insait: png 144 ples - wantok...

27
Namba 2049 Desemba 5 - 11 , 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol Insait: 2014 bai yia bilong wokim ol rot long Goilala - Mona - P2 UPR sanapim Iduhu long Kairuku Hiri.. Madang Open Bai -Ileksen kauntin bai stat nau - P3 Malti bilien Kina Wel Pam projek bai kamap long Sepik - P4 Amerika sapotim mangro projek long Nu Ailan... - P6 Polis paitim man long Sir John Guise stedium - P7 PNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen long wol na i stap daunbilo wantaim ol bikpela korap kantri bilong Afrika. Wanpela ripot bilong 2013 Corrup- tion Perception index (CPI) i soim PNG i stap long 144 ples namel long 177 kantri long wol we wok painim i bin kamap. Siaman bilong Transparensy inter- national PNG (TIPNG) Lawerence Stephens i tok dispela i no soim tru kala olsem PNG i pulap long ol ne- turel risos. Em i tok PNG i gat planti kago na mani tasol pasin korapsen i bikpela tumas. Mista Stephens i tok kantri i mas i gat bikpela komitmen long stretim sistem bilong gavman long pait agensim korapsen. Em i tok sapos dispela i no kamap bai ol pipel i kisim taim na besik sevis bai no inap go long ol pipel. I go moa long pes 2 Stanley Nondol i raitim (L-R) Minista bi- long Helt na HIV/AIDS, Michael Malabag I sekan wantaim Peter Graham, Sif Ek- seketiv Opisa bi- long Esso Highlands long taim bilong opim PNG Helt Stekholda kibung Poto: LNG Lukim stori long pes 9

Upload: vodung

Post on 03-May-2019

293 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Namba 2049 Desemba 5 - 11 , 2013 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

Insait:2014 bai yiabilong wokimol rot longGoilala - Mona- P2

UPR sanapimIduhu longKairuku Hiri..Madang Open Bai-Ileksen kauntinbai stat nau - P3Malti bilienKina Wel Pamprojek baikamap longSepik - P4Amerika sapotimmangro projeklong Nu Ailan...- P6Polis paitim manlong Sir JohnGuise stedium- P7

PNG 144 ples long korapsenPAPUA Niugini i gat nem nogutlong pasin korapsen long wol na istap daunbilo wantaim ol bikpelakorap kantri bilong Afrika. Wanpela ripot bilong 2013 Corrup-

tion Perception index (CPI) i soimPNG i stap long 144 ples namel long177 kantri long wol we wok painim i

bin kamap.Siaman bilong Transparensy inter-

national PNG (TIPNG) LawerenceStephens i tok dispela i no soim trukala olsem PNG i pulap long ol ne-turel risos. Em i tok PNG i gat plantikago na mani tasol pasin korapsen ibikpela tumas.

Mista Stephens i tok kantri i mas igat bikpela komitmen long stretimsistem bilong gavman long paitagensim korapsen. Em i tok saposdispela i no kamap bai ol pipel i kisimtaim na besik sevis bai no inap golong ol pipel.

I go moa long pes 2

Stanley Nondoli raitim

(L-R) Minista bi-long Helt naHIV/AIDS, MichaelMalabag I sekanwantaim PeterGraham, Sif Ek-seketiv Opisa bi-long EssoHighlands longtaim bilong opimPNG HeltStekholda kibungPoto: LNG

Lukim storilong pes 9

Page 2: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

P2 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 niusTeksim Wari, Tingting,Painim Pren, Wantok o

Pas bilong yu i kam nau..

Digicel namba:7235 6149

Dia Wantok Niuspepa, nem bilong miAbstor Ingema. Krismas bilong mi 18 nami skul long Raikos Sekendori longMadang Provins. Mi laik prenim wanpelameri wankain krismas olsem mi. Plisringim mi long dispela fon namba 72814066 sapot yu gat laik.

Tuko Simo – Madang, 30/11/2013

Dia Wantok Nius, mi Mope Judas bilongKaiteba long Galp Provins. Mi kam longpoor famili na mi laik putim nem bilong milong Wantok Niuspepa bai ol meri i gatlaik ken ringim mi long fon namba 71484631. Tenk yu na lukim

Dia Wantok Niuspepa, Provins KeremaDistrik, Malalaua, Titikaini Wod wan,Kaunsela – Taure Lakakamu. Mi NebnaMitope. Mi wanpela lida, i laik tokim olMangi na yangpela meri olsem, yupelanoken mekim nabaut. Yupela i mas stapisi o stap gut, wankain pasin mi bin mekimna mi kamap lida pinis olsem na mi laikskulim yupela ken. Tenk long yupela ol-geta.

Dia Wantok Nius, mi Nathan Muldik. Nami gat 21 krismas, mi bilong Madang nawanpela kompyuting sumatin bilong Trop-ical Gem. Mi laikim wanpela poromeri bi-long Vanimo na mitupela ken marit nastap wantaim. Plis husat i gat laik ringimmi long dispela namba 7272 1997. TenkWantok Niuspepa.

Dia Wantok Niuspepa, Olgeta taim olgutpela sitisen pipel bilong PNG i savekisim taim long ol man i save dring hom-bru o kukim hombru na salim. Gavman isave lusim bikpela mani bilong divelopimkantri PNG na i no save pinis. Plis em isi tru long stopim. Sapos gavmani stopim bia long ol autlet sop o suga longhap long provins inap sikis mun o wan-pela yia bai gavman i lukluk long kraimreit bilong hombru long kantri PNG embai pinis.

Sangu – Mendefasii, KapaKavieng NIP

I kam long pes 1

PNG kisim 144 ples long korapsenMista Stephen i tok i

gat nid bilong gutpelapolitikel disisen o poli-tikel wil long olgeta si-tisen na gavman longpait agensim korapsen.Long 2013, CPI i

putim PNG long 144ples long 177 kantri nakisim 25 poin long 100.Iran, Nigeria,Ukraine,Central African Republicna Cameroon tu i staplong 144 ples wantaimPNG na long 25 poin.Ol sampela kantri

long Afrika i bin gatbikpela risos bipo olsemPNG tasol pasin ko-rapsen i kilim dai na nauol i stap turangu laip.Populesen bilong ol igro go bikpela milien naol i bungim planti hevi.PNG i no ken go longwankain rot.New Zealan na Den-

mark i stap long nambawan ples na kisim 91poin.Australia na Canada i

stap long 9 ples wan-taim US long 19 ples naJapan long 18 ples. Ol31 kantris stap bihainlong PNG em ol Afrikakantri.Mista Stephen i tok

em hat tru long mekimwok painim long ko-rapsen na mekim savelong ol korap lain. Pab-lik o gavman bodi i maskamap ples klia longwok bilong ol.Mista Stephen i tok

em i gutpela long PNGgavman i laik kamapimlo bilong ICAC long paitagensim korapsen na tukamapim EITI longmenesim risos. Dispelai ken helpim long dau-nim pasin korapsen.Tasol i gat bikpela nidlong politikel wil i stapyet.TIPNG siaman i tok

gavman i mas strongimwok bilong kot, polis,odita na ObusmenKomisin long givim moa

pawa na risos long ol iken wok gut long karimaut lo long daunim ko-rapsen long intanesenellevol.Ol katri olsem North

Korea, Somalia naAfghansitan i stap longlas ples wantaim 8 poinbikos ol lida i no gatakauntabiliti na pablikinstitusen i no wok gut.TIPNG i gat bilip

olsem PNG bai kisimgutpela poin sapos gut-pela disisen i kamaplong givim ol investastrong na gavman i bi-hainim gutpela rot aninitlong lo long givim wokkontrak na ol arapelabisnis dil bilong gav-man.TIPNG i tok, PNG i

gat ol sampela gutpelalo insait long wol i staptasol ol dispela lo i nosave wok.TIPNG i tok i gat

bikpela hevi long ol gav-man bodi karim aut lo

na tu i no gat bikpelapolitikel wil long gavmanlong bikpela na lilkliklevol wantaim na mekimkorapsen i stap yet na igro.TIPNG i tok i gat

bikpela nid long stopimol lain i stap na amamaslong pasin korapsen.Sapos PNG i no mekimol dispel samting baikantri i stap long las pleswantaim ol arapelakantri long wol long ko-rapsen.CPI em ol riopt ol i

putim wantaim ol data ikam long ol bikpela or-genaisen we stap nawok long ol kantri na isikelim wok bilong kantriol i stap long en.Infomesen bilong

PNG i kam long Bertels-mann FoundationTransfomation index,Political Risk Service in-ternationsl Country RiskGuide, World Bank naGlobal insight CountryRisk.

2014 bai yia bilong wokimol rot long Goilala - Mona

Aksie Akibiang i raitim

Memba bilong Goilala Hon.Daniel Mona i tok 2014 em yiabilong wokim ol rot insait longGoilala District. Em i tok em baiputim olgeta risoses bilong emlong stretim Mona haiwe statlong Pot Mosbi i go long Tapinina joinim wantaim nupela rot i goolgeta long Woitape.I nogat rot sistem long Woitapei kam long Tapini o ol arapelaples. Wotape i konek wantaimausait wol wantaim balus na busrot. Dispela toktok bilong memba imekim ol manmeri i paitim hanna sigaut antap moa. Hon. Daniel Mona i wokim dis-

pela toktok long 14 mail ausaitlong Mosbi siti long liklik plesTuburu long Lowa Sogeri LLG.Mr. Mona i bin wanpela speselges long witnesim ol lida na sifbilong Woitape LLG husait i binwokim wanpela spesel seremonilong givim Woitape LLG presi-

den Mr. Joe Geru i go long Sen-tral Provisel Gavaman naGoilala memba long ol i ken wokbung wantaim long kisim ol sevi-sis i go long Woitape.“Mi bin sapotim kausil ileksen

long Goilala long makim ol gut-pela lida long wok wantaim nami save mi bai wok wantaimPresiden Joe Geru long bringimsenis i go long Woitape naGoilala. Long mekim ol polisi na 5 yia

plan bilong Goilala em PraimMinista Hon.Peter O’Neill i binlonsim long mun Septemba2013 mi laik toksave tu long olpablik sevan long wokim wok bi-long ol. I nogat moa taim long stap

long Mosbi na kisim fotnait. Ol-geta i mas beis long Goilala nawok. Husait i laik smat baimipela i pinis ol.” Mr. Mona i tok.Mr. Mona i tok tu olsem,

“Planti man i wok long mekimkainkain toktok long sosel midiaFacebook olsem mi paulim moni

na nogat wok i kamap. Dispelaol man i no stap long ples longlukim wanem wok mipela iwokim. Dispela ol lain i gat politikel

asenda. Nogat man bai stopimyu, yu laik salens long kisimmemba, taim bilong ileksen baikamap bihain long faivpela yia,yu ken salens na pawa i staplong ol manmeri long makim yu. No ken hait na wokim giaman

toktok long sutim bel bilong ollida na giamanim ol ples man.Yu man tru kam na givim idia nasave bilong yu na mipela wokwantaim long bringim sevis i golong ol ples”.Mr. Mona i tok em bai no inap

bisi long ol dispela kain toktok bi-long ol man, em bai stap wan-taim faiv yia plen bilong em nakirapim ol wok em i plen longem. Wotiape rot bai namba wan na

i gat ol narapel prosek olsem nu-pela Fatima Hai Skul we Ne-

senel Edukesen Dipatmen igivim tok orait na em i putimK250,00.00 mani pinis long sta-tim. Bai em i wok strong long ol

dispela wok i mas kamap na emlaik ol olgeta pablik sevan i wokklostu wantaim em, ol LLG pres-idens na kaunsila.Planti ol kaunsila bilong

Goilala Distrik, Presiden bilongKoiari LLG Mr. Jon Haoda, CEObilong Member, Mr. Jon Monana planti narapela lida i witnesimdispela seremoni i amamas longol toktok bilong memba na toklong givim sapot bilong ol. Ol Goilala komyuniti long Pot

Mosbi stat long Hanubada i goantap long Sogeri tu i bin kamstap long dispela bung na iwelkamim olgeta toktok. Kain kain danis, bras ben na

pilai tu i bin kamap na ol i kilimnainpela pik na wokim bikpelakaikai long makim dispela de.

Ol sekonderi skul long Ialibu-Pangia i kisim K2 millien PRAIM Minista Peter O Neilhusat i memba bilong Ialibu-Pangia long Sauten Hailansprovins i bin givim sek mani inaplong K4 millien i go long Pangiana Ialibu Sekonderi Skul long laswik Fraide. K2 millien i go long Pangia na

narapela K2 millien i go long Ial-ibu. K5 millien em i totol manimak we O’ Neil i makim long tu-pela skul i kisim, na tupela skulbai kisim K3 millien bilong ollong neks yia. Mista O Neil i tok olsem dis-

pela mani i kam long Infra-straksa Divelopmen Grants

(IDG) bilong Saunten HailansProvins na Hela Provins. Taim Mista O Neil i bin givim

sek long principal bilong PangiaSekonderi Skul Alex Nakanol,Mista Nakanol i kisim wantaimamamas na i no weistim taim nai givim i go stret long JimmyKiwai konstraksen kampani longstatim wok. “Mi laik tok bikpela amamas i

go long memba bilong yumiPraim Minista Peter O Neil longluksave long ol pipol bilong em.Na mi laik tokim yu, Praim Min-ista, olsem dispela mani yu givimbai i mekim bikpela senis long

distrik, bai mipela i wokim olhaus bilong ol tisa, ol klasrum nastretim ol arapela fasiliti tu”Nakanol i tok. I gat 470 sumatin I bin greduet

dispela yia long Pangia Sekon-deri Skul, em 150 long gret 12na 320 long gret 10. Praim Minista i tok em i ama-

mas long lukim olsem namba bi-long ol gret 12 sumatin longdistrik i go antap. Dispela em i bin mekim em

tingim greduesen bilong em yetlong 30 yia i go pinis. O Neil i tok gavman bilong em

bai givim sans long ol sumatinlong skul na kisim save long

wanem ol dispela sumatin em ollida bilong kantri long taim bi-hain. Em i tok fri edukesen bai i stap

oltaim, taim gavman bilong em istap long opis, na gavman bi-long em i no inap long stop longgivim helpim long sait bilongedukesen. Praim Minista i tok tu olsem

em i laikim wan wan gret 12sumatin long Ialibu-Pangia long igat wan wan laptop bilong ol.Em i laik mekim dispela longwanem, em i laikim ol sumatinlong save long yusim kompyutabipo long ol I go long yunivesitina tu wok long ol opis.

Namba bilong olsumatin i gat HIVAIDS i antap

EKTING Minista bilongEdukesen James Marapei tokol pipel, krismas bilong olnamel long 15-25 i gat bi-natang bilong sik HIV/AIDS.Em i tok em i gat sampela

statistiks we i soim olsem 42pesen or 420 000sumatin isave go aut wantaim olsekswoka. Mista Marape i tok dispela

em i bikpela number na em ino gutpela long kantri. Em itok i gat wanpela rot tasollong stretim, na emilongedukesen.Em i mekim dispela totok

long taim bilong selebratimWol AIDS Day longFincopHaus, Wagani.MistaMarapei tok Eduke-

sen tasol bai senisim laip stailbilong olgeta manmeri longkantri.Emi tok Dipatmen bai go

het yet long putim sosol isuolsem gendabes violens naHIV/AIDSinsait long skulkarikulum na ol tisa bai lainimol pikinini long skul.

- Kolopu Waima i raitim

Page 3: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P3nius

Kolopu Waima i raitim

SIF ileketrol komisina An-drew Trawen i tok kauntin bi-long Madang openilektoretby-ilekesen bai statnau long Jomba YC hall.Em i tok votingi stop pinis

long Mande Desemba 2 welas poling tim 64 i karim las6 pela balot boks bilong plesMagilan insait long trans-gogol lokol level gavman. Oli kam kamap long ap pas sixapinun (6:30pm) long Jobapolis stesin wantaim hevipolis eskot. Mista Trawen i tok long

wanpela statmen olsem i gat70 balot boks longkauntimna ol i stap seif insait long-wanpela kontena long polisstesin. “Mi amamas olsem ol i

vote gut long transgogol

lokol level gavmanna nara-pela ol i vot gen long ward 4na wand 21 long Amenoblokol level gavman. Mi toktenk yu long olgeta kendidetlong sapot bilong ol longkontrolim sapota bilong ollong vot gut,”Mista Trawen itok.Em i tok tu olsem man

husat i go pas long lukautimvot (presaiding opisa) longtim 26 long Amenob lokollevel gavman em ol polis iarestim, sasim na lokim longJoba polis stesin. Ol iarestimem long holim yet sampelabalot pepa bilong ward 21,Efu, Bauk na Kil primary skulpoling eria. Em i tok dispela man i no

givim bek ol balot pepa na oli painim long wanpela haiakar we em man i bin yusimlong taim bilong vot.

Madang open by-ileksenkauntin bai stat nau

URP sanapim Iduhulong kairuku Hiri

Stanley Nondol i raitim

BIKPELA politikel patilong kolisen gavman bi-long O’Neill, United Re-source Pati ( URP) isanapim pastaimsekreteri bilong infome-sen na KomyunikesenHenao Iduhu longKairuku Hiri bai-ileksen.Pati lida William Duma,

na ol pati memba bilongpalamen Francis Marus,Anton Yagama, BenjaminPhilips wantaim Our Di-velpomen Pati Lida, SirPuka Temu, Sentrel gavenaKILA Haoda na pastaimmemba bilong Kairuku SirMoi Avei long las wik i gokamap long Gaire longkempen lonsing bilongkendidet Henao iduhu longsoim sapot bilong ol.Mista Duma i tokim ol

pipel bilong Gaire olsemMista Iduhu i gat bikpelasave na eksperiens longwok bilong gavman.Em itok URP pati bai givimbikpela sapot bilong en longdispela bai ileksen kempen.Kairuku Hiri bai ileksen I

kamap bihain long kot irausim Edukesen MinistaParu Aihi long ikelsen pe-tisen bilong kendidet PeterIsoaimo long 2012 NesenelIleksen.22 kendidet I resis na ol

pipel bai makim lida bilongol olng Jenueri 13, 2014.Mista Duma i tok URP em

pati bilong PNG we i gat 3pela memba bilong Hailens,3 pela bilong NGI, 3 pela bi-long Momase na tupelo bi-long Sauten rijen.Em tokimol pipel olsem Pati i gatbikpela luksave na bilip longwok wantaim Mista Iduhulong kisim sevis i go long ol

pipel.Mista Duma i tokim ol

pipel long skelim olkendidet gut long taim bi-long kempen na votim lida igat save na gutpela rikotlong ol i ken kisim gavmansevis.Our Divelopmen Pati

Lida na memba bilong AbauSir Puka Temu i tok ol pipellong Kairuku i mas votim ollida husat i ken wok bungwantaim ol memba bilongSentrel Provins long kisimdivelopmen i go long eria.Em i tok pati bilong em tu isapotim Mista iduhu longdispela bai ileksen.Sentrel Provins Gavena

Kila Haoda em bilong Gairetu na i tok Mista iduhu i gatbikpela lidasip kwaliti na ek-spiriens long wok bilonggavman.Mista Duma i tok LNG

projek i stap pinis long naem bikpela sans long olpipel i ken makim gutpelalida we i ken wok strong natoktok wantaim gavmanlong kisim gutpela sevislong LNG i go long ol pipel.Mista Duma i stap

Petrolum Minista olsem 7pela yia na go pas longLNG projek I tok em bai isilong Mista Iduhu i bai kisimgutpela kaikai long LNG igo long distrik bikos em yetolsem pati lida na petro-leum minista i ken helpimMista Iduhu.Mista Iduhu i tok sapos

em i winim dispela bai ilek-sen, em bai putim K1 milienlong Nesenel DivelopmenBenk long sapotim ol liklikbisnis man meri long kisimdinau.Mista iduhu i tok em save

long rot bilong gavman pinisna tok em i redi long wokporoman wantaim ol lida

olsem, SIR Puka, Ano Pala,Kila Haoda, Daniel Mona,wantaim ol lidas bilong ara-pela provins na tu long ne-senel levol long mekim wokdivelopmen long distrik,provins na kantri.Ol 4 pela LLG presiden long

Kairuku Hiri tu i kamap na tokol i givim bikpela sapot longMista Iduhu.

Talasea MP Francis Marus,Sentrel gavana Kila Haoda, URP Pati lida na Petrolum MinistaWilliam Duma na URP kendidet Hena Iduhu long Gaire viles long kempen lonsing.

Page 4: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

P4 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 nius

KANTRI:I GAT bilip olsem tupela meri saientis ibin lus wantaim ol tripela wanwok manlong Wes Nu Briten Provins klostu longtripela yia i go pinis i stap laip yet.Ol ripot i tok long polis intelijens wokpainim, i gat bilip olsem sampela lain iholim na banisim tupela meri i stap in-sait long ol maunten bilong Talasea eriabilong Wes Nu Briten.Tupela meri na tripela man saientis bi-long Medikal Risets Institut long Gorokai bin go long Wes Nu Briten log mekimwok risets long sik malaria taim sam-pela man nogut i holim ol na ol i lus nat-ing. Long Ogas 2011 yet, ol wok painimbilong polis i no save painim ol, na olfamily bilong ol i save stap long bikpelawari.Tasol mun Novemba long dispela yia ibringim sampela gutpela nius taim PolisKomisina Operesen, Simon Kauba i tokpolis i bilip olsem tupela meri i stap laipyet, tasol ol man i holim na banisim ol istap.Em i askim ol pipel bilong Talasea longhelpim polis long painim tupela meri ya.

BOGENVIL:WOK painimaut i stat pinis long Bo-genvil long K20 milien dinau mani wesampela lida bilong Otonomes BogenvilGavman (ABG) na sampela savemanbilong Bogenvil yet i bin kisim long 2006long Invisible Risosis, wanpela kampanibilong kantri Kanada (Canada).Sampela polis long Kanada i bin kamaplong kantri long las wik long mekim wokpainim. Dispela wok painim i bihainim lobilong Kanada “Korapsen bilong ol Pab-lik OPisal Ekt 1998”.Polis bai mekimk wok painimaut dil weMorumbi Risosis i mekim. Dispela kam-pani em ol sampela saveman bilong Bo-genvil i stap insait long en.

