zahtjev za izdavanje okoliŠne
TRANSCRIPT
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE
DOZVOLE
Eksploatacija i prerada dolomita i krečnjaka na
PK kamenolomu „Zukulja“ kod Mostara
Mostar, listopad 2020. god. D I R E K T O R
_____________________
Marin Udovičić, mag.stroj
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 2
NAZIV PROJEKTA: ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE
NARUČITELJ: Majdan Kuti d.o.o.
IZRAĐIVAČ: TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar
NIVO IZRADE
PROJEKTNE
DOKUMENTACIJE: Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole
VODITELJ PROJEKTA: mr.sc. Radoslav Udovičić, dipl.ing.građ.
SURADNICI: Mr.sc. Radoslav Udovičić, d.i.g. ___________________
Marin Udovičić, mr.s. ___________________
Selma Mrgan, d.i.g. ___________________
Zdravko Džeba, d.i.s ___________________
Amar Kevelj, d.i.e. ___________________
VRIJEME IZRADE: listopad, 2020.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 3
SADRŽAJ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OBNOVLJENE OKOLIŠNE DOZVOLE
1.Ime i adresa operatora / investitora
2.Izvod iz planskog akta odnosnog područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetne lokacije
3.Lokaciju pogona i postrojenja
4.Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada, itd.)
5.Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje
6.Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja
7.Opis stanja lokacije pogona i postrojenja
8.Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacije značajnih utjecaja na okoliš
9.Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja
10.Opis mjera sa spriječavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje
11.Opis ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obvezama operatora, posebice mjera nakon zatvaranja postrojenja
12.Opis mjera planiranih za monitoring emisije unutar područja i /ili njihov utjecaj
13.Opis predviđenih alternativnih rješenja
14.Netehnički rezime
15.Plan upravljanja otpadom izrađen u skladu sa članom 19. i 20. Zakona o upravljanju otpadom (SN FBIH broj 33/03 i 72/09)
16.PRILOZI
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 4
POPIS PRILOGA
Popis svih priloga uz Zahtjev za izdavanje Okolišne dozvole – Majdan Kuti d.o.o. Mostar
1. Urbanistička suglasnost br.: UPI/03-23-2-226/07
2. Okolinska dozvola br.: UPI-05/2-23-11-94/13 FM
3. Izvod iz Prostornog plana
4. Kopija katastarskog plana
5. Zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti
6. Plan upravljanja otpadom
7. Kopija uplatnice federalne takse
8. Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 5
1.IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA
Naziv poduzeća: Majdan Kuti d.o.o.
Naziv postrojenja na koji se odnosi
zahtjev za Okolišnu dozvolu PK Kamenolom Zukulja
Pravni oblik Privredno društvo
Adresa Bijelo Polje bb-Potoci
88 000 Mostar
Telefon 061 148 929
Fax
Kontakt osoba Juso Husić
Identifikacijski broj poduzeća 4227382160001
Obrađivač Zahtjeva za izdavanje Okolišne dozvole: TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar
Kontakt kozultanta: [email protected]
Kontakt osoba konzultanta: Mr.sc. Radoslav Udovičić, d.i.g.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 6
Opći podaci o izrađivaču Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole –
TEHNOZAŠTITA d.o.o. MOSTAR
Izvod iz Sudskog registra
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 7
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 8
Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma – TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 9
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 10
Ime i adresa operatora/investitora
Naziv investitora: Majdan Kuti d.o.o.
Adresa investitora: Bijelo Polje bb-Potoci, 88 000 Mostar
Pravni oblik: Dioničko društvo
Naziv zahvata: PK-Kamenolom Zukulja
Kontakt telefon: 061 148 929
Kontakt fax:
Kontakt osoba: Juso Husić
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 11
2.IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA S UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE
2.1.Prostorni planovi općine Mostar - trenutno stanje prema zvanično dostupnim
podacima
Jedini važeći dokument prostornog uređenja za područje Grada Mostara je Prostorni plan
Općine Mostar za period 1986.-2000./2015., sa Odlukom o njegovom provođenju
(Službeni glasnik Opštine Mostar broj 11/90), a period za koji je napravljen već je istekao.
Na 14. sjednici, Gradsko vijeće Grada Mostara je usvojilo niz odluka kojima se pristupa
izradi Prostornog plana Grada Mostara 2011.- 2020. Ovim Prostornim planom osigurat će
se uvjeti za humani održivi razvoj, plansko korištenje, zaštitu, unapređenje i upravljanje
prostorom Grada Mostara, te život i rad stanovništva. Plansko uređenje prostora zasniva
se na principima ravnomjernog ekonomskog i društvenog razvoja područja Grada
Mostara, zaštite integralnih vrijednosti prostora, zaštite i unapređenja prostora,
usuglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Grad i
Županiju/Kanton, usuglašenost prostornog uređenja Grada sa prostornim uređenjem
Županije/Kantona, zaštite spomenika kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, javnosti i
slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje i drugim
principima.
Preduzeće „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara 07.02.2005. godine podnijelo je zahtjev o
potvrdi namjene predmetnog zemljišta Županijskom ministarstvu građenja, prostornog
uređenja i zaštite okoliša (Hercegovačko-neretvanska županija), te je od istog ministarstva
uvidom u SINTEZNU KARTU – NAMJENA POVRŠINA – PROJEKCIJA 2000. iz
Prostornog plana opštine Mostar 1986.-2000. godine, ustanovljeno da se predmetna
parcela na lokalitetu 2190 k.o.Kuti Livač II, nalazi van zone označene kao površina
specijalne namjene i većim je dijelom izvan urbanog područja, definiranog planom. Uvidom
stanja na terenu predmetna lokacija je šikara i krš.
Na slici 2.5. dat je izvod iz SINTEZNE KARTE– NAMJENA POVRŠINA-PROJEKCIJA
2000. iz Prostornog plana opštine Mostar 1986.-2000 .godine (M=1:25000), a na slici 2.6. i
izvod iz Topografske karte posmatranog područja (M=1:25000).
Stručno mišljenje, a prema zahtjevu preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara, o
formiranju površinskog kopa na lokalitetu Kuti je dao i Zavod za urbanizam grada Mostara
(Rješenje broj: 36-25-308/05 od 12.12.2005. godine ) u kome se zaključuje da se ovom
zahtjevu može udovoljiti, što je nakon toga potvrdilo i Federalno ministarstvo prostornog
uređenja i okoliša.
Preduzeće „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara dobilo je pozitivno mišljenje i na zahtjev za
dobivanje koncesije na predmetnoj parceli od Ministarstva privrede HNK, Rješenjem broj:
01-20-274/12, 18.04.2012. godine.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 12
Na predmetnoj lokaciji je uknjiženo pravo vlasništva u korist društvenog vlasništva – Erar
sa 1/1 i na predmetnoj nekretnini nema tereta. Prema podacima iz zemljišno knjižnog
izvadka predmetna nekretnina označena je kao pašnjak „Goli brijeg“.
Na slici 2.7. data je kopija iz katastarskog područja sa ucrtanim granicama istražnog polja
na predmetnoj parceli.
Slika 2.5.- Izvod iz sintezne karte - namjena površina - projekcija 2000.
M=1:25000 (Prostorni plan opštine Mostar 1988.-2000.)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 13
Slika 2.6.- Izvod iz topografske karte M=1:25000
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 14
Slika 2.7.- Izvod iz katastarskog plana
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 15
3.LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
Ležište dolomita i krečnjaka, PK-kamenolom „Zukulja“ udaljen je oko 16 km sjeverno od
Mostara. Lokalitet je povezan makadamskim i asfaltnim putem lokalnog karaktera, za
magistralni put M -17 Mostar – Sarajevo. Nalazi se na padini koja pada ka Bijelom polju,
odnosno rijeci Neretvi. Predmetni lokalitet pripada području grada Mostara, lokalitet Kuti
Livač, gradsko područje Mostar Sjever, Grad Mostar, označen kao k.č.99/1, katastarska
općina Kutilivač i obuhvata koordinate date u tabeli 2.1.
Tabela 2.1. – Koordinate tačaka predmetnog lokaliteta k.č.99/1
Tačke X Y
A 4 804 158 6 492 472
B 4 804 102 6 492 300
C 4 803 904 6 492 300
D 4 803 807 6 491 903
E 4 804 034 6 491 782
F 4 804 260 6 492 902
G 4 804 298 6 492 617
Teren koji zahvata ležište je obraslo rijetkim grmljem. Debljina humusnog pokrivača je od
0,00 m do 0,50 m. U zoni ležišta nema izvora pitke vode i vodotoka, kao ni građevinskih
objekata za stanovanje, tako da budućom eksploatacijom neće biti ugrožen okoliš.
Na slici 2.1. dat je satalitski snimak šireg područja lokaliteta ležišta „Zukulja“.
Geografska karta šire okoline ležišta „Zukulja“ kod Mostara da ta je na slici 2.2.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 16
PK-kamenolom „Zukulja “
Slika 2.1. – Satelitski snimak šireg područja lokaliteta ležišta „Zukulja“
Slika 2.2. - Geografska karta šireg područja ležišta „Zukulja“ kod Mostara
Na slici 2.3.vidljiva je mikrolokacija ležišta i dispozicija PK-kamenoloma „Zukulja“.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 17
PK-kamenolom „Zukulja“
Slika 2.3. – Mikrolokacija i dispozicija PK-kamenoloma „Zukulja“ kod Mostara
Grad ima cjelovitu prostornu infrastrukturu, cestovni i željeznički promet koji se kreće od
sjevera prema jugu, kao i zračnu luku. Od Jadranskog mora je udaljen oko 60 km.
Predmetni objekt se nalazi na području Mostara, na nadmorskoj visini cca 60 m.
Morfologija terena nije izražena. Riječ je o blago zatalasanoj površini koja blaže ili strmije
pada prema rijekama koje je okružuju. Područje Mostara ima karakteristike tipičnog
submediteranskog područja. Poduzeće je izgrađeno na lokalitetu koji se nalazi pod
utjecajem izmijenjene mediteranske klime (varijanta meritimne klime) koja je rezultat
dodira mediteranske klime sa juga i kontinentalne klime sa sjevera. Osnovna obilježja
modificiranog meritimskog klimatskog tipa su vrela, sušna ljeta i blage, kišovite zime.
Prosječne temperature zraka su više u jesen nego u proljeće. Najhladniji mjesec je siječanj
sa prosječnom srednjom mjesečnom temperaturom od 5,1 ºC, a najtopliji mjesec je srpanj
sa prosječnom srednjom temperaturom od 25,0 ºC. Temperaturna variranja zraka su
evidentna u dnevnom i mjesečnom intervalu za što su osim nadmorske visine zaslužni
konfiguracija terena i oskudan vegetacijski pokrov. Amplitude između najtoplijeg i
najhladnijeg mjeseca su vrlo izražene, dok su ljetne amplitude najmanje, posebno u
kolovozu.
