UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTETBOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Predmet: Usmene balade

SEMINARSKI RAD

TEMA: Interpretacija balade „Kolo igra na sred Sarajeva“

dr.sc.Mirsad Kunić, doc. Meliha Malikić

Tuzla, April 2009. godine

Seminarski rad Interpretacija balade „Kolo igra na sred Sarajeva“

UVOD

Naziv balada dolazi od italijanske riječi „balare“ što znači plesati. Balada kao pjesnička vrsta

u evropskim književnostima pjevana je uz ples, a u južnoslavenskim u kolu ili samostalno.

Neki autori balade svrstavaju u lirske pjesme, koje su od epskih sačuvale pripovijednu

dimenziju, pa ih nazivaju lirskim pripovijednim pjesmama. Dakle, epska im je radnja, a lirska

su im osjećanja. Ne nedostaje ni dramskog dijaloga i monologa. Naprotiv, sve je podređeno

isticanju dramskog sukoba koji se nalazi u samom središtu balade. To nije ni epski ni lirski,

već potpuno novi - dramski kvalitet balade.

Najstariji zapisi bošnjačke balade nalaze se – koliko je do sad poznato – u tzv. Erlangenskom

rukopisu, zbirci pjesama koje su bilježene oko 1720. godine. Najranije bilježene bošnjačkih

balada u XIX stoljeću vezano je za sakupljačku djelatnost Vuka Karadžića. Karadžić, koji u

Bosnu nikada nije dospio, zapisivao je bošnjačke pjesme posredno, iz druge ruke, a najveći

broj od nepoznatih Ciganki u Kragujevcu, koje su mu, navodno, pjevale onako kako su čule

od sarajevskih muslimanki.1 Koncem proteklog stoljeća nastale su na području Bosne tri

zbirke pjesama koje baštine značajnu građu bošnjačke balade, a sve tri su ostale u rukopisu i

samo su dijelom objavljene. Prvu od njih načinio je u sarajevu Safvet–beg Bašagić. Njegova

zbirka sadrži 68 pjesama, od kojih se desetak mogu svrstati u balade. Na području sarajeva

nastala je i zbirka Muhamedanske ženske pjesme Muhameda Fejzi-bega Kulinovića.2

Među desetak vrlo vrijednih i razvijenih bošnjačkih balada posebno se ističe pjesma o pogibiji

Morića, vrlo razuđena inačica antologijske vrijednosti, koja u mnogim pojedinostima baštini

prastaru građu, a s obzirom na stupanj pjesničkog uobličenja stoji u samom vrhu zabilježenih

pjesama o pogibiji sarajevskih janičarskih prvaka. Treća od ovih zbirki, čiji je sastavljač

1 Munib Maglajlić, Usmena balada Bošnjaka, str. 122 Munib maglajlić, Usmena balada Bošnjaka, str. 17

2

Seminarski rad Interpretacija balade „Kolo igra na sred Sarajeva“

Antun Hangi, pisac zapažene knjige o životu i običajima Bošnjaka, sadrži 76 pjesama, od

kojih se tridesetak mogu smatrati baladama.

INTERPRETACIJA BALADE

Balada „Kolo igra na sred Sarajeva“ je lirska pjesma. Prema Maglajlićevoj klasifikaciji

bošnjačkih usmenih balada, ova balada se može svrstati u prvu temu: Djevojka zle sreće sa

podtemom: Smrt djevojke od uroka. U bošnjačkoj tradiciji zastupljeno je mišljenje da osobe

koje posjeduju nešto specifično i nesvakidašnje, kao u ovoj baladi ljepota koju posjeduje Fata,

često budu ureknute od strane drugih ljudi. Najčešći razlozi uroka su zavist i divljenje.

Naime, u ovoj baladi Fata posjeduje nevjerovatnu i neviđenu ljepotu.

„Svo je kolo glavom nadvisila,

a ljepotom kolo začinila.“

Mada njena ljepota je i hiperbolizirana, jer Hasanaginica kad ju je ugledala pomislila je:

„Mili Bože čuda velikoga“

Ovim stihom Hasanaginica se divi njezinoj ljepoti i posmatra i doživljava je kao „čudo

neviđeno.“ Ugledavši Fatu, Hasanaginica odlučuje da je zaprosi za svog djevera Muhameda.

Ona odlazi Alibegovici, Fatinoj majci, i prosi Fatu. Svatovi kreću i dolaze Fatinoj kući.

Hasanaginica govori Alibegovici da izvede Fatu da je daruje. Međutim zbog velikog broja

ljudi koji su došli u svatove, Alibegovica odbija da dovede Fatu, jer se boji da joj mogu

nauditi kad je ugledaju.