KANTRI: NESENEL AIDS Kaunsel Seketeriet(NACS) i no gat mani long selebretimWol AIDS De, Siaman bilong KaunselDokta Banare Bun i tok.Wol AIDS De ibin kamap long Desemba 1 longSande, tasol sampela ogenaisesen longkantri i bin holim ol selebresen long lasFraide na wiken Sarere na de bilong emstret, Sande. NACS i go pas long paitegensim HIV na AIDS long kantri.Mista Bun i tok moa pipel long PNG iwok long kisim binatang bilong AIDSlong wan wan mun, maski mak i godaun long 50. Pastaim 100 pipel i savekisim binatang bilong AIDS insait logwanpela mun. Em i tok nau sik AIDS i bikpela long olgrup olsem ol pamuk meri, man poro-manim man, ol hap manmeri, ol mobaifon man, ol man i gat planti mani na ollain i gat planti patna.

RAUN LONG WOL:MOA awenes i mas kamap long skulimol yangpela long Pasifik rijon yusim gutintanet, ol gutpela na nogut bilong em.Tu, ol intanet kraim long Pasifik i woklog gro hariap. Wanpela trening wok-sop long Sidni, Australia i tok.Woksop i tokaut tu olsem planti yang-pela long rijon i wok long givim bikpelataim bilong ol long yusim intanet na emi no gutpela. Woksop i tok gutpela bi-long Intanet en em i skul, amamas nalainim long ol yangpela pipel, tasol em iopim tu planti narapela eria bilongkomyunikesen long ol, olsem saibakraim. Dispela em kraim i bagarapim olyangpela pikinini, yut na ol meri, ollapun na ol narapela moa. Long 2011,ol Pasifik Ailan Polis Sif i bin kamapimSaiba Sefti Pasifika projek long skulimna karimaut ol awenes i go long olkomyuniti long ol saiba kraim. I kaminap nau, ol i karimaut 109 awenes wokpinis.

LUKLUK BEK LONGDISPELA WIK Malti bilien Kina Wel Pam

projek bai kamap long Sepik Stanley Nondol i raitim

WANPELA bikpela Egrikalsakampani bilong Singapore baimekim malti bilien kina inves-men long Sepik provins longWel Pam indastri stat long2014.Dispela wok bai kamap long Is

na Wes Sepik bihain long Ne-senel Eksekyutiv Kaunsil (NEC)l i givim tok orait long bikpelaEgrikalsa kampani long wol,Wilma Limited.NEC i putim K100 milien long

2014 mani plen long statim dis-pela projek.Dispela Wel Pam projek em i

namba wan bikpela egrikalsaprojek long kantri na Wilma Lim-ited bai mekim invesmen moalong US$ 3bilien o K6bilien.PNG gavman bai i gat 30pesen ekuiti. Dispela projek tu iwinim Niu Briten Pam Oil Lim-ited.Minista bilong Tred Komes na

indastri Richard Maru i bin wokstrong long lukim dispela projeki kamap. Em i tok wok redi longdispela projek i stat pinis wan-taim K5 milien rot upgred na sil-ing namel long Nagam na Urimowe projek divelopa bai beis nawok long en.Minista Maru long dispela wik i

givim K2milien long PNG Pawalong pulim 20 kilomita pawalainlong stat long Holik i go longWingei viles long boda bilongYangoru Saussia na Maprik dis-trik. Dispela projek em i wanpela

wok redi namel long ol arapelainfrastraksa projek long mekimisi long Wel Pam projek long goinsait long Sepik.Wilma Limited i gat nem long

egrikalsa bisnis long wol na isave tokaut long bikpela biliendola winmani long wanwan yia.Mista Maru i tok Wilma Limited

bai wokim dispela Wel Pam pro-jek long 100,000 hekta long tu-pela sepik provins.Memba bilong Yangoru Sau-

sia i tok tenkyu long ONeill/Diongavman long givim K100 milien

long 2014 baset. Em i tok K60milien bai go long bildim nupelaintanesenel sip bris na K40 mi-lien bai go long rot, pawa MobailPolis bareks na baim tumbunagraun.Minista Maru i tok dispela bai

opim rot long bikpela bilien kinaOil Pam projek wantaim ol ara-pela egrikalsa projek bai kamaplong Wewak, Angoram, YangoruSaussia, Wosera Gawi, Maprikna Ambunti Drekikir distrik.Sepik plen i kisim bikpela

fanding long egrikalsa long 2014baset bihain long Tresari minista

Don Polye i go long sepik nalukim bikpela graun long tupelasepik provins i slip sori na itokaut pinis olsem gavman baiputim mani long divelopimegrikalsa projek long 2014baset.Dispela projek bai lukim moa

long 20,000 manmeri long kantribai kisim wok.Minista Maru i tok NEC i givim

tok orait long K50 milien longwok long stretim ol infrastraksaolsem rot, pawa, bris na ol ara-pela long sapotim divelopmenbilong Sepik Oil Pam projek.

Mista Maru wantaim ol ples lain long Yangoru Saussia i makim distrik na givim K2 milien i go long PNG Pawa CEOJohn Tangit long pulim 20 kilomita pawalain.

Bikpelasalens bilong

2014 maniplen : ADB

ASIAN Divelipmen Benk(ADB) i tok ol pablik ejensilong karim aut wok bilonggavman long yusim 2014mani plen em wanpelabikpela salen tru longkantri. Wanpela ripot bilongADB -Pasifi ikonomikBuleten kam aut long dis-pela wik i tok ADB i tok gavman i

putim bikpela mani longhelt, edukesen, lo na odana infrastraksa long kantri igro long 2014 long 30pesen.Ripot i tok gavman bai

yusim bikpela mani long olprojek olsem helt na eduke-sen na ro,t tasol gavmanbai pulim moa winmanilong takis long takis plen.Win mani bilong takis long2014 bai sanap long K750milien.ADB ripot i tok 2014

baset i lukluk long putimdinau long 5.9 pesen bilongGDP we stap long 2012-2017 Midium Tem Fiskelplen bilong gavman longputim dinau bilong kantrilong gutpela mak bilongbekim.

Wanpela singsing grup bilong Galf provins i bringim Gavana Havila Kavo i go insait long Sir John Guise Stadiumlong Pot Mosbi. Poto Isaac Liri

Isaac Liri i raitim

OL manmeri bilong GalpProvins insait long PotMosbi i bin amamasimprovinsal de bilong ol laswiken Sarere Novemba30. Long dispela de, Ga-

vana bilong GalpProvins, Havila Kavo, ibin stap olsem ges spika. Mista Kavo i bin tokim

ol manmeri long dispelade olsem ol i mas sanapwantaim na wok bunglong dispela taim we i gat

planti ol invesmen kam-pani i gat intres long olrisos bilong provins. Mista Kavo i tok olsem

Galp provins i gat plantihumen risos. Em i tok ol humen risos

bilong Galp i wok longgivim sevis i go long olnarapela provins, na tulong Nesenel Kapital Dis-trik (NCD), na i no longprovins bilong ol. Mista Kavo i laikim dis-

pela long senis. Galp Provins em i wan-

pela provins long Papua

Niugini we i kam bihaintru long sait bilong divel-opmen, na Mista Kavo ilaikim planti awenes longdispela long mekim olmanmeri bilong Galp iklia gut. Long dispela de tu, i

bin gat planti ol tumbunasingsing bilong ol pipelbilong Galp provins yet.Dispela ol tumbunasingsing i bin mekimMista Kavo i amamas natokim ol singsing gruplong no ken stopim pasinbilong singsing tumbunalong wanem, em i karim

nem bilong ol olsem olpipel bilong Galp provins. “Yumi ol mama na

papa i mas skulim olpikinini bilong yumi longol singsing na pasin kas-tom long wanem, olpikinini bilong yumi bailukautim ol dispela samt-ing taim yumi dai na go.”Kavo i tok. Ol biknem musik man

bilong Galp provinsolsem Robert Oeka naBasil Greg i bin pilai laivben, na pilaim ol bikpelasingsing bilong na mekimol manmeri long dispelade i amamas na danis.

Kavo laikim ol Galf pipel long wok bung

Page 5: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P5nius

Kolopu Waima i raitim

NESENEl Brodkasting Koperesen(NBC) bai nidim gavman sapotlong wok bilong en long radio natelevision.Gren Sif Sir Michael Somare,

husat i bin stap ges spika longNBC i selebratim 40 yia anivesari,i askim gavman long givim moamani long NBC long mekim wokbilong en long kamap gut. Em i tok NBC i gat brans na

resos long olgeta hap long kantrina save mekim bikpela wok longdivelopmen bilong kantri na gav-man i ken gohet long sapotim. Mista Michael i tok tu olsem

sapot bilong gavman i mas noken kam wantaim sampelakondisen. Lusim NBC em yet nalarim em wokim wok fri, fea na gowantaim demokratik sistem bilonggavman.Em i tok ol poret toktok long

gavman, het bilong dipatmen ormidia opisa bilong ol gavman iken stop. Larim em mekim wokbilong en fri na fea. Em i tok radio na television

tasol bai toksave long ol lain staplong ples wanem ol samting gav-man i mekim na ol i mas wok fri.NBC i wokim bikpela wok insaitlong 40 yia. Wanpela bikpelasamting em i bin mekim em long-givim aut impotan infomesen longtaim Papua Niugini i laik kisim In-dependens long 1975. Mista Michael i tok wanpela

tingting tasol long NBC em longeduketim, infoming na bungim olpipel bilong mipela long olgetahap kona long kantri.

Sir Michael:Gavman

mas sapotim

NBC

DA baibosim

distrik longnupela lo

Stanley Nondol i raitim

PALAMEN i opim rot pinis longkamapim lo insait long provinsal nalokal gavman ekt long givim bikpelapawa long distrik edministra narausim JDP/BPC bilong distrik.Dispela nupela lo i go long namba

tu riding na kisim sapot long vot long92-0.Namba tri na fainel vot baikamap long namba wan bung bilongpalamen longFebrueri 2014.Taim dispela i kamap lo long

2014, ol distrik edministreta bai i gatbikpela pawa. Ol bai kamap bos bi-long olgeta pablik sevan long distrik.Aninit long dispela lo, ol distrik ed-

ministreta i ken rausim na saspenimol pablik sevan sapos ol i biket longwok.Praim Minista Peter O’Neill i tok

bikpela populesen i stap long distrikna gavman i putim bikpela mani longdistrik na dispela lo bai kamap longlukim wok i mas kamap.Mista O’Neill i tok ol pablik sevan

long distrik i save slek long wok tasoli hat long mekim save bikos ol bosbilong ol stap longwe long provinsalhetkwata o Mosbi.Mista O’Neill tu i tok klia olsem

dispela lo tu bai rausim JDP’BPC .Tasol bai i gat wanpela bodi i kamplong holim miting bilong distrik naplen long baset.Open memba bai stap yet olsem

siaman bilong dispela bodi. Olmemba bilong dispela bodi bai kamlong ol independen bodi na gavmanejensi.

Sevings na Lon Sosaiti bilbai go long palamen

Stanley Nondol i raitim

GAVANA bilong Sentrel benk LoiBakani, i tokaut olsem nupelaEkt o lo bilong Sevings na LonSosaiti bil i redi long go longpalamen. Dispela em long kisimtok orait long seklim rejistresenwok i go long rejista bilong kam-pani, na BPNG bai lukautimlaisen bilong sosaiti.Sevings na Lon Sosaiti i nau

kam aninit long Seving na Lon So-saiti Ekt 1995 na Gavena bilongBPNG em i regjistra.Mista Bakani i tok Sentrel benk i

mekim wanpela wok rivyu longbungim Sosait Ekt wantaim ol ara-pela Ekt stap pinis bikos Sevingsna lon insait long kantri i wok longgro long win mani na aset wantaimbikpela salens.Mista Bakani i tok BPNG i

kamapim dispela long mekim wok

bilong Sosaiti i go isi.Em i bin presenim dispela Bil bi-

long sensim Sosaiti Ekt long ol in-dastri memba long Oktoba 24 longGate Way Hotel, na ol memba iwanbel olsem BPNG i bai kisimdispela bil i go long palamen longkisim tok orait.Taim dispela bil i kisim tok orait

long palamen bai lukim Rejista bi-long kampani i lukautim rejistresenwok bilong sosaiti na BPNG bailukautim long sait bilong laisens.Sampela samting we Sositi bai

bihainim long dispela bil em;-Sosaiti i bai stat wantaim

K100,000 kapitel mani,-Nupela sosaiti bai peim aplike-

sen fi,-Olgeta sosaiti bai peim anuel fi

bilong laisens i go long BPNG,-Sosaiti i ken mekim ol arapela

bisnis,-Sosaiti bod na menesmen i mas

bungim mak bilong stap long wokwe gavman i laikim long en nasampela moa.Mista Bakani i tok namba bilong

sosaiti bin stap moa long 100 tasolBPNG i daunim kam daun long 20bihain long fainensel rifom long yia2000.Total aset i go antap long

K126.3milien long 2000 na goantap moa long K910.7 milien longJun 2013. Diposit i go antap longK110.5 milien na go antap moalong K436.1 milien long 2013.Mista Bakani i tok ol sosaiti i stap

long wok bisnis nau bai gat namellong 12 na 24 mun long mekim re-jistresen wantaim Rejista bilongkampani bihain long palamen ioraitim dispela bil.Mista Bakani i tok dispela nupela

senis o bil bai helpim ol sosaiti longgro na ol memba tu bai kisim gut-pela sevis.Gavana bilong BPNG Loi Bakani

Klaimet Senis bai givim hevi long PNG ikonomiStanley Nondol i raitim

ESIAN Divelopmen Benk(ADB) i givim strongpelatok lukaut olsem hevi bi-long klaimet senis baiputim Papua Niugini longbungim bikpela taimnogut long ikonomi longplanti yia bihain.ADB i tok em i moa

gutpela nau long ol kantrii kamapim dispela hevibilong klaimet senis longhelpim ol kantri long Pasi-fik long wok bilong ol longnaturel disasta, bagarapbilong ol kes kros nakaikai na helpim longdaunim fos maigresen.

Dairekta Jenerel bilongADB, Xianbin Yao, i toksapos ol bikpela kantri ino putim inap risos longhelpim ol dispela hevilong pasifik, bikpela hevibai kamap na bagarapimkantri insait long Pasifiklong divelop.Wanpela wok painim

long ikonomik na klaimetsenis long Pasifik i soimolsem bagarap Pasifikbai kisim long dispelahevi bilong klaimet senisi stap namel long 2.9pesen na bai go anatpmoa long 12.7 pesenlong 2100.Dispela ripot i tok moa

olsem Papua Niugini baibungim bikpela hevi bi-long klaimet senis. Dis-pela bai lukim ol switpotato na ol arapelaegrikalsa prodak baikisim bagrap long hevi bi-long bikpela sun, ren naol arapela naturel disasta.PNG , Fiji, Samoa na

Solomon Ailan baibungim bikpela sun hotbai go antap long 2-3pesen long yia 2070. Dis-pela hevi bai daunimegrikalsa prodak, fis naturisim bisnis bai pun-daun.Dispela ripot i tok

bikpela bagrap bai

kamap long swit potatobilong PNG long 50pesen bilong prodak baipundaun long yia 2050.ADB ripot i tok hevi bi-

long klaimet senis tu baimekim PNG i kisimbikpela ren na levol bi-long solwara bai go antaplong 1.45 mita long yia2100.Ripot i tok ol Pasifik

kantri bai nidim US$447milien long statim wok nanidim $US 775 milienlong wanwan yia longmekim wok redi longbungim taim nogut bilongklaimet senis.

Woks dipatmen i bungim planti hevi: AwesaStanley Nondol i raitim

O’NEILL gavman long 2014 maniplen i putim K2.7 bilien long infra-straksa tasol dipatmen bilong Woksi go pas long dispela wok i bungimplanti hevi.Minista bilong Woks, Francis

Awesa, i tok dipatmen i bungimplanti hevi taim em i mekim wok bi-long en long stretim ol rot insaitlong kantriMista Awesa i tok K2.7 bilien em

bikpela mani tru na i amamas longmekim ol wok, tasol em i tok dispelahevi i no liklik. Em bai kisim sam-pela taim na nesenel gavman imas kam insait long helpim wari bi-long Woks Ministri na Dipatmen.Minista Awesa i tokaut olsem di-

patmen bilong em i bungim ol heviolsem nogat inap enjinia, rot bilonggivim wok kontrak we SentrelSaplai na Tenda Bot i lukautim ikisim longpela taim long makim

kontrakta, papagraun i save askimlong rot kompensen long gavmanna ol dona olsem Esien Divelop-men Benk (ADB) i gat plen o desainbilong ol yet na planti moa.Mista Awesa i tok planti ol enjinia

i lusim dipatmen na go wok longLNG projek na ol praivet kampani.Em i tok gavman i mas apim pe nawok entaitelmen bilong ol na kisim

planti enjinia long go pas long olbikpela projek bilong gavman.Mista Awesa i tok gavman i mas

putim strongpela lo long mekimsave long ol papagraun i laik kisimkompensesen nating nating na i nokam aninit long lo.Mista Awesa i tok hevi bilong

kompensesen i stopim planti gut-pela diveloipmen olsem rot. Em itok i gat nid long polis bai wokstrong long lo i ken mekim savelong ol lain i askim long kisim kom-pensesen nating nating.Minista bilong Woks i tok rot de-

sain bilong ol dona olsem ADB i nowankain olsem PNG desain. Em itok long 2014, 50 pesen bilong ADBrot program bai go long nupela pro-jek na 50 pesen bai go long rotmentenens.Mista Awesa i mekim dispela tok-

tok taim em i tok tenkyu long O’Neillgavman i putim K2.7 bilien long rotinfrastraksa.

Woks Minista, Frances Awesa

LNG projek i bungimmak bilong salim geslong 2014BILIEN Kina PNG LNG projek i pin-isim planti wok bilong en na i tokautolsem bikpela ol wok i pinis longmun Ogas 2014. Na ol pipel bilongkantri wantaim papagraun kamapni ikisim sevis long $US19 bilien nakampani i toke m bai helpim wokfosbilong kantri.Kampani ekseketiv Decie Autin

long konfrens bilong Semba bilongPetrolium i tok kampani i pinismbikpela wok redi bilong salim geslong dispela yia Ogas.Ol lokel bisnis i kisim moa long

K10 bilien long LNG projek. K2.26bilien i go long papagraun kampani.Long edukesen sekta, LNG i ap-

gredim 5 pela skul long Hailensprovins we i gat moa long 750sumatin.LNG projek i sapotim 17 PNG

meri long go long Globel Wimen inMenesmen program long ovasis.Dispela program bai kamap longPot Mosbi long 2014.Decie Autin i tok PNG i gat planti

ges na i stap long gutpela mak longsalim ges i go long ol maket longEsia long planti yia bihain.PNG LNG i sapotim wok bilong

gavman long Soveren Wel Fan(SWF) long putim winmani bilongLNG projek na mekim divelopmenlong kantri.

Page 6: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

niusP6 Wantok Desemba 5 - 11 , 2013

Lukaut longintanet biruaBustin Anzu i raitim

BIKPELA wok i staplong daunim hevi bilongcyber o yusim intanetlong ol yangpelapikinini. Dispela samting i

banisim planti yangpelana sapos yumi no kisimwas gut, dispela baibagarapim plantipikinini.Long wanpela trening

bilong trenim ol trenalong Cyber o intanetbirua kos long Sydney ino long taim i go pinis,ol i bin painim olsembirua bilong intanet longPasifik i antap olgeta.Australia Federol

Polis Cyber BiruaPrivensen tim lida,Melissa Sevil, i tok dis-pela hevi i kamapbikpela insait long Pasi-fik.“Pasin bilong yusim

intanet na ol sosel net-wok pes i kamapbikpela tru long olgetahap long Pasifik. Intaneti save kamapim eduke-sen, amamas, pasin bi-long lainim ol samtingbilong ol yangpela man-meri. Dispela tu i saveopim dua bilong olnarapela samting tu,”em i tok.Tasol, i no olgeta rot

em i gutpela. Sampelabilong ol dispela ama-mas i save kamap rongolgeta na dispela i save

bagarapim ol pikinini naol yut na ol manmeri inogutpela long dispelasamting. Kain samtingolsem lukim pasinnogut long intanet na olnarapela birua.Em i tok polis tasol i

no inap long daunim oldispela hevi bilongcyber birua. Komyuniti imas givim sapot. Polis projek bai

skulim ol na mekimaweanes long komyu-niti na ol i mas gat sapotlong kisim ol dispelatoksave i go aut insaitlong Pasifik.Ol Pasifik Ailan Sif ov

Polis (Pacific IslandsChiefs of Police), wan-taim Australia na NuSilan i bin kamapim dis-pela tingting bilongCyber Seifti Pasifikalong 2011 bihain longwanpela bung bilong ol.Long sapotim dispela

projek, polis i binkamapim wanpela web-sait bilong ol we olkomyuniti i ken kisim ol-geta stori bilong intanetbirua. Ol i ken kisim ol gut-

pela tingting na rot bi-long daunim dispelabirua long intanet. Dis-pela websait em:www.cybersaftey.orgDispela projek em bi-

long helpim ol papamama long stiam olpikinini bilong ol longyusim intanet nawanem ol birua we ol i

ken lukim long abrusimdispela birua.Em i ken helpim tu ol

komyuniti long kisimwas long ol dispelasamting.Samting olsem 109

aweanes skul ol i binholim pinis bilong Pasi-fik rijon wantaim samt-ing olsem 21,780manmeri i kisim skul.Na dispela aweanes ibin go long 30 komyu-niti ogenaisesen.Dispela kos i bin i gat

ol trena bilong ol PasifikAilan polis ajensi, i gobek long kantri bilong olna lainim ol narapelatrena long skulim olnarapela long daunimlong level bilong ol yet.Ol kantri husait i soim

pes long dispela 4-debung em Cook Islands,Republic of Marshall Is-lands, Guam, Com-monwealth of theNorthern Marianas(Siapan), Vanuatu,Samoa, Tonga, PapuaNew Guinea, SolomonIslands, Palau naNauru.Sajen Clare Rambu,

bilong Komyuniti Polis-ing dairektoret i binmakim Royal Papua Ni-ugini Konstabuleri longdispela bung.Rambu i tok em i gat

bikpela wok long mekimlong dispela skul em ikisim na bai go aut longol provins na skruimdispela save i go long olnarapela wan wok bi-long em.