Za vrijeme ljeta temperature dostižu vrijednosti bliske onima u tropskim područjima na šta
utiče gola krečnjačka podloga. Topli period se proteže na osam mjeseci, dok su tri – četiri
mjeseca rezervirani za hladnije klimatske prilike. Na razvoj flore i faune područja značajnu
ulogu imaju maksimalne i minimalne godišnje temperature zraka. Maksimalna temperatura
zraka u periodu 1961.-1990. godine iznosila je 41,2ºC. Apsolutno minimalna temperatura
zraka u tridesetogodišnjem periodu (1961-1990. god.) iznosila je -10,9ºC.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 18
Godišnja visina padalina je značajna, ali je njihov raspored nepovoljan. Padaline su
najizraženije u periodu ranog proljeća, kasne jeseni i zime dok su u ljetnim mjesecima
iznimno niske i rijetke, što za posljedicu ima pojavu suša. Najobimnije padaline su u
studenom (200 mm), dok su najniže u srpnju (43 mm). Prosječna godišnja visina padalina
za ovo područje iznosi 1.515 mm. Ovakav raspored padalina je veoma nepovoljan za
razvoj flore i faune ovog područja. Količina padalina je najveća u periodu mirovanja
vegetacije, u zimu i jesen. Krajem proljeća i tokom ljeta, kada je period intenzivnog rasta
vegetacije nastupaju suše. Ovakav raspored padalina, uz visoke ljetne temperature, je
jedan od limitirajućih faktora za pojavu bujnije i raznovrsnije flore i faune na ovom
području.
Geografski položaj, reljef i klima odredili su da se područje Mostara svrsta u zonu sa
najintenzivnijim postojećim vjetrovima na području Dinarida i Balkana.
3.1.OPIS UŽE LOKACIJE
Namjena lokacije je eksploatacija i prerada dolomitne i krečnjačke stijene na PK-
kamenolomu „Zukulja“ na lokalitetu Kuti, kao tehničko-građevinskog kamena za potrebe
Preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. iz Mostara.Istražnim radovima otvoren je dio ležišta, a
budu ćom eksplatacijom će se postepeno mijenjati reljef mikrolokacije, jer na mjestima
dolomitnog i krečnjačkog brda nastaju tehnogene površine karakteristične za
kamenolome, sa elementima otkopanog prostora.
Odobreno istražno polje obuhvata površinu od 14,65 ha, a namjena i korištenje zemljišta
tokom rada će biti ista u narednim godinama.
Istražno polje okontureno je prelomnim tačkama sa sljedećim koordinatama:
Tačka X Y
A 4 804 090 6 492 468
B 4 804 150 6 492 910
C 4 804 000 6 493 000
D 4 803 750 6 493 000
E 4 802 750 6 492 750
F 4 803 840 6 492 670
G 4 804 000 6 492 468
Tabela 2.2. – Koordinate prelomnih točaka eksploatacionog polja
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 19
Na slici 2.4. dat je pogled na postojeće stanje ležišta „Zukulja“ tj.PK-kamenoloma „Zukulja“
kod Mostara.
Slika 2.4. – Postojeće stanje –otvoreni dio ležišta „Zukulja“
Laboratorijskim ispitivanjima fizičko-mehaničkih i hemijskih karakteristika kamena dolomita
i krečnjaka sa lokaliteta Zukulja, (Izvor podataka: „Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i
proračunu rezervi tehničko-građevinskog kamena u ležištu dolomita i krečnjaka „Zukulja“
kod Mostara“, sa stanjem 31.12.2010. godine, ispitani uzorci su pokazali da se mogu
upotrebljavati za:
· proizvodnju frakcija agregata za beton
· proizvodnju frakcija agregata za asfalt-beton
· proizvodnju mješavine agregata za tamponske slojeve
· proizvodnju dekorativnih ploča za vertikalna, unutrašnja i vanjska oblaganja,
sitne i krupne kocke i za popločavanje
· proizvodnju sirovih masivnih blokova, rezanih, klesanih, poliranih, glačanih,
štokovanih elemenata za arhitektonsko-građevinske potrebe i dr.
Na promatranom području nema objekata od kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 20
4.OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI (PLAN, TEHNIČKI OPIS RADA, ITD.)
Površinska eksploatacija tehničkog kamena dolomita i krečnjaka, na ležištu "Zukulja“ kod
Mostara, bazira se na veoma pogodnim prirodnim i stvorenim tehničko – tehnološkim i
drugim uslovima. Pogone eksploatacije i prerade tehničkog kamena dolomita i krečnjaka,
preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar činit će PK-kamenolom „Zukulja“, na kome će se
vršiti površinska eksploatacija dolomita i krečnjaka, kao i pogon za preradu (drobljenje i
klasiranje) rovnog kamena na istoj lokaciji – utovarno transportnom platou (etaži).
Sistem površinske eksploatacije, predstavlja određeni poredak izvođenja rudarskih radova
u cilju postizanja projektovanog kapaciteta, primjenjene rudarske mehanizacije i sigurnosti
na radu.
Osnovna karakteristika sistema površinske eksploata čija je struktura kompleksne
mehanizacije, koja se ogleda u međusobnoj usklađenosti kompleksne mehanizacije sa
odabranim parametrima površinske eksploatacije.
Strukturu kompleksne mehanizacije na izvođenju rudarskih radova sačinjavaju kompleti
opreme po proizvodnim i radnim procesima.
Odlučujući utjecaj na izbor strukture mehanizacije na lokalitetu PK „Zukulja“ imaju prirodni
i tehničko - tehnološki faktori.
U prirodne faktore spadaju:
fizičko – mehaničke karakteristike dolomita i krečnjaka
oblik i dimenzije okonturenja PK-kamenoloma
topografije terena
U tehničko – tehnološke faktore spadaju:
kapacitet PK i maksimalna dimenzija ulaznog komada u drobilicu
intezitet, dinamika razvoja PK u planu i po visini
lokacija prerađivačkih kapaciteta
snabdjevanje pogonskom energijom.
Na osnovu svih utjecajnih faktora na samom eksploatacionom polju PK-kamenoloma
„Zukulja“ odabran je diskontinuirani sistem površinske eksploatacije sa kamionskim
transportom od osnovnog utovarnog platoa do drobiličnog postrojenja i bestransportnog sa
gravitacionim spuštanjem miniranog materijala niz r adnu kosinu do utovarnog platoa.
Predviđeni godišnji kapacitet i vijek PK – kamenoloma „Zukulja“
Na osnovu instalisanog kapaciteta mobilnog drobiličnog i separacijskog postrojenja,
komerecijalnih potreba za rovnim dolomitom i krečnjakom i potrebnim frakcijama na
separaciji. Investitor se opredjelio za kapacitet kamenoloma od najmanje 30.000 t/god ne
računajući jalovinu, s tim da se eksploatacija obavlja 10 mjeseci u godini sa 25 radnih
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 21
dana u mjesecu sa preraspodjelom uposlenika (rukovaoca) sa jednosmjenskom
proizvodnjom u jednom danu ili 2.000 sati rada u godini.
Izračunate rezerve u odobrenim granicama istražnog polja obezbjeđuje vijek trajanja
eksploatacije:
gdje su:
Q – ukupne geološke rezerve dolomita i krečnjaka u ležištu „Zukulja“ (A+B+C1)
Qgod.- godišnji plan proizvodnje
Kg – koeficijent gubitaka (0,95)
T - vijek (vrijeme trajanja eksploatacije)
Postoje realni izgledi za povećanje godišnjeg kapaciteta kamenoloma sa stanovišta
rezervi, te raspoložive opreme koju Investitor posjeduje, kao i zahtjeva tržišta za
povećanjem tražnje pojedinih frakcija.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 22
Slika 2.8. –Karta istražnih radova sa ucrtanim rezervama krečnjaka i dolomita A, B i C1 kategorije (karta rezervi) na ležištu „Zukulja“
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 23
4.1. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA
4.1.1. DOBIVANJE ROVNOG DOLOMITA I KREČNJAKA - OTVARANJE I RAZVOJ PK-
KAMENOLOMA „ZUKULJA“
Pod otvaranjem i razvojem površinskog kopa ''Zukulja'' podrazumjeva se skup svih
rudarskih i drugih radova kojima se ostvaruje razvoj ovog kopa po planu i po visini pri
čemu se ostvaruje stalna transportna veza između osnovne etaže i radnih etaža za:
- nesmetano kretanje rudarske mehanizacije za izvođenje radnih procesa bušenja
minskih bušotina, te otkopavanje i transport minirane stijenske mase dolomita i krečnjaka
gravitacionim putem po radnim površinama svih radnih etaža,
- radno utovarnim platoom za utovar i transport stijenske mase dolomita i krečnjaka na
postrojenja za preradu (drobljenje, mljevenje i klasiranje).
Razrada površinskog kopa dolomita i krečnjaka je u direktnoj vezi sa sistemom
površinske eksploatacije, izabranom strukturom kompleksne mehanizacije na dobivanju i
lokacijom postrojenja za preradu (drobljenje, mljevenje i klasiranje). Rudarskim radovima
na otvaranju i razvoju površinskog kopa ''Zukulja'' potrebno je zadovoljiti slijedeće
kriterijume:
- odredbe člana 95. Pravilnika o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju
tehničkog kamena,
- minimalnu zapreminu rudarskih radova na otvaranju, izradi transportnih puteva od
osnovne etaže do radnih etaža u I fazi rudarskih radova,
- minimalnu dužinu transporta minirane stijenske mase dolomita i krečnjaka po radnoj
površini na svakoj radnoj etaži gravitacionim transportom na osnovni utovarni plato,
- skladan režim izvođenja rudarskih radova u planu i po visini površinskog kopa,
- postizanje planiranog kapaciteta površinskog kopa uz mogućnost njegovog povećanja,
- minimalne eksploatacione troškove dobivanja i prerade stijenske mase dolomita i
krečnjaka.
Analizom svih uticajnih faktora kao prioritetni pokazali su se sljedeći:
- diskontinuirani transportni sistem dolomita i krečnjaka sa gravitacionim obaranjem
minirane stijenske mase sa radnih etaža na osnovni utovarni plato,
- izabranu strukturu sistema kompleksne mehanizacije koju Investitor posjeduje,
- topografski odnosi u ograničenom površinskom kopu ''Zukulja'' i neposrednoj okolini,
- granice ograničenih rezervi dolomita i krečnjaka kategorija A, B, C1 rezervi i druge manje uticajne faktore. Prema navedenim uticajnim faktorima osnovna koncepcija razvoja površinskog kopa
krečnjaka ''Zukulja'' biće sljedeća:
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 24
- površinski kop ''Zukulja'' dijeliće se po visini na etaže h r = hz.v. = 15 metara, - minimalna širina sigurnosnih bermi u krajnjem (završnom) položaju bit će Bmin.=8 m Otvaranje etaža vršit će se sa zajedničkog pristupnog buldozerskog puta koji će biti
izgrađen u fazi eksploatacionih rudarskih radova. Osnovni parametri trase zajedničkih pristupnih buldozerskih puteva, ograničenog
površinskog kopa ''Zukulja'', biće određeni na osnovu topografije terena i prema iskustvima
sa sličnih kamenoloma iznose: - širina trase B min = 7 metara - maximalan nagib imax = 30 %
Ovi parametri trasa zajedničkih pristupnih puteva u fazi rudarskih radova na eksploataciji
dolomita i krečnjaka zadovoljavaju sa stanovišta kretanja rudarske mehanizacije (bušaće
garniture, buldozera, hidrauličnih bagera-rovokopača, utovarivača i druge neophodne
opreme koja će se koristiti na kamenolomu kao pomoćna ili glavna rudarska oprema).
Svi ovi parametri, faze razvoja kamenoloma, kao i broj radnih etaža, bit će određeni
„Glavnim rudarskim projektom eksploatacije tehničko-građevinskog kamena dolomita i
krečnjaka na PK-kamenolomu „Zukulja“, a koji je u fazi izrade.
