iskustva sa izrade okolišne dokumentacije u sklopu izrade … autocesta cavtat.pdf · 2016. 11....

1/9

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2012, 15.-17. studenoga 2012., Cavtat SABOR2012_052

Iskustva sa izrade okolišne dokumentacije u sklopu izrade

glavnog projekta autoceste na koridoru Vc u Bosni i

Hercegovini, dionica: Počitelj-Bijača (granica sa RH)

Mario Zovko, dipl.ing.stro.1,

Dubravka Brajković, dipl.ing.građ.2, mr.sc. Stjepan Kralj, dipl.ing.građ.2 1IGH Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina

2Institut IGH, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U radu je dat uvid u složenost zakonske procedure koja je na snazi u BiH odnosno u F BiH. Osim

izrade Prethodne procjene utjecaja na okoliš i Studije o utjecaju na okoliš, u sklopu glavnog projekta

bilo je potrebno izraditi i projekt pod radnim nazivom „Procjena utjecaja na okoliš“ i to nakon dobivanja

integrirane „Okolišne dozvole“ izdane od tada nadležnog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Na

primjeru jedne dionice prikazano je na što treba obratiti pozornost u projektima kako bi projekti u

potpunosti ispunili zahtjeve domaćih i međunarodnih propisa koji reguliraju oblast zaštite okoliša.

Ključne riječi: regulativa, Procjena utjecaja na okoliš, autocesta koridor Vc

Iskustva sa izrade okolišne dokumentacije u sklopu izrade

glavnog projekta autoceste na koridoru Vc u Bosni i

Hercegovini, dionica: Počitelj-Bijača (granica sa RH)

Abstract

U radu je dat uvid u složenost zakonske procedure koja je na snazi u BiH odnosno u F BiH. Osim

izrade Prethodne procjene utjecaja na okoliš i Studije o utjecaju na okoliš, u sklopu glavnog projekta

bilo je potrebno izraditi i projekt pod radnim nazivom „Procjena utjecaja na okoliš“ i to nakon dobivanja

integrirane „Okolišne dozvole“ izdane od tada nadležnog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Na

primjeru jedne dionice prikazano je na što treba obratiti pozornost u projektima kako bi projekti u

potpunosti ispunili zahtjeve domaćih i međunarodnih propisa koji reguliraju oblast zaštite okoliša.

Key words: regulativa, Procjena utjecaja na okoliš, autocesta koridor Vc

2/9


1 Općenito o okolišnoj regulativi u Bosni i Hercegovini

Mnogima nije poznato da Ustav Bosne i Hercegovine postoji samo kao „dodatak“ „Općeg okvirnog

sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini“ (Daytonski sporazum), i da je usvojen 1995. godine. Tim

Ustavom Bosna i Hercegovina definirana je kao decentralizirana država, sa decentraliziranom

političkom i administrativnom strukturom i nekoliko razina upravljanja. Tako se država sastoji od dva

entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Kasnijim dogovorima došlo se i do

formiranja Distrikta Brčko kao upravne jedinice pod suverenitetom Bosne i Hercegovine i formalno kao

dijela oba entiteta. Federacija BiH je, kao što se iz samog imena vidi, sastavljena od deset

županija/kantona koje imaju svoje parlamente, vlade, donose svoje zakone itd. i na njih su prenesene

sve nadležnosti koje izričito nema država ili entitet Federacije. Županije su sastavljene od općina koje

također imaju neke nadležnosti. Republika Srpska je centraliziran entitet koji je sastavljen od općina.

Pri izradi Daytonskog sporazuma išlo se na to da se točno propišu neophodne funkcije države Bosne i

Hercegovine a sve ostalo prepusti upravljanju entitetima. Pitanja zaštite okoliša nisu jedan od deset

pitanja opisanih u Ustavu kao nadležnosti državnih institucija, pa oni spadaju u slijedeće: "Sve vladine

funkcije i ovlasti koje nisu izričito dodijeljene u ovom Ustavu institucijama Bosne i Hercegovine

pripadaju entitetima "(članak III, stav 3).