Amerika sapotim mangro projek long Nu AilanNU Ailan Provins iwanpela long ol pleslong PNG we i wokstrong long lukautimol mangro diwai na tu,wokim ol narapelaprojek bilong daunimol hevi bilong klaimetsenis. Klaimet em i taim bi-

long san, ren, win natait. Wol tude i bungimhevi long klaimet i senisna kamapim bikpela renlong sampela hap,bikpela san i kilim pipel,ol plent na enimal longol narapela hap, sol-wara i solap na karimgraun na ol ples, graun ibruk bikos long bikpelaren na kilim pipel.Man yet i kamapim

birua bikos long olbikpela wok divelop-men, maining, loging,well na ges projek. Mani katim ol bus na diwai isave holim pasim graunna ol gutpela marasinnap les i bagarap.Bikpela smuk nogut bi-long ol fektori i go aut nabagarapim gutpela winman i pulim long staplaip. Ol ailan i bungim

bikpela hevi moa bikos

solwara i raunim ol. Sol-wara i wok long karim olgraun arere long nam-bis long ol nambisprovins, na kamapimhevi.

Gavman bilongAmerika tu i wok longhelpim PNG long paitegensim klaimet senisna wok bilong planim nalukautim ol mangurudiwai.Nu Ailan Provins i

wanpela long ol provinswe gavman bilongAmerika i luksave longwok na ol projek em imekim long lukautim olmanguru. Na em i givimsapot na helpim wan-taim mani na ol ara-pelao risos.Long las wik, Em-

baseda bilong Amerika,Walter North na ol lainbilong em i bin go long(Nu Ailan) provins naopim marin fil kos, nalukim ol mangro projeklong Enuk Ailan.Em bin opim tripela

wik kos we 20 sumatin,ol tisa na ol bikman weogenaisesen bilong ol ilukautim ol mangro, istap long en.Ol dispela sumatin i

wok long kisim moasave na trening longluksave long ol korol, olpis na enimal i savestap long ol korol rif,glasim na skelim olsamting na raitim ol sai-entifik ripot.Trening woksop i

kamap long Nago Mari-culture na Risets pleslong Nu Ailan.Embaseda North i bin

tokim ol sumatin olsembikpela salens bilongwol tude em longklaimet senis. Na ol heviwe em i kamapim i staplong ples klia, olsemsolwara i wok longkaramapim ol ailan na olbikpela win na ren ikamap klostu klostutude.Em bin tok wanpela

kantri i no nap sanapem yet long pait egen-sim ol dispela hevi naolsem, gavman bilongem i patna wantaimgavman bilong dispelakantri, ol asples na ova-sis Non Gavman Oge-naisesen (NGO) longdaunim hevi bilongklaimet senis.Mangro diwai em i

bikpela samting long ol

nambis na ailan komyu-niti. Em i save stapolsem banis long olstrongpela win, solwarai solap, givim ples longol kain pis na sikukamba i stap long en,storim kabon we inapkamap olsem posin nastrongim klaimet senis,Dokta Gae Gowae,Deputim Projek Sif bi-long MASH Projek i tok.USAID Progrem i

fandim dispela projeklong helpim ol komyunitii planim bek, lukautimna luksave long velyubilong ol mangro diwai.Dispela bai lukautim olpis, plent na ol narapelaenimal na ol bai staplaip na kamap planti, naol lain i kam bihain longyumi inap lukim, lukau-tim na amamas long ol Embaseda Noth i bin

autim tok amamas i golong Kwang famili bilongEnuk Ailan long man-guru projek ol i karimautlong ailan.“Wok yupela i mekim i

helpim komyuniti bilongyupela long ol hevi bi-long klaimet senis naem i wanpela gutpelapiksa ol narapela nam-

bis ples i ken bihainim.Amerika i amamas longpatna wantaim yupelalong go hetim ol wok di-velopmen bilong komyu-niti bilong yupela,”Embaseda North i tok.Modi Pontio bilong

Wildlife ConservationPNG Kavieng opis i bintok ogenaisesen bilongem i amamams longUSAID MARSH Projekna Packard Foundationlong kamapim kos bikosem bai helpim gut ol

komyuniti long luksavena go hetim wok longmenesim ol marin risosem i kaikai na rot bilongkisim mani bilong olnambis komyuniti.

WANTAIM OL PLES LIDA: Embaseda bilong Amerika, Walter North i bung toktokwantaim ol lida bilong Enuk Ailan taim em bin go lukulk raun long mangro planim pro-jek eria. Poto: Daniel Miller, USAID

Page 7: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P7polisnakotnius

PAINIM OL STRINGA O FRILENS RAITA LONG OL PROVINS

Wantok Niuspepa i painim ol stringa/frilens raita o lain i ken raitimol nius stori long Tok Pisin na salim i kam long mipela long putimlong pepa bilong yumi ol PNG stret. Mipela i laikim ol stringa long Hailans rijon olsem Sauten Hailansna ol provins olsem Simbu, Enga, Jiwaka, Hela na Westen HailansProvins. Long Momase rijon na ol provins olsem Is na Wes Sepik,Lae na Madang na long ol Niugini Ailans provins olsem Is NuBriten, Wes Nu Briten, Manus, Nu Ailan na Otonomes Rijen bilongBogenvil. Mipela i gat inap stringa long Mosbi na olsem Sapos yuwanpela skul tisa, wok manmeri long gavman, praivet sekta nasios, o yu wanpela manmeri i gat save na laik long rait na yu laikpromotim provins na ples bilong yu, salim pas long intres bilongyu, o salim email o ring i kam na toktok long Ekting Edita. Ol kon-tek edres na telepon namba em: The Acting Editor, Wantok Nius-pepa, C/- Word Publishing Company, P O Box 1982, Boroko, NCD.O email: editorial @ wantok.com.pg o ring long telepon namba3252500 o feks 3252579.

Man i holim strong banis, long wanem em i les long ol polis i putim em long kar.

Polis paitim man SIR John Guise Stadium ibin gat planti ol ektiviti longlas wiken olsem GalpProvinsal De na Isten Kapsoka tonamen. Taim planti ektiviti i save

kamap long wanpela hap, isave gat kainkain manmeri isave kamap long ol dispelahap. Ol man bilong lukim naamamas, ol man bilong gosalim ol samting, na tu ol manhusat i save raun nating tasol. Amo, nem bilong man

husat ol polis i paitim em longdispela poto i bin tok olsemtupela polis man i bin paitimem nating na kisim beg bilongem wantaim mani insait.Ol polis i paitim mi nating

na kisim bek bilong mi, ol ipainim mani bilong baim biana ol i paitim mi.” Amo i tok. Amo em i save salim buai

long Lareva maket long Ho-hola long Pot Mosbi, na plantimanmeri husat i bin stapolsem witnes long dispelataim i tok Amo em i savesalim buai long ol. Na ol i luk-save long em. Amo i bin tok olsem em i bi-

long Kerema, na em i kamlong Stedium long amamaswantaim famili bilong en longwanem, em i Galp provinsalde na em i laik amamas wan-taim ol. Tupela polis man husat i

bin paitim Amo i bin tok olsem

Amo i bin laik stilim beg bilongwanpela meri olsem na ol ipaitim em. Tasol i no bin gatwanpela meri long dispelataim long soim olsem Amo ibin rong. Tupela polis man i wok long

paitim Amo i bin laik putim eminsait long polis kar, tasol ol ino bin inap. Na ol i kalap longkar na lusim Amo bihain longplanti manmeri i kam bung. Wanpela meri husat i stap

long dispela taim i bin tokAmo em tambu bilong em, nagutpela tru ol polis paitim emlong wanem, em i save spakplanti taim. Amo i bin spak tu long dis-

pela taim.

Noken givim mani long polisDEPUTI Polis Komisi-nana Sif ov Operesen,Simon Kauba i tok noken baim ol polis longmekim wok.Mista Kauba i tok ol

polis i givim sevis na ol ino inap long sasim sam-pela fi.Em i askim ol pablik

manmeri long hariap trunaputim ripot long opisbilong em sapos sam-pela memba bilongPapua Niugini RoyalKonstabulari i sasim filong mekim wok bilongol. Mista Kauba i mekim

dispela toktok bihain longwanpela meri i autim waribilong em olsem ol polis ibin askim bikpela manilong em na ol i kenrausim sampela manmerilong wanpela haus.Em i tok wanpela meri i

bin kolim na komplenolsem ol polis i sasimbikpela mani long ol wok

ol pablik i save askim ollong mekim na helpim ollong en. Em i tok dispela meri i

bin peim K3, 000 long olpolis na bihain ol polis iaskim gen long narapelaK 3, 000. Em i tok ol i no save

sasim fi o wanem samt-ing long ol sevis ol savegivim i go long ol pablik.“Mipela no save askim ollong mani tu. Mi kirap nogut long

harim mi no amamaslong ol dispela kain polishusat i save mekim kainpasin olsemnabagarapimgutpela nem bilong RoyalPapua Niugini Konstabu-lari,”Mista Kauba ii tok. Em i tok em bai painim

aut long dispela narausim ol polis i wokimkain pasin olsem. Mista Kauba i tok moa

olsem ol pablik i masnoken askim ol polis longhelpim olausait long ko-

mand strakta bilong olpolis“Sapos yu gat wanpela

trupela komplen nalaikim helpim bilong olpolis, mipela inap longhelpim yu, tasol i maskam long trupela rot.Lukim MetropolitanSupritenden o provinsalPolis Komanda.Sapos olpepa wok bilong yu emorait, mipela bai i no gathevi long helpim yu, baimipela helpim yu nat-ing,”Mista Kauba i tok.Em i tok ol polis i askim

o sasim manilong olbikos ol pablik i no savekam long trupela we longaskim helpim bilong olpolis. Ol save kam ausaitlong komand straktaolsem na kain hevii savekamap.Em i tok klia long pab-

lik olsem polis dipatmensave sasim fi em K10 bi-long polis kliarens naK25 bilong Trafik eksidenripot fi.

Loya mas stap long we long klaienKolopu Waima

i raitim

SIF Jastis Sir SalamoInjia i tok ol loya masstap long we longklaien na mekim wokbilong ol gut.Em i mekim dispela

toktok taim 77 nupelaloya husat i greduetlong legal treningInsti-tut (LTI)jonim Nesenelna Suprim kot las wik.Sir Salamo i tok ol i

noken mekim wok bi-long ol i go hat. Dispelakain bai kamap taim ol ilukim o helpim ol klaienbilong ol long haus oausait long opis.Dispela bai mekim

na nem bilong wok loyabai baragap. Loya wok em i no

wanpela isi wok na olniupela loya mas bi-hainim gut lo na mekimwok. Planti ol salensbai kamap tasol ol imas redi long ol.Sir Salamo i tok tu

olsem namba bilong olnupela loya i kam

joinim kot long wanwanyia i go antap. Long1973, 6 pela loya i goinsait long wok loya. Bi-hain 18 i go insait tasolnaui gat 77,na dispela ibikpela namba tumas. Ol 77 inapim olgeta

rikwaiamen, nem bi-long ol i putim longniuspepa tasol opis bi-

long Lo Sosaiti i nokisim wanpela ripot. Ol i go polis sekna

polis i kliarim olgetaolsem ol bai greduet.Jenny Topo, i gat

24krismas i bilong Ji-waka provins i binwinim Roslyn Anaka-puAwod. Ol holim i dispela

seremoni long foapelarum long Waigani Kothaus.Sif Jastis Sir Salamo

isiarim, Depiti Sif JastisGibbs Salika, Jastis SirBernard SakoranaJastis Nicholas Kirri-wom i stap long longkisim ol nupela loya.

Ol nupela loya admit long Kot Haus las wik Fraide. Ol i stap long kot rum wan.Poto: Kolopu Waima

Page 8: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

P8 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 edukesennius

Kompalseri edukesen stat long 2014EKTING Minista bilong Edukesen JamesMarape i tok kompalseri edukesen bai statlong 2014. Dispela i min olsem ol pikininii gat inap krismas i mas go long skul. Minista Marape i tok nesenel gavman bai

mekim edukesen long kantri kamap kom-palseri long Papua Niugini Nesenel Eduke-sen Sistem.

Fes Asisten Seketeri bilong Polisi naPlen-ing bilong Dipatmen ov Edukesen, JohnJosephs, i tokol i bin toksave pinislong dis-pela disisen i go long Nesenel Edukesen Bod(NEB).Mista Josephs i mekim dispela toktok taim

em i givim pepa i go long ol NEB membalong Alotau, long Milen Be provins.

Em i tok Dipatmen ov Edukesen i lukluklong tripela bikpela samting i gat strong longmekim wok aninitlong ikonomik situwesenmipela i gat long em nau.Dipatmen i lukluk long kompalseri eduke-

sen i stat long elementeri level tasol.Mista Josephsi tok gavman bai no inap

karim hevi long painim manibilong skul fi long

wanem, ol i basetim pinis long 2014 baset.Em i tok planti ol pikinini krismas bilong ol

i stap namel long 6 na 8 i save stap aut na ino go long skul. Dispela kompalseri edukesen i mekim ol-

geta pikinini bai stap long skul. Namba tu natri tingting em long surukim kompalseriedukesen long praimeri skul level.

Pink ribon makim wok bilong ol meri WOK bilong ol meri longdivelopmen bilong kantri ibikpela tumas.Seketeri bilong Eduke-

sen Dipatmen DoktaMichael Tapo i tok wok bi-long edukesen longputimpink ribbon de em bilongluksave long wok ol meriisave mekim long divelop-men insait long kantri.Dokta Tapo i mekim

dispela toktok long Ne-senel Brodkasting

Komisen (NBC) longMilen Be taim oli askimwanem samting Dipat-men i mekim longadresim toktok long pasinbilong paitim meri orGenda base Violense.Em i tok edukesen i ken

kamap olsem wanpela tullong tok klia olsem boi nagel pren em i wanpelagutpela na bikpela samt-ing, na wok bilong ol meriem i wankain olsem wok

bilong ol man long sosaiti.DoktaTapo i tok Ne-

senel Edukesen Bod(NEB) em i bikpela bodi-long mekim polisi bilongedukesen sekta na wokbilong en em long painimaut gut olgeta skul i masyusim wankain Karikulumlong adresim GendaBase Violense.“Olgeta boi na gel i gat

ikwal rait na ol i massapotim wanpela nara-

pela long wok bilong ollong Papua Niugini,”Dokta Tapo i tok.Meri makim maus bi-

long NEB na sivil sosaiti,Nellie McClay tok tenk yulong Milen Be Gavana,Milen Be provinsal Ad-ministreta na ol narapelalida bilong provins long gopas long wokim kempenlong Genda base Violen-seinsait long kantri.

Ol pikinini mas skul gutGAVMAN i putimbikpelamani longedukesen bilong olpikinini na ol i masmekim gut skul wokbilong ol long kamaplida long bihain time. Deputi Siaman bi-

long Nesenel Eduke-sen Bod, (NEB) TitusRomano Hatagen imekim dispela toktoktaim em i bungim oltisa bilong Gibarepraimeri skul longMilen Be provins laswik.Mista Hatagen i tok

gavman tui apimpebi-olng ol tisa na ol i maskomitim ol yet na staplong skul long skulimol pikinini.Long kisim kwaliti

edukesen, ol tisa mas

skulim gut ol sumatinna ol bai klia gutwanem samting ol iskulim.Mista Hatagen,

husat i save makimmaus bilong SautenRijen long NEB i tokol sumatini no kenbiket long skul. Ol imas skul gut na givimbek samting longkantri long divelop-men bilong en. Em i tok gavman i

peim skul fi bilong olpikinini na ol pap-mama i mas salimpikinini bilong ol i goskul, na noken holimol bek.Mista Hatageni tok gavman tu itokaut olsem neksyia, nogat wanpelapikinini bai stap nating

long haus, olgeta baigo skul.“Yupela ol papa-

mama i mas salim olpikinini i gat 6-pelakrismas bilong ol em6 i go long skul.”Hata-gen i tok.Direkta bilong

Sauten RijenStanded-naGaidens, Anne-Marie Kona i tokim olsumatin tu olsem olbai kamap sampelasaveman na meri bi-hain taim sapos ol iwok hat.Em i tok yupela ol

sumatin kisim sapotbilong gavman nainogat wanpela as weol bai no inap kamapsaveman or meri longlukautim kantri.

Gibara praimeri skul sumatin bungim Depiti Saiman bilong NEB Titus Ro-mano Hatagen.

NEB memba kisim grup poto.

Edukesen long ples i no gutpela Kolopu Waima i raitim

SIAMANna Sif Ekseketivopisa bilong NesenelIkonomik Fisikel Komisen(NEFC),Hohora Suve i tokedukesen bilong olpikinini stap long ples i nogutpela,skelim wantaim ol

pikinini stap long ol taunna siti.Mista Suva i mekim dis-

pela toktok taim em igivim ripot long NesenelEdukesen Bod memba ki-bung long Alotau, longMilen Be provins las wik.Dispela ripot em wanpela

wok glasim NEFC imekim long wok patnasipwantaim Dipatmen ovEdukesen we ol polisimekai ken lukluk gut nawokim disisen bilongkantri long givim sevis i golong ol ples.Em i tok ol toktok i save

kamap planti taim we olpikinini i save skul long olskul we i save stap klostulong taun na sitii no gat olsamting bilong skul we olpikinini long taun na siti isave yusim. Olsem na ol isave kisim taim longlainim ol nupela samting

na tu, skul bilong ol tu i no savekam gut.Mista Suve i tok gavman nau i

givim fri edukesen i mekim ikwallong olgeta skul na em bai mekimol skul i stap long ples long kisimol samting ol bai laikim.Em i tok ripot ol i givim i aut

lainim we bilong yusim mani na olskul i save stap long ples i kenkisim bikos ol i stap longwe long oltaun na siti.Mista Suve i tok ripot i painim

aut olsem olgeta skul i stap longwe long taun na citi i save kisimtaim na tu kos bilong salim ol skulsaplai i go antap.

Page 9: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

heltnius Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P9

USA i strongim skul dokta TUPELA haus sik long USA,Texas Haus Sik bilong ol Pikininina Baylor Koles bilong Marasin ikamapim wanpela wok poromanwantaim PNG LNG Projek longhelpim skul bilong ol dokta longlainim moa long helt bilong olmama na pikinini long PNG.PNG LNG Projek aninit long

menesmen bilong Esso HighlandsLimited i tokaut long Mande olsemol i givim US3.1 milien (PGK6.9 mi-lien) long bringim ol dokta bilongUSA i kam na wok wantaim Skul bi-long Marasin long Yuivesiti bilongPapua Niugini, (UPNG) long lainimol yangpela dokta long save bilonghelt bilong ol mama na ol pikinini.Tingting bilong Nesenel Helt Dipat-men long dispela kontrak em longdaunim namba bilong ol bebi i savedai.

I gat tupela dokta i kam pinis,

nem bilong ol em Dokta Edwin Ma-chine na Dokta Henry Welch.Dokta Machine em i wanpela Asis-ten Profesa na Pablik Helt Spesolislong Baylor Koles bilong Marasinlong Houston, Texas, USA. Em ikisim wok wantaim Fakalti longPablik Helt Divisen long Skul bilongMarasin na Helt Saiens longUPNG. Pastaim em i bin wokolsem Rises Kodineta long BaylorKoles bilong Marasin we em imekim skul dokta na rises bilongem.

Dokta Henry Welch em i wan-pela Klinikel Asosiet long Pidiatrikswantaim Baylor Kokes bilongMarasin long Houston, Texas,USA. Dokta Welch bai wok olsemKonsalten long Pidiatriks na intene-senel Marasin wantaim Nesenel Di-patmen bilong Helt. Em bai wokaninit long pekalti bilong Pidiatrik

Divisen long Yunivesiti bilongPapua Niugini, Skul bilong Marasinna Helt Saiens, na long Pot MosbiJenerol Haus sik. Pastaim long em i kisim dispela

wok, Dokta Welch i bin stap wan-pela yia long Gondar, Ethiopiaolsem wanpela Asosiet Profesa bi-long Helt bilong Pikinini na Pidia-triks long Gondar Yunivesiti Skulbilong Marasin. Dokta i bosim Skul bilong

marasin long UPNG, Dokta NakapiTefuarani i tok tupela dokta bai istap tupela yia wantaim UPNG nabihain bai go bek, tasol em hopolsem dispela kontrak bai i kensuruk i go moa long sampela moayia. Menesing Dairekta bilong Esso

Hailans Limited, Peter Graham itok, Esso Highlands wantaim olpatna bilong em i amamas long

sans ol i gat long strongim wok bi-long ol dispela nambawan doktahusat i gat bikpela save long wokbilong pablik, pidiatrik na matenelhelt ke. “Trening ol bai givim long ol lain

bilong lukautim helt bilong ol pipellong kantri bai helpim longkamapim gut helt ke long kantri nadaunim namba bilong ol pikinini naol bebi i save dai,” Mista Graham itok. Minista bilong Helt na HIV/AIDS,

Michael Malabag i bin stap longmakim olsem dispela kontrak i statnau. “Dispela em i wanpela gutpela

sans stret long pablik, praivet pat-nasip, namel long Texas Haus bi-long ol Pikinini, Nesenel HeltDipatmen na Yunivesiti bilong PNGna i sut stret long Nesenel Helt

Plen bilong Gavman,” Minista Mal-abag i tok.

“Ol insititut bilong mipela longkantri bai i kisim bikpela helpimlong dispela kepesiti bilding pro-gram i kam long Texas Haus Sik bi-long ol pikinini. Tenkyu tru longPNG LNG Projek,” em i tok.

Seketeri bilong Dipatmen bi-long Helt, Pascoe Kase i tok i nolong taim tasol ol i bin toktok wan-taim Texas Haus Sik bilong olPikinini nan au samting tru i kamapnae m i tok amamas tru long ol dis-pela Haus Sik bilong USA.