Na osnovu tehničko - tehnoloških karakteristika opreme kojom Investitor raspolaže, a koja
će biti uključena u tehnološki proces kao i konfiguracija terena i geodetske visine naviše i
najniže izohipse terena, površinski kop bit je podjeljen na određen broj visinskih etaža čija
visina se kreće od 0 – 15 metara (u fazi otvaranja do postizanja projektovane visine etaže
od 15 m). Principijelna šema tehnološkog procesa dobivanja i prerade dolomita i krečnjaka
na PK-kamenolomu „Zukulja“, data je na slici 2.9.
Slika 2.9. – Principijelna šema tehnološkog procesa dobivanja dolomita i krečnjaka
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 25
Slika 2.10. - Situaciona karta PK-kamenoloma „Zukulja“ sa ucrtanim granicama
eksploatacionog polja
4.1.2. PROIZVODNI PROCES DOBIVANJA JALOVINE
Jalovinski pokrivač ležišta „Zukulja“ nije rasprostranjen u granicama odobrenog istražnog
polja. Jalovinski pokrivač ima veoma malu debljinu 0,00 – 0,50 m, te se neće vršiti
otkrivanje ležišta, osim sječa na prostoru obraslom grmljem i sitnim rastinjem.
4.1.3. PROIZVODNI PROCES EKSPLOATACIJE (DOBIVANJA) DOLOMITA I
KREČNJAKA
Razvoj radilišta PK-kamenoloma „Zukulja“, omogučit će sistem eksploatacije koji se sastoji
iz sljedećih faza (tehnoloških procesa) i to:
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 26
Glavne faze
Bušenje minskih bušotina
Masovno miniranje
Guranje odminiranog materijala (zaostalog na etažama) buldozerima na
osnovni utovarno transportni plato
Utovar odminiranog materijala
Transport odminiranog materijala do prihvatnog bunkera postrojenja za
drobljenje i klasiranje
Pomoćne faze
Održavanje površinskog kopa, puteva i radnog kruga
Održavanje rudarske opreme
4.1.3.1. BUŠENJE I MINIRANJE
Površinska eksploatacija dolomita i krečnjaka na PK-kamenolomu “Zukulja” izvodit će se
uz primjenu masovnih miniranja.
Na ovom kamenolomu, bušenje će se vršiti vertikalnim minskim bušotinama, koja je
sastavni dio metode miniranja pomoću „dubokih“ minskih bušotina, odnosno masovnog
primarnog miniranja. Ovo bušenje se izvodi na ravni prema liniji paralelno ivici etaže pod
uglom 70º, a na rastojanju W=3,0 m od ivice etaže, na rastojanju između bušotina cca
a=3,3 m.
Izračunati promjer (prečnik) minskih bušotina (koji će se uraditi proračunom u Glavnom
rudarskom projektu) je obično Φ 89 mm, nagib minske bušotine 70 º, a dubina minske
bušotine 17 m. Bušenje se vrši pomoću bušaće garniture za udarno-rotaciono bušenje.
S obzirom na projektovanu dinamiku razvoja rudarskih radova, kao i mogućnosti
manipulacije na etažama, potrebe na ovom kamenolomu može udovoljiti jedna bušilica
SVG -73, koja pored zadovoljavanja kapaciteta pruža velike manevarske podobnosti u fazi
razvoja etaža odnosno kopa.
Iz tog razloga predlaže se sljedeći izbor:
1. Bušilica DEMAG CK 50 HB:
- jedna bušaća garnitura, za rad na osnovnom terenu.
1. Bušilica ROC 601:
- jedna bušaća garnitura, za rad na etažama
Za normalan režim rada na bušenju, te za zadovoljavanje potreba dnevne, mjesečne i
godišnje dinamike bušenje se vrši jednom bušilicom tipa DEMAG CK 50 HB, koja
obezbijeđuje potrebnu proizvodnju pa čak i povećanje kapaciteta, a bušilica tipa, ROC 601
radi na pripremnim i pomoćnim radovima.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 27
Slika 2.11. - Bušaća garnitura tipa DEMAG CK 50 HB
Na površinskim kopovima - kamenolomima miniranja se koriste za rastresanje stijena i
obaranje na osnovni utovarni plato, pri čemu se uvijek naglašava potreba za određenom
granulacijom odminiranog materijala, koja će omogućiti optimalizaciju tehnoloških faza
koje slijede iza miniranja.
Prilikom izbora optimalnih bušačko-minerskih parametara odlučujuću ulogu imaju fizičko-
mehaničke i akustične karakteristike radne sredine.
Primjenom energije eksploziva 50% izminiranog materijala se obara na osnovni utovarno
transportni plato, a 50% se zadržava na bermi etaže u okviru koje je vršeno miniranje, kao
i nižim etažama.
Minimalna širina etaže na kojoj se vrši miniranje i znosi 10÷12 m, ako se miniranje izvodi
sa dva reda bušotina, što će biti slučaj i na PK-kamenolomu „Zukulja“ (Slika 2.12.).
detonirajući štapin
Bušaća garnitura
Slika 2.12. - Parametri minskih bušotina
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 28
Punjenje i paljenje minskih bušotina obavlja se prema važećim propisima o miniranju pri
rudarskim radovima na površinskim kopovima čvrstih mineralnih sirovina.
Nakon izvršenog miniranja širina berme iznosi cca 4 m (Slika 2.13).
Slika 2.13. - Tehnološka šema bušenja i miniranja
Osnovno punjenje minskih bušotina:
Na osnovu geološko-fizičkih i mehaničkih svojstava dolomita i krečnjaka u radnoj sredini
ležišta „Zukulja“ primjenjuju se privredni eksplozivi koji se nalaze na listi odobrenih
eksplozivnih sredstava FBiH: Amonal i ANFO eksplozivna sredstva. Korištenjem ovih
eksplozivnih sredstava eliminiše se postojanje posebnih potencijalnih opasnosti po lica
koja manipulišu eksplozivnim sredstvima, te eventualno emitovanje produkata
eksplozivnog razlaganja tih sredstava, koji mogu predstavljati posebne potencijalne
opasnosti po radnu i životnu sredinu.
Za proračun količine eksploziva po bušotini neophodno je poznavati specifičnu potrošnju
eksploziva, dubinu i promjer bušotine, konstrukciju eksplozivnog punjenja, kao i vrstu
eksploziva i dimenzije patrone.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 29
Minerski radovi na PK-kamenolomu „Zukulja“ imaju primaran značaj i široku primjenu,
čime se postiže velika proizvodnja u eksploataciji dolomita i krečnjaka.
Rušenje dolomitnog i krečnjačkog masiva na etaži, prilikom primarnog miniranja, nastaje
djelovanjem talasa naprezanja i ekspanzije gasova u bušotini. Talas naprezanja izaziva
nastajanje pukotina u masivu, a ekspanzija gasova održava unutrašnju energiju i
uslovljava odbacivanje miniranog materijala. Kod miniranja na PK-kamenolomu „Zukulja“ u
dolomitima i krečnjacima koji je prirodno ispucao (prirodne pukotine), dolazi do oslabljenja
talasa naprezanja i opadanje gasova u području ispred i iza pukotina. Prirodne pukotine i
prsline djelimično ili potpuno odbijaju talase naprezanja, te on djeluje samo na jedan dio
masiva. Ostali dio minirane mase se pomjera (potresa), ali se ne drobi. Na veći dio
krečnjačke mase djeluje samo statički pritisak, zbog čega dolazi do odvajanja komada
dolomita i krečnjaka, odnosno drobljenja po prirodnim pukotinama i prslinama.
Prilikom izbora optimalnih bušačko - minerskih parametara odlučujuću ulogu imaju fizičko-
mehaničke i akustične karakteristike radne sredine.
Pozitivna očekivanja radnog procesa miniranja očituju se u pretpostavci povoljne
fragmentacije izminiranog materijala, te pretpostavci povoljnog smjera odbacivanja i oblika
rasprostiranja izminiranog materijala, kao i što je moguće manje negativno djelovanje
izvršenog miniranja u pogledu potresnog djelovanja, veličine zračnog udara, kao i u
pogledu po okoliš štetnog odnosno opasnog razbacivanja izminiranog kamenja.
Sve ovo moguće je ostvariti ako su pravilno određeni parametri miniranja, vrsta eksploziva
i konstrukcije eksplozivnog punjenja, te načina iniciranja.
Prema Glavnom rudarskom projektu biće planirana kombinovana konstrukcija
eksplozivnog punjenja, i to punjenje na sljedeći način: donji dio bušotine sa plastičnim
eksplozivom (Vitezit 20 ili eksploziv sličnih minersko-tehničkih osobina-u količini od 20%
od ukupne količine eksploziva), a gornji dio praškastim eksplozivom (ANFO 1 ili eksploziv
sličnih minersko-tehničkih osobina- u količini od 80% od ukupne količine eksploziva).
4.1.3.2. UTOVAR I TRANSPORT ODMINIRANOG MATERIJALA (ROVNOG DOLOMITA I KREČNJAKA)
Utovar odminiranog materijala, u ovom slučaju rovnog dolomita i krečnjaka, vrši se
rovokopačem, a po potrebi i utovarivačima zapremine kašike 1,0 m3 u transportne
kamione, s kojim preduzeće „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar raspolaže.
Na PK-kamenolomu „Zukulja“ je predviđen vanjski transport od utovarnog platoa do
drobiličnog postrojenja (separacije) u industrijskom krugu preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o.
Mostar.
Radni proces transport dolomita i krečnjaka od mjesta odminiranog, odnosno obrušenog
rovnog kamena na utovarnoj etaži do drobiličnog postrojenja, obavlja se kamionima
nosivosti 10- 15 tona.
Od separacije do korisnika, mineralna sirovina se transportuje prema potrebama i zahtjevu
kupaca, pod sredstvom kooperanata ili u vlastitoj režiji.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 30
4.2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKA OPREMA KOJA ĆE SE KORISTI NA DOBIVANJU
DOLOMITA I KREČNJAKA NA PK-KAMENOLOMU "ZUKULJA"
Tehnološku opremu PK-kamenoloma „Zukulja“ čine pretežno mobilna oruđa za rad,
uređaji i oprema, koji imaju veome fleksibilne osobine u smislu promjene lokacije,
adaptivnosti na izmijenjene prostorne, namjenske i druge uslove.
Strukturu kompleksne mehanizacije na izvođenju rudarskih radova dobivanja dolomita i
krečnjaka čine kompleti opreme po proizvodnim procesima (Tabela 2.3.).
RADNI PROCESI RUDARSKA MEHANIZACIJA
Udarno-rotaciona bušaća garnitura: DEMAG CK 50 HB i ROC 601 ili slična – u vlasništvu trećih lica koja vrše miniranje.
Bušenje i miniranje stijenske mase u cilju pripreme stijenske mase za utovar
Guranje zaostalog materijala na etažama, pomoćni radovi, čišćenje etaža, izrada puteva
Rovokopač, utovarivač ili buldozer
Utovar miniranog rovnog krečnjaka na osnovnom, utovarno-transportnom platou u kamione
Rovokopač, zapremine kašike do 1,0 m3 ili utovarivač zapremine kašike do 2,0 m3
Utovar gotovih proizvoda-sa mobilnog drobiličnog postrojenja
Utovarivač, zapremine kašike 2,0 m3
Transport (unutrašnji) od radilišta do istresišta u drobilično postrojenje na separaciji u industrijskom krugu preduzeća Kamioni troosovinci, zapremine korpe
10-15 tona Tabela 2.3. – Struktura kompleksne mehanizacije po proizvodnim procesima
Mobilni kompresor (efektivnog kapaciteta oko 17,5 m3/min) - kompresor tipa Atlas Copco
XAMS 287, 21 m3 i 9 bara, ili kompresor sličnih tehničko radnih uslova.
