NTEGRIRANA ZATITA BILJA

NTEGRIRANA ZATITA BILJAProvoenje mjera zatite bilja se namee kao neminovnost u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, a sve s ciljem ouvanja postignutih prinosa. Tijekom proteklih 100 godina intenzivnauporaba kemijskih sredstava za zatitu bilja dovela je do pojave brojnih neoekivanih problema od kojih svakako treba izdvojiti optereenje okolia ostacima sredstava za zatitu bilja,poremetnje u ravnotei izmeu organizama, te pojavu rezistentnosti tetoinja na sredstva koja se koriste za njihovo suzbijanje. Upravo zbog tog razloga porasla je svijest proizvoaa inastojanja da se suzbijanje tetnika provodi na nain koji najmanje ugroava okoli, a da mjere koje se poduzimaju budu uinkovite i isplative. Veina strunjaka danas se slae da je budunostzatite bilja u integriranoj zatiti bilja. Integrirana zatita bilja podrazumijeva paljivu uporabu svih raspoloivih mjera zatite od tetoinja uz postupno uvoenje onih mjera koje spreavaju rast populcije tetnika i odravaju uporabu sredstava za zatitu bilja i drugih mjera na razini ekonomske opravdanosti i smanjuju ili minimiziraju rizik za zdravlje ovjeka i okoli. Integrirana zatita bilja istie uzgoj zdravih usjeva sa to manje uplitanja u agro-ekosustav i potie razvoj prirodnih mehanizama suzbijanja tetnika (FAO, 2002.). Integrirana zatita koristi se svim pozitivnim imbenicima agro-ekosistema. Ako agrotehnike mjere nisu dovoljne za odravanje tetnika ispod kritinog broja pristupa se biolokoj, biotehnikoj, te samo u krajnjoj nudi i kemijskoj zatiti. Agrotehnike mjere moraju osigurati zdravi razvoj biljke, populaciju tetnika drati ispod kritinog broja, uvati prirodne neprijatelje, smanjiti rizik pojave rezistentnosti, smanjiti primjenu pesticida, te smanjiti opasnost za osobe koje rade s pesticidima kao i za okoli.

Integrirana zatita bilja, dakle, podrazumijeva primjenu kemijskih metoda suzbijanja samo u sluajevima kada su iscrpljene sve druge mogunosti sprjeavanja porasta brojnosti tetnikaiznad pragova odluke. Bit integrirane zatite bilja je da se njome postiu visoki prinosi visokokvalitetnih proizvoda uz manje koritenje sredstava za zatitu bilja. Dananji suvremenistandardi biljne proizvodnje podrazumijevaju provoenje mjera zatite bilja po naelima integrirane zatite. Svaki sustavno osmiljeni program poljoprivredne proizvodnje kao minimalnistandard u zatiti bilja mora podrazumijevati provoenje integrirane zatite bilja. Kljuan imbenik u integriranoj zatiti je praenje pojave i visine populacije tetnika i poznavanje pragova odluke. Prag odluke je definiran kao onaj stupanj zaraze tetnikom ili ona konstelacija imbenika o kojima ovisi pojava tetnika, kod koje je oekivana vrijednost sprijeenog gubitka jednaka zbroju trokova primjene sredstva i vrijednosti ekoloke tete (Igrc Bari i Maceljski, 2001). Pragovi odluke se najee mogu brojano odrediti. Oni se odreuju na temelju dugotrajnih istraivanja. U novije vrijeme se pri odreivanju pragova odluke u obzir uzima i ekoloki faktor mjere suzbijanja koja se primjenjuje. Za praenje pojave tetnika i utvrivanje visine populacije tetnika potrebno je raspolagati adekvatnim metodama prognoze. Ovisno o kulturi i tetniku danas raspolaemo brojnim metodama prognoze. Podrobnim prognoziranjem 3(dugorona i srednjorona prognoza) jaine pojave pojedinih tetnika omoguuje se poduzimanje potrebnih priprema za njihovo suzbijanje. Kratkorona prognoza predvia potrebu suzbijanja (u odnosu na pragove odluke) i upozorava na priblini optimalni rok suzbijanja. Signalizacija precizno utvruje potrebu i optimalni rok suzbijanja. Za svakog vanijeg tetnika postoji metodika prognoze. Ona sadri podatke o utjecaju topline, vlage i drugih imbenika na dinamiku pojave tetnika, nainu praenja njegove pojave, pragu odluke, utjecaju prirodnih neprijatelja i dr. U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji nuno je pratiti pojavu najvanijih tetnika optimalnim metodama prognoze. Metode prognoze koje emo koristiti ponajprije ovise o kulturi i tetniku. Uvrijeena podjela metoda prognoze je na metode koje se koriste u ratarstvu i povrtlarstvu i metode koje se koriste u voarstvu i vinogradarstvu. Pojedine metode su primjenjive u svim kulturama.