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine određuje nadležnosti ovog entiteta i konstitutivnih županija

kako slijedi: Ekskluzivna odgovornost Federacije je "ekonomska politika, uključujući planiranje i

obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini" (članak III.1c), kao i "energetska politika,

uključujući i međužupanijsku distribuciju po pitanjima, te pružanje i održavanje pripadajuće

infrastrukture "(članak III.1g).

Zajednička odgovornost Federacije i županija između ostalog je politika zaštite okoliša, turizma i

korištenje prirodnih resursa (članak III.2.). Ove odgovornosti "Mogu se koristiti zajedno ili odvojeno, ili

od strane županija koordinirano sa Vladom Federacije. U skladu s tim, županija i Vlada Federacije će

konsultirati jedno drugo na stalnoj osnovi s obzirom na ove odgovornosti. "(Članak III.3)

"Županije imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti", kao što su stvaranje

politike u pogledu reguliranja i osiguravanja javnih usluga, kojim se uređuje lokalno korištenje zemljišta

i lokalnih energetskih proizvodnih pogona, uspostavljanje i provođenje županijskih turističkih politika i

razvoj turizma (Članak III.4.)

Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine obavlja "upravne, stručne i druge

poslove iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na: zrak, vodu, zaštitu tla, i

upravljanje otpadom, izradu strategije i politike zaštite okoliša, standarde kvalitete okoliša, praćenje

stanja okoliša, izrada razvojne strategije i politike u oblasti turizma i ugostiteljske djelatnosti, praćenje

turističkih tokova i trendova na lokalnom i međunarodnom tržištu; usmjeravanje dugoročnog razvoja

turizma u okviru privrednog sistema i druge poslove utvrđene važećim zakonima (članak 20a Zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave,

''Službene novine F BiH'', broj: 06/08). Postoji pet sektora unutar ovog Ministarstva: Sektor za zaštitu

okoliša, Sektor za okolišne dozvole, Sektor za turizam, Sektor za implementaciju projekta i Sektor za

pravne, financijske i opće poslove.

Međuentitetsko tijelo za okoliš, imenovano je 2006 godine od strane Vlade Federacije BiH u skladu

sa članom 41. Federalnog Zakona o zaštiti okoliša. Bavi se svim pitanjima u vezi zaštite okoliša koja

zahtijevaju usklađeni pristup u oba entiteta i odgovorno je za usklađivanje zakona o zaštiti okoliša,

propisima, standardima i akcijskim planovima, međunarodnim ugovorima o pitanjima okoliša i njihovu

provedbu, sudjelovanje u međunarodnim procesima i suradnju s međunarodnim organizacijama,

praćenje okoliša i informacijski sustavi i razmjene informacija, kao i prekograničnim i međuentitetskim

3/9


pitanjima zaštite okoliša. Ovo tijelo se sastoji od osam članova, četiri imenuje Vlada Republike Srpske

i četiri imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a obvezno se sastaju najmanje šest puta

godišnje.

Osim toga i brojne javne stručne institucije koje se bave pitanjima zaštite okoliša u oba entiteta, bilo

kao dio ministarstva ili pod izravnom nadležnosti entitetskih vlada učestvuju u kreiranju i provođenju

okolišne politike. U okviru svojih odgovornosti pružanju profesionalne usluge (npr. zavodi za statistiku,

hidrometeorološki, agropedološki itd.), nadzor i kontrolu aktivnosti koje imaju utjecaj na stanje okoliša

(npr. inspekcija), djelatnosti u vezi sa prikupljanjem sredstava, poticanjem i financiranjem pripreme,

provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja,

zaštite i unapređivanja stanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije (Fond za okoliš), te

planiranje i izvršenje aktivnosti usmjerene na zaštitu ljudi, dobara i okoliša od prirodnih katastrofa,

hitne situacije i incidenti.

Ovlasti u sektoru zaštite okoliša ima i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

Poljoprivredni inspektorat, inspektorat vodoprivrede, Veterinarski inspektorat i Ured za provedbu

projekata šumarstva i Federalno ministarstvo zdravstva s relevantnim sektorima za kemikalije i otrove.

Državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine su Zakonom o

ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH 5/03), dodijeljene

neke aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša, naime " odgovornost za operacije i zadataka u nadležnosti

Bosne i Hercegovine koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti

i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu u područjima

poljoprivrede, energetike, zaštite okoliša, razvitak i iskorištavanje prirodnih bogatstava "(članak 9).

Jedan od osam sektora unutar ovog Ministarstva je Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu

okoliša, koja ima pet odjela: Odjel za vodoprivredu i turizam, Odjel za primarne energije i politiku,

Odjel za srednje energije i projekte, Odsjek za zaštitu okoliša i Odjel za provedbu projekata.

Ostale važne državne institucije koje se bave pitanjima zaštite okoliša su:

• Ministarstvo vanjskih poslova BiH, koje je odgovorno za pripremu bilateralnih i

multilateralnih sporazuma i ugovora

• Direkcija za europske integracije Bosne i Hercegovine je stalno tijelo u Vijeću ministara

BiH (Vladi BiH), koje je preuzelo ulogu bivšeg Ministarstva za europske integracije Bosne i

Hercegovine u 2002.

Direkcija za europske integracije Bosne i Hercegovine je nadležna za sljedeće aktivnosti:

• Koordinacija aktivnosti na usklađivanju pravnog sustava BiH sa standardima EU („acquis

communautaire“);

• Provjeru usklađenosti svih nacrta Zakona i propisa koje podnosi Vijeću ministara od strane

svih ministarstava te državnih upravnih jedinica s direktivama "Bijele knjige'';

• Pripremu povezivanja država srednje i istočne Europe za integraciju u ''unutarnje tržište

Unije";

• Usklađivanje aktivnosti tijela i institucija BiH u području integracije u EU;

• Koordinacija izvršenja odluka donesenih od strane nadležnih organa i institucija BiH, entiteta i

Brčko Distrikta BiH u odnosu na sve aktivnosti potrebne na području integracije u EU;

• Djeluje kao središnji operativni partner institucija Europske komisije u procesu stabilizacije i

pridruživanja;

• Koordinacija pomoći EU;

4/9


• Sudjelovanje u aktivnostima na izradi zakona, propisa i smjernica u vezi uključivanja u

europske integracijske procese.

2 Procjena utjecaja na okoliš PUO u sklopu izrade glavnog projekta

Okolišni cilj projekta Procjene utjecaja na okoliš PUO je da se kroz procjenu utjecaja na okoliš

spriječe i/ili ublaže izravni i neizravni negativni utjecaji projekta na ljude, floru i faunu, vodu, zrak,

zemljište, klimu, krajolike, kulturno nasljeđe i materijalna dobra. Uzimajući u obzir osjetljivost okoliša

zemljopisnih područja koja mogu biti pod utjecajem izgradnje autoceste, procjena utjecaja na okoliš

dala je osnovne podatke za:

• područja koridora koja trasa autoputa mora izbjeći zbog izuzetne vrijednosti ili osjetljivosti

(močvare, kraška područja, zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti, vrijedna šumska i

poljoprivredna zemljišta, vodoopskrba itd.);

• područja koridora kroz koje trasa može proći uz primjenu mjera ublažavanja negativnih

utjecaja na okoliš.

Procjena utjecaja na okoliš, dakle, predstavlja jedan od veoma važnih segmenata plansko-studijske

dokumentacije i omogućava sveobuhvatno vrednovanje projekta autoceste. Osnovni cilj procesa

procjene utjecaja na okoliš je poticanje ugrađivanja okolišnih aspekata u proces planiranja i donošenja

odluka, što na kraju treba da rezultira aktivnostima koje su okolišno prihvatljivije.

Cilj Projekta procjene utjecaja na okoliš za autocestu je na jednom mjestu izložiti okolišne zahtjeve

proizišle iz usvojene Studije utjecaja na okoliš (SUO) i pokazati a su oni ugrađeni u Glavni projekt.