4.3. PRERADA ROVNOG DOLOMITA I KREČNJAKA
Postrojenja za preradu dolomita i krečnjaka (separacija), su smještena na utovarno –
transportnom platou kamenoloma na najnižoj etaži. Godišnji kapacitet drobiličnog
postrojenja je 5000-6000 m3/god. dolomita i krečnjaka.
Mehanizovana oprema koja se koristi u tehnološkom procesu prerade dolomita i krečnjaka
sastoji se od:
1. Čeljusne drobilice
2. Klasirnice (separacije)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 31
Za ovo postrojenje koje je potrebno za drobljenje dolomita i krečnjaka kapaciteta do 25
m3/h čine sljedeći građevinski objekti:
- primarni objekat za smještaj bunkera
- postolja za sito
- elektrokomande
- temelja za trake i kablovska kanalizacija
Slika 2.14. – Mobilna drobilična postrojenja u vlasništvu preduze ća »Majdan Kuti« d.o.o.
Mostar koja se na kamenolomu »Zukulja« koriste za drobljenje i klasiranje rovnog dolomita
i krečnjaka
4.4. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA PRERADE DOLOMITA I KREČNJAKA
Minirani materijal skuplja se buldozerom na utovarno-transportnoj etaži (platou) utovara
utovarivačem i prevozi do čeljusne drobilice na primarno drobljenje. Istresanje dolomita i
krečnjaka iz utovarivača se odvija direktno u čeljusnu drobilicu. Primjer utovara rovnog
materijala u drobilicu prikazan je na slici 2.15. Rukovanje čeljusnom drobilicom vrši se iz
kabine koja se nalazi pored drobilice.
Ispod bunkera je montirana elektromagnetna dozirna rešetka koja jednakomjerno dozira
materijal u mlin čekićar, gdje se izdrobi na granulaciju 0-30 mm. Izdrobljen materijal pada
na sekundarno vibraciono sito. Materijal 0-20 mm koji se odvoji na elektromagnetnoj
dozirnoj rešetki pada na transporter. Na situ se materijal presijava na četiri frakcije 16-32,
8-16, 4-8 i 0-4 mm koji se preko transportera transportuje u deponije.
4.5. OSTALI OBJEKTI POGONA PK-KAMENOLOMA „ZUKULJA“
Ostale objekte na pogonu PK-kamenoloma „Zukulja“ čine:
- Komandne prostorije za drobilično postrojenje,
- Trafostanica,
- Srednje i niskonaponskog uklopno postrojenje,
- Postrojenja za komprimirani zrak,
- Eko WC,
- Prostorije za proizvodno osoblje su u kontejnerskom obliku (1-2 kontejnera)
- Priručno skladište ulja i maziva
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 32
5.OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE
KOJA SE KORISTI ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE
Materijali koji se koristite u proizvodnom procesu mogu se podijeliti na prirodne i
industrijske materijale. Osnovni prirodni materijal na kome se zasniva proizvodnja na PK-
kamenolomu „Zukulja“ je dolomit i krečnjak.
Ostali materijali, neophodni u procesu proizvodnje čine: energent, ulja, maziva i privredni
eksploziv.
5.1. Osnovna proizvodna sirovina –mineralna sirovina kamen krečnjak
Bilansne geološke rezerve (A+B+C 1) dolomita i krečnjaka iznose 729.867 m3 č.m..
Godišnja proizvodnja rovne mase bi će određena prema glavnom rudarskom projektu, a
planirana je u iznosu cca 30.000 m3 č.m./god. dolomita i krečnjaka.
Federalno ministarstvo privrede/gospodarstva, Rješenjem broj: UP/I-07-04-20-124-12/11,
potvrdilo je geološke rezerve i kvalitet mineralne sirovine dolomita i krečnjaka u ležištu
„Zukulja“ kod Mostara sa stanjem 31.12.2010.godine po klasi i kategorijama (tabela 2.4).
Tabela 2.4. – Geološke rezerve mineralne sirovine dolomita i krečnjaka
Eksploatacioni Eksploatacione
Klasa rezervi Kategorija Rezerve (m ) gubici (%) rezerve (m3)
A 73 604 5 69 925
Bilansne B 369 420 5 350 950
rezerve C1 dolomita 172 755 5 164 118
C1 krečnjaka 114 088 5 108 385
UKUPNO: A+B+C1 729 867 5 693 378
Opis osnovnih sirovina
Krečnjak je sedimentna stijena sastavljena uglavnom od minerala kalcita. Osim tog
minerala sadrži i male količine drugih minerala: gline, sporogelita, dijaspora, hidrargilita,
limonita, hematita, kremena, cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem
krečnjačkih kućica i skeleta izumrlih morskih životinja, a u manjoj količini i biljaka.Koristi se
kao građevinski materijal te kao materijal za izradu kreča.
Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-
magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju. Obično je bijele boje, ali
može biti i crvenkast, siv ili smeđ od primjesa željeza ili mangana.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 33
Kvalitet mineralne sirovine dolomita i krečnjaka sa ovog ležišta također je potvrđen
pomenutim Rješenjem. U tabeli 2.5. date su fizičko-mehaničke karakteristike, a u tabeli
2.6. hemijski sastav dolomita i krečnjaka.
Tabela 2.5. – Fizičko – mehanička svojstva dolomita i krečnjaka na ležištu „ Zukulja“
PARAMETRI
Oznaka
VRIJEDNOST
DOLOMIT
KREČNJAK
Čvrstoća na pritisak u βp 119,23 MPa
135,95 Mpa
suhom stanju
Čvrstoća na pritisak u βvp 109,46 MPa
126,06 Mpa
vodozasićenom stanju
Zapreminska masa v 2750 kg/m3 2682 kg/m3
Upijanje vode Uv 0,76 % 0,08 %
Poroznost p 2,10 % 0,21 %
Otpornost na habanje HB 19,07 cm3/50 cm2 12,85 cm3/50 cm2
Postojanost na dejstvo M 1,69 %
0,17 %
mraza – gubitak mase
Tabela 2.6. – Hemijski sastav dolomita i kre čnjaka na ležištu „Zukulja“
KOMPONENTE DOLOMIT KREČNJAK
SiO2 0,41 % 0,28 %
Al2O3 4,11 % 2,22 %
FeO3 0,20 % 0,12 %
CaO 29,10 % 52,46 %
MgO 18,90 % 1,05 %
GŽ 43,80 % 42,74 %
K2O 0,06 % 0,13 %
Na2O 0,32 % 0,65 %
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 34
5.2 Ostale sirovine koje se koriste u procesu dobivanja dolomita i krečnjaka
Od osnovnih i pomoćnih sirovina koje će se koristit u procesu eksploatacije (dobivanja)
korisne mineralne sirovine dolomita i krečnjaka na ovom kamenolomu koristit će se:
Eksplozivna sredstva:
praškasti i plastični eksplozivi tipa ANFO,
detonirajući štapini,
rudarske kapice
usporivači
sporogoreći štapin
Nafta i naftni derivati
ulja i maziva
Električna energija
Voda
Karakteristike nafte i naftnih derivata
Nafta pripada grupi tečnih goriva čijom destilacijom se dobijaju prirodni plin, propan i
butan plin, petrolen, teška ulja za loženje itd. Opasnost od štetnog dejstva nafte i naftnih
derivata (D-2) prisutna je na sljedećim mjestima koja se ocjenjuju kao visoko rizična u
tehnološkom procesu:
mjesto proizvodnje eksplozivne materije, odnosno mobilno postrojenje,
skladišni prostor nafte ili dizel-ulja D-2 i
putevi transporta od skladišta do mobilne opreme i postrojenja separacije.
Na navedenim lokacijama postoji permanentna opasnost po radnu i životnu sredinu
direktnim ugrožavanjem štetnim uticajem ili pak štetnim produktima nastalim požarom ili
eksplozijom.
Neželjena dejstva naftnih derivata na zemljište određena su:
fizičko-hemijskim karakteristikama nafte, odnosno opasnošću koju nafta
posjeduje,
količinom nafte, odnosno dizel ulja u postrojenju separacije ili skladištu,
karakteristikama okruženja,
primjenjenim mjerama zaštite, te
karakteristikama i kvalitetom primjenjene tehnologije rada.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 35
Tabele 2.7.- Karakteristike naftnih derivata
PARAMETAR
VELIČINA
VRIJEDNOST
JEDINICA
DIZEL ULJE D-2
Cetanski broj 51,0
Cetanski indeks 46,0
Gustina na 15oC 820 ÷ 845 kg/m 3
Policiklični aromatski ugljikovodici (PAU) max.11 % (m/m)
Sumpor max. 350 mg/kg
Temperatura paljenja Oko 55 °C
Ostatak ugljika (na 10 % destilacionog ostatka) 0,30 % (m/m)
Sadržaj pepela max. 0,01 % (m/m)
Sadržaj vode max. 200 mg/kg
Ukupna kontaminacija max. 24 mg/kg
Korozija na Cu Klasa I
Oksidaciona stabilnost max. 25 g/m3
Mazivost max. 460 m
Viskozitet 40 °C 2,00 ÷ 4,50 mm 2/s
Destilacija
% (V/V) iznad 250 °C max. < 65 % (V/V)
% (V/V) iznad 350 °C min. 85 % (V/V)
95 % (V/V) iznad 360 ° C
Dizel gorivo nije toksično, ne nagriza kožu, ne djeluje korozivno. Pare mu se ne smatraju
otrovnim ali djeluju ugušujući na ljudski organizam ako se koncentracija kisika smanji
ispod dozvoljene granice.
Snabdjevanje gorivom mehanizovane opreme obavljat će se na lokalnoj benzinskoj
stanici, te samim tim nije potrebno skladištenje u metalnim bačvama na samom lokalitetu
kamenoloma.
Ulja i maziva koja se koriste za podmazivanje mehanizovane opreme skladištiti će se u
bačvama od 200 l u priručnom skladištu koje je će biti smješteno u industrijskom krugu
preduzeća „Majdan Kuti“ na udaljenosti 1 km od kamenoloma. Skladištenje istih neće se
vršiti u krugu kamenoloma, te se samim tim ne predviđa ni instalisanje priručnog skladišta
na ovom lokalitetu.
Eksplozivne materije
Eksplozivne materije, koje će se upotrebljavati za dobivanje rovnog dolomita i krečnjaka
na kamenolomu „Zukulja“, predstavljaju mješavine amonij – nitrata i dizel ulja (AN-OL,
odnosno AN-FO eksplozivne materije i plastični eksplozivi tipa Vitezit 20), kao i
detonirajući štapini, rudarske kapisle i usporivači.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 36
U tabeli 2.8. date su minersko – tehničke karakteristike potencijalnih eksploziva koji se
koriste na ovom PK-kamenolomu.
