Sadržaj

Povratak tržišnog natjecanja u banakarskom sustavu pod nadležnost Agencije

Propise o regulaciji djelatnosti autoškola potrebno je mijenjati

Uvjetno odobrenje koncentracije koncerna Agrokor i Poslovnog sistema Mercator

Usvojena EU direktiva o naknadama štete

Francuski željeznički prijevoznik preuzeo obveze

Britanski opskrbljivač plinom kažnjen s 5,6 milijuna funti

Prvo izručenje zbog povreda prava tržišnog natjecanja

Google tuže zbog monopola u pretraživanju

svibanj 2014.

info

Postupak ocjene koncentracije OTP banke Hrvatska i Banco

Popolare Croatia koji je sredinom travnja zaključila odobrenjem koncentracije na prvoj razini, bio je prvi predmet iz područja ban-karstva koji je u cijelosti provela Agencija za zaštitu tržišnog na-tjecanja od kad je 1. srpnja 2013. preuzela nadležnost nad tržišnim natjecanjem u bankarskom su-stavu. Za razliku od američke i prakse u Europskoj uniji, bankar-

Povratak tržišnog natjecanja u banakarskom sustavu pod nadležnost Agencije

ski sustav u Hrvatskoj nikad nije bio izuzet iz područja primjene prava konkurencije dok je, pri-mjerice, u SAD-u primjena prava konkurencije potvrđena 40-tih, a u EU 80-tih godina 20. st. Među-tim, Hrvatsku je karakterizirala promjena nadležnosti institucija nad primjenom prava konkuren-cije u tom sektoru jednako kao i jedinstvenost modela nadzora koji je u primjeni bio punih 10 godina. Naime, od početka njezi-

vraćena Agenciji za zaštitu tržiš-nog natjecanja, kao općem tijelu za zaštitu konkurencije.

Talijanski model kao uzorModel kakav je u Hrvatskoj bio punih 10 godina prije punoprav-nog članstva u Uniji usporediv je s talijanskim modelom gdje je nadležnost nad primjenom prava konkurencije u bankovnome su-stavu od 90-tih godina do 2005. imala Centralna banka Italije. Nakon što je talijanska Central-na banka izgubila tu nadležnost, hrvatski je model predstavljao jedinstveno rješenje u okvirima Europske unije.

Njegova posebnost je pritom bila dodatno naglašena nakon što je nadležnostima Hrvatske na-rodne banke priključena i politi-ka zaštite potrošača – korisnika bankovnih i financijskih usluga. Tako su se od 2008., (formalno uređenje 2011.) u sektoru super-

vizije HNB-a našle prudencijalna supervizija zaštita konkurencije (tržišnog natjecanja) i zaštita po-trošača.

Faza konsolidacije sustavaBankarski sustav u Hrvatskoj u tom je razdoblju prošao fazu konsolidacije koju je obilježio val spajanja i preuzimanja (M&A) koji je uslijedio nakon nacionalne bankarske krize krajem 90-tih, a pratio je europske i globalne trendove M&A-a od kraja 20. st. Iako je konsolidacija doprinijela porastu mjera koncentriranosti sektora, analize i istraživanja su upućivala na unaprjeđenje kvali-tete usluga, porast ponude (i ra-znovrsnosti ) proizvoda i usluga, inovacije (kako u dijelu usluga, tako i u kanalima distribucije).

Do globalne financijske krize koja je od 2008. zahvatila i Hr-vatsku, i kretanje kamatnih stopa je upućivalo na rastući stupanj

Prvi postupak kojeg je s povratkom nadležnosti nad tržišnim natjecanjem u bankarstvu, u cijelosti provela Agencija bila je ocjena koncentracije OTP banke i BPC-a

nog funkcioniranja 1997. do 2002. nadležno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u bankarskom sustavu bila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Potom je, stupanjem na snagu Zakona o bankama u srpnju 2002., primjenu prava kon-kurencije u bankovnome sustavu u nadležnost preuzela Hrvatska narodna banka. Stupanjem Re-publike Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji 1. srp-nja 2013., nadležnost je ponovno

1.

financijski sustav usluge zakonodavstvo informacijska tehnologijabankarski sustav veliki poduzetnici

! Zeleno svjetlo za OTP i BPCAgencija odobrila koncentraciju kojom OTP banka Hrvatska stječe samostalnu kontrolu nad bankom Banco Popolare Croatia. Pravna i ekonomska analiza izrađena temeljem propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, a prema podacima iz prijave koncentracije i podacima HNB-a te uzevši u obzir strukturu i broj konkurenata na mjerodavnim tržištima, pokazala je kako nije izvjesno da će provedbom koncentracije doći do negativnih učinaka na tržišno natjecanje.

Štoviše, učinak koncentracije ogledat će se u povećanju konkurentskog pritiska na druge poduzetnike na mjerodavnim tržištima. Provedbom koncentracije dolazi do horizontalnog preklapanja na mjerodavnim tržištima prikupljanja depozita stanovništva te tržištu izdavanja kredita stanovništvu u Republici Hrvatskoj, no postkoncentracijski udjeli OTP na tim tržištima kreću se između 4 i 7 posto. Stoga je Agencija donijela odluku o dopuštenosti koncentracije na prvoj razini.