Dokument je izrađena po poglavljima koja u principu predstavljaju samostalne cjeline. Na primjer,

poglavlje “Vodič kroz SUO” kao i „Plan monitoringa“ mogu se koristiti kao samostalni dokumenti.

3 Procjena utjecaja na okolinu PUO, dionica LOT7, poddionica 2

Dio trase autoceste na koji se odnosi ovaj rad obrađuje koridor Vc u BiH, dionicu pod radnim nazivom

LOT7, poddionicu 2: od km 11+000,00 do cca km 21+255,00 tj. od čvorišta Međugorje (Zvirovići) -

Bijača (južna granica s Hrvatskom), ukupne je duljine 10,255 km, dok ukupna duljina cijelog LOT 7

iznosi 21,255 km (Slika 1.). Dionica LOT 7, poddionica 2: završava na državnoj granici sa Republikom

Hrvatskom.

Početak poddionice 2, LOT 7, je kod naselja Bitunjani (Zvirovići), nastavno skreće na zapad, mostom

Studenčica prelazi rijeku Studenčicu i magistralnu cestu M6. U nastavku pružanja na zapad trasa

manjim tunelom probija brdo Bijela Vlaka, te izbija na kanjon Trebižata kojeg prelazi mostom i dolazi

na zaravan desne obale (zapadne) rijeke Trebižat. Tom zaravni se pruža do same granice (nastavno

do čvora Ploče u RH na jadransko-jonskoj autocesti). Nakon prelaska Trebižata lociran je prateći

objekt "Kravice" tipa C+C sa vizurama na sam Trebižat i vodopad Kravice. U km 17+975,00 lociran je

čeoni cestarinski prolaz, a u km 20+500,00 granični prijelaz. Granični prijelaz je u ovom projektu

lociran i dimenzioniran kao samostalna jedinica na području BiH.

5/9


Slika 1. dionica LOT7, poddionica2

3.1 O odobrenoj SUO

Idejni projekt je rađen za dionicu oznake "LOT 4" (Mostar Sjever-Južna granica 67,329 km) (Slika 2.).

Taj prostor sada je obuhvaćen sa LOT 5, LOT 6 i LOT 7. Za kompletan LOT 4 urađena je "Prethodna

procjena o utjecaju na okoliš" i konačna "Studija utjecaja na okoliš" (SUO). Studije su prošle svu

zakonsku proceduru, konačna SUO je revidirana i na temelju nje Federalno ministarstvo okoliša i

turizma izdalo je Okolišnu dozvolu (Rješenje UPI/03/02-23-4-53/05) za cijeli LOT4.

Slika 2. dionica LOT4

Za potrebe izrade prethodne i konačne SUO obavljena su istraživanja površinskih i podzemnih voda,

kao najbitnijeg elementa u procjeni utjecaja ceste na okoliš, koja su obuhvatila pojas od po jedan

kilometar sa lijeve i desne strane osi autoceste, kao izrazito velikog objekta, odnosno po potrebi i do

tri kilometra kada su to zahtijevali okolišni i inženjersko-geološki aspekti. Poznato je da su u naravi

6/9


aspekti površinskih i podzemnih voda, teorijski i praktično najugroženiji mediji pri izgradnji jedne

autoceste osobito na kraškom području kakvo je Hercegovina.

Istražni radovi za sva ostala propisana poglavlja istraživanja, kao što su tlo i poljoprivredno zemljište,

šumsko zemljište, arheološki aspekti, kulturna i prirodna baština, flora, fauna, itd. detaljno su obavljeni

u pojasu širine min 250-500 m od osi na obje strane (ovisno o stvarnom pružanju razmatrane jedinice

na terenu). Rezultati tih istraživanja u studiji su prezentirani u koridoru od po 250 m od osi. (iz

praktičnih i tehničkih razloga, jer nakon udaljenosti negativni utjecaji od ceste bitno opadaju, neki

uopće nestaju).