Metode utvrivanja rasprostranjenosti i brojnosti tetnika u ratarstvu i povrtlarstvuUtvrivanje tetnika pregledom tla -Utvrivanje tetnika pregledom tla obino se obavlja tijekom kasne jeseni i ranog proljea. Ono je nuno prije sjetve ili presaivanja ratarskih i povrtlarskih kultura (te prije zasnivanja vonjaka). Ovim metodama moe se utvrditi brojnost onih razvojnih stadija tetnika koji e odmah nakon sadnje ili sjetve izazvati tete na poljoprivrednim kulturama (nematode, iinke injaka, grice hruta, liinke komara i dr.) ili se pak moe utvrditi brojnost prezimljujuih oblika tetnika (odrasli oblici, kukuljice i sl.) koja ukazuje na potencijalnu opasnost tijekom vegetacije. U sluaju tetnika koji odmah nakon sjetve ili sadnje ponu raditi tete prognoza moe biti pozitivna (suzbijati) ili negativna (ne suzbijati). U sluaju prezimljujuih stadija prognoza upuuje na dalje praenje u vegetaciji. Ova metoda je naroito znaajna kod zemljinih tetnika koji se mogu suzbijati samo preventivno prije ili pri sjetvi (sadnji). U sluaju da se suzbijanje provodi na pamet moe se dogoditi da se insekticidi primjenjuju tamo gdje to nije potrebno, te se tako poveavaju trokovi proizvodnje, a tlo nepotrebno optereuje ostatcima insekticida. Ovo se moe ilustrirati rezultatima Totha (1970) koji je u trogodinjem periodu od pregledanih 640 parcela utvrdio potrebu suzbijanja na samo 22,5%. Na ostalim parcelama nije bilo potrebno suzbijanje zemljinih tetnika. Metode pregleda tla provode se u jesen ili u proljee neposredno prije sjetve. U praksi se najee provode:

kopanje jama i pregled tla na polju;

uzimanje uzoraka tla sondom;

metoda 100 uboda;

metoda ukopavanja zrnatih mamaca pod foliju;

Kopanje jama i pregled tla na polju obavlja se na nain da se kopaju jame dimenzija 25 x 25 cm (0,0625 m2), dubine 20-25 cm na teim, ili 50 x 50 cm (0,25 m2) na lakim tlima. Svazemlja iz jame se rasprostre na foliju nakon ega se mrvljenjem i detaljnim pregledom izdvajaju 4svi pripadnici entomofaune u boicu s alkoholom. Ako su pregledavane jame bile dimenzija 25 x 25 cm, prosjean broj pripadnika jedne vrste po jami (zbroj naenih jedinki/ broj jama) mnoi se sa 16 kako bi se dobila zaraza po 1 m2. U sluaju da su pregledavane jame bile dimenzija 50 x 50 cm faktor kojim se mnoi prosjean broj jedinki/ jami je 4. Istraivanjima provedenim na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju utvreno je da je vrijeme potrebno za iskopavanje i pregled 1 jame dimenzija 25 x 25 cm ovisno o tipu tla, tako da je na lakim tlima za iskop i pregled 1 jame potrebno oko 60 min, dok je na teim tlima potrebno 114 min (Baok, 2005). Ovi rezultati potvruju navode (Maceljski, 2002) da 3 radnika na teim tlima mogu pregledati 10-15 jama. Za ispravno provoenje ove metode potrebno je iskopati 8 jama/ha kod parcela do 1 ha, a na veim parcelama se prosjeni potrebni broj jama/ha smanjuje, tako da kod parcele veliine 10-50 ha treba iskopati 0,5-1,5 jama/ha.