrvatskih tako i talijanskih ribarstvenih biologa. Kroz brojna nacionalna i

me unarodna istraživanja prikupljaju se informacije o stanju resursa u ovom

podru ju, tako da je ve sada, na osnovu postoje ih podataka, mogu e napraviti

ocjenu recentnog stanja demerzalnih naselja, koja biti trebala biti osnova za

uvo enje hitnih i uskla enih mjera regulacije ribolova na cijelom podru ju Jabu ke

kotline. Preliminarnu ocjenu stanja ve je na inila grupa hrvatskih i talijanskih

znanstvenika kroz FAO AdriaMed projekt i ona je usvojena od strane Koordinacijskog

komiteta u Tirani (Albanija) 2006. godine.

Iako je stanje resursa u Jabu koj kotlini manje-više poznato, postoji problem kada se

pokušava procijeniti razina ribolovnog napora u ovom podru ju. Naime, ni hrvatska ni

talijanska strana nemaju to ne podatke o veli ini ribolovne flote i ulova koji potje e

isklju ivo iz Jabu ke kotline. U pravilu, u državnoj statistici nije mogu e odvojiti

79

ribolovni napor i ulov koji potje e iz Jabu ke kotline od onoga koji potje e iz ostalih

dijelova Jadrana. Ovaj problem mogu e je riješiti uvo enjem posebnih povlastica

(„licenci“) za ribolov u podru ju Jabu ke kotline i posebnih o evidnika za

vo enje statistike ulova i ribolovnog napora. Kako bi se olakšalo pra enje

ribolovnog napora i koli ine ulova ostvarenog na podru ju Jabu ke kotline, brodovi

koji imaju licence za rad u Jabu koj kotlini bili bi obavezni obavljati iskrcaj samo u

unaprijed odre enim i definiranim lukama iskrcaja uz isto nu i zapadnu obalu (po

jedna do dvije luke u Hrvatskoj i Italiji) u kojima bi bio organiziran permanentan

monitoring komercijalnog ribolova. Svi brodovi s povlasticama za rad u

zašti enom ribolovnom podru ju morali bi imati «plave kutije» (blue box), kako bi

kontrola ribolovnog napora bila što efikasnija. Za po etak bi ovo vrijedilo samo za

ve e brodove (preko 25 metara), a kasnije i za sve ostale.

Kako bi se dobio to an uvid u cjelokupno stanje flote, ribolovnih aktivnosti i ulova na

podru ju Jabu ke kotline neophodno je kreiranje zajedni ke baze podataka o

licenciranim plovilima (i njihovim karakteristikama), te stalna razmjena

podataka izme u zemalja sudionica u ribolovu na ovom podru ju o ostvarenim

ulovima i ribolovnom naporu.

Imaju i u vidu recentno stanje ulova u Jabu koj kotlini i preliminarnu ocjenu stanja

demerzalnih naselja na injenu kroz projekt FAO AdriaMed, name e se neophodnost

uspostave hitnih i restriktivnih mjera regulacije ribolova i zaštite na ovom

podru ju, a sve s ciljem dovo enja ribolovnog napora i ulova u srazmjer sa stanjem

biološki obnovljivih resursa.

Iako ne postoje to ni podatci o ribolovnom naporu u Jabu koj kotlini, o ito je da je on

prevelik i da je smanjenje ribolovnog napora jedna od važnih mjera regulacije

ribolova. Isto tako, neosporna je injenica da postoji veliki nesrazmjer u broju plovila,

ribolovnom naporu, a posljedi no tome i stanju bioloških resursa i ulovu, u dijelu

Jabu ke kotline koji se nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru i u dijelu Jabu ke

kotline u ekstrateritorijalnom moru. Sve ovo treba imati na umu prilikom predlaganja

mjera redukcije ribolovnog napora. Naime hrvatska i talijanska strana nisu jednako

odgovorne za recentno stanje resursa: njihova odgovornost je proporcionalna veli ini

flote, ribolovnom naporu i ulovu koji su ostvarivali i ostvaruju u ovom podru ju.

Smanjenje ribolovnog napora pojedine flote trebalo bi biti srazmjerno njenoj

odgovornosti za recentno stanje.