2.

financijski sustav zakonodavstvo veliki poduzetnici edukacijabankarski sustav prometne usluge

konkurencije u sektoru. Prateći sazrijevanje sustava, i aktivnosti HNB-a u primjeni prava kon-kurencije su se s kontrole kon-centracija pomicale prema spo-razumima i promicanju politike tržišnog natjecanja.

Pritisci krize su na europskoj razini potakli provedbu raznih oblika državnih potpora naci-onalnim bankama, uključujući i nacionalizacije (npr. Hypo Alpe-Adria-Bank AG iz Klagenfurta), što je dovelo do novih preuzi-manja (primjerice, preuzimanje Volksbank International) koja su se odrazila promjenama i na naci-onalnoj razini poput ulaska ruske Sberbank na hrvatsko tržište). Globalna zbivanja su ubrzala po-kušaje izgradnje nove financijske regulacije (baselski standardi) što je rezultiralo brojnim regu-latornim izmjenama koji su pred kreditne institucije kao reguli-rane subjekte stavljale sve veće zahtjeve.

Kontinuirana debata (u for-mi ekonomskih istraživanja) o odnosu stabilnosti i konkurenci-je bankovnoga sustava od 2008. dobiva novi smjer, uz sve nagla-šeniju potrebu ostvarenja učin-kovite konkurencije (effective competition) i primjenu bihe-vioralne ekonomije (behavioral economics) u odnosu na klasič-no shvaćanje o tome kako “ne može biti previše konkurencije”. Istodobno su predmeti LIBOR i EURIBOR, zbog izrazito visokih

kazni i uključenih banaka, potvr-dili nužnost dosljedne primjene prava konkurencije, neovisno o fazi konjukturnoga ciklusa dok se za probleme vezane uz multilate-ral-interchange-fee traži regula-torno rješenje.

U dijelu platnoga prometa projekt Single Euro Payments Area (SEPA) nije doveo do svih očekivanih učinaka (posebno u smislu integracije tržišta), pa se nastavlja s daljnjim izmjenama regulatornog okvira (nove direk-tive Payment Service Directive, Payment Accounts Directive...).

Oligopolna strukturaZa zaključiti je da su promjene u hrvatskom bankovnome sustavu bile značajne i izrazito dinamične iako je sustav bio i ostao oligopol-ne strukture. Kreditne institucije (pa tako i banke) koje posluju u Republici Hrvatskoj uglavnom su dijelovi velikih europskih financij-skih sustava. Na nacionalnoj razi-ni sustav je visoko kapitaliziran i stabilan, a pravila iz propisa o za-štiti tržišnog natjecanja su pozna-ta svim akterima u sustavu.

Povratkom nadležnosti, Agen-cija je zaokružila spektar svog djelovanja kao opće tijelo za zaštitu konkurencije. Ex ante re-gulacija ostaje na Hrvatskoj na-rodnoj banci, a nova regulatorna arhitektura koja nastaje na razini Europske unije upućuje na zaklju-čak da dolaze nove (i dinamične) promjene.

Agencija sve češće dobiva po-jedinačne upite poduzetnika

i građana vezano za obavljanje djelatnosti autoškola, a budući da je riječ o reguliranoj djelatno-sti na koju se primjenjuju propisi o sigurnosti prometa na cesta-ma nad kojima nadležnost imaju druga tijela javne uprave, Agenci-ja naglašava da u takvim slučaje-vima može postupati prije svega u odnosu na ocjenu podzakon-skih akata kojima je ta djelatnost uređena.

Ipak, Agencija ističe kako je u proteklih 10-tak godina u neko-liko navrata ukazivala na potrebu određenih izmjena podzakonskih akata koji uređuju djelatnost au-to-škola u dijelu koji je otvoren za tržišno natjecanje jer smatra da bi učinkovito tržišno natje-canje u toj djelatnosti za poslje-dicu imalo i pozitivan učinak na krajnje korisnike kroz kvalitetu i cijenu usluge.

U svim svojim očitovanjima Agencija je istaknula kako bi se, u skladu s ciljevima i politikom prava zaštite tržišnog natjecanja

svim zainteresiranim poduzetni-cima koji ispunjavaju kvalitativne kriterije (kako postojećim, tako i novim) trebao omogućiti ulazak i djelovanje na tom mjerodav-nom tržištu bez postavljanja do-datnih uvjeta ili kriterija kojima se administrativno ograničava broj poduzetnika na tom tržištu. Uvjeti za pristup i sudjelovanje poduzetnika trebali bi biti jed-naki za sve, neovisno o njihovoj veličini, a temeljni kriteriji trebali

bi biti kvaliteta, sigurnost i struč-nost obavljanja djelatnosti i pru-žanja usluga.

Agencija je također upozori-la kako ograničavajući učinak na tržišno natjecanje ima i obveza poduzetnika da primjenjuju je-dinstvenu cijenu određenu su-kladno izračunskim elementima u Pravilniku o jedinstvenim mi-nimalnim izračunskim elementi-ma vrijednosti nastavnog sata u autoškoli.