Tabela 2.8. - Minersko tehničke karakteristike eksploziva
Naziv Jedinica Vrsta eksploziva
karakteristike
VNB-1 ANFO 1 Amonal V 20
Strenght weight % 77 75 80
Trauzl test cm3 360 290 340-350 385
Zapremina gasova l/kg 1020 1040 986 832
Toplota eksplozije kJ/kg 3031 4082 4119 4249
Temperatura eksplozije °C 1931 2237 - 2034
Gustina u patroni kg/l 0,94 0,92 1,05-1,1 1,54
Brzina detonacije m/s 2300 3300 3900-4100 6,0
Prijenos detonacije cm 4-7 6
Prema iskustvima sa sličnih kamenoloma masa eksploziva po minskoj bušotini iznosi
cca:
Qe = 53,38 kg/bušotini
Za planirani odnos vrsta eksploziva koje se koriste na ovom PK-kamenolomu izračunata
je masa eksploziva po bušotini i to:
Za visinu etaže H = 15 m, te mase iznosit će i to:
AN – FO eksploziva : Q = 42,70 kg/bušotini
Plastični eksploziv: Qp = 10,68 kg/bušotini
Za prosječno minsko polje od cca 20 bušotina, ukupna količina eksploziva po jednom
minskom polju iznosit će, cca 1068 kg eksploziva po jednom minskom polju ili ukupno
10.676 kg eksploziva godišnje (1 miniranje mjesečno ili 10 miniranja godišnje).
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 37
Način snabdjevanja i skladištenja ekplozivnih materija
Usluge miniranja vršit će treća lica odnosno preduzeće s kojim će Investitor potpisati
Ugovor. Potrebne količine eksplozivnih materija dovozit će se od strane trećih lica na
minsko polje, te se iste neće skladištiti na lokaciji kamenoloma.
Osnovne osobine eksplozivnih sredstava
Eksplozivne materije koje se upotrebljavaju na kamenolomima predstavljaju mješavine
amonij–nitrata i dizel ulja, kao i detonirajući štapini, rudarske kapisle i usporivači.
Svojstva ANFO eksplozivne materije
Proizvodnja ANFO eksplozivne materije bazira se na sljedećim sirovinama:
amonij - nitrat, koji predstavlja oksidansa u sistemu eksplozivne materije,
dizel ulje D-2, koje predstavlja gorivu komponentu eksplozivnog sistema, te
neznatna količina čađi ili druge dozvoljene, koja daje boju eksplozivnoj
smjesi.
Amonij nitrat – NH 4NO3
Budući da je amonij-nitrat, kao oksidans osnovna sirovina koja ulazi u sastav ANFO
eksplozivne daju se najvažnije karakteristike ove sirovine:
Primjenljivost amonij-nitrata kao oksidansa u brojnim vrstama eksplozivnih
materija opće namjene, zavisi od većeg broja osobina ove hemijske materije.
Ove osobine se postavljaju kao tehnološki uslovi koje mora ispuniti amonij-
nitrat kao komponenta za određene eksplozivne materije.
Jedna od bitnih osobina amonij-nitrata u proizvodnji ANFO eksplozivnih
smjesa je sposobnost upijanja, odnosno zadržavanja uljne faz e (D-2) koja se
koristi kao gorivo. Minimalna adsorpciona sposobnost amonij-nitrata mora biti
za min. 10 % veća od receptiranog učešća uljne komponente u smjesi ANFO
eksplozivne materije. Pošto se za proizvodnju eksplozivnih materija koristi
granulirani amonij-nitrat, to je jasno da sposobnost adsorpcije zavisi od
poroznosti granula u masi.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 38
Tabela 2.8.- Tehnički uslovi koje mora ispuniti amonij - nitrat
KARAKTERISTIKA AMONIJ - NITRATA
Gustina (g/cm3) 0,85
Brzina detonacije (m/s) 1.200 2.200
Prijenos detonacije (cm) kontakt
Bilans kisika (%) Naglašeno pozitivan
Gasna zapremina na 20oC i 101 kPa (l/kg) 1.000 ÷ 1.100
Toplota eksplozije (kJ/kg) 1.396
Temperatura raspadanja (°C) 170 190
Kritični prečnik (mm) 100
Osjetljivost na udar sa tegom mase, pri 25 °C, 2 kg (cm) 79
sadržaj NH 4NO3 min. 99,0 %
ukupni nitrogen (N) 34,8 %
amonijski nitrogen 17,4 %
nitratni nitrogen 17,4 %
vlaga max. 0,3 %
materije nerastvorive u vodi 1,3 %
sadržaj mehaničkih nečistoće 0,0 %
nasipna gustoća 0,70 ÷ 0,85 kg/dm 3
izgled bijele granule
relativna gustina u odnosu na vodu 0,9 ÷ 1,0
veličina granula 0,8 ÷ 3,5 mm
ujednačenost veličine granula 90 % gran. 1,0 ÷ 2,83 mm
apsorpciona moć > 6 %
toplota sagorijevanja 2,62 kJ/kg
energija aktiviranja 163 ÷ 167 kJ/mol
specifična zapremina plinova 980 l/kg
apsolutna gustoća granula 1,4 ÷ 1,5 kg/dm 3
temperatura sagorijevanja 1500 °C
temperatura samozapaljenja 200 °C
UN broj: 2067
Osjetljivost na vlagu Izvanredno velika
Detonacione i druge značajne karakterstike amonij-nitrata su u velikoj mjeri ovisne od
stanja u kojem se ova materija nalazi.
Ovdje se posebno ističu: temperatura mase, gustina, granulacija, sadržaj vlage, oblici
granula, jačina obloge u kojoj se nalazi materija i inicira proces gorenja itd. tako da se o
ovim karakteristikama pri manipulacijama sa amonij-nitratom mora strogo voditi računa.
Osnovna karakterstika procesa hemijskog razlaganja amonij-nitrata je u činjenici da taj
proces za posljedicu ima naglašeno pozitivan bilans kisika, odnosno pri potpunom raspadu
100 g amonij-nitrata oslobodi se 20 g kisika, što ovu materiju čini najefikasnijim
oksidansom u sastavu brojnih savremenih eksplozivnih materija opće namjene.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 39
Dakle, karakteristike amonij-nitrata kao opasne - eksplozivne materije su promjenljive
tako da se bez pouzdane kontrole svih karakteristika, nikada ne može niti smije govoriti o
bezbjednim i pouzdanim manipulacijama sa amonij-nitratom.
Radi oslikavanja međusobnih zavisnosti osnovnih fizičkih, hemijskih, detonacionih i drugih
karakteristika amonij-nitrata važno je istaknuti sljedeće:
- brzina i pouzdanost procesa detonacije amonij-nitrata je u zavisnosti o gustini i
temperaturi eksplozivne materije. Može se istaći da se sa povećanjem temperature i
gustoće mase brzina detonacije povećava. Maksimalne brzine detonacije od 1.200 -
2.200 m/s se postižu kod gustine 0,6 - 0,7 g/cm3, pri gustini od 0,90 do 0,95 g/cm3
proces detonacije je nepotpun, a pri gustini materije bliskoj i većoj od 1,0 g/cm3
detonacija će izostati. Pri temperaturi mase do 70 °C temperaturni impuls neće
dovesti do detonacije, pri temperaturi 90 - 110 °C detonacija je nekompletna, a pri
temperaturi 120 - 140 °C temperaturni impuls će uzrokovati detonaciju amonij-
nitrata.
- Mada se ANFO eksplozivne materije svrstavaju u BA materije, odnosno u materije
koje su neosjetljive na inicijalni impuls detonatorske kapisle broj 8. (DK – 8),
ispitivanjima je dokazano da je osjetljivost čistog amonij-nitrata na udarni impuls
detonatorske kapisle veoma promjenjiva i u funkciji je od gustine materije.
- Ispitivanjima je utvrđeno da su promjene osjetljivosti na udar kod amonij-nitrata
toliko promjenljive u funkciji gustine i mase inicijalnog eksploziva u inicijatoru
eksplozije da se nikako ne smije tvrditi da se iniciranje može i smije vršiti inicijalnim
impulsom detonatora DK – 8., jer veoma često izostaje detonacija.
U pomoćne sirovine koje će se koristiti u tehnološkom procesu prerade rovnog i dolomita
i krečnjaka spadaju:
- voda i
- električna energija.
Snabdjevanje tehnološkom i pitkom vodom
Sama lokacija na kojoj se nalazi postrojenje za preradu dolomita i krečnjaka (drobilično
postrojenje) snabdjeva se tehnološkom vodom u količini koja je potrebna za obaranje
prašine na presipnim mjestima klasirnice.
Ovo privredno društvo će za potrebe polijevanja etaža i pristupnih puteva, te utovarno
transportnog platoa koristiti vodu iz cisterni, a za potrebe radnika dovozit će se flaširana
voda. Ukoliko to bude moguće Investitor će se priključiti na najbližu vodovodnu mrežu.
Pitka voda će se koristi za potrebe radnika (piće) i za sanitarne potrebe.
Ministarstvo privrede/gospodarstva, poduzetništva i poljoprivrede Hercegovačko-
neretvanskog kantona je, na osnovu zahtjeva preduzeća „Majdan Kuti“ d.o.o. Mostar
utvrdilo vodoprivredne uslove (Broj:07-07-27-1212-2/05), za izradu projektne
dokumentacije za objekat – kamenolom na lokalitetu označenom kao k.č. 1076/1 k.o.
Kutilivač, gradsko područje Sjever, po kojim je Investitor dužan:
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 40
izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju kojom će se obuhvatiti dio vodovoda i
kanalizacije sa hidrauličkim proračunom potrebnih količina sanitarne, protivpožarne
vode, te priključenje na vlastiti vodozahvat ili javni vodovodni sistem ukoliko postoji
obezbjediti vodoprivredne uslove za eventualne otpadne vode
predvidjeti razdjelni sistem kanalizacije tj.odvojiti oborinske od sanitarnih odnosno
tehnoloških i zauljenih voda
riješiti odvodnju sanitarnih voda projektovanjem vodonepropusne septičke jame, te
omogućiti pristup autocisterni za njeno pražnjenje itd.
Snabdjevanje električnom energijom
Investitor će se priključiti na NN mrežu prema uvjetima definiranim elektroenergetskom suglasnosti koju izdaje JP EPBiH.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 41
6.OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA
Eksploatacija kamena dolomita i krečnjaka predstavlja tehnološki proces koji ne proizvodi
čvrsti otpad, niti drugu vrstu štetnih i opasnih materija, koje bi mogle nastati kao
nusproizvod u toku eksploatacije. Kamenolomi su izvori emisija u zrak: prašine, polutanata
iz tečnog energenta, polutanata kod miniranja i buke. Ni jedna od navedenih emisija nema
karakter kontinuiteta, u smislu automatizovane industrijske proizvodnje i ispuštanja
zagađujućih materija u zrak.
Emisije u zrak
Na kvalitet zraka utiče mineralna prašina koja se izdvaja u tehnološkom procesu
eksploatacije i prerade, gasoviti produkti razlaganja eksplozivne materije u procesu
miniranja, te sagorijevanje tečnih goriva u motorima na unutrašnje sagorijevanje.