80

Kako je prethodno re eno, Jabu ka kotlina je jedno od izuzetno važnih rastilišta i

mrijestilišta u Jadranskom moru. Upotreba neselektivnih ribolovnih alata, kao što je to

pridnena povla na mreža ko a, na ovom podru ju izrazito negativno utje e,

izlovljavanjem juvenilnih primjeraka, na ja inu nova enja i intenzitet repopulacije.

Stoga je potrebno provesti tehni ko-konstrukcijske modifikacije ribolovnih alata

s ciljem pove anja selektivnosti. U slu aju pridnene povla ne mreže ko e to je

pove anje oka mreže i/ili upotreba „kvadratnog“ oka na mreži («square mesh»).

Isto tako, ribare treba stimulirati na zamjenu neselektivnih i slabo selektivnih alata

i tehnika ribolova s onim ve e selektivnosti. Tipi an primjer selektivnih alata koji

bi potencijalno mogli zamijeniti pridnenu povla nu mrežu - ko u u podru ju otvorenog

srednjeg Jadrana su pridneni parangali (u lovu osli a) i vrše (u lovu škampa).

Sadašnje zakonski propisane minimalne dužine ispod kojih se pojedini organizmi

ne smiju izlovljavati treba preispitati i po potrebi pove ati. Ovo se prvenstveno

odnosi na dvije gospodarski najvažnije pridnene vrste: osli a (16 cm u hrvatskoj

legislativi, 20 cm u EU legislativi uz mogu nost da 15% ulova ine primjerci izme u

15 i 20 cm), i škampa (7 cm u hrvatskoj i EU legislativi). Me utim, samo propisivanje i

primjena ove mjere bez kombinacije s promjenama tehni ko konstrukcijskih

karakteristika pridnene ko e nema smisla, jer mrežama koje su danas u upotrebi nije

mogu e loviti, a de se ne ulovi veliki udio juvenilnih primjeraka i primjeraka ispod

minimalne dozvoljene lovne dužine.

Izuzetno važne mjere regulacije ribolova su mjere prostorno-vremenske zabrane

ribolova, kojima se u odre enom vremenu i prostoru zabranjuju odre ene ribolovne

aktivnosti. Upravo ovakva regulacija ribolova pokazala se izrazito djelotvornom u

kanalskim podru jima hrvatskog teritorijalnog mora. Potpuna zabrana ribolova u

pojedinom podru ju odnosi se prvenstveno na zabranu neselektivnog ko arskog

ribolova, ali bi se mogli koristiti visoko selektivni ribolovni alati kao npr. pridneni

parangali ili vrše. Za Jabu ku kotlinu predlažu se dva tipa prostorno-vremenske

zabrane ribolova:

- sustav rotacije – Po ovom modelu su ekstrateritorijalne vode Jabu ke

kotline podijeljene u etiri površinski manje-više jednake zone; dvije zone su

u ZERPu (A i B), a dvije u talijanskom epikontinentalnom pojasu (C i D).

Naizmjeni no su za ko arski ribolov zabranjene po jedna zona u ZERPu i

talijanskom epikontinentalnom pojasu (A i C), dok se u druge dvije može

81

ko ariti (B i D). Nakon odre enog vremena (npr. godinu dana) dolazi do

rotacije (B i D zone su zatvorene, A i C otvorene) (Slika 59 a)

- sustav zona totalne zabrane ribolova („no take“ zone) – U ovom modelu

u podru ju ekstrateritorijalnog mora proglašava se podru je potpune

zabrane ko arenja na duži vremenski period. Važno je da ta zona bude

dovoljno velika kako bi navedena mjera imala željeni efekt, a to je da

postane podru je repopulacije pridnenih ribolovnih resursa, a preko kojeg e

se indirektno omogu iti i postepena regeneracija susjednih dijelova kotline.