Propise o regulaciji djelatnosti autoškola potrebno je mijenjati Učinkovito tržišno natjecanje u dijelu u kojem je ta djelatnost na tržištu za posljedicu bi imalo i pozitivan učinak na krajnje korisnike kroz kvalitetu i cijenu usluge

! Očitovanja Agencije o djelatnosti autoškola

- Mišljenje iz 2005. na tada važeći Pravilnik o mreži i kriterijima o dovoljnom broju autoškola

- Mišljenje iz 2005. na tada važeći Pravilnik o jedinstvenim minimalnim izračunskim elementima vrijednosti nastavnog sata u autoškoli

- Očitovanje iz 2013. na Pravilnik o početnoj i periodičkoj izobrazbi vozača (Narodne novine, broj 78/09 i 39/12)

- Očitovanje iz 2013. na Pravilnik o mreži i kriterijima o dovoljnom broju autoškola iz 2013. koje je temeljem podneska jednog poduzetnika dostavila nadležnim ministarstvima

3.

veleprodaja prehrambena industrija energetika izdavaštvomaloprodaja distribucija

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uvjetno je odo-

brila koncentraciju koja nastaje stjecanjem kontrole koncerna Agrokor iz Zagreba nad Po-slovnim sistemom Mercator iz Ljubljane.

Učinci koncentracijeRiječ je o koncentraciji dva-ju poduzetnika koji raspolažu maloprodajnim mrežama na cje-lokupnom teritoriju Republike Hrvatske, a provedbom koncen-tracije doći će do preklapanja djelatnosti na mjerodavnom tr-žištu trgovine na malo mješovi-tom robom koje će osobito biti izraženo na području pojedinih županija. Istodobno, provedba koncentracije učinke će imati i na tržištu nabave roba.

Provedbom koncentracije Agrokorov povezani poduzet-nik Konzum će, kao vodeći po-duzetnik na tržištu maloprodaje, dodatno ojačati svoj položaj na području cijele Hrvatske uz po-

Uvjetno odobrenje koncentracije koncerna Agrokor i Poslovnog sistema Mercator Agrokor se obvezao na ispunjavanje strogih i obuhvatnih mjera i uvjeta za otklanjanje negativnih učinaka koncentracije na tržišno natjecanje koje se mogu grupirati u dvije kategorije – strukturne mjere i mjere praćenja ponašanja

maloprodaje. Sve to je osobito važno u kontekstu mogućeg za-tvaranja tržišta za konkurente te za kupce.

Stoga je Agencija koncentra-ciju dopustila samo uz obvezu Agrokora da će ispuniti vrlo stroge i obuhvatne mjere i uvjete za otklanjanje negativnih učinaka koncentracije na tržišno natjeca-nje. Uvažavajući zahtjeve Agencije, Agrokor je prijedlog mjera u više navrata modificirao i dopunjavao da bi, konačno, prijedlog od 25. veljače 2014. Agencija ocijenila realnim i dostatnim za uklanjanje negativnih učinaka koncentracije.

Dvije kategorije mjeraMjere prihvaćene u konačnom prijedlogu grupirane su u dvije kategorije:

a) strukturne mjere u obliku dezinvestiranja prodajnih obje-kata odnosno prodajnih mjesta sudionika koncentracije uz pre-cizno određene uvjete, s ciljem uklanjanja negativnih horizontal-

sljedično povećanje asimetrije tržišta. Osim toga, dodatno bi ojačala kupovna moć Konzuma u odnosu na dobavljače. Naime, Agrokor je vertikalno integrirani sustav koji, osim na tržištu trgo-vine na malo mješovitom robom, djeluje i na tržištima nabave.

Tržišna snaga Konzuma, kao dijela tog sustava i njegov utjecaj na mjerodavno tržište proizlazi i

iz činjenice da je istovremeno i dobavljač mješovite robe, gdje se kao kupci pojavljuju trgovci na malo koji su mu ujedno i konkurenti.

Ovom koncentracijom, s jedne strane bi dodatno ojačala

Agrokorova pregovaračka snaga u odnosu na dobavljače Konzu-ma, a s druge strane u odnosu na kupce proizvođačkog prehram-benog dijela koncerna.

To bi Agrokoru omogućilo prelijevanje ekonomske i tržišne snage s jednog tržišta na drugo te bi i na taj način moglo posred-no utjecati i na strukturu tržišta

26 PRODAVAONICA NA PODRUčjU GRADA ZAGREBA

19 u ZAGREBAčKOj žUPANIjI

51 PRODAjNO MjESTO U 13 žUPANIjA

AGROKOR MORA PRODATI:

4.