Planti wok i kamap pinis longhelpim ol helt bilong ol mama nabebi tasol ol bebi na liklik pikinini iwok long dai yet. Olsem na dispelakain helpim long gavman bilongAmerika na LNG i kam gut stretlong helpim kantri taim ol i lainim oldokta bilong pikinini na pablik helt.

Ol lain i gat Sik TB i maskisim gutpela kaikai

Alma Acub, Stopim TB Projek Menesa i raitim

TOKSAVE bilong gutpela nu-trisen bai i helpim yumi longdaunim na rausim sik TB. TB em i wanpela sik em i

save raun long win na saposem i kisim wanpela man i nogat gutpela banis long blut bi-long en, em inap long kisim TB.Gutpela nutrisen long gutpelakaikai em inap long banisimbodi long noken kisim sik TB.Wol Visen i gat wanpela pro-

gram bilong TB na Nutrisennau i wok long Daru, WestenProvins. Dispela program ikisim 20 meri long ol kona bi-long Daru Ailan na givim skullong ol pasin bilong kukim gut-pela kaikai long tupela de. Oldispela meri i gat wankain storilong hevi bilong sik TB insaitlong ol famili bilong ol.

Ol meri i tok, ol i save painimhat long kukim kaikai i gat gut-pela nutrisen o marasin bilongwanem Daru Ailan i sot longkaikai. Ol i lainim long kainkaingrup bilong kaikai na wok bi-long ol. Em i namba wan taim kain

program i kamap we TB na Nu-trisen program i bungim ol merihusa i gat lain insait long hausbilong ol I kisim sik TB.Taim wanpela sikman o meri

i wok long kisim TB marasin,em i mas kaikai gut bai em oraithariap. Ol meri i save lukautimnutrisen long famili, ol i nam-bawan kuk na nes bilong familitaim ol i sik olsem na programem i makim ol long kisim skul. Ol i lainim long yusim empti

botol olsem neseri pot long sta-tim kumu gaden bilong ol. Pro-gram i givim ol sit long planimlong neseri pastaim long ol bai

i planim long gaden. Ol i yusimtu mango na kokonas long kuk.Dispela ol skul i yusim tasolwanem kain kaikai i stap longples we i isi long ol meri i kenkamapim nutrisen kaikai.Ol i lainim tu sampela stail bi-

long as ples yet long pasin bi-long kukim pis, holim mangolongpela taim, kukim mit bilongdia wantaim tomato, wokim egplent omelet, kokonas pis sup,wasim han pastaim long redimkaikai na long wasim gut kaikaina ol samting bilong kuk, bilongabrusim sik bel pen, na longpasin bilong basetim na sevimmani.Ol mama husat i kisim tren-

ing i amamas tru na ol i laik golainim ol narapela pren longkona bilong ol. Ol dispela lain ipinisim skul i gat grup ol i kolim,‘Komyuniti Viles Nutrisenis’. Ol meri lainim long kamapim neseri bilong sit bilong ol kumu na kaikai bilong nutrisen.

Yut Adolesens wokabaut long Wol AIDS DeFrieda Sila Kana i raitm

WOL AIDS de i kamap longSande Disemba 1, tasol olYut Adolesens (YAHA) ibin wokabaut long Sarere30 Novemba, long makimdispela de.

Ol 26 memba bilongYut Adolesens HeltAsosiesen, (YAHA) i binstat wokabaut long JackPidik Pak, 5-Mail, na i golong Nesenel Laibreri longWaigani wantaim poliseskot kar long dispela de. Midia Rilesens Kodineta

bilong YAHA, Bronwyn Kili ibin mekim luksave longpatna bilong ol Yut Vois inc,na Yut Egens Korapsen(YAC) long bung wantaimol long dispela wokabaut. Kodineta bilong YAHA,

Samuel Maila i strongim olyut na i tok, “Yu no nidimplanti lain long senisimgraun. Tasol yumi nidim ol

rait lain long senisim wol,na yupela liklik namba ikamap em i bikpela samt-ing long senisim ol nara-pela yangpela long bihaintaim.” YAHA Presiden, Joanna

Oala i tok olsem plantiyangpela man na meri i nosave long hevi bilongHIV/AIDS olsem na taim oli kam aut na mekim pablikwokabaut olsem, em i soimolsem ol yangpela i gat laiklong karim wok bilongrausim dispela sik long olyangpela bilong bihain. US Embesi i bin givim

spes long Ameriken konabilong Nesenel Laibrerilong ol yut i ken mekim olliklik pilai bilong ol na harimol toktok bilong HIV/AIDSbihain long wokabaut. USEmbesi i bin baim brekfasbilong ol tu.

Long makim maus bi-long US Embeseda, Dokta

Carlos Williams, bos bilongHelt long US Embesi i tokamamas long ol yut longwanem samting ol i mekim.Em i tok amamas long ol Isanap na karim wok bilongAIDS long ol yangpela lainlong taim bihain.“Tude yumi bung long

tingim ol lain i dai pinis longsik AIDS na long amamaswantaim ol lain i gat bi-natang bilong HIV na i stapstrong yet wantaim ol familibilong ol husat i givim gut-pela sapot long ol,” DoktaWilliams i tok. Dokta Williams i tok, long

taim ol i bin painim bi-natang bilong HIV long1981 i kam i nap nau, 25milien i bin dai pinis longsik AIDS. Em i strongim tok tok bi-

long dispela yia Wol AIDSde, “Karim wok wantaimlong pinisim sik AIDS longbihain.” 5376 Ol yangpela i bung wantaim bena i toktok long bikpela tok tok bilong Wol AIDS de.

Page 10: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

meriniusP10 Wantok Desemba 5 - 11, 2013

“STILMAN i no save kam long mekim nara-pela samting. Nogat. Em i kam long stilim olsipsip na bilong kilim ol i dai na bagarapim ol.Tasol mi, mi kam bilong ol i ken kisim laip, nabilong laip i ken pulap tru long ol.” John 10:10 Stilman em i satan tasol. Em i save grisim ol

man long mekim sin na opim dua long kain kainsik na dai. Jisas i kam long givim yu nupela laiplong yu stap amamas wantaim laip i pulap tru. “Sin i save givim pe long ol wokboi bilong en.

Dispela pe em dai tasol. Taso God i save givimnating presen long yumi, em laip i stap oltaim.Dispela laip yumi kisim long wok bilong JisasKrais, Bikpela bilong yumi.” Rom 6: 23.Olsem na “olgeta manmeri i askim Bikpela longhelpim ol, em bai i kisim bek ol.” Rom 10: 13.Long taim bilong Jisas i kam, em i mekim

orait ol sik lain, rausim ol kain kain spirit nogutlong ol na mekim ol i kamap gut gen, na givimnupela laip long planti lain husat i bin kisim olsik i nogat marasin, taim ol i bilip long em. “Yu-pela i save, God i bin makim Jisas bilongNasaret, na givim Holi Spirit na bikpela stronglong em. Na Jisas i go long ol ples nabaut na ihelpim ol manmeri. God i stap wantaim em naem i mekim orait gen olgeta man Satan i binbagarapim ol.” Aposel 10:38“Pasin bilong Jisas Krais i save stap wankain

tasol long asde na lon gnau tu na long olgetataim bihain. ” Hibru 13:8. God em i stap longbikpela pawa bilong em tude long mekim yuorait wantaim olgeta bel bilong em. Jisas i givimnamba long ol woklain bilong em long kamapimbikpela singaut bilong em. “Jisas i singautim ol12-pela dsaipel bilong en i kam, nae m i givimstrong long ol bilong rausim ol spirit nogut i staplong ol manmeri, na bilong mekim orait olgetakain sik bilon gol manmeri.” Matyu 10:1.“Orait yumi save, yumi harim tok bilong God

na dispela i kirapim bilip. Na dispela tok yumiharim, em i kamap long maus bilong Kais.”Rom 10:17. Bilip bilong yu bai kirap longmekim yu orait, taim yu kisim tok bilong Godtude. “Em yet i tok na i mekim orait skin bilongol gen, na em i kisim bek ol long matmat .“ BukSong 107:20.Ol dispela tok em bilong MEKIM YU ORAIT.

Yu mas ritim tripela taim long wanwan de nabai yu orait: Kisim Bek 15:26, Bunk song 103;3,4. Aisaia 53:5, Jeremaia 33:6, Jeremaia17:14, Jems 5:15,16, 3 Jon 2, Aisaia 1:18-20. Tude yu tanim bel na i go bek long Bikpela,

God bai mekim yu orait na bringim laip bilongyu i kamap gut tru.

Yut, Meri na Famili

Pastor Barbara Lunge

God i ken mekimorait sik AIDS

Gerehu maket kamaporens wantaim seif siti LONG tingim Yunaitet Nesens,o UN Meri Seif Siti program, olmama bilong Gerehu maket iwerim ol orens T-siot longmakim intenesenal De bilongPinisim Pasin bilong Vailens obagarapim ol meri long Mandelas wik.Orens em i intenesenal kala

bilong tokaut long ol pasin bi-long bagaapim ol meri na olmeri i save putim dispela kalaklos o siot long olgeta 25 de bi-long Novemba. Em i go wan-taim toktok bilong YunaitetNesens Seketeri Jeneral longUNiTE na pinisim VailensEgens Meri kempein.UN Meri i stat wok wantaim

Gerehu maket stat long 2010taim ol i bin kamapim Seif Siti imas nogat pasin bilongbagarapim olgeta meri.“Wok bilong UN Meri Seif

Siti Program em long mekim olples bilong maket i kamap gut-pela ples i gat strongpela waslong banisim ol meri napikinini,” Alethia Jimenez, UNMeri Seif Siti Program Tim Lidai tok.“Taim ol lain i maket i putim

orens siot o klos, em olsem oli wanbel wantaim rait bilong ol

meri na ol pikinini na long seiftina ol i no inap larim pasin bi-

long vailens i bagarapimkomyuniti.”

Gerehu maket komyuniti memba putim orens long tingim intenesenel De bilong Rausim Pasin bilongbagarapim meri.

Rivaivel Senta PNG Sios meri holim soPLANTI handret ol meri bi-long Rivival Senta bilongPNG i bin bung long 9-Mailsenta long las wik Sarerelong kamapim Sauten RijonSo.POT Mosbi Asembli bi-

long i go pas long dispelakibung na ol meri i kam longolgeta hap bilong kantriolsem long Galp, Sentral naMilen Be na long WewakAsembli tu i bin kamap longwitnesim dispela de bilongso.Dispela tupela de kibung

i bin stat long Sarere 30 No-vemba wantaim wanpelamas ol bilong soim olprovinsel kala bilong ol. Bi-

hain ol pasto i makim PotMosbi na Hailans rijen igivim ol toktok. Ol i givim ol strongpela

toktok bilong ol meri longbaibel i go long ol mama naol yangpela meri husat i binstap long dispela de.Ol meri i soim kain kain

stail bilong ol long mekim olsamting long han olsembilum, mat, han fan, brum,pilo na skin pilo. Ol i salim tuol kaikai bilong gaden longliklik prais tasol, na sampelameri i bringim ol plawa pot. Planti meri i kisim blesing

long lukim ol save bilong olnarapela meri long mekimsamting na tu long harim olstori bilong ol taim ol i tokautlong haus lotu. Ol meri long so i salim pilo, skin pilo na narapela samting ol i samapim.

Stop long paitim meri na mekim gut Walter North, U.S. Embeseda

bilong PNG i raitim

VAILENS o pasin bilong paitim meriem i wanpela hevi bilong graun naem i wanpela sem pasin. Moa long hap namba bilong ol merilong wol long dispela graun i savebungim sampela kain pasin bilongpait o bagarap na em i mas stopnau. Dispela pasin i save kam long ol

man husat i stap klostu long meriolsem man bilong ol, boi pren opatna bilong ol. Pasin bilong man isave slip wantaim meri na bihainpaitim em, i bikpela tru long wol.Dispela pasin em i stap long ol-

geta hap, maski wanem kain bilip,

lotu, sosio-ikonomik na i nogat makbilong em. Em i save kamap longYunaitet Stets (US) na long nara-pela hap tu.

Pasin bilong paitim meri i no gut-pela na i no mas kamap, tasol em ikamap yet.Ol 16 De bilong Wok bilong Dau-

nim Jenda Vailens, i bin kirap longNovemba 25, i givim nupela tingt-ing long ol lain long wol i kenmekim ol meri na yangpela gel ikamap fri.Pasin bilong paitim pikinini meri

na mama i mas stop nau, maskisapos em i kamap insait long hauso long pablik,! Maski sapos wantoki stap klostu i wok long paitim merio pikinini, o ol lain i stap longwe iwok long mekim, dispela pasin ibagarapim yumi olgeta. Em ibagarapim yumi olgeta bikos olmeri husat i karim hevi em ol mama

bilong yumi, susa bilong yumi, antibilong yumi o meri bilong yumi owanwok bilong yumi na ol pren bi-long yumi.Pasin bilong slip wantaim meri na

paitim em insait long marit o wan-taim patna em i wanpela sore storina em i bagarapim tingting bilongmeri. Ol kain pasin olsem man iyusim strong bilong em longbagarapim meri long slip wantaimem, na pasim em long bihainim laikbilong em yet o tambuim em longbungim ol famili na ol pren o longgo aut na kisim helpim o long kisimgutpela toksave long ausait.Sapos vailens i no bagarapim

bodi bilong meri, em i save bagara-pim sans bilong meri long stap helti

wantaim gutpela tingting. Taimmeri i kisim hevi long han bilongman bilong em o wanpela man emi save slip wantaim, dispela i savekamapim hevi long helt bilong merilong bihain taim. Em i ken kisim sikbilong bilum bilong pikinini, o i kenkisim bel nating, lusim pikinini,karim pikinini i liklik tumas, o kisimwanpela sik bilong pamuk naHIV/AIDS, strongpela bel pen,pasin bilong kaikai i senis o meribai i laik kilim em yet.Wanpela stadi long UK o Englan

long 2004 i makim olsem ol kos isave kamap long pasin bilongpaitim meri insait long haus yet iwinim 80 bilien kina long wan wanyia.

Page 11: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

siosnius Desemba 5 - 11 , 2013 Wantok P11

ATVEN em i taim bilong kam klostu longGod na yumi laik painim sampela ples haitbilong yumi yet long toktok wantaim God. Insait long ol mun na ol de yumi bai gat

planti wok na salens bai yumi bungim, tasolsapos yumi minim tru, em bai yumi inaplong mekim. Long dispela pasin, samtingyumi mekim na toktok long God bai i kamappasin bilong yumi long olgeta taim. Jisas isave beten long God olsem pikinini man isave toktok long papa bilong em, askim napainim tingting bilong em long bihainim laikbilong Papa. Long dispela taim bilong redilong Atven, yumi mas opim bel na tingtingbilong yumi i go long Papa God olsem Jisasi bin mekim.Insait long yia 2013, yumi bin lukim planti

hevi na senis long politik na lidasip, ko-rapsen long ol bos bilong ol dipatmen na olpraivet sekta. Yumi lukim planti ol ausait laini kam insait long graun bilong yumi na stilimol samting bilong yumi (graun na ol samtingi gat bikpela prais insait long graun bilongPNG), bikos ol lida bilong yumi i no warilong gutpela sindaun bilong ol pipel bilongyumi long bihain taim. Bilong wanem, olman i yusim mani long baim rot bilong ollong kisim samting. Yumi lukim ol sevis nadivelopmen i no kamap long olgeta distrikna sab-distrik. Yumi lukim planti milen dolai kam long ol dona kantri tasol i nogat senisi kamap long kantri. Yumi lukim ol stilman istilim mani long ples klia insait long fainensdipatmen olgeta wanwan minit, tasol i nogatwanpela wok i kamap long yumi stap helti. Yumi lukim ol pasin bilong ol disiplin fos

olsem polis na ol soldia na planti pasinnogut i kamap na yumi bungim kain kainpen na bagarap. Yumi bungim planti pasinnogut tumas tasol nogat man i laik stopimdispela bikos mani i kamap bos. Askim bi-long mi em i olsem, ol papa bilong dispelanesen i stap we long dispela taim? Ating oli slip na driman yet long moa mani kam in-sait long poket bilong ol? Inap ol i kamautlong ples hait bilong ol na mekim sampelatoktok long hevi bilong dispela nesen? Yumi ol pipel bilong dispela gutpela kantri,

i mas lusim tingting long olgeta hevi bilongyumi na tingting i go pas long taim bilongAtven. Olsem na Atven em taim bilong yuna mi redi na lukluk i go pas long selebretimkam bilong Krais long Krismas taim. Atvenem i gutpela taim bilong painim sakramenbilong penens. Em i taim bilong kamapwanbel wantaim birua na tok sori longwanem pasin nogut yumi bin mekim long aibilong God. Beten bilong yumi long wanwande na pasin bilong redim yumi yet baihelpim yumi long opim bel bilong yumi i golong God na bai yumi ken bungim Krais longKrismas.Olsem na long dispela taim bilong Atven,

ol pipel long olgeta kain laip na wokabaut,mas kamaut na lusim pasin nogut na tokautlong God, “mi laikim yu na mi lotu long yu,”na, “mi sori long ol les pasin na sin pasin bi-long mi, tenkyu long olgeta samting yu givimmi,” na tokim God, “Plis helpim mi na olnarapela.”Long dispela pasin yu bai kamap gutpela

man na bai yu ken statim nupela laip longkamap gutpela pipel bilong dispela nesen.

Toktok bilongAtven long

bungim Krismas

NESENEL Divelopmen Benk(NDB) i joinim ol narapelaogenaisesen long PNG longhelpim planti tausen pipel ibin kisim bagarap longbikpela win ol i kolim taifunHaiyan long las mun long Fil-ipins.Long las wik, NDB i bin

givim K10,000 i go long Filip-

ins Taifun Disasta Apil we Fil-ipino komyuniti long PNG i binkirapim long painim mani bi-long helpim ol pipel long plesbilong ol i stap long hevi.Taim ol i givim sekmani i go

long Filipino Asosiesen bilongPNG, Ekting MenesingDairekta bilong NDB, MosesLiu i bin tok dispela donesen i

ken helpim ol pipel we i lusimolgeta samting na tu, kisimbagarap.Presiden bilong Filipins

Asosiesen long PNG, RoelSta Cruz i bin makim pipel bi-long em na tok tenkyu longNDB long mani em i givimlong helpim ol famili, hauslainna pipel bilong ol we bikpela

birua, hevi na dai i bungim ol.Mista Cruz i tok taifun Haiyani bagarapim ples na moa long10.3 milian pipel i nogat hapbilong stap long en. 4 milienem ol pikinini na 150,000famili i lusim olgeta samtingna ol i no gat ples bilong staploing en, nogat klos, wara,kaikai long 18 mun i kam.

SIOS Helt Sevis (CHS)bai kisim K134 milienlong 2014 NesenelBaset na disepla i K40milien moa longmani-mak bilong 2013 baset.Helt na HIV na AIDS

Minista, Michael Mal-abag i amaams longgavman long luksavelong gutpela wok we olSios Helt Woka (CHW) imekim na givim diseplabikpela manimak.Long dispela yia,

CHS i bin kisim K94 mi-lien.Mista Malabag mani

bai helpim long apim pe

bilong olo Sios Helt wokmanmeri na kamap longwankain level olsem olgavman woklain. Tu, mani ya bai

helpim long kamapimgut ol haus sik bilding,haus slip bilong oldokta, nes na ol narapelawoklain bilong haus sik.Disisen bilong gav-

man long apim baset bi-long ol CHW) i bihainimtok orairt we NesenelEksekyutiv Kaunsel(NEC) i givim long sab-misen o ripot we MistaMalabag i bin wokimlong en.

Sios Helt Sevis kisim K124milian long 2014 baset

ISU bilong pasin sanguma iwok long kamap bikpela truinsait long ol sosaiti na olkomyuniti long PNG.Na long dispela ol tingting na

bilip bilong pasin sanguma naposin, ol man i wok long kilimindai plantimeri, long wanem, oli sutim tok nating long ol longmekim sanguma long ol nafamili bilong ol.Dispela pasin bilong i no gat

gutpela as, na long bilip bilongol man tasol ol i wok long kilim idai ol meri we ol i ting olsem olwokim sanguma na kamapimdai bilong ol memba bilongfamili na ol wantok bilong ol.

Na tu planti taim long ol haus-lain o long ol komyuniti longtaun, taim wanpela dai i savekamap, maski sapos man, merio pikinini i dai long sik malaria,HIV/AIDS, TB, taipoid o ol ara-pela sik nabaut, toktok bai sut igo yet long ol meri husat em olting olsem ol i wokim sangumana ol bai holim pasim ol na kilimol i dai.Dispela ol tingting, bilip na

pasin i mas stop, long wanem,planti long dispela ol meri olman i save kilim ol i dai i nogatasua.Dispela i mekim na Consulta-

tive Implementation na Monitor-ing Council (CIMC) i kamapimwanpela bung long Yunivesitiov Goroka (UOG) long dispela

wik.Bung i bringim ol akademik,

ol lain bilong wokim loa, olhumen raits ektivis, donaejensi, ol loya, ol memba bilongol sios ogenaisesen na ol nongavman long toktok nakamapim sampela gutpelatingting long stopim dispelapasin bilong kilim indai ol merina sampela man tu long taim oli sutim tok long ol long wokimpasin sanguma.Eksekyutiv Opisa bilong

CIMC na meri i go pas long dis-pela bung, Wallis Yakam i tok,as tingting bilong ogenaiseseni kamapim dispela bung emlong bungim ol lo enfosingejensi olsem polis, kot ov loa,loa na jastis sekta, ol NGO, ol

sios lida na gavman ejensi longbringim tingting bilong ol na tok-tok long diskpela isu we ikamapim pinis bikpela hevi in-sait long olgeta kona bilongPNG.Em i tok, ol lain husat i bin

presentim ol pepa long dispelabung i bringim planti gutpelatingting bai helpim gavman longlukluk na traim long adresimdispela ol samting i sut longsanguma na poisin pasin.As toktok bilong dispela bung

em “SORCERY AND WITCH-CRAFT ACCUSATION: DE-VELOPING A NATIONALRESPONSE TO OVERCOMETHE VIOLENCE.”Bung i bin stat long dispela

wik Tunde na bai pinis tude.