3.1 Vodič kroz zahtjeve SUO i rješenja zaštite u glavnom projektu za LOT7, poddionica 2

Izradom Studije o utjecaju na okoliš (SUO) izvršena su istraživanja i analize kojima je utvrđen stupanj,

načini i položaj pojedinih negativnih djelovanja na okoliš uslijed izgradnje pojedinih dijelova autoceste

Vc. U cilju sveobuhvatnog uvida, odnosno kako bi se jednostavno moglo utvrditi je li projektant Grupe

glavnih projekata uzeo u obzir sve navedeno u obimnoj dokumentaciji koja je sublimirana u konačni

dokument „Studija utjecaja na okoliš SUO“, napisano je poglavlje „Vodič kroz zahtjeve SUO i rješenja

zaštite u glavnom projektu „u sklopu Projekta zaštite okoliša. Svi zahtjevi navedeni u SUO stavljeni su

na jedno mjesto i za lakše praćenje Grupe glavnih projekata (za one koje zanima samo okolišni aspekt

projekta) date su kratke poveznice prema samostalnim projektima (a u biti posebnim, pojedinačnim

projektima) u kojima je do detalja razrađena tražena problematika. Na primjer, ukoliko nas zanima

kako su riješeni problemi sa bukom, taj dio je odrađen u Projektu zaštite od buke , knjiga ta i ta, itd.

Naravno da se u svakom pojedinačnom projektu „krije“ i dio odluka koje je pojedinačni projektant

donosio kako bi ispunio opće principe zaštite okoliša kao i konkretne zahtjeve koji su proistekli iz

izrade kompletnih istražnih radova, dosadašnjeg projektiranja, SUO i novijih istraživanja i analiza pri

izradi Glavnog projekta. U te projekte na konkretnoj dionici LOT7, koji kao cjelina predstavljaju

„okolišne projekte“ možemo ubrojiti:

D 2010 –Građevinski projekt vanjske odvodnje

D 2020- Građevinski projekt unutarnje odvodnje

D 2030- Građevinski projekt vodozaštite

D 2040 – Hidrogeološka studija dispozicije oborinskih voda

E 2060- Projekt zaštitne žičane ograde

H 2020 – Građevinski projekt – projekt vodoopskrbe i odvodnje CP Međugorje-Zvirovići

H 2120 – GP – Projekt vodoopskrbe i odvodnje objekata ČCP Zvirići

H 2220 - GP – Projekt vodoopskrbe i odvodnje objekata COKP-a Zvirići

H 2420 - GP – Projekt vodoopskrbe i odvodnje objekata GP Bijača

H 2500 – Projekt krajobraznog uređenja glavne trase i čvorišta , CP Međugorje-Zvirovići, ČCP Zvirići,

COKP-a Zvirići i GP Bijača

H 2600 – Projekt krajobraznog uređenja PUO Počitelj i PUO Kravice

Z 2010 – Projekt zaštite od buke

Pri izradi ovog dokumenta vodili smo se slijedećim razmišljanjem. Studija utjecaja na okoliš je temeljni

i obiman dokument u kojem su detaljno propisane svi očekivani utjecaji na okoliš kao i sve mjere,

preporuke i savjeti kako da se ti utjecaji ili sasvim spriječe ili zadrže u dozvoljenim (preporučenim)

granicama. Normalno da se ti zahtjevi postavljaju logički i da je zajednički cilj ne ugroziti okoliš iznad

dozvoljenih granica ali isto tako ostati realan u zahtjevima zaštite kako se ne bi nepotrebno ugrozila

realizacija samog projekta izgradnje autoceste.

7/9


Pratili smo te zahtjeve iz SUO i davali odgovarajuće poveznice odnosno veze sa izrađenim projektima

koji ispunjavaju te zahtjeve. Osim toga radi lakše preglednosti tabelarno su prikazane i generalne

mjere zaštite okoliša pri projektiranju, izgradnji i uporabi prometnice. I na kraju poglavlja, ali ne i manje

važno, dani su i detaljni tenderski uvjeti za budućeg izvođača građevinskih radova a koji poseban

naglasak daju problematici zaštite okoliša

3.3 Nastale promjene trase pri izradi Glavnog projekta u odnosu na Idejni projekt, LOT7,

poddionica 2

U konkretnom slučaju na LOT 7 nije došlo do značajnih izmjena položaja trase u odnosu na

prethodnu dokumentaciju.