veleprodaja prehrambena industrija energetika izdavaštvomaloprodaja distribucija

Konzum Zagreb Remetinečki gaj 21 DKonzum Zagreb Ivana Šibla 18Konzum Zagreb Savska 85Konzum Zagreb Odvojak Radmanovačke ulice 2Konzum Zagreb Koturaška 49Konzum Zagreb Beethovenova 1Konzum Zagreb Maksimirska 17Konzum Zagreb Kraljevac 26Konzum Zagreb Petrinjska 38Konzum Zagreb črnomerec 12Konzum Zagreb Kozari bok bbKonzum Zagreb Radnička cesta 40aKonzum Zagreb Zagrebačka bbKonzum Zagreb Grižanska 1Konzum Zagreb Sveti Duh 57Konzum Zagreb Stenjevec 1Konzum Zagreb Tomašićeva 6Konzum Brckovljani Kralja Zvonimira 8Konzum Vrbovec Zagrebačka 25aKonzum Kupinec Trg Vladka Mačeka bbKonzum Krašić Strmac Pribički bbKonzum Velika Gorica Trg kralja Tomislava 9Konzum jastrebarsko Zrinski Frankopana 1Konzum Gorica Svetojanska Bukovac bbKonzum Samobor Gajeva bbKonzum jastrebarsko Prilipje bbKonzum Donja Kupčina Donja Kupčina 240aKonzum Varaždin Trg I. Perkovca 22Konzum Varaždin I. Meštrovića bbKonzum Ludbreg Trg kardinala Franje Kuharića 2Konzum Podevčevo Podevčevo 89Konzum Zamlaka Agrarna bbKonzum Trnovec Bartolovečki Radnička bbKonzum Varaždin Gortanova bbKonzum Varaždin Široke Ledine 2Konzum Varaždin Kačićeva 7Konzum Trnovec Bartolovečki Dravska bbKonzum Varaždin Svilarska 2aKonzum Gornje Ladanje S. Radića bbKonzum Svibovec Dravska bbKonzum Radovec A. Mihanovića 12Konzum Petrijanec V. Nazora 92Konzum Tužno Varaždinska 14Konzum Varaždin Đure Kuhara bbKonzum Otok Kralja Petra Krešimira IV 8Konzum Novska Trg Djure Szabe 2Konzum Okučani Ante Starčevića 3Konzum Karlovac Trg Petra Zrinskog 10

Konzum Korčula Trg matice Hrvatske bbKonzum Dubrovnik Zagrebačka 1Mercator Zagreb CASH&CARRY Getro črnomerecMercator Zagreb CASH&CARRY Getro Novi ZagrebMercator Zagreb CASH&CARRY Getro SesveteMercator Zagreb CASH&CARRY Getro VrbaniMercator Zagreb Market 83245 NehajskaMercator Zagreb Superet SavicaMercator Zagreb Supermarket ImportanneMercator Zagreb Supermarket MamuticaMercator Zagreb Supermarket RebroMercator Velika Gorica Supermarket Velika GoricaMercator Zaprešić Hipermarket Zaprešić Mercator Velika Gorica Samoposluživanje 6137 Velika Gorica Mercator Mraclin Samoposluživanje 6171 MraclinMercator Buševec Samoposluživanje 6172 BuševecMercator Kuce Samoposluživanje 6173 KuceMercator Velika Gorica Superet 6108 Velika GoricaMercator Velika Gorica Superet 6149 Velika GoricaMercator jastrebarsko Supermarket jastrebarskoMercator Ivanec Market 5515 Ivanec 76Mercator Lepoglava Market 5517 Lepoglava 78Mercator Sv. Đurđ Market 5523 Sv. ĐurđMercator Varaždin CASH&CARRY Getro VaraždinMercator Sisak CASH&CARRY Getro SisakMercator Rijeka CASH&CARRY Getro RijekaMercator Požega Hipermarket 82201 PožegaMercator Požega Market 83210 Požega ArslanovciMercator Požega Superet 83221 Požega MarketMercator Požega Superet 83225 Požega Babin VirMercator Đakovo Supermarket TC ĐakovoMercator Osijek Hipermarket MC OsijekMercator Našice Hipermarket 82235 NašiceMercator čakovec Market 5513 čakovec 09Mercator Hodošan Market 5519 HodošanMercator Kotoriba Market 5234 Kotoriba 82Mercator Koprivnica Supermarket TC KoprivnicaMercator Karlovac Hipermarket MC KarlovacMercator Karlovac CASH&CARRY Getro KarlovacMercator Poreč Supermarket 7905 PorečMercator Umag CASH&CARRY Getro UmagMercator Dubrovnik Supermarket TC župa DubrovačkaMercator Dubrovnik CASH&CARRY Getro DubrovnikMercator Nova Gradiška Superet 83205 Nova Gradiška centarMercator Slavonski Brod Supermarket 82215 Slavonski BrodMercator Slavonski Brod Superet 83207 Slavonski Brod tržnicaMercator Slavonski Brod Superet 83240 Slavonski brodMercator Bjelovar CASH&CARRY Getro Bjelovar

Lanac Grad Ulica i broj

LisTa prODavaOnica namijenjenih za DezinvesTiranje

Lanac Grad Ulica i brojnih učinaka koncentracijeb) mjere praćenja uvjeta

poslovanja u obliku mjera po-našanja Agrokora prema dobav-ljačima sudionika koncentracije, a osobito prema dobavljačima Mercatora-H, s ciljem uklanjanja negativnih vertikalnih učinaka koncentracije.

strukturne mjereNa području Republike Hrvatske Agrokor se obvezao dezinvesti-rati ukupno 96 prodavaonica iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora čiji ukupni prihod čini gotovo 60 posto prihoda Merca-tora-H iz 2012. godine.