Predlažu se tri varijante (Slika 59 b, c i d): 1) podru je ekstrateritorijalnog

mora koje okvirno ome uje izobata od 200 metara; 2) podru je postavljeno

uzdužno oko središnje linije i koje bi zahva alo približno jednake dijelove

ZERP-a i talijanskog epikontinentalnog pojasa; te 3) podru je oko granice

teritorijalnog mora oko Jabuke u širini od 10-12 NM.

a bA

B

C

D

dc

Slika 59. Razli iti prijedlozi prostorno-vremenske zabrane ko arenja na podru juJabu ke kotline

82

Osim uvo enja neke od predloženih prostorno-vremenskih zabrana ko arskog

ribolova, u ostalim dijelovima Jabu ke kotline koji se nalaze u ekstrateritorijalnom

moru, trebalo bi uvesti dodatne mjere vremenske zabrane ko arenja tri do etiri

dana tjedno (petak, subotu, nedjelju i eventualno ponedjeljak). Osim toga, u vrijeme

najintenzivnijeg nova enja gospodarski važnih vrsta trebalo bi uspostaviti zabranu

ko arskog ribolova, minimalno u trajanju od dva mjeseca. To no razdoblje u

kojem e se primjenjivati ova zabrana odredilo bi se na osnovu podataka dobivenih

znanstvenim monitoringom.

Uz prethodno predložene mjere regulacije ribolova i zaštite, neophodno je uspostaviti

permanentni me unarodni znanstveni monitoring šireg podru ja Jabu ke kotline i

to minimalno na sezonskoj osnovi. Na osnovu monitoringa davala bi se godišnja

ocjena stanja u Jabu koj kotlini, te bi se predlagale adekvatne mjere regulacije

ribolova i zaštite biološki obnovljivih resursa. Preduvjet uspješnog održivog

gospodarenja pridnenim biološkim resursima je, osim toga, i uspostava u inkovitih

mjera nadzora i kontrole ribolovnih aktivnosti u tom podru ju.

Kako je podru je Jabu ke kotline u razli itim geopoliti kim režimima (teritorijalno

more, ZERP, epikontinentalni pojas) i kako ribolov obavljaju flote razli itih država,

neophodno je osnovati me unarodno stru no tijelo koje e pratiti stanje bioloških

resursa i koordinirati mjere zaštite. U ovom tijelu bi se, osim predstavnika iz pojedinih

zemalja, nalazili predstavnici relevantnih me unarodnih organizacija kao što su FAO,

GFCM i SGMED.

Model rješavanja problematike zaštite resursa i mjera regulacije ribolova na podru ju

Jabu ke kotline trebao bi biti pilot projekt i primjer na koji e se na in u budu nosti

rješavati pitanje gospodarenja obnovljivim biološkim resursima u ekstrateritorijalnim

vodama Jadranskog mora na drugim osjetljivim podru jima kao što su npr. zapadna

obala Istre, otvoreno more ispred Dugog otoka i Palagruški prag.

83

Literatura

Bertrand, J. (1995) Campagnes internationales de chalutage demersal en

Mediteranee (MEDITS). Campagne 1994. Manuel des protocoles. Rapp. de Contract

EC-IFREMER-IEO-SIBM-NCMR (MED93: 020-018 006004): 27 p.

Ceriola, L., Ungaro N., Toteda F. (2006) Some information on the biology of Illex

coindetii Verany, 1839 (Cephalopoda, Ommastrephidae) in the South-Western

Adriatic Sea (Central Mediterranean). Fish. Res. 82: 41-49.

GMS-GRUND (Gruppo Metodologie Statistiche – GRU.N.D). (1998) Valutazioni

preliminari relative all’introduzione della taglia minima di 20 cm per il nasello nella

realtà della pesca a strascico italiana. Biol. Mar. Medit., 5(3): 140-155.

Grubiši , F. (1988) Ribe, rakovi i školjke Jadrana. ITRO “Naprijed”, Zagreb, pp. 239.

DemMon projekt (2004) Monitoring i gospodarenje demerzalnim resursima uz isto nu

obalu Jadrana, hrvatsko teritorijalno more. (voditelj Vrgo N.) Izvještaj, ribarstveno-

biološki dio. 1-213.

Fiorentini, L., Dremiere, P.Y. (1999) ESMED Efficacy and selectivity of trawl used for

the MEDITS project. Study proposal, No. 95/29: 118 p.

Juki , S. (1975) Ko arska podru ja u srednjem Jadranu. Acta Adriat., 17 (1): 1-86.

Juki , S., Piccinetti, C. (1981) Quantitative and qualitative characteristics of demersal

resources in the Adriatic Sea with some population dynamics estimates. FAO Rapp.

Pêches/FAO Fish Rep., (253): 73-91.

Juki -Peladi , S., Vrgo , N., Dadi , V., Krstulovi Šifner, S., Piccinetti, C., Mar eta, B.