Osnovni izvor zaprašenosti, u recirkulacionoj zoni PK-kamenoloma „Zukulja“, bit će
prašina koja se uzvitlava i širi na okoliš pri sljedećim tehnološkim proizvodnim procesima:
bušenje minskih bušotina u tehnološkom procesu rušenja stijena energijom
eksplozivnog razlaganja eksploziva,
miniranje u procesu rušenja stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva,
utovar odminiranih masa dolomita i krečnjaka,
utovar gotovih proizvoda,
utovar frakcije u kamione
transport dolomita i krečnjaka
padanje agregata sa transportera i formiranje kupa,
čišćenje površina radnih etaža i internih komunikacija,
rad mobilnog drobiličnog postrojenja,
uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih površina, saobraćajnica, deponija i slično,
djelovanjem zračnih struja (vjetra)
Iz navedenih podataka je vidljivo da su emisije agresivne mineralne prašine na PK-
kamenolomu “Zukulja“ vezane za tehnološki proces dobivanja, transporta i prerade
tehničkog kamena dolomita i krečnjaka i u tim fazama se mora vršiti rješavanje sistema
zaštite od agresivnog djelovanja prašine.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 42
7.OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA
NASELJENOST PODRUČJA GDJE JE LOCIRAN KAMENOLOM
Ležište dolomita i kre čnjaka, PK-kamenolom „Zukulja“ udaljen je oko 16 km sjeverno od
Mostara. Lokalitet je povezan makadamskim i asfaltnim putem lokalnog karaktera, za
magistralni put M -17 Mostar – Sarajevo. Predmetni lokalitet pripada području grada
Mostara, lokalitet Kuti Livač, gradsko područje Mostar. Veće naseljeno mjesto Vrapčići,
koje egzistira na ovom području nalazi se na udaljenosti 5 kilometara od Mostara i cca 5
km od ležišta „Zukulja“. Naseljeno mjesto Vrapčići je prema popisu iz 1991. godine imalo
3.464 stanovnika. Najbliže naselje Kuti udaljeno je 700 m od ležišta „Zukulja“. Kuti su
smještene 10 km sjeveroisto čno od Mostara, u "kutu" udoline koja se nalazi između
okolnih planina i brda (Pločno - 1241 m, Šljeme - 659 m, Orlinka - 594 m). Koordinate su
mu: 43°23 ′30″S 17°54 ′13″I. U selu Kuti postoje 2 periodična potoka, Sušica i Poto čina,
koji proteku samo za vrijeme jako obilnih kiša.
Slika 3.1. - Kuti (panorama) sa najbližim naseljima i objektima
Kuti-panorama (pogled s Pločna): 1.Kuti 2.Semetovac (novo naselje) 3.Kasarna "Miralem Jugo" 4.Deponija Uborak 5.Livač 6.Put prema Koritima
Od magistralnog puta do samog kamenoloma vodi asfaltni put, kao i djelom pristupni
makadamski put u ukupnoj dužini od 2-3 km.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 43
KARAKTERISTIKE PRIRODNIH USLOVA
Na širem području ležišta „Zukulja“ do sada nije vršeno skrnjavljenje prirodnih vrijednosti
ovog područja. Radovima istraživanja na ovom ležištu započela je izmjena pejzažnih
vrijednosti ovog područja. „Elaboratom o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi
tehničkog kamena u ležištu dolomita i krečnjaka „Zukulja“ kod Mostara“ (sa stanjem
31.12.2010.godine) urađena su ispitivanja stanja lokacije i karakteristika samog ležišta.
Morfološko-hidrološke prilike šireg i užeg područja
U geomorfološkom pogledu, šire i uže područje ovog ležišta pripada zapadnim obroncima
Velež planine. Odabrana lokacija, u širem smislu, zahvata prostor između Brasinog
potoka na jugozapadu i Koritne drage na sjeveroistoku. Na udaljenosti od cca 770 m je
Sušica-suho korito potoka, kome sam naziv govori o karakteru vodotoka.
Izgled brda Orlinka podsjeća na jedan nesavršeni greben sa padom strana od oko 25 do
40 stepeni, a u nekim dijelovima i više. Nagib padina je orijentisan prema zapadu, sjeveru i
sjeverozapadu, a dobrim dijelom i prema jugozapadu. Brasinski potok nosi samo formalno
naziv potok, a praktično u njemu nema vode, osim u periodima vrlo intezivnih padavina.
Od biljaka su prisutne tipične hercegovačke vrste – jasen, grab itd. Izuzetak u
morfološkom smislu čine vertikalni otsjeci sa jasno izraženom slojevitošću na dijelu padine
okrenute ka sjeverozapadu. Nalaze se na visini između 400 i 500 m n.v. i po dijelu padine
prema Brasinskom potoku.
Apsolutne kote terena kreću se između 200 m n.v. na platou formiranom kao pozajmište
pijeska u ranijem periodu i 594 m n.v – vrh Orlike.
Područje je obraslo kržljavim drvećem i dračom.
Slika 6.1. – Mikrolokalitet PK – kamenoloma ležišta „Zukulja“
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 44
Najbliže naselje je selo Kuti koje je udaljeno cca 700 m. Dolinom Brasinog potoka
formirana je staza u kategoriji lošeg šumskog puta.
Uže područje ovog ležišta karakteriše se istim već opisanim odlikama. Nagib padine je vrlo neujednačen i iznosi 25 do 30 pa i 400. Apsolutne kote terena kreću se između 200 i 450 m n.v.
U hidrološkom pogledu područje se odlikuje tipično krškim svojstvima. Na širem
području istražnog prostora ne postoje stalni ni privremeni izvori. Sve oborinske vode brzo
poniru u podzemlje, jer teren grade krečnjačke dolomitske naslage s pukotinskom
poroznošću.
Potencijalna prirodna bogatstva u ovom dijelu općine su kamen (tehnički i arhitektonsko-
građevinski), polja i površinska i podzemna voda.
Industrijska neizgrađenost i ekstenzivna poljoprivreda ovaj dio općine karakterišu slabo
razvijenim područjem u ekonomskom smislu. Glavno zanimanje većine stanovništa u
ovom prigradskom naselju je ratarstvo i ekstenzivno stočarstvo. Drugih značajnih
industrijskih proizvodnih pogona nema.
U široj okolini nema značajnih kulturno historijskih objekata koji bi mogli biti ugroženi
radom na ovom kamenolomu.
Geološke karakteristike ležišta
U geološkoj građi terena ovog područja učestvuju karbonatne naslage gornjeg trijasa,
jure i krede, flišni sedimenti eocena te kvartalne naslage (slika 6.2.).
Samo ležište dolomita i krečnjaka „Zukulja“ predstavlja samo jedan mali dio krečnjačkog
masiva sa proslojcima dolomitičnog dolomita i krečnjaka koji izgrađuje u kontinentu veći
prostor. Korisnu supstancu masiva čine krečnjaci i dolomiti srednje jurske starosti.
Na dijelovima ležišta koji su potpuno otkriveni erozijom dolomit je pod uticajem erozionih
agenasa izbjeljen i intenzivno grusificiran. Za ležište je karakteristična intenzivna
ispucalost stijenske mase, naročito u zoni površinske dezintegracije, gdje je dolomit
dezintegrisan u sitan grus.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 45
Slika 6.2. – Pregledna geološka karta šireg područja ležišta „Zukulja“ kod Mostara
Tektonika ležišta
Naslage krečnjaka i dolomita na ovom ležištu pripadaju tektonskoj jedinici Velež- Čabulja.
U okviru ove jedinice izdvajaju se tri bloka: Velež , Zimlje-Potoci i blok Raška Gora. Mali
dio bloka Velež izdvojen je jugoistočno od Kutilivača, a izgrađen je od gornjotrijaskih i
jurskih sedimenata.
Na otvorenim profilima istražno-eksploatacionih etaža i na pojedinim prirodnim usjecima
nisu registrovani rasjedi. Osnovni elemenat strukturnog sklopa su pukotine pravca
pružanja jugozapad – sjeveroistok i sjeverozapad – jugoistok. Ove pukotine predstavljaju
sistem pukotina.
Kao posljedica snažne tektonske aktivnosti masiv dolomita je jako ispucao da se prilikom
otkopavanja stijenske mase dobiva praktično gotov kameni agregat koji je upotrebljiv bez
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 46
prethodnog frakcionisanja, za izgradnju puteva (kao tampon), dok je za pripremu betona i
maltera u građevinarstvu potrebno frakcionisanje.
Hidrogeološke karakteristike ležišta
U dolomitskom i krečnjačkom masivu izražena je pukotinska poroznost. Podzemne vode
se u masivu nalaze u vidu pojedinačnih i međusobno povezanih pukotinskih izdani.
Orjentacija pukotina je takva da omogućava brzo prodiranje oborinskih voda i njihovo
dreniranje do površinskih voda. U zoni ležišta nema potoka. Treba reči da Brasinski potok
nosi samo formalno taj naziv, a da praktično u njemu nema vode, osim u periodima vrlo
intenzivnih padavina, koji drenira sve okolne vode, kojih u kišnim periodima ima u
znatnim količinama.
Hidrogeološki uslovi u ležištu su takvi da se eksploatacija može izvoditi nesmetano u skoro
svim vremenskim uslovima.
Inženjersko-geološke karakteristike ležišta
Ležište dolomita i kre čnjaka „Zukulja“ pripada brdovitom terenu čiji najviši vrhovi ne
prelaze visinu od 500 m. Obzirom da se radi o čvrstim stijenama sa stabilnim prirodnim
kosinama nisu uočena nikakva klizanja terena. Od drugih inženjersko-geoloških pojava
prisutni su erozioni kanali i erozioni usjeci.
Postojanje pukotinskih sistema u ležištu kao i njih ova različita orjentacija u prostoru,
nemaju značajnog uticaja na stabilnost padina. Ove pukotine u inženjersko-geološkom
pogledu znatno olakšavaju eksploataciju kamena u te hničke svrhe.
Kako se radi o području sa srednjom količinom padavina neravnomjerno raspoređenih u
toku godine i sa različitim intenzitetom, rjeđe dolazi do pojave bujičnih tokova.
Klimatske i meteorološke karakteristike
Područje oko prostora ležišta „Zukulja“ kod Mostara nalaz i se na rubu mediteranske
klimatske zone, odnosno maritimne klime, koja se odlikuje kišnim zimama i toplim, sušnim
ljetima.
Temperatura zraka
Srednje godišnje temperature kreću se, zavisno od nadmorske visine, od 120 do 150 C.
Najniža prosječna maksimalna temperatura u posmatranom periodu je iznosila 10C
(januar), a najviša prosječna mjesečna temperatura je iznosila 28,200C (juli). Apsolutna
minimalna temperatura je iznosila -10,40C, a apsolutna maksimalna temperatura 41,20C.
Ukupan broj dana sa mrazom iznosi prosječno 22 godišnje.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 47
Slika 2.3. – Srednje mjesečne temperature zraka (0C)
Vjetar
Srednja brzina vjetra po pravcima (ruža vjetrova) najviše zavisi od lokalne orografije
terena. Na slici 2.4. data je ruža vjetrova sa meteorološke stanice Mostar.
Slika 2.4. – Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra (višegodišnji niz)
Slika 2.4a. – Meteorološka stanica Mostar
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 48
Godišnja raspodjela maksimalnih brzina vjetra
Slika 2.4b. - Meteorološka stanica Mostar
Prosječan broj dana sa olujnim vjetrom po mjesecima
Padavine
Prosječna suma padavina kreće se od 1000-2300 l/m2, zavisno od nadmorske visine.
Godišnji hod padavina tipičan je za mediteransku klimu (slika 2.5.). Najveća suma
padavina je gornjim djelovima doline Neretve (u blizini planina Čvrsnice i Prenja). Najveća
suma padavina je u zimskim mjesecima, mjesečne sume kreću se od 120 l/m2 do 250 l/m2.
Najmanja suma padavina je u ljetnim mjesecima.