Strukturne mjere su prije svega usmjerene na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju gdje je Konzum i prije koncentracije bio tržišni lider i gdje bi provedba koncentracije imala najznačajniji negativni učinak. Stoga će Agro-kor na području Grada Zagreba dezinvestirati 26 prodajnih mje-sta, a 19 na području Zagrebač-ke županije. U još 13 županija ukupno će biti dezinvestirano 51 prodajno mjesto.

rok za prodaju - šest mjeseciDezivestiranje podrazumijeva prodaju, raskid ugovora o zaku-pu ili davanje prodajnih mjesta u dugoročni zakup (na najmanje 10 godina, bez mogućnosti prije-vremenog otkaza). Dezinvestira-na prodajna mjesta Agrokor ne

može ponovo otkupiti ili uzeti u zakup prije isteka roka od pet godina od dana dezinvestiranja.

Rok za dezinvestiranje je šest mjeseci od dana preuzimanja kontrole nad Mercatorom.

Međutim, Agrokor će već po zaprimanju rješenja Agencije, da-kle, prije preuzimanja kontrole nad Mercatorom započeti s tra-ženjem tzv. unaprijed poznatog kupca spremnog na preuzimanje prodajnih mjesta.

Kupac ne smije biti osoba po-vezana s Agrokorom ili Mercato-rom ili članovima njihovih uprava i mora raspolagati s financijskim sredstvima na osnovu kojih se opravdano može pretpostaviti da će moći poslovati na tržištu. U slučaju da za pojedina pro-dajna mjesta postoji više kva-lificiranih ponuđača, prednost će imati neposredni konkurent na tržištu koji ponudi veću cije-nu ili ponuđač za stjecanje više prodavaonica.

Prodaju ili zakup Agrokor mora ponuditi po razumnoj cije-ni. To je cijena koja se ne smatra bagatelnom odnosno ne ukazuje na osnovanu sumnju na sklapanje štetnog ugovora u smislu odre-daba Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

zatvaranje – krajnja mjeraProdajna mjesta koja ne uspi-je dezinvestirati u roku od šest mjeseci od preuzimanja kontro-

le nad Mercatorom, Agrokor će ponuditi na prodaju ili davanje u zakup objavom javnog oglasa u najmanje jednoj nacionalnoj op-ćeinformativnoj dnevnoj ili tjed-noj tiskovini te u najmanje jednoj regionalnoj općeinformativnoj dnevnoj ili tjednoj tiskovini, naj-čitanijoj u županiji i/ili gradu u kojem se nalaze prodajna mjesta predložena za dezinvestiranje. Oglas će u naredne tri godine ponavljati svakih šest mjeseci.

Ponuda za prodaju ili davanje u zakup bit će sve vrijeme dostu-pna i na otvornim (homepage) službenim mrežnim stranicama Agrokora, Konzuma i Mercato-ra-H. U slučaju objektivne ne-mogućnosti prodaje ili davanja u zakup, Agrokor može u roku od tri mjeseca po isteku roka za de-zinvestiranje promijeniti namjenu prodajnih mjesta.

Kao krajnju mjeru, sva prodaj-na mjesta koja nisu prodana, dana u zakup ili prenamijenjena za dru-gu djelatnost, Agrokor mora za-tvoriti u roku od mjesec dana od isteka roka za promjenu namjene i ne smije ih ponovo otvoriti prije isteka roka od pet godina.

Mjere praćenja ponašanjaAgrokor je vertikalno integrirani sustav koji se istovremeno pojav-ljuje i kao dobavljač vlastitih pro-izvoda konkurentima Konzuma i kao prodavatelj vlastitih proizvo-da u prodajnoj mreži Konzuma. U određenim grupama tih proizvo-

5.

veleprodaja prehrambena industrija energetika izdavaštvomaloprodaja distribucija

STRUKTURNE MjERE DEZINVESTIRANjE 96 PRODAjNIH OBjEKATAMjERA PONAŠANjA AGROKORA PREMA DOBAVLjAčIMA SUDIONIKA KONCENTRACIjE

!da Agrokor ima i značajan tržišni udjel. Stoga je Agencija zaključila kako strukturne mjere dezinve-stiranja same nisu dostatne da se njima u dovoljnoj mjeri ograniči dodatno jačanje kupovne moći Konzuma na maloprodajnom tr-žištu.

Takvo jačanje moglo bi utje-cati na smanjenje dostupnosti (plasmana) na policama Konzuma proizvoda onih poduzetnika koji nisu u sastavu koncerna Agrokor jer bi moglo doći do prelijevanja tržišne snage s tržišta na kojima su proizvođači iz koncerna Agro-kor prisutni kao dobavljači proi-zvoda mješovite robe.