(1999) Spatial and temporal distribution of some demersal fish populations in the

Adriatic Sea described by GIS technique. Acta Adriat. 40: 55-66.

84

Juki , S., Vrgo N., Krstulovi Šifner, S., Piccinetti, C., Marano, G. and Ungaro, N.,

(2000) Demersal resources of the Adriatic Sea: data comparison between two trawl

surveys carried out at fifty years period (Hvar 1948 expedition vs. MEDITS 1998

expedition). Fishery Research, 1106:1-10.

Karlovac, O. (1953) An ecolocical study of Nephrops norvegicus (L) of the high

Adriatic. Izv. rep. Rib.biol. Eksp.”Hvar” 1948-49, 5(2C): 1-50.

Piccinetti, C., Juki , S. (1988) Élaboration des donnés sur les ressources demersales

de la haute et moyenne Adriatique. FAO Fish. Rep., 394: 172-173.

Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru. N.N., 2006.

Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. N.N., 2006.

Péres, J.M., Gamulin Brida, H. (1973) Biološka oceanografija - Bentoska bionomija

Jadranskog mora, Školska knjiga, Zagreb.

Relini, G., Bertrand, J., Zamboni, A. (eds.) (1999) Synthesis of the Knowledge on

Bottom Fishery Resources in Central Mediterranean. Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1).

Šoljan, T. (1977) Ribarstveno-biološka ekspedicija m/b „Hvar“ u otvorenom Jadranu.

Izvj. Rib-Biol Exp „Hvar“ 1/1-29: 22 p.

Tonkovi , M. (2006) Biologija i dinamika populacije grdobine žutke, Lophius

budegassa, u Jadranskom moru. Disertacija. Sveu ilište u Zagrebu. 160 p.

Vrgo , N. (2000) Struktura i dinamika pridnenih zajednica riba Jadranskog mora.

Disertacija. Sveu ilište u Zagrebu. 198 p.

85

Vrgo , N., Arneri, E., Juki -Peladi , S., Krstulovi Šifner, S., Mannini, P., Mar eta, B.,

Osmani, K., Piccinetti, C., Ungaro, N. (2004) Review of current knowledge on shared

demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to Support

Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed

Technical Documents, 12: 1-91.

Vrgo , N., Peharda Uljevi , M., Krstulovi Šifner, S., Grubiši , L., Isajlovi , I.,

Maruši , I., Vlahovi , V. (2006) Eksploatacija pridnenim parangalima u otvorenom

Jadranu. Vip projekt. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

68 pp.

Zei, M., Sabioncello, I. (1940) Prilog poznavanju naselja bentoskih riba u kanalima

srednje Dalmacije. God. Oceanogr. inst. Kralj. Jugosl., 2:103-115.

Županovi , Š., Jardas, I. (1989) Fauna i flora Jadrana. Jabu ka kotlina. Logos, Split.

86

ZAPISNIK RADIONICE PROVEDENE U OKVIRU UNDP – COAST PROJEKTNOG

ZADATKA 3:

RIBOLOVNI RESURSI I PREPORUKE ZA ODRŽIVI RIBOLOV

U OTVORENOM SREDNJEM JADRANU

Radionica je održana 29. rujna 2008. godine u prostorijama Instituta za oceanografiju

i ribarstvo u Splitu.

Sudionici radionice su bili:

Prof. dr. sc. Nada Krstulovi , predsjednica Znanstvenog vije a, Institut za

oceanografiju i ribarstvo

Gojko Berlengi, voditelj Projekta COAST

Ognjen Škunca, zamjenik voditelja Projekta COAST

Doc. dr. sc. Nedo Vrgo , suradnik Projekta COAST za ribarstvo

Doc. dr. sc. Svjetlana Krstulovi Šifner, voditeljica projektnog zadatka

Prof. dr. sc. Ivan Katavi , voditelj radne skupine za pripremu pregovora s EU za

ribarstvo

Ton i Božani , državni tajnik za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

ruralnog razvoja

Prof. dr. sc. Perica Cetini , pro elnik Sveu ilišnog studijskog centra za studije mora,