Sanguma i bikpelasamting long PNG

Sape Metta i raitim

WANPELA bilong ol bikpela isu insaitlong Luteran Sios konprens bilongGoroka District bung em toktok moalong kirapim na skruim misin bilongautim Gutnius long olgeta hap.Hap wokmisin bilong Luteran Sios

Goroka distrik, em Kesowai insait longRamu long rot i go long Madang aninitlong Luteran Sios Asaroka Seket.Konfrens i bin kamap long Kesewai

insait long Ramu Suga wok misin eriai soim planti deleget i no kamap longbung olsem bipo. Hevi bilong trenspot i pasin rot bi-

long ol deleget. Tasol liklik lain husat Iikamap long

bung i bin toktok moa long ministri bi-long wok long strongim Kristen bilip

bilong ol manmeri long Tok bilongGod. Tu, long konpren, ol bin kisim

Baibel stadi long givim gutpela luk-save long kaikai bilong strongim bilip,we Pasto Kara Sotti i bin go pas longem. Het Tok bilong Stadi em, “Krais em

samting tru”, i kam long rait bilongKolosi 17b.Stadi Masta, Pasto Sotti i bin salen-

sim ol krisetn long sanap strong longbilip na kisim Krais, long strongim laipna bilip, na bai sios inap sanapstrong.Ol Kristen bilong 6-pela seket i bin

tok strong long edministresen bilongdistrik i mas ran gut na sapotim wokGutnius long wantaim na bai sios i gomoa long surukim wok bilong Gut-nius.

Misin bilong ELCPNG Goroka DistrikPaulus Tali i raitim

NDB givim K10,000 helpim long Filipins birua

Pipels Maikro Benk COO, Lemuel Policarpio, Eksekyutiv Menesa Lending, Trevor Coin, Ekting Menesing Dairekta NDB, Moses Liuna Presiden bilong Filipino Asosiesen bilong PNG, Roel Sta Cruz na CEO bilong Pipels Maikro Benk, Anthony Dela Cruz.

Page 12: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

P12 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 abcpasifiknius

UN i tok HIV-AIDS inappinis long Asia-Pasifikinsait 15 yiaUNITED NATIONS i tok sik AIDS em i

nap pinis long Esia-Pasifik rijon insait 15pela yia i kam.Sen Lam bilong Connect Asia i toktok

wantaim Prasada Rao, UN seketeri gjener-al spesel envoi bilong AIDS. Richard Ewart bilong Pacific Beat i toktok

wantaim Joeli Colati, bilong Fiji husat i stapwantaim HIV long 7 pela yia. United Nations i tok sik inap pinis long

Esia na Pasifik rijon insait 15 pela yia, tasolem i tok lukaut olsem pipel i mas lukautimol gut long no ken kisim dispela sik.UN Sekreteri Jeneral Spesol Envoy

bilong AIDS, Prasada Rao i tokim RadioAustralia olsem sik HIV/AIDS i wok long godaun long planti kantri.Em i tok i gat 4 pela o 5 pela kantri tasol

we namba bilong pipel i kisim dispela sik iwok long go antap.Em i mekim dispela toktok pastaim long

naba 26 anivesari bilong Wol AIDS De.Em i tok insait long 10 o15 yia i kam, bai

yumi lukim namba bilong pipel husat i kisimdispela sik bai go daun long liklik nambatasol.UNAIDS eksekyutiv dairecta i bin tokaut

long wankain tingting tu.

HIV-AIDS NABA: UNWol namba:Ol nupela HIV keis i stap long mak bilong

2.3 million long 2012, we i bin go daun 33%long 2011.Indonesia:HIV keis i go antap from 7,195 long 2006na i kamap long mak bilong 76,879 long2011.Vietnam:Em i go antap long 34% long 2006 na i staplong mak bilong 46.1% long 2009.Pakistan:Samting olsem 27.2% bilong ol husat iyusim drag i kisim HIV, na em i bin 20.8%long 2008.

Bikpela san i kilim 19pipel long Long AilanNamba bilong ol pipel i dai long Long

Ailan, Madang Provins long Papua NewGuinea nau i go antap long 19. 12-pelabilong ol em ol pikinini bihainim planti munna i nogat ren.

Pasto Joe Ande i toktok namba bilong olpipel i dai long hatpela san no gat ren longLong Ailan long Madang Provins nau i goantap long 19.Long ol dispela i dai em 12-pela ol pikini-

ni.Long Island i bin bungim hatpela san stat

long mun Jun. Na ol pipel long Island nau iwok long painim ol kain kaikai ol i nappainim long buslong lukautim ol.Lokel Pastor Joe Ande nau istap long

Lae traim long kisim sapot long helpimpipel long ailan bilong emPasto Ande i tok ol pipel long Island nau

i wok hat wok tru long painim ol samtinglong helpim laip bilong ol.Pastor Joe Ande i tok bikpela sori tru long

lukim ol pikinini i bungim dispela hevi, na12-pela i lusim laip bilong ol long dispelataim nogut em Long Ailan i wok longbungim. Na sevenpela em ol bikman nameri.Ol kaikai em ol Long Island pipel i wok

long kisim strong long en em long kokanasna ol kumu long bus.Long wara Pastor Ande i tok wara tu i

bagarap,olgeta hul-wara i drai na dispelanau bikpela wari bilong ol pipel.Bikos long wara i no gutpela i gat wari

nau long pipel i pekpek wara long drinkimol doti wara.

Nupela teknoloji savemekim wok i isi Ol tex mesij long mobail fon inap kisim

ples blong planti ol form na pepa wok longwok bilong pinisim gut wok insait long rureleria blong Papua New Guinea.Nupela teknoloji bai save mekim isi moa

long kot sistem long PNG, Sif mejistretbilong PNG Nerrie Eliakim i toktok Mis Eliakim i tok long mun i go pinis,

Papua New Guinea na Australia i bin testimdispela teknoloji wantaim ol mobail fon smsmesij long bungim olgeta kot wok.Sif Mejistret bilong PNG, Nerrie Eliakim, i

tok dispela i save mekim ol kot pepa longrurel eria i go stret long bik opis long olprovins na long het opis long Pot Mosbi.

Mis Eliakim i givim tok orait blongenpinis long displa teknoloji bikos planti kotwok na keis ino save kamap long sistimblong ol.Em itok wok painim aut ol i bin wokim i

soim olsem dispela sistim em i save wokgutpela.

Ol poto nius

Bikpela san i mekim ol graun i bruk.MOU Sain: Task Force Sweep i kisim helpim i kam long Australia Federal Police longhelpim ol long wok bung wantaim long paitim korapsen insait long Papua Niugini naAustralia. Dispela luksave i kam bihain long Siaman bilong Task Force Sweep Sam Koim,na Asisten Komisina bilong AFP Ramzi Jabbour, i sainim pepa bilong tok orait long wokbung wantaim long Tunde.

Sekim AiWORD Publishing

Kampani, mama kampanibilong Wantok Niuspepa ikisim sans long sekim ailong fri taim ol wok man-meri bilong PNG EyeCare kam sekim ai bilongol long opis bilong ol.Olgeta wok manmeri

bilong Wantok Niusppepai kisim ai sekap na plantibilong i gat sans longbaim glas bilong rit na raitlong K20 tasol.Long dispela poto

bilong Nicky Bernard isoim Akaun boss meriBuana Ragela i sindauntaim wok meri bilong PNGEye Care i sekim ai bilongem.

Kisim Medal bilong KwinSAMPELA bilong ol manmeri husat kisim medal bilong kwin long wik i go pinis long

haus bilong Gavana Jeneral long Pot Mosbi. Gavana Jeneral Sir Michael Ogio i givimmoa long 100 medel i go long manmeri.

Page 13: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P13komentri

Published at Able Building

Complex, Sec 58 Lot 02,

Waigani Drive.

Websait: www.wantokniuspepa.comPe bilong wanpela yia, 52 niuspepa

KOMENTRI

Rait bilong ol Pipel(Human Rights) em i wan-pela kain pasin inap longkamapim gutpela sindaunsapos olgeta man longgraun i bihainim. Planti tok skul na awenes

i kamap pinis long dispelakantri wantaim helpim bilongYunaitet Nesen na ol nara-pela kantri na intenesenelpatna bilong yumi, long ol-geta kain kain rait i stap longwol tude. Ating bipo yumi save

harim tasol na i no kliatumas. Tasol nau dispelatoktok bilong ol rait bilong olpipel i kamap planti taimtumas na klostu olgeta lainhusat i save ritim pepa,lukim TV na harim longredio i save. I gat rait bilong pikinini,

rait bilong ol disebol, rait bi-long o meri na rait bilong ol-geta lain long i stap laip. Toktok bilong vailens o

pasin bilong bagarapim olmeri na pikinini na pasin bi-long tingting krangi long olmeri long sanguma nabagarapim ol nating i kamapbikpela long dispela taim. Tasol ating dispela toktok

bilong rait em i wanpela tok-tok bilong ol ausait lain ah?Bilong wanem long pasintumbuna bilong yumi olMelanesia yumi save staplong wanwan ples nakomyuniti na yumi gat pasinkastom long bihainim nastap wantaim wanbel. Taim yumi toktok long ‘ol

rait’, em i olsem tok wintasol long ia. Em i no gatmining bikos i nogat senis i

kamap long soim olsemsampela lain i gat rait. Baiyumi ting olsem ol manmerii go long skul bai i save nabihainim tasol nogat. Ol skullain na ol lain i wok long olopis bilong gavman, kam-

pani na ol sios na NGO tu ino save bihainim ol lo bilongrait. Wanem samting i rong? Toktok bilong korapsen

long ol ples bilong dilimmani bilong gavman, naples bilong kisim wok i stap.

Olgeta lain i gat pepa o digrilong mekim wok long kam-pani na gavman tasol, man istap long pawa i save bi-hainim laik bilong em yetlong kisim wantok o familibilong em o nogat, em bai

givim wok wantaimdinau long dispelaman o meri baigivim bek wanpelasamting long embihain. Yumi ken toktok

na holim ol woksopna bikpela kibungna tromoi manilong kamapim lona oda, tasol senislong rispek bilongrait bilong narapelabai i no inapkamap hariap. Bi-long wanem as bi-long senisim laipem i stap long manmeri na pikinini imas senisim pasinkastom na bilip. Bilip bilong yumi

long tumbuna emolsem, strongpelaman o strongpelalain wan pisin isave win long tok-tok na pait na ol isave kisim bus nagraun na ples. Dis-pela pasin em olpikinini i savelainim yet long taimol i kamap long belbilong mama. Ating bikpela

senis bai kamapem sapos tupelasamting i kenkamap pastaim.Namba wan olgetaman meri napikinini i mas tanimbel na lotu long

God tru na putim Jisas naTok bilong God i go pas. Bi-long wanem pasin bilongGod o Kristen em i nara-pela olgeta long pasin bi-long graun. Yumi lukim

olgeta rot ol gavman na olintenensel patna i wokimem i wara nating na i nogatsenis. Pasin bilong kilimman, bagaraim meri napikinini, pasin pamuk bilongkamapim sik i nogatmarasin, stil pasin na plantimoa pasin i bagarapimpipel na ples i wok long gobikpela yet. Yumi nidim“Kingdom bilong God i maskamap long graun, olsemlong heven,”. Dispela em ihap bilong prea i savekamap olgeta de long olskul na bung bilong hauspalamen na long ol sios.Tasol yumi minim tru onogat?Namba tu bikpela samt-

ing i mas kamap em longlaip bilong ol pikinini merina mama i mas kamap gut. Ol man na gavman i mas

holim han wantaim ol patnaejensi olsem Australia gav-man, US gavman, YunaitetNesen Ejensi, na ol nara-pela NGO na sios longbringim mak bilong olmama i go antap. Taim ol mama i stap gut

na i amamas, ol i gat mani,gutpela klos, kaikai nahaus, em ol pikinini nakomyuniti bai i amamas. Sapos ol meri i kisim gut-

pela skul na senisim tingt-ing na kastom bilong ol, baiol i lainim pikinini ol i karim,long gutpela na stretpelapasin. “Lukautim meri, yumi bai

lukatim kantri. Salim pikininimeri long gutpela skul baikamapim nesen i gat savelong mekim strongpela wokdivelomen na bringim senislong kantri.”

Jada 013!

TRIPELA man i go pas longwakabaut bilong “Fri WesPapua Kempein” longSanden a long apim pilak bi-long Wes Papua, Moning Sta,i bin go long han bilong polisna i stap tupela de long Borokorum gat . Bihain long wanpela bel isi

mas long Unagi Ovol i go longSiti Hall long Sarere 30 No-vemba, ol polis i go na holimpas wanpela leksera bilongUPNG, wantaim Fred Mam-bassar na Tony.

Taim ol i kamap long SitiHaus, Gavana Powes Parkop ibin stap long toktok long ol nabihain ol i apim pilak bilongWes Papua Komyuniti , “Mon-ing Sta” long sotpela taim tasolna bihain ol i bringim i go daungen long makim Kempein bi-long Wes Papua long kamapfri.Tasol ol polis i bin go na

holim pas tripela man ya nalokim ol long rum gat na sin-gaut long wanwan bai bel autwantaim K10,000. Ol i kamaplong ai bilong Waigani Distrikkot long Tunde na jas i larim oli bel aut wantaim K250.00 longwan wan man. Tasol kot i givimsampela lo long ol tripela bai ibihainim i nap kot bilong ol baii kamap. Ol dispela lo em olsem, ol

tripela man i mas no ken ki-rapim wanpela kain pasinolsem bilong apim pilak o pab-lik wokabaut na olgeta tupelawik bai ol i soim pes longWaigani Kot haus. Ol bai stapolsem na givim taim long olpolis i mekim ol wok painim autpastaim.Gavana Parkop i tok em bai

i no suruk long sanap nahelpim ol tripela man sapos oli painim olsem ol i brukim sam-pela lo.

Acting EditorVeronica Hatutasi

Polis holim pas tripela lida bilong Wes Papua

Senism kastam na bilip baikamapim gutpela sindaun

Gavana bilong NCD, Powes Parkop i wokabaut wantaim tripelaman, L-R wanpela leksera bilong UPNG, Fred Mambassar (wan-taim rasta) na Tony i stap baksait long UPNG leksera.

Umn.. er..Wanpela lapun meristap long Goroka

kilim em...em kaikai lewa bilong em...

...Mi giaman,nogut ol i kilim

mi tu...

Em dai long AIDS...

Giaman bilip long ples i kilimplanti inosen manmeri...

Page 14: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

P14 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 wolniuspoto

Wol Niuslong Poto

Agli dok: Wanpela dok husat i winim kraun bikos em i pes nogut dok (Ugliest dog) i holim dis-pela kraun i dai las wik. Dok i dai long sik. Elwood i gat 8-pela krismas na em i nogat gras long bodibilong em, na em i Saina Chihuahua kros brid, i dai long las wik Fonde taim em i sik sampela mun igo pinis. Dispela liklik dok i kamap bikpela tai mol i putim pes bilong em long intanet bihain long ol ikraunim em olsem wanpela pes nogut dok long ples Sonoma-Marin County Fair long Califonia Amerikalong 2007.

OCTOCOPTER: Nupela kain deliveri sistem bai kamap long yia 2015 we ol elektriniksaientis i wok long stretim yet. Dispela masin em “Octocopter”, we em i wanpela liklik robot he-likopta (drone) na bai karim ol mail bilong yu o pasol kago na bai plai i kam na lusim long duastet bilong yu o opis long 30minit tasol. Ol i wok long testim yet dispela masin na bai stat woklong yia 2015. Dispela masin i ken karim hevi kago long mak bilong faiv paun o 2.3 kilogrem.

PesNogutdok...

Yunaite Stet

AmerikaEkta Paul Walker em dai:Man bilong draivim ol spit kar wantaimekta Vin Diesel long ol muvi, “Fast and Fu-rious” i dai long long wanpela bikpela karasua long Califonia, Amerika. Polis i bintok, as bilong Walker i dai em taim wan-pela poro bilong em i draivim kar i spittumas na bamim wanpela yutiliti pos napaia wantaim tupela i stap insait. Walker isindaun long pasindia sit, polis i tok. Ripotit ok, e mi bin stap long siti long reisingmoni long halivim ol tarangu long Philipinshusat i kisim bagarap long taifun Haiyanlas mun.

Painim bodi: Ol i painim Bodi bilong tupela marit long Gold Coasthaus na polis i saspek olsem meda-suisaid em as long tupela i dai.Polis i wok long mekim wok painimaut long dispela dai bilong tupela longhaus bilong tupela yet long Pacific Pines long Gold Coast Australia long ap-inun.Wanpela pikinini meri tasol bilong ol i painim mama bilong em insait longswimming pul long 1.15pm na ringim ol paramedic i kam long helpim em,tasol ol i tok, mama yah dai long dringim wara. Taim ol i wok long stretimmama i stap, ol polis i painim bodi bilong papa insait long haus. Ol i saspekolsem tupela dai em meda-suisaid.

Australia

Ku protes i kirap long Bangkok. Planti tausen manmeri i kamapim “pipols ku”long gavman bilong Yingluck Shinawatra, ikaramapim planti stet we bikpela bagarap i wok long kamap i stap. Ol i bin tekova long stet brodkasta na fosim praim minista ronowe nah aitlong polis kompaun. As bilong dispela protes i kamap em long Amnesti Bill we olpela ranawe kalabus man na olpela primia Thaksin Shinwatra,na brata bilong praim minister bai kam bek gen. Dispela pasin tasol i kamapim bikpela kantri protes.

Bangkok

Page 15: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P15laipstail

James G. Kila i raitim

DISPELA em naispela storiblong wanpela strongpelameri Bundi husat i yusim gut-

pela tingting bilong em yet long ki-rapim skul long Danagari, wanpelalongwe ples insait long Kurumbukarieria long Ramu Veli, Madangprovins.Nem bilong dispela meri em Agatha

Yombai. Nau em i wok olsem Jendaopisa wantaim Ramu NiCo (MCC) longMadang. Tasol stori bilong em na han-mak em i kamapim bipo long Danagarina Kurumbukari eria em bikpela tumasnamel long ol liklik manmeri bilong plesna hauslain.Danagari na Kurumbukari eria i no

bin gat rot, skul, helt senta na divelop-men maski PNG i kisim indipendenslong 1975, bikos gavman na ol lida i nogat luksave long dispela ples. Stori bi-long Agatha tu i stat long dispela taim.Agatha i pinisim gret 10 long Brah-

man haiskul long 1986 na go kisim tren-ing long kamap praimeri skul tisa longDauli Tisa Koles long Tari, Hela provins.Tasol sampela hevi long Tari eria imekim na em i no pinisim skul na em igo bek long ples.Tasol bikpela driman na bel bilong

em i stap strong yet long givim gutpelasave i go long ol tarangu manmeri napikinini long rit na rait.Long 1989 Agatha i maritim wanpela

yangpela stail man bilong Dangari vileslong Ramu veli nem bilong em BoniYombai na tupela i go stap long ples bi-long man longwe tru arere long Ramuriva na bikpela bus. No gat gutpela rot igo long ples ya long dispela taim na olmanmeri i save bungim taim tru long gokam long Walium na Madang taun.Taim Agatha i wok long stap long ples

bilong man bilong em, em i luksavelong bikpela nid ol pipel i gat longedukesen na rit na rait. Olsem na emtingting long kirapim wanpela adaltliteresi skul. Dispela bai givim sans longol bikpela man na meri long lainim rit narait.Long 1999 Agatha i kirapim Danagari

adalt literesi skul wantaim sapot i kamlong Hailans Pasifik Limited (HPL),kampani we i karimaut wok eksplore-sen long eria pastaim long RamuNiCo(MCC) i kam insait.Agatha i tok long namba wan taim

em i kirapim skul, intres i bin bikpela truna ol lapun na bikman meri long ples igivim nem long stap long klas longlainim rit na rait.Em i tok 84-pela manmeri i stap long

klas na em i bikpela namba tumas,olsem na Agatha i brukim 42 i savekamap long klas long Tunde na arapela42 save go long ples long Fonde. Dis-pela em tupela de ol lain long ples yetmakim long skul.Agatha i amamas long kolim nem bi-

long sampela ol sumatin bilong em,husat nau i go pas long ol bikpela tok-tok bilong pagagraun long Ramu Nikelprojek long Kurumbukari. Ol dispelalain sumatin bilong Agatha em JohnArua, Bare Diri na bihain long olsemKaware Monguai, Em i stori olsem long namba wan

taim tru em i laik statim skul i no bin isibikos no gat rot na tu no gat ol samtinglong yusim long skulim ol sumatin.Olsem na Agatha i go lukim ol HPLKomyuniti Afes lain, na long dispelataim wanpela CA opisa Moses Kumura,bilong Danagari yet i sapotim tingting

bilong Agatha na i tokorait long HPL ihelpim em.Bihain long dispela Agatha i kisim

kanu na katim wara Tul, Biges nabikpela Ramu riva i go long Yamagi nawokabaut i go long Usino mausrot nago long taun.Em i lukim ol lain long Madang

provinsal edukesen opis long kisimtingting bilong em. Ol lain long Eduke-sen i sapotim tingting bilong em nagivim em sampela buk na pepa na meriya i go bek na skulim ol sumatin bilongem.Agatha i wok hat tru long givim save

bilong rit na rait long ol bikpela manmerilong ples. Long sapotim wok bilong em,planti taim em i save go long taun nakisim ol olpela buk na niuspepa na olarapela samting bilong rit na bringim igo long ples.“Wanem samting mi painim em orait

long mi skulim ol sumatin em mi savekisim tasol na karim i go long ples,”Agatha i tok.Agatha em i strongpela meri tru bikos

em i save wokabaut longpela rot tru statlong Usino mausrot i go olgeta long Ya-magi na bihain kisim motokanu nakatim planti riva na Ramu na kamaplong ples. Sampela taim tarangu i savekalap long ol bet na putim ol skul saplaibilong em na katim wara i go long hap-sait. Em bikpela hatwok tru, tasolAgatha i save strong na wokim.Bihain long 3-pela yia, Agatha i ama-

mas tru long luksave olsem ol sumatuinblong em i ken rit na rait.“Bel bilong mi amamas taim mi lukim

ol sumatin bilong mi husat bipo i nosave long rit na rait. Nau i ken ritim olsamting long Tok Pisin,” Agatha i tok.Em i stori tu olsem sampela lapun i

amamas long save ol i kisim na i popaiatu long yusim save long rit na rait. Wan-pela lapun mama i ting em save-meripinis na i raitim wanpela leta i go longwanpela yangpela. Dispela i bringim sampela kros i

kamap bihain, tasol Agatha i tok insaitlong bel bilong em em i amamas bikosol bikpela lapun sumatin bilong em ikisim save pinis long rit na rait.Bikpela wok na hanmak Agatha i

kamapim long Danagari long bringimsave bilong rit na rait (edukesen) namellong ol pipel em bikpela samting tru. Bi-hain long gutpela wok em i mekim, olarapela lain i askim Agatha long go ki-rapim elementeri skul bilong ol pikinini.Long 2005 em i go long Karani na sta-tim narapela elementeri skul.Tru tumas, dispela meri Agatha

Yombai i gat hanmak bilong em insaitlong Ramu Projek eria long givim savebilong rit na sait long ol bikman na merina opim tingting bilong ol long savelong wanem ol nius na infomesen ikamap long wol.Gavman i mas luksave long kain meri

olsem na givim em medol o awot.