Kako bi otklonio te učinke, Agrokor se obvezao na prihva-ćanje mjera praćenja ponašanja čija je prvenstvena svrha zaštita dobavljača Mercatora-H i mo-gućnost ulaska i/ili širenja kon-kurencije na policama Konzuma u odnosu na ključne kategorije

ma proizvodna društva iz grupe Agrokor imaju visok tržišni udjel (iznad 40 posto), omogućiti izlo-ženost njihovih proizvoda na 30 posto police, i to pod uvjetima koji nisu lošiji od onih koje Kon-zum u odgovarajućoj grupi pro-izvoda odobrava konkurentima tih dobavljača u svojoj prodajnoj mreži

rokovi i nadzorRokovi u kojima Agrokor mora izvršiti mjere na koje se obvezao u pravilu teku od tzv. Početnog dana, odnosno od dana stjeca-nja kontrole nad Mercatorom, o čemu u roku od 48 sati mora izvijestiti Agenciju. Iznimno, rok za pronalaženje tzv. unaprijed poznatog kupca počinje teći s danom zaprimanja rješenja Agen-cije. Provedbu mjera nadgledat će povjerenik.

Povjerenika će imenovati Agencija na prijedlog Agrokora. Za povjerenika može biti pred-ložena fizička ili pravna osoba, koja nije personalno ni kapitalno povezana sa sudionicima koncen-tracije i posjeduje potrebne kva-lifikacije.

Ta osoba ne smije biti ili po-stati izložena sukobu interesa. Povjerenik kojeg odobri Agencija će poslove praćenja i izvještava-nja obavljati temeljem neopozi-vog mandata i bez ikakvog utjeca-ja od strane podnositelja prijave koncentracije ili s njime poveza-nih poduzetnika.

proizvoda proizvođača iz sastava koncerna.

Zaštita dobavljačaU prodavaonicama formata hi-permarket i supermarket prodaj-ne mreže Mercatora-H, tijekom najmanje tri godine od dana stje-canja kontrole nad Mercatorom, svakom od pet najvećih dobavlja-ča Mercatora-H omogućit će se izloženost na polici za tri njiho-va najprodavanija proizvoda pod sljedećim uvjetima:

a) dobavljačima koji su isto-vremeno dobavljači Mercatora-H i Konzuma u odgovarajućoj kate-goriji proizvoda, izlaganje na po-lici bit će omogućeno pod uvje-tima koji nisu lošiji od onih koje Konzum u vlastitoj prodajnoj mreži odobrava njihovim konku-rentima

b) dobavljačima koji su isklju-čivo dobavljači Mercatora-H (a ne i Konzuma), izlaganje na polici bit će omogućeno pod uvjetima koje ti dobavljači u odgovarajućoj grupi proizvoda imaju sa Merca-torom-H na dan stjecanja kon-trole. Ti će se uvjeti primjenjivati na rok ne kraći od jedne godine, a nakon toga pod uvjetima koji nisu lošiji od onih koje Konzum u vlastitoj prodajnoj mreži odobra-va njihovim konkurentima.

Osim toga, Agrokor se ob-vezuje da će u Konzumovim hi-permarketima i supermarketima kroz najmanje tri godine od stje-canja kontrole nad Mercatorom, najmanje trojici konkurenata u segmentima proizvoda u koji-

! Prilika za konkurenteOcjena je Agencije da se provedbom mjera za uklanjanje negativnih učinaka ove koncentracije neizravno postižu i pozitivni učinci na tržišno natjecanje i interese potrošača. Naime, mjerama praćenja poslovanja novog gospodarskog entiteta u određenoj mjeri se omogućava ulazak odnosno širenje ponude konkurencije na policama Konzuma u odnosu na ključne proizvode društava iz sastava koncerna. S druge strane, dezinvestiranjem značajnog broja prodajnih mjesta različitih formata ograničava se tržišna snaga novog gospodarskog entiteta, a istodobno se konkurentima Konzuma daje prilika da preuzimanjem ponuđenih prodajnih mjesta povećaju svoj tržišni udjel i prisutnost na tržištu.

KRAjNjA MjERA: SVA PRODAjNA MjESTA KOjA NISU PRODANA, DANA U ZAKUP ILI PRENAMIjENjENA, MORAjU SE ZATVORITI NA NAjMANjE PET GODINA

!

6.

međunarodni odnosi veliki poduzetnici edukacija znanostzakonodavstvo sudstvo

Europski parlament je 17. trav-nja 2014. usvojio je prijedlog

EU Direktive o pravilima za na-knade štete zbog kršenja odredbi propisa o tržišnom natjecanju u EU.

Svrha Direktive je omogućiti građanima i poduzetnicima lakše ostvarivanje kompenzacije štete od sudionika zabranjenog kartel-nog dogovora. Prema Direktivi, pojedinci i poduzetnici kojima zbog kršenja prava tržišnog na-tjecanja nastupila šteta, imaju mo-gućnost zatražiti naknadu štete zbog stvarnog gubitka, te gubitka profita i dobiti, bez obzira jesu li direktni ili indirektni kupci.

