iskori[]avanje travnjaka u brdsko-planinskom...

Pregledni rad - Review paper

ISKORI[]AVANJE TRAVNJAKA U BRDSKO-PLANINSKOM I RAVNIÂRSKOM PODRU^JU SRBIJE

Dragi Lazarevi}, Milorad Sto{i}, Bora Dini}, Dragan Terzi}

Institut za krmno bilje, Kru{evac

Izvod: U radu je dat pregled rezultata istraìvanja dinami~kih promenaproduktivnosti travnjaka tokom vegetacionog perioda u razli~itim sistemimaiskori{}avanja travnjaka. Ura|ena je kriva dnevne produktivnosti prirodnih isejanih travnjaka koja predstavlja preduslov pravilne organizacije sto~arskeproizvodnje. Dnevna produkcija je varirala u zavisnosti od |ubrenja (18,5 kgha-1 do 48,4 kg ha-1) i sistema iskori{}avanja (32,9 kg ha-1 do 45,8 kg ha-1).

U drugom delu rada date su mogu}nosti sto~arske proizvodnje u siste -mima pregonskog i kontinuiranaog ispasanja kao i pa{no-kosidbenog iskori -{}avanja travnjaka. Utvr|eno je da je eksploatacioni pe riod u ravni~arskompodru~ju 200-210 dana, a u planinskom 100-120 dana sa prose~nim optere -}enjem od 32 ovce po ha, odnosno 2,59-3,2 UG ha-1. Pokazalo se da je pro -duk tivnost travnjaka bila uvek ve}a u uslovima pa{nja~kog u odnosu nakosidbeno iskori{}avanje.

Klju~ne re~i: |ubrenje, iskori{}avanje, produktivnost, travnjaci

Uvod

Travnjaci u Srbiji zauzimaju tre}inu poljoprivrednih povr{ina. Me|utim,njihova produktivnost je dosta niska svega 0,5 t ha-1 na pa{njacima i 1,8 t ha-1 na livadama. Istraìvanjima je utvr|eno da se produkcija primenom mineralnih|ubriva moè vi{estruko uve}ati (Lazarevi}, 1994; Sto{i} i sar., 1999, 2003;Laza revi} i sar., 2003). Na sejanim travnjacima produkcija je ne{to ve}a (3,5 tha-1), ali i ona ni izdaleka nije blizu proizvodnim potencijalima.

Koncentracija travnjaka je u brdsko-planinskom podru~ju gde su vrlo ~estojedini izvori sto~ne hrane. Me|utim, travnjaci, pre svega sejani, imaju mesto i uravni~arskom podru~ju iz vi{e razloga. Prvo, na sejanim travnjacima se moèostvariti visoka produktivnost (Lazarevi} i sar., 1998) izuzetno kvalitetne sto~nehrane (Lazarevi} i sar., 1999). Drugo, dobijena sto~na hrana je zna~ajno jeftinija, posebno u pa{nja~kom sistemu iskori{}avanja travnjaka. Tre}e, veliki izbor tra -va i leguminoza omogu}ava spravljanje sme{a za razli~ite tipove zemlji{ta, kojihima veliki broj, posebno u centralnom delu Srbije.

Proizvodnja mesa i mleka u razvijenim zemljama zapadne Evrope je zasno -vana na maksimalnom iskori{}avanju travnjaka, pre svega pa{nja~kom u let -njem i upotrebom senaè u zimskom periodu, dok je potro{nja koncentrovanesto~ne hrane svedena na min i mum, ~esto ispod 50 g po litru mleka. U na{ojzemlji je potpuno druga~ija situacija. Sto~arska proizvodnja je oslonjena naupotrebu koncentrovane sto~ne hrane, {to je ~ini nekonkurentnom. Procene suda }e kukuruz sve vi{e dobijati zna~aj u prera|iva~kim industrijama (pre svega uproizvodnji bioetanola) tako da }e rasti njegova tra`nja, na jednoj i sve ve}a

301

diferencijacija prema robnoj proizvodnji, na drugoj strani, utica}e da travnjaci ubudu}nosti dobiju sve zna~ajniju ulogu u proizvodnji sto~ne hrane.

Cilj ovog rada je da se sumiraju rezultati dinami~kih promena u produk tiv -nosti i iskori{}avanju travnjaka dobijeni u na{oj zemlji u planinskom i ravni ~ar -skom podru~ju, koji treba da posluè kao preduslov pravilne organizacijesto~arske proizvodnje.

Dinamika produkcije travnjaka

Klimatske uslove Srbije karakteri{e nedostatak padavina, posebno uletnjem periodu kada su tem per a ture visoke. Visoke tem per a ture, uz nisku rela -tivnu vla`nost vazduha i nedostatak vode, izazivaju smanjenje biolo{ke produk -cije, pa vrlo ~esto i njen prekid u letnjem periodu. Sve to ukazuje da proizvodnjahrane na travnjacima ima sezonski karakter. Na drugoj strani, sto~arstvo imapermanentne zahteve za sto~nom hranom, tako da je èlja sva kog farmera da,{to je mogu}e vi{e, usaglasi proizvodnju sa potrebama za njom. Iz tog razlogaje, radi pouzdanije organizacije sto~arske proizvodnje, neophodno poznavatidinamiku proizvodnje i pristizanja sto~ne hrane tokom celog vegetacionogperioda. Raspored produkcije varira u zavisnosti od tipa travnjaka, klimatskihuslova, primene |ubriva, na~ina iskori{}avanja itd., (Porqueddu et al., 2005)tako da je neophodno sveobuhvatno istraìti stepen uticaja svakog pojedi na -~nog faktora kako bi {to egzaktnije mogli da projektujemo potencijal iskori {}a -vanja travnjaka u razli~itim uslovima agrotehnike i iskori{}avanja.

Dinami~ke promene produkcije su op{irno prou~avane u zemljama zapad -ne Evrope po~ev od Anslow-a and Green-a (1967) koji su uradili prvu linijudnevne produkcije u uslovima intenzivnog djubrenja azotom, koja je kasnijepretrpela korekcije od strane Corall-a and Fenlon-a (1978). Ova metodika jekasnije puno kori{}ena kod brojnih istraìva~a koji su radili u razli~tim uslovimaiskori{}avanja (Orr et al., 1988), razli~itim ekolo{kim uslovima (Peeters andKopec, 1996), i primeni organskih |ubriva (Umrani et al., 1998) itd.

Graf.1 Uticaj |ubrenja na dnevnu produkciju travnjaka (Danthonietum calycinae)Graph.1 The ef fect of fer til iza tion on daily pro duc tion of grass land

(Danthonietum calycinae)

302 Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

Prva istraìvanja dinamike produkcije u uslovima ravni~arskog podru~jaSrbije kod vrsta D. glomerata i L. perenne je uradio Sto{i} (1988). Kasnije sudobijeni rezultati na prirodnom travnjaku u planinskom podru~ju od straneLazarevi}a i sar. (1995) u kosidbenim, Lazarevi}a (1996) u pa{nim uslovima, nasejanom travnjaku u ravni~arskom podru~ju u pa{nim i kosidbenim uslovima od strane Lazarevi}a i sar.(1999, 2001a). Ovom prilikom poku{a}emo da na neko -liko primera ukaèmo na variranja dnevne produkcije u zavisnosti od uslovagajenja i iskori{}avanja.

Na prirodnom travnjaku u asocijaciji Danthonietum calycinae, koja pred -sta vlja jednu od najzastupljenijih zajednica brdskog i brdsko-planinskog pod -ru~ja, srednje produktivnosti, prikazani rezultati dobijeni na Kopaoniku (graf.1)u uslovima primene razli~itih vrsta i koli~ina mineralnih |ubriva (Lazarevi} i sar.,1995) i na~inima iskori{}avanja (Lazarevi},1996).

Meteorolo{ki uslovi u prole}nom periodu, pre svega temperaturna osci li -ranja izazivaju neravnomernu organsku produkciju, ali se ona u su{tini pove }a -va. Intenzivni porast po~inje polovinom aprila kada se rapidno pove}ava dnevnaprodukcija i dostiè maksimum krajem maja i po~etkom juna meseca. Nakontoga se rapidno smanjuje sve do kraja vegetacionog perioda. Analiziraju}i prika -zane grafikone uo~ljivo je da postoje variranja u zavisnosti od sistema |ubrenja(graf. 1) ili iskori{}avanja (graf. 2). Istina krive imaju sli~an trend, ali je brzinaakumulacije organske mase ve}a kod primene azotnog |ubriva u odnosu na PK i stajnjak i kod pa{nja~kog u odnosu na kosidbeno iskori{}avanje. Prose~natrogodi{nja dnevna produkcija bila je 18,5 kg ha-1 na kontroli, 23,9 kg ha-1 kodPK+Ca, 48,4 kg ha-1 kod NPK i 22,7 kgha-1 kod primene stajnjaka. Kada susistemi iskori{}avanja u pitanju, najve}a dnevna produkcija ostvarena je kodpregonske ispa{e 45,8 kg ha-1, kontinuirane ispa{e 43,2 kg ha-1 i kosidbe 32,9kgha-1.

Graf. 2. Uticaj sistema iskori{}avanja na dnevnu produkciju prirodnog travnjakaGraph. 2. The ef fect of the sys tem of uti li za tion on daily pro duc tion of nat u ral grass land

U ravni~arskom podru~ju na sejanom travnjaku dobijena je ne{to druga~ijakriva dnevne produkcije. Intenzivan porast u prole}nom periodu i nagli padnakon dostizanja maksimuma polovinom maja meseca je evidentan i u ovim

Zbornik radova, Sveska 44, 2007. 303

uslovima. Pik maksimuma je daleko ve}i u odnosu na brdsko-planinsko podru -~je i ve}i je u pa{nim u odnosu na kosidbene uslove. Razlika u odnosu na brd -sko-planinske uslove je i pojava drugog pika krajem avgusta i po~etkom sep -tembra meseca koji je zna~ajno manji u odnosu na prvi. Prose~na dnevna pro -dukcija bila je 64,8 kgha-1 pregonske, 58,0 kgha-1 kod kontinuirane ispa{e i48,2 kg ha-1 kod kosidbe.

Graf. 3. Uticaj sistema iskori{}avanja na dnevnu produkciju sejanog travnjaka uravni~arskom podru~ju

Graph. 3. The ef fect of sys tem of uti li za tion on daily pro duc tion of ar ti fi cial/sawngrass land in low land re gion

Interes potro{a~a sto~ne hrane je da kriva dnevne produkcije bude {torazvu~enija, posebno u drugom delu, odnosno nakon postizanja prvog maksi -mu ma. Delom se to moè posti}i ishranom biljaka, ali je oteàvaju}a okolnostulazak u letnji pe riod koji je pra}en visokim temperaturama i niskom vla`no{}uvazduha i zemlji{ta. Navodnjavanje je poèljna mera koja bi svakako uticala dase ostvari ravnomernija proizvodnja sto~ne hrane u ovom periodu.

Iskori{}avanje travnjaka

Dominantan oblik iskori{}avanja travnjaka je putem kosidbe i pripremanjasena, kada su produktivniji travnjaci u pitanju ili slobodna ispa{a kod manjeproduktivnih. Kosidbom travnjaka, posebno kada je ona kasnija, skida secelokupna nadzemna biljna masa, tako da je regeneracija oteàna, obzirom dase moraju mobilisati rezervne materije iz korena. To se vrlo ~esto poklapa saperiodom nedostatka vlage ~ime je regeneracija jo{ usporenija. Pored toga,su{enje sena na otkosima je suo~eno sa ve}im gubicima koji mogu dosti}i ipreko 30 % suve materije i sirovih proteina i 90% karotina (Antov i sar., 1994).


Ispa{a kao najekonomi~niji na~in iskori{}avanja travnjaka je zastupljenasamo sporadi~no i naj~e{}e na manjim gazdinstvima. Frankow and Lindberg(1996) smatraju da je ispa{a bila i bi}e najekonomi~niji na~in iskori{}avanjatravnjaka. Ispa{om se elimini{u brojni tro{kovi neophodni prilikom kosidbetravnjaka, pripremanja i skladi{tenja sena, iz|ubravanja, veterinarskih usluga,umanjuju gubici hraniva itd. Na pa{njaku se ̀ ivotinje ose}aju prirodnije, zdravije su, pa je i eksploatacioni pe riod duì u odnosu na stajsko drànje. Na drugojstrani, ìvotinje preko ekskremenata vra}aju zemlji{tu deo hraniva koje pozi tiv -no uti~e na produkciju i floristi~ki sastav travnjaka (Lazarevi}, 1996).

Na{im istraìvanjima je utvr|eno da se uspe{no moè organizovati ispa{atravnjaka bilo da se radi o prirodnom ili sejanom travnjaku. Pa{ni pe riod moètrajati 100-120 dana u brdsko-planinskom i 200-220 dana u ravni~arskom pod -ru ~ju. Pokazalo se da je produktivnost travnjaka bila uvek ve}a u uslovimapa{nja~kog u odnosu na kosidbeno iskori{}avanje. U istraìvanjima koja suizvr{ena na Kopaoniku (Lazarevi} i sar., 1996) na prirodnom travnjaku ostvarenisu prose~ni prinosi u uslovima pregonske ispa{e, kontinuirane ispa{e i kosidbeod 4,45 t ha-1, 4,16 t ha-1 i 4,31 t ha-1 u prvoj i 5,06; 4,55 i 3,77 t ha-1 u drugojgodini iskori{}avanja. Vidi se da su razlike u korist pa{nog iskori{}avanja ve}e udrugoj nego u prvoj godini. Takva pojava je posledica na~ina defolijacije, najednoj i ostavljanja ekskremenata, na drugoj strani.

Naime, Curll and Wilkins (1983) isti~u da gaènje smanjuje porast biljnemase za 10% pri optere}enju od 50 ovaca ha-1, a nema uticaja pri optere}enjuod 25 ovaca ha-1. Pri optere}enju od 25 ovaca ha-1 izlu~i se oko 1,1 kg N hadan-1, {to je pove}avalo porast travnjaka za 26%, dok se produkcija kodoptere}enja od 50 ovaca ha-1 pove}avala za 53%. Takodje, Par sons et al. (1991)su utvrdili da ovce dnevno lu~e 579 g fecesa sa sadràjem azota od 3,78% (21,9g) i 5233 g urina koji sadrì 54,5 g azota, {to ukupno iznosi 76,4 g azota dnevno.Uz obra~un gubitaka od 10% iz fecesa i 34% iz urina koje su utvrdili Curll andWilkins (1983), dobija se da se za 6 sati dnevno, koliko su grla zadràvana napa{njaku, ostavlja ukupno za ceo pe riod ispa{e 40 kg N, na kontinuiranoj i 45 kgN ha-1, pri pregonskoj ispa{i. Ovde je samo prikazana koli~ina azota, ali se nesme zanemariti prisustvo ostalih hraniva koji se nalaze u ekskrementima, a kojisu svi zajedno doveli do ve}e produkcije travnjaka u uslovima ispa{e u odnosuna kosidbu.

Sli~ni rezultati dobijeni su i na sejanom travnjaku u ravni~arskom podru~ju(Lazarevi} i sar., 1999, 2001a), s tim {to je produkcija travnjaka bila znatno ve}ai kretala se od 8,81-11,34 t ha-1 kod pregonske, 11,40-12,90 t ha-1 kodkontinuirane ispa{e i 8,91-9,38 t ha-1 kod kosidbenog iskori{}avanja.

U navedenim istraìvanjima kao eksperimentalne ìvotinje kori{}ene suovce, a potencijali travnjaka kada je u pitanju njegova optere}enost i proizvodnja mesa prikazani u tabeli 1.

Iz priloène tabele moè se videti da se u brdsko-planinskom podru~juostvaruje za oko 50% manji broj pa{nih dana u odnosu na sejane travnjake unizijskom delu. Optere}enje je neznatno ve}e na sejanim travnjacima, s tim {toje eksploatacioni pe riod skoro dva puta ve}i na sejanom travnjaku, pa je i brojpa{nih dana ve}i. Ve}i dnevni prirast ovaca na prirodnom travnjaku posledica jekra}eg eksploatacionog perioda. Dnevni prirast kao i proizvodnja mesa po ha surelativno niski jer su kao eksperimentalne ìvotinje kori{}ene ovce koje suzavr{ile svoj fiziolo{ki rast.


Tab. 1 Sto~arska proizvodnja na prirodnim (1000 m) i sejanim travnjacima (140 m n.v.)

Tab. 1 Live stock pro duc tion on nat u ral (1000 m)and ar ti fi cial/sawn grass lands (140 m

n.v.)

Iskori{}avanjeUti li za tion

Pregonska ispa{aRo ta tional graz ing

Kontinuirana ispa{aCon tin u ous graz ing

Vrsta travnjakaType of grass land

PrirodniNat u ral

SejaniAr ti fi cial

PrirodniNat u ral

SejaniAr ti fi cial

Broj pa{nih danaNum ber of graz ing days

3220 6837 2922 5941

Optere}enje - ovaca/ha;Load - sheep/ha

32,0 38,4 32,2 33,2

LU/ha 2,59 3,20 2,91 2,82

Dnevni prirast (g)Daily gain (g)

99,2 61 122,5 63

Proizvodnja mesa (kg/ha)Pro duc tion of meat (kg/ha)

318,5 415 355,8 398

Jedno od re{enja kojim bi se re{io prob lem vi{ka hrane u prole}nomperiodu je kombinovanje kosidbenog i pa{nog iskori{}avanja travnjaka. U ovomsistemu povr{ina je podeljena na 3 dela gde se jedna tre}ina ispasa u prole}nom periodu do polovine juna meseca, a druge dve tre}ine pokose u prvoj dekadimaja meseca i ta masa iskoristi za konzervisanje za zimski pe riod. Na ovojpovr{ini se vr{i ispa{a od polovine juna do kraja vegetacionog perioda, dok naprvoj tre}ini travnjak regeneri{e do tre}e dekade jula kada se, u zavisnosti odvisine prinosa kosi ili uklju~uje u ispa{u zajedno sa ostalih dve tre}ine parcele. Uovakvom sistemu na oglednom polju u okolini Kru{evca (Lazarevi} i sar., 2001b) ostvareno je 3986 pa{nih dana i obezbe|eno 4,87 t ha-1 sena za zimsku ishranu.

Ovim sistemom dobijena je i ve}a produkcija travnjaka (14,68 t ha-1 od~ega je 9,81 t ha-1 (66,8%) iskori{}eno ispa{om i 4,87 t ha-1 (33,2%) kosidbom u odnosu na kontinuiranu ispa{u i kosidbu.

Zaklju~ak

Nesumljivo je da travnjaci predstavljaju zna~ajan resurs za proizvodnjusto~ne hrane, a time i sto~arstva u celini. Taj resurs nije ni izdaleka iskori{}enkoliko mu mogu}nosti za to dozvoljavaju. Prerastanje sitnih proizvo|a~a u robne i tendencija porasta cene koncentrovane sto~ne hrane }e dovesti do zna~ajnijegkori{}enja travnjaka kao izvora sto~ne hrane. Istra`ivanjima na prirodnim isejanim travnjacima utvr|ena je dinamika produkcije tokom vegetacionogperioda u planinskom i ravni~arskom podru~ju koju karakteri{e nagli porast uprole}nom periodu kao i nagli pad nakon dostizanja maksimuma u maju me -secu. \ubrenjem i pa{nja~kim iskori{}avanjem se pove}ava intenzitet porasta uprole }nom periodu i delimi~no se smanjuje nagli pad nakon dostizanjamaksimalne dnevne produkcije.

Pa{nja~kim iskori{}avanjem je dobijena ve}a ukupna produktivnost trav -nja ka i na prirodnom i na sejanom travnjaku. Utvr|eno je da je eksploatacionipe riod u ravni~arskom podru~ju 200-210 dana, a u planinskom 100-120 danasa prose~nim optere}enjem od 32 ovce po ha, odnosno 2,59-3,2 UG ha-1. Kaonajbolji sistem iskori{}avanja pokazao se pa{no-kosidbeni gde se kombino -


vanjem ispa{e i kosidbe ostvaruju bolji proizvodni rezultati i bolja kontrolakorovskih vrsta.

Literatura

Anslow, R.C. and Green, J.O. (1967): The sea sonal growth of pas ture grasses. Jour nal ofAgric. Sci., Cam bridge. 68. 109-122.

Antov G., ^obi} T., Kunc V., Antov An|elija, Kasapovi} S. (1994): Ispitivanje gubitakahranljivih materija lucerke u proizvodnji sena baliranjem. Savremena poljoprivreda,6, 81-86.

Corrall, A.J. and Fenlon, J.S. (1978): A com par a tive method for de scrib ing the sea sonal dis -tri bu tion of pro duc tion from grasses. J. Agric. Sci. Camb. 91. 61-67.

Curll, M.L. and Wilkins R.J. (1983): The com par a tive ef fects of de fo li a tion, tread ing and ex -creta on a Lolium perenne-Trifolium repens pas ture grazed by sheep. J. agric. Sci.Camb. 100: 451-460.

Frankow-Lindberg, B.E. and Frame, J. (1996): De vel op ments and chalenges in sus tain ablegrass land pro duc tion. Procc. of the 16th EGF Meet ing, Grass lands and land use sys -tems. 337-346.

Lazarevi} D. (1994): Im prove ment of yields of nat u ral grass lands of Mt. Kopaonik in con di -tions of in ten sive man age ment and uti li za tion. Re view of Re search Work at the Fac -ulty of Ag ri cul ture. Vol. 39, No. 2. 1994. p. 55-67.

Lazarevi}, D., Sto{i}, M. and Jasna Pave{i}-Popovi} (1995): Dinamics of pro duc tion of nat u -ral grass land Danthonietum calycinae in Mt. Kopaonik (Ser bia). Re view of Re searchWork at the Fac ulty of Ag ri cul ture. Vol. 40. No 1. 85-92.

Lazarevi}, D.: (1996): Dy nam ics of pro duc tion and qual ity of nat u ral grass land in dif fer entsys tems of uti li za tion. Re view of Re search Work at the Fac ulty of Ag ri cul ture. Vol. 41,No 2. 21-38.

Lazarevi}, D., Sto{i}, M., Dini}, B., Terzi}, D.(1998): Pro duc tion of artifical grass lands inlow land ar eas. Pro ceed ings of 2nd Bal kan Syposium on Field Crops, vol ume 2.NoviSad, p. 485-488.

Lazarevi} D., Sto{i}, M.; Dini}, B.; Terzi}, D.(1999): Dy nam ics of garss-le gume mix ture pro -duc tion un der con tin u ous graz ing by sheep. Procc. of the. V Yu go slav InternacionalConress on An i mal Hus bandry “New trends in breed ing farm an i mals”. Biotehnologija u sto~arstvu, 5-6. 267-273.

Lazarevi}, D., Sto{i}, M., Dini}, B., Lugi}, Z. (2001 a): Grass-le gume mix ture pro duc tiv ityun der graz ing and cut ting uti li za tion. Jour nal of moun tain ag ri cul ture on the Bal kans. Vol.4, No1, 40-52.

Lazarevi}, D., Sto{i}, M., Dini}, B. (2001 b): Produktivnost sejanog travnjaka u razli~itimsistemima iskori{}avanja. Arhiv za poljoprivredne nauke. Vol. 63, No220, 251-259.

Lazarevi} D., Sto{i} M., Mrfat-Vukeli} Slavica, Dini} B.(2003): Ef fect of fer til iza tion on pro -duc tion and qual ity of meadow as so ci a tions Festucetum vallesiacae on South Ku~aj.7th In ter na tional Sym po sium “Mod ern Trends in Live stock Pro duc tion”. Biotehnology in An i mal Hus bandry. Vol 19, 5-6. 435-443.

Orr, R.J.; Treacher, T.T. and Pen ning, P.D. (1988): Sea sonal pat terns of grass pro duc tionun der cut ting or con tin u ous stock ing man age ment. Grass and For age Sci. 43. 2.199-207.

Par sons A.J.; Orr R.J.; Pen ning P.D.; Lock yer D.R. and Ryden J.C. (1991): Up take, cy clingand fate of ni tro gen in grass-clo ver swards con tin u ously grazed by sheep. Jour nal ofAgric. Sci., Cam bridge. 116. 47-61.

Peeters, A. and Kopec, S. (1996): Pro duc tion and pro duc tiv ity of cut ting grass land in tem -per ate cli mates of Eu rope. Procc. of the 16th Gen. Meet. of the EGF. Grado, 59-73.

Porqueddu, C.; Maltoni, S. and McIvor, J.G. (2005): Strat e gies to mit i gate sea son al ity ofpro duc tion in grass land-based sys tems. Procc. Of the XX In ter na tional Grass landCongres. Dub lin. 111-123.


Sto{i}, M. (1988): Dinamika obrazovanja biomase je`evice i engleskog ljulja u nizijskompodru~ju Srbije. Zborn. rad. VI Jug. simpozijuma o krmnom bilju. 534-542. Osijek.

Sto{i}, M., Lazarevi}, D., Slavica Mrfat-Vukeli} (1999): Ef fects of fer til iz ers on floristic andpro duc tion shanges in Ass. Danthonietum calycinae at dif fer ent lo ca tions of hillymoun tain re gions of Ser bia. Jour nal of Moun tain Ag ri cul ture on the Balcans. Vol. 2,No. 2, 178-187.

Sto{i} M., Lazarevi} D., Dini} B.(2003): Im prove ment of pro duc tion of fod der on grass landsin func tion of live stock pro duc tion de vel op ment in hilly moun tain ous re gion. 7th In -ter na tional Sym po sium “Mod ern Trends in Live stock Pro duc tion”. Biotehnology inAn i mal Hus bandry. Vol 19, 5-6. 413-421.

Umrani, A.P., Younie, D., Eng lish, P. & Wihghtman, P. (1998): Herb age growth paterns un -der or ganic farm ing con di tions in on up land re gion of mar i time nort-west Eu rope.Procc. of the 17th Gen. Meet. of the EGF. Debrecen, 273-276.

UTILIZATION OF GRASSLANDS IN HILLY-MOUNTAINOUSAND LOW LAND REGIONS OF SERBIA

Dragi Lazarevi}, Milorad Sto{i}, Bora Dini}, Dragan Terzi}In sti tute for for age crops, Kru{evac

Sum mary: The pa per gives re view of re sults of in ves ti ga tion of dy namic changes ingrass land pro duc tiv ity dur ing veg e ta tion pe riod in dif fer ent sys tems of grass land uti li za -tion. The curve re lat ing to daily pro duc tiv ity of nat u ral and ar ti fi cial grass lands was ob -tained and it rep re sented pre req ui site of cor rect or ga ni za tion of live stock pro duc tion.Daily pro duc tion var ied de pend ing on the fer til iza tion (18,5 kg ha-1 to 48,4 kg ha-1) anduti li za tion sys tem (32,9 kgha-1 to 45,8 kg ha-1).

In the sec ond part of the pa per pos si bil i ties of live stock pro duc tion in sys tems of ro -ta tional and con tin u ous graz ing as well as pas ture-cut ting method of uti li za tion of grass -land are pre sented. It was es tab lished t hat ex ploi ta tion pe riod in low land re gion lasted200-210 days, and in moun tain re gion 100-120 days with av er age load of 32 sheep perha, i.e. 2,59-3,2 LU ha-1. It was de ter mined that grass land pro duc tiv ity was al ways higherin con di tions of pas ture ex ploi ta tion, com pared to cut ting of grass in moun tain and lowland re gions. It was de ter mined that the best sys tem of uti li za tion was pas ture-cut tingmethod where through com bi na tion of graz ing and cut ting the best pro duc tion re sultswere re al ized as well as better con trol of weed spe cies.

Key words: fer til iza tion, uti li za tion, pro duc tiv ity, -grasslend


iskori[]avanje travnjaka u brdsko-planinskom...

Documents