Strongpela meri Agatha statim Kurumbukari skul

Agatha Yombai

Antap: Agatha karim ambrela na wok-abaut katim bikpela wara.

Namel: Wokabaut patrol wantaim olRamu NiCo wanwok.

Daunbilo: Agatha malolo long wanpelaples long Kurumbukari maunten.

Page 16: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

FONDE DESEMBA 5, 2013

4:30 AM G AUSTRALIAN NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER - 1054-45:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY9:00 AM G Classroom Broadcast9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics1:50pm Grade 6 Science2:30pm DEPI Program3:300 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S7 EP#47/47(F)4:00 PM GOT TO GO Ep#18/204:30 PM PYRAMID S1 – EP#2/52

5:00 PM G THE SHAK Series 2 Ep#13/755:30 PM G TRAPPED YR.2 CASTAWAY

EP#4/26 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G RAIT MUSIK EP#1908:00 PM G RESOURCE PNG EP#998:50 PM G SOKA XTRA EP#1009:00 PM G HOT SPOT EP#439:30 PM PG ELITE MUSIC ZONE EP#4310:00 pm G NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

FRAIDE DESEMBA 6, 2013

4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER – 1054-5

5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY9:00 AM G Classroom Broadcast9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics1:50pm Grade 6 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S8 EP#1/444:00 PM GOT TO GO Ep#19/204:30 PM PYRAMID S1 EP#3/525:00 PM G THE SHAK Series 2 Ep# 14/755:30 PM G SKIPPY THE BUSH KANGAROO5:55 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT – Ep#417:30 PM PGR MODERN FAMILY YR.3 – EP#15

8:00 PM PGR MODERN FAMILY YR.3 – EP#168:30 PM PG FRIDAY NIGHT MOVIE10:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

SARARE DESEMBA 7, 2013

4:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY7:00 AM G IN HIS STEPS EP#127:30 AM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 8:00 AM G YOGA SUTRA Ep#36 Rpt.8:30 AM G AMAZING SPIES – EP#1 Rpt….9:00 AM G ESCAPE FROM SCORPION9:30 AM G TRICKY TV10:00 AM G TRAPPED YR.2 EP#10:30 AM G SKIPPY – THE VETERAN Rpt.

11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK5:30 PM G OLSEM WANEM Ep#436:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS6:30 PM PGR HOW TO LIVE 7:00 PM PGR NEW GIRL S1 EP#9/247:30 PM PGR WHITE COLLAR YR.3 EP#9/168:30 PM G RAIT MUSIK REPEAT…EP#190 9:30 PM G HOMELAND S2 – EP#8/12 10:30 PM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY11:00 PM G R WORLD CUP –GRAND FINAL

SANDE DESEMBA 8, 2013

3:30 AM G AUSTRALIA NETWORK6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G IT IS WRITTEN7:00 AM G HILLSONG – 878

De - Mande – Fraide6am – 10am – Sankamap show – Host: Kas.T6:00am – Major Nius Bulletin6:15am – Komiuniti Notis Bod6:25am – Taim Bifo – wanpela singsing b’long bifo. 6:30am – Nius Hetlains 6:45am – Bonde gritins7:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta7:05am – YU TOK – komiuniti awenes program7:15am – WAN 4 DA ROAD – Hit Prediction

– niupela singsing 7:30am – Tok Pilai – stori b’long putim smail long nus pes.8:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta8:05am – YU TOK – komiuniti awenes program8:15am – “Papa Heni Fuka Show”.9:00am – Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta9:15am – Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei

Tasol9:30am – Final aua cruz10am – 3pm – Monin Trek na Belo Pack

– Host: Mummy DASH10:00am - Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta10:05am – YU TOK – komiuniti awenes program10:15am – Kona b’long yu. 10:45am – YUMI PAINIM WOK Segment11:00am – Nius – YUMIFM Nius Senta11:05am – YU TOK – komiuniti awenes program11:10am – Lukautim yu yet - Helt toktok 11:30am – Nius Hetlains b’long Belo Taim

- Laik b’long yu – Niupela singsing previu12:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta12:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program12:10pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 12:15pm – Komiuniti Notis Bod 12:20pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 1:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta1:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program1:10pm – BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen

2:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius 2:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program2:45pm – YUMI PAINIM WOK Segment3pm – 7pm – Avinun Draiv Taim – Host: Vaviessie3:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta3:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program3:10pm – Avinun cruz4:00pm – NIUS - YUMIFM Senta4:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program4:10pm – FOAPELA KAM GUD LONG 4 – foapelasingsing4:30pm – Nius Hetlains4:45pm – YUMI PANIM WOK Segment5:00pm – Major Nius Hetlains – YUMIFM Nius Senta5:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program5:10pm – 6:00pm – KULCHA Musik (1 hr) skelim lokalmusik 6pm – 7pm – NAIT BEAT – Host: Vaviessie6:00pm – MAJOR NIUS BULLETIN

– YUMIFM NIUS Senta6:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program

6:10pm – 7:00pm Mon kamap sho6:45pm – Komiuniti Notis Bod7:00pm – 9:00pm – COCA COLA GARAMUT

– Host: Angra Kennedy7:00pm - Nius – YUMIFM NIUS SENTA7:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program9:00pm – 00am - Nait Beat – Isi Cruz long nait00am – 6am – BRUKIM TULAIT SHOW – Host: TuluvanVitz/Talaigu Sopi/Bata Rat00:00 – Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift)- Miusik / Request / Tok pilai- Kipim Kampani long ol nait shift.Wikens – Sarere6am – 10:00am – Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie7am – 9am – Sarere Monin Cruz9am – 11am - Monin Treks11am – 1pm - National Weekly Hit Parade – Host:Kasty - 1st aua NWHP12:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta12pm – 1pm - 2nd aua NWHP

Sarere belo cruz – Host: Tuluvan Vitz1pm – 2pm – Sarere Belo Taim Dedikesen2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta2pm – 6pm - Sarere Avinun Cruz6:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta6pm – 00:00am - Nait beat7pm – 9pm - Coca Cola Garamut9pm – 00:00am - Nait cruz00:00am – 6am - Brukim Tulait ShowWiken - Sandei6am – 10am – Wiken Sanrais / Sandei Monin

wokabaut Muisik 10am – 12noon – Monin Treks12noon NIUS – YUMIFM Nius Senta12 – 2pm – Sandei Belo Taim Music2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta2pm – 6pm – Sandei Avinun Draiv Music6pm - Nius – YUMIFM Nius Senta6pm – 8pm – GOSPEL REKWES AUA8pm – 00:00am - Late Nait Cruz – Poroman Aua00:00am – 6am - Brukim Tulait ShowProgram Director – YUMIFM – Kasty

Raun wantaim Wantok kru ...

EMTV Television Guide

6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Spots7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Helt8.15PM Musik8.30PM NIUS8.40PM Spots Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

TUNDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Mama Graun8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Helt Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

TRINDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Focus8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Mama Graun Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

FONDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Youth8.15PM Musik/Spots8.30PM NIUS8.40PM Focus Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

FRAIDE - Moning - Nait6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu7.15PM Musik na Chit-Chat7.30PM Nius na Karen Afeas8PM Wantok8.15PM Musik8.30PM NIUS8.40PM Youth Riplei8.55PM Musik9PM Stesen Pas

SARERE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

SANDE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) 8PM Lukluk Bek Long Wik 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas

RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAMHARIM LONG: 101.9 FM

P16 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 entatenmenProgram bilong Wanwan De

CPL Fesen wik i pulim ai bilong ol sponsa na ol man-meri. City Pharmacy i kamapimwanpela fesen so long soim olklos wanpela meri PNG binwokim na disainim.

Lid singa bilong Big Mountain ben bilong Amerika I holim Wantok Niuspepa long lukimstrong bilong em insait long stat bilong pilai bilong ol. Bikpela Maunten ben bai stapliklik long Mosbi bipo ol bai i go long kantri bilong ol.

FAIV MAIL I LAIT: Ol pikinini na manmeri bilong Mosbi bai amamas genlong de bilong krismas na nupelayia bihain long Gavana Parkop i lon-sim ol krismas lait na ples bilonglotu long 5 mail long Sande longJack Pidik.

Page 17: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

7:30 AM G JOSEPH KINGAL MINISTRIES8:00 AM G YOGA SUTRA Ep#378:30 AM G BUSINESS PNG# 47 Rpt.9:00 AM G MARTIN MYSTERY – Ep#189:30 AM G OLSEM WANEM- Ep# 36 Repeat10:00 AM G RESOURCE PNG –Ep# 99 11:00 AM G CHEF & HIS BETTER HALF 11:30 AM G COOKING ISN’T ROCKET SCI12:00 PM G AUSTRALIA NETWORK5:30 PM G DEEP WATER EP#36:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS6:30 PM G RWORLD CUP – GRAND FINAL –8:30 PM G TOK PIKSA EP#469:00 PM G 60 MINUTES10:00 pm MAO SUNDAY NIGHT MOVIE 11:30 PM G HILLSONG Rpt…12:00 AM G EMTV NEWS – Replay………followed by the Australia Network

MANDE DESEMBA 2, 2013

4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK5:00 AM G JOYCE MEYER – 1054-15:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:00 AM G TODAY9:00 AM G DAY 5

CRICKET – THE ASHES TEST 112:00 pm G CRICKET SHOW EP#512:30 PM G DAY 5 CONTINUES….5:00 PM G THE SHAK S2 EP#10/755:30 PM G AMAZING SPIES 5:55 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G SECRET MILLIONAIRE – USA S1 8:00 PM PG HOMELAND S2 9:00 PM G COCA-COLA SPORTS SCENE EP9:30 PM G EMTV NEWS REPLAY

………followed by the Australia Network

TUNDE DESEMBA 2, 2013

5:00 AM JOYCE MEYER - 1054-25:30 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY09:00 AM Classroom Broadcast9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S7 EP#45/474:00 PM GOT TO GO Ep#14/204:30 PM KINGDOM OF PARAMITHI 5:00 PM G THE SHAK Series 2 Ep#11/755:30 PM G ESCAPE FROM SCORPION

6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 PM G HAUS & HOME Ep#428:00 PM G BUSINESS PNG – Ep#458:30 PM G OFF THE MAP – EP#7/13 - 9:30 PM G EMTV NEWS REPLAY………followed by the Australia Network

TRINDE DESEMBA 3, 2013

5:00 AM G JOYCE MEYER - 1054-35:30 AM G EMTV NEWS REPLAY6:30 AM G TODAY09:00 AM Classroom Broadcast9:00am Grade 7 Mathematics9:50am Grade 7 Science10:40am Grade 8 Mathematics11:20am Grade 8 Science1:00pm Grade 6 Mathematics

1:50pm Grade 6 Science2:30pm DEPI Program3:30 PM G KIDS KONA3.30 PM HI 5 – S7 EP#46/474:00 PM GOT TO GO Ep#15/204:30 PM KINGDOM OF PARAMITHI 25/265:00 PM G THE SHAK Series 2 Ep#8/755:30 PM G TRICKY TV S3 – Ep#9/205:57 PM G CRIME STOPPERS6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS7:00 AM PGR FACT FILES 8:00 PM G OUR PORT MORESBY EP#58:30 PM G TOK PIKSA Ep#45– Repeat…..9:00 PM M ARROW – EP#21 10:00 PM G NEWS REPLAY….………followed by the Australia Network

EMTV Television Guide

Desemba 5 - 11 , 2013 Wantok P17komik

Ol Progrem na Kilok iken senis oltaim...

BIABIA

KANAGE

TORO

Ansa bilong SUDOKU 23 long neks isu.

Ansa bilong las wik SUDOKU22

Antap1 Rot em ges bilong LNG bai ran longen5 Grasnaip7 I no gat kaikai9 Intenel Revenu Komisin13 Lotu14 Bia bilong PNG16 Ragbi tim18 Rot bilong go insait long haus19 Adorim20 Susa bilong papa na mama21 Nesenel Alaiens Pati22 Dring wantaim suga24 Mani bilong baim wok26 I no inap28 Dipatmen i bosim ol ka30 Hamas mani stap long akaun32 Mobail fon i ring na i no gat bekim33 Institut ov Nesenel Afeas34 Wanpela diwai35 Nambawan!37 LNG39 Liklik pikinini

41 Givim luksave na glori long God43 Malolo na raun long narapela kantri46 Ol samting48 I no hatwok50 Kain kain51 Lotu52 Wanpela strit long Mosbi siti53 Holi

Daunbilo1 Draiva bilong balus2 Pos Opis3 Bilong lukluk4 Lukautim ol sik pipel5 Ol toktok6 Wara i kol tru na kamap strong8 Yu tasol10 Spit11 Tupela politisen bilong Nu Ailan12 Wanpela benk14 Bilas bilong lek15 Karamap17 Hapsait18 Salens

22 Sutlam23 Salim mani kwik long pos opis24 Bilong slipim het25 Ilektoret bilong nupela Praim Min-ista26 I save pundaun long ol kol kantri27 Sempian swima bilong PNG29 Makim kendidet30 Binen31 Biktaun long Morobe32 Liklik fon34 Namba faiv mun36 Abus bilong wara38 Bilong wokim kaikai i teist gut39 Tul bilong brukim graun40 Namba faiv mun42 Yu ____ mi43 Em i givim skul44 Baim ples bilong slip45 I no aut46 Ol asua i bringim yu long ai bilongkot47 Epa49 Kaikai ol i wokim long susu

SUDOKU

KROSWOD PASOL

Ansa bilong kroswod long neks isu

Page 18: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Sikret frenOLSEM, tu krismas i kamap klostunau na supavaisa bilong Kanage itokim ol olsem ol bai pikim ol nem bi-long seksen bilong ol na baim presenbilong ol. Na tu long opis, Kanage isave laikim tru wanpela meri Papualong opis na em save hat tru longaskim em go belo taim. Nau em i woklong ting olsem, bai mi mas kisim nembilong meri na bai mi baim wanpelanaispela presen bilong meri. Ol ikarim bokis i kam na Kanage i tok, mimas kisim nem pas. Ol i givim embokis na Kanage sekim olgeta nemnau na em i kisim bilong meri Papua.Man boi em amamas no gut tru. Kris-mas pati taim nau na ol laik givim olpresen long ol sikret fren. Ol i kolimwan wan i go na meri i sanap longkisim presen bilong em. Na Kanagewok long isi smail gut tru long meri ikisim presen em i baim bilong em.Papua kam sindaun na opim presen bi-long em na man, em i singaut no

gut tru. Ol man i kirap na tok, oi susa,olsem wanem? Meri Papua kisim pre-sen na tromoi i go long swiming pul.Aya, manki pes bilong husat. Kanageharim olsem na em i tok, manki maskiem swit lewa bilong yu ya. Meri yakisim botol na sut long em. Krismaspati bagarap. Traipla pait tru i kirap.

Skere kofaGalp Provins

Mangi skere kofaMERI bilong Kanage em bilongKerema. Krismas taim nau na em ikisim famili bilong em i go long K-taun. Kanage i no save tru long tok-ples bilong meri bilong em na em iwok long tokim meri bilong em olsem,

“Sapos yumi go bai mi tok wanem?”Meri ya kisim tingting na tok olsem,ah, karu, yu tok tasol olsem, SkereKofa. Na man i ting wanem samtingem skere kofa. Meri tok em i tok halonau. Wanem yu ting em tok ples bi-long yu? Kanage harim tasol na taimol i kam kamap long ples balus bilongK-taun, Kanage lukim ol lain meri bi-long em na longwe yet em i wok longsingaut, “Skere Kofa, Skere Kofa!!!”Man, ol lain bilong meri bilong em ipaul na ol i tok, man bilong Susanorait o wanem. Olgeta kilim lap stretlong toktok em i mekim na Kanagesave pinis olsem, meri i bekimwankain olsem em i mekim long meritaim ol i go raun long ples bilong emlong Pops. Kanage giaman na tokolsem, maski, yupela lap ah..mi emskere kofa bilong susa bilong yu…ol-geta paitim han na singaut Meri Kris-mas.

Karu bilong Yoks sitiGalp Provins

Dia Laiplain,

MI wanpela meri i gat 16-pela krismasna nau mi pinisim Gret 10. Mi stap na tingting long bihain taim bi-

long mi na tu, mi wok long lukim ol skulpepa bilong mi, tasol mi lukim olsem mino wokim gut. Ol mak bilong i go daun.Dispela kain samting i mekim mi pret,

bikos nogut mi bai no inap go longsekonderi o nesenel hai skul. Wanpela samting mi bilip i bagarapim

skul bilong mi em mobail fon. Maski ol papa-mama bilong mi givim

skul toktok long mi long mekim gutpelapasin, tasol mi no inap long lusimmobail fon. Mi save westim planti taimbilong skul malolo long yusim mobaillong teksim, stap long Fesbuk o toktoklong poroman-meri long taim mi gatkredit.Long olgeta dispela, mi lusim laik

long kaikai long taim bilong dina, na olsave fosim mi long mekim wok bikos misave mekim wok long haus. Papa-mama bilong mi save tokim mi longlukaut gut bikos mobail fon i wok longbagarapim mi na kamapim nogut pasin.Mi save ol i tok tru, tasol mi no save baimi mekim wanem.Bai mi mekim wanem samting sapos

mi no go long sekonderi o nesenel haiskul? Plis helpim mi.

CAN’T HELP IT.

Dia Pren,

Tenkyu tru long rait i kam long mipelana tokaut long hevi bilong yu. Mipela ilaik tokim yu olsem, i no yu tasol, plantiyangpela na sumatin i gat wankain wariolsem yu husat i save rait i kam, ring natoktok long mipela.Mipela i sori tru long wanem samting

i kamap, olsem skul i pinis na yu lukimol skul mak bilong yu i no gutpelatumas. Yu tokaut olsem yu yet i gatwanpela mobail fon na i wok long dau-nim intres bilong yu long mekim skul bi-long yu na tu, pasin bilong yu, stailbilong kaikai na mekim wok long haus isenis.Pren olgeta samting em Papa God

yet i mekim na i gat as bilong em,

wankain tu long man i mekim samting igat as bilong em. Sapos yu askim ollain o painim aut long wanem as tru bi-long mobail fon, ol bai tokim yu olsemwok bilong en em long bringim toknamel long man meri long wanpela nanarapela. Long dispela rot, mobail fon imekim isi long man long save wanemsamting bai kamap o i kamap pinis.Sapos olsem, long wanem as na bai

mobail fon i bagarapim mak bilong yu?Yu mas tingim, samting ol i mekim embilong gutpela bilong man na tasolsapos yumi no yusim gut, em kenbringim samting we yu no inap laikimlong en. Pren, planti yangpela i ting olsem i

nogat samting i rong, tasol wanem olrisal i kamap taim yu yusim mobail fonna wanem ol pasin yu lainim long em. Mipela i laikim yu long skelim gut

wanem samting em i gutpela na wanemsamting i nogut long yu laikim mobailfon tumas. Yu mekim dispela na raitimgo daun long pepa na rulim lain longmakim gutpela na i no gutpela bilongyusim mobail fon.Bihain long dispela, yu lukluk long

risal na ol as bilong gutpela na nogut bi-long em. Yu bai painim olsem ol i nogutpela i save stap longpela taim na iplanti moa long ol gutpela we i no savestap longpela taim. Taim yu luksavelong hevi bilong yu na ol samting we iwok long bagarapim stail, kaikai na wokhelpim bilong yu long haus olsem wan-pela bilong ol i senis tu. Olsem wanem long ol narapela lain

olsem ol papa-mama, brata na susa naspiritual laip bilong yu. Pren, edukesenem i olsem wanpela sik we bai yu nonap lusim sapos yu no was gut long weiyu stap long en, dispela ken bagarapimyu long bodi na tingting wantaim. Pren olgeta samting yu tok long en,

em sampela we bilong laip. Nau mitu-pela bai toktok long “Olsem wanem

sapos yu no go long Sekonderi o Ne-senel Hai skul.”

Mipela i bilip olsem olgeta sumatinlong Gret 8, 10, 12 na ol narapelasumatin askim wankain kwesten olsemyu. I nogat pinis bilong edukesen, na i

nogat wanpela nogut samting long dis-pela. Em i man tasol i save mekim otingim samting olsem i nogut; I gatnarapela we long yu ken skruim eduke-sen bilong yu sapos yu no mekim i golong hai skuls o institusens. Sampelarot we yu ken skruim skul bilong yu em;

1. Yu ken apgredim mak long olsabsek yu no mekim gut long ol longplanti skul olsem, open kolis(CODE)

2. Yu ken traim tu ol arapela skulolsem vokesenel o teknikol edukesenelkolis o

3. Yu ken go stap long ples tasolyu mas yusim ol save yu bin lainim taimyu stap yet long skul.Pren, taim yu luksave long hevi bi-

long yu, em bai helpim yu long kirapimbek dispela kain tingting na pasin yu binstap long bipo.Dispela rot ken helpim yu stretim ol-

geta hevi yu bin bungim na i kenkamapim gutpela senis long wei yu staplong en. Taim yu save pinis as long wanem na

mak bilong yu i go daun, orait yu kenmekim samting long kamap gutpela. Yuken traim long noken yusim mobail fon,jonim ol yut grup long stap helti na kisimaskim long famili, pren bilong yu, bik-man-meri bilong sios, pasto o ol kaun-seling oganaisesen.