Najvažnije odredbe Direktive su: pravo na punu kompenzaciju Svaka osoba koja je pretrpjela štetu zbog kršenja prava tržišnog natjecanja mora imati pravo na punu kompenzaciju koja uključu-je stvarni gubitak, gubitak profita i kamate od trenutka nastanka štete do trenutka kada je šteta isplaćena.Otkrivanje dokaza Nacionalni sudovi imat će ovlast odrediti otkrivanje dokaza koji trebaju biti specifično i usko ve-

Usvojena EU direktiva o naknadama štete

zani uz poštivanje načela propor-cionalnosti i zaštite povjerljivih informacija.pristup spisu predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjecanja Određuje granice otkrivanja do-kaza direktno iz spisa predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjeca-nja. Zbog potrebe da određeni dokumenti u potpunosti zaštite od otkrivanja, ta je odredba pred-stavljala posebno problematično područje.

Stoga je prihvaćeno da se od otkrivanja izuzmu izjave poduzet-nika (pokajnika) koji je tijelu za zaštitu tržišnog natjecanja pod-nio prijavu za oslobođenje od sankcije zbog dostave relevantnih dokaza za utvrđivanje kartela i izjave dane u postupku nagodbe. Nakon dovršetka postupka pred tijelom za zaštitu tržišnog natje-canja, nacionalni sudovi moći će odrediti koje je ostale dokumente iz spisa predmeta moguće otkriti. Ovom se odredbom ne zadire u europske i nacionalne propise o zaštiti internih dokumenata i ko-munikaciji između tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.Učinak nacionalnih odluka

odgovornostPredviđa se solidarna odgovor-nost svih kršitelja propisa za na-stalu štetu slijedom koje tužitelj može zatražiti naknadu štete od bilo kojeg sudionika kartela. Iznimka je prijavitelj za oslobo-đenje koji ima obvezu nadokna-diti štetu samo svojim direktnim i indirektnim kupcima i drugim žrtvama, ali samo onda kada se naknada štete ne može realizirati od ostalih članova kartela

Iznimka su mali i srednji po-duzetnici koji će biti odgovorni samo svojim direktnim i indirek-tnim kupcima i to pod uvjetima da je njihov tržišni udjel na mje-rodavnom tržištu u vrijeme po-vrede manji od pet posto te da bi primjena redovitog pravila o za-jedničkoj i solidarnoj odgovorno-sti ugrozila gospodarski opstanak malog poduzetnika.

Uvedena je i dobrovoljna kompenzacija koja omogućuje da se ostvari rano plaćanje naknade štete te da se to bude olakotna okolnost kada tijela za zaštitu tržišnog natjecanja utvrđuju vi-sinu sankcije. Direktiva uređuje i pitanje daljnjeg prenošenja štete, kvantifikaciju štete te nagodbe.

Pojedinci i poduzetnici kojima je zbog kršenja prava tržišnog natjecanja nastupila šteta, imaju mogućnost zatražiti naknadu štete zbog stvarnog gubitka, te gubitka profita i dobiti, bez obzira jesu li direktni ili indirektni kupci

Konačne odluke tijela za zašti-tu tržišnog natjecanja kojima je utvrđena povreda tržišnog natje-canja, pred sudovima će biti biti predstavljene najmanje kao pri-ma facie dokaz da je povreda pra-va tržišnog natjecanja nastala te se mogu ocjenjivati kao svi drugi materijalni dokazi koje dostavlja-ju stranke. To predstavlja konačan kompromis oko sporne odredbe o učinku odluka nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. pravila o zastariOdređuju rok zastare na pet go-dina od povrede, ali kao minimum jer Direktiva ostavlja mogućnost da taj rok zastare u državama čla-nicama bude i duži.Zajednička i solidarna

! Povjerenik Almunia zadovoljan DirektivomPovjerenik EU za tržišno natjecanje izrazio je zadovoljstvo usvajanjem teksta Direktive te naglasio kako će Direktiva pomoći da se pravo na naknadu štete napokon počne provoditi u praksi. Podsjetio je i kako je Sud EU žrtvama povreda propisa o tržišnom natjecanju priznao pravo na naknadu štete, ali je uslijed procesnih zapreka u različitim nacionalnim zakonodavstvima država članica i pravne nesigurnosti, vrlo mali broj žrtava kompenzaciju i ostvari.

OD DANA OBjAVE DIREKTIVE, čLANICE ćE IMATI DVIjE GODINE ZA TRANSPOZICIjU DIREKTIVE U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO

!

Zbog propusta u postupcima moguće promjene operato-ra i obnove postojećih ugovo-ra, britanski opskrbljivač plinom British Gas Business dobio je kaznu u iznosu od 5,6 milijuna funti.

Britanski regulator Ofgem je tijekom istrage utvrdio da je British Gas spriječio oko 1200 poduzetnika (od čega su većina bili mikro-poduzetnici) da pro-mijene operatera i nije ih obavi-jestio da njihov ugovor uskoro istječe. Zbog toga poduzetni-cima nije bilo omogućeno da potraže moguću bolju ponu-du kod drugog operatera nego su nastavili koristiti usluge Bri-tish Gasa po istim ili čak lošijim uvjetima. Tijekom istrage British Gas je u potpunosti surađivao te tako izbjegao i mnogo veću kaznu.