Sveu ilište u Splitu

Doc. dr. sc. Melita Peharda Uljevi , suradnica na projektnom zadatku

Igor Isajlovi , suradnik na projektnom zadatku

Ante Fabjani , predsjednik Ceha ribara, Hrvatska obrtni ka komora

Mr. sc. Lav Bav evi , na elnik za ribarstvo, Hrvatski zavod za poljoprivrednu

savjetodavnu službu

Vladan Boi , predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije,

Petar Baranovi , predsjednik Sindikata ribara Hrvatske

Mr. sc. Miro Ku i , predsjednik Udruge ribarstva, Hrvatska gospodarska komora

Josip Markovi , na elnik Odjela upravljanja resursima mora, Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja

Josip Fur i , Uprava ribarstva, Šibenik

Jenko Franceschi, Uprava ribarstva, Split

Dr. sc. Gorenka Sinov i , voditeljica Laboratorija za ribarstevnu biologiju,

gospodarenje pridnenim i pelagi kim naseljima, Institut za oceanografiju i ribarstvo

87

Doc. dr. sc. Svjetlana Krstulovi Šifner održala je prezentaciju tijekom koje je

opisano stanje i trendovi ribolovnih resursa otvorenog srednjeg Jadrana. Doc. dr. sc.

Nedo Vrgo je nakon toga izložio prijedlog preporuka za održivi pridneni ribolov u

tom dijelu Jadrana.

Na samom po etku diskusije sudionici radionice su se složili da je stanje ribolovnih

resursa u otvorenom srednjem Jadranu, poglavito u Jabu koj kotlini zabrinjavaju e i

da treba poduzeti hitne mjere kako bi se stanje pridnenih biozaliha poboljšalo.

Gospodin Baranovi je rekao kako smatra da je klju ni problem slaba selektivnost

pridnene povla ne mreže – ko e tipa „tartana“ koja se tradicionalno koristi u Jadranu,

te je neophodno ispitati druge konstrukcijske mogu nosti, obzorom da bi 10-20%

manje štetna mreža bila veliki uspjeh. Tako er je mišljenja da znanstveni monitoring

pridnenih bioloških resursa treba intenzivirati, a ribolovni napor i izdavanje licenci

staviti u odgovaraju e okvire.

Mr. sc. Ku i je iznio mišljenje da su u ovoj problematici klju ne povlastice, koje bi se

izdavale za izlovljavanje u osjetljivim podru jima, poput Jabu ke kotline.

Gospodin Božani je potvrdio kako je obavezna zaštita ovog dijala Jadrana, ali je

naveo i da nije siguran kako je smanjenje ribolovnog napora objektivno mogu e. Isto

tako, mišljenja je da hrvatski ribari nemaju interesa za povlasticama za rad u

otvorenom Jadranu, jer trenutno naši ribari izlovom na ovom podru ju zara uju

dvostruko manje, a troškovi su im ve i nego kada rade na drugim podru jima, pa bi

stoga trebalo razmišljati o sufinanciranju i kompenzacijama. Ova mjera bi mogla

zaživiti jedino ukoliko bi se ulovljena riba prodavala na jednom mjestu i pod istim

uvjetima koje imaju talijanski ribari.

Prof. dr. sc. Cetini je iznio mišljenje da zaštitu ovog dijela Jadrana treba provesti, po

mogu nosti s Talijanima, ali i neovisno o njima. Smatra kako je mreža tartana

mediteranskog tipa odgovorna za veliki udio nedoraslih primjeraka u ko arskim

lovinama, te kako bi promjenom konstrukcijsko-tehni kih obilježja mreže tj.

uvo enjem i primjenom dvodjelne pridnene povla ne mreže, koja se normalno koristi

u drugim morima za izlov škampa i osli a, udio juvenila bio za 30 do 40 % manji.

88

Cetini je rekao i da kvadratno oko i pove anje oka na postoje oj tartani ne bi

funkcionirali, jer donji dio mreže ne širi oko. Me utim, u raspravi koja se povela po

ovom pitanju, naglašeno je kako ne postoje znanstveno potkrijepljeni podatci o

efikasnosti ovog ribolovnog alata u Jadranu.

Prof. dr. sc. Katavi rekao je da je neophodno uložiti napor i usuglasiti se s

Talijanima, jer e u suprotnom uvo enje bilo kakvih mjera biti bez ikakvog efekta.