Pren bilong yu,

Laiplain.

Sapos yu gat wari, rait i kam longLifeline, P O Box 6047, Boroko, NCD.Telipon: 3260011. Raitim trupela nemna etres bilong yu na bai mipela i kensalim bekim long pas bilong yu. Baimipela i no inap putim trupela nembilong yu long stori.

Laiplain

Raun wantaim Kanage olgeta wikP18 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 kanagelaiplain

Mobail fon daunim skul wok bilong mi

Wiken poto

Ol skwat! Teksim ol gutpela Kanage tok pilai i kam long: Txt: 72356149

MIPELA I KAM: Lukim ol dispela taismangi bilong hailansrijon long Nonu Praivet skul long wanpela selebresen bi-long ol. Poto: Veronica Hatutasi

AMERIKA EMBASEDA RAUN LONG NU AILAN: Embaseda bilong Amerika, Walter North (namba tri long lefhan) wantaim Dorcus na Misulum Kwangtobilong Enuk Ailan,Dokta Gae Gowae bilong International Union for the Conser-vation of Nature (IUCN), Dokta Richard Cuthbert bilong WildlifeConservation Society (WCS) na ol lain i makim Manus Provin-sal Gavman. Poto: Daniel Miller, USAID

BUNG: Embaseda bilong Amerika, Walter North i toktok wan-taim Casper Dako bilong National Fisheries Authority longMarikalsana Risets senta long Nago Ailan, Nu Ailan. Poto:Daniel Miller, USAID

Page 19: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 -11, 2013 Wantok P19bisnis

MINISTA bilong Petrlum naEneji, William Duma i tokLNG projek bai grobikpela moa na kantri baikisim bikpela winmani.Minista Duma i tok kantri i

gat planti ges i stap na bihainbai kamap planti LNG projek.Em i tok bihain bilong PNG ibai kamap namba wan truMinista Duma i mekim dis-

pela toktok long Gaire ,Kairuku Hiri distrik long Sen-trel provins long kempen lon-sing bilong Yunaited RisosPati Kendidet, Henao iduhulong bai-ileksen bilongKairuku Hiri Open.Minista Duma i tok nau i

gat tupela LNG projek weExxon Mobil na intaOil i gopas. Em i tok i gat planti gesi stap yet na taim wok ikamap long dispela bai LNGprojek i ken go long 4-pelabihain long 10-20 yia.

Minista Duma i tok kantribai kisim bikpela sevis longLNG projek stat long taimkantri i salim namba wan gesi go aut long wol maket longJun/Julai 2014.Minista Duma i tok em i no

isi samting long gavman itoktok wantaim diveloper,papagraun na ol arapelapatna long sanapim kainbikpela bilien projek. Em i tokgavman i bin mekim bikpelhat wok na bungim plantihevi na nau projek i sanappinis long kaikai bai kamap.Petrolium minista i tok

kantri i pulap long ges, oil naol arapela mineral. Em tokbihain jeneresen bai i gatbikpela sans long kisim gut-pela sevis long ol dispela na-turel risos we God i putimlong graun bilong yumi.Minista Duma i tok kantri

gat ol risos na em tu i masgat gutpela lida long men-esim na mekim gutpela di-sisen long ol pipel i ken kisim

sevis.Minista Duma i tok ko-

rapsen em i no gutpela samt-ing. Em tok sapos ol lida i nomekim gutpela disisen natingim ol yet long korap pasinbai lukim bihain bilong kantrii stap long han bilong stilman husat bai kolim ol yet ollida.Lida bilong URP i tok LNG

projek i sanap long KairukuHiri distrik na singaut long olpipel bilong distrik longmakim gutpela lida long dis-pela bai-ileksen husat i kenpait hat long gavman na di-velopa long kisim sevis longLNG na givim long ol pipelbilong distrik.Minista Duma husait i stap

Petrolum minista moa long 7yia i tok bikpela amamaslong pastaim minista bilongPetrolum Sir Moi Avei na SirPuka Temu long kamapstrongpela lida long pait hatlong lukim dispela LNG pro-jek nau redi long salim ges.

LNG projek baigro bikpela:DumaStanley Nondol i raitim

I kam long NARI News

SAMTING olsem 43 famalong Tambul eria, WestenHailans i bin sindaun insaitlong wanpela swit poteto okaukau fama sevei bunglong skelim dispela kropwantaim ol senis bilongklaimet o weda, o taim bilongren, bikpela san na ais.Yuropien Yunien na Esia

Caribien na Pasifik (EU-ACP) i bin fandim dispelaprojek.Kaukau em i wanpela long

ol kaikai ol pipel long hailansi save kisim olgeta de.Kaukau i save kisim long-

pela taim long redi na eminap bungim hevi bilongklaimet senis olsem bikpelasan, ais, ol binatang na olkain sik. Na ol fama na ol famili bi-

long ol bai bungim hevi longkaikai i sot na tu, sait bilongwokim mani.As tingting long holim dis-

pela sevei bung em longglasim na skelim ol kainkaukau pipel i planim na olhevi we klaimet senis ikamapim. Ol bai yusim ol in-fomesen long helpim ol longluksave wanem ol kaukau igutpela long planim long olkain weda, na bilong yusimlong bihain taim.

Ol potetofama i bunglong kisimsaveNESENEL Ekseketiv Kaun-

sil (NEC) i givim tok oraitpinis long malti bilien kinarais projek long Sentrelprovins bai go het bihainlong gavman i stopim dis-pela projek long i no bin bi-hain gut rot bilong mekimbisnis long kantri.Dispempla em K7 bilien

projek na bai stat longJanueri 2014. Em bai resiswantaim bikpela rais kam-pani, Trukai Indastri Limited.Minista bilong Petrolium

na Eneji William Duma, itokim ol pipel bilong Gairelong Sentrel provins olsemgavman i givim tok oraitpinis long Naima Agro- Pro-jek bai go het wantaim raisprojek long Sentrel provins.Dispela projek i bin stat

long 2012 tasol O’Neill gav-man i stopim.Trukai indastri i kirap

nogut long harim olsemNEC i givim tok orait na i tokO’Neill gavman i mas luklukgen long disisen em imekim.Minista Duma i tok O’Neill

gavman i stap long sapotimlokel bisnis long gro na raisprojek long Sentrel provinsem i wanpela bikpela projeklong kantri na em mas gohet long givim sevis long olpipel long dispela em ibikpela invesmen.

Mista Duma i tok gavman igivim tok orait pinis na nogatwanpela man bai stopim dis-pela projek.Pablik Sevis minista na

memba bilong Abau, DoktaPuka Tem, i givim sapot bi-long em long gavman na itok rais projek em bikpelaprojek long Sentrel na PNG.Em i tok NEC i givim tokoraitn pinis na em tok em isapotim dispela projek longgo het.Agrikalsa na Laipstok Min-

ista, Tommy Tomscoll, i tokklia long Palamen olsem Di-patmen bilong em i stopimNaima Agro-Indastri longtoktok wantaim papagraunna gavman long mekim pro-jek bikos kampani i no bi-hainim rot bilong mekimprojek aninit long lo.Mista Tomscoll i tok gav-

man i no stopim olgeta. Emtok rais projek bai go hettasol kampani i mas bi-hainim olgeta rot aninit longlo.Minista Temu i tok NEC i

givim tok orait pinis longNaima Agro-Projek bai gohet long kamapim dispelaprojek wantaim moa long K7bilien. Em I tok PNG gav-man bai I no inap yusim pab-lik mani long dispela projek.Trukai Indastri i mekim

bikpela komplem olsem emi asua long gavman i dilwantaim dispela projek longministrI levol.

O’Neill gavman isapotim rais projekStanley Nondol i raitim

NUPELA Komo intanesenelples balus long Hela provinswe Exxon Mobil i wokim baiop long pablik, turis na bisnishaus na ol viles man meriken yusim long karim kagona pasindia.Praim Minista, Peter

O’Neill, i tokaut olsem dis-pela 3.2 kilomita ples balus igat gutpela fesiliti na pablik iken yusim long go kam.Mista O’Neill i mekim dis-

pela toktok bihain longmemba bilong Koroba LakeKopiage Philip Undalia iaskim sapos Exxon Mobil nagavman i ken larim ol pabliklong yusim Komo ples balus.Mista Undalia i autim

bikpela belwari olsem ExxonMobil i wok long salim olmasin, Konteina na ol ara-pela samting bilong wok longbikpela mani i go aut long olpablik bihain long wok kon-straksen bilong LNG i pinis.Mista Undalia i tok bilong

wanem na Exxon Mobvil imekim olsem. Em tok taimwok i pinis Exxon Mobil imas salim long liklik manilong distrik na bisnis haus iken baim.Mista Undalia i tok em

yusim distrik mani na baimsampela bilong ol dispelamasin long bikpela milienkina na i askim Praim Min-

ista Peter O’Neill long tok kliasapos dispela pasin ExxonMibil i mekim i orait.Mista O’Neill i tok em bai

toktok wantaim Exxon Mobillong salim ol masin na ara-pela samting long liklik manio i ken givim nating o lusimlong distrik na bisnis i kenyusim.Mista O’Nill i tok em tu bai

tokotk wantaim Exxon Mobillong ol pablik i ken yusimKomo ples balus.Em i tok Australia Difens

Fos bai putim tupela treningsenta long hap long lukautimples balus na mekim wok

long nupela ples balus.Wok lonstraksen i pinis na

bikpela balus i pundaun pinislong hap.Long wankain taim praim

minista i tok bikpela haiwebai gavman na Exxon Mobil imekim na joinim Hides longHeka provins, Juah longWesten na Kikori long Gulpprovins.Mista O’Neill i tok Exxon

Mobil i wanbel long dispelana Woks Dipatmen bai putimol wok konstraksen longTenda long kontrakta baiaplai long mekim dispelabikpela haiwe.

Pablik bai yusim Komo ples balusStanley Nondol i raitim

KOMO PLES BALUS: Wok konstruksen long Komo intanesenel ples balus i pinis na bikpela balusi pundaun pinis. Praim Minista Peter O’Neill i tok ples balus bai op long ol turis, pablik na bisnis longgo in olsem domestic flait. Projek divelopa bilong PNG LNG Exxon Mobil na gavman i toktok na baitokaut long pablik long wanem taim bai namba wan domestic flait i pundaun long hap.

Page 20: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

OLGETA bisnis, kampanina ogenaisesen insaitlong Papua Niugini bai igat sans long yusim On-lain Rejistresen Programlong mekim ol wok bilongol.Dispela em i namba wan

taim bilong dispela kainprogram long kamap insaitlong kantri. Planti ol bisnisna kampani i amamas trulong lukim olsem dispelaprogram i stat nau. Long lonsing bilong dis-

pela program long las wikFraide long Visen Siti longPot Mosbi, MenesingDairekta bilong InvestmentPromotion Authority (IPA),Ivan Pomaleu i tok olsemdispela program bai helpimol bisnis na kampani insaitlong PNG long wanem ol ino inap hat wok long sanaplong lain na go kam go kamlong mekim ol wok bilong olwantaim IPA. Ol i kenyusim ol telepon na olkompyuta bilong ol longopis, haus na wanem hap

ol i stap long en. Bikpelasamting em ol i konek longintanet. Ol lain we ol i bin go pas

long mekim demonstresenbilong dispela rejistresenprogram long dispela bungem Foster Moore kampanibilong Nu Silan. Ol i binsoim olgeta manmeri husati bin stap long dispela bunglong we bilong regista nawe bilong stap insait longdispela program. “Ol bisnis na kampani

husat i no stap long dispelabung i ken mekim kontekwantaim IPA na ol wokmanmeri long hap i kenhelpim ol.” Pomaleu i tok. Pomaleu i tokim ol bisnis

na kampani husat i registapinis wantaim IPA olsem oli no inap mekim wanpelasamting ken long wanem oli stap pinis insait long pro-gram na ol i mas mentenimrejistresen bilong ol tasol. Tasol ol kampani husat i

no rejista yet i mas go longwebsait bilong IPA na re-jista.Ol kampani husat i stap

long ol rurel eria bilongPapua Niugini i ken registana i no ol bisnis long tauneria tasol. Pomaleu tok i gat planti

ol wok manmeri insait longIPA husat i bin go pas longmekim dispela program ikam gut. Na tu em i tokgavman bilong Praim Min-ista Peter O’Neil i bin givimbikpela sapot tru, na tu olkampani bilong gavman bi-long Nu Silan long ol longmekim dispela program ikam kamap. “Onlain Rejistresen Pro-

gram em i wanpela bikpelasamting tru we i soim yumiol manmeri bilong PapuaNiugini olsem yumi woklong got het wantaim ol nu-pela samting bilongteknoloji. Dispela programbai i helpim ol bisnis nakampani long nau na longtaim bihain.” Pomaleu i tok. Dispela Onlain Rejistre-

sen Program i no inap longwok em yet, ol narapelakampani tu olsem IRC naPNG Customs bai wokbung wantaim IPA longmekim dispela program ikamap gut na helpim olgetabisnis na kampani insaitlong kantri. IRC na PNG Kastoms i

bin stap long dispela bungna i tok ol i amamas longsapotim dispela programlong wanem em i kisimPapua Niugini i go longneks level bilong divelop-men. Taim program i bin pinis,

olgeta manmeri insait longdispela bung i bin lukim olbiklain bilong tripela kam-pani, IRC, PNG Kastomsna IPA i sainim MOU longwok bung na mekim dis-pela program i kamap gutlong nau na taim bihain.

bisnisniusP20 Wantok Desemba 5 - 11, 2013

1. RITEL STUA

• JMART SUPERMARKET – ERIMA • JOHNSTONS PHARMACIES LTD – Boroko • Stop N Shop - Town

2. STRIT SALE AGENT

• Amos - Kainantu• Sekwens Kaka - Boroko• Marum Muruga – Tabubil

WANTOK NIUSPEPA KRISMAS PROMOSEN,OL WINA BILONG DISPELA WIK ISSUE: 2048

IPA kamap wantaimOnlain RejistresenProgram

Isaac Liri i raitim

OL BIKLAIN I SAINIM MOU BILONG ONLAIN REJISTRESEN PROGRAM: (L-R) Betty Palasobilong International Revenue Commission (IRC), Ivan Pomaleu bilong (IPA) na Ray Paul bilong PNGCustoms. Poto: Isaac Liri

Page 21: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

RIVIU o nupela senis long Memoran-dum ov Agrimen (MOA) bilongRamu Nikel Projek long Madang

provins em olgeta stekholda bilong Pro-jek i sainim long Tunde, Disemba 3 longJais Aben Risot long Madang.Dispela MOA riviu saining em bikpela

samting tru blong Usino-Bundi distrik, Raikosna Madang provins wantaim PNG.Dispela MOA bai helpim olgeta lain

stekholda long menesim gut na serim wan-taim ol helpim we bai i kam long sapotim pro-jek na tu sosel na ekonomik developmentlong Usino-Bundi, Raikos, Madang na PNGtaim Ramu Projek i go-het yet insait longnarapela 5-pela yia.Sainim bilong MOA i kamap fran long moa

long 2,000 manmeri. Planti tumbuna sings-ing na tu pasin Madang bilong givim pik,kaikai na tumbuna singsing i kamap longamamasim dispela bikpela de.Namba wan MOA ol stekholda blong Pro-

jek i bin sainim long yia 2000, na narapelariviu bilong en i sapos long kamap long 2005,tasol bihain long senis blong divelopa na tuplanti wok bilong bungim tingting i surikimtaim i kam inap long 2013 we i lukim hatwoki karim kaikai.Nesenel Minista bilong Maining, Byron

Chan i bin stap long Madang long Tundelong sainim agrimen makim gavman, na i tokdispela em bikpela de tru bilong Ramu NikelProjek na ol lain papagraun husat bai lukimol divelopmen i kamap long ples na eria bi-long ol.Mista Chan i tok dispela riviu bilong MOA i

karamapim ol wok long nau yet, na bihaintaim long sait long sosel na ekonomik divel-opmen Ramu Projek bai kamapim we i bi-hainim askim na tingting bilong olgeta lainstekholda na tu ol lain komyuniti insait longProjek eria.Minista i tok amamas long Ramu NiCo

(MCC) long stap strong yet long Madang,maski olsem prais bilong metal long wol idaun tru na planti ol wok-maining long Aus-tralia na arapela hap long wol i pasim wok nasalim ol wokman i go aut.Siaman bilong Ramu NiCo Menesmen

(MCC), Zhao Shimin tu i bin stap wantaim olarapela lida olsem Gavana bilong Madang,Jim Kas, Memba bilong Usino-Bundi, AntonYagama, Edministreta blong Madang, BenLange na siaman bilong 4-pela lenona asos-esin insait long Project, em KBK LOA,Maigari LOA, Kostal Paiplain na BasamukLOA.Mista Zhao long toktok bilong em i givim

stori bilong Ramu NiCo i kam mekim plantibikpela senis long maunten na bus bilongKurumbukari na tu kamapim planti nupela in-frastraksa divelopmen olsem wokim kamapbilong bikpela Ramu Bris, wokim rot longUsino maus-rot i go long KBK main na tu rotarere long Basamuk Rifaineri.Stap bilong Ramu NiCo i helpim tu lokal

ekonomi bikos Kampani i baim ol lokal samt-ing long Madang inap long pinis bilong yia2012 i soim olsem K600 milien olgeta.Gavana bilong Madang, Jim Kas i givim

bikpela tok tenkyu long Ramu NiCo long stapbilong em long Madang maski i gat taimnogut long wol metal prais.

Em i tok tenkyu tu i go long ol wokmanmeri bilong Mineral Risoses Atoriti (MRA)long bikpela hatwok ol i wokim long bringimol lain papagraun, ol lain bilong provinsalgavman na tu divelopa long kam bung wan-taim long putim tingting wantaim i go daunlong pepa long kamapim riviu long MOA.“Bikpela tok tenkyu i mas go long lain pa-

pagraun husat sampela bilong ol i no staptude, tasol ol i givim bikpela taim bilong ollong lukim dispela Projek i karim kaikai,”Mista Kas i tok.Gavana Kas i tokaut olsem Madang

Provinsal Gavman i wanbel long wok-bungolsem patna insait long dispela MOA riviu.Em i amamas long divelopa Ramu NiCo

(MCC) long stap longpela taim long Madangna lukim dispela Projek i go het, maski olsemprais bilong metal long wol i daunbilo, tasolMCC i stap yet long Madang.Dispela riviu bilong MOA i kisim samting

olsem 6-pela krismas olgeta na planti hatwoktru long kisim olgeta lain wantaim long bungna givim tingting long kamap wantaim fainolriviu.Em i tok amamas tu long Siaman bilong

Ramu NiCo (MCC), Mista Zhao Shimin longtokaut olsem Kampani i go het long stretimwok na lukluk moa long dip si teilings (DSTP)we kampani bai rausim pipia long solwara.Menesing Dairekta bilong MRA, Philip

Samar i tok olsem dispela yia 2013 em i binhatpela taim tru bilong MRA bikos i bin gat 8-pela MOA long sainim long dispela yia, tasolRamu Projek i soim kala stret long redim emyet gut long lukim saining i kamap longTunde.“Mipela olgeta i mas wok wantaim long

kamapim ol kaikai bilong hatwok bilongmipela bihainim MOA nau i stap,” MistaSamar i tok.

P22 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 ramunius

‘Wanpela

Ramu NiCo,

Wanpela

Komyuniti’

Insait long moa long tupela yia, Ramu NiCo i sanapim pinis malti bilianKina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim.Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi,

Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bi-long 2008. I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukarimain sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisino tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i nokamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta

salens bilong graun na masin bilong mekim wok.

Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim:

n Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinisn Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinisn Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupelan Moa long 2,000 yunit masin i sanap redin Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap

long 135 kilomita slari paiplain)

Ramu NiCo redi long givim

Ramu Projek MOA Riviu sain pinis long Madang

Ol papagraun long 4-pela LOA i givim pik na gaten kaikai olsem presen long ol lida manbilong gavaman na Ramu NiCo.

Minista bilongMain, Byron Chani sainim MOAmakim NesinelGavaman.

Gavana bilong Madang Jim Kas na Siaman bilongRamu NiCo Zhao Shimin i sainim MOA.

Page 22: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

ruralindastri Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P23

Australia na PNG sainim K2.4 milienkakao na welpam projek DISPELA wik i lukim sainimbilong Au$1.2 milien o samt-ing olsem K2.4 milien longstrongim wok bilong kakaona welpam long kantri.Australia na PNG i bin

sainim nupela projek bai gohet long 4-pela yia bai

edresim hevi long kaikai weol liklik kakao na welpamfama i bungim.Kako na Kokonas Institut,

Welpam Risets Asosiesen,Curtin Yunivesiti na JamesCook Yuniveisit i patna wan-taim long 4-pela yia risets

projek.Projek ya bai wok wantaim

ol welpam komyuniti longNoten na Wes Nu BritenProvins, na ol kakao komyu-niti long Is Nu Briten, MilenBe na Bogenvil.Ol welpam groa i wok long

bungim hevi long mani i nokam gut, no gat inap graunlong planim kaikai na pop-ulesen i wok long go bikpela.Ol kakao fama i bungim

hevi long kakao pod bora obinatang i bagarapim olkakao sid na dispela i

kamapim hevi long manipipel i save kisim long baimol kaikai samting nau i nokam gut.Projek bai kisim olsosio, ikonomik na kalserelluksave long we bilong fam-ing na we ol liklik fama i staplong en.

Wantaim ol dispela in-fomesen, ol lain baikamapim rot, glasim na ske-lim long kamapim gut ol fam-ing sistem long helpim olfama long sot long kaikai olinap bungim long en.

PAPUA Niugini nau inap luk-save long ol nupela binatang,na sik i kamap long ol plen, olkaikai na ol animel bikos longsenis bilong weda o taim bi-long san, ren, win na tait.Tu, em i ken kamapim moa

kaikai na tu putim ol kaikai bi-long stap long longpela taim.Ol dispela i kamap wantaim

nupela Nesenel BaioteknolojiSenta (NBC) ol bin opim longLae long dispela yia.NBC i gat ol nupela masin

na teknoloji we ol agrikalsasaientis long dispela kantri baiyusim long mekim ol wok welong ol yia bipo ol i no gat longhia. Na ol i save go ovasislong wokim ol tes long ol nu-pela sik long ol kaikai, plent naol enimal.

Nem bilong nupela nesenelbaioteknoloji leboretori em ol ikolim long Dokta GhodakeNesenel Baioteknoloji Senta,bihainim dairekta bilong NARIhusat i wok planti yia long hapna kamapim ol gutpela wokgo het. Prinsipal saientis, Dokta

Toshiro Shigaki i tok dispelanupela senta i gat ol nupelamasin na ol teknoloji baihelpim Nesenel EgerikalsaRisets Institut (NARI) longkarimaut ol wok ol bin savemekim tasol long ovasis.Em i tok klaimet senis i wok

long kamapim ol nupela bi-natang na ol sik we ol i maspainim hariap na kamapim olwe long kontrolim na stopimol.Em i tok planti ol masin

samting long NBC i nupelalong PNG na Pasifik rijon. Naol bai trenim ol asples saientislong yusim ol masin ya.Dokta Shigaki i tok wanpela

bikpela wok dispela senta baimekim em long kisim ol kainkrop (plent na gaden kaikai),putim ol gut i stap na ol i noken bagarap. Na ol bai yusimol long mekim ol tes longkamapim ol nupela na gutpela,na karim moa kaikai.“NARI nau bai yusim ol

DNA infomesen long ol krop igutpela long planim long olwanwan taim bikos longklaimet senis, o long kamapimmoa na gutpela kwaliti kaikai.Nesenel gavman i bin giivm

mani long sanapim nupelasenta na kisim ol masin bilongmekim wok wantaim.

Nupela egrikasa teknoloji senta bai helpim PNGI kam long NARI Nius

TAIM BILONG MANGO: So bilong ol Rivaivel Sios mama i lukim ol mama i salim ol kain samtingol i mekim, groim, samapim na kukim. Hia ol mama i salim ol naispela mango long maket bilong ol.

Page 23: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

RAGBI yunion insait long Papua Ni-ugini i wok long kamap bikpela,na i gat planti ol yangpela ragbi

yunion pilaia bilong Papua Niugini husati save pilai dispela spot, na ol i save pilaigut tru. Sampela bilong ol dispela pilaia i save

pilai long stap helti na strong, sampela isave pilai long amamas tasol, na sampela isave driman, na lukim olsem em i bikpelasamting long ol, na ol i save pilai na karimnem bilong kantri. Dispela wik bai yumi lukluk long wanpela

yangpela ragbi yunion pilaia bilong yumiGabriel Biyama. Gabriel i save lukim ragbiyunion olsem wanpela bikpela samting longlaip bilong em. Na driman bilong em longpilai wantaim ol PNG Pukpuk i bin karimkaikai pinis. Gabriel i bin tokim Wantok Niuspepa

olsem ragbi yunion i save helpim em longstap fit na strong, na tu, em i save pilimamamas olsem em i givim sevis bilong emi go long kantri, taim em i pilai wantaim olPNG Pukpuk. Mama bilong Gabriel i bilong Iokea na

Miaru long Galp Provins, na Papa bilongem i bilong Kiwai long Westen Provins. Gabriel i bin bikpela long Pot Mosbi, na i

bin save long pilai ragbi taim em i liklikmangi yet. Famili bilong em i gat histori longpilai wantaim ol PNG Pukpuk. “Wanpela man husat i mekim bikpela

senis long laip bilong mi, na i mekim mi longpilai ragbi, em ankol bilong mi, MurryBiyama”. Gabriel i tok.Murray i bin save pilai wantaim ol PNG

pukpuk long 1980’s. Gabriel i bin stat pilai ragbi yunion long

Pot Mosbi wantaim Halikwins klap long2006, taim em i bin stap gret 8 sumatin longWardstrip Primeri Skul.Bihain long foapela yia, long 2012, ol i bin

makim em long pilai wantaim anda 19pukpuks, na em i bin kamap kepten bilongol taim ol i bin go pilai long Samoa. Taim em i bin harem olsem em bai pilai

wantaim ol anda 19 pukpuk, em i bin ama-mas, na tu i bin pret liklik, long wanem, emi bin namba wan taim bilong em long pilaiwantaim wanpela nesenel tim. Gabriel i bin kisim planti ekspiriens na

lainim planti samting tru taim em i bin stapolsem kepten bilong ol anda 19 pukpuk. “Taim mi stap olsem kepten bilong ol

anda 19 pukpuk, na taim mipela i save pilaiwantaim ol arapela kantri, mi save tokim olpilaia bilong mi olsem yumi mas pilai stronglong wanem yumi karim nem bilong kantribilong yumi.” “Long stap olsem wanpela kepten, em i

bikpela, na hatpela wok. Yu mas oltaimgivim strongpela toktok long tim bilong yu,na tu, soim gutpela pasin insait long fil naautsait long fil.” Gabriel i tok. Long 2011 em i lusim Halikwins na i go

pilai wantaim Jaganots, narapela ragbi yu-nion tim bilong Pot Mosbi. Na long hap, olselekta bilong ol PNG Pukpuk i selektim emlong stap insait long PNG Pukpuk sinia tim,na em i bin pilaim namba wan gem bilongem wantaim sinia tim long 2011. Long dispela yia long FORU kap, we i bin

kamap long Pot Mosbi, Gabriel i bin wan-pela bilong ol yangpela pilaia husat i binstap insait long skwat na pilai.

Ol i bin winim Solomon Ailan na Tahiti,tasol ol Kuk Ailan i bin winim ol. Gabriel i save pilai ragbi sevens tu wan-

taim ol Madgauns tim husat i bin winimMalagan Sevens long dispela yia. Gabriel i save skul long Divine Word Uni-

versity long Madang, na dispela yia em inamba tu yia bilong em ananit long Sosolna Rilijes Stadis. Long lokal kompetisen bilong Madang,

em i save pilai wantaim Diwai Izi Krusas. Gabriel i tok olsem Ragbi yunion long

Papua Niugini i wok long kamap bikpela isiisi, long wanem, planti manmeri long PapuaNiugini i klia tasol long ragbi lig. Em i laik lukim dispela spot i grow, na

wanpela de pilai long Ragbi yunion wol kap. “Wanpela rot long mekim ragbi yunion i

kamap bikpela, em long mekim ol aweneslong olgeta provins bilong PNG, na tu,kamap wantaim planti ol divelopmen tren-ing program long divelopim ol ragbi yunionpilaia.” Gabriel i tok.

P24 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 spotlaipstail

Isaac Liri i raitim

Ragbi em laip

1: FORU KAP 2013: Gabriel i kalaplong kisim bal, Kuk Ailans i bin winimdispela gem.

2: Gabriel pilai wantaim Isi Krusaslong lokal kompetisen bilongMadang.

3: Gabriel wantaim ol pilaia bilongMadgauns. Ol Madgauns i bin winimMalagan sevens long dispela yia longKavieng.

4: Gabriel long front row long left.Behain long wanpela trening sesenbilong ol PNG Pukpuk.

1

2

3

4

Page 24: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

SOKA em i wanpela spot we ibikpela tru long provins bilongMilen Be, na long dispela as,planti ol manmeri bilong MilenBe Provins i save pilai soka. Insait long Pot Mosbi, ol

manmeri bilong Milen Be isave ogenaisim ol yet nakamap wantaim soka tonamenbilong ol yet, ol i kolim longIsten Kap (ECP). ECP i save givim planti gut-

pela ekspiriens long ol soka pi-laia bilong Milen Be bipo longol i go pilai wantaim ol nara-pela klap long nesenel level. Ekting tonamen dairekta bi-

long ECP, Mathew Abraham itok olsem tonamen i wok longron gut tasol wantaim planti olnupela tim olsem Auge 1 naMaela 1 husat i wok long pilaigut tru. Ol defending sempion bilong

ECP long las yia, ol Gabutu 1 iwinim planti ol gem bilong olna ol i wok long pilai strong yetlong dispela yia tu. Na planti ol nupela na ara-

pela tim i wok long putim ailong winim ol Gabutu 1. ECP i gat foapela pul, we pul

A na C i gat 7 rouns, na pul Bna D gat 11 rouns. Dispela istap olsem long wanem i gatplanti tim long pul A na C. Planti ol pilaia bilong ECP i

save kam long ol peles insait

long Milen Be olsem Misima,Trobian Ailans, Dobua,Rabaraba na Good EnoughAilan. Insait long ECP i gat 39 tim

bilong ol man na 16 tim bilongol meri. Ol fainel bilong ECP bai i

kamap long namel bilong dis-pela mun.

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P25spotnius

i kam long pes 28

PNGRFL i bin makimMarum long wanem ol ilukim em olsem fit manbilong dispela wok. Em isave sapotim ragbi lig in-sait long kantri long bipoyet taim em i bin stapolsem wanpela pilaia, nalong nau tu bihain longem i risain. PNGRFL i makim 53

pilaia pinis long go insaitlong trening programlong stap insait long dis-pela PNG tim. 8-pela ikam long skul bois ragbi,15-pela i kam long ne-senel kompetisen na 33bai kam long DigicelKap. Bihain long dispela

trening program, ol se-lekta bai kisim 25 tasollong stap insait long dis-pela PNG tim. Kalabond Oval long

Kokopo long Is Nu Britenbai i kamap olsem homgraun bilong dispela timlong wanem, ol i lukimolsem ples long hap igutpela long ol pilaialong trening.

PNG redi longKwinslan Intrust

Supa Kap

BANK South Pacific BSP i savewok bung wantaim ol bikpela spotmanmeri bilong Papua Niuginiolsem Swima Ryan Pini na sprintaToea Wisil. Long las wik fonde, Toea Wisil,

meri we ol i save kolim em sprint kwinbilong Papua Niugini, i bin raun golong BSP long Port Moresby nasainim ol otograp bilong ol manmerihusat i bin stap long hap long dispelataim. Planti manmeri husat i bin stap long

BSP Pot Mosbi long dispela taim i bingat sans long lukim Wisil na stori lik-lik wantaim em.

Wisil i bin tokim ol wok manmeri natu ol kastoma long benk olsem em iredi long 2015 Pasifik Gems na i gatstrongpela tingting long kisim plantimedol long amamasim kantri bilongem. “Wantaim sapot bilong BSP mi gat

sans long trening gut na apim nem bi-long kantri, BSP i givim bikpela sapottru long mi, na long bekim bek dispelahelpim, mi bai pilai strong na kisim golmedol.” Wisil i tok. Olgeta manmeri husat i bin stap

long dispela taim i bin tok amamasimWisil long trening bilong em long redilong ol gems long 2015.

Wisil wok bungwantaim BSP

Wisil i amamas taim em i sainim ol otograp bilong olmanmeri long BSP Pot Mosbi.

SIAMAN bilong PNGRFL,Don Fox, i bin tok laswiken long wanpela bunglong Lae olsem em bai ri-sain long pinis bilong dis-pela yia. Mista Fox i tok olsem

taim bilong em long stapolsem siaman bilongPapua Niugini Ragbi Fut-bal Lig (PNGRFL) i pinis.Na nau em taim bilong olyangpela long kisim plesbilong em, na mekim wokbilong strongim ragbi liglong kantri. Mista Fox i tok Deputi

Siaman bilong PNGRFLSandis Tsaka em wan-pela fit man long kisimples bilong em. Na MistaTsaka bai stap olsem sia-man long neks yiaJanueri .

Taim Mista Fox i risainem bai stap yet olsemwanpela memba bilongPNGRFL, tasol em i noinap karim nem olsemsiaman. Mista Fox i amamas

long risain long wanemem i pilim olsem em igivim sevis bilong emolsem siaman long mak.Na tu, em gat bikpela biliplong Mista Tsaka na olmemba bilong PNGRFLlong karim aut gutpelawok bilong ragbi lig longPapua Niugini. Mista Tsaka i tok olsem

Mista Fox i bin mekimplanti gutpela wok bilongPNGRFL, na tu, em i binsapotim ol Kumul longgutpela taim na taimnogut.

Fox bai resain

Isten Kap Soka i strong

Golkipa bilong Nim 1 i stopim atek bilong ol Kone United 2

SANDE avinun long laswiken i bin kam laiv stretlong A gret sofbal gem bilongol man namel long Gazellena Yokomo. Dispela gem i bin wanpela

strongpela gem bilong dis-pela raun, we ol manmerilong Bisini long Pot Mosbi ilukim ol Gazelle i winim olYokomo wantaim sampelalas minit bating stail bilongol. Long namba wan na tu

ining, gem i bin strong stretna tupela tim i bin painim hattru long skorim ol poin. Long namba tri ining ol

beta bilong Gazelle i bin pilaigut tru na paitim planti hom

ran long mekim sko i go 4-0. Long laspela ining bilong

dispela gem, ol Yokomo i binpait bek na mekim tupelahom ran, tasol taim i bin sot,na Gazelle i bin kamap winalong pinis bilong dispelagem. Gazelle i bin win 4-2.

Gazelle winim ol Yokomo Isaac Liri i raitim

SIF Eksekyutiv Opisa bi-long Pasifik Gems komiti,Peter Stewart, i tok olsemol i nidim K67 millien genlong mekim ol wok redi bi-long Pasifik Gems long2015. Nesenel Gavman i bin

makim na givim K33 mil-lien pinis long lukautim olpilaia na opisal bilong olnarapela Pasifik ailankantri, tasol dispela K33millien i no inap. Mista Stewart i tok mani

mak inap long K800 mil-lien, em gavman i givimlong sanapim na stretim olfasiliti na ol haus bilong olspot manmeri na opisalhusat bai i kam. Tasol manibilong baim kaikai bilongol, trenspot bilong ol na olmedikol ekspens i no gat. Mista Stewart em i gat

planti ekspiriens long oge-naisim ol bikpela ivenolsem. Em i gat ekspirienslong ogenaisim KomonwelGem long India, na tuOlympic Gem long Saina. Em i tok olsem gavman i

putim hap bilong ol pinis,na nau em i taim bilong olkomiti long putim hap bi-long ol. Em i tok komiti bilong em

bai mekim ol fanreising, natu, painim ol sponsa longkamap wantaim dispelamani mak inap long K67millien. Dispela K67 millien bai i

go long baim kaikai,trenspot na ol medikol ek-spens bilong ol visita. Mista Stewart i tok dis-

pela Pasifik Gems i bikpelasamting long Papua Niug-ini, long wanem em baisoim ol manmeri bilong olarapela Pasifik kantri longpasin bilong Papua Niug-ini. Long dispela, Papua Ni-

ugini mas redi gut bipolong ol gem i stat, longwanem, sapos i gat sam-pela samting i no stret, olmanmeri bilong ol nara-pela kantri bai lukluk nogutlong PNG. Sapos ol manmeri bilong

ol arapela hap i kam nalukim planti gutpela samt-ing insait long PNG, dis-pela bai i helpim PNG tulong sait bilong pulim plantituris, na tu, strongim ol in-tanesenel bisnis ektiviti, webai i bringim planti mani ikam insait long kantri. Mista Stewart i tok ol

pipel bilong Papua Niuginii mas amamas long dis-pela, long wanem, dispelaol gem tu bai i givim sanslong ol pipel bilong Pasifiklong bung wantaim, napilai, na stap olsem wanfamili. Komiti bilong Mista

Stewart i gat plen longsanapim 22 traipela skrinlong wan wan provins. Dis-pela bai i givim sans longolgeta manmeri insait longPNG long lukim ol gem nasapotim kantri bilong ol. Mista Stewart na tim bi-

long em i wok strong yet,na ol i amamas longhelpim gavman i givimlong ol.

Pasifik Gems nidimsampela moa mani

Vanimo Soka Asosiesen ibin pinisim 2013 sisen bi-long en wantaim grenfainel long Sande longVanimo taun oval. Tupela tim husat i pilai

long dispela gren fainel,em Tarangau na Nota, naTarangau i bin win 2-1.

Ol Nota i bin pilai gut truna i bin skorim gol longnamba wan ap, na i bingo pas wantaim wanpelagol, tasol ol i no binstrongim difens bilong ol,na ol Tarangau i skorimtupela gol long winimgem.

Tarangau winim soka long Vanimo

Page 25: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

P26 Wantok Desemba 5 - 11, 2013 wolspot

Painim Bal Resis

Yes yah ol Wantok!! Bai yu gat sans tru long winim oldispela promosen samting bilong Wantok Niuspepa....

A B C D E F G1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Teksim Ansa bilong yu i kam long 7235 6149 na lusim nemna adres bilong yu tu...Sans yah!

Dispela resis bai stap i go inap long Desemba dispela yia, so noken wet,salim ol ansa kam na stail wantaim Wantok kep, t-siot na kola siot!!

Putim X insaitlong bokis yuting bal i staplong en..

Eksampel:C5, long namel.Teksim i kam natraim laki bilong yu.

Baim WantokNiuspepaolgeta wik natraim sans bilongyu!!

Wanpela winatasol long olgetawik!

WALLABIES TRAIM GEN: Ol Wallabies bilong Australia bai traim gen Ragbi Sempi-onsip kempen daunim long Nu Silan All Blacks.2014 dro mak i wankain olsem 2-pelayia i go pinis mak we tupela opening gem bai kamap long Sydney Olympic Stedium longOgas 16 2014, na long Auckland Park long wanpela wik bihain. Ol Australia Wallabieslaik stopim ol All Blacks long winim Wol rekot 17 taim win no gat stop long en.

Namba 5

KAN GAROO WINIM:Keptan bilong Australia Kan-garoo Cameron Smith i holim Ragbi Lig Wol Kap trofilong winim Nu Silan 32-2 long final gem long Inglan.Kangaroo i skoim faivpela trai long strongpela gemna kilim dai lam bilong Nu Silan las wik.

GAY STAR: British Star draiva, Tom Daley, i tok, emi gat rilensensip wantaim wanpela man, em i stil gatlaik long ol meri. Dispela toktok em i kamapim taimem i kamap bikpela long ai bilong pablik long resingspot gem bilong em. Em i gat 19 krismas tasol na iwinim brons medol long London Olimpik gem imekim dispela tokaut long YouTube klip tai molkainkain toktok i wok long kamp long em. Long laipbilong mi dispela yia, i senis laip bilong mi, we mibungim dispela man i mekim mi amamas, mi pilimseif wantaim em na olgeta samting long mi i gutpelatasol, Daley i tok. I tru mi laikim ol meri, tasol nautasol, mi deitim wanpela man na mi amamas tru!

Ashes: Michael Clarke imalolo liklik long enkol bi-long em i kisim liklikbagarap na bai no inaptrening long Adelaide Aus-tralia, tasol ol i tok em baipilai yet long sekan tesgem.

Page 26: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Desemba 5 - 11, 2013 Wantok P27olspotpoto

TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; 325 2579, e-mel;[email protected] o kam lusimlong Wantok Niuspepa opis long Able Building Complex long Central Waigani, NCD.

Ol spoteksenpotolongwiken...

Ol Poto Nicky Bernard.Pablik Sevannetball tu i kik ovnau i lukim NFAna POMGEN itaitim bun longhot san bilongMosbi longBisini.

Beta bilong Yokomo i traim long stopim bal long bet bilong em tasoldispela i no strongim tim bilong em we Gazelle i daunim ol long pilaisofbal bilong ol man long Mosbi.

Momase brukim riben long go insait long pilai graun longgren fainal taim bihain long 18-pela yia olgeta.

Namba 2 bilongMaclaren i holim ballong lek bilong emtaim namba wan golman bilong Momase iwas long lek bilongem.

Namba tu bes meri bilong Wolves i traim longautim rana bilong Admiralty pilaia

Praivet Kampaninetball eksennamel longNambawan Supana PNGFumigation Sevislong Bisini longPot Mosbi.

Page 27: Insait: PNG 144 ples - Wantok Niuspepawantokniuspepa.com/images/WantokNiuspepa/2013/Wantok_namba_2049.pdfPNG 144 ples long korapsen PAPUA Niugini i gat nem nogut long pasin korapsen

Wan wik: Fonde, Desemba 5 - 11, 2013.Isu 2049

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.

Moa long Pes 25.(L-R) Deputi Siaman bilong PNGRFL Sandis Tsaka, Kosa bilong Kwinslan Intrust Supa Kap Micheal Marum, na Sif EksekyutivOpisa bilong PNGRFL Brad Tassell.

LONG dispela wik Mande,PNGRFL i bin holim wan-pela midia konprens longHoliday Inn long PotMosbi long bungim olgetamidia lain, na toktok moalong dispela PNG tim webai i pilai long KwinslanIntrust Supa Kap longneks yia.

Sif Eksekyutiv Opisa(CEO) bilong PNGRFL,Brad Tassell, i tok olsemem i bai kostim mani maknamel long K6-K7 billionlong gat tim insait long dis-pela kompetisen.

Dispela mani mak baikam long ol praivet kam-pani husat bai i sponsa, natu, bai nem bilong ol dis-pela kampani i stap insaitlong jenerel tim nem.

Mista Tassell i tok dispela

mani mak bai i ken senissapos ol i bungim sampelahevi. Tasol ol i bai wok hatlong abrusim ol kainkainhevi na wok strong wan-taim mani mak we i staplong baset pinis.

Mista Tassell i tok dispelaem i gutpela sans bilong olpilaia bilong PNG longkisim luksave long ol klapbilong NRL. Na tu, PN-GRFL i lukim olsem em iwanpela gutpela we bilongstrongim ol pilaia bilongPNG long mekim ol kamapol ful taim pilaia.

Insait long dispela bung,Mista Tassell i bin singau-tim asisten kosa bilong olKumul na bipo pilaia bilongol Kumul, Micheal Marum,na tokim ol midia lainolsem Mista Marum bai ikosa bilong dispela PNGtim.

Isaac Liri i raitim

PNG redi long Kwinslan Intrust Supa Kap