Slika 2.5. – Srednje mjesečne sume padavina (l/m2)
Snježne padavine su dosta rijetke. Prosje čan broj dana sa snježnim pokrivačem preko 10
cm je ispod 2. Najčešće se pojavljuju u januaru (0,8 dana).
Vlažnost zraka
Prosječna godišnja vlažnost zraka kreće se između 60 i 70%. Najveća je u zimskim
mjesecima, srednje mjesečne vrijednosti se kreću od 70 do 80%. Srednje mjesečne
vrijednosti kreću se od 50 do 70%.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 49
Magla
Magla se javlja rijetko, prosječno 3 do 9 dana godišnje.
3.2.7. Zemljište
Na ovom području zastupljena su vrlo plitka i skeletoidna tla sirozemne (Regosol),
planinske crnice (Kalkomelanosol) i smeđa erodirana tla (Kalko kambisol) na jedrim
krečnjacima. Ovo područje uglavnom predstavlja goli karst i nepredstavlja vrijedno
zemljište, te stoga nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite zemljišta (slika 2.6.).
Slika 2.6. – Zemljište u području Vrapčića i lokaliteta ležišta „Zukulja“
Flora i fauna
Flora šireg područja
U južnoj Hercegovini u čijem dijelu je smješteno i ležište „Zukulja“ kod Mo stara, pretežno
je zastupljna zimzelena vegetacija.
U ovoj regiji razlikuju se eumediteranska zona zelene vegetacije (sveze Quercion ilicis),
vrlo ograničenog areala (Stefanović i sur. 1983, Kutleša i Lakušić 1964, Jasprica 2003),
dok znatno veća prostranstva zauzima submediteranska zona i mediteransko-brski pojas
listopadne vegetacije (sveze Ostryo-Carpinion). Nižu submediteransku zonu karakterizira
šumska zajednica medunca i bjelograba Querco-Carpinetum orientalis (Carpinetum
orientalis „adriaticum“ ) iz sveze Ostryo-Carpinion, rasprostranjena na plitkim vapnenačkim
zemljištima. Taj tip šume pokazuje niz geografs kih varijanti u vidu degradacijskih stadija;
od niskih šuma, preko šikara, šibljaka do suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka (
Scorzonero-Chrysopogonetalia). U zoni zajednice bjelograba Querco-Carpinetum
orientalis razvijena je, ponegdje na dubljim zemljištima zajednica sladuna i cera
(Quercetum confertae adriaticum), kao i fitocenoza Fraxino orni-Quercetum cerris u
brdskom pojasu Hercegovine. U nižoj zoni šume bjelograba javlja se zajednica
makedonskog hrasta (Quercetum trojanae). U višem, mediteransko-brdskom pojasu
značajna je zajednica Seslerio-Ostryetum carpinifoliae.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 50
Endemi Najveći dio endemične flore u mediteransko-submediteranskom području Bosne i
Hercegovine pripada ilirsko-jadranskom flornom elementu. U svrhu izrade ove studije
navodimo najznačajnije endemične i rijetke biljne vrste koje se mogu naći uzduž
predložene trase: Adiantum capilllusveneris (vlažne vapnenačke stijene), Dianthus
liburnicus (kserotermne krške svijetle šume i šumarci), D. sanguineus (suhe livade i
kamenjarski pašnjaci), Silene reichenbachii (submediteranske krške kamjenare i
kamenjarski pašnjaci), Helleborus hercegovinus (krško područje u mediteransko-
montanom pojasu i submediteranskoj zoni), Cardamine maritima (pukotine stijena u
degradiranim šumama i šikarama bjelograba), Matthiola fruticulosa (stijene i kamjenare
doline Neretve), Rhamnus orbiculatus (suhe livade i kamenjarski pašnjaci mediteransko-
submediteranskog područja), Astragalus illyricus (suhe livade, kamenjarski pašnjaci),
Genista sericea (vapnenačke i dolomitne kamenjare i kamenjarski pašnjaci), Genista
dalmatica (vapnenačke i dolomitne kamenjare i kamenjarski pašnjaci), Petteria
ramentacea (krške vapnenačke kamenjare mediteranskog i submediteranskog područja),
Seseli globiferum (pukotine stijena), Portenschlagiella ramosissima (pukotine vapnenačkih
stijena), Moltkia petraea (pukotine vapnenačkih stijena), Onosma stellulata (pukotine
stijena i kamenjare), Teucrium arduinii (pukotine stijena), Satureja subspicata (izloženi
grebeni i vrhovi na jako plitkom tlu oko 200 m n.v.), Micromeria croatica (dno kanjona u
stijenama), Edrainanthus tenuifolius (kamenjare), Prospero elisae (suhi travnjaci),
Hyacinthella dalmatica (kamenjare), Galanthus nivalis (uz Neretvu u zoni bjelograba),
Gladiolus illyricus (kamenjarski pašnjaci), Orchis tridentata (vapnenačke kamenjare i
rubovi šuma), Anacamptys pyramidalis (travnjaci, svijetle šume i šikare), i dr.
Rhamnus orbiculatus Moltkia petraea (pukotine vapnenačkih stijena), (suhe livade i kamenjarski pašnjaci) mediteransko-submediteranskog područja)
Matthiola fruticulosa Portenschlagiella ramosissima (stijene i kamjenare doline Neretve) (pukotine vapneničkih stijena)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 51
Fauna šireg područja
Prema podacima iz literature na širem području Mostara, na kome se nalazi i ležište
„Zukulja“ obitavaju sljedeće skupine životinja: Sisavci (Mammalia) su zastupljeni s 43
vrste koje su pripadnice 16 različitih porodica (Insectivora, Soricidae, Chiroptera,
Lagomorpha, Myocastoridae, Sciuridae, Muscardinidae, Microtidae, Muridae, Canidae,
Mustelidae, Felidae, Suidae, Bovidae, Cervidae). Među njima posebno je značajna
relativno stabilna populacija velikih zvijeri vuka koje su, međutim, vrlo rijetke u većem
dijelu Europe.
Ornitofauna je vrlo brojna i zastupljena je prema nekim autorima sa 163 vrste, međutim,
navodi se i znatno veći broj vrsta ptica uključujući i migratorne vrste. Plićaci i sprudovi
značajni su za selidbu ćurlina, čigri i galebova, trščaci i vodene površine za selidbu i
zimovanje guščarica, a livade i šikare za različite ptice pjevice. Na ovom području gnijezde
i neke ugrožene vrste, kao što su bukavac i patka njorka, a trščaci su značajni za
gniježđenje kokošice i raznih vrsta štijoka i trstenjaka.
Incestivora (Evropski jež) Soric idea (miš)
Fauna gmazova (Reptilia) je relativno bogato zastupljena i broji 20 vrsta.
Spomenute vrste pripadnice su 7 porodica (Emydidae, Testudinidae, Gekkonidae,
Lacertidae, Anguidae, Colubridae, Viperidae), među kojima je najbrojnija porodica
Colubridae kojoj pripada 10 vrsta gmazova ovoga područja. Značajno je napomenuti da na
tom području obitavaju i tri endemične vrste (Lacerta oxycephala, Laurenti, Podarcis
melisellensis i Algyroides nigropunctatus).
Emydidae (kornjača) Lacirtidea ( gušter)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 52
Najbrojnija skupina beskralješnjaka je skupina kukaca (Insecta) koja obuhvaća 47 vrsta
dvokrilaca (Diptera), 125 vrsta leptira (Lepidoptera), 57 vrsta kornjaša (Coleoptera), 206
vrsta opnokrilaca (Hymenoptera), jednu vrsta jednakokrilca (Homoptera), 6 vrsta
raznokrilaca (Heteroptera) i 31 vrstu vretenaca (Odonata).
Lepidoptera (leptir) Coleoptera (tvrdokrilci)
Osim nadzemne faune, na širem području Mostara, poseban značaj ima speleofauna kojoj
osim šišmiša pripada jedna vrsta iz skupine riba, te brojni beskralješnjaci među kojima je
determinirano 4 vrste puževa (Gastropoda, Mollusca) , 5 vrsta kukaca (Insecta) od kojih se
posebno ističu dvije reliktne i tri endemične vrste, 4 vrste stonoga (Myriapoda) od kojih je
jedna vrsta endemična, 2 vrste rakova (Crustacea) među kojima je zastupljena i jedna
reliktna vrsta, 6 reliktnih vrsta kliještara (Cheli cerata) iz rodova Neobisium,
Protoneobisium i Stalita, te jedna vrsta kolutićavca (Oligochaeta).
Gastropoda (puž) Myriapoda (stonoga)
Vegetacija
Prirodnu vegetaciju istraživanog područja čine kržljave šume i šikare listopadnog drveća.
To je vrlo siromašna vegetacija, vezana za suha ljeta, kserofitnog i termofilnog karaktera.
U doba tercijera, kada je vladala vlažni ja klima ta vegetacija je bila mnogo bujnija i
pokrivala je daleko veće površine. Tijekom vremena, utjecajem čovjeka, mediteranske
klime i karstifikacije reljefa, područje te vegetacije je ograničeno na uski pojas i male
površine. Zato su danas ovdje šume ograničene po svojoj razvijenosti, kao i po broju vrsta
njihovih predstavnika. Za ovu šumsku vegetaciju se može reći da je degradirana i
karakteristična za ovo klimatsko područje. Veći dio terena je pod šikarom, kamenjarima ili
je goli krš.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 53
Potencijalnu (primarnu) šumsku vegetaciju čini niz šumskih fitocenoza klimatogenog
(zonalnog), ekstrazonalnog i azonalnog karaktera. Kao klimatogene šumske fitocenoze su
zastupljene šume medunca i bijelog graba (Querco pu bescentis -Carpinetum orientalis), u
nižim položajima, i šume medunca i crnog graba (Que rco – Ostryetum carpinifoliae), u
višim položajima. Unutar ovih šuma orografsko-edafski povoljniji položaji, zaravnjeniji
tereni sa relativno dubljim zemljištima, predstavljaju staništa šuma sladuna i cera
(Quercetum confertae adriaticum), ekstrazonalnog karaktera.
Ekstremna staništa rasjednih zona krečnjačkih masiva predstavljaju staništa azonalnih
šuma crnog graba (Seslerio autumnalis - Ostryetum) sa reliktnim obilježjima. Azonalnu
šumsku vegetaciju predstavljaju i fitocenoze mekih lišćara, šume topola i vrba kojima
pripada uski pojas na recentnim aluvijumima rijeka Neretve, Bune i Trebižata.
Prema ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i H ercegovine submediteransko područje
je diferencirano na: područje sa prisustvom zimzelenih flornih elemenata (topliji i niži
položaji) i područje bez zimzelenih flornih elemenata (hladniji i viši položaji).
Stanje primarne šumske vegetacije je dugotrajnim negativnim antropogenim utjecajima
jako izmijenjeno (neplanske sječe, krčenje šuma i uzurpacije zemljišta, paša i brst stoke,
sječa lisnika, a u posljednjih dvadesetak godina učestali šumski požari na širim
prostorima), što je, inače, karakteristično za široka submediteranska prostranstva
Dinarida. Osim obešumljavanja, šume su različito izmijenjene i pretvorene u izdanačke
šume i šikare, a znatne površine predstavljaju različite šibljačke formacije i kamenjare. Kao
posljedica ovakvih utjecaja je i velika rascjepkanost i mozaičnost različitih tipova šumskih
sastojina i njihovih regresivnih stadija odnosno heterogenost realne šumske vegetacije.
U realnoj šumskoj vegetaciji dominantno mjesto pripada šumama medunca i bijelog graba.
Iako su različito degradirane, ove šume su zadržale bogat floristički sastav vrsta
dendroflore. U njima su zastupljene vrste drveća, pored medunca i bijelog graba, crni
jasen, košćela, makljen, srebrolisna lipa, oskoruša, brekinja.
Bijeli grab (Carpinetum orientalis) Crni grab (Ostryetum carpinifoliae)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 54
Hrast medunac (Quercus pubescens ) Jasen (Fraxinus)
Kulturno historijsko naslijeđe
Zaštićena područja
Područje zahvata odlikuje se raznolikošću ekosustava i staništa, koja se odražava i u
velikom bogatstvu flore i faune, odnosno visokom stupnju bioraznolikosti. Visoki stupanj
raznolikosti staništa, flore i faune posljedica je položaja na razmeđi nekoliko
biogeografskih područja, razvedenosti reljefa, geoloških, pedoloških, hidroloških i
klimatskih značajki, te djelomice i antropogenog utjecaja. Područje zahvata odlikuje se
visokim stepenom očuvanosti prirode.
Zaštićena područja na području uticaja
Prema dobivenim podacima, zatečenim aktima i postojećom prostorno-planskom
dokumentacijom općina, evidentirana su sljedeća značajnija zaštićena područja prirode na
širem području kojem pripada i lokalitet ležišta „Zukulja“:
OPĆINA MOSTAR
Dijelovi prirode zaštićeni aktom o zaštiti:
Vrelo Bune u Blagaju - hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 744/54 od
17. 6.1954) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi)
Vrelo Bunice s jezerom - hidrološki rezervat prirode (rješenje Zavoda br. 08-48-
1/68 od 20. 5. 1968.) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi)
Tok rijeke Neretve na području općine Mostar - rezervat prirodnih predjela
(rješenje Zavoda br. UP.I59/4/70 od 8. 9. 1970.) (kategorija spomenik prirode
prema bivšoj Uredbi)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 55
Pećina “Ševrljica” u Blagaju - geomorfološki i paleontološki spomenik prirode
(rješenje Zavoda br. 08-517/1/61 od 6. 4. 1961.) (kategorija spomenik prirode
prema bivšoj Uredbi).
Bezimena pećina u Podveležju - geomorfološki spomenik prirode (rješenje
Zavoda br. 06-38/2/70 od 3. 4. 1970.) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj
Uredbi).
Zelena pećina u Blagaju - geomorfološki spomenik prirode (rješenje Zavoda
br.08-520/1/61 od 6. 4. 1061.) (kategorija spomenik prirode prema bivšoj Uredbi).
Arheološke vrijednosti užeg područja
CRKVINA, KUTI, MOSTAR
Arheološka zona – ostaci kasnoantičke crkve i srednjovjekovni pojedinačni nalaz. Na
kamenitom tlu nalaze se ostaci neke građevine. Među ruševinama stoji veliki torkular,
nešto obrađenog kamena, ulomci rimske opeke i keramike. Na ovom prostoru otkrivena je
polukružna piscina popođena malterom. Vjerojatno vezana za ranokršćansku baziliku. U
sekundarnoj upotrebi otkrivene kamene ploče rimske provenijencije, kao i reljef s figurom u
crkvenom ornatu i s biskupskim štapom.
VRAPČIĆI, MOSTAR
Usamljeni stećak u obliku visokog sanduka, ukrašen, orjentiran Z- I.
KRALJEVINA, VRAPČIĆI, MOSTAR
6 stećaka u i oko pravoslavnog groblja u obliku ploča i križeva, orijentiranih Z – I.
Na sve gore pomenute arheološke vrijednosti eksploa tacija na kamenolomu „Zukulja“
neće imati uticaja.
Pejzažne vrijednosti
Lokalitet „Zukulja“ ne karakteriše ni jedna pejzažna vrijednost koja bi ga izdvojila u odnosu
na okolno područje.
Već otvaranjem (istražnim radovima) kamenoloma došlo je do narušavanja prirodne slike
pejzaža (šumsko područje). S obzirom na vizuelnu izloženost, zahvat ne predstavlja
problem. Naime, kamenolom „Zukulja“ nalazi se na vizuelno izolovanoj lokaciji, što znači
da nije vizuelno eksponiran.
Nakon prestanka rada kamenoloma i provedene sanacije doći će do pozitivnog uticaja na
vizuelne kvalitete pejzaža. Vegetacijski pokrov umanjit će strogost geometrije završnih
etaža i doprinijeti povećanju stepena prirodnosti na području zahvata.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 56
8.OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO) KAO I IDENTIFIKACIJE ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ
Emisije prašine usljed bušenja minskih bušotina
Tehnološki proces bušenje i miniranje (rušenje stijena eksplozivom) predstavlja dio
tehnološkog procesa sa najvećim potencijalnim opasnostima pri površinskoj eksplo ataciji
tehničkog kamena.
Pri tehnološkom procesu bušenja minskih bušotina sa porastom dubine minske bušotine
povećava se pritisak zraka, a time i koncentracija emisija agresivne mineralne prašine,
zbog čega se ne preporučuje bušenje na dubinama većim od 20 m.
Mineralna prašina promjera većeg od 150 m, po izlasku iz bušotine gubi kinetičku
energiju i taloži se uz samu bušotinu. Čestice sitnih frakcija prašine, zavisno od intenzitetu
struje vjetra, se raznose na manje ili veće udaljenosti od bušotine i tamo talože ili lebde.
Prema literaturnim podacima, pri brzini vjetra od 1 m/s, respirabilna prašina (čestice < 5
m) se taloži na udaljenostima prikazanim u tabeli 2.9. Iz tabele je vidljivo da se ukupna
mineralna prašina taloži brže i u bližem području, nego respirabilna mineralna prašina.
Prema istim izvorima, čestice agresivne i mineralne prašine promjera ispod 5 m se talože
u prečniku do 310 m udaljenosti od mjesta emisija.
Tabela 2.9. – Koncentracija prašine na odrenenim udaljenostima od mjernog mjesta
Razmak od minske KONCENTRACIJA PRAŠINE (mg/m3) bušotine do mjernog
Ukupna prašina Respirabilna prašina mjesta
1 (m) 2.390 95
5 (m) 245 64
10 (m) 56 18
Kada se uzmu u obzir podaci navedeni u tabeli 2.9, a uvažavajući udaljenost najbližih
individualnih objekata (najbliže naseljene kuće nalaze se na udaljenosti 700 m), koji
gravitiraju eksploatacionom području PK “Zukulja”, može se zaključiti da respirabilna
mineralna prašina nastala u procesu bušenja minskim bušotinama ni u kom slučaju neće
ugroziti pojedinačne – bliže individualne stambene objekte. Uticaj agresivne mineralne
prašine se može aplicirati na stanje radne sredine PK.
Disperzni sastav mineralne prašine pri suhom bušenju minskih bušotina je, prema
literarnim podacima sljedeći:
- Do 1,4 m 50–60%
- 1,4 do 4 m 20–30%
- 4 – 15 m 10–20%
- 15 – 20 m 2 - 8 % i
- iznad 50 m 1–1,5%.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 57
Uzorak prašine za izvođenje disperzne analize, čije rezultate smo naveli, je uzet na
udaljenosti od 40 m od minskog polja u pravcu struje i vjetra, što znači u okviru
eksploatacionog polja, što je podložno znatnim promjenama na većim udaljenostima.
Uticaj eksplozivnog razlaganja eksploziva (miniranje)
Za rušenje stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva (miniranja), na PK-
kamenolomu „Zukulja“, koriste se privredni eksplozivi i to: minirajuće sredstvo tipa AN-FO
rinfuzni, te kao dopunsko punjenje (pojačnik inicijalnog impulsa-buster) plastični ili
emulzioni eksplozivi Kamniktit E1, Vitezit V-20 ili Gelatine Donarit i sl. koja se nalaze na
listi odobrenih eksplozivnih materija F BiH, a koji su izgrađeni na bazi JUS H.D8.040.
Pomenute eksplozivne materije sastoje se od 94,3% amonijum nitrata i 5,7% dizel goriva.
Umjesto detonirajućeg štapina i konektora preporučeno je Investitoru korištenje sistema
iniciranja primjenom „KNIS-a“ (Nonel, Exel) detonatora D500/15 m i „KNIS“ (Exel, Nonel)
konektori od 17 i 20 ms/s (4 m). Primjena ovih savremenih sredstava prenosa inicijalnog
impulsa po cijenama je slična klasičnim sredstvima iniciranja, a efekti miniranja su
povoljniji, kao i veći stepen sigurnosti u radu.
Uz pretpostavku i na osnovu iskustava sa drugih sličnih kamenoloma prosječna potrošnja
eksploziva za jedno miniranje iznosit će cca 1000 kg/minskom polju, što ćemo uzeti kao
pretpostavljeni podatak za izračun učešća gasovitih produkata koji se ispuštaju prilikom
miniranja.
Kada se uzme u obzir da prosječna zapremina gasovitih produkata (zapremina gasova za
ANFO 1 eksploziv-tabela 2.8.) iznosi 1040 l/kg, dolazimo do zaključka da pri
eksplozivnom razlaganju 1676 kg eksploziva godišnje (1 miniranja/mjesečno x cca 1676
kg po miniranju x 10 minranja godišnje = 16.760 k g eksploziva), ta zapremina iznosi
17.430.400 litara gasovitih produkata na godinu, a koji čine CO2, vodena para, N2 i O2,
kao i različita jedinjenja azota i kiseonika, te dimovi, što u procentualnom učeš ću, za
pomenutu zapreminu gasova iznosi približno kao što je prikazano u tabeli 2.10.
Tabela 2.10. –Učešće gasovitih produkata za zapreminu gasova od 17.430.400 l/god
KOMPONENTA SADRŽAJ (%)
UKUPNO PLINOVA
cca (litara)
CO2 17,658 3.077.860
H2O 49,536 8.634.323
N2 33,040 5.759.004
O2 -0,023 4.009
Iz tabele se vidi da cca 18% (17,658%) čini CO2, cca 50% (49,536%) gasovitih produkata
eksplozivnog razlaganja čini vodena para, a 33% azot (N2), dok u slučaju nepotpune
eksplozije i manje koncentracije jedinjenja azota i kiseonika, među kojima se nalaze i
toksični i na drugi način opasni gasovi, što je u odnosu na ukupnu zapremi nu gasovitih
produkata eksplozije beznačajno u pogledu zaštite okoliša.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 58
Ako se uzme u obzir da se 50% gasovitih produkata resorbuje u stijeni, a ostatak
difundira u atmosferu eksploatacionog područja, može se zaključiti da oni ne predstavljaju
opasnost čak ni po radnu, a posebno ne po širu okolinu.
Prilikom aktiviranja minskih punjenja i minskih polja javlja se oblak prašine različitog
disperznog sastava, čiji je intenzitet emitovanja u fukciji specifičnog punjenja bloka stijene
eksplozivom.
Oblak prašine koji nastaje pri miniranju u roku 15 do 20 sekundi dostiže svoj maksimum
(100-130 m) nakon čega se, pod dejstvom vjetra premješta i taloži, i to pretežno u krugu
radnih površina kamenoloma. Taloženje prašine, u normalnim klimatskim prilikama, gdje
postoje uslovi vjetrovitosti u svim pravcima (ukoliko ne postoje zapreke njenom kretanju),
vrši se na maksimalnim udaljenostima od 500 