Dodao je kako nadzor nad ribolovnim aktivnostima primarno obavlja zemlja koja je

proglasila i ima suvereno pravo na odre eno podru je. U ZERP-u je to Hrvatska, ali s

talijanske strane suvereno pravo je ekološki svedeno, a ribolovno su to još uvijek

me unarodne vode.

Gospodin Fabjani je izložio stav kako je sustav rotacije pogrešna mjera regulacije

ribolova, jer na taj na in se samo premješta ribolovni napor umjesto da se smanjuje.

Smatra da je neu inkovito smanjiti napor tijekom cijele godine, te je puno u inkovitije

to napraviti 2-3 puta tjedno. Objasnio je i kako tartana nije selektivni ribolovni alat, ali

je mnogo bolja od danske ko e, koja je isprobana u Jadranu i lovi i do 40% manje

ribe. Dodao je da ukoliko bi se prešlo na rad s ovim tipom ko e, niti jedan ko ar ne bi

opstao. Osim navedenog, iznio je mišljenje kako bi trebalo smanjiti ribolovni napor

kroz snagu motora i broj radnih dana.

Mr. sc. Bav evi smatra kako Republika Hrvatska u pregovorima treba spomenut i

crno tržište, jer ukoliko se uvede sistem kvota, tj. ulova po brodu, Hrvatska e

propasti obzirom na podatke o ulovima koji su službeni. Rekao je i da treba inzistirati

na tome da se provjera lovina obavlja ne samo na otkupnim mjestima nego i na

brodovima, obzirom da u tom smislu EU omogu ava zlouporabu minimalnih lovnih

dužina.

Gospodin Boi ja rekao da je danska ko a, prema iskustvu hrvatskim ribara

neprimjerena, i da bi je trebalo usavršiti za uvjete u Jadranu što je skup i dugotrajan

proces. On smatra kako je najvažniji na in na koji se alat primjenjuje, odnosno snaga

motora. Dodao je i kako se slaže da sustav rotacija u ovom podru ju nije poželjna

mjera regulacije ribolova.

89

Gospodin Baranovi je naglasio kako je testiranje modifikacija ribolovnog alata

dugoro no neophodno i opravdano, obzirom na velike potencijalne prednosti mreže

poboljšanjih tehni ko-konstrukcijskih obilježja s jedne i velike nedostatke ko e koja

se u praksi koristi s druge strane.

Mr. sc. Bav evi je ponovno naglasio kako treba pokazati dobru volju da se problem

riješi bilateralno te je predložio da se pravilnikom redefiniraju zone otvorenog

srednjeg Jadrana, odnosno da jedna od njih, iz prakti nih razloga a u svrhu

gospodarenja, bude ograni ena samo na podru je Jabu ke kotline.

Gospodin Božani je potvrdio da mjere regulacije i zaštite u otvorenom dijelu

srednjeg Jadrana treba dogovoriti s Talijanima. Gospodin Fabjani je nakon toga

ponovio kako je efekt naših ribara u ZERP-u za 50% manji nego u u ribolovnim

zonama u teritorijalnom moru, na što je gospodin Božani nadodao da iz prakse zna

da bi, ukoliko bi se licence davale za rad isklju ivo u Jabu koj kotlini, interes

hrvatskih ribara bio nikakav.

Gospodin Markovi je iznio prijednlog da se odredii ribolovni napor na dan po brodu,

da se odredi koliko ko arica može biti na nekom terenu i time dodatno regulira

ribolovni napor, tj. da se odrede kvote dana za pojedini brod.

Prof. dr. sc. Katavi ja na kraju iznio stav kako mjere prostorno-vremenskih zabrana

treba podržati, ali ne i prijedlog zajedni ke baze podataka za sudionike ribolova u

otvorenom srednjem Jadranu, kao ni uvo enje licenci za ovo osjetljivo podru je.

U zaklju nom dijelu rasprave, svi sudionici skupa su studiju provedenu kroz ovaj

Projekt pozitivno ocijenili i složili su se da je problematika vrlo delikatna i složena, te

da e zahtjevati veliki angažman dionika ribarstva na svim razinama, ali isto tako su

se složili da je taj angažman neophodan ukoliko se želi osigurati zaštita i održivo

korištenje potencijalno obnovljivih pridnenih bioloških resursa u otvorenom srednjem

Jadranu.

90

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast