institut za oceanografiju i...

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

DVOGODIŠNJE IZVJEŠĆE

2011 - 2012

www.izor.hr

ISSN 1848-6789

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

DVOGODIŠNJE IZVJEŠĆE2011 - 2012

Glavni urednik:

Ivona Marasović

Uređivački odbor:

Branka GrbecOlja Vidjak

Ante Žuljević

Suradnici:

Ingrid Čatić, Vlado Dadić, Boris Antolić, Branko Dragičević, Jakov Dulčić,

Živana Ninčević-Gladan, Vanja Čikeš Keč, Nada Krstulović, Grozdan Kušpilić, Jasna Maršić Lučić,

Mira Morović, Vedran Nikolić, Mladen Šolić, Ivana Uljević, Melita Paharda Ujević, Gordana Beg Paklar,

Ivona Mladineo, Damir Ivanković, Vesna Milun, Anita Marušić

Grafički prijelomAnte Žuljević

Split, veljača 2013.

ISSN 1848-6789

2

Predgovor 3Institut za oceanografiju i ribarstvo 4Osamdeset godina znanstvenog časopisa Acta Adriatica 7Otmar Karlovac (1902.-1980.) – 110. godišnjica rođenja 9Misija i vizija Instituta za oceanografiju i ribarstvo 10Laboratorij za akvakulturu 11Laboratorij za bentos 15Laboratorij za mikrobiologiju 19Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov 23Laboratorij za fiziku mora 27Laboratorij za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju 33Laboratorij za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima 37Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša 41Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo 45Računski centar 46Temeljni projekti instituta 48Studije instituta 72Nastavna djelatnost instituta 75

Sadržaj

3

TIJEKOM PrOTEKLE DVIJE GODINE Institut za oceanografiju i ribarstvo je unatoč značajno smanjenom financiranju znanstvene djelatnosti u rH, uspješno djelovao i postigao iznimno dobre rezultate rada na znanstvenom, razvojnom i obrazovnom području.Potvrda tome su i tri Državne nagrade za znanost koje su dodijeljene institutskim znanstvenicima u 2011. i 2012. godini i jedna nagrada Grada Splita za znanstveni rad dodijeljena u 2011. godini. Posebno vrijedno priznanje Institut je dobio u ožujku 2012. godine, kada ga je Vlada republike Hrvatske imenovala Nacionalnim referentnim centrom za more AZO. Polovinom 2011. godine Institut je postao članom Marine Board of European Science Fundation, čime se pridružio ekskluzivnom klubu europskih znanstvenih i istraživačkih institucija, što znači da je vrijednost ovog instituta prepoznata i na međunarodnoj razini. Veoma dobri rezultati su postignuti i u obrazovanju mladih znanstvenika, jer je u proteklom dvogodišnjem razdoblju osam znanstvenih novaka uspješno završilo doktorski studij i obranilo doktorske disertacije.Znanstvena aktivnost Instituta u 2011. i 2012. godini se odvijala u okviru tridesetak nacionalnih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, a rezultat tih aktivnosti se očitovao kroz 110 znanstvenih radova objavljenih u časopisima citiranim u Current Contents bazi, kao i kroz brojne druge znanstvene radove koje su znanstvenici Instituta predstavili na pedesetak međunarodnih znanstvenih skupova i objavili u kongresnim publikacijama.

U ovom je razdoblju Institut bio organizator preko deset međunarodnih skupova, među kojima je najznačajniji bio međunarodni kongres European Association of Fish Pathologists, na kojem je sudjelovalo više od 200 znanstvenika iz cijelog svijeta. Institut je također organizirao i desetak međunarodnih radionica na kojima su sudjelovali znanstvenici iz desetak sredozemnih zemalja. Tijekom 2011. i 2012. Institut je započeo s radom na šest novih međunarodnih projekata, kao i na desetak domaćih projekata, čime je osiguran veći dio sredstava za znanstvena istraživanja. Naime, rad na međunarodnim, ali također i na domaćim projektima, kako fundamentalnim tako i primijenjenim, u današnjim je okolnostima jedini način da se uspješno nastavi sa znanstvenim radom. Slijedom toga, Institut se sve više usmjerava na korištenje sredstava iz međunarodnih fondova, budući da su zbog visoke cijene oceanografskih istraživanja, proračunska sredstva za financiranje znanosti nedostatna za provođenje redovitih istraživanja na moru.

Prof.dr.sc. Ivona Marasović ravnateljica Instituta

PREDGOVOR

4

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Šetalište I. Meštrovića 63,21000 Splittel: +(385) (21) 408000 fax: +(385) (21) 358650

ravnateljica Instituta: Prof. dr. sc. Ivona Marasović [email protected]

Struktura InstitutaU Institutu je zaposleno 100 djelatnika od kojih je 54 znanstveno osoblje, 16 stručnih suradnika, šest članova posade istraživačkog broda Bios 2, te administrativno i pomoćno osoblje.

osam znanstveno-istraživačkih laboratorijainformatička služba – računski centarknjižnicauredništvo časopisa Acta Adriaticatehnička službaistraživački brod Bios 2računovodstvoopći i pravni poslovi

5

LABORATORIJ ZA FIZIKU MORAobavlja istraživanja termohalinih svojstva mora, morskih struja, površinskih valova, promjena razine mora, nastanaka plimih valova pod utjecajem sinoptičkih poremećaja (meteo-tsunami) i optičkih svojstava mora. Djelatnici laboratorija rade i na razvijanju hidrodinamičkih numeričkih modela, te usavršavanju mjernih sustava operativne oceanografije.

LABORATORIJ ZA KEMIJSKU OCEANOGRAFIJU I SEDIMENTOLOGIJUobavlja istraživanja kemijske oceanografije i sedimentologije, proučava cikluse hranjivih soli u morskoj sredini, te onečišćenja teškim metalima i organohalogenim spojevima u morskim organizmima i sedimentu. Laboratorij se bavi i sedimentološkim istraživanjima, što uključuje ispitivanje granulometrije i redoks potencijala sedimenta te organske tvari, organskog ugljika, totalnog dušika i fosfora u sedimentu.

LABORATORIJ ZA MIKROBIOLOGIJUistražuje ulogu virusa, bakterija, cijanobakterija i heterotrofnog nanoplanktona (sastav, brojnost, biomasa, proizvodnja i aktivnost) u pelagičkom hranidbenom lancu. U okviru problematike alohtonih mikroorganizama, provode se istraživanja prisutnosti pokazatelja fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima, a povremeno i nekih skupina patogenih mikroorganizama.

LABORATORIJ ZA PLANKTON I TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠAproučava ulogu fitoplanktona, cijanobakterija, protozoa, mikrometazoa i mezozooplanktona (primarna proizvodnja, brojnost, biomasa, klorofil a u pelagičkom hranidbenom lancu. U okviru problematike toksičnosti školjkaša, proučava se sastav i učinak biotoksina uzročnika PSP, DSP, YTX, ASP toksičnosti, kao i taksonomija i ekologija toksičnog fitoplanktona.

LABORATORIJ ZA IHTIOLOGIJU I PRIOBALNI RIBOLOVobavlja istraživanja iz područja ihtiologije i ribarstvene biologije, ekologije riba, priobalnog ribolova, gospodarenja i zaštite, te ribolovnih alata i tehnika. Ova istraživanja uključuju izučavanje sistematike i zoogeografije riba, biologije i ekologije planktonskih, nedoraslih i odraslih stadija riba, statusa jadranske ihtiofaune te procjene živih bogatstava posebice komercijalno važnih priobalnih vrsta riba.

LABORATORIJ ZA BENTOSistražuje sastav i rasprostranjenost bentoske flore i faune, te bentoskih životnih zajednica, a posebnu važnost predstavljaju istraživanja invazivnih vrsta. U laboratoriju se razvijaju metode praćenja stanja morskog okoliša uporabom bioindikatora, održava se herbarska zbirka algi, izgrađuje baza mikroskopskih i podvodnih fotografija. U okviru laboratorija kvalitativno i kvantitativno se istražuje sastav meiofaune u sedimentu i fitalu.

LABORATORIJ ZA RIBARSTVENU BIOLOGIJU I GOSPODARENJE PRIDNENIM I PELAGIČNIM NASELJIMAbavi se istraživanjima na polju primijenjene biologije, ihtiologije, ekologije i populacijske dinamike gospodarstveno najvažnijih pelagičnih i pridnenih vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjkaša. Posebna se pozornost posvećuje istraživanju najosjetljivijih područja, kao što su rastilišta i mrijestilišta gospodarski važnih vrsta i duboki Jadran.

LABORATORIJ ZA AKVAKULTURUprovodi istraživanja uvođenja novih vrsta u akvakulturu, što uključuje istraživanja reproduktivnog ciklusa, načina ishrane i ekofiziologije juvenilnih i odraslih jedinki, ali također i zootehnike. U Laboratoriju se istražuju i bolesti morskih organizama, te populacijsko–genetska istraživanja mikrosatelita divljih i uzgojenih populacija. Istraživanjima je obuhvaćena i problematika uzgoja plavoperajnog tunja.

6

Istraživački brodovi

BIOS 2istraživački brod duljine 36,60 m. Konstruiran je prema specifičnim potrebama istraživanja Instituta. Može primiti 18 istraživača. O brodu se brine 6 članova posade.

NAVICULAbrodica duljine 10,8m, tip Calafuria. Ovim brodom Insitut provodi manja obalna istraživanja kao i servisne poslove na operativnoj oceanografskoj opremi.

GUMENJAKgumenjak tipa Maestral 3.80m, služi u brojnim istraživanjima na području Splita ali i šire za kartiranja obale, prijevoz ronilaca ili sakupljanja uzoraka u teško dostupnim plitkim područjima.

Mjerni sustavi u stvarnom vremenu

Oceanografska postaja Punta JuranaPostaja je smještena ispred zgrade Instituta. Na njoj su senzori za zrak i more. Senzoi za zrak mjere temperaturu zraka, smjer vjetra, brzinu i udar vjetra (isti senzor je i za udar vjetra: brzina je trenutna, a udar je najveća vrijednost između dva mjerenja), vlažnost zraka, količinu oborine. Senzor za more mjeri temperaturu i salinitet mora. http://www.izor.hr/web/guest/postaja-punta-jurana

Sustav oceanografskih plutačaSastoji se od dvije oceanografske plutače koje su konstruirane i izrađene u Hrvatskoj. Jedna je smještena u središnjem dijelu Kaštelanskog zaljeva, a druga se poslije generalnog godišnjeg remonta planira postaviti u vodama otoka Visa. Opremljene su senzorima za mjerenje standardnih meteoroloških parametara, a od oceanografskih parametra mjere se usmjereni valovi, temperatura, salinitet, kisik, turbiditet i klorofil a u površinskom sloju mora te brzina i smjera struja u čitavom vodenom stupcu. Ukupna je visina plutače 6 m, a teži 1300 kg. http://www.izor.hr/web/guest/sustav-oceanografskih-plutaca

Mikrobarografska mjerenjaZa detektiranje visokofrekventnih atmosferskih fenomena koji mogu imati značajan utjecaj na more potrebno je imati minutna pa čak i sekundna mjerenja meteoroloških parametara. Jedan od takvih procesa, koji se često javljaju u Jadranu, su i tzv. meteorološki tsunamiji, zbog kojih su postavljeni mikrobarografi u Visu, Vrbovskoj i Veloj Luci. Jezgra mikrobarografa je Vaisalaa senzor za tlak, koji omogućava mjerenje razlučivosti od 1 sekunde, te posjeduje preciznost od 0.01 hPa. Podaci se putem interneta prebacuju u bazu podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo.http://jadran.izor.hr/barograf/

7

Pripremio Dr sc Jakov Dulčić

„ACTA AdRIATICA“ je primarna znanstvena publikacija s međunarodnom recenzijom, duge tradicije, koju Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu neprekidno izdaje od 1932. godine. Političke i administrativne okolnosti su se promijenile nekoliko puta tijekom osamdesetogodišnjeg razdoblja (prohujala su dva rata i pet država) no glavni cilj izdavanja je uvijek ostajao isti - objavljivanje znanstvenih radova iz različitih disciplina koji pomažu boljem razumijevanju Jadranskog mora i Sredozemlja. Časopis je stekao veliki ugled, posebice u zemljama Sredozemlja, a u njemu, pored hrvatskih znanstvenika radove iz tematike istraživanja mora (prirodne znanosti, biotehničke znanosti) objavljuju i brojni inozemni znanstvenici. U samom početku časopis je bio interno glasilo institucije, a danas je to ugledni časopis u kojem objavljuju svoje znanstvene radove znanstvenici i stručnjaci iz gotovo čitavog svijeta. Do kraja 2012. godine objavljeno je ukupno 53 volumena s ukupno 852 znanstvena rada u čijem je pisanju sudjelovalo preko 900 autora. Vrste radova koji se mogu uzeti u razmatranje za recenzentski postupak od strane Uredničkog odbora časopisa su: a) izvorni znanstveni radovi, b) pregledni članci, te c) kratka priopćenja. radovi pretežito obuhvaćaju navedenu problematiku vezanu uz Jadransko i Sredozemno more, no isto tako prihvaćaju se i radovi koji mogu obuhvaćati i druga područja ili recimo imaju doprinos od općeg značaja (opis nove metodologije, opis nove vrste itd.). Časopis izlazi polugodišnje uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta republike Hrvatske i distribuira se putem razmjene na 350 adresa znanstvenih institucija diljem Hrvatske i svijeta.

Tematika znanstvenih članakaOd ukupnog dosadašnjeg broja objavljenih radova oko 60% objavljenih članaka pokriva područje biologije mora (biologija i ekologija riba u Jadranu i Sredozemlju, taksonomija i ekologija planktona, mikrobiologija mora), 16% pokriva problematiku fizike mora (fizičke oceanografije) (sezonska i dugoročna kolebanja temperature i saliniteta, porast temperature, dinamički uvjeti, geostrofička strujanja, „upwelling“, jadranske ingresije, optika mora), 12% bavi se s pitanjima od značaja za gospodarski ribolov (procjene biomase riba pomoću izravnih i neizravnih metoda; marikultura, lagunarno ribarstvo i uzgoj školjkaša), te 11% pokriva kemiju i zagađenje mora (količina i raspodjela hranjivih tvari, eutrofikacija, teški metali u morskoj vodi i sedimentima, sadržaj onečišćivača: ulja, deterdženata i pesticida, utjecaj čovjeka i njegovih aktivnosti na ekosustav mora).

Ono što je potrebno posebno istaknuti je činjenica da su prvi radovi i prvi podaci o dinamici i primarnoj proizvodnji Jadrana objavljeni baš u ovom časopisu, što mu je još u šezdesetim godinama prošlog stioljeća osiguralo iznimnu prepoznatljivost i na međunarodnoj razini. U ovom su časopisu objavljeni i brojni radovi koji se bave biologijom i ekologijom pelagičkih i demerzalnih vrsta riba, kako onih u Jadranskom moru, tako i onih u vodama čitavog Sredozemlja. U većem broju radova je zastupljena problematika prehrane riba, kao i problematika iz područja marikulture, uzgoja školjakša, te lagunarnog ribarstva. U objavljenim radovima mogu se pronaći oni koji obrađuju problematiku utjecaja nekih ribolovnih alata na stanje populacija riba i drugih morskih organizama, kao i radovi koji iznose rezultate procjene biomase riba indirektnim i direktnim metodama koje se koriste u ribarstvenoj biologiji. Brojni su i radovi iz problematike fizičke oceanografije s područja čitavog Jadrana kao i dijelova Sredozemlja (Egipat, Grčka, Turska). Tiskani radovi obuhvaćaju problematiku sezonskih kolebanja osnovnih hidrografskih svojstava u pojedinim područjima kao i utjecaj intermedijarne levantinske vode („jadranske ingresije“) na hidrografska svojstva Jadranskog mora. Sve je veća zastupljenost radova multidisciplinarnog karaktera koji obuhvaćaju problematiku trendova i dugoročnih fluktuacija abiotičkih i biotičkih parametara u odnosu na jadranske ingresije. Određeni broj radova se odnosi na optiku mora, a problematika vezana uz dinamiku vodenih masa je zastupljena u više od 25 volumena časopisa. Prostorno je pokriveno cijelo područje Jadrana i to od Tršćanskog zaljeva pa sve do Otrantskih vrata. Po prvi puta su objavljeni rezultati izračunavanja geostrofičkih strujanja u Jadranu i istočnom Sredozemlju. Također je objavljen i rad u kojem se prikazuje utjecaj izgradnje Asuanske brane na oceanografske i ribarstvene značajke Sredozemlja i Jadrana.

Osamdeset godina znanstvenog časopisa Acta Adriatica (1932.-2012.)

8

Uključivanje časopisa u svjetske znanstvene tokove zahtijevalo je i međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, stoga je Uredništvo ulagalo te i dalje ulaže velike napore kako bi se časopis Acta Adriatica uključio u svjetske baze podataka, a objavljeni radovi postali dostupni širokoj znanstvenoj zajednici. Napori rezultiraju uspjehom, pa od 2007. godine radovi u časopisu bivaju indeksirani u nizu znanstvenih baza časopisa kao što su: Agricola, ASFA (CSA) – Aquatic Science & Fisheries Abstracts CSA, CAB Abstracts, CNRS - INIST, Dialog, dOAJ, EBSCOhost Fish & Fisheries Worldwide produced by NICS, South Africa, Georeference, HrČAK, ISI Web of Knowledge, Oceanic Abstracts, Pollution Abstracts referativnij Zhurnal, WoS-Web of Science, Science Citation Indeks Expanded, SCOPUS, Water resources Abstracts i Zoological record. Ulazak u međunarodne baze podataka rezultira značajnim odzivom znanstvene zajednice, pa se broj radova koji pristiže u Uredništvo stalno povećava. To ujedno Uredništvu omogućava strožu selekciju, čime se postotak objavljenih radova smanjuje, a raste i njihova kvaliteta. Sve to dovodi do porasta faktora utjecaja (Impact Factor) koji se prvi put pojavljuje 2009. godine i iznosio je 0.459, dok za 2011. godinu već iznosi 0.500. Osim toga, po broju citata članaka iz časopisa Acta Adriatica u SCI (Science Citation Index) časopis je u razdoblju (1975.-2001.)zauzimao drugo mjesto (Andreis & Jokić, 2008 *). Danas, u odnosu na sve hrvatske znanstvene časopise koji pokrivaju sva znanstvena polja, Acta Adriatica zauzima četvrto mjesto, na temelju kriterija koja predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta republike Hrvatske (Silobrčić, usmeno priopćenje).U vremenu sve intenzivnije globalizacije gdje znanstveni standardi postaju gotovo izjednačeni dolazi do velikog interesa biti izabran u grupu odabranih časopisa koji se nalaze u bazi podataka CC (Current Contents), te podizati kvalitet još više a time i citiranost (veći IF) te ujedno dati još bolje usluge za one koji budu podnosili svoje radove za tisak u Acta Adriatica. Ipak usprkos svim promjenama i budućim težnjama glavni cilj izdavanja Acta Adriatica ostaje nepromijenjen: objavljivati kvalitetne znanstvene radove na multidisciplinarnoj razini koji će pomoći da se još bolje razumije Jadransko more, kao i Sredozemno, te na taj način postati još bogatija riznica znanja o njima.

*Andreis , M. & M. Jokić. 2008. An impact of Croatian journals measured by citation analysisfrom SCI-expanded database in time span 1975–2001. Scientometrics, 75 (2): 263–288.

Izgled naslovnice časopisa Acta Adriatica od 1930. godine do danas.

9

Pripremio Dr sc Jakov Dulčić

Dr.sc. Otmar Karlovac rodio se 7. veljače 1902. u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju školu, a 1919. odlazi u Beograd i upisuje studij biološke grupe znanosti na Filozofskom fakultetu. Nakon povratka u Split zapošljava se kao profesor na Državnoj klasičnoj gimnaziji, a istodobno radi i u Biološko-oceanografskom institutu u Splitu. Tijekom 1935., usavršava mikroskopsku tehniku na Morfobiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a nakon toga radi u Gradskom prirodoslovnom muzeju, zoološkom vrtu i morskom akvariju u Splitu, prvo kao volonter, a zatim kustos i ravnatelj te ustanove od 1940. do 1946. Nakon te dužnosti prelazi na rad u Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u kojem će provesti svoje najuspješnije godine života. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Ekološka studija škampa Nephrops norvegicus otvorenog Jadrana“ obranio je 1953. u Beogradu. Ubrzo po dolasku u splitski institut postavljen je za voditelja Laboratorija za ihtiobentos i tu je funkciju obnašao do umirovljenja. Zajedno s dr. sc. Tonkom Šoljanom aktivno sudjeluje na organizaciji i neposrednim pripremama ribarstveno-biološke ekspedicije Hvar, te od 1948. do 1949. preuzima cijelu organizaciju istraživačkih poslova na terenu. Bio je i prvi voditelj javnog i eksperimentalnog akvarija u Institutu za oceanografiju i ribarstvo. Istovremeno je bio i predsjedajući Grupe za koordinaciju istraživanja pri Generalnom savjetu za ribarstvo Mediterana organizacije FAO, te urednik prvog i drugog izdanja Pomorske enciklopedije. Nagradu grada Splita za životno djelo je dobio 1971. godine.

U znanstvenom i stručnom radu je bio temeljit i vrstan ribarstveni biolog, pedagog i popularizator bioloških znanosti. Objavio je 66 naslova, od čega 29 izvornih znanstvenih radova, 28 stručnih i 9 popularno-znanstvenih radova. Osim toga, objavio je i 62 kraća priloga iz problematike ribarstva i ribarstvene biologije u dva izdanja Pomorske enciklopedije. Vrlo su važna njegova istraživanja škampa Neprohps norvegicus, male mekušice Latreilia elegans, antenske kozice Stenopus spinosus, crvene kozice Aristaeomorpha foliacea te zlatne kozice Plesionika acanthoanatus. U ihtiologiji se istaknuo istraživanjem prehrane triju vrsta iz obitelji Scorpaenidae (Scorpaena scrofa; S. porcus, S. ustulata) (zajedno sa dr.sc. Tonkom Šoljanom), istraživanjem rasprostranjenosti ranih i odraslih stadija različitih vrsta riba (Boops boops, Lophius piscatorius, Trachurus trachurus, Lepidopus caudatus – zajedno s dr.sc. J. Karlovac) te istraživanjem jadranskih morskih pasa iz obitelji Squalidae.

Otmar Karlovac (1902.-1980.) – 110. godišnjica rođenja

Dr Otmar Karlovac, voditelj ekspedicije Hvar, popisuje nejestivi ulov koće.

10

Misija i vizija Instituta za oceanografiju i ribarstvo

MISIJA INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO jest biti centar znanstvene izvrsnosti u području istraživanja mora i ribarstva, slijedeći međunarodne istraživačke standarde i uvažavajući specifične interese republike Hrvatske. Misija Instituta se ostvaruje kroz:

- strateška nacionalna i međunarodna znanstvena istraživanja,- istraživanja vođenih novim idejama i znatiželjom,- stručne poslove, tehnološki razvoj i suradnju s gospodarstvom,- vođenje i održavanje oceanografskih i ribarstvenih servisa,- prijenos znanja i edukaciju.

VIZIJA INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO jest postati središnji nacionalni institut za istraživanje mora i ribarstva u republici Hrvatskoj, te postati nezaobilazan čimbenik i žarište oceanografskih i ribarstvenih istraživačkih aktivnosti vezanih za Jadransko more. Ostvarenje Vizije Instituta uključuje stvaranje ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta neophodnih za ostvarenje Misije Instituta te provođenje specifičnih ciljeva, napose:

- ojačavanje kvantiteta i kvalitete istraživačkih timova,- uspostavljanje novih istraživačkih aktivnosti zasnovanih na multidisciplinarnosti,- poticanje mobilnosti znanstvenika, prema i iz Instituta,- ojačavanje stručnog kadra, te administrativne potpore,- rješavanje strateških infrastrukturnih potreba.

11

Laboratorij za akvakulturu

Voditelj LaboratorijaIvan Katavić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - akvakultura, nove vrste u marikulturi

SuradniciJasna Maršić Lučić, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - akvakultura, genetika populacija riba i školjkašaLeon Grubišić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - akvakultura, nove vrste u marikulturi, krioprezervacija gametaIvona Mladineo, ([email protected]) znanstvena savjetnica - ihtiopatologijaMladen Tudor, ([email protected]) znanstveni suradnik - modeliranje utjecaja akvakulture na okolišTanja Šegvić Bubić, ([email protected]) viši asistent - akvakultura, nove vrste u marikulturiIvana Lepen Pleić, ([email protected]) znanstvena novakinja - imunologija ribaMladen Jozić, ([email protected]) viši tehnički suradnik

Općenito o radu Laboratorija

U okviru Laboratorija za akvakulturu dio istraživanja usmjeren je na problematiku uvođenja novih vrsta s naglaskom na visoko vrijedne vrste: zubatac krunaš (Dentex gibbosus) i škrpina (Scorpaena scrofa). Određen je način prikupljanja matičnih jedinki, njihova prilagodljivost na uvjete zatočeništva i hranjenja. Biotehnološka istraživanja se zasnivaju na pokusima mogućnosti krioprezervacije riblje mliječi, te proizvodnje poliploidnog, jednospolnog ili sterilnog nasadnog materijala. Istraživanjima je obuhvaćen i uzgoj tuna (Thunnus thynnus) temeljen na ribolovu. Uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost tune i utjecaja koji na njih može imati nekvalitetna ishrana, posebno je važno da se pri nabavi smrznute hrane provjerava njena ispravnost.

Metodom vizualnog opažanja obavlja se procjena utjecaja uzgajališta tuna, bijele ribe i školjkaša na prirodne populacije riba koje obitavaju u samoj blizini. Ispituje se prostorna i vremenska distribucija prirodnih populacija, njezina bioraznolikost te biometrija i uspoređuje sa staništima van utjecaja uzgajališta. U tijeku su i populacijsko–genetska istraživanja mikrosatelita populacija divlje i uzgojene komarče. Isto tako radi se populacijsko-genetska procjena stanja populacija gospodarski važnih vrsta riba duž istočne obale Jadrana. Laboratorij provodi istraživanja bolesti morskih organizama s naglaskom na nametničke bolesti riba i školjkaša u akvakulturi, posebice onih zoonotičkih osobitosti (Anisakis spp., Cryptosporidium spp.). Pristup istraživanju je holistički i uključuje osnovnu mikroskopsku identifikaciju nametnika (svjetlosna i transmisijska elektronska mikroskopija), molekularnu identifikaciju i filogeniju nametnika (markeri COX, ITS, rDNA), odnosno dokazivanje patoloških promjena induciranih u domaćina (klasična histologija, IHC, IF). Kako bi upotpunili sliku djelovanja uzročnika bolesti na domaćina u osjetljivom sustavu uzgoja u akvakulturi, pokrenuli smo istraživanja funkcionalne genomike riba, s naglaskom na ekspresiju gena uključenih u imunosne reakcije (citokini,

12

Banner za 15. međunarodni kongres društva European Associa-tion of Fish pathologists.

Razvoj atlantske plavoperajne tune: (a) embrij s nastankom Kupfferovih vezikula; (b) embrij 3h prije valjenja; (c) ličinka sa žumanjčanom vrećicom 3h nakon valjenja (dph); (d) 1.5 dph ličinka; (e) 2.5 dph ličinka, razvijenih usta, prvo hranjenje; (f) 4 dph ličinka. Scale bar = 0.5 mm.

Toll-like receptori, lizozim) kao i gena pokazatelja stresa (qPCr, microarray). Jedna od djelatnosti Laboratorija za akvakulturu je i matematičko modeliranje utjecaja uzgajališta riba na okoliš. Izrađena su dva računalna programa (TunaMod i AquaKult) koji služe pri izradi studija utjecaja na okoliš uzgajališta tuna te komarče i lubina.

Najznačajnije aktivnosti Laboratorija

U rujnu 2011. Laboratorij je organizirao međunarodni 15. kongres društva European Association of Fish Pathologists, gdje je sudjelovalo preko 200 delegata iz skoro svih zemalja svijeta. Kongres je trajao pet dana, a prethodila mu je radionica o managementu bolesti u akvakulturi, namijenjena hrvatskim uzgajivačima bijele ribe i tuna. Laureatkinja godišnje državne nagrade za znanost u području biomedicinskih znanosti u 2011. godini je bila dr. sc. Ivona Mladineo.

Projekti Laboratorija

Istraživanje zootehničkih i okolišnih uvjeta uzgoja riba i glavonožacaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Ivan Katavić

Određivanje genetske strukture izvornih prirodnih populacija vrsta od interesa za športsko - rekreacijski ribolov i marikulturu duž istočne obale Jadrana (gof, zubatac, lubina i komarča) Naručitelj projekta: Hrvatski savez za športski ribolov na moruVoditelj projekta: Ivan Katavić

Interakcija tuna s plivaričarskim lovom sitne plave ribe Naručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Ivan Katavić

Praćenje ribolova i uzgoja tunaNaručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Leon Grubišić

Korištenje stereoskopske kamere u procjeni tuna namijenjenih uzgojuNaručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Leon Grubišić

Dinamika i patologija parazitofaune u sustavu uzgoja morskih ribaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Ivona Mladineo

13

MikroTuna – novi dijagnostički alat za monitoring bolesti na tunogojilištimaNaručitelj projekta: Poslovno inovacijski centar Hrvatske BICrOVoditelj projekta: Ivona Mladineo

AQUAMED: Budućnost istraživanja akvakulture u regiji SredozemljaNaručitelj projekta: EU FP7Voditelj projekta: Ivona Mladineo

Parasite: Analiza rizika nametnika i integracija alata u EU vrijednosne lance proizvodnje ribeNaručitelj projekta: EU FP7Voditelj projekta: Ivona Mladineo

Recentne publikacije članova laboratorija

Mladineo, Ivona; Šegvić-Bubić, Tanja; Stanić, rino; Desdevises, Yves. (2012): Pathogen transfer between wild and reared sea bream (Sparus aurata) population: morphological and phylogenetic consequences. PLOS One, in press.

Gračan, romana; Buršić, Moira; Mladineo, Ivona; Kučinić, Mladen; Lazar, Bojan; Lacković, Gordana. (2012): Gastrointestinal helminth community of loggerhead sea turtle, Caretta caretta, in the Adriatic Sea. Diseases of Aquatic Organisms. 99, 227-236. Šegvić-Bubić, Tanja; Boban, Josip; Grubišić, Leon; Trumbić, Željka; radman, Margita; Perčić, Marin; Čož-rakovac, rosalinda. (2012): Effects of propolis enriched diet on growth performance and plasma biochemical parameters of juvenile European sea bass (Dicentrarchus labrax L.) under acute low temperature stress. Aquaculture Nutritionin (In press.)

Haenen, Olga; Mladineo, Ivona; Konecny, robert; Yoshimizu, M; Groman, David, Munoz, Pilar, Saraiva, Aurelia, Bergmann, Sven; van Beurden, SJ. (2012): Diseases of eels in an international perspective: Workshop on Eel Diseases at the 15th International Conference on Diseases of Fish and Shellfish, Split, Croatia, 2011. Bulletin of the European Association of Fish Pathologists. 32, 109-115.

Mladineo, Ivona; Petrić, Mirela; Hrabar, Jerko; Bočina, Ivana; Peharda, Melita. (2012): reaction of the mussel Mytilus galloprovincialis (Bivalvia) to Eugymnanthea inquilina (Cnidaria) and Urastoma cyprinae (Turbellaria) concurrent infestation. Journal of Invertebrate Pathology. 110, 118-125.

Mladineo, Ivona; Šimat, Vida; Miletić, Jelena; Beck, relja, Poljak, Vedran. (2012): Molecular identification and population dynamic of Anisakis pegreffii (Nematoda: Anisakidae Dujardin, 1845) isolated from the European anchovy (Engraulis encrasicolus L.) in the Adriatic Sea. International Journal of Food Microbiology. 157, 224-229.

Šimat, Vida; Bogdanović, Tanja; Krželj, Maja; Soldo, Alen; Maršić Lučić, Jasna. (2012). Differences in chemical, physical and sensory properties during shelf life assessment of wild and farmed gilthead sea bream (Sparus aurata, L.). Journal of Applied Icht. 28 1, 95-101.

Mišlov Jelavić, Krstina; Stepanowska, Katarzyna; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. (2012): reduced feeding effects to the blood and muscle chemistry of farmed juvenile bluefin tuna in the Adriatic Sea. Aquaculture research. 43/2, 317-320.

14

Lepen, Ivana; Puzina, Jasna. (2011): Fish mapping of 18S-5.8S-26S rrNA genes and fluorochrome banding in the triploid viviparous onion Allium x Cornutum clementi ex visiani, 1842. Acta Biologica Cracoviensia Series Botanica 53/1: 1–6.

Bošnjak, Ivana; Šegvić, Tanja, Smital, Tvrko; Franekić Čolić, Jasna; Mladineo, Ivona. (2011): Sea Urchin Embryotoxicity Test for Determination of Environmental Contaminants – Potential role of the MrP Proteins. Water, Air and Soil Pollution. 217, 627-636.

Mladineo, Ivona; Lovy, Jan. (2011): A new xenoma-forming microsporidium infecting intestinal tract of Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus). Acta Parasitologica 56, 339-347.

Mladineo, Ivona; Zrnčić, Snježana; Lojkić, Ivona; Oraić, Dražen. (2011): Molecular identification of a new strain of infectious pancreatic necrosis virus (IPNV) in Croatian rainbow trout (Oncorhynchus mykiss) farm. Journal of Applied Ichthyology 27, 1165-1168.

Mladineo, Ivona; Šegvić, Tanja; Petrić, Mirela. (2011): Do captive conditions favor shedding of parasites in the reared Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus)? Parasitology International. 60, 25-33.

Petrić, Mirela; Mladineo, Ivona; Krstulović Šifner, Svjetalana. (2011): Insight in the short-finned squid Illex coindetii (Cephalopoda: Ommastrephidae) feeding ecology: is there a link between helminth parasites and food composition? Journal of Parasitology. 97, 1; 55-62.

Tański, Adam; Korzelecka-Orkisz, Agata; Grubišić, Leon; Tičina, Vjekoslav; Szulc, Joanna; Formicki, Krzysztof. (2011): Directional responses of sea bass (Dicentrarchus labrax) and sea bream (Sparus aurata) fry under static magnetic field. Electronic Journal of Polish Agricultural Universities. 14.

Šegvić-Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Karaman, Nikola; Tičina, Vjekoslav; Mišlov Jelavić, Krstina; Katavić, Ivan. (2011): Damages on mussel farms potentially caused by fish predation - self service on the ropes? Aquaculture (Amsterdam). 319 3/4; 497-504.

Šegvić Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Tičina, Vjekoslav; Katavić, Ivan. (2011): Temporal and spatial variability of pelagic wild fish assemblages around tuna fish farms in the Eastern Adriatic. Journal of Fish Biology. 78, 1; 78-97.

Šegvić-Bubić, Tanja; Lepen, Ivana; Trumbić, Željka; Ljubković, Jelena; Sutlović, Davorka; Matić-Skoko, Sanja; Grubišić, Leon; Glamuzina, Branko; Mladineo, Ivona. (2011): Population genetic structure of the reared and wild gilthead sea bream (Sparus aurata) in the Adriatic inferred with microsatellite loci. Aquaculture (Amsterdam). 318 3/4; 309-315.

Tičina, Vjekoslav; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. (2011): Biometric characteristics of small Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus, Linnaeus, 1758) of Mediterranean Sea origin. Journal of Applied Ichthyology. 27 4; 971-976.

15

Voditelj LaboratorijaBoris Antolić, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - fitobentos, taksonomija, fitocenologija

SuradniciIvana Grubelić, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - zoobentos, taksonomija, biologija, ekologijaAnte Žuljević, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - fitobentos, invazivne vrste, Natura 2000, edukacijaMarija Despalatović, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - zoobentos, taksonomija, biologija, ekologijaIvan Cvitković, ([email protected]) viši asistent - zoobentos, taksonomija, biologija, ekologija, meiofaunaVedran Nikolić, ([email protected]) viši asistent - fitobentos, taksonomija, ekologijaSrđana rožić, ([email protected]) stručna suradnica


Laboratorij za bentos bavi se istraživanjem sastava i rasprostranjenosti bentoske flore i faune te bentoskih životnih zajednica uz istočnu obalu Jadranskog mora. Istraživanja se temelje na promatranju i mjerenju u prirodi te terenskom sakupljanju uzoraka (samostalni ronioci, trokutasta dredža, koća, grabilo, korer) i njihovoj laboratorijskoj obradi (lupa, mikroskop, kemijske i molekularno-genetičke analize). Taksonomska istraživanja osnova su rada laboratorija i temelj primijenjenih istraživanja, a finaliziraju se popisima pojedinih taksonomskih skupina algi i beskralješnjaka.ronjenje te fotografiranje i snimanje (in situ i u laboratoriju) bentoskih organizama i zajednica te bioloških procesa,

jedno je od osnovnih alata za istraživanje i dokumentaciju.Djelatnici Laboratorija uključeni su u primijenjena istraživanja koja provodi Institut, kao što su monitoring istraživanja te ekološke studije kako bi se utvrdile eventualne promjene u sastavu i rasprostranjenosti bentosa, koje su nastale prirodnim ili antropogenim utjecajem. Značajna aktivnost laboratorija je praćenje pojave i širenja stranih vrsta bentoskih organizama te istraživanje njihove biologije i ekologije u novom okolišu. U okviru laboratorija kvalitativno i kvantitativno se istražuje sastav meiofaune u sedimentu i fitalu te razni ekološki aspekti ove veličinske kategorije.Djelatnici sudjeluju u sveučilišnoj nastavi gdje vode nekoliko temeljnih i specijalističkih kolegija i aktivno rade na javnoj edukaciji o biologiji, ekologiji i zaštiti Jadranskog mora.


U okviru projekta primjene Europske direktive o vodama u Hrvatskoj, proteklih dvije godine intenzivno se radilo na testiranju bioindikatorskih metoda koje koriste fitobentos kao pokazatelj kvalitete priobalnih i prijelaznih voda u srednjem i južnom Jadranu.

Laboratorij za bentos

16

Uspješno su primijenjene bioindikatorske metode CArLIT (kartografija litoralnih zajednica makroalgi), POMI (Posidonia oceanica Multivariate Index) i CYMOX (Cymodocea nodosa Index) koje će se koristiti u nacionalnom nadzornom i operativnom monitoringu ekološkog stanja priobalnih i prijelaznih voda, a dobiveni rezultati bit će korisni i u primjeni Okvirne direktive o morskoj strategiji.Nastavljena je suradnja s nekoliko znanstveno-istraživačkih institucija na Sredozemlju koje se bave istraživanjima bentosa kroz nekoliko međunarodnih projekata u kojima laboratorij aktivno sudjeluje. Među njima je potrebno istaknuti međunarodni projekt kojeg financira zaklada Total, u sklopu kojeg se istražuje bioraznolikost smeđih algi u istočnom dijelu Sredozemnog mora. Laboratorij je započeo sređivanje i digitaliziranje herbarske zbirke koja trenutno ima obrađenih preko 4000 herbarskih listova. Izrađena je računalna baza fotografija koja sadrži preko 25000 fotografija snimljenih pod mikroskopom te više od 60000 fotografija snimljenih na terenima. Za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode završen je crveni popis morskih algi i cvjetnica te bodljikaša.


Bioraznolikost bentosa u promjenjivom okolišu srednjeg JadranaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Boris Antolić

Bioraznolikost i ekologija smeđih alga u istočnom Sredozemnom moruNaručitelj projekta: TOTAL foundationVoditelj projekta: Prof. Christos Katsaros

Seagrass productivity: From genes to ecosystem managementNaručitelj projekta: COST (European Cooperation in Science and Technology)Voditelj projekta: Prof. rui SantosNacionalni predstavnici: Vedran Nikolić i Ante Žuljević

Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog mora, prema zahtjevima okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC)Naručitelj projekta: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

SOLEMON (Solea monitoring) projektNaručitelj projekta: FAO ADrIAMEDVoditelji projekta: Nedo Vrgoč i Marija Despalatović, nacionalni koordinatori

PErSEUS – Istraživanja na području Europskih južnih mora u cilju provođenja zajedničke politike očuvanja morskog okolišaNaručitelj: EU FP7Nacionalni koordinator: Ivona MarasovićPočetna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela JadranaNaručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Studija nultog stanja moraNaručitelj projekta: MMPIVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Analiza utjecaja skladišta naftnih derivata i balastnih voda na morski okoliš i žive resurse Kaštelanskog zaljevaNaručitelj: HANDAVoditelj projekta: Ivona Marasović

Terenska istraživanja za potrebe bioindikatorske metode CYMOX.

17


Despalatović M, Cvitković I, Žuljević A, Grubelić I, Piccinetti C. (2012) Distribution and abundance of the knobby swimcrab, Macropipus tuberculatus (roux, 1830) (Decapoda, Portunidae), in the northern and middle Adriatic Sea. Crustaceana 85 (7): 835-845.

Puizina J, Despalatović M, Vladislavić N, Šamanić I, Cvitković I. (2012) Characterization of potential marine invasive mollusc Siphonaria pectinata (Gastropoda: Pulmonata) in the Adriatic Sea using molecular markers – preliminary results. Vie et milieu – life and environment 62 (2): 61-68.

Mascaró O, Alcoverro T, Dencheva K, Díez I, Gorostiaga JM, Krause-Jensen D, Balsby TJS, Marbà N, Muxika I, Neto JM, Nikolic V, Orfanidis S, Pedersen A, Pérez M, romero J. (2012) Exploring the robustness of macrophyte-based classification methods to assess the ecological status of coastal and transitional ecosystems under the WFD. Hydrobiologia, DOI 10.1007/s10750-012-1426-0

Mascaró O, Bennett S, Marbà N, Nikolic V, romero J, Duarte CM, Alcoverro T. (2012) Uncertainty analysis along the ecological quality status of water bodies: the response of the Posidonia oceanica multivariate index (POMI) in three Mediterranean regions. Marine pollution bulletin 64: 926-931

Žuljević A, Thibaut T, Despalatovic M, Cottalorda JM, Nikolic V, Cvitkovic I, Antolic B. (2011) Invasive alga Caulerpa racemosa var. cylindracea makes a strong impact on the Mediterranean sponge Sarcotragus spinosulus. Biological invasions 13 (10): 2303-2308

Cvitkovic I, Travizi A, Despalatovic M, Grubelic I, Bogner D, Nikolic V, Žuljević A, Antolic B. (2011) Spatio-temporal variability of meiofauna community structure in abandoned salina of Velike soline and adjacent area (Mediterranean, Adriatic sea). Fresenius environmental bulletin 20 (3): 645-655

Antolic B, Špan A, Žuljević A, Nikolic V, Grubelic I, Despalatovic M, Cvitkovic I. (2011) A checklist of the benthic marine macroalgae from the eastern Adriatic coast: III. rhodophyta 1: Ceramiales. Acta Adriatica. 52 (1); 67-86

Terenska istraživanja za potrebe bioindikatorske metode CARLIT.

Istraživanja u Jonskom moru za potrebe projekta Bioraznolikost i ekologija smeđih algi u istočnom Sredozemnom moru.

Uzorkovanje u luci Ploče za potrebe projekta Studija nultog stanja mora.

18

Žuljević A, Antolic B, Nikolic V, Despalatovic M, Cvitkovic I. (2012) Absence of successful sexual reproduction of Caulerpa racemosa var. cylindracea in the Adriatic Sea. Phycologia 51 (3): 283-286

Doktorske disertacijeNikolić Vedran (2012). Zajednice makroalgi kao bioindikator ekološkog stanja priobalnih voda Jadranskog mora. Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu. 176 str. (voditelj Boris Antolić)

Cvitković Ivan (2011). Utjecaj invazivne alge Caulerpa taxifolia (Vahl) C. Agardh na strukturu i dinamiku meiofaune fitala i sedimenta. Doktorski rad. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, 11.03. 2011., 145 str. (voditelj: Travizi, Ana)

Izabrani linkovi laboratorija

www.izor.hr/kaulerpa

Herbarska baza Laboratorija za bentos broji preko 4000 skeniranih herbarskih listova.

19

Laboratorij za mikrobiologiju

Voditelj LaboratorijaNada Krstulović, ([email protected]) znanstvena savjetnica - ekologija morskih mikroorganizama, pelagički mikrobni hranidbeni lanac, sanitarni aspekt morske mikrobiologije

SuradniciMladen Šolić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - ekologija morskih mikroorganizama, pelagički mikrobni hranidbeni lanac, sanitarni aspekt morske mikrobiologijeStefanija Šestanović, ([email protected]) znanstvena suradnica - biomasa i proizvodnja bakterija u morskim sedimentima, trofički odnosi u mikrobnim zajednicama morskih sedimenataDanijela Šantić, ([email protected]) znanstvena suradnica - trofički i veličinski sastav morskih mikrobnih zajednicaSlaven Jozić, ([email protected]) stručni suradnik Mate Pavlović, laborant

Općenito o radu laboratorija

U okviru Laboratorija za mikrobiologiju provode se istraživanja ekologije morskih mikroorganizama (virusi, bakterije, cijanobakterije, heterotrofni nanoplankton), kao i istraživanja alohtonih mikroorganizama koji iz različitih izvora dospijevaju u morski okoliš.Područje ekologije morskih mikroorganizama obuhvaća istraživanja strukture mikrobnih zajednica (sastav, brojnost, biomasa, proizvodnja i aktivnost), te uloge mikrobne hranidbene mreže u protoku tvari i energije kroz pelagički ekosustav. U okviru problematike alohtonih mikroorganizama, provode se istraživanja prisutnosti pokazatelja fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima (posebice školjkašima), a povremeno i nekih skupina patogenih mikroorganizama. rezultati ovih istraživanja neophodni su za procjenu sanitarne kakvoće mora

i morskih organizama i potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje. Također se provode istraživanja preživljavanja mikroorganizama u morskom okolišu, te brzine njihovog koncentriranja u školjkašima u različitim ekološkim uvjetima u okolišu. U okviru ove problematike, Laboratorij za mikrobiologiju organizira nacionalne i međunarodne radionice vezane za uvođenje novih metoda i obučavanje u njihovoj primjeni.Pored znanstvenih aktivnosti Laboratorij za mirobiologiju sudjeluje u brojnim stručnim aktivnostima (izrada studija, uredbi i dokumenata od važnosti za republiku Hrvatsku u okviru zaštite Jadrana ) kao i u obrazovnim aktivnostima (sudjelovanje u nastavi na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima, organizacija radionica). Laboratorij za mikrobiologiju je ovlašteni znanstveni laboratorij za ispitivanje i ocjenjivanje kakvoće voda, prema rješenju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva republike Hrvatske, Uprave gospodarenja vodama (KLASA: UP/Io-034-04/08-01/16; UrBrOJ: 538-10/1-4-64-08/6; od 10. prosinca 2008).

20

Fluorescentna mikroskopija (lijevo). Protočna citometrija: bakterije s velikim (HNA) i malim (LNA) udjelom DNK (desno).

Virusna proizvodnja u Kaštelanskom zaljevu.

U okviru suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode pose-bice bi izdvojili sudjelovanje suradnika Laboratorija za mikrobi-ologiju u radnim skupinama za izradu uredbi i dokumenata u ok-viru zaštite Jadrana. Aktivnim sudjelovanjem na konsultacijskim sastancima WHO/UNEP o mikrobnom onečišćenju obalnih voda u odnosnu na zdravstvene rizike, te o monitoring programima mora za kupanje, doprinijeli smo izradi nove Uredbe o kakvoći mora za kupanje, njenoj implementaciji i izradi mrežne ap-likacije. U okviru navedenih aktivnosti i suradnje s WHO/UNEP izrađena je i pilot studija za izradu profila plaža „Beach Profile for Coastal Bathing Waters in the Mediterranean: Beach profile of five beaches in the republic of Croatia” koja je u mnogome pomogla izradi profila plaža u rH koje aktivnosti su u završnoj fazi, a prema obvezi iz Uredbe o kakvoći mora za kupanje. U razdoblju 2011.-2012. godine suradnici Laboratorija proveli su i niz aktivnosti na implementaciji EU direktive o morskoj strategiji, također u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. U okviru navedenih aktivnosti posebice treba izdvojiti aktivno sudjelovanje u ekspertnoj skupini UNEP/MAP: „Primje-na ekosustavnog pristupa u upravljanju aktivnostima koje mogu utjecati na morski i obalni okoliš Mediterana“

Projekti laboratorija u protekloj godini

Uloga planktonskih zajednica u protoku energije i kruženju tvari u JadranuNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Nada KrstulovićSLIKA 4, SLIKA 5

Vrijeme zadržavanja bakterije Escherichia coli u moru i morskim organizmimaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Mladen Šolić

Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela JadranaNaručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Praćenje utjecaja podmorskog ispusta Stobreč na okolišNaručitelj: Vodovod i kanalizacije d.o.o. Split.Voditelj projekta: Nada Krstulović

Studija utjecaja na okoliš „Hotelsko-apartmansko naselje s privezištem „Vela Borovica“, općina MarinaNaručitelj: Vela Borovica koncern d.o.o.Izrađivači: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu (kopneni dio), Institut za oceanografiju i ribarstvo (morski dio)Voditelj (morski dio): Mladen Šolić

Policy-oriented marine Environmental research in the Southern EUropean Seas (PErSEUS)Naručitelj: EU Seventh Framework Project (FP7-OCEAN-2011)Glavni ugovaratelj projekta: Hellenic Centre for Marine research (HCMr)Voditelj projekta u Institutu za oceanografiju i ribarstvo: Ivona Marasović

Određivanje područja voda pogodnih za život i rast školjkaša u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog moraNaručitelj: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt PagKonavle)Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

21

Šolić, M., N. Krstulović, D. Šantić, S. Šestanović. 2012. Kaštela Bay and Stončica (Sites 60-61). In: O’Brien, T.D., W.K.W. Li, X.A.G. Moran (Eds), ICES Phytoplankton and Microbial Plankton Status report 2009/2010. ICES Cooperative research report No. 310. 196 pp: 150-152. SBN 978-87-7482-115-1.

Collos, Y., M. Gasol, M. Šolić, D. Soudant, A. Zingone. 2012. Phytoplankton and Microbial Plankton of the Mediterranean Sea. In: O’Brien, T.D., W.K.W. Li, X.A.G. Moran (Eds), ICES Phytoplankton and Microbial Plankton Status report 2009/2010. ICES Cooperative research report No. 310. 196 pp: 136-37. SBN 978-87-7482-115-1.

Publikacije laboratorija u protekloj godini:

Doktorske disertacijeŠantić, D. 2010. raspodjela i aktivnost prokariotskih mikroorganizama u području srednjeg i južnog Jadrana. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu. 165 str. (voditeljica Nada Krstulović)

Carić, H. 2011. Model vrednovanja onečišćenja u funkciji upravljanja morskim okolišem – primjer crusing turizma. Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu. 186 str. (voditelji Mladen Šolić i Maja Fredotović)

Ordulj, M. 2012. raspodjela i aktivnost virusa na području srednjeg i južnog Jadrana. Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu. 149 str. (voditeljica Nada Krstulović)

Jozić, S. 2012. Vrijeme zadržavanja indikatora fekalnog onečišćenja u moru i morskim organizmima. Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu, 118 str. (voditelj Mladen Šolić)

KnjigeŠolić, M. 2012. Umijeće življenja: Iz kuta jednog ekologa. Izvori, Zagreb, 330 str.

Poglavlja u knjigamaŠantić, D. & N. Krstulović. 2011. Identification and characterisation of microbial populations using flow cytometry in the Adriatic Sea. In: Flow Cytometry/ Book 1. Schmid Ingrid (ed) In Tech. ISBN 979-953-307-355-1.

22

Znanstveni radovi

Kušpilić, G., I. Marasović, N. Krstulović, M. Šolić, Ž. Ninčević-Gladan, N. Bojanić, O. Vidjak, S. Matijević. 2010. restoration potential of eutrophic waters adjacent to large cities: lessons from the coastal zone of Croatia // Proceedings of the International workshop on the Impact of large coastal Mediterranean cities on marine ecosystems, Alexandria, Egypt - 10-12 Feb. 2009 / Angelidis, Michael; Briand, Frederic; Cadiou, Jean-Francois; Kholeif, Suzan; Oh, Jae; rodriguez Y Baena, Alessia; Scoullos, Michael (ur.). La Seyne/Mer (France) : Imprimerie MArIM - 83000 Toulon (France), 2010, 117-120.

Šantić, D., N. Krstulović, M. Šolić, G. Kušpilić. 2011. Distribution of Synechococcus and Prochlorococcus in the central Adriatic Sea. Acta Adriatica, 52: 101-113.

Krstulović, N., M. Šolić, D. Šegvić, S. Šestanović, G. Kušpilić. 2011. Praćenje utjecaja podmorskog ispusta Stobreč na okoliš. Hrvatske vode, 19: 127-132.

Šolić, M., N. Krstulović, D. Šantić, S. Šestanović, G. Kušpilić, N. Bojanić. 2011.Inter-annual variability in the bottom-up and top-down control of bacteria in the middle Adriatic Sea. Proceedings of the Tenth Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 11 Erdal, Ozhan (ed.). rhodes, Mediterranean Coastal Foundation, 2011, 2: 545-556.

Krstulović, N., M. Šolić, D. Šantić, S. Šestanović, G. Kušpilić, N. Bojanić. 2011.responses of microbial food web to eutrophication decreasing. Proceedings of the Tenth Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 11 Erdal Ozhan (ed.). rhodes, Mediterranean Coastal Foundation, 2011, 2: 533-543.

Bojanić, N., O. Vidjak, M. Šolić, N. Krstulović, I. Brautović, S. Matijević, G. Kušpilić, S. Šestanović, Ž. Ninčević Gladan, I. Marasović. 2012. Community structure and seasonal dynamics of tintinnid ciliates in Kaštela Bay (middle Adriatic Sea). Journal of plankton research. 34: 510-530.

Šantić, D., N. Krstulović, M. Šolić, G. Kušpilić. 2012. HNA and LNA bacteria in relation to the activity of heterotrophic bacteria. Acta Adriatica, 53: 25-40.

Šantić, D., N. Krstulović, M. Šolić, M. Ordulj and G. Kušpilić. .2012. Dynamics of prokaryotic picoplankton community in the central and southern Adriatic Sea (Croatia). Helgoland Mar res. DOI: 10.1007/s10152-012-0336-x

Jozić, S., Šolić, M. and N. Krstulović. The accumulation of the indicator bacteria Escherichia coli in mussels (Mytilus galloprovincialis) and oysters (Ostrea edulis) under experimental conditions. Acta Adriatica. (u tisku).

Utjecaj UVA spektra sunčevog zračenja na preživljavanje E. coli . Omjer koncentracija E. coli u dagnjama i morskoj vodi .

23

Voditelj LaboratorijaJakov Dulčić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - mlađ riba, dinamika ribljih populacija, sistematika, biologija i ekologija riba, bioraznolikost jadranske ihtiofaune, invazivne vrste riba

SuradniciMiro Kraljević, ([email protected]) znanstveni savjetnik - riblja mlađ, dinamika populacija, marikultura, nutricionizamArmin Pallaoro, ([email protected]) znanstveni savjetnik - sistematika, biologija, ekologija riba, priobalni ribolovSanja Matić Skoko, ([email protected]) znanstveni savjetnik - riblja mlađ, dinamika populacija, priobalni ribolov, biologija i ekologija riba, gospodarenje i zaštita priobalnih resursaPero Tutman, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - mlađ riba, biologija riba, dinamika populacija, sistematikaDubravka Bojanić Varezić ([email protected]) viši asistent - zooplankton, ihtioplanktonBranko Dragičević, ([email protected]) viši asistent - biologija i ekologija riba, priobalni ribolov, invazivne vrste Nika Stagličić, ([email protected]) asistentica - biologija riba, priobalni ribolov, zaštićena morska područjarobert Grgičević, ([email protected]) stručni suradnik - priobalni ribolov


Znanstvenici laboratorija bave se istraživanjima iz područja ihtiologije i ribarstvene biologije, ekologije riba, priobalnog ribolova, gospodarenja i zaštite te ribolovnih alata i tehnika.

Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov

Ova istraživanja uključuju izučavanje sistematike i zoogeografije riba, biologije i ekologije planktonskih, nedoraslih i odraslih stadija riba, statusa jadranske ihtiofaune te procjene živih bogatstava posebice komercijalno važnih priobalnih vrsta riba i učinkovitosti zaštite resursa u zaštićenim područjima. Posebna pozornost pridaje se izučavanju populacijske dinamike priobalnih vrsta riba te utjecaju ribolova na priobalna naselja riba, rakova i glavonožaca. Na području alata i tehnike ribolova radi se na problematici namjene i načina ribolova te lovnosti, selektivnosti i štetnosti ribolovnih alata koji se koriste u priobalnom ribolovu. Posljednjih godina Laboratorij se bavi i praćenjem utjecaja globalnih klimatskih promjena na raznolikost riba i drugih morskih organizama. Također, u zadnje 3 godine Laboratorij je intenzivno uključen i u istraživanje procjene učinka zaštićenih morskih područja u smislu oporavka priobalnih ihtionaselja, ali i potencijala za uvođenje novih morskih rezervata.

24

Aktivnosti Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov su podržane kroz različite nacionalne i međunarodne projekte, a važno je naglasiti da istraživanja priobalnih ihtio-zajednica Institut redovito provodi tijekom proteklih 65 godina. Također, postoji veoma dobra suradnja s morskim biolozima susjednih zemalja, tako da se u naša istraživanja veoma često uključuju njihovi postdoktorandi i Fulbright stipendisti.


Uz objavljene radove, rezultati istraživanja na navedenim projektima poslužili su kao osnova za izradu ključnih dokumenata za racionalno upravljanje živim resursima Jadranskog mora (Strategija razvoja ribarstva, Zakon o morskom ribarstvu i pripadajući pravilnici). Djelatnici Laboratorija su aktivno uključeni u izradbi planova upravljanja aktivnim ribolovnim alatima. Laboratorij aktivno sudjeluje u monitoringu priobalnog ribolova (PriMO).

Također su promovirane i dvije knjige „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora“ (Slika 1) te „Povijest prirodoznanstvenih istraživanja Jadranskoga mora“ (Slika 2). Organiziranje i vođenje međunarodne radionice „AdriaMed Technical Meeting on Small Scale Fisheries in the Adriatic Sea“ koja se održala u Splitu, 13-14 studenog, 2012.


Gospodarenje i bioraznolikost živih bogatstava u hrvatskom priobaljuNaručitelj projekta: MZOŠVoditelj projekta: Jakov Dulčić

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Vir-Konavle)Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić


Okvir za prikupljanje podataka u ribarstvu rH – (OPP)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede rHVoditelj projekta: Jakov Dulčić

Slika 1. Naslovnica knjige „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora“

Slika 2. Naslovnica knjige „Povijest prirodoznanstvenih istraživanja Jadranskoga mora“.

25

Izabrane publikacije članova laboratorija

KnjigeDulčić, J., Kršinić, F. Povijest prirodoznanstvenih istraživanjaJadranskoga mora. HAZU i IOr, 211 str.

Znanstveni radoviCodinal, E.; Kéver, Loïc; Compère, Philippe; Dragičević, Branko; Dulčić, Jakov; Parmentier, Eric. 2012. The barbel-like specialization of the pelvic fins in Ophidion rochei (Ophidiidae), Journal of morphology 27 (12) 1367-1376.

Dulčić, J.; Tutman, P.; Matić-Skoko, S.; Glamuzina, B.2011. Six years from first record to population establishment : the case of the blue crab, Callinectes sapidus rathbun, 1896 (Brachyura, Portunidae) in the Neretva river delta (South-eastern Adriatic Sea, Croatia). Crustaceana (Leiden) 84 1211-1220.

Dulčić, Jakov; Tutman, Pero. 2012. Northernmost record of the shamefaced crab Calappa granulata (Linnaeus, 1767) (Brachyura: Calappidae) in the Mediterranean area. Crustaceana (Leiden) 85 (4/5) 601-606.

Tzanatos, E., Castro, J., Forcada, A., Matić-Skoko, S., Gaspar, M., Koutsikopoulos, C., 2012. A Métier-Sustainability-Index (MSI25) to evaluate fisheries components: assessment of cases from data-poor fisheries from southern Europe. ICES Journal of Marine Science; doi.10.1093/icesjms/fss161.

Ferri, Josipa; Stagličić, Nika; Matić-Skoko, Sanja. 2012. The black scorpionfish, Scorpaena porcus (Scorpaenidae): could it serve as reliable indicator of Mediterranean coastal communities’ health?. Ecol. indicators. 18 25-30.

Kéver, L.; Boyle, Kelly S.; Dragičević, B.; Dulčić, J.; Casadevall, M.; Parmentier, E. 2012. Sexual dimorphism of sonic apparatus and extreme intersexual variation of sounds in Ophidion rochei (Ophidiidae): first evidence of a tight relationship between morphology and sound characteristics in Ophidiidae. Front. in Zool., 9 (34) 1-16.

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Kraljević, Miro; Pallaoro, Armin. 2012. Age estimation and specific growth pattern of boxlip mullet, Oedalechilus labeo (Cuvier, 1829) (Osteichthyes, Mugilidae) in the eastern Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology 28 (2) 182-188.

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Tutman, Pero; Skaramuca, Daria; Đikić, Domagoj; Lisičić, Duje; Franić, Zdenko; Skaramuca, Boško. 2012. The age, growth and feeding habits of the European conger eel, Conger conger (L.) in the Adriatic Sea. Mar. biol. research 8, 1012-1018.

Matić-Skoko, Sanja; Stagličić, Nika; Pallaoro, Armin; Kraljević, Miro; Dulčić, Jakov; Tutman, Pero; Dragičević, Branko. 2011. Effectiveness of conventional management in Mediterranean type artisanal fisheries. Estuarine, coastal and shelf science 91 (2) 314-324.

Matić-Skoko, Sanja; Tutman, Pero; Petrić, Mirela; Skaramuca, Daria; Đikić, Domagoj; Lisičić, Duje; Skaramuca, Boško 2011.Mediterranean moray eel, Muraena helena (Pisces: Muraenidae): biological indices for life history. Aquatic biology 13( 3) 275-284.

Stagličić, Nika; Matić-Skoko, Sanja; Pallaoro, Armin; Grgičević, robert; Kraljević, Miro; Tutman, Pero; Dragičević, Branko; Dulčić, Jakov. 2011. Long-term trends in the structure of eastern Adriatic littoral fish assemblages: Consequences for fisheries management. Estuarine, coastal and shelf science 94 (3) 263-271.Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko. 2011. First record of the Atlantic tripletail, Lobotes surinamensis (Bloch, 1790), in the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology 27 (6) 1385-1386.

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Škeljo, Frane; Bartulović, Vlasta; Glavić, Katarina; Glamuzina, Branko.2011.Age, growth and validation of otolith morphometrics as predictors of age in the forkbeard, Phycis phycis (Gadidae). Fisheries research 112 (1/2) 52-58.

26

Dulčić, Jakov; Pallaoro, Armin; Matić-Skoko, Sanja; Dragičević, Branko; Tutman, Pero; Grgičević, robert; Stagličić, Nika, Bukvić, Višnja; Pavličević, Jerko; Glamuzina, Branko; Kraljević, Miro. 2011. Age, growth and mortality of common two-banded seabream, Diplodus vulgaris (Geoffroy Saint-Hilaire, 1817), in the eastern Adriatic Sea (Croatian coast). Journal of Applied Ichthyology 27(5) 1254-1258.

Kožul, Valter; Glavić, Nikša; Tutman, Pero; Bolotin, Jakša; Onofri, Vladimir. 2011. The spawning, embryonic and early larval development of the green wrasse Labrus viridis (Linnaeus, 1758) (Labridae) in controlled conditions. Animal reproduction science 125( ¼) 196-203.

Lipej, Lovrenc; Furlan, Borut; Antolović, Nenad; Golani, Daniel; Dulčić, Jakov. 2011. The first record of fangtooth moray Enchelycore anatina (Lowe, 1839) in the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology 27 ( 6)1385-1386.

Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko. 2011. Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora.Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo ; Državni zavod za zaštitu prirode, 160 str.

Bartulović, Vlasta; Dulčić, Jakov; Matić-Skoko, Sanja; Glamuzina, Branko. 2011. reproductive cycles of Mugil cephalus, Liza ramada and Liza aurata (Teleostei: Mugilidae). Journal of Fish Biology 78 (7) 2067-2073.

Paranthias furcifer – nova alohtona vrsta zabilježena u Jadranskome moru

Holacanthus ciliaris – nova alohtona vrsta zabilježena u Jadranskome moru.

Bartulović, Vlasta; Dulčić, Jakov; Bogut, Ivan; Pavličević, Jerko; Hasković Edhem; Glamuzina, Branko. 2011.First record of the freshwater bream, Abramis brama in the river Mala Neretva, Adriatic drainage system of Croatia. Cybium 35 (2) 165-166.

Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko 2012. (in press) Paranthias furcifer (Perciformes: Serranidae), a new alien fish int he Mediterranean Sea. Journal of Fish Biology (in press, December, 2012).

Matić-Skoko, S.; Tutman, P.; Dulčić, J.; Prusina, I.; Đođo, Ž.; Pavličević, J.; Glamuzina, B. 2011. Growth pattern of the endemic Neretvan roach, Rutilus basak (Heckel, 1843) in the Hutovo Blato wetland. Journal of Applied Ichthyology 27 (3) 813-819.

Dulčić, J.; Dragičević, B. 2012. (in press) Holacanthus ciliaris (Linnaeus, 1758) (Teleostei: Pomacanthidae), first record from the Mediterranean Sea. Journal of Applied Ichthyology (in press, December, 2012).

Bojanić Varezić, D; Tutman, P; Matić-Skoko, S; Pallaoro, A; Tičina, V; Dulčić, J. 2012 (in press) First record of leptocephali of bandtooth conger Ariosoma balearicum (Pisces: Congridae) in the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology (in press, 2012)

27

Voditeljica LaboratorijaMira Morović, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - fizika mora, optika mora, satelitska daljinska istraživanja, fizika ekosustava

SuradniciBranka Grbec, ([email protected]) znanstvena savjetnica - fizika mora, termohalina svojstva, interakcija zrak-more, klimatologijaIvica Vilibić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - meteorološki tsunamiji, valovi, razina moraGordana Beg Paklar, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - fizika mora, hidrodinamički modeli mora, interakcija zrak-moreVlado Dadić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - oceanografska instrumentacija i mjerni sustavi, rukovanje podatcima, primjena geografskih informacijskih sustavaFrano Matić, ([email protected]) stručni suradnik, - međudjelovanje atmosfere i mora, klimatski režimiŠepić Jadranka, ([email protected]) znanstvena novakinja - meteorološki tsunamiji, valovi, razina mora, modeliranjeŽarko Kovač, ([email protected]) znanstveni novak - optika mora, upareni biološko fizikalni dinamički sustavi, Monte Carlo simulacije, biološki optimizacijski algoritmiTomislav Džoić, ([email protected] ) znanstveni novak - fizika mora, dinamika priobalnog područja, modeliNikola Bubić, ([email protected]) stručni suradnik Josip Bašić, ([email protected]) stručni suradnikIvan Vučić, ([email protected]) stručni suradnikMašće Toni, ([email protected]) stručni suradnik

Laboratorij za fiziku mora

Općenito o radu laboratorija

Istraživanja fizikalnih svojstava mora osnova su oceanografskih istraživanja te se odvijaju od početka rada instituta. Laboratorij za fiziku istražuje utjecaje klimatskih faktora na termohalina svojstva i strujanje u moru, nastanak plimih valova pod utjecajem sinoptičkih poremećaja (meteo-tsunami) i optička svojstva te njihovu povezanost s biotskim i abiotskim faktorima. Hidrodinamičkim se modeliranjem simuliraju procesi i svojstva mora te predviđaju strujna i termohalina polja u moru. Institut posjeduje dugoročne serije podataka temperature i saliniteta prikupljene tijekom oceanografskih krstarenja, čiji su meta-podaci za sada jedini dostupni javnosti preko baze podataka MEDAS (MEditerranean Database of the Adriatic Sea) na serveru (http://jadran.izor.hr/roscop/) dok se sami podaci mogu zatražiti uz autorizaciju. Laboratorij održava plutaču Jadranka i obalnu postaju Jurana, obje s meteorološkim i oceanografskim senzorima.

28

Mareografska postaja Jurana u funkciji je od 1949.g. a u 1993. je nadopunjena digitalnim mareografom čiji su podaci dostupni u realnom vremenu. Većina podataka i njihovih grafičkih prikaza, prikupljana na tim postajama u realnom je vremenu dostupna javnosti preko weba (http://www.izor.hr/web/guest/mjerni-sustavi-u-realnom-vremenu). Plutače Višanka i rovinjka te obalna postaja Veli rat su u pripremi. Sustav tri mikrobarografa je postavljen na Visu, u Vrboskoj i u Veloj Luci, s ciljem detektiranja visokofrekventnih atmosferskih oscilacija koje mogu značajno utjecati na razinu mora te uzrokovati tzv. meteorološki tsunami. Mjerenja su dostupna na web-u u realnom vremenu (http://jadran.izor.hr/barograf/). Sporazum između IOr-a i DHMZ-a omogućio je suradnju i sinergiju rezultata istraživanja te rezultirao zajedničkim Virtualnim laboratorijem radi praćenja promjenjivosti fizikalnih parametara u atmosferi, graničnom sloju atmosfera-more i u moru.

Na web-u Virtualnog laboratorija:(http://www.izor.hr/web/guest/virtualni-laboratorij) su prikazani rezultati termohalinih mjerenja IOr-a te mjerenja površinske temperature i atmosferskih reanaliza iznad mora DHMZ-a za razdoblja oceanografskih mjerenja, dostupni tako korisnicima odmah nakon oceanografskih krstarenja.Na inicijativu znanstvenika našeg laboratorija, a osvrćući se na dugogodišnju suradnju sa znanstvenicima iz drugih područja na Prvom internom simpoziju Instituta (2011) prezentirana je uspostavljena suradnja u okviru interdisciplinarne grupe s ciljem praćenja i objašnjenja utjecaja klimatskih promjena na ekosustav u moru, odnosno odgovora na pitanje na koji je način fizika atmosfere i mora odgovorna za promjenjivost biotskih svojstava mora, od planktonskih zajednica do brojnosti i sastava ribljih populacija. Dosadašnji rezultati istraživanja tih promjena na dekadnoj, višegodišnjoj i klimatskoj skali ukazuju da promjene u atmosferi na regionalnoj pa i većoj prostornoj skali izazivaju promjene u cirkulaciji Jadrana, što ima posljedice na ukupni ekosustav. Ta je inicijativa rezultirala uspostavljanjem SECCHI grupe (Sea Ecosystem Climate CHange Interactions) koja za cilj ima definiranje i praćenje indikatora promjenjivosti ekosustava Jadrana pod djelovanjem klimatskih promjena i skokova (http://www.izor.hr/web/guest/secchi). Pored znanstvenih aktivnosti Laboratorij za fiziku sudjeluje u nizu stručnih studija Instituta u okviru kojih se također provode istraživanja termohalinih svojstva, strujanja, optičkih svojstva, suspendirane tvari i drugih parametara od značenja za ekosustav kao i za kategorizaciju voda u okviru europskih direktiva. Članovi Laboratorija su bili organizatori nekoliko domaćih i inozemnih sastanaka: Dr. sc. I. Vilibić je bio glavni organizator i voditelj sekcije NH015. Meteotsunamis and High-Frequency Sea-Level Phenomena of Meteorological Origin održane na AGU Fall Meeting, 3-7 December 2012, San Francisco, USA. Dr. sc. M. Morović je organizirala međunarodni sastanak “Climate and ecosystem”, IOr, Split, 24-26 studenoga 2011.Također smo predstavljali svoj rad na nizu međunarodnih znanstvenih skupova: -Međunarodni znanstveni skup „Geofizički izazovi 21. Stoljeća“, Zagreb, 2. prosinca 2011. -Kongres „Advances in Fluid Mechanics“, Split, lipnja 2012-Pan Ocean remote Sensing Conference, Kochi, 5-11.11.2012Sudjelovali smo u radu niza međunarodnih odbora i grupa:-8. sjednica Međuvladine koordinacijske grupe za uspostavu sustava upozorenja i ublažavanja posljedica tsunamija u sjeveroistočnom Atlantiku, Sredozemlju i pripadajućim morima, Santander, Španjolska, 22-24. studeni 2011.-45. sjednica Izvršnog odbora UNESCO-ve Međuvladine oceanografske komisije, Pariz, 26-28. lipanj 2012.-Međunarodni sastanak “Climate change in the coastal zone” u lipnju 2011, rabat, Maroko

Srednja površinska strujna polja za vrijeme puhanja bure od 18. do 20. veljače 2009. godine dobivena modelom ASHELF-2 uz korištenje meteoroloških polja iz prognostičkih meteoroloških modela ALADIN (gore) i ECMWF (sredina), te njihova razlika (dolje) (iz Bencetić Klaić et al., Ocean Science, 2011).

29

Članovi Laboratorija sudjelovali su u radu Izvršnog odbora Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku HAZU, Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju HAZU, Nacionalnog povjerenstva za praćenje Okvirnog istraživačkog programa Europske komisije, Hrvatske zaklade za znanost kao i u radu Europske komisije kroz razne odbore, evaluacije i praćenja rada projekata. Također smo sudjelovali na dva međunarodna sastanka u vezi osnivanja regionalnog pomorskog meteorološkog centra: -Workshop on Establishing WIS-DCPC / WIGOS Marine Meteorological Centre as a rA VI Sub-regional Facility for Adriatic Sea Area, 17-18 May, 2012, Zagreb, Croatia -The First Meeting of Expert Team on Establishment of Marine Meteorological Centre for Adriatic, 18.-19.10.2012., Split, Hrvatska.Na IOr-u je 28. listopada 2011. održana radionica „ remote sensing, GIS and web technologies“ uz prisustvo više sudionika iz državne uprave i ostalih državnih institucija. radionicu je održao gost dr. Andrei Ivanov iz Institute of Oceanology, russian Academy of Sciences, russia.

Posjete inozemnih stručnjaka

dr. sc. Andrei Ivanov, Institute of Oceanology, russian Academy of Sciences, russia (24-30.10. 2011)dr. sc. Anna Zrobek- Sokolnika, University of Warmia snd Mazury, Olsztyn, Poland (8–30.09.2012.)dr. sc. Piotr Dynowski, University of Warmia snd Mazury, Olsztyn, Poland (8– 30.09.2012.)

Projekti laboratorija 2011-2012

Istraživanje i sustavi praćenja neuobičajene dinamike JadranaNaručitelj: MZOŠVoditelj: Ivica Vilibić

Kooscilacije atmosfere i mora važne za ekosustav JadranaNaručitelj: MZOŠVoditelj: Mira Morović

referentni centar za more Naručitelj: Vlada republike Hrvatske/Agencija za zaštitu okolišaVoditelj: Vlado Dadić



Hovmöllerov dijagram srednjih ljetnih temperature mora na profilu Split-Gargano. Postaje Pelegrin (a), Stončica (b) i Palagruža (c).

Optički radiometar PRR800 (Biospherical Instrument Inc.) koji mjeri atenuaciju difuznog zračenjenja Sunca i povratno zračenje mora na 14 valnih duljina u vidljivom dijelu spektra te se spušta do 150m dubine.

30

Određivanje područja voda ugodnih za život i rast školjkaša u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog moraNaručitelj: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Pag-Konavle)Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

Određivanje prijelaznih i priobalnih voda za školjkaše prema Direktivi 2006/113/ECNaručitelj projekta: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Analiza utjecaja skladišta naftnih derivata i balastnih voda na morski okoliš i žive resurse Kaštelanskog zaljeva Naručitelj: HANDAVoditelj projekta: Ivona Marasović

Mjerenje morskih struja u uvali Dugovača (naselje Drage, općina Pakoštane) (2011.)Naručitelj: Općina PakoštaneVoditelj: Vlado Dadić

Izvješće o pokazateljima stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture za 2010. i 2011. godinu Naručitelj: Agencija za zaštitu okolišaVoditelj: Vlado Dadić

MEDIAS: Praćenje rasprostranjenosti i obimnosti populacija sitne plave ribe u Jadranskome moru ultrazvučnom detekcijom (eho-monitoring)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo i EU (DCF)Voditelj projekta: Vjekoslav Tičina

PELMON-MEDIAS: Eho-monitoring sitne plave ribe – usklađivanje s OPPNaručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvoVoditelj projekta: Vjekoslav Tičina

Istraživanje fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva mora u širem području uvale Smrka (otok Brač) (2012.)Naručitelj: Općina NerežišćeVoditelj: Vlado Dadić

Towards a meteotsunami warning system along the U.S. coastline (TMEWS)Naručitelj: NOAA/NWS, USATrajanje: 1.11.2011-30.6.2013.Voditelj: Ivica Vilibić

Promjene atmosferske oscilacije, protoka topline i temperature mora.

Oceanografska plutača i njeno vađenje iz mora radi održavanja.

31

Policy-oriented marine Environmental research in the Southern EUropean Seas (PErSEUS)Naručitelj: EU Seventh Framework Project (FP7-OCEAN-2011)Glavni ugovaratelj projekta: Hellenic Centre for Marine research (HCMr) Voditelj: Evangelos PapanathassiouVoditelj projekta u Institutu za oceanografiju i ribarstvo: Ivona Marasović

HyMex (HYdrological cycle in the Mediterranean EXperiment)Naručitelj: Francuska vladaKoordinatori: V. Ducrocq, O. roussot, K. Béranger, I. Braud, A. Chanzy, G. Delrieu, P. Drobinski, C. Estournel, B. Ivancan-Picek, S. Josey, K. Lagouvardos, P. Lionello, M.C. Llasat, W. Ludwig, C. Lutoff, A. Mariotti, A. Montanari, E. richard, r. romero, I. ruin, S. Somot. Nacionalni koordinator: Branka Picek (DHMZ)Voditelji u IOr-u: Branka Grbec i Mira Morović

Seadatanet-II (Pan-European infrastructure for ocean & marine data management)Naručitelj: EU (FP-7)Voditelj u IOr-u: Vlado Dadić

HAZADr (Strengthening common reaction capacity to fight sea pollution of oil, toxic and hazardous substances in Adriatic Sea) (Slika 4)Naručitelj: EU (IPA)Voditelj u IOr-u: Vlado Dadić

Publikacije laboratorija

Poglavlje u knjizi: Lončar, Goran; Beg Paklar, Gordana; Andročec, Vladimir (2012): Numerical analysis of the circulation variability in the Zadar channel area (east Adriatic). In: rahman, M. & Brebbia, C.A. (Eds.), Advances in Fluid Mechanics IX. Southampton, WIT Press, 521-532 pp.

Doktorske disertacijeF. Matić, 20.12.2011. Utjecaj hemisferskih atmosferskih procesa na termohaline osobine Jadrana, Doktorska disertacija, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska (Voditeljica: prof. dr. sc. Branka Grbec)

Znanstveni radovi

Lončar, G., Beg Paklar, G., Janeković, I., 2012. Numerical Modelling of Oil Spills in the Area of Kvarner and rijeka Bay (The Northern Adriatic Sea). Journal of Applied Mathematics, 2012, doi: 10.1155/2012/497936, 1-20.

Carić, M., Jasprica, N., Kršinić, F., Vilibić, I., Batistić, M., 2012. Hydrography, nutrients, and plankton along the longitudinal section of the Ombla Estuary (Southeastern Adriatic). Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 92, 1227-1242.

Vilibić, I., Matijević, S., Šepić, J., Kušpilić, G., 2012. Changes in the Adriatic oceanographic properties induced by the Eastern Mediterranean Transient. Biogeosciences, 9, 2085-2097.

Šepić, J., Vilibić, I., Jord., G., Marcos, M., 2012. Mediterranean sea level forced by atmospheric pressure and wind: variability of the present climate and future projections for several period bands. Global and Planetary Change, 86-87, 20-30.

Izlazni rezultat Baze pokazatelja stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture (www.izor.hr-azo).

Prikaz iz baze podataka o kvaliteti vode za kupanje (www.izor.hr-kakvoca).

32

Šepić, J., Vilibić, I., Strelec Mahović, N., 2012. Northern Adriatic meteorological tsunamis: Observations, link to the atmosphere, and predictability. Journal of Geophysical research, 117, C02002, doi:10.1029/2011JC007608.

Supić, N., Kraus, r., Kuzmić, M., Paschini, E., Precali, r., russo, A., Vilibić, I., 2012. Predictability of northern Adriatic winter conditions. Journal of Marine Systems, 90, 42-57.

Gangai, B., Lučić, D., Morović, M., Brautović, I., & Miloslavić, M., 2012. Population structure and diel vertical migration of euphausiid larvae in the open southern Adriatic Sea (July 2003). International Journal of Crustacean research (Crustaceana - Leiden) 85 (2012) (6): 659-684.

Morović,M., Flander Putrle,V., Lučić,D., Grbec,B., Gangai,B., Malej,A., and Matić,F. 2012. Signatures of pigments and processes in the south Adriatic Sea- project MEDUZA, Acta Adriatica 53(3): 303-322.

Kovač,Ž., Morović,M. and Matić,F, 2012. Space and time structure of the Adriatic Sea color satellite data, POrSEC2012-31-00056.

Morović,M., Grbec,B., Kovač, Ž. and Matić, F, 2012. Ocean color variability of the Adriatic Sea, POrSEC2012-31-00023.

Orlić, M.; Beg Paklar, G.; Dadić, V.; Leder, N.; Mihanović, H.; Pasarić, M.; Pasarić, Z. 2011. Diurnal upwelling resonantly driven by sea breezes around an Adriatic island. Journal of Geophysical research, 116, C09025-1 C09025-10.

Mihanović, H., Cosoli, S., Vilibić, I., Ivanković, D., Dadić, V., Gačić, M., 2011. Surface current patterns in the northern Adriatic extracted from High Frequency radar data using Self-Organizing Map analysis. Journal of Geophysical research, 116, C08033, doi:10.1029/2011JC007104.

Vilibić, I., Mihanović, H., Šepić, J., Matijević, S., 2011. Using Self-Organising Maps to investigate long-term changes in deep Adriatic water patterns. Continental Shelf research, 31, 695-711.

Šepić, J., Vilibić, I., 2011. The development and implementation of a real-time meteotsunami warning network for the Adriatic Sea. Natural Hazards and Earth System Sciences, 11, 83-91.

Bencetić Klaić, Zvjezdana; Pasarić, Zoran; Beg Paklar, Gordana; Oddo, Paolo 2011. Coastal sea responses to atmospheric forcings at two different resolutions. Ocean science, 7, 521-532.

Lončar, G., Beg Paklar, G., Janeković, I., 2011. Influence of density stratification on the effluent plume dynamics. Oceanologia, 53 (2), 565-585.

Mira Morović and Andrei Ivanov, Oil Spill Monitoring in the Croatian Adriatic Waters: needs and possibilities Acta Adriatica., 52 (2011), 1; 45 - 56.

Lučić, D.; Benović, A.; Batistić, M.; Morović, M.; Onofri, I., Molinero, J.-C.; Gangai, B.; Miloslavić, M. A short-term investigation of diel vertical migration of the calycophoran Siphonofora in the open South Adriatic Sea (July 2003). Acta Adriatica. 52 (2011), 2; 159-172.

B.Grbec, M. Morović i A. Bajić. 2011. Virtualni laboratorij – sustav za praćenje promjenjivosti fizikalnih parametara u atmosferi, graničnom sloju atmosfera-more i u moru, 5th Croatian water conference with international participation, Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena, Croatian waters facing the challenge of climate changes, Opatija, 2011.

Matić, F., Grbec, B., Morović, M. Indications of Climate regime shifts in the Middle Adriatic Sea. Acta Adriatica. 52 (2) (2011), 235-246.

Lončar, G.; Beg Paklar, G.; Andročec, V. (2012): Numerical analysis of the circulation variability in the Zadar channel area (east Adriatic). In: rahman, M. & Brebbia, C.A. (Eds.), Advances in Fluid Mechanics IX. Southampton, WIT Press, 521-532 pp.


http://www.izor.hr/web/guest/virtual-laboratoryhttp://jadran.izor.hr/barograf/http://jadran.izor.hr/roscop/

Ronilac pomaže kod spuštanja strujomjera za potrebe mjerenja morskih struja u uvali Drage.

33

Voditelj LaboratorijaGrozdan Kušpilić, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - onečišćenje mora, kemijska oceanografija, biogeokemijski ciklusi hranjivih soli u vodenom stupcu i sedimentu, implementacija okvirnih direktiva o vodama i morskoj strategiji za područja prijelaznih, priobalnih i teritorijalnog mora republike Hrvatske

SuradniciDanijela Bogner, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - geologija mora, granulometrijski sastav, karbonati, organska tvar, teške kovine i foraminifere u morskom sedimentuSlavica Matijević, ([email protected]) znanstvena suradnica - kemijska oceanografija, biogeokemijski ciklusi hranjivih soli u vodenom stupcu i sedimentu, specijacija oblika fosfora u morskom sedimentuJelena Lušić, ([email protected]) znanstvena novakinja - teški metali u sedimentu i organizmimaJelena Mandić, ([email protected]) znanstvena novakinja - poliaromatski ugljikovodici u sedimentu i organizmimaKrešimir Markulin, ([email protected]) znanstveni novak - biogeokemijski procesi u sedimentuVesna Milun, ([email protected]) stručna suradnica - organska onečišćivala u sedimentu i organizmimaIvan Pezo, ([email protected]) stručni suradnik Jere Veža, ([email protected]) stručni suradnik


U Laboratoriju za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju se ispituju biogeokemijski procesi i ciklusi različitih elemenata u vodenom stupcu, sedimentu i organizmima (alge, školjkaši, ribe) Jadranskog mora.

Terenska istraživanja se provode na područjima različitog trofičkog statusa (ušća, estuariji, zaljevi, otvoreno more, uzgajališta ribe) s ciljem uočavanja eventualnih promjena nastalih pod utjecajem antropogenih ili klimatskih čimbenika. Mjerenja u uzorcima morske vode pored osnovnih kemijskih parametara, uključuju i koncentracije otopljenih hranjivih soli u anorganskom i organskom obliku u svrhu proučavanja protoka tvari i energije kroz morski ekosustav, ocjene trofičkog stanja pojedinog područja te razrade nacionalnih granica klasa ekološkog stanja. Istraživanja u sedimentu (granulometrijski sastav, oksido-redukcijski uvjeti, raspodjela anorganskih i organskih oblika ugljika, dušika i fosfora) usmjerena su na procese sedimentacije i remineralizacije organske tvari u sedimentu kao i izmjene tvari između sedimenta i vodenog stupca. Stupanj onečišćenja morskog okoliša teškim metalima i postojanim organskim onečišćivalima se prati kroz njihovu akumulaciju u sedimentu i morskim organizmima.

Laboratorij za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju

34

Osim u znanstvenim istraživanjima, djelatnici Laboratorija sudjeluju u izradi nacionalnih indikatora i implementaciji EU Okvirnim direktivama o vodama i morskoj strategiji kao i u sveučilišnoj nastavnoj djelatnosti. Laboratorij je od Ministarstva poljoprivrede ovlašten za uzimanje uzoraka i ispitivanje prijelaznih, priobalnih i voda teritorijalnog mora na fizikalno-kemijske i kemijske pokazatelje.


Uz sudjelovanje u navedenim projektima financiranim od MZOS rH, UNEP-a, Hrvatskih voda, Ministarstva zaštite okoliša i prirode jedna od najznačajnijih aktivnosti djelatnika u ovom je razdoblju bila izrada prijedloga programa i provedba monitoringa ekološkog i kemijskog statusa prijelaznih i priobalnih voda Jadranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC) kao i početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana (u odnosu na stanje fizikalno-kemijskih parametara) za potrebe Okvirne direktive o morskoj strategiji (2008/56/EC).


Uloga planktonskih zajednica u protoku energije i kruženju tvari u JadranuNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Nada Krstulović

Policy-oriented marine Environmental research in the Southern EUropean Seas (PErSEUS)Naručitelj projekta: EU Seventh Framework Project (FP7-OCEAN-2011)Glavni ugovaratelj projekta: Hellenic Centre for Marine research (HCMr)Voditelj projekta u Institutu za oceanografiju i ribarstvo: Ivona Marasović

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Pag Konavle)Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić


Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Ekološka istraživanja toksičnog fitoplanktona i toksičnosti školjkašaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

MED POLNaručitelj projekta: UNEP (United Nations Environmental Programme)Voditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana Naručitelj projekta: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Izvješća o pokazateljima stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture za 2010. i 2011. godinu Naručitelj: Agencija za zaštitu okoliša

Terenska istraživanja za potrebe praćenja stanja morskog okoliša na području uzgajališta tuna.

35

Monitoring morskog okoliša na području uzgajališta tuna u uvali Grška, otok Brač tijekom razdoblja 2011-2012Naručitelj: Sardina d.o.o.Voditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Izvješće o hidrografskim i kemijskim značajkama morskog okoliša u širem području uvale Dugovača (naselje Drage, općina Pakoštane)Naručitelj: Općina PakoštaneVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Studija utjecaja na okoliš „Hotelsko-apartmansko naselje s privezištem „Vela Borovica“, općina MarinaNaručitelj: Vela Borovica koncern d.o.o.Voditelj projekta:

Istraživanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva mora u širem području uvale Smrka (otok Brač)Naručitelj: Općina NerežišćeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić


Matijević, Slavica; Bilić Jadranka; ribičić Deni; Dunatov Josipa (2012) Distribution of phosphorus species in below-cage sediments at the tuna farms in the middle Adriatic Sea (Croatia). Acta Adriatica 53 (3): 399-412.

Vilibić, Ivica; Matijević, Slavica; Šepić, Jadranka; Kušpilić, Grozdan. 2012. Changes in the Adriatic oceanographic properties induced by the Eastern Mediterranean Transient. Biogeosciences 9: 2085-2097.

Bojanić, Natalia; Vidjak, Olja; Šolić, Mladen; Krstulović, Nada; Brautović, Igor; Matijević, Slavica; Kušpilić, Grozdan; Šestanović, Stefanija; Ninčević Gladan, Živana; Marasović, Ivona. 2012. Community structure and seasonal dynamics of tintinnid ciliates in Kaštela Bay (middle Adriatic Sea). Journal of Plankton research. 34(6); 510-530.

Bosak, Sunčica; Šilović, Tina; Ljubešić, Zrinka; Kušpilić, Grozdan; Pestorić, Branka; Krivokapić, Sladjana; Viličić, Damir. 2012. Phytoplankton size structure and species composition as an indicator of trophic status in transitional ecosystems: the case study of a Mediterranean fjord-like karstic bay. Oceanologia. 54 (2): 2; 255-286.

Matijević, Slavica; Kušpilić, Grozdan; Ninčević, Živana; Krstulović, Nada; Bojanić, Natalia; Bogner, Danijela. 2011. Utjecaj podmorskog ispusta otpadnih voda na vodeni stupac i sediment u srednjem Jadranu. 5. Hrvatska konferencija o vodama s međunarodnim sudjelovanjem ; Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena: Zbornik radova / Biondić, Danko ; Holjević, Danko ; Tropan, Ljudevit (ur.).Zagreb : Hrvatske vode, 655-663

Područje prijelaznih voda rijeke Cetine.

36

Davenport, John; Ezgeta-Balić, Daria; Peharda, Melita; Skejić, Sanda; Ninčević-Gladan, Živana; Matijević, Slavica. 2011. Size-differential feeding in Pinna nobilis L. (Mollusca: Bivalvia): exploitation of detritus, phytoplankton and zooplankton. Estuarine, Coastal and Shelf Science 92 (2):246-254.

Vilibić, Ivica; Mihanović, Hrvoje; Šepić, Jadranka; Matijević, Slavica. 2011. Using Self-Organising Maps to investigate long-term changes in deep Adriatic water patterns. Continental Shelf research. 31 (6): 695-711.

Krivokapić, Slađana; Pestorić, Branka; Bosak, Sunčica; Kušpilić, Grozdan; Wexels riser, Christian. 2011. Trophic state of Boka Kotorska Bay (south-eastern Adriatic Sea). Fresenius Environmental Bulletin 20 (8): 1960-1969.

Skejić, Sanda; Marasović, Ivona; Vidjak, Olja; Kušpilić, Grozdan; Ninčević Gladan, Živana; Šestanović, Stefanija; Bojanić, Natalia. 2011. Effects of cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area in the middle Adriatic Sea. Aquaculture research. 42 (9): 1393-1405.

Buljac, Maša; Bogner, Danijela; Cerjan-Stefanović, Štefica; Bolanča, Tomislav; Margeta, Karmen. 2011. Cr and Zn distribution in sediment from the semi-enclosed Kaštela Bay, the Adriatic Sea (Croatia). Fresenius Environmental Bulletin. 20 (4): 853-860.

Cvitković, Ivan; Travizi, Ana; Despalatović, Marija; Grubelić, Ivana; Bogner, Danijela; Nikolić, Vedran; Žuljević, Ante; Antolić, Boris. 2011. Spatio-temporal variability of meiofauna community structure in abandoned salina of Velike Soline and adjacent area (Mediterranean, Adriatic Sea). Fresenius Environmental Bulletin. 20 (3): 645-655.

37

Općenito o radu LaboratorijaU Laboratoriju za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pelagičkim i pridnenim naseljima već dugi niz godina provode se ribarstveno-biološka istraživanja pučinskih (pelagičkih) i pridnenih (demerzalnih) naselja riba, glavonožaca, rakova i školjkaša, a posebna pozornost se obraća na gospodarstveno najvažnije vrste u Jadranu. U Laboratoriju se sustavno prati stanje tih populacija kroz znanstvene monitoringe naselja i monitoringe komercijalnog ribolova, te se obavljaju procjene stanja resursa (stock assessment) i predlažu mjere regulacije ribolova i zaštite. Uz izučavanje najvažnijih populacija i naselja, u Laboratoriju se posebna pozornost posvećuje istraživanju najosjetljivijih područja, kao što su rastilišta i mrijestilišta gospodarski najvažnijih vrsta, ali i istraživanja dubokog Jadrana. Isto tako nastavljena su istraživanja bioloških i ekoloških značajki različitih vrsta riba, rakova, glavonožaca i školjkaša što je rezultiralo objavljivanjem radova iz problematike razmnožavanja, ishrane, i dinamike populacija. Djelatnici Laboratorija su aktivno sudjelovali u svim važnijim nacionalnim i međunarodnim aktivnostima vezanim uz ribarstvo, a koji su uključivali pregovore sa EU u poglavlju 13 (ribarstvo), izradu Planova upravljanja, predstavljanje države u različitim znanstvenim i stručnim tijelima kao što su SAC GFCM, AdriaMed, EWG-STCEF.

Laboratorij za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljimaVoditelj laboratorijaNedo Vrgoč ([email protected]) - znanstveni savjetnik - ribarstvena biologija, dinamika pridnenih naselja, procijene stokova

SuradniciVjekoslav Tičina, ([email protected]) znanstveni savjetnik - hidroakustika, ribarstvena biologija i ekologija, gospodarenje i dinamika pelagičkih populacija, pelagički ribolov, marikultura temeljena na ribolovuMelita Peharda Uljević, ([email protected]) znanstvena savjetnica - biologija i ekologija školjkaša, dinamika populacija, sklerokronologija, akvakultura školjkašaVanja Čikeš Keč, ([email protected]) znanstvena suradnica - identifikacija, morfologija, biologija, ekologija, dinamika populacija riba, gospodarenje pelagičkim resursima,pelagički ribolovBarbara Zorica, ([email protected]) znanstvena suradnica - identifikacija, morfologija, biologija, ekologija, dinamika populacija riba, gospodarenje pelagičkim resursima,pelagički ribolovDaria Ezgeta Balić, ([email protected]) znanstvena novakinja – biologija i ekologija školjkaša, trofički odnosi, sklerokronologija Igor Isajlović ([email protected]) - viši stručni suradnik, ribarstvena biologija, dinamika populacija, gospodarenje pridnenim naseljimaDragi Bašković – stručni suradnikGoran Brzulja – stručni suradnikIvo Marušić – stručni suradnikVanja Vlahović – stručni suradnik

38

Najznačajnije aktivnosti Laboratorija- Vođenje, koordiniranje i sudjelovanje u značajnom broju nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata- Publiciranje znanstvenih i stručnih radova- Publiciranje monografije o stanju demersalnih resursa u Jadranskom moru- Suradnja sa ribarima i Upravom za ribarstvo- Sudjelovanje znanstvenika Laboratorija u izradi Planova upravljanja u pojedinim alatima u morskom ribarstvu republike Hrvatske - Organizacija i sudjelovanje na raznim međunarodnim skupovima (AdriaMed, GFCM, MEDITS, WKMTCH- ICES)


Bioraznolikost i održivo gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima Jadrana (001-0013077-0532)Naručitelj projekta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

MEDITS (Mediterranean International Bottom Trawl Survey)Naručitelj projekta: Europska komisija i Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstvaVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

ADrIJA- Analiza stanja demerzalnih resursa istočne obale Jadrana i preporuke za održivo gospodarenje i zaštituNaručitelj projekta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

AdriaMed Deep Sea SurveyNaručitelj projekta: FAO AdriaMedVoditelj projekta: Igor Isajlović (nacionalni koordinator)

UWTV Survey in Central Adriatic Jabuka PitNaručitelj projekta: FAO AdriaMedVoditelj projekta: Nedo Vrgoč (nacionalni koordinator)

SOLEMON Evaluation of stock of common sole (Solea solea) int he northern Adriatic using different fishing gearsNaručitelj: FAO AdriaMedNacionalni koordinator: Nedo Vrgoč

DemMon - Procjena rasprostranjenosti i obimnosti demerzalnih vrsta riba i ostalih organizama u Jadranskom moru Naručitelj: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo Voditelj projekta: Nedo Vrgoč

OPP DemMon - Okvir za prikupljanje podataka u demerzalnom ribolovu Naručitelj: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo Voditelj projekta: Nedo Vrgoč

LME-EAF - Strategic partnership for the Mediterranean Large Marine Ecosystem (Ecosystem approach to fisheries)Naručitelj: FAOVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

CrEAM: Coordinating research in support to application of Ecosystem Approach to Fisheries (EAF) and management advice in the Mediterranean and Black Seas.Naručitelj projekta: EU – FP7 (Voditelji u IOr-u: Nedo Vrgoč i Vjekoslav Tičina


TUNE-CPUE: Analiza podataka o ribolovnim aktivnostima tunolovaca plivaričara i njihove učinkovitosti u lovu plavoperajne tune u Jadranskome moru (CPUE)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo Voditelj projekta: Vjekoslav Tičina

(A) Pelagijska koća korištena za uzorkovanje ribe tijekom eho-monitoringa (projekt MEDIAS), (B) prikupljeni uzorak ribe za biološke analize.

39


Monitoring pelagičkog komercijalnog ribolova (PErIMON)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivredeVoditelj projekta: Vanja Čikeš Keč Definiranje prostornog i vremenskog razdoblja mriješćenja srdele i inćunaNaručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivredeVoditelj projekta: Barbara Zorica

OPP PErIMON – Okvir za prikupljanje podataka u pelagičkom ribolovu Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivredeVoditelj projekta: Vanja Čikeš Keč

Ishrana školjkaša, kompeticija i predacija - što je u igri?Naručitelj projekta: Jedinstvo uz pomoć znanja (www.ukf.hr), 3A linija projekataVoditelj projekta: Melita Peharda Uljević


Čikeš Keč, Vanja; Zorica, Barbara. 2012. The reproductive traits of Scomber japonicus (Houttuyn, 1782) in the Eastern Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology, 28 : 15-21.

Čikeš Keč, Vanja; Zorica, Barbara; Sinovčić, Gorenka. 2012. Diet of the chub mackerel (Scomber japonicus) in the eastern Adriatic Sea. Cahiers de Biologie Marine, 53 (1): 89-94.

Davenport, John; Ezgeta-Balić, Daria; Peharda, Melita; Skejić, Sanda; Ninčević-Gladan, Živana; Matijević, Slavica. 2012. Size-differential feeding in Pinna nobilis L. (Mollusca: Bivalvia): exploitation of detritus, phytoplankton and zooplankton. Estuarine, Coastal and Shelf Science, 92 (2): 246-25.

Ezgeta-Balić, Daria; Peharda, Melita; richardson, Chris A.; Kuzmanić, Marina; Vrgoč, Nedo; Isajlović, Igor. 2011. Age, growth, and population structure of the smooth clam Callista chione in the eastern Adriatic Sea. Helgoland Marine research, 65 (4): 457-465.

Ezgeta-Balić, Daria; rinaldi, Alessandro; Peharda, Melita; Prusina, Ivana; Montalto, Valeria; Niceta, Natalia; Sarà, Gianluca. 2011. An energy budget for the subtidal bivalve Modiolus barbatus (Mollusca) at different temperatures. Marine Environmental research, 71 (1): 79-85.

Ezgeta-Balić, Daria; Najdek, Mirjana; Peharda, Melita; Blažina, Maria. 2012. Seasonal fatty acid profile analysis to trace origin of food sources of four commercially important bivalves. Aquaculture, 334: 89-100.

Krstulović Šifner, Svjetlana; Peharda, Melita; Vrgoč, Nedo; Isajlović, Igor; Dadić, Vlado; Petrić, Mirela. 2012. Biodiversity and distribution of cephalopods caught by trawling along the Northern and Central Adriatic Sea. Cahiers de Biologie Marine, 52 (3): 291-302.

Mladineo, Ivona; Petrić, Mirela; Hrabar, Jerko; Bočina, Ivana; Peharda, Melita. 2012. reaction of the mussel Mytilus galloprovincialis (Bivalvia) to Eugymnanthea inquilina (Cnidaria) and Urastoma cyprinae (Turbellaria) concurrent infestation. Journal of Invertebrate Pathology, 110 (1): 118-125.

40

Morton, Brian; Peharda, Melita; Petrić, Mirela. 2012. Functional morphology of Rocellaria dubia (Bivalvia: Gastrochaenidae) with new interpretations of crypt formation and adventitious tube construction, and a discussion of evolution within the family. Biological Journal of the Linnean Society, 104 (4): 786-804.

Piccinetti, Corrado; Vrgoč, Nedo; Marčeta, Bojan; Manfredi, Chiara. 2012. recent state of demersal resources in the Adriatic Sea. Acta Adriatica, Monograph Series no.5, 220 pp.

Peharda, Melita; Ezgeta-Balić, Daria; Davenport, John; Bojanić, Natalia; Vidjak, Olja; Ninčević-Gladan, Živana. 2012. Differential ingestion of zooplankton by four species of bivalves (Mollusca) in Mali Ston Bay, Croatia. Marine Biology, 159 (4): 881-895.

Peharda, Melita; Ezgeta-Balić, Daria; radman, Margita; Sinjkević, Nela; Vrgoč, Nedo; Isajlović, Igor. 2012. Age, growth and population structure of Acanthocardia tuberculata (Bivalvia: Cardiidae) in the eastern Adriatic Sea. Scientia Marina, 76 (1): 59-66.

Skejić, Sanda; Ninčević Gladan, Živana; Ezgeta-Balić, Daria; Peharda, Melita. 2012. Differences in phytoplankton accumulation between Mediterranean mussel Mytilus galloprovincialis Lamarck, 1819 and European flat oyster Ostrea edulis Linneaus, 1758 after natural exposure to toxic Dinophysis bloom. Cahiers de Biologie Marine, 53 (2): 189-195.

Šegvić-Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Karaman, Nikola; Tičina, Vjekoslav; Mišlov Jelavić, Krstina; Katavić, Ivan. 2011. Damages on mussel farms potentially caused by fish predation - self service on the ropes? Aquaculture, 319 (3/4): 497-504.

Šegvić Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Tičina, Vjekoslav; Katavić, Ivan. 2011. Temporal and spatial variability of pelagic wild fish assemblages around tuna fish farms in the Eastern Adriatic. Journal of Fish Biology, 78 (1): 78-97.

Tičina, Vjekoslav; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. 2011. Biometric characteristics of small Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus, Linnaeus, 1758) of Mediterranean Sea origin. Journal of Applied Ichthyology, 27 (4): 971-976.

Tičina, Vjekoslav; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. 2012. Biometric characteristics of small Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus, Linnaeus, 1758) of Mediterranean Sea origin. Journal of Applied Ichthyology, 27 (4): 971-976.

Tičina, Vjekoslav; Matić-Skoko, Sanja. 2012. Age, growth and mortality of scaldfish (Arnoglossus laterna Walbaum, 1792) from the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology, 28: 836-841.

Tugores, Maria Pilar; Giannoulaki, Marianna; Iglesias, Magdalena; Bonanno, Angelo; Tičina, Vjekoslav; Leonori, Iole; Machias, Athanassios; Tsagarakis, Konstantinos; Díaz, Núria; Giráldez, Ana; Patti, Bernando; De Felice, Andrea; Basilone, Gualtiero; Valavanis, Vasilis. 2011. Habitat suitability modelling for sardine Sardina pilchardus in a highly diverse ecosystem: the Mediterranean Sea. Marine Ecology Progress Series, 443: 181-205.

Zorica, Barbara; Sinovčić, Gorenka; Čikeš Keč, Vanja. 2011. reproductive cycle, size at maturity and fecundity of garfish (Belone belone, L. 1761) in the eastern part of the Adriatic Sea (Croatia). Helgoland Marine research, 65 (4): 435-444.


http://www.izor.hr/web/guest/ribarstvo_uvodhttp://www.izor.hr/web/guest/pelmon http://jadran.izor.hr/pelmon/hr/index.htm

41

Voditeljica LaboratorijaIvona Marasović, ([email protected]) znanstvena savjetnica – biologija i taksonomija fitoplanktona, primarna proizvodnja, eutrofikacija, toksičnost školjkaša

SuradniciŽivana Ninčević Gladan, ([email protected]) – zamjenica voditeljice Laboratorija znanstvena savjetnica – biologija i taksonomija fitoplanktona, primarna proizvodnja, cijanobakterije, eutrofikacija, toksičnost školjkaša Frano Kršinić, ([email protected]) akademik – ekologija i taksonomija protozoa i mikrometazoa, taksonomija planktonske faune anhialinih špiljaIvana Ujević, ([email protected]) viša znanstvena suradnica – toksičnost školjkaša, biološke i kemijske metode određivanja toksina, metali u tragovima (AAS) u sedimentu i organizmimaNatalia Bojanić, ([email protected]) viša znanstvena suradnica – ekologija i taksonomski sastav mikrozooplanktonaOlja Vidjak, ([email protected]) znanstvena suradnica – ekologija i taksonomija mezozooplanktona, lovni alati, taksonomija kopepodnih rakovaSanda Skejić, ([email protected]) znanstvena suradnica – biologija i taksonomija fitoplanktona, primarna proizvodnja, eutrofikacija, ishrana Jasna Arapov, ([email protected]) asistentica – analiza fikotoksina u školjkašima i fitoplanktonu, ekologija toksičnog fitoplanktonaMia Bužančić, ([email protected]) asistentica – biologija i taksonomija fitoplanktona, primarna proizvodnjaNikša Nazlić, ([email protected]) stručni suradnikHeliodor Prelesnik, ([email protected]) stručni suradnikroman Garber, ([email protected]) stručni suradnikAna Jelačić, ([email protected])r stručna suradnicaromana roje, ([email protected]) stručna suradnica


rad u laboratoriju objedinjuje istraživanja iz ekologije i taksonomije fitoplanktona i zooplanktona, istraživanja procesa primarne proizvodnje, te istraživanja vezana uz proizvodnju i analizu biotoksina. Taksonomska su istraživanja najvećim dijelom usmjerena na mikrozooplankton, mezozooplankton i mikrofitoplankton, dok se u okviru ekoloških istraživanja najveća pozornost pridaje istraživanju promjena u fitoplanktonskoj i zooplanktonskoj zajednici nastalih pod utjecajem antropogenog djelovanja i djelovanjem klimatskih promjena. U ovim su istraživanjima od velike pomoći i dugogodišnji nizovi podataka (sastav i abundancija fitoplanktona, primarna proizvodnja, klorofil a, sastav i abundancija mikrozooplanktona i mezozooplanktona), koji čine posebnu vrijednost ovog laboratorija i Instituta. U laboratoriju se provode i istraživanja ishrane školjkaša, budući da planktonski organizmi predstavljaju najznačajniju komponentu u njihovoj ishrani, a rezultati ovih istraživanja su posebno zanimljivi za ribarstvo i akvakulturu.

Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša

42

Jedna od iznimno važnih aktivnosti laboratorija je vezana uz temeljna istraživanja toksičnog fitoplanktona i analize fitoplanktonskih metabolita-biotoksina. Kako se radi o problematici koja je usko vezana uz zaštitu ljudskog zdravlja, iz ovih su temeljnih istraživanja proistekla i primijenjena istraživanja kroz koja se obavlja ispitivanje toksičnosti školjkaša (PSPs, DSPs, YTXs, ASPs). Prostornom i vremenskom analizom pojave toksičnosti, toksičnog fitoplanktona i sastava biotoksina pokušava se utvrditi stupanj povezanosti ove pojave s eutrofikacijom, odnosno antropogenim utjecajem i utjecajem klimatskih promjena.


Temeljem znanstvenih referenci suradnika laboratorija, kao i niza međunarodnih interkalibracija na području toksičnog fitoplanktona i analize biotoksina, ovaj je Laboratorij u 2008. godini dobio akreditaciju za rad na ispitivanju toksičnog fitoplanktona i analize fikotoksina po ISO/IEC 17025, a ujedno je i imenovan Nacionalnim referentnim laboratorijem za toksičnost školjkaša. Djelatnici Laboratorija su također uključeni u međunarodna HAB (Harmful Algal Bloom) istraživanja, u okviru kojih sudjeluju u radu međunarodnih ekspertnih grupa, vezanih uz ovu problematiku.




SESAME - Južna europska mora: procjena i modeliranje promjena u ekosustavuNaručitelj: EU FP6Nacionalni koordinator: Ivona Marasović

PErSEUS-Istraživanja na području Europskih južnih mora u cilju provođenja zajedničke politike očuvanja morskog okoliša Naručitelj projekta:PErSEUS-FP7Nacionalni koordinator: Ivona Marasović

EMBOS - razvoj i primjena paneuropskog sustava praćenja bioraznolikosti u morskom okolišu Naručitelj projekta: COST Nacionalni koordinator: Natalia Bojanić

HPLC-FLD kromatogram PSP toksina u smjesi standardnih otopina na reverznoj koloni nakon oksidacije peroksidnom topinom: dcGTX2,3 – dekarbamoilgoniautoksin 2 i 3, GTX1,4 – goniautoksin 1 i 4, dcSTX – dekarbamoilsaksitoksin, GTX2,3 – dekarbamoilgoniautoksin 2 i 3, GTX5 – goniautoksin 5, STX-e – saksitoksin.

HPLC-FLD kromatogram PSP toksina u uzorku školjkaša prugasta srčanka, Acanthocardia tuberculata (Linnaeus, 1758). Školjkaš prugasta srčanka prikuplja i skladišti toksine PSP skupine, posebno glavnog predstavnika skupine - saksitoksin (STX). Proces skladištenja PSP toksina kod ovog školjkaša je iznimno dug, čak i do 12 mjeseci nakon što su zabilježene toksične vrste fitoplanktona. Istraživanje profila PSP toksina obavljeno od ožujka 2009. do veljače 2010. u uzorcima prikupljenim na ušću rijeke Cetine potvrđuje aktivnosti prikupljanja i skladištenja saksitoksina u mekom tkivu prugaste srčanke. Rezultati mjer-enja su manji od 100 μg STX eq. kg-1, a to je barem osam puta manje od maksimalno dozvoljene količine PSP toksina (800 μg STX eq. kg-1 ) za konzumne vrste školjkaša prema hrvatskom zakonodavstvu.

43

MED POLNaručitelj projekta: UNEP (United nations Environmental Programme)Voditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Određivanje prijelaznih i priobalnih voda za školjkaše prema Direktivi 2006/113/ECNaručitelj projekta: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Studija nultog stanja moraNaručitelj projekta: MMPIVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Pag-Konavle)Naručitelj projekta: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području IBrD 7226/HrNaručitelj projekta: MZOPUGVoditelj projekta: Vladimir Andročec

Analiza utjecaja skladišta naftnih derivata i balastnih voda na morski okoliš i žive resurse Kaštelanskog zaljeva Naručitelj: HANDAVoditelj projekta: Ivona Marasović

Najstarija, a ujedno i jedna od osnovnih metoda istraživanja u Laboratoriju je određivanje sastava fitoplanktonske zajednice metodom sedimentacije po Utermohl-u. Metoda omogućava uvid u sastav zajednice, praćenje promjena u zajednici pod utjecajem klimatskih promjena i različitih ljudskih djelatnosti. Metoda omogućava praćenje unosa stranih i invazivnih vrsta.

Ciste dinoflagelata. Mali broj dinoflagelata ima sposobnost stvaranja cista koje im pomažu preživjeti nepovoljne uvjete u okolišu. Ciste predstavljaju fazu mirovanju u njihovom životnom ciklusu. Od oko 2000 dinoflagelata za sada je poznato osamdesetak morskih i petnaest slatkovodnih vrsta koje imaju sposobnost stvaranja cista. Poznavanjem sastava cista u sedimentu moguće je predvidjeti cvatnje dinoflagelata na određenom području kada nastupe povoljni uvjeti u okolišu za njihov razvoj.


Arapov,J., Ezgeta-Balić, D., Peharda, M, Ninčević Gladan, Ž. (2010) Bivalve feeding- How and what they eat? ribarstvo, 68 (3): 105-116.

Berline, L., Siokou-Frangou,I., Marasović, I., Vidjak, O., Luz Fernández de Puelles, M., Grazia Mazzocchi, M., Assimakopoulou, G., Zervoudaki, S., Fonda Umani, S., Conversi, A., Garcia-Comas, C., Ibanez, F., Gasparini, S., Stemmann, L., Gorsky, G. (2012) Intercomparison of six Mediterranean zooplankton time series. Progress in Oceanography, 97-100: 76–91.

Bojanić, N., O. Vidjak, M. Šolić, N. Krstulović, I. Brautović, S. Matijević, G. Kušpilić, S. Šestanović, Ž. Ninčević Gladan and I. Marasović (2012) Community structure and seasonal dynamics of tintinnid ciliates in Kaštela Bay (middle Adriatic Sea). J. Plankton res., 34(6): 510-530.

Carić, Marina; Jasprica, Nenad; Kršinić, Frano; Vilibić, Ivica; Batistić, Mirna. (2012) Hydrography, nutrients, and plankton along the longitudinal section of the Ombla Estuary (southeastern Adriatic). JMBA UK 92: 1227-1242.

44

Čustović, S., Orhanović, S., Ninčević-Gladan, Ž., Milandri, A., Pavela-Vrančić, M. (2012) The presence of yessotoxins and gymnodimine in the mussel Mytilus galloprovincialis from the southern part of Adriatic Sea (Dubrovnik area, Croatia). Fresenius Environmental Bulletin. 21: 3842-3846.

Jasprica, Nenad; Carić, Marina; Kršinić, Frano; Kapetanović, Tatjana; Batistić, Mirna; Njire, Jakica (2012). Planktonic diatoms and their environment in the lower Neretva river estuary (Eastern Adriatic Sea, NE Mediterranean). Nova Hedwigia. 141: 405-429.

Kršinić, F. (2010) Tintinnids (Tintinnida, Choreotrichia, Ciliata) in the Adriatic Sea, Mediterranean Part II. Ecology. Institute of Oceanography and Fisheries, Split, (monograph).

Kršinić, F. (2010)Tintinnids (Tintinnida, Choreotrichia, Ciliata) in the Adriatic Sea, Mediterranean Part I. Taxonomy. Institute of Oceanography and Fisheries, Split, (monograph).

Kršinić, F. (2012) Description of Stephos boettgerschnackae sp. nov., a new copepod (Calanoida, Stephidae) from an anchialine cave in the Adriatic Sea. Crustaceana (Leiden). 85: 1525-1539 .

Ljubešić, Z., Bosak, S., Viličić, D., Kralj Borojević K., Marić, D., Godrijan, J., Ujević, I., Peharec, P. and Đakovac, T. (2011) Ecology and taxonomy of potentially toxic Pseudo-nitzschia species in Lim Bay (north-eastern Adriatic Sea) Harmful Algae 10: 713-722.

Marić, D., Ljubešić, Z., Godrijan, J., Viličić, D., Ujević, I. and Precali, r. (2011) The potentially toxic diatom Pseudo-nitzschia callianta Lundholm, Moestrup & Hasle forms blooms in coastal waters of the Northern Adriatic Sea (Croatia). Estuarine, Coastal and Shelf Science. 92: 323-331.

Ninčević Gladan, Ž., I. Ujević, A. Milandri, I. Marasović, A. Ceredi, S. Pigozzi, J. Arapov,S. Skejić. (2011) Lipophilic toxin profile in Mytilus galloprovincialis during episodes of diarrhetic shellfish poisoning (DSP) in the NE Adriatic Sea in 2006. Molecules, 16: 888-899.

Ninčević Gladan, Ž., Ujević, I., Milandri, A., Marasović, I., Ceredi, A., Pigozzi, S., Arapov, J., Skejić, S., Orhanović S. and Isajlović, I. (2010) Is Yessotoxin the Main Phycotoxin in Croatian Waters? Marine drugs. 8: 460-470.

Peharda, M., D. Ezgeta-Balić, J. Davenport, N. Bojanić, O. Vidjak and Ž. Ninčević-Gladan (2012) Differential ingestion of zooplankton by four species of bivalves (Mollusca) int he Mali Ston Bay, Croatia. Mar. Biol., 159(4): 881-895.

Skejić, S. Ninčević Gladan, Ž., Ezgeta-Balić, D., Peharda, M. (2012) Differences in phytoplankton accumulation between Mediterranean mussel Mytilus galloprovincialis Lamarck,1819 and European flat oyster Ostrea edulis Linneaus,1758 after natural exposure to toxic Dinophysis bloom. Cahiers de Biologie Marine, 53,189-195.

Skejić, S., I. Marasović, O. Vidjak, G. Kušpilić, Ž. Ninčević Gladan, S. Šestanović and N. Bojanić (2011) Effects of cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production ina n aquaculture area int he middle Adriatic Sea. Aquacult. Res., 42: 1393-1405.

Ujević, I., Ninčević-Gladan, Ž., roje, r., Skejić, S.. Arapov, J., Marasović, I. (2010) Domoic acid – a new toxin in the Croatian Adriatic shellfish toxin profile Molecules, 15:6835-6849.

Ujević, I., roje, r., Ninčević-Gladan, Ž., Marasović, I. (2012) First report of Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) in mussels (Mytilus galloprovincialis) from eastern Adriatic Sea (Croatia). Food control. 25: 285-291.

Vidjak, O., N. Bojanić, S. Matijević, G. Kušpilić, Ž. Ninčević Gladan, S. Skeić, B. Grbec and I. Brautović (2012) Enviromental drivers of zooplankton variability in the coastal eastern Adriatic (Mediterranean Sea). Acta Adriat., 52(2): 159-172.

45

Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo

Voditeljica knjižnice Ingrid Čatić, ([email protected])

SuradnicaVlatka Kamber, ([email protected])

Povijest knjižniceU sastavu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu je specijalna knjižnica koja je osnovana 1930. godine. Prvi znanstvenici Instituta osobno su vodili brigu o popunjavanju knjižničnog fonda najznačajnijim knjigama iz oceanografije i ribarstva. Od samog početka knjižnica prima periodične publikacije i ostale knjižnične materijale uglavnom putem razmjene s drugim zemljama Europe i svijeta. Od 1932. godine Institut izdaje časopis Acta Adriatica.

Sadržaj i aktivnosti knjižniceOva knjižnica nudi znanstvenu i stručnu literaturu iz područja oceanografije, ribarstva, biologije, kemije, fizike te znanosti o okolišu, a koriste je znanstvenici Instituta, znanstvenici diljem Hrvatske te studenti. Bogati knjižnični fond obuhvaća više od 6000 naslova knjiga i časopisa, te doktorske disertacije i magistarske radove, studije i elaborate Instituta i vrijednu referentnu zbirku (npr. The Encyclopædia Britannica, te brojne druge enciklopedije, specijalizirane leksikone, rječnike, atlase …). U fondu posebnu vrijednost predstavljaju izdanja pojedinih izuzetno značajnih ekspedicijskih istraživanja mora kao što su Ekspedicija „Hvar“, „Pola“ Expedition, „Princess Alice“ - Monaco Expedition, Voyage of H.M.S. „Challenger“ i dr.U vrlo bogatom knjižničnom fondu značajno mjesto zauzimaju vrijedna djela u zbirci starih i rijetkih knjiga s više od 200 naslova iz razdoblja 1750-1910, a najstarija knjiga u Knjižnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo je: - Donati V., Sesler L., Della storia naturale marina dell’ Adriatico: saggio, iz 1750. god.

Tu je i niz drugih zanimljivih knjiga, kao npr.:- Olivi G., Zoologia Adriatica : ossia catalogo ragionato degli animali del Golfo e delle Lagune di Venezia, iz 1792. god.- Faber, G.L., The Fisheries of the Adriatic and the Fish thereof, iz 1883. god. - Lorini, P., Ribanje i ribarske sprave : pri istočnim obalama Jadranskog mora, iz 1903. god.

Knjižnični fond i usluge knjižnice odgovaraju potrebama znanstvenika i svih zainteresiranih. Aktivnosti i usluge knjižnice uključuju: posudbu knjiga, međuknjižničnu posudbu, razmjenu podataka, fotokopiranje i printanje materijala.

Članstva u raznim organizacijamaKnjižnica je dio Instituta - najveće i najstarije hrvatske znanstvene institucije za cjelovitu problematiku istraživanja mora i morskih resursa, a sukladno tome i Hrvatska matična knjižnica za istraživanje mora. Kao dio svojih usluga zemljama članicama odbor UNESCO-a IOC (Intergovernmental Oceanographic Commission) dostavlja primjerke svojih publikacija i bitnu dokumentaciju depozitarnom centru u svakoj zemlji članici. Upravo je knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu službeno proglašena IOC/UNESCO depozitarnim centrom za Hrvatsku.Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo je također članica udruženja - EUrASLIC (Aquatic Libraries and Information Centers) koje povezuje europske oceanografske knjižnice i informacijske centre, kao i knjižnice institucija koje se bave proučavanjem slatkih voda, a koje je k tome dio većeg udruženja - IAMSLIC (International Association of Aquatic and Marine Science Libraries and Information Centers).

46

VoditeljDamir Ivanković, ([email protected]) viši stručni suradnik - razvoj i administracija baza podataka, razvoj mrežnih sučelja za baze podataka vizualizacija podataka i prikaz georeferenciranih podataka (GIS), administracija poslužitelja

SuradniciStipe Muslim, ([email protected]) – administracija poslužitelja, održavanje i razvoj lokalne mreže, razvoj i implementacija sustava za prikupljanje podataka, oceanografska instrumentacija

Osnovne aktivnosti centra

- Održavanje poslužiteljskih računala (3 računala baze podataka, 2 računala modeliranje, 2 računala mrežne stranice i mail, 2 računala pohrana i prikupljanje podataka)- Održavanje računalne mreže (120 priključaka, dvije zgrade, 8 mrežnih preklopnika)- Održavanje osobnih i prijenosnih računala (oko 100 računala)- razvoj i upravljanje oceanografskih baza podataka s mrežnim sučeljem- razvoj i održavanje aplikacija za prikupljanje podataka u stvarnom vremenu, automatsku provjeru i upis u bazu,- Primjena i razvoj prikaza georeferenciranih podataka (GIS)- razvoj i održavanje sustava za različita oceanografska mjerenja.

Računski centar

Važnije aktivnosti u zadnjem dvogodišnjem razdoblju

računski centar razvija i unaprijeđuje mrežne aplikacije u sklopu referalnog centra – Bazu pokazatelja i kakvoću mora za kupanje. U sklopu aplikacije za kakvoću mora za kupanje prvi put je razvijena specijalna verzija za pristup preko mobilnih uređaja i tableta.

47

Za prikaz georefernciranih podataka instaliran je Geoserver 2.2. To je mrežna aplikacija otvorenog koda koja radi pod Tomcat aplikacijskim serverom i omogućuje prikaz i upravljanje kartama i GIS slojevima putem mrežnog sučelja. Implementiran je prikaz karata pohranjenih u datoteke na serveru, kao i podataka pohranjenih u Oracle bazu podataka.

Nabavljen je i instaliran novi server kao glavni produkcijski bazni server. Server je DELL PowerEdge r720 (32Gb memorije, 2x Intel Xeon 2.3GHz 6 jezgri, 8x300Gb SAS tvrdih diskova). Na njega je instalirana Oracle baza 11.2 i aplikacijski server (migracija sa dosad korištene verzije 10.2).

Nastavljen je razvoj temeljne multiparametarske baze podataka uz korištenje novih tehnologija kod izrade mrežnog sučelja (Javascript, CSS, Jquery, AJAX)

48

TEMELJNI PROJEKTI INSTITUTA

ADRIJA- Analiza stanja demerzalnih resursa istočne obale Jadrana i preporuke za održivo gospodarenje i zaštituNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

Znanstveno-istraživački projekt koji se provodio u okviru zajedničko hrvatsko-crnogorske suradnje za 2011. i 2012. godinu. Projekt se provodio u suradnji s Institutom za biologiju mora iz Kotora, a crnogorski voditelj projekta je bio dr. Aleksandar Joksimović. Glavni ciljevi ovog projekta uključuju inventarizaciju dosadašnjih istraživanja pridnenih resursa Jadranskog mora i kreiranje zajedničke baze metapodataka, provođenje evaluacije i standardizacije prikupljenih podataka, te izrada ocjene recentnog stanja pridnenih zajednica uz istočnu obalu Jadrana i promjene koje su nastale kao posljedica dugoročne intenzivne eksploatacije. Posebna pozornost bila je posvećena stanju populacija gospodarski najvažnijih vrsta (trendovi biomase, demografska struktura populacija). Na osnovu prikupljenih podataka i ocjene stanja resursa dane su preporuke za buduće mjere regulacije eksploatacije i zaštite s ciljem uspostave dugoročno održivog gospodarenja.

49

Bioraznolikost bentosa u promjenjivom okolišu srednjeg Jadrana Naručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Boris Antolić

Endemizam, sastav i rasprostranjenost vrsta te geomorfološke i klimatske značajke, izdvojile su područje srednjeg Jadrana kao jedno od 10 biogeografskih područja Sredozemnog mora. Srednji Jadran se dijeli na obalni, otočni i otvoreni pojas, unutar kojih razlikujemo prijelazne, priobalne, kanalne i vode otvorenog mora, a što rezultira raznolikošću bentoskih organizama i njihovih zajednica. Litoralizacija obale, prelov, marikultura i alohtoni organizmi danas su osnovni razlog smanjenja biološke raznolikosti ovog područja, a posebno bentosa. Promjene koje se u bentosu Jadrana događaju te kvaliteta obalnih voda trebaju se pratiti putem univerzalnih metričkih metoda koje se razvijaju za cijelo Sredozemno more (WFD). Posebno vrijedna područja i vrste potrebno je zaštititi (Natura 2000, CroNEN mreža), a javnost educirati. Hipoteze projekta su: 1) Bioraznolikost bentosa srednjeg Jadrana povećava se od kopna prema otvorenom moru; 2) Utjecaj čovjeka, alohtonih i invazivnih organizama dovodi do mjerljivih promjena bentosa srednjeg Jadrana; 3) Metode procjene kvalitete obalnih voda koje se razvijaju za Sredozemno more (WFD) primjenjive su za područje srednjeg Jadrana; 4) Edukacija javnosti i globalna dostupnost i primjena znanstvenih podataka pomaže očuvanju bentosa Jadranskog mora. Kao rezultat istraživanja očekuje se: izrada checklista alga iz odjeljaka rhodophyta i Phaeophyta srednjeg Jadrana te check liste Porifera hrvatskog dijela Jadrana; standardizacija metoda praćenja stanja obalnih voda (WFD); novi doprinos poznavanju morskih (Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zostera marina i Z. noltii) i brakičnih cvjetnica (ruppia spp., Zanichellia spp., Potamogeton spp.); ustanoviti obraštajne zajednice faune rizoma i listova morske cvjetnice P.oceanica te sastav makroalga gornjeg infralitorala na istraživanom profilu kopno-otvoreno more srednjeg Jadrana; taksonomska revizija pojedinih svojti alga (rod Cystoseira); istražiti utjecaj čovjeka i alohtonih organizama na bentoske zajednice i organizme,

te razvijati metode kontrole invazivnih vrsta (rod Caulerpa); sređivanje herbarske zbirke Ercegović/Špan; izrada crvene liste i knjige morske flore; edukacija javnost putem brošura i interneta. rezultati predloženih istraživanja bit će osnova za daljnja temeljna znanstvena istraživanja, ali će imati i značajnu ulogu u edukaciji i zaštiti prirode (crvena knjiga, baza morske flore, internet prezentacije invazivnih vrsta, zakonske regulative i dr.).

Bioraznolikost i održivo gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima JadranaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

Tijekom 2011. i 2012. godine nastavljena su istraživanja na projektu Bioraznolikost i održivo gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima Jadrana započeta 2008. godine. Ciljano se istraživalo reproduktivne značajke, ishranu, sastav populacija, starost i rast nekoliko vrsta morskih organizama uključujući od plavih riba lokardu (Scomber japonicus), srdelu (Sardina pilchardus) i iglicu (Belone belone). Istraživane vrste školjkaša uključivale su dagnju (Mytilus galloprovincialis), kamenicu (Ostrea edulis), dlakavu dagnju (Modiolus barbatus), rumenku (Callista chione), perisku (Pinna nobilis) te prugastu kapicu (Acanthocardia tubercolata). Pored istraživanja usmjerenih na pojedine vrste, istraživala se i biološka raznolikost te raspodjela glavonožaca u sjevernom i srednjem Jadranu, te sastav pridnenih zajednica dubokoga Jadrana. Zbog činjenice promjenljivosti u sastavu, strukturi i rasprostranjenosti obnovljivih, gospodarski važnih pučinskih i pridnenih vrsta Jadranskog mora, nastavilo se njihovo sustavno praćenje (monitoring). Istraživanja su također obavljena i na vrlo značajnoj krupnoj pelagičnoj vrsti - tuni Thunnus thynnus, posebice na jedinkama iz kaveznog uzgoja. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja, djelatnici Laboratorija objavili su ukupno 22 rada u časopisima indeksiranim u Current Contents bazi i 6 radova u časopisima s međunarodnom recenzijom. Kroz proteklo razdoblje istraživanja su obranjene tri disertacije i sedam diplomskih radova.

Istraživanje bentosa u pod-morju otočića Blitvenica.

50

Dinamika i patologija parazitofaune u sustavima uzgojene morske ribeNaručitelj projekta: MZOŠVoditelj projekta: Ivona Mladineo

Nametnički organizmi moraju doprijeti do domaćina kako bi na ili u njemu živjeli i razmnožavali se. Dvije osnovne strategije postoje kako bi se poboljšao susret s domaćinom; povećanjem broja položenih razvojnih stadija ili produkcijom stadija koji će umanjiti nasumičnost susreta. Složenost ovog međudjelovanja ogleda se u malobrojnim publikacijama koje ih opisuju. riba kao domaćin zatvorena u kavezima nalazi se u specifičnim uvjetima koji mogu olakšavati prijelaz nametnika iz prirodne sredine kao i onih stvorenih u kavezu. Dosadašnja istraživanja parazitofaune kavezne bijele ribe nikada nisu uključivala «pobočne» domaćine tj. divlju ribu ili organizme obraštaja koji su u blizini i vjerojatno imaju značajnu ulogu u nastanku, širenju i ishodu neke nametničke bolesti. Cilj je opisati sezonsku fluktuaciju nametnika ekosustava uzgajališta bijele ribe i tune uključujući okolnu divlju ribu i faunu obrasta mreža kaveza. Na temelju osobitosti zajednice nametnika u takvom sustavu, obuhvatiti će se široki i često isprepleteni odnosi između nabrojenih kategorija domaćina, kako bi se matematički mogli opisati uzroci i posljedice širenja nametnika, njihova patološkog učinka ili razlozi neuspijevanja kolonizacija domaćina. Posebna pažnja obratit će se parazitofauni kavezne tune, budući da je ona danas jedna od najcjenjenijih vrsta u akvakulturi, a malo je znanstvenih publikacija koje se bave problematikom njenog zdravstvenog stanja, uključujući i nametničke invazije. Praćenje pojave pojedinih nametničkih vrsta u tune, imati će i ekološku svrhu, budući je poznato da nametnici migratorne ribe, mogu dobro poslužiti kao oznaka za determinaciju porijekla pojedinih stockova, što je danas od iznimne važnosti za održivo planiranje

gospodarenja ulovom i uzgojem tune. Molekularnim metodama odredit će se genetska struktura pojedinih skupina nametnika u slučaju kada se radi o grupama upitne taksonimije (Didymozoidni metilji tune) ili uzročnicima bolesti čovjeka (Anisakidni oblići tune). radi spoznaje uvjeta širenja nametničke populacije na ribe u zatočeništvu pokusima će se utvrditi brzina i uvjeti reprodukcije, duljina vremena potrebnog za razvoj pojedinih juvenilnih stadija nametnika. rezultati sa uzgajališta riba i rezultati pokusa poslužit će za izgradnju matematičkih modela odnosa nametnik-riba. Pored ovih uvest će se i hidrodinamički modeli koji mogu pomoći u sagledavanju uvjeta i dosega širenja određene nametničke populacije na području uzgajališta.


Toksičnost školjkaša se sve češće bilježi i u našim uzgajalištima, što nas i u međunarodnim okvirima obvezuje da u međunarodnoj suradnji sudjelujemo s rezultatima istraživanja na nacionalnom planu. Ovaj projekt objedinjuje biološka i kemijska istraživanja toksičnosti školjkaša, odnosno ispitivanja životnih ciklusa pojedinih toksičnih fitoplanktonskih vrsta, kao i njihovih ekoloških odlika. Istodobno se ispituju kolebanja razine toksičnosti školjkaša u ovisnosti o različitim biotskim i abiotskim čimbenicima. Cilj je odrediti ključne mehanizme koji su odgovorni za cvatnju određenih vrsta i sojeva u određenom trenutku, posebice za one vrste koje pripadaju istoj ekološkoj niši. Boljim poznavanjem ekološke strategije pojedinih toksičnih vrsta ukazuje se mogućnost eventualnog predviđanja takvih pojava i poduzimanja mjera za ublažavanje štetnih posljedica.

Fluorescencijska hibridizacija in situ (FISH) CY3 obilježenom 18S–5.8S–26S rDNA probom (crveni signali) na metafaznim kromosomima (a,b) i interfaznim jezgrama (c-d) ribe.

51

Gospodarenje i bioraznolikost živih bogatstava u hrvatskom priobalju Naručitelj projekta: MZOŠVoditelj projekta: Jakov Dulčić

Priobalni ribolov na hrvatskome dijelu Jadrana ima vrlo veliku važnost u okviru ukupnog ribolova republike Hrvatske i po količinama ostvarenog ulova zauzima drugo mjesto prema službenoj statistici. Na osnovi dosadašnjeg 35-godišnjeg istraživanja sastava i obilja priobalnih naselja riba, glavonožoca i rakova možemo utvrditi da se njihov ulov od 1960. godine u hrvatskom priobalju neprestano smanjuje uz povećanje ribolovnog napora, pad kakvoće ulova uz niz popratnih pojava s obzirom na sastav ulova. Visoki stupanj iskorištavanja živih bogatstava priobalja odrazio se na stanje i promjene u populacijama mnogih vrsta, različito s obzirom na njihovu biologiju, ekologiju i osjetljivost prema ribolovu. Cilj predloženog projekta je sustavno istraživanje stanja i promjena u priobalnim naseljima, te istraživanje dinamike populacija gospodarski značajnih vrsta i onih koje prevladavaju. Kao dodatni cilj postavlja se dobivanje novih osnovnih bioloških spoznaja o vrstama radi provedbe razumnog i održivog gospodarenja, te učinkovita zaštita priobalnih naselja u cjelini i pojedinih populacija. Ciljane priobalne vrste su one koje su predložene strategijom hrvatskog morskog ribarstva, no posvetit će se posebna pozornost i vrstama koje su karakteristične, značajne i prevladavaju u priobalnom području. Pretpostavka je da su priobalna naselja znatno prorijeđena ili čak prelovljena i potrebita je njihova djelotvorna zaštita. Uslijed nerazumnog iskorištavanja došlo je do narušavanja inter i intraspecijskih odnosa u naseljima i detaljnije poznavanje dinamike populacija je neophodan preduvjet razumnog i održivog gospodarenja i djelotvorne zaštite. Očekivani rezultati predloženog projekta poslužit će kao neophodna i znanstveno utemeljena podloga za pravilno i održivo gospodarenje živim bogatstvima priobalnog pojasa putem regulacije ribolova i zaštite ciljanih vrsta te naselja u cjelini. Istraživanja na predloženom projektu doprinijet će i očuvanju biološke raznolikosti u biocenozama priobalnog područja putem

procjene rizika od dugotrajnog i prekomjernog iskorištavanja te pronalaženja pravih odgovora za njihovo otklanjanje. U svrhu dobivanja pokazatelja dinamike ciljanih populacija u priobalju koristit će se najsuvremenije metode koje se koriste u ribarstvenoj biologiji. Značenje predloženog istraživanja je u razumnom i održivom gospodarenju obnovljivim bogatstvima u hrvatskom priobalju i njihovoj djelotvornoj zaštiti, te boljem poznavanju dinamičkih procesa unutar njihovih populacija.

Istraživanje i sustavi praćenja neuobičajene dinamike JadranaNaručitelj: MZOŠVoditelj: Ivica Vilibić

Svrha i osnovni cilj ovog projekta jest stjecanje saznanja o neuobičajenim dinamičkim pojavama u Jadranu, kao i razvoj sustava praćenja, dojavljivanja i upozoravanja pučanstva od tih istih pojava koje bi mogle biti opasne za ljude i obalna područja. Pri tome bi se težište uspostavilo na istraživanju konkretnih problema, kao što su: (i) istraživanje neuobičajenih atmosferskih pojava i njihovih manifestacija u moru, (ii) istraživanje povijesnih zapisa i analiza instrumentalnih mjerenja seizmičkih i drugih tsunamija u Jadranu, (iii) istraživanje neuobičajene dubinske (barokline) dinamike (unutarnji kanalski valovi i barokline plimne oscilacije), (iv) struje gustoće i nagle promjene biogeokemijskih svojstava dubokog mora, (v) dizajn i razvoj sustava prijenosa podataka i dojavljivanja u stvarnom ili gotovo-stvarnom vremenu, uključujući sustave pogodne za uzbunjivanje obalnog pučanstva u slučaju pojave destruktivnih procesa, te (vi) razvoj i unapređenje numeričkih modela sposobnih za reprodukciju i prognozu neuobičajenih dinamičkih pojava u stvarnom ili gotovo-stvarnom vremenu.

Karakteristične razdiobe površinskih struja (bijelo) i vjetra na 10 m (crno) (prema Aladin-u) kod puhanja jake bure, izdvojene pomoću metode samo-organizirajućih polja.

52

Očekivani rezultati istraživanja uključuju stjecanje novih spoznaja o neuobičajenim dinamičkim procesima u Jadranu koji mogu imati utjecaj na kvalitetu upravljanja obalnim područjima i otvorenim vodama, na obalnu infrastrukturu te ljudske djelatnosti u primorskim područjima. Osim toga, na projektu je predviđen i tehnološki razvoj te uspostava sustava mjerenja, praćenja te prijenosa podataka u stvarnom vremenu, što predstavlja neophodnu komponentu pri ublažavanju šteta kod pojave destruktivnih dinamičkih procesa (npr. tsunamiji). O korisnosti ovakvih sustava dovoljno se osvrnuti na katastrofalni tsunami u Indijskom oceanu u prosincu 2004. godine, kada je bilo moguće spasiti desetke tisuća ljudskih života jednim takvim operativnim sustavom. Nadalje, važnost istraživanja neuobičajenih dinamičkih pojava u Jadranu se očituje pri evaluaciji ekstremnih scenarija kod bilo kakvih aktivnosti vezanih uz more, kao što su izgradnja hidrotehničkih objekata na obali i u moru (npr. cjevovodi, plinovodi, stupovi mostova, lukobrani, istraživačke platforme,...) te akcidentno širenje polutanata kako u pridnenom sloju (ispusti otpadnih voda) tako i pri površini (naftne mrlje).

Kooscilacije atmosfere i mora važne za ekosustav JadranaNaručitelj: MZOŠVoditelj: Mira Morović

Mnoge studije i rasprave o klimatskim promjenama i utjecaju tih promjena na ekosustav uglavnom pretpostavljaju postepeni porast temperature kao posljedicu antropogenog porasta plinova staklenika u atmosferi. Međutim, pored postepenih promjena klime na Zemlji uočene su i nagle i brze promjene klime koje ne moraju nužno imati globalni karakter. Nova paradigma o naglim i iznenadnim skokovima klime smatra vjerojatnim različito regionalno djelovanje kraćeg trajanja. Nagli skokovi klimatskih stanja važni su kako za proučavanje budućih stanja klime tako i za utjecaje koji ti skokovi imaju na ekosustav mora. Osnovni cilj Projekta je definiranje stabilnih klimatskih stanja u Jadranu i pripadnih klimatskih indeksa sa svrhom predviđanja budućih stanja. Klimatski indeksi će se istraživati analizama atmosferskih polja kao što su tlak zraka, temperatura, oborina, protok topline i vlage, površinska napetost vjetra na prostornim skalama većim od Jadrana koji djeluju na cirkulaciju, fiziku graničnog sloja i termohalina svojstva vodenog stupca. Stanje parametara u moru će se kontrolirati sustavnim mjerenjima na postajama srednjeg Jadrana. Numerički modeli koristit će se za simulacije na dekadnoj skali, kako bi se utvrdio odgovor fizikalnih svojstava Jadrana na klimatsku varijabilnost atmosferskog forsiranja. rezultatima numeričkih simulacija pokušat će se interpretirati uzrok utvrđenih naglih promjena u ekosustavu u posljednjih 50 godina, a pokušat će se dati i prognoza budućih stanja, te njihov utjecaj na ekosustav. Mjerenje

atenuacije svjetlosti i dolaznog zračenja u more omogućit će bolju definiciju polaznih parametara numeričkih modela. Konačni rezultat će biti predviđanje klimatskih stanja atmosfere, graničnog sloja i vodenog stupca. Suvremenim statističkim metodama će se detektirati brza reorganizacija ekosustava iz jednog relativno stabilnog stanja u drugo. razvit će se sustav kontrole tih stanja kao osnova za pravovremeno upozoravanje na početku nastupanja novog režima klime atmosfere i mora.

Vertikalna razdioba temperature, saliniteta i gustoće morske vode na profilu Split-Gargano tijekom rujna, 2011.

53

Istraživanje zootehničkih i okolišnih uvjeta uzgoja riba i glavonožacaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Ivan Katavić

Među većim problemima sektora svakako je nedostatna uključenost znanstvenih istraživanja što ima za posljedicu usmjerenost uzgoja na samo dvije vrste riba, razmjerno nisku tehnološku razinu proizvodnje, nedostatak automatizacije, visok stupanj konverzije hrane, i u cjelini slabu konkurentnost. raste zabrinutost za ekološki aspekt marikulture kao posljedica nedovoljnog poznavanja utjecaja uzgoja na životne zajednice. Stoga predloženi istraživački projekt nastoji poduprijeti gospodarski održiv, profitabilan, ali i ekološki prihvatljiv razvoj nacionalne marikulture. Aktivnosti na projektu će biti usmjerene prema stjecanju novih znanja i optimizaciju zootehnologije uzgoja, valoriziranju i uvođenju u marikulturu novih vrsta, uzgoju temeljenom na ulovu (tune, hobotnice), te valorizaciji utjecaja uzgoja na prirodne ihtiopopulacije. Istraživanja će rezultirati novim spoznajama o mogućnosti formiranja matičnih stokova i aklimatizacije novih vrsta na uvjete zatočeništva. Istraživanjima biološkog odgovora novih vrsta na promjenljive uvjete okoliša dat će se ocjena opravdanosti njihovog uvođenja u marikulturu. Definirat će se optimalne uzgojne metode kako za vrste koje se uzgajaju na temelju ulova tako i za one kod kojih je kompletiran životni ciklus. Biotehnološki eksperimenti će biti usmjereni prema dobivanju monoseks i sterilnih populacija mlađi koja se odlikuju boljim rastom, a u slučaju bijega iz uzgajališta neće utjecati na biološku raznolikost. Praćenjem reproduktivne biologije uzgajanih tuna prikupit će se podatci o gametogenezi u kaveznim uvjetima uzgoja sa svrhom eventualnog mrijesta i uzgoja ranih razvojnih stadija. Projektom će se obuhvatiti također interakcija kaveskog uzgoj riba i školjkaša s divljim ihtiopopulacijama koje se okupljaju u blizini uzgojnih instalacija. Istraživanja i rezultate je moguće provjeriti u pokusnom mrijestilištu na temelju analize prikupljenih uzoraka, te usporedbom sa sličnim publiciranim podatcima u specijaliziranim časopisima iz područja akvakulture. Predloženi projekt rješava konkretna pitanja marikulure, ciljajući na bolje razumijevanje i otklanjanje kritičnih točaka proizvodnje. Proizvođači mlađi očekuju doprinos fondu znanja o mogućnosti mrijesta i uzgoja nasadnog materijala novih, gospodarski interesantnih vrsta, te razradu metode uzgoja monosex (ženke) i sterilnih jedinki lubina (triploidi). Optimalizacija uzgojnih metoda dovest će do racionalizacije troškova proizvodnje i smanjenja negativnih posljedica uzgoja.


U okviru projekta provode se istraživanje uloge planktonskih zajednica u protoku energije i kruženju tvari u obalnim i otvorenim vodama Jadrana, s osobitim osvrtom na područja mriještenja male plave ribe, marikulturnog uzgoja, te područja pod izraženim antropogenim utjecajem. Posebna je pozornost usmjerena na područje Palagruškog praga, koje predstavlja jedno od ključnih područja za funkcioniranje Jadranskog ekosustava iz razloga što se u tom području, zbog sraza vodenih masa s izvorištem na kontinentalnoj podini i dubokih voda, svi procesi najbolje uočavaju. Planktonske zajednice (bakterioplankton, fitoplankton i zooplankton) predstavlaju temeljne komponente hranidbenih mreža pelagijala, te je stoga od iznimne važnosti izučavanje strukture i funkcioniranja svake od njih, kao i odnosa unutar njih, a u krajnjem cilju određivanja proizvodnog kapaciteta određenog područja. Naime, jedno od središnjih pitanja funkcioniranja morskog ekosustava je sudbina primarne proizvodnje, tj. važnost pojedinih puteva protoka fotosintezom fiksiranog ugljika prema višim trofičkim razinama. Odnos primarne i sekundarne proizvodnje, te biomasa i sastav vrsta različitih planktonskih komponenti na pojedinim nižim trofičkim razinama prehrambenog lanca, određuju glavne osobine prehrambenog lanca i na njegovim višim razinama. Navedeni odnosi izučavaju se u kontekstu čimbenika koji reguliraju veličinu i dinamiku populacija planktonskih zajednica. S jedne strane proučavaju se ciklusi hranjivih soli i esencijalnih metala koji su neophodni za održavanje, rast i razmnožavanje populacija (“bottom-up” kontrola), s druge strane čimbenici koji uzrokuju njihovo ugibanje (mortalitet, predacija, virusna aktivnost) (“top-down” kontrola). Studiranjem “bottom-up” i “top-down” kontrola planktonskih zajednica nastoje se utvrditi glavni mehanizmi i načini kontrole karakterističnih cvatnji fitoplanktona, kao i mogući uzroci izvanrednih cvatnji (“red tide”, “mucillagine”). Posebna pozornost posvećena je analizi odgovora planktonskih organizama na kratkoročne i dugoročne promjene dinamike vodenih masa, odnosno načinu na koji se ove promjene odražavaju na strukturu hranidbene mreže a time i na protok energije i kruženje tvari prema višim trofičkim razinama.

54

Vrijeme zadržavanja bakterije Escherichia coli u moru i morskim organizmimaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Mladen Šolić

Jedan od glavnih izvora alohtonih mikroorganizama u morskom okolišu su otpadne vode fekalnog porijekla koje izravno ili putem kanalizacijskih ispusta dospijevaju u more. Neki od mikroorganizama koji na taj način dospijevaju u morski okoliš su patogeni, dakle uzročnici različitih infekcija i bolesti za ljude i toplokrvne životinje. Jedan se dio alohtonih mikroorganizama akumulira u različitim morskim organizmima, pogotovo onima koji se hrane filtracijom morske vode (“filtratori”), među kojima su najvažniji školjkaši. To je razlog što su školjkaši s aspekta zdravlja ljudi rizična skupina budući da u svojim organizmima akumuliraju sve vrste zagađivala prisutnih u morskoj vodi, pa tako i patogene bakterije. Predložena istraživanja osmišljena su u svrhu testiranja dviju hipoteza: (1) Vrijeme zadržavanja alohtonih mikroorganizama u morskom okolišu izravna je funkcija dužine njihovog preživljavanja po dolasku u more, što je opet rezultat sinergističkog utjecaja niza čimbenika u okolišu od kojih su najvažniji sunčevo zračenje, temperatura i salinitet, te (2) Koncentracije alohtonih mikroorganizama u školjkašima rezultat su koncentracija ovih mikroorganizama u moru u kojem žive školjkaši, stope filtracije morske vode, staništa u kojem školjkaši obitavaju, vrste, veličine i životnog ciklusa školjkaša, te sinergističkog utjecaja niza čimbenika u okolišu od kojih je najvažnija temperatura.Glavni ciljevi istraživanja su davanje odgovora na pitanja: (1) Koliko je vrijeme preživljavanja bakterije Escherichia coli, kao najvažnijeg indikatora fekalnog zagađenja mora, u morskom okolišu u uvjetima različitih inteziteta sunčevog zračenja, temperature i saliniteta (2) Postoji li sinergističko djelovanje istraživanih čimbenika, (3) Kako se dužina preživljavanja E. coli mijenja s dubinom mora, (4) Kojom brzinom različite vrste školjkaša akumuliraju bakteriju E. coli, te (5) Kako na te procese utječu koncentracije E. coli u moru, veličina školjkaša, faza životnog ciklusa školjkaša, te temperatura. rezultati ovih istraživanja imaju izravnu primjenu u mnogim djelatnostima kao što su procjena i utjecaj ispusta ili drugih izvora fekalnog onečišćenja na sanitarnu kakvoću mora. Ulazni su parametar za projektiranje podmorskih ispusta, važni su za unapređivanje tehnologije uzgoja školjkaša, te u rješavanju brojnih stručnih pitanja vezanih za legislativu.

Razdoblja snažne top-down i bottom-up kontrole bakterija

Promjene u strukturi mikrobne zajednice u ovisnosti o trofičkom statusu područja.

55

AQUAMED: Budućnost istraživanja akvakulture u regiji SredozemljaNaručitelj projekta: EU FP7Voditelj projekta: Ivona Mladineo

Brz razvoj akvakulture u Sredozemlju je pojačano izložen brojnim poteškoćama kao što su neodgovarajući proizvodni sustavi ili kompeticija s ostalim korisnicima prostora. razvoj akvakulture u zemljama Sredozemlja karakteriziran je različitim stupnjem “zrelosti” u pogledu istraživanja i razvoja struktura i kapaciteta. Obalna područja su od strateškog značaja za EU. Veliki broj EU stanovnika živi, radi i koristi ova područja za turizam, a ujedno su ona i glavni izvor hrane i sirovina. Posljedično, strategija osnivana na znanju o održivom razvoju akvakulture u Sredozemlju mora se provoditi uporabom fleksibilnih i zajednički planiranih pristupa.AQUAMED će promovirati inovativno Sredozemno istraživanje i fokus na najznačajnija pitanja vezana za održivost akvakulture u regiji. Ojačat će EU-Sredozemno partnerstvo kroz razvoj zajedničkih projekata, te u planiranju izazova s kojima se akvakultura Sredozemlja suočava, sada i u budućnosti.

AQUAMED će razviti međufunkcionalnu strategiju za istraživanje akvakulture u Sredozemlju. razvit će mnogodioničku platformu koja će upravljati istraživačkim aktivnostima, te će izdati središnji implementacijski plan s ciljem održivog razvoja u akvakulturi. AQUAMED projekt će se osnivati na četiri osnovna koraka:a) Baza podataka i mapa značajnih uredbi, istraživačkih aktivnosti i socio-ekonomskih osobina za pojedinu zemlju partnera; b) Identifikacija zajedničke situacije i ograničenja između zemalja; c) Grupiranje zemalja sa sličnim pokretačkim silama, omogućavajući njihovo uključivanje i formuliranje znanstveno podržanih preporuka; d) Pokretanje mnogodioničke platforme za promoviranje organizacije istraživanja, zajedničkih ciljeva i ključnog implementacijskog plana.

Reakcija tkiva dagnje Mytilus galloprovincialis (Bivalvia) na istovremenu infekciju hidrozoom Eugymnanthea inquilina (Cnidaria) i virnjakom Urastoma cyprinae (Turbellaria)

CREAM: Coordinating research in support to application of Ecosystem Approach to Fisheries (EAF) and management advice in the Mediterranean and Black SeasNaručitelj projekta: EU – FP7Suradnici projekta: Nedo Vrgoč i Vjekoslav Tičina

Cilj Projekta predstavlja uspostavljanje osnove za buduću mrežu istraživačkih organizacija koje bi koordinirale ribarstvenim istraživanjima usmjerenim prema učinkovitoj primjeni gospodarenja ribarstvom temeljenog na ekosustavima Sredozemnog i Crnog mora.

56

Parasite: Analiza rizika nametnika i inegracija alata u EU vrijednosne lance proizvodnje ribeNaručitelj projekta: EU FP7Voditelj projekta: Ivona Mladineo

Usprkos velikom trudu da samo visoko kvalitetni i sigurni proizvodi dospiju na tržište, nametnici propagirani hranom još uvijek predstavljaju rizik po ljudsko zdravlje, a zoonotske infekcije i alergijske reakcije slijede konzumaciju sirovog, slabo kuhanog ili mariniranog ribljeg proizvoda. Projekt Parasite predstavlja multidisciplinarni konzorcij 12 EU i 3 Azijske istraživačke institucije i 6 EU SME-a. Cilj je omogućiti nove znanstvene dokaze i tehnološki razvoj kako bi se otkrili, pratili i spriječili učinci zoonotičnih nametnika, većinom anisakidnih oblića, ali i metacerkarija metilja, koji se susreću u EU i uvoznim proizvodima ribe. Projekt će sagledati istraživačke potrebe o analizi rizika nametnika koji se propagiraju morskom hranom naglašene od EFSA-e. Omogućit će blisku suradnju znanstvenika i krajnjih potrošača kako bi se razvila nova tehnološka rješenja i alati managementa za EU i uvoznu ribu.

radni plan je organiziran u 9 radnih paketa, od kojih svaki pokriva različite stadije matrice analize rizika, stvarajući nove epidemiološke podatke, alate za monitoring, razvoj i implementaciju naprava za otkrivanje nametnika, tehnološke alate za njihovo sprječavanje i diseminaciju glavnih rezultata svim dionicima i javnosti. Analiza rizika zoonotskih nametnika će osigurati značajan napredak izvan okvira dosadašnjih spoznaja. To će se postići poboljšanjem molekularne identifikacije opasnosti, karakterizacijom alergena/ antigena, ocjenama izlaganja nametnika, detekcijskim metodama za industriju i druge krajnje potrošače, integriranom kvantitativnom analizom rizika temeljenom na statistici i modeliranju. Glavni rezultati će imati učinak 1) doprinoseći povećanoj sigirnosti morskih proizvoda, s posljedičnom dobrobiti za javno zdravstvo i povjerenje potrošača; 2) ojačavajući kompetitivnost EU morske hrane, od mreže do tanjura; 3) poboljšavajući regulativu EU sigurnosti hrane.

Tercijarna i kvartarna struktura proteina TNFα1 Atlantske plavoperajne tune Thunnus thynnus izrađen pomoću SWISS MODEL Workspace (Arnold et al., 2006) servera za homologno modeliranje; a) superponiranje pretpostavljenog TNFα1 monomera plavoperajne tune (plavo) s humanim TNFα kalupom za modeliranje (zeleno); (b) TNFα1 monomer plavoperajne tune (c) pretpostavljena kvartarna struktura TNFα1 trimera u plavoperajne tune: lanci trimera prikazani su različitim bojama, sferični oblici predstavljaju disulfidne mostove između lanaca

57

PERSEUS – Istraživanja na području Europskih južnih mora u cilju provođenja zajedničke politike očuvanja morskog okoliša Naručitelj: EU FP7Nacionalni koordinator: Ivona Marasović

U okviru projekta PErSEUS pokušati će se utvrditi međudjelovanje prirodnih utjecaja i antropogenog opterećenja na Sredozemno i Crno more (SES), procjenjujući njihovo zajedničko djelovanje na morski ekosustav. Sukladno ciljevima i načelima Okvirne direktive o morskoj strategiji (MSFD), izraditi će se inovativni i učinkoviti istraživački okvir, temeljen na već poznatim znanstvenim spoznajama. Istodobno će se na području bazena provoditi i nova znanstvena istraživanja, kao i socio-ekonomske analize na obalnom području. Nove bi spoznaje trebale unaprijediti naše razumijevanje kod odabira i primjene odgovarajućih deskriptora i indikatora MFSD. S ciljem da se što bolje procijeni stanje okoliša, razvijat će se i novi istraživački alati i to kombiniranjem monitoring i modeliranja, te poboljšanjem i proširenjem postojećih promatračkih sustava. Posebnu bi pozornost trebalo dati razvoju znanstvene osnove potrebne za bolje razumijevanje prirodnih procesa na razini kopno-more, karakterističnih za poluzatvorene bazene (uloga protoka atmosfera-more i slatkovodnih protoka, prozračivanje bazena, brzina izmjene vodenih masa) i anthropogenih procesa (učinak velikih gradova, razvoja obalnih područja, zagađenja, rekreacijskih aktivnosti, ribarstvo i akvakulturnih aktivnosti), te njihovom djelovanju na ova dva bazena. U pogledu dostizanja dobrog stanja okoliša (GES), stvorit će se okvir za usklađivanje političkih i upravljačkih sustava. Da bi se ispitalo međudjelovanje između antropogenih i prirodnih opterećenja, koristit će se planiranje pogodnog vremenskog okvira i specijalnog cilja. U cilju implementacije MSFD, obavit će se usklađivanje političkog okvira, a što bi trebalo biti izvedivo i realistično. Obavit će se rangiranje u odnosu na osjetljivost morskih sektora/grupa/područja s ciljem da se izrade “management scheme” za upravljanje morskim područjima. U okviru PErSEUS projekta IOr će istraživačkim brodom BIOS DVA organizirat će i međunarodnu ekspediciju po Jadranu u kojoj će pored hrvatskih znanstvenika sudjelovati znanstvenici iz Italije, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Znanstvenici IOr-a će zajedno s talijanskim znanstvenicima u toku ekspedicije provoditi obuku za ostale sudionike ekspedicije, s ciljem zajedničke implementacije MSFD u jadranskim vodama. Pored toga, Hrvatska se preko ovog projekta uključila i u Mediteranski oceanografski promatrački sustav, budući da su u okviru projekta PErSEUS umrežene oceanografske plutače Italije, Španjolske, Francuske, Grčke, Cipra, Izraela, Turske i Bugarske.

Seadatanet-II (Pan-European infrastructure for ocean & marine data management)Naručitelj: EU (FP-7)Voditelj u IOr-u: Vlado Dadić

SeaDataNet je projekt FP7 (2011.-2015.) koji se nastavlja na FP6 (2006.-2011.), u sklopu kojega se razvija operativna Pan-europska infrastruktura za upravljanje, indeksiranje i pristup skupovima podataka i informacija morskog okoliša (npr. fizičke, kemijske, geološke i biološke osobine), te njihovo dugoročno pohranjivanje i čuvanje. Podaci se provjeravaju i upravljaju u distribuiranim centrima podataka koji su međusobno povezani preko SeaDataNet infrastrukture pa im korisnici pristupaju preko integriranog portala: http://www.seadatanet.org. Podatkovni centri su u najvećem broju Nacionalni centri oceanografskih podataka (NODCs) koji su u sastavu oceanografskih istraživačkih instituta uključenih IOC/IODE mrežu. S obzirom da podatci potječu iz različitih izvora nameću se veliki zahtjevi prema osiguravanju kvalitete, uklanjanje duplikata podataka i cjelokupnog koherentnosti integriranog skupa podataka. To se unutar projekta SeaDataNet postiže uspostavljanjem i održavanjem jedinstvenog imenika metapodataka i uslugama za pristup podacima, kao i korištenjem usvojenih standarda za rječnike podataka, formata podataka i metapodataka, te provjere kvalitete označavanje kvalitete podataka.

58

SESAME - Južna europska mora: procjena i modeliranje promjena u ekosustavuNaručitelj: EU FP6Nacionalni koordinator: Ivona Marasović

Osnovni znanstveni ciljevi projekta SESAME su procjena i predviđanje promjena u ekosustavima Sredozemlja i Crnog mora, kao i procjena sposobnosti prilagodbe ovih ekosustava predviđenim promjenama. Sredozemlje i Crno more su promatrani kao međusobno vezani ekosustavi. Procjena promjena u ekosustavu temelji se na utvrđivanju glavnih “regime shifts” (naglašenih neočekivanih promjena u sezonskim, godišnjim ili višegodišnjim ciklusima) u tim ekosustavima tijekom proteklih 50 godina.Za predviđanje odgovora ekosustava na poromjene prouzročene klimatskim i antropogenim utjecajem tijekom narednih 50 godina, koristi se matematičko modeliranje. SESAME također istražuje utjecaj promjena u ekosustavu na bioraznolikost, te na socijalno važne gospodarske grane poput ribarstva i turizma. Ono što predstavlja novost u ovim istraživanjima je uspostavljanje veze između ekonomskih i prirodnihznanosti u cilju studiranja promjena u istočnom i zapadnom Sredozemlju i Crnom moru tijekom proteklih i narednih 50 godina. SESAME projekt potiče i osnažuje međunarodnu suradnju u okviru Sredozemlja i Crnog mora kroz sudjelovanje znanstvenih institucijaiz EU zemalja, pridruženih članica i zemalja kandidata, kao i zemalja izvan EU-a, te različitih međunarodnih organizacija.Znanstveni ciljevi SESAME projekta su:- Procjena promjena u SES ekosustavu u proteklih 50 godina- Procjena sadašnjeg stanja SES ekosustava kroz analizu postojećih i novoprikupljenih podataka i kroz modelske simulacije- Predviđanje promjena u SES ekosustavu korištenjem postojećih i novih spoznaja, u cilju izrade scenarija za odgovor ekosustava na klimatske i antropogene utjecajetijekom narednih 50 godina “regime shifts” kod dugoročnih nizova podataka primarneproizvodnje u srednjem Jadranu.

Towards a meteotsunami warning system along the U.S. coastline (TMEWS)Naručitelj: NOAA/NWS, USAVoditelj: Ivica Vilibić

Sažetak: Meteotsunamiji, ili meteorološki tsunamiji, atmosferski su inducirani morski valovi frekvencija tsunamija koji utječu na obale na destruktivan način na brojnim mjestima u svjetskim oceanima. Ti valovi se ne odnose ni na kakve seizmičke aktivnosti, vulkanske erupcije, podmorska klizišta ili utjecaj meteorita, nego na atmosferske utjecaje, uključujući i atmosferske gravitacijske valove, skok tlaka zraka, prolaz fronte i tropske ciklone. Valovi meteotsunamija uočeni su i povremeno studirani uz američke obale, ali sveobuhvatne i interdisciplinarne studije nisu provedene, osobito ne na izvoru meteotsunamija. Stoga je prvi cilj TMEWS projekta unaprijediti razumijevanje o uzrocima meteotsunamija i pripadajućim svojstvima atmosfere za meteotsunamije u SAD, interakcijama s obalnim vodama i njihovim pojačanjem kada se približavaju i utječu na obalu. Istraživat će se povijesni meteotsunamiji u SAD, kao što je u Daytona Beach FL u 1992. i Booth Bay MA u 2008. analizirajući dostupne atmosferske i oceanografske podatke kao i reproduciranjem događaja atmosferskim i oceanografskim numeričkim modelima. Stečena će se znanja koristiti za procjenu procesa i utvrđivanje parametara i varijabli koje se mogu koristiti za pravovremeno otkrivanje meteotsunamija. Procjenit će se NWS/NOAA sustav promatranja i njegova primjenjivost te predložiti potrebne izmjene kako bi se ispunili zahtjevi za pravovremeno otkrivanje meteotsunamija. Krajnji je cilj projekta TMEWS razviti matricu odlučivanja za meteotsunamije koja će uključivati povezane operativne protokole i procedure i dijagram toka sustava upozorenja na meteotsunami, od detekcije na promatračkoj mreži do izdavanja upozorenja za meteotsunami. Kao dio sveukupnog cilja TMEWS projekta izgradnje učinkovitog sustava upozorenja na meteotsunami, projekt će uključiti različite skupine korisnika (znanstvenike, inženjere, menadžere u obalnom području, itd.) i podizati svijest građana u visokorizičnim područjima za meteotsunami, što će rezultirati povećanjem razine sigurnosti obalnog stanovništva i smanjenjem potencijalne štete na imovini, robama i uslugama uz američke obale.

59

Ishrana školjkaša, kompeticija i predacija - što je u igri?Naručitelj projekta: Jedinstvo uz pomoć znanja (www.ukf.hr), 3A linija projekataVoditelj projekta: Melita Peharda Uljević

U prvoj polovici 2011. godine uspješno je završen Projekt istraživanja ishrane gospodarski važnih školjkaša koji je ukupno trajao 18 mjeseci. Glavni cilj ovog istraživanja bio je odrediti postoji li predacija i kompeticija za izvore hrane između različitih vrsta školjkaša, koji je opseg ovih odnosa i kakav utjecaj imaju na sakupljanje mlađi školjkaša i na proizvodnju u akvakulturi. Provedeno je istraživanje sezonskih promjena u planktonskim zajednicama i analiza sadržaja želudaca nekoliko vrsta školjkaša. Projekt je uključivao istraživanja četiri vrste školjkaša uključujući dagnju (Mytilus galloprovincialis) i kamenicu (Ostrea edulis) iz uzgoja, te kunjku (Arca noae) i dlakavu dagnju (Modiolus barbatus) iz prirodnih populacija i eksperimentalnog uzgoja.

U implementaciji Projekta sudjelovalo je nekoliko laboratorija IOra uključujući Laboratorij za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima, Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša i Laboratorij za fiziku mora. Nadalje, na Projektu su surađivali i znanstvenici iz Instituta ruđer Bošković u rovinju te Sveučilišta u Corku (Irska). rezultati projekta i preporuke za održivu akvakulturu školjkaša prezentirani su u stručnom elaboratu koji je podijeljen dionicima, dok su znanstveni rezultati objavljeni u pet znanstvenih radova publiciranih u časopisima koji su indeksirani u Current Contents bazi, jednom radu u časopisu Acta Adriatica, te su prezentirani na četri međunarodna kongresa.

Procedura ekstrakcije sadržaja želuca: (A) uštrcavanja 70% etanola, (B) mjerenje jedinki prije ekstrakcije želuca, (C) otvaranje ljušture i (D) ekstrakcija želuca pomoću Pasteurove pipete.

60

EMBOS - Razvoj i primjena paneuropskog sustava praćenja bioraznolikosti u morskom okolišuNaručitelj projekta: COST Nacionalni koordinator: Natalia Bojanić

Bioraznolikost u morskom okolišu razlikuje se na širokoj prostornoj i vremenskoj skali i zahtijeva istraživačku strategiju koja se razlikuje od tradicionalnog pristupa. Za istraživanja koja pokrivaju ovakve udaljenosti potrebna je stalna paneuropska mreža promatračkih postaja sa prilagođenom i standardiziranom metodologijom.

Kroz project EMBOS uspostavit će se takva mreža istraživačkih postaja s ciljem procjene dugoročnih promjena u morskoj bioraznolikosti i njihovih mogućih uzroka, uzimajući u obzir prirodne i antropogene različitosti. EMBOS će također proširiti i optimizirati ovaj promatrački sustav, uključujući i nove interdisciplinarne pristupe istraživanjima. Laboratorij za plankton je uključen kroz bazna taksonomska istraživanja mikrofitoplanktona, cilijata i mikrometazoa, te mezozooplanktona, kao i kroz istraživanja utjecaja trofičkih gradijenata na promjene u dinamici i sastavu planktonskih populacija. Dodatno će se istraživati i pojava toksičnih vrsta fitoplanktona i dinamika tintinidnih i kopepodnih populacija.

HyMex (HYdrological cycle in the Mediterranean EXperiment) Naručitelj: Francuska vladaKoordinatori:V. Ducrocq, O. roussot, K. Béranger, I. Braud, A. Chanzy, G. Delrieu, P. Drobinski, C. Estournel, B. Ivančan-Picek, S. Josey, K. Lagouvardos, P. Lionello, M.C. Llasat, W. Ludwig, C. Lutoff, A. Mariotti, A. Montanari, E. richard, r. romero, I. ruin, S. Somot. Nacionalni koordinator: Branka Picek (DHMZ)Voditelji u IOr-u: Branka Grbec i Mira Morović

Sredozemlje ima specifične osobine koje su posljedica fiziografskih uvjeta kao i povijesnog te društvenog razvoja. Ovo područje je gotovo zatvoreno more okruženo urbaniziranim litoralom i planinama iz kojih izviru brojne rijeke. To rezultira mnogim interakcijama i povratnim vezama između procesa u moru, atmosferi i tlu koji igraju važnu ulogu u klimi a znatno utječu i na vrijeme. U području Sredozemlja koncentrirani su glavni prirodni rizici vezani uz hidrološki ciklus, uključujući jaku oborinu i poplave tijekom sezone jeseni, intenzivnu ciklogenezu povezanu s jakim vjetrovima i velikim valovima tijekom zime te toplinske valove i suše uz šumske požare tijekom ljeta. Takve prirodne opasnosti značajno utječu na populaciju koje živi u tom području. Sposobnost da se predvide meteorološki događaju koji imaju jak utjecaj je slaba zbog doprinosa procesa na malenoj skali i njihovih nelinearnih interakcija s procesima većih razmjera. Voda je resurs kritičan za velik dio Sredozemlja. Slatka voda je rijetka i neravnomjerno raspoređena u vremenu i prostoru s nekoliko kratkih razdoblja obilne oborine i dugim sušnim razdobljima. Takva se situacija uz stalno povećanje potrebe za vodom pogoršava s klimatskim promjenama. Područje Sredozemlja doista je prepoznato kao jedno od dvije glavne vruće točke klimatskih promjena, što znači da je klima ovog područja posebno osjetljiva na globalne promjene.

Očekuje se veliki pad prosječne oborine i povećanje varijabilnosti padalina tijekom suhe (tople) sezone, kao i veliki porast temperature. Evolucija klime na Sredozemlju međutim još je uvijek u velikoj mjeri neizvjesna. Ova se regija odlikuje naglim porastom stanovništva i urbanizacije, stavljajući sve veći pritisak na vodne resurse. Potreban je napredak u praćenju i zajedničkom modeliranju sredozemnog klimatskog sustava (atmosfera-tlo-more) kako bi se kvantificirale promjene i bolje predvidio njihov budući razvoj te dale smjernice za razvoj mjera prilagodbe. Ova društvena i znanstvena pitanja motivacija su za HyMeX program (Hydrological cycle in the Mediterranean Experiment, http://www.hymex.org/). Cilj je HyMeX-a bolja kvantifikacija i razumijevanje ciklusa vode u Sredozemlju, s naglaskom na intenzivne događaje. HyMeX predlaže praćenje i povezano modeliranje sustava atmosfera-tlo-more na Sredozemlju, kao i praćenje društvene ranjivosti povezane s vodnim resursima i ekstremnim događajima. Pratit će se varijabilnost sustava od pojedinačnih događaja preko sezonske do višegodišnje skale, i osobine sustava tijekom jednog desetljeća (2010-2020) u kontekstu globalnih promjena.

61

Bioraznolikost i ekologija smeđih alga u istočnom Sredozemnom moruNaručitelj projekta: TOTAL foundationVoditelj projekta: Prof. Christos KatsarosNacionalni koordinator: Vedran Nikolić i Ante Žuljević

Projekt “Brown algal biodiversity and ecology in the Eastern Mediterranean Sea” kojeg financira fundacija TOTAL iznosom od 300,000 eura trajat će četiri godine. Cilj projekta je unaprijediti znanstvene spoznaje o bioraznolikosti alga istočnog Sredozemnog mora i njihovoj ulozi u morskom ekosustavu. Projekt je rezultat međunarodne suradnje. Osim grčkih znanstvenika koji će dati najveći doprinos ostvarenju ciljeva projekta, značajni doprinos dat će znanstvenici iz Hrvatske (Laboratorij za bentos, Institut za oceanografiju i ribarstvo), Cipra, Turske, Izraela, Francuske, Njemačke, Škotske, Japana i SAD-a.

posljedice u okolišu cijelog Jadrana, s dubokim društveno-ekonomskim posljedicama za sve obalne zajednice. Institut u projektu HAZADr sudjeluje kroz nabavku dva visokofrekventna radara i njihovo postavljanje u području srednje Dalmacije s ciljem mjerenja površinskih struja u Hvarskom i Viškom kanalu. radari će imati radne frekvencije 13 MHz da bi omogućili mjerenje površinskih struja na području površine i do 3600 km2. Nakon postavljanja radara na predviđene pozicije stručnjaci Instituta će upravljati njihovim operativnim radom, a izmjerene podatke će provjeravati, analizirati i pohranjivati u posebno razvijeno skladište podataka te ih u stvarnom vremenu dostavljati ostalim sudionicima u projektu preko mrežnog poslužitelja: Http://www.izor.hr/hazadr. Predviđa se da će sustav operativno djelovati i nakon završetka projekta.

HAZADR (Strengthening common reaction capacity to fight sea pollution of oil, toxic and hazardous substances in Adriatic Sea)Naručitelj: EU (IPA)Voditelj u IOr-u: Vlado Dadić

Sažetak: Glavni cilj projekta HAZADr projekta (2012. – 2014.) je uspostavljanje zajedničkog prekograničnog sustava za prevenciju rizika i upravljanje hitnim slučajevima kako bi se očuvao okoliš, te za jačanje zajedničkih kapaciteta za brzo djelovanje u slučaju pojave ekoloških kriza u području Jadranskog mora. Naime, Jadransko more je pod velikim ekološkim pritiskom zbog relativno velike naseljenosti, te koncentracije industrije i drugih gospodarskih aktivnosti, uključujući i pomorski promet. Posebno je značajan prijevoz velikih količina nafte kroz Otrantska vrata do iskrcajnih luka koje su u najvećem broju smještene u sjevernom dijelu Jadrana. S druge strane Jadransko more je relativno malo i zatvoreno, u najvećem dijelu plitko i duboko je uvučeno u europski kontinent pa je u ekološkom smislu vrlo osjetljivo. Naime, zbog njegovih relativno malih dimenzija pojava ekološkog problema u jednoj regiji može lako uzrokovati neposredne i dugoročne

Projekt predviđa pionirsko istraživanje istočno-mediteranske dubokomorske flore koje je vrlo slabo poznata, i to uz pomoć podmornice i daljinski upravljanih ronilica te molekularno-genetička istraživanja koja bi trebala razriješiti taksonomske dvojbe kod klasifikacije nekih svojti alga. Ovaj će projekt omogućiti i procjenu utjecaja klimatskih promjena, onečišćenja i invazivnih svojti na sredozemni ekosustav. Osnovat će se i posebna herbarska zbirka i baza podataka svih sakupljenih svojti alga tijekom trajanja projekta.

Rijetka dubinska alga Laminaria rodriguezii pronađena kod palagruže na 95 m dubine i smeđa alga Dictyota dichotoma sakupljena u Jonskom moru za potrebe izrade herbarske zbirke u sklopu projekta istraživanja smeđih alga.

62

Okvir za prikupljanje podataka u ribarstvu RH - (OPP). Data Collection Framework (DCF)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede rHVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

U okviru projekta višegodišnjeg plana prikupljanja podataka o ribarstvu rH (2012.-2013). godine započelo se s uspostavom programa prikupljanja bioloških podataka za najvažnije metiere u komercijalnom ribolovu rH, a sve u skladu sa DCF (EU regulativama) (EC 199/2008, EC 665/2008, EC 949/2008). Tijekom razrade sheme, dinamike i metodologije uzorkovanja, osim navedenih EU regulacija, korištene su i upute dobivene od međunarodnog tima eksperata angažiranog od Uprave za ribarstvo, a koji je imao zadatak izraditi Nacionalni plan prikupljanja podataka o ribarstvu u republici Hrvatskoj. Imajući u vidu činjenicu da IOr-Split već duži vremenski period sudjeluje u monitoringu ribolova, korištena su i dosada stečena iskustva prilikom određivanja dinamike uzorkovanja i načina prikupljanja podataka. Tijekom 2012. godine započelo se s potpunim prikupljanjem usklađenim prema ranije spomenutim definiranim DCF-om


Osnovni cilj Projekta PELMON-MEDIAS je usklađivanje i procjena sveukupnih resursa potrebnih za potpuno usklađivanje dosadašnjeg nacionalnog projekta eho-monitoringa sitne plave ribe PELMON (2002-2010) s budućim provođenjem ovih istraživanja u skladu s propozicijama definiranim Okvirom za prikupljanje podataka u ribarstvu (OPP, engl. Data Collection Framework, DCF). Pored ovoga, cilj Projekta je bila i izravna procjena stanja obimnosti naselja inćuna (Engraulis encrasicolus) i srdele (Sardina pilchardus) u sjevernom dijelu Jadranskoga mora, neovisno o podacima iz gospodarskog ribolova. Ovaj projekt je provođen tijekom 2011. godine.

SOLEMON Evaluation of stock of common sole (Solea solea) int he northern Adriatic using different fishing gearsNaručitelj: FAO AdriaMedNacionalni koordinator: Nedo Vrgoč

Projekt je započeo 2004. godine i u njega su uključene sljedeće zemlje: Italija, Slovenija i Hrvatska. Cilj projekta je procjena populacije lista u Jadranskom moru, ali i svih ostalih plosnatica. Uzorkovanja se obavljaju jednom godišnje korištenjem rampona na području sjeverno od Jabučke kotline. Uz talijansku obalu prikupljaju se i podaci koji potječu od komercijalnog ribolova. Analize na brodu obuhvaćaju izučavanje kvalitativnog i kvantitativnog sastava lovina rampona (uključivo analizu makrozoobentosa), a za ciljane vrste (list, sve plosnatice i grdobina) istražuje se demografska struktura populacija (dužina, starost, spolna zrelost), te genetska struktura populacije lista. Kroz projekt se radi i godišnja procjena stanja populacije lista u GSA 17 koja se prezentira na GFCM-u. Projekt je predložen STCEF-u radi uvrštavanja u listu obaveznih projekata EU DCF-a.

Terenska istraživanja za potrebe projekta SOLEMON

63

AdriaMed Deep Sea SurveyNaručitelj projekta: FAO AdriaMedVoditelj projekta: Igor Isajlović (nacionalni koordinator)

U sklopu FAO AdriaMed (Food and Agriculture Organisation of the United Nations) regionalnog projekta organizirano je istraživanje najdubljih dijelova Južnojadranske kotline s ciljem prikupljanja ribarstveno-bioloških podataka, opisivanja biološke raznolikosti batijalne faune (Slika 1) te procjene mogućnosti iskorištavanja i mjera zaštite najdubljih dijelova Jadranskog mora. Daljnji ciljevi provedenog istraživanja bili su utvrđivanje najprikladnijih alata i metoda uzorkovanja na velikim dubinama te njihovo usavršavanje.

Na području Južnojadranske kotline odrađene su četiri istraživačke ekspedicije 2008. i 2010 godine tijekom kojih se uzorkovalo posebno modificiranim pridnenim i pelagičnim povlačnim mrežama, parangalima i vršama. Tijekom 2011. i 2012. godine provodila se analiza prikupljenih uzoraka, statistička obrada podataka te pisanje izvještaja.

Duboko-morski organizmi zabilježeni tijekom istraživanja Južnojadranske kotline na dubinama od 1200 m u okviru projekta FAO AdriaMed Deep Sea: A) Dipturus nidarosiensis; B) Notacanthus bonapartei; C) Chaliodus sloani; D) Nemichthys scolopaceus; E) Ancistroteuthis lichtensteini; F) Chiroteuthis veranyi

64

UWTV Survey in Central Adriatic Jabuka PitNaručitelj projekta: FAO AdriaMedVoditelj projekta: Nedo Vrgoč (nacionalni koordinator)

Ovaj projekt je organiziran u okviru FAO AdriaMed projekta sa svrhom uvođenja alternativne metodologije procjene pridnenih resursa, prvenstveno škampa u Jabučkoj kotlini. U istraživanjima sudjeluje IOr (Split, Hrvatska) i CNr (Ankona, Italija). Cilj ovog projekta je načiniti procjene biomase populacije škampa u Jabučkoj kotlini korištenjem podvodne kamere (Slika 2), te usporediti prikupljene podatke s onima koji se dobivaju upotrebom pridnene povlačne mreže koće (kroz projekte MEDITS, FAO AdriaMed Trawl survey, GrUND, DCr i DemMon).

MEDITS (Mediterranean International Bottom Trawl Survey)Naručitelj projekta: Europska komisija i Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstvaVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

Projekt MEDITS predstavlja sustavni i permanentni monitoring stanja pridnenih zajednica u Sredozemnom moru i Jadranu. Projekt je financiran dijelom od strane Europske komisije, a dijelom ga financiraju zemlje sudionice. Do sada su u projekt uključene sljedeće zemlje: Španjolska, Francuska, Italija, Grčka, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Malta i Cipar. rH je projektu MEDITS pristupila 1996. godine. Od 2001. godine MEDITS projekt postaje obavezan projekt za sve zemlje članice EU, a metodologija prikupljanja podataka i njihove analize je unificirana za sve zemlje sudionice. Podaci prikupljeni ovim projektom čine osnovu ocjenjivanje stanja gospodarski najvažnijih vrsta na području Sredozemnog i Jadranskog mora, te za izradu nacionalnih i međunarodnih planova upravljanja pridnenim resursima.

Škamp (Nephrops norvegicus) snimljen podvodnom povlačnom kamerom u svom staništu tijekom UWTV projekta

MED POLNaručitelj projekta: UNEP (United nations Environmental Programme)Voditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

U svrhu zaštite i praćenja stanja morskog okoliša Sredozemlja potaknuta je suradnja između država Sredozemlja i Europske unije odobravanjem Plana djelovanja u Sredozemlju (MAP – Mediteranean Action Plan), koji je dio Programa Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša (United Nation Environmental Programme, UNEP). Program procjene i kontrole zagađenja na sredozemnom području započeo je 1975 godine kao dio Mediteranskog akcijskog plana (MAP) koji je danas u fazi IV (2006-2013). U skladu s Barcelonskom konvencijom (članak 12) sve zemlje članice dužne su provoditi nacionalniprogram praćenja i odrediti osobe odgovorne za praćenje zagađenja. Land-Based Source Protocol (članak 8) propisuje sustavnu procjenu zagađenja u obalnom pojasu s posebnim naglaskom na područja pod utjecajem različitih ljudskih aktivnosti, te procjenu učinkovitosti akcijskog plana, i mjera sadržanih u protokolu na smanjenje utjecaja zagađenja na morski okoliš kao glavne ciljeve programa praćanja.

LME-EAF - Strategic partnership for the Mediterranean Large Marine Ecosystem (Ecosystem approach to fisheries)Naručitelj: FAOVoditelj projekta: Nedo Vrgoč

Svrha projekta je razvoj ljudskih potencijala vezano za „ekosustav- pristup“ u ribarstvu. Kroz radionice, tehničku podršku te obučavanje pojedinačno usmjereno na osoblje i znanstvenike uključene u ribarstvo, projekt stvara pretpostavke za uspostavu strateškog partnerstva između dionika u ribarstvu. Globalni trendovi zahtijevaju pristup koji uključuje istovremenu analizu svih ribarskih alata, svih vrsta te značajki ekosustava te socioekonomskih aspekata ribolova kako bi se stekao cjelovit uvid u kompleksnost problematike ribarstva.

65

Referentni centar za more Naručitelj: Vlada republike Hrvatske/Agencija za zaštitu okolišaVoditelj: Vlado Dadić

Nakon višegodišnje vrlo dobre suradnje s Institutom na izvješćivanju o stanju morskog okoliša, ribarstva i marikulture, i natječaja kojeg je raspisala Agencija za zaštitu okoliša Vlada republike Hrvatske je Odlukom donesenoj na sjednici 15. ožujka 2012. godine imenovala Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita referentnim centrom za more (referentni centar za more) Agencije za zaštitu okoliša (AZO) u razdoblju od 2012. do 2015. godine (Narodne novine 34/12). Navedenom referentni centar za more određen je na temelju članka 123. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine 110/07) sa svrhom pružanja stručne i znanstvene potpore Agenciji za zaštitu okoliša u poslovima prikupljanja i analiziranja podataka o stanju mora i morskog okoliša, ribarstva i marikulture, razvoju i izračunu pokazatelja (uključujući Nacionalnu listu pokazatelja), razvoju i korištenju informacijskog sustava za more (ISM) kao dijela Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) te za potrebe ispunjavanje obveza izvješćivanja o stanju morskog okoliša prema nacionalnim i međunarodnim zahtjevima (posebnim propisima i međunarodnim ugovorima). U skladu Vladine Odluke, referentni centar za more obavlja za Agenciju za zaštitu okoliša sljedeće poslove: prikuplja, objedinjava, analizira i provjerava podatke o praćenju stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture koje provode nadležna tijela i institucije prema posebnim propisima i međunarodnim ugovorima, te sudjeluje u predlaganju i uspostavi mreže praćenja stanja kao i izradi planova za provođenje praćenja stanja;u suradnji s Agencijom za zaštitu okoliša održava i ažurira pokazatelje o stanju morskog okoliša, ribarstva i marikulture, uključujući Nacionalnu listu pokazatelja, i za njih izrađuje analizu trendova te razvija i izrađuje nove pokazatelje;pruža tehničku pomoć vezanu uz provedbu propisa kojima je prenesena, odnosno kojima je dan okvir za provedbu pravne stečevine Europske unije iz područja zaštite morskog okoliša, ribarstva i marikulture te sudjeluje u radu stručnih tijela i radnih skupina Europske agencije za okoliš na pripremi i realizaciji projekata zaštite morskog okoliša;pruža znanstvenu, stručnu i tehničku pomoć kod pripreme, izrade te validacije izvješća i pripremljenih ocjena o stanju morskog okoliša za potrebe izvješćivanja prema posebnim propisima i međunarodnim ugovorima;pruža podršku u razvoju i uspostavi Informacijskog sustava mora, koji je sastavni dio Informacijskog sustava zaštite okoliša, uključujući uspostavu relevantnih baza podataka i georeferenciranih preglednika, uz razvoj tehnologija, te razvija modele, analitičke metode i predviđanja kao alate za podršku razvoja programa praćenja stanja mora, planova i mjera zaštite

morskog okoliša, nacionalnih i regionalnih strategija;sudjeluje u radu stručnih tijela i radnih skupina u okviru Europskog tematskog centra za more i vode za potrebe Europske informacijske promatračke mreže i Europskog informacijskog sustava za vode.referalni centar za more, sukladno Vladinoj odluci, neprekidno osigurava tehničke, kadrovske, materijalne i druge potrebne administrativne uvjete za poslove koje obavlja. referentni centar za more organizacijski se sastoji od užeg administrativnog tima kojeg čine: voditelj, zamjenik voditelja, administrator mrežne baze i stručni suradnik općih poslova, te suradnika iz više hrvatskih institucija koji su zaduženi za unos podataka i njihovu interpretaciju. Administrativni poslovi uključuju koordinaciju i vođenje poslova referentnog centra za more kroz izradu Programa rada referentnog centra za svaku godinu te plan za četverogodišnje razdoblje. Godišnji se programi rada izrađuju uzimajući u obzir obveze iz Odluke Vlade, obveze iz godišnjeg plana rada Agencije za zaštitu okoliša te obveze proizašle iz odgovarajućih nacionalnih propisa i preuzetih međunarodnih obveza u vezi s praćenjem i izvješćivanjem o stanju morskog okoliša koje su u nadležnosti Agencije.To se naročito odnosi na izvješćivanje Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) u okviru Europske informacijske i promatračke mrežu za okoliš (EIONET) i Europskog informacijskog sustava za vode i more (WISE) te na obvezno izvješćivanje Europske komisije (EK). Pri tome su uvažene i smjernice EEA, odnosno njene informacijske i promatračke mreže EIONET, budući da je EEA u cilju osiguranja kakvoće podataka, izvješća i ostalih usluga osnovala odgovarajuće europske tematske centre (ETC- European Topic Centres) koji joj pomažu u ostvarenju godišnjih programa rada. Za ovaj program rada relevantna je suradnja s Europskim tematskim centrom za kopnene, priobalne i morske vode (European Topic centre on Inland, Coastal and Marine waters, ETC ICM).

66

Ovdje treba istaći aktivnost referentnog centra u svrhu ispunjavanja obveza definiranih u MSFD i WFD direktivama kao što su izrada prijedloga podjele Jadranskog mora na 5 područja, razrada deskriptora, pokazatelja i parametara po pojedinim tipovima voda, te popunjavanje DIKE tablica deskriptorima o početnom stanju okoliša, o čemu se više podataka i informacija nalazi se na mrežnoj stranici: Http://www.izor.hr/azo.


U okviru izrade Strategije zaštite morskog okoliša i provedbe Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS (2008/56/EZ) dokument „Početna procjena stanja i opterećenja na morski okoliš hrvatskog dijela Jadrana“ prvi je korak u pripremi programa mjera za postizanje i održavanje dobrog stanja morskog okoliša. Odnosi se na morske vode u područjima pod suverenitetom republike Hrvatske, odnosno u kojima republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju a obuhvaća:- analizu osnovnih svojstava i značajki postojećeg stanja morskog okoliša, odnosno obuhvaća fizikalna i kemijska svojstva, stanišne tipove, biološka svojstva i hidromorfologiju- analizu glavnih opterećenja i utjecaja na stanje okoliša morskih voda, uključujući ljudske djelatnosti

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt PagKonavle)Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Program Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Pag-Konavle) provodi se za potrebe Sektora zaštite voda „Hrvatskih voda” Zagreb, u svrhu dobivanja uvida u stanje kakvoće obalnog mora na području od otoka Paga do Cavtata. Namjena istraživanja je sustavnim praćenjem kakvoće mora utvrditi moguće promjene uzrokovane prirodnim procesima ili antropogenim djelovanjem. Analizama su obuhvaćeni najvažniji pokazatelji stanja kakvoće mora: fizikalne, kemijske i biološke osobine morske vode, karakteristična zagađivala kao i klimatološke osobine područja te dinamika vodenih masa. Posebna se pozornost posvećuje mogućim promjenama u sastavu planktonskih zajednica uzrokovanim utjecajem antropogenih čimbenika u vodama područja urbaniziranih dijelova obale. Laboratorij u sklopu projekta sudjeluje u određivanju prostorne i vremenske raspodjele kemijskih pokazatelja trofičkog stanja (koncentracije kisika, anorganskih i organskih oblika hranjivih soli, pH vrijednosti) priobalnih voda i razine onečišćenja sedimenta i školjkaša opasnim tvarima (teškim metalima, kloriranim ugljikovodicima) na području od Paga do Konavala.


Cilj projekta je izraditi prijedlog plana i programa monitoringa prijelaznih i priobalnih voda prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama, a po prihvaćanju prijedloga programa, započeti implementacijom monitoringa prijelaznih i priobalnih voda, te izraditi nacionalne klasifikacije „ekološkog stanja”. Planirane su dvije faze projekta: (Faza I): u kojoj je na temelju postojećih i raspoloživih podataka i ekspertnih procjena o stanju prijelaznih i priobalnih voda planirana: analiza pritisaka i utjecaja na stanje prijelaznih i priobalnih voda, procjena rizika nepostizanja dobrog stanja i izrada prijedloga plana i programa monitoringa prilagođenog zahtjevima ODV EU. (Faza II) koja uključuje monitoring kemijskog i ekološkog stanja prijelaznih i priobalnih voda, izradu prijedloga nacionalne klasifikacije „ekološkog stanja” i izradu prve ocjene ekološkog i kemijskog stanja prijelaznih i priobalnih voda.

Trofički indeks TRIX na istraženim postajama tijekom 2011. godine

67

Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Program Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini provodi se za potrebe Sektora zaštite voda „Hrvatskih voda” Zagreb, u svrhu određivanja ekološke kakvoće vodnih tijela u području prijelaznih i priobalnih voda jadranskog sliva. Programom se kroz nadzorni monitoring određuje ekološka kakvoća bioloških elemenata kakvoće: - Fitoplankton (uključujući prateće fizikalno kemijske pokazatelje) - Makroalge- Morske cvjetnice (Posidonia oceanica u priobalnim vodama i Cymodocea nodosa u prijelaznim vodama)- Bentoski beskralješnjaci- ribe (samo u prijelaznim vodama), te donosi ocjena ukupnog ekološkog stanja vodnih tijela.U dijelu vodnih tijela prijelaznih i priobalnih voda u kojima je tijekom prethodnog monitoringa ustanovljeno nezadovoljavajuće ekološko stanje, ovim programom je razina monitoringa podignuta s osnovne (nadzorni) na višu razinu (operativni) što uključuje veću frekvenciju monitoringa i veći broj dodatnih pokazatelja. Osim provođenja nadzornog i operativnog monitoringa programom se uspostavljaju osnove za određivanje ekološkog potencijala u vodnim tijelima predloženim kao kandidatima jako promijenjenih vodnih cjelina.

Postaje monitoringa biološkog elementa kakvoće fitoplankton (uključujući prateće fizikalno- kemijske pokazatelje) u okviru projekta „Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini

Terenska istraživanja potrebe indeksa POMI.Terenska istraživanja za potrebe ocjene ekološkog stanja prijelaznih voda metodom CYMOX.

68


Projekt MEDIAS predstavlja znanstveno istraživanje na moru a koje se obavlja s i/b BIOS DVA u okviru nacionalnog Okvira za prikupljanje podataka u ribarstvu (OPP, engl. Data Collection Framework, DCF). Cilj Projekta je izravna procjena stanja obimnosti naselja gospodarski važnih pelagičnih vrsta u Jadranskom moru, tj. inćuna (Engraulis encrasicolus) i srdele (Sardina pilchardus), neovisno o podacima iz gospodarskog ribolova, primjenom hidroakustične metode – eho-monitoring.Akustičko uzorkovanje obuhvaća cjelokupni kontinentski prag teritorijalnog mora i ZErP-a republike Hrvatske i obavlja se duž 30 paralelnih transekata okomitih na obalu koji a protežu se u smjeru 43º - 223º, tj. od obale do središnje crte Jadrana, te nasumično raspoređenih transekata u području unutarnjeg mora. Akustički podatci se prikupljaju kalibriranim znanstvenim ehosonderom SIMrAD EK-60 (38 kHz) u vidu ehograma. Jedinica uzorkovanja ili EDSU (Elementary Distance Sampling Unit) jest nautička milja u okviru koje se analiziraju vrijednosti eho-integrala, tzv. NASC (Nautical Acoustic Scattering Coefficient) u m2/Nm2. Popratno uzorkovanje s ciljem identifikacije ehotragova i prikupljanja uzoraka riba za biološke analize obavlja se pelagijskom koćom.

OPP DemMon - Okvir za prikupljanje podataka u demerzalnom ribolovu Naručitelj: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo Voditelj projekta: Nedo Vrgoč

Projekt je započeo 2012. godini kao nastavak DemMon projekta. Provodi se uzorkovanje komercijalnih lovina na brodovima i iskrcajnim mjestima. Ciljane vrste projekta su oslić, trlja, škamp, i muzgavci. Metodologija je usklađena u potpunosti sa EC-DCF-om. Prikupljeni podaci služe kao znanstvena podloga za ocjenu stanja demersalnih resursa u Jadranskom te predlaganje mjera regulacije ribolova i zaštite obnovljivih pridnenih resursa ribolovnog mora rH.

Ocjena ekološkog stanja vodnih tijela prijelaznih i priobalnih voda tijekom 2011. godine.

Uzorkovanje bentosa u luci Ploče za potrebe projekta Nulto stanje mora.

Projekt: Nulto stanje moraNaručitelj: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Primarna zadaća studije „Nulto stanje mora“ je osigurati osnovu za moguća rana otkrivanja invazivnih vrsta u jadranskim lukama i pravovremeno obavještavanje. U okviru studije je u skladu s CrIMP protokolom određen sastav bioloških zajednica uključujući plankton, nekton (ribe) i bentos te abiotičke parametre i sastav sedimenta u slijedećim lukama: luka Bakar, luka Omišalj, luka raša, riječka luka, luka Split i luka Ploče.

69

Monitoring pelagičkog komercijalnog ribolova (PERIMON)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivredeVoditelj projekta: Vanja Čikeš Keč

Hrvatsku ribolovnu flotu većim dijelom čine plivarice za ulov sitne plave ribe. Ova činjenica kao i to da u ukupnim lovinama rH sitna plava riba sudjeluje s 85,4 % (2009. god.) upućuje na to da su srdela i inćun za ribarstvo rH iznimno gospodarski značajne vrste u Jadranskom moru. Imajući na umu sve navedeno javila se potreba da se o kvalitativnom te kvantitativnom sastavu ulova ovih dviju gospodarski značajnih vrsta sitne plave ribe te stanju njihovih biozaliha dozna što više. Tijekom 2011. godine započinje se monitoringom pelagičkih komercijalnih lovina. Ciljevi monitoringa su: (i) opisati kvalitativni i kvantitativni sastav lovina komercijalnog plivaričarskog ribolova u rH u 2011. godini; (ii) za gospodarski najvažnije vrste komercijalnog ribolova (srdela i inćun) opisati populacijsku strukturu, što uključuje dužinski i maseni sastav populacija; (iii) opisati selektivnost plivarice u smislu ulova neciljanih vrsta i ulova jedinki ispod minimalne lovne dužine; (iv) opisati kvalitativni i kvantitativni sastav prilova u plivaričarskim lovinama; (v) dati kritički osvrt na mjere postojeće zakonske regulacije plivaričarskog ribolova u odnosu na stanje resursa; (vi) opisati trendove kretanja indeksa biomase ciljanih vrsta; (vii) na osnovu svih prikupljenih podataka, dati preporuke za buduće gospodarenje i zaštitu obnovljivih pelagičnih resursa u ribolovnom moru rH.

OPP PERIMON – Okvir za prikupljanje podataka u pelagičkom ribolovu Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivredeVoditelj projekta: Vanja Čikeš Keč

Od 2012. godine u svrhu boljeg usklađivanja s regulativama koje propisuje EU u uredbama vezanim uz DCF (EC 199/2008, EC 665/2008 i EC 949/2008) započelo se uspostavom programa prikupljanja bioloških podataka u ovom tipu ribolova koji je što je moguće više u skladu s EU regulativama. Nadalje, sukladno propisanim EU regulativama kao i uputama danim od međunarodnog ekspertnog tima angažiranog za izradu Nacionalnog plana za prikupljanje podataka u ribarstvu rH od Uprave za ribarstvo određena je shema te dinamika i metodologija uzorkovanja za navedeni tip ribolova kako bi se monitoring provodio u potpunosti usklađeno s propisima definiranim DCF-om.Ciljane vrste za koje se prikupljaju biološki uzorci određene su obzirom na njihovu zastupljenost u ukupnim lovinama u rH (godišnji ulov preko 200 tona), kao i obaveze prikupljanja podataka za pojedine stockove prema DCF-u (grupe G1 prema EC 949/2008). Tijekom 2012. godine u sklopu ovog monitoringa ciljane vrste su inćun (Engraulis encrasicolus) i srdela (Sardina pilchardus).

Područje eho-monitoringa s položajem transekata duž kojih se obavlja hidroakustičko uzorkovanje.

Ehogram plove sitne plave ribe.

70

Uzorci srdele i inćuna u svrhu ovog monitoringa prikupljaju se iz komercijalnih lovina plivarice. Jedan dio uzorkovanja ovih dviju ciljanih vrsta vrši se direktno na plivarici odnosno na moru, dok drugi dio uzoraka potječe s mjesta iskrcaja. Nakon otkupa od ribara, uzorci lovina se analiziraju u laboratoriju. Bilježe se totalna dužina i masa tijela. Pri obradi podataka jedinke se razvrstavaju u polucentimetarske razrede i svode na donju granicu dužinskih razreda. Odnos dužine i mase tijela jedinki se analizira na reprezentativnim uzorcima lovina, te se određuje alometrijski odnos između totalne dužine i mase. Starost se određuje putem otolita. Putem navedenog (uzorakovanje na moru i uzorkovanje na iskrcajnom mjestu) prikupljaju se biološki podaci koji su propisani u DCF-u: (i) podaci vezani uz metiere („metier-related variables“), (ii) podaci vezani uz promatrane stockove („stock-related variables“), (iii) transverzalni podaci („transversal variables“) koje je moguće prikupiti na brodovima.

TUNE-CPUE: Analiza podataka o ribolovnim aktivnostima tunolovaca plivaričara i njihove učinkovitosti u lovu plavoperajne tune u Jadranskome moru (CPUE)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo Voditelj projekta: Vjekoslav Tičina

Cilj i zadatak ovog Projekta je procjena ribolovnih mogućnosti brodova (CPU) koji pomoću plivarice tunolovke sudjeluju u tunolovu na području istočnog dijela Jardanskog mora, te s obzirom na njihov uloženi ribolovni napor (CPUE).

Definiranje prostornog i vremenskog razdoblja mriješćenja srdele i inćunaNaručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivredeVoditelj projekta: Barbara Zorica

Usprkos dugogodišnjim istraživanjima ekosustava Jadranskog mora, te činjenici da su srdela i inćun široko rasprostranjene na području čitavog Jadranskog mora o njihovoj ekologiji mriješćenja, točnije položaju i vremenu mriješćenja još uvijek ima nedovoljno podataka. Stoga se nužno nametnula potreba za intenzivnijim angažmanom s ciljem odgovora na ovu problematiku.Svrha i cilj projekta je utvrditi razdoblje mriješćenja srdele i inćuna, dužine pri kojoj navedene populacije dostižu prvu spolnu zrelost kao i odnos spolova. Poznavanje stvarnog vremena i prostora mriješćenja omogućilo bi bolju prostornu i vremensku regulaciju ribolova plivaricom za ulov sitne plave ribe. Ujedno bi se postavili temelji za pravilnije gospodarenje odnosno primjereniju zaštitu promatranih ribljih stokova.

DemMon - Procjena rasprostranjenosti i obimnosti demerzalnih vrsta riba i ostalih organizama u Jadranskom moru Naručitelj: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo Voditelj projekta: Nedo Vrgoč

Počevši od 2002. godine, djelatnici Laboratorija su uspostavili permanentni monitoring pridnenog koćarskog ribolova s ciljem opisivanja recentnog stanja ovog tipa ribolova i davanja preporuka za uspostavu dugoročno održivog gospodarenja. Pridneni monitoring obuhvaća prikupljanje ribarstvenih, bioloških i socio-ekonomskih podataka o koćarskom ribolovu u rH. Uzorkovanja se obavljaju na komercijalnim ribolovnim plovilima u cijelom ribolovnom moru rH, te na najvažnijim iskrcajnim mjestima. Prikupljeni podaci služe kao znanstvena podloga za predlaganje mjera regulacije ribolova i zaštite obnovljivih pridnenih resursa ribolovnog mora rH. Ovaj projekt je provođen tijekom 2011. godine.

Praćenje ribolova i uzgoja tunaNaručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Leon Grubišić

Projekt Monitoringa uzgoja tune, koji se zadnjih godina preoblikovan u projekt Praćenja ribolova i uzgoja tuna u kontinuitetu se provodi od 2005. godine. Kroz proteklo razdoblje Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita je kroz predmetni projekt prikupljao podatke o ribolovu i uzgoju tuna vodeći se zahtjevima i preporukama Međunarodne organizacije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) i važećim propisima republike Hrvatske. Stoga sukladno preporukama ICCAT-a (rec 06-07 i 10-04) i EU propisima (EC COUNCIL rEGULATION (EC) No 1559/2007 of 17 December 2007 establishing a multi-annual recovery plan for bluefin tuna in the Eastern Atlantic and Mediterranean and amending regulation (EC) No 520/2007), te temeljem Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone) (NN 26/11 i 29/11) i kroz tekuću 2012. godinu potrebno je provoditi trajni znanstveno utemeljen monitoring uzgoja i ribolova tuna. Praćenjem ribolova i uzgoja tuna prikupljeni podaci i procjene bit će tijekom trajanja monitoringa sistematizirani i evidentirani za svako uzgajalište. Prikupljene, analizirane i ažurirane podatke o uzgoju koji se šalju prema ICCAT-u verificira Uprava ribarstva. Na ovakav način prikupljeni podaci omogućuju uvid u stanje marikulturne proizvodnje tuna i rješavanja statistike izlova kvote odobrene od strane ICCAT-a, uvezenih živih tuna, te količine izlovljene tune nakon uzgojnog ciklusa.

71

Interakcija tuna sa plivaričarskim lovom sitne plave ribe Naručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Ivan Katavić

Zadatak predmetnog istraživačkog projekta je praćenje ponašanja i predacije tuna u interakciji s plivaričarskim lovom sitne plave ribe i procjena izravnih i neizravnih šteta s osnove saniranja oštećenja na ribolovnim alatima i ometanja ribolovnih operacija. Izravnom metodom ehodetekcije se izvan sezone plivaričarskog tunolova sustavno prikupljaju podaci o njihovom prisutstvu i agregiranosti tijekom lova sitne plave ribe u različitim područjima istočnog dijela Jadrana. Podaci se prikupljaju i provođenjem anketa među ribarima plivaričarima o neželjenim ulovima tuna, njihovoj pecaturi i pričinjenim izravnim i neizravnim štetama poslije obavljenih ribolovnih operacija na sitnu plavu ribu.

Korištenje stereoskopske kamere u procjeni tuna namijenjenih uzgojuNaručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Leon Grubišić

Projekt ima za cilj optimizirati metodu korištenja stereoskopske kamere s pripadajućim analitičkim programskim paketom za potrebe procjene broja i pojedinačne mase tuna ulovljenih plivaricom, a predviđenih za daljni kavezni uzgoj. Za potrebe predmetnog projekta koji ima za cilj procjenu veličine živih tuna neinvazivnom metodom bit će korištena stereoskopska kamera proizvođača AQ1 SYSTEMS. Stereoskopska kamera AQ100 za mjerenje i brojanje ribe inovativan je pristup neinvazivnog, a ipak brzog uzorkovanja veličine riba i drugih morskih organizama

MikroTuna – novi dijagnostički alat za monitoring bolesti na tunogojilištimaNaručitelj projekta: Poslovno inovacijski centar Hrvatske BICrOVoditelj projekta: Ivona Mladineo

Gubici koji nastaju u akvakulturi uzrokovani bolestima i okolišnim stresom procjenjuju se na milijune dolara godišnje, a samo liječenje je najčešće osnovano tek na zooprofilaktičkim principima. Liječenje je rijetko korisno kada se bolest manifestira kao klinički uočljiva, što izuzetno utječe na ekonomski trenutak u farmskoj proizvodnji. Budući da izvoz kavezno uzgojene plavoperajne tune doprinosi 50% ukupnog izvoza ribe r. Hrvatske (~60.000.000,00 USD), potrebno je osigurati optimalne čimbenike za njen nesmetan kavezni uzgoj, koji u tim intenzivnim okolnostima često bude ugrožen naglim i ekonomski štetnim pojavama bolesti. Cilj MikroTune je izrada osjetljivog i novog dijagnostičkog alata - DNA mikročipa, koji je u stanju signalizirati rani odgovor ribe na djelovanje patogena u njihovoj pretkliničkoj fazi, što u konačnici omogućava brzo djelovanje uzgajivača koje bi ublažilo ili u potpunosti uklonilo uzrok bolesti iz uzgoja prije ugibanja ribe. Iako se tehnologija mikročipova učestalo koristi u medicinskim istraživanjima, inovativnost MikroTune je aplikacija te tehnologije u akvakulturi, i to uzgoju tune kao najprofitabilnije grane danas. rani monitoring bolesti primjenom MikroTune na tunogojilištima ima svrhu poboljšanja uvjeta kaveznog uzgoja tune, što će se neposredno reflektirati na održiviju i povećanu, a time i profitabilniju proizvodnju.

72

Izvješće o hidrografskim i kemijskim značajkama morskog okoliša u širem području uvale Dugovača (naselje Drage, općina Pakoštane)Naručitelj: Općina PakoštaneVoditelj: Grozdan Kušpilić

U svrhu izgradnje luke za javni promet i luke posebne namjene u naselju Drage, općina Pakoštane, napravljena je procjena stanja hidrografskih i kemijskih značajki morskog okoliša. Provedeno je mjerenje osnovnih hidrografskih svojstava morske vode (prozirnost i termohalina svojstva), te kemijskih parametara (otopljeni kisik i hranjive soli) kroz dva uzorkovanja tijekom ljetnog i zimskog razdoblja. Osim istraživanja stanja vodenog stupca u površinskom sloju sedimenta je provedeno i mjerenje udjela teških metala.

STUDIJE INSTITUTA

73

Monitoring morskog okoliša na području uzgajališta tuna u uvali Grška, otok Brač tijekom razdoblja 2011-2012Naručitelj monitoringa: Sardina d.o.o.Voditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Monitoring procjene utjecaja uzgajališta tuna na morski okoliš područja uvale Grška na otoku Braču uspostavljen je 2003. godine, a provodio se i u razdoblju od 2011. do 2012. godine. Uzorkovanja morske vode i sedimenta su izvršena na dvije postaje u području uzgajališta u Uvali Grška kao i na referentnoj postaji u uvali Kruščica. Tijekom monitoringa se određivalo stanje fizikalno-kemijskih parametara iz vodenog stupca (temperatura, salinitet, otopljeni kisik i hranjive soli) i sedimenta (redoks-potencijal, maseni udjeli organskog ugljika, ukupnog dušika i fosfora). Biološke značajke područja praćene su ispitivanjem sastava i biomase fitoplanktonske zajednice kao i stanja bentoskih zajednica.

Određivanje genetske strukture izvornih prirodnih populacija vrsta od interesa za športsko - rekreacijski ribolov i marikulturu duž istočne obale Jadrana (gof, zubatac, lubina i komarča) Naručitelj projekta: Hrvatski savez za športski ribolov na moruVoditelj projekta: Ivan Katavić

Tijekom zadnjih desetljeća ulov ekonomski važnih ribljih vrsta je u značajnom opadanju. Gof, zubatac, lubin i komarča, prepoznati kao izvrsni kandidati u marikulturi, imaju ključnu ulogu u ulovu kako za gospodarske tako i za sportsko-rekreativne ribolovce. Međutim, intenzivan ribolov uzrokuje opadanje prirodnih populacija u okolišu što posredno utječe na izvornost genetske raznolikosti vrsta. Mogući ishodi novonastale situacije odnose se na smanjenje interpopulacijskog i intrapopulacijskog polimorfizma, mutacija, hibridizacija te povećano izražavanje recesivnih alela što u konačnici utječe na smanjenu sposobnost preživljavanja vrsta. Stoga je nužno poznavanje izvornih genetskih struktura komercijalno važnih autohtonih vrsta sa ciljem očuvanja lokalne bioraznolikosti te pružanjem osnova za praćenje potencijalne genetske ‘erozije’ kao rezultat intenzivne eksploatacije.

Uzorkovanje sedimenta i istraživanje redox potencijala za potrebe monitoringa uzgajališta tuna.

Mjerenje morskih struja u uvali Dugovača (naselje Drage, općina Pakoštane) (2011.)Naručitelj: Općina PakoštaneVoditelj: Vlado Dadić

Sažetak: Prema urbanističkom planu općine Pakoštane u uvali Dugovača, naselje Drage namjerava se graditi više infrastrukturnih objekata među kojima su pristanišna luka, privezišta za lokalno stanovništvo i iznajmljivanje, te urediti plaža u njenom istočnom dijelu. Zbog toga je bilo potrebno između ostaloga istražiti dinamičkih svojstava u širem području uvale (struje i razina mora) koja bi poslužila kao podloga za procjenu mogućeg negativnog utjecaja planiranih objekata na morsku okoliš. Struje su mjerene tijekom ljeta koje je s ekološkog gledišta najnepovoljnije razdoblje, te tijekom zimskog razdoblja kada je utjecaj dinamičkih pojava na infrastrukturne objekte u moru najjači.

74


Svrha je poduzetih istraživanja dobivanje uvida u stanje kakvoće mora na području Bračkog kanala u blizini podmorskog ispusta, kako bi se mogao pratiti i procijeniti mogući utjecaj podmorskog ispusta kanalizacijskog sustava Stobreč na okoliš. Istraživanjima su obuhvaćeni najvažniji pokazatelji stanja kakvoće mora: Fizikalne osobine atmosfere i mora, kemijske osobine područja, biološke osobine područja, morski sediment i karakteristična zagađivala.

Studija utjecaja na okoliš „Hotelsko-apartmansko naselje s privezištem „Vela Borovica“, općina MarinaNaručitelj: Vela Borovica koncern d.o.o.Izrađivači: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu (kopneni dio), Institut za oceanografiju i ribarstvo (morski dio)Voditelj (morski dio): Mladen Šolić

U okviru ove Studije o utjecaju na okoliš analizirane su fizikalne, kemijske i biološke značajke šireg područja na kojem je predviđen zahvat, dat je pregled mogućih utjecaja zahvata na šire područje, te mjere za izbjegavanje i/ili ublažabanje tih utjecaja.

Izvješće o pokazateljima stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture za 2010. i 2011. godinu Naručitelj: Agencija za zaštitu okolišaVoditelj: Vlado Dadić

Sažetak: U sklopu devetogodišnje suradnje s Agencijom za zaštitu okoliša Institut je redovito izrađivao godišnja izvješća o pokazateljima stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture u hrvatskom dijelu Jadrana te dostavio podatke o osnovnom setu pokazatelja (EIONET tablice) Europskoj agenciji za zaštitu okoliša. Tako je u protekle dvije godini slijedno izradio i dostavio Agenciji za zaštitu okoliša izvješće za 2010. i 2011. godinu. Završno godišnje izvješće je automatski izrađeno iz ulaznih podataka i tekstualnog godišnjeg izvješća o stanju pojedinog aktivnog pokazatelja za tekuću godinu. Skladište podataka je izrađeno u mrežnom okolišu kako bi se omogućio unos podataka i izrada izvješća sa svakog računala spojenog na Internet, što je vrlo važno zbog toga što su u izradi godišnjih izvješća sudjelovali suradnici iz Splita, Zagreba, rijeke i rovinja. Zbirno izvješće za 2010. godinu je izrađeno na osnovu pojedinačnog izvješća o stanju 31 pokazatelja, a izvješće za 2011. godinu na osnovu stanja 35 pokazatelja. U izradi izvješća sudjelovalo je 19 stručnjaka iz Instituta i 9 suradnika iz drugih hrvatskih institucija.

Istraživanje fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva mora u širem području uvale Smrka (otok Brač) (2012.)Naručitelj: Općina NerežišćeVoditelj: Vlado Dadić

Sažetak: Za potrebe općine Nerežišće obavljena su istraživanja fizikalnih, kemijskih i bioloških osobina mora u širem prostoru uvale Smrka u sklopu izrade Studije utjecaja na okoliš luke nautičkog turizma koja se planira izgraditi u ovoj uvali. Da bi se mogao dati odgovor na mogući utjecaj planiranih objekata na morsku okoliš, između ostaloga potrebno je poznavati i dinamičke, kemijske i biološke osobine u akvatoriju šireg područja uvale Smrka uključujući i kanalne vode između otoka Hvara i Brača. Obzirom da su prethodna istraživanja u širem području uvale Smrka pokazala da su ekološki uvjeti tijekom zimskog razdoblja povoljni u sklopu izrade podloge SUO istražene su fizikalne, kemijske i biološke osobine šireg područja uvale Smrke tijekom ljetnog razdoblja koje je ekološki i najnepovoljnije. Istraživanja su pokazala da je sadašnje ekološko stanje uvale Smrka dobro.

Analiza utjecaja skladišta naftnih derivata i balastnih voda na morski okoliš i žive resurse Kaštelanskog zaljevaNaručitelj: HANDAVoditelj projekta: Ivona Marasović

U okviru ove Studije obavljena je procjena mogućeg utjecaj balastnih voda i naftnih derivata na područje Vranjičkog bazena (uže područje obuhvata) i na područje Kaštelanskog zaljeva (šire područje obuhvata). Procjena je obavljena temeljem analize dugogodišnjih nizova fizikalnih, kemijskih i bioloških podataka, uz pomoć hidrodinamičkog modela strujanja na području obuhvata.

Terenska istraživanja na području uvale Smrka.

75

Institut za oceanografiju i ribarstvo aktivno je uključen u organiziranje i/ili izvođenje sveučilišnih studijskih programa preddiplomske, diplomske i poslijediplomske razine:

1. Preddiplomski sveučilišni studijski programi:

1.1. BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MOrA1.2. MOrSKO rIBArSTVO

Organizator studijskih programa: Sveučilišni studijski centar za studije mora Sveučilišta u SplituIzvođači studijskih programa: Sveučilište u Splitu, Institut za oceanografiju i ribarstvo

2. Diplomski sveučilišni studijski programi:

2.1. BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MOrA 2.2. MOrSKO rIBArSTVO

Organizator studijskih programa: Sveučilišni studijski centar za studije mora Sveučilišta u SplituIzvođači studijskih programa: Sveučilište u Splitu, Institut za oceanografiju i ribarstvo

3. Poslijediplomski sveučilišni studijski programi:

3.1. MEĐUSVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PrIMIJENJENE ZNANOSTI O MOrU

Organizatori i izvođači studijskog programa: Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Institut za oceanografiju i ribarstvo

3.2. INTErDISCIPLINArNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ OCEANOLOGIJE

Zajedničko izvođenje studijskog programa: - Prirodoslovno.matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut ruđer Bošković – rovinj/Zagreb, Institut za oceanografiju i ribarstvo - Split, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

Za detaljnije informacije o studiju Oceanologije vidi: http://geol.gfz.hr/poslijediplomski/doktorski_studij.htm

Nastavna djelatnost institutaOPISI STUDIJSKIH PrOGrAMA:

Preddiplomski studijBIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA

Kroz program studija Biologija i ekologija mora obrazuju se stručnjaci za rad na području biološke oceanografije, koja uključuje široki raspon bioloških istraživanja od raznolikosti morskih organizama do njihovog rasprostranjenja, značajki, međusobnog odnosa i interakcija s morskim okolišem. Zbog sve prisutnijeg problema odlaganja velikog broja štetnih i opasnih tvari u more, te neracionalnog korištenja morskih bogatstava, posebna pozornost ovim studijem pridaje se zaštiti ugroženih vrsta i ekološki ugroženih područja. Za razumijevanje čitavog niza bioloških procesa u moru, neophodno je dobro poznavanje funkcioniranja cjelokupnog ekosustava mora, zbog čega je potreban izuzetno visoki stupanj multidisciplinarnosti, a što se programom ovog studija postiže.

Studij Biologije i ekologije mora, koji se organizira na Sveučilišnom studijskom centru za studije mora Sveučilišta u Splitu izvodi se kao preddiplomski i diplomski studij.

Nastava na preddiplomskom studiju Biologija i ekologija mora traje tri godine, odnosno 6 semestara i na njemu se stječe najmanje 180 ECTS. Završetkom ovog sveučilišnog preddiplomskog studija stječe se akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije i ekologije mora.

Voditeljica studija:

Dr.sc. Sanja Matić Skoko, izvanredni profesor Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Šetalište I. Meštrovića 63.E-mail: [email protected]: 385 21 408-030; Fax: 385 21 358-650

76

Diplomski studij BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA

Diplomski studij Biologija i ekologija mora je po svom sadržaju izrazito multidisciplinaran. Na ovom se studiju na temelju znanja iz prirodnih znanosti nadograđuju znanja iz specifičnih područja vezanih za problematiku biologije, ekologije i zaštite mora. Interakcije sadržaja studijskih predmeta sa suvremenim znanstvenim spoznajama, koje su uspostavljene već na preddiplomskoj razini, na diplomskom studiju postaju još snažnije i na taj način predstavlja njegov logičan nastavak na višoj razini obrazovanja. Završetkom ovog sveučilišnog diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra biologije i ekologije mora. Voditelj studija:Dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesorInstitut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Šetalište I. Meštrovića 63.E-mail: [email protected]: 385 21 408-006; Fax: 385 21 358-650;

Preddiplomski studijMORSKO RIBARSTVO

Za pravilno i odgovorno gospodarenje i zaštitu obnovljivih bogatstava mora, razvoj i odvijanje djelatnosti ribolova, uzgoja, očuvanja, prerade i prometa ribe i drugih morskih organizama nužno je obrazovati kadrove koji su potrebni za uspješno odvijanje djelatnosti morskog ribarstva. Ti se kadrovi školuju na studiju Morsko ribarstvo, koji je jedini studij u nas koji obrazuje visokostručne kadrove za rad na području morskog ribarstva.

Kako morsko ribarstvo, kao teoretska i primijenjena znanstvena disciplina, obuhvaća metode i djelatnost ulova, uzgoja, prerade i prometa ribe i drugih morskih organizama te metode i djelatnost gospodarenja, zaštite i iskorištavanja živih bogatstava mora, to i preddiplomski studij Morsko ribarstvo, koji obrazuje visokostručne kadrove za rad na tom području, obuhvaća problematiku iz biologije mora i ribarstvene biologije, iskorištavanja, gospodarenja i zaštite obnovljivih bogatstava mora, iskorištavanja ribolovnih alata, ribarskih brodova i ribarskih luka, uzgoja ribe i drugih morskih organizama, tehnologije prerade i očuvanja od kvarenja proizvoda mora, prometa ribe i drugih morskih organizama te ekonomike i organizacije morskog ribarstva. Kako su kadrovi koji se školuju na ovom sveučilišnom studiju rijetki ne samo u nas nego i u europskim razmjerima, zasigurno će imati sve zapaženiju ulogu u upravnim tijelima koji se bave problematikom morskog ribarstva, u gospodarskim i obrtničkim komorama, u inspekcijskim službama na poslovima ribarske inspekcije, te u tvrtkama koje se bave ulovom, uzgojem, preradom i prometom ribe i drugih morskih organizama, njihovog očuvanja od kvarenja te gospodarenja i zaštite živih bogatstava mora.

Potrebe za tim stručnim kadrovima će doći još više do izražaja organiziranjem obalne straže, ali i pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji, jer su studiji koji obrazuju kadrove za potrebe morskog ribarstva rijetki. Studij Morskog ribarstva, koji se organizira na Sveučilišnom studijskom centru za studije mora Sveučilišta u Splitu izvodi se kao preddiplomski i diplomski studij.

Nastava na preddiplomskom studiju Morsko ribarstvo traje tri godine, odnosno 6 semestara i na njemu se stječe najmanje 180 ECTS. Završetkom ovog sveučilišnog preddiplomskog studija se stječe akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) morskog ribarstva. Voditeljica studija:Dr.sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesorInstitut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Šetalište I. Meštrovića 63.E-mail: [email protected]: 385 21 408-047; Fax: 385 21 358-650;

Informacije za buduće studente (klikom do informacija vezanih za uvjete upisa, razredbene postupke itd)

Diplomski studij MORSKO RIBARSTVO

Diplomski studij Morsko ribarstvo omogućava stručno i znanstveno produbljenje znanja stečenih na preddiplomskom studiju te na taj način predstavlja njegov logičan nastavak na višoj razini obrazovanja. Studij je multidisciplinaran na kojem se na temelju znanja iz biotehničkih i prirodnih znanosti nadograđuju znanja iz specifičnih područja vezanih za problematiku morskog ribarstva, marikulture, gospodarenja živih bogatstava mora i korištenja proizvoda morskog ribarstva. Završetkom ovog sveučilišnog preddiplomskog studija se stječe akademski naziv magistar/magistra // inženjer/inženjerka morskog ribarstva.

Voditelj studija:Dr. sc. Ivan Jardas, redoviti profesor,Sveučilište u Splitu, Sveučilišni studijski centar za studije mora,Split, Livanjska 5/IIIE - mail: [email protected]: 385 21 558-253; Fax: 385 21 558-257

77

MEĐUSVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PRIMIJENJENE ZNANOSTI O MORU

Općenito o studiju:

Jadransko more je za Hrvatsku od neprocjenjive gospodarske važnosti, ali isto tako i ne manje važnosti za njeno povijesno, socijalno i kulturno nasljeđe. Povezanost s morem trajno pridonosi kvaliteti našeg života i našem identitetu. Površina mora nad kojom republika Hrvatska ostvaruje puni suverenitet (teritorijalno more) i suverena prava (isključivi gospodarski pojas) približno je jednaka njenoj kopnenoj površini. Znatan udio u osiguranju materijalnih dobara proizlazi upravo iz maritimne djelatnosti i usluga vezanih za more, međutim potencijali su znatno veći od današnjeg korištenja istih. Naime, široki je raspon prioriteta i mogućnosti korištenja morskog okoliša, njegovih živih i neživih bogatstava, posebice u dijelu njegovih neistraženih i neiskorištenih potencijala, podjednako obnovljivih i neobnovljivih.Da bi se na razuman i dugoročno održivi način mogli koristiti nesumnjivi potencijali mora i podmorja, te njegova živa bogatstva, potrebno je poznavati okoliš, njegovo podmorje, posebice funkcioniranje morskog ekosustava. Samo znanost može pokrenuti razvoj i omogućiti praktičnu primjenu saznanja kako iz područja društvenih, tako i iz područja prirodnih i biotehničkih znanosti o moru, a u svrhu korištenja novijih i boljih rješenja u gospodarske svrhe. U tu svrhu su potrebni visokoobrazovani stručnjaci koji će u najtješnjem doticaju s europskom i svjetskom znanošću tražiti najbolja rješenja za istraživanje i racionalno korištenje bogatstava mora, omogućiti razumno gospodarenje živim bogatstvima mora, usmjeravati regionalni razvoj kroz sveobuhvatno planiranje i usklađivanje interesa i potreba različitih korisnika u prostoru (turizam, transport, marikultura, ribolov i dr.).Neke od navedenih aktivnosti nisu u suglasju i jedna drugoj mogu štetiti. Zbog toga su za razvoj jedne zemlje potrebni stručnjaci koji će znati iskorištavati more na održiv način na dobrobit njenog stanovništva i morskih ekosustava. Taj se zadatak može ostvariti kroz sustavno obrazovanje koje ima sljedeće temeljne ciljeve: (1) steći osnovna znanja o društvenim znanostima o moru kako bi se legislativa pravilno donosila i primijenjivala; (2) biti u mogućnosti predviđati promjene u morskim ekosustavima kao odgovor na različite utjecaje; (3) kontrolirano i održivo iskorištavati morska bogatstva, te (4) razvijati biotehnološke procese iskorištavanja potencijalno obnovljivih bogatstava mora.Poslijediplomski sveučilišni studij Primijenjene znanosti o moru je po svom sadržaju izrazito multidisciplinaran, jer se na temeljna znanja iz prirodnih znanosti, posebice biološke, kemijske i fizičke oceanografije, zatim biotehničkih znanosti o moru nadograđuju znanja iz specifičnih područja neophodnih za osmišljavanje pravilnog (ili održivog) gospodarenja i zaštite Jadranskog mora.Studij je organiziran na razini najnovijih znanstvenih

spoznaja i na njima utemeljenih vještina u suradnji sa znanstvenim institucijama koje se upravo bave istraživanjem mora, a to su Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, što pruža velike mogućnosti i za praktičnu izobrazbu ovakvih kadrova. I znanstveni programi navedenih institucija omogućavaju uključivanje studenata u područja znanstvenog rada koja su upravo temelji za primijenjene znanosti o moru.

Trajanje studija: Poslijediplomski studij Primijenjene znanosti o moru traje tri godine, odnosno 6 semestra i na njemu se stječe najmanje 180 ECTS.

Akademski naziv: Završetkom ovog sveučilišnog poslijediplomskog studija se stječe akademski naziv doktor/doktorica znanosti (dr. sc. ) iz područja prirodnih znanosti, znanstvenog polja interdisciplinarne prirodne znanosti, grana znanost o moru.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija: 1. Iskustva stečena kroz sudjelovanja u znanstvenim projektima u znanstvenim institucijama i sastavnicama sveučilišta, 2. Znanje stečeno iz određene grane znanosti o moru, ovisno o interesima studenta,3. Interdisciplinarno znanje i vještine koji omogućava kritičku analizu i kreativno nalaženje riješenja za potrebe integralnog upravljanja morem i priobaljem, 4. razvijanje biotehnoloških procesa iskorištavanja potencijalno obnovljivih bogatstava mora,5. Sposobnost primjene specifičnih znanja u praksi,6. Sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima za rješavanje određenih problema u okviru zaštite i upravljanja morem i priobaljem.

Voditeljica studija:Dr sc. Nada Krstulović, redoviti profesor,Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Šetalište I. Meštrovića 63.E-mail: [email protected]: 385 21 408-006; Fax: 385 21 358-650;

institut za oceanografiju i...

Documents