Francuska agencija za zaštitu tr-žišnog natjecanja je nakon pro-vedene istrage utvrdila da je SNCF, francuski nacionalni že-ljeznički poduzetnik u vlasniš-tvu države, putničkim agencija-ma koje distribuiraju karte za vlak nametnuo nejednake ta-rifne uvjete, različite postup-ke plaćanja i naplate te je povrh toga, svojoj podružnici voyages-sncf.com omogućio pristup so-fisticiranijoj tehnologiji.

SNCF je predložio dese-tak obveza kojih će se držati kako bi se osiguralo da različi-te putničke agencije imaju slič-ne uvjete kao i njegova podruž-nica voyages-sncf.com. SNCF se obvezao primjenjivati iste uvje-te za voyages-sncf.com i slič-ne putničke agencije u pogledu provizije koje dobivaju od pro-daje karata za vlak, da će put-ničkim agencijama omogućiti da koriste iste obračunske jedini-ce koje su na njihovim internet-skim stranicama i da će smanjiti troškove vezane uz pristupanje neobrađenim podacima.

Odluke i mišljenja AZTN-a objavljene u travnju 2014.

• Hrvatski Telekom, Zagreb i OT-Optima Telekom, Zagreb – Rješenje o uvjetno dopuštenoj koncentraciji

• Agrokor, Zagreb i Poslovni Sistemi Mercator, Ljubljana, Republika Slovenija – Rješenje o uvjetno dopuštenoj koncentraciji

• AZTN protiv Primacošped, Zagreb inicijativa poduzetnika Trast d.d., Split za pokretanje postupka utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja – Rješenje o odbacivanju inicijative

• OTP banka Hrvatska, Zadar i Banco Popolare Croatia, Zagreb – Ocjena dopuštenosti koncentracije na prvoj razini

• AZTN protiv čistoća, Zadar – temeljem inicijative Z.O. iz Zagreba radi utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja – Rješenje o odbacivanju inicijative

• Ministarstvo financija – Konačni prijedlog Zakona o factoringu – Mišljenje

• Poslovno-inovacijska Agencija Republike Hrvatske Bicro – Program potpora za poticanje inovacijsko-tehnologijskog sustava – Mišljenje

Britanski opskrbljivač plinom kažnjen s 5,6 milijuna funti

Francuski željeznički prijevoznik preuzeo obveze

7.

energetika plinsko poslovanje inovacijeinternetsko poslovanje željeznički promet maloprodaja

Američkom ministarstvu pra-vosuđa iz Njemačke je izručen bivši direktor talijanskog pro-izvođača crijeva za transport nafte od tankera do mjesta skladištenja, optužen za namje-štanje cijena.

Romano Pisciotti, talijanski državljanin, izručen je iz Nje-mačke zbog optužbi da je su-djelovao u namještanju ponu-da, dogovaranju cijena i podjeli tržišta za predmetne proizvo-de koji se prodaju u SAD-u, što je u obje zemlje kazneno djelo.

Ako bude proglašen kri-vim, mogao bi dobiti maksimal-no 10 godina zatvora i milijun američkih dolara kazne. Ovo izručenje pokazuje povećanje globalnog trenda prema krimi-nalizaciji kartela, a izručenje je prvo takve vrste.

Udruga potrošača je protiv Googla je pred sudom u Ka-liforniji podigla tužbu zbog monopola u mobilnom pre-traživanju interneta.

Korisnik uređaja koji ko-risti Android operativni su-stav u svojoj tužbi navodi da je Google zlouporabio svoju tržišnu snagu kako bi prisilio proizvođače ručnih mobilnih uređaja koji koriste operativ-ni sustav Android da potroša-čima također ponude i Goo-gle-ove aplikacije.

Google je pod sumnjom da je od proizvođača kao što je npr. Samsung zahtijevao da od njega preuzima i manje popularne aplikacije, kako bi koristili i omiljene aplikacije korisnika, kao što je YouTube, čime je smatra podnositelj tužbe, održavao i proširivao svoj monopol.

Inače, u zadnjem tromje-sečju 2013., 78 posto svih ko-risnika pametnih mobilnih telefona imalo je operativni sustav Android.

Prvo izručenje zbog povreda prava tržišnog natjecanja

Google tuže zbog monopola u pretraživanju

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Savska cesta 41, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 617 64 48, fax: +385 1 617 64 50, www.aztn.hr, agencija.ztn@aztn.hr

Uredništvo: Snježana Vujisić Sardelić, Savjetnica za komunikacije AZTN-a snjezana.vujisic@aztn.hr

mr. sc. Branimira Kovačević, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju branimira.kovacevic@aztn.hr

Tatjana jakovljević, voditeljica Odjela za politiku i promicanje tržišnog natjecanja tatjana.jakovljevic@aztn.hr

dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur, zamjenica voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju mirta.kapural@aztn.hr

Marija Sabljak, stručna referentica Odjel za međunarodnu suradnju marija.sabljak@aztn.hr