Došlo je do lokalnog pomaka trase izvan koridora definiranog studijom, od prosječno 35 m (0-75 m) na

ukupnoj dužini od cca 1000 m (Slika 3.). Razlog pomaka je upravo bio mjera predložena u SUO

(poglavlje 6.3.7. krajobraznog uređenja), zahtjev lokalne zajednice (humani razlozi - kako jedan objekt

ne bi ostao s druge strane autoceste u odnosu na ostatak sela), pozicija nastavka trase u RH i

položaja graničnog prijelaza u RH, te potpisani sporazum između dvije države o graničnoj crti i

prijelazu autoceste te granice (definirano Gauss Kruegerovim koordinatama ključnih točaka).

Slika 3. Lokalni odmak trase idejni-glavni projekt

Nadalje, temeljem zahtjeva lokalnog stanovništva za promjenom lokacije čvorišta Međugorje -

Zvirovići (stara stacionaža 57+500 km odnosno nova 11+500 km) iz Idejnog projekta, vršene su

dodatne analize i mogućnosti promjene položaja ovog čvora. Odlučeno je da se čvor ne pomjera ali su

učinjene manje promjene u odnosu na Idejno rješenje koje su uzele u obzir izražene zahtjeve lokalne

zajednice (Slika 4.):

• cestarinski prolaz pomaknut je još za cca 15-20 metara od postojećih kuća prema trasi

autoceste (ali uz uvjet da tehnički elementi ostanu u okviru dozvoljenih),

• malo je podignuta niveleta kod cestarinskog prolaza čime je omogućeno otvaranje dodatnog

prolaza kojim se postojeća cesta prevodi na drugu stranu autoceste (poljoprivredno-stočni

prolaz);

8/9


• za cca 80 m pomaknuto je priključno T-križanje na postojećoj cesti R 425a na nenaseljeni dio

uz tu cestu. Time je novoizgrađeni stambeni objekt u toj zoni, ostao na strani naselja, te ga je

lakše spojiti sa postojećom prometnom infrastrukturom;

• temeljem proračuna iz podataka prometne prognoze, promijenjen je potreban broj kućica sa tri

na pet.

Navedenim usklađenjima trase s realnim uvjetima na terenu, trasa je i dalje ostala apsolutno u

okvirima obuhvata studije.

Slika 4. Čvorište Međugorje idejni-glavni projekt

4 Zaključak

Kao što je općenito poznato iz projektantske prakse, na temelju izrade Idejnog projekta izrađuju se

Prethodna procjena utjecaja na okoliš i po potrebi (odlukom nadležnog Ministarstva) i Studija utjecaja

na okoliš. Ovi dokumenti trebaju ugraditi okolišna ograničenja samom projektu odnosno ukazati na

slučaj ako je predloženi projekt opasan po okoliš i zabraniti njegovu gradnju.

Južni dio koridora Vc, koji prolazi kroz Hercegovinu, prilikom izrade Idejnog projekta bio je označen

kao LOT 4. Kasnije je taj dio za koji je napravljena Prethodna procjena utjecaja na okoliš kao i

cjelovita Studija utjecaja na okoliš podijeljen na tri dijela i to na LOT 5, LOT 6 i LOT 7. Za kompletan

LOT 4 provedena je sva zakonska procedura sastavljena od javnih rasprava, javnog uvida, ocjene

stručne komisije, revidiranja SUO, itd. i nadležno Federalno ministarstvo okoliša i turizma smješteno u

Sarajevu izdalo je Okolišnu dozvolu i tako omogućilo dalje radove na izradi Glavnog projekta

autoceste na koridoru Vc.