„Ne mogu ti Fatu izvoditi,

moja Fata odviše je lijepa,

ovdje ima premnogo svijeta.“

Alibegovica govori Hasanaginici da ode do Fatinih odaja i da je tamo daruje. Hasanaginica

odlazi do Fatine sobe. Otvorivši prva vrata od Fatinih odaja, Hasanaginicu je propratila sjajna

mjesečina. Kako je Hasanaginica otvorila druga vrata obasjalo je jako sunašce, koje joj je

možda nagovještavalo da je Fata u blizini. Otvorivši treća vrata, Hasanaginica ugleda Fatu

kako leži na dušeku obasjana jakom svjetlošću. Ovdje možemo primjetiti i dvije stilske figure:

hiprebola i gradacija. Hiprebola- jer je preuveličana Fatina ljepota da je do njenog dušeka

3

Seminarski rad Interpretacija balade „Kolo igra na sred Sarajeva“

prate čak sjajna mjesečina i sunčeva svjetlost, a gradacija-jer se postepeno slika prikazivanja

puta do Fatine sobe povećava.

Fata se budi iz sna i govori Hasanaginici da li čuje zov hurija kako je dozivaju da im se

pridruži. U tom momentu ona umire. Što se tiče dramskog u baladi, ona ima taj kompozicioni

oblik tokom cijele radnje:

-uvod: ljepotica Fata u kolu

-zaplet: Hasanaginica prosi Fatu za svog djevera

-vrhunac: Alibegovicin strah da izvede Fatu pred svijet

-rasplet: Fata čuje zov hurija i umire

NEPOZNATE RIJEČI

1.ahar m; perz. - štala, konjušnica

2.at, atovi - konj

3.hurija f; ar. - džennetska ljepotica

4.jenđibula (jengibula) f; tur. - djeveruša

5.krna f; - kna

6.konak m; tur. – prenoćište, noćište

7.čardak m; perz. – lijepa, obično dvospratna kuća, okružena baščama;dvorac, ljetnikovac

8.nur m; ar. – svjetlost, Allahova svjetlost

ZAKLJUČAK

Ova balada sa smrću Fate, tj. odlazak na onaj svijet i vječni život sa džennetskim hurijama,

kao da nam poručuje da i mi baladu trebamo čuvati da živi vječno u našim srcima kao

najljepša uspomena.

LITERATURA

1.Munib Maglajlić: Usmena balada Bošnjaka

4

Seminarski rad Interpretacija balade „Kolo igra na sred Sarajeva“

2.bilješke sa časova

DODATAK SEMINARSKOM

KOLO IGRA NA SRED SARAJEVA

Kolo igra na sred Sarajeva,u tom kolu Fata ljepotica.

Svo je kolo glavom nadvisila,a ljepotom kolo začinila.Gledala je Hasanaginica,gledajući tiho govorila:

„Mili Bože, čuda velikoga,ja kakva je ljepotica Fata,

za moga bi Muhameda bila,Muhameda, mojega djevera!“

Ona ide ljepotici Fati,pa od majke isprosi djevojku.

Pokupiše kitu i svatove,pa odoše po lijepu Fatu.Tu ih oni lijepo dočekali,

sve svatove u nove konake,a atove u nove ahare,

jenđubule na gornje čardake.Večeraše i akšam klanjaše,tad govori Hasanaginica:„Prijo moja, Alibegovice,izvedi nam Fatu ljepoticu,

da je vidim i da krnu metnem.“Progovara Alibegovica:

„Prijo moja, Hasanaginice,ne mogu ti Fatu izvoditi,

moja Fata odviše je lijepa,ovdje ima premnogo svijeta,već ti idi i krnu joj metni.“Otlen ode Hasanaginica;ona ode u gornje čardake.Kad je prva vrata otvorila,obasja je sjajna mjesečina;kad je druga vrata otvorila,nju obasja jarko sunašce;kad je treća vrata otvorila,ali Fata na dušeku spava,

dva joj nura na obrazu gore.Skoči Fata na noge lagahne,

pa govori Hasanaginici:„Hodi, hodi, moja jetrvice,čuješ sada što hurije zbore:

Sad će nama naša Fata doći!“To izusti pa dušicu pusti,

5

Seminarski rad Interpretacija balade „Kolo igra na sred Sarajeva“

i umrije, žalosna joj majka.

SADRŽAJ

1. Uvod ..............................................................................................................................22. Interpretacija balade .......................................................................................................33. Nepoznate riječi .............................................................................................................44. Zaključak ........................................................................................................................45. Literatura ........................................................................................................................46. Dodatak seminarskom ....................................................................................................57. Sadržaj ............................................................................................................................6

6