Općenito gledajući, u slučaju izgradnje objekta, odnosno ishođenja integralne Okolišne dozvole,

pristupa se izradi Glavnog projekta. Kako ne bi došlo do znatnih promjena u tijeku odvijanja cijelog

procesa, zakonodavac je predvidio i Procjenu utjecaja na okoliš (PUO) koja se provodi paralelno sa

izradom Glavnog projekta uz cjelovitu suradnju svih izvođača koji učestvuju na izradi Glavnog

projekta. Ukoliko dođe do značajnih odstupanja od Idejnog projekta (na temelju koga je i izdana

integralna Okolišna dozvola) izvođač je dužan izvršiti dodatna istraživanja, analize i modeliranja za ta

područja kako bi se pronašlo kvalitetno rješenje glede zaštite okoliša.

9/9


Na temelju prethodno navedenog, za konkretan slučaj koji smo obrađivali pri izradi Glavnog projekta a

u sklopu Procjene utjecaja na okoliš za LOT 7, poddionica 2, apsolutno je vidljivo kako nije došlo do

značajnih promjena trase zbog kojih bi bilo potrebno raditi novu odnosno ažurirati postojeću SUO u

dijelu koji se odnosi na ovaj prostor. Trasa je ostala u granicama istraživanja na temelju kojih je izdana

Okolišna dozvola (Rješenje UPI/03/02-23-4-53/05) za stari LOT 4.

Opisana procedura se provodi i za sve ostale dionice koje se projektiraju i grade na koridoru Vc i ona

jamči sigurnost i neprekinuti nadzor nad okolišem. Tako se od Idejnog projekta, preko Prethodne

procjene o utjecaju na okoliš, preko Studije o utjecaju na okoliš i dalje kod izrade Glavnog projekta i

Procjene utjecaja na okoliš pa sve do izgradnje autoceste (za koju je PUO propisala konkretni

monitoring) na kojoj postoji i okolišni nadzor, može pratiti kontinuirani „lanac sigurnosti“ čiji je jedini cilj

osigurati samo dozvoljeni utjecaj na okoliš uz primjenu svih poznatih tehničkih mjera koje to jamče.

Naravno i u tijeku uporabe nadležna ustanova koja upravlja autocestom dužna je vršiti konkretno

propisani monitoring okoliša koji je sastavni dio Procjene utjecaja na okoliš i nosi naziv Plan

monitoringa.

Literatura

[1] Institut građevinarstva hrvatske: Idejno rješenje, Idejni projekt, Prethodna studija utjecaja na okoliš, Studija

utjecaja na okoliš autoputa na koridoru Vc, dionica LOT4: Mostar sjever – južna granica, 2006.

[2] Institut IGH: Glavni projekt, Bosna i Hercegovina projekat „autoput na koridoru Vc“ LOT7: dionica Počitelj-

Bijača (južna granica sa Hrvatskom), 2010.

[3] Popp, K., Kruse, H. & Kaiser, I.: Vehicle-Track Dynamics in the Mid Frequency Range, Vehicle System

Dynamics, 31, pp. 423-464, 1999.

[4] Esveld, C.: Modern Railway Track, Second edition, TU-Delft, 2001.

[5] Schwager, T. & Poschel, T.: Rigid Body Dynamics of Railway Ballast (Chapter), System Dynamics and Long-

Term Behaviour of Railway Vehicles, Track and Subgrade, eds. K. Popp & W. Schiehlen, Springer-Verlag,

Berlin and New York, pp.451-470, 2002.

[6] Lazarevic, D. & Dvornik, J.: Selective Time Steps in Predictor-Corrector Methods Applied to Discrete Dynamic

Models of Granular Assemblies, 4th International Conference on Analysis of Discontinuous deformation,

Glasgow, pp. 193-201, 2001.

[7] APS-The street level power supply, www.transport.alstom.com, dd.mm.yyyy.

[8] Person, A. Personal communication, 20 November 2008, Position of Person in Company, Name of Company

or University, City, Country.

iskustva sa izrade okolišne dokumentacije u sklopu izrade … autocesta cavtat.pdf · 2016. 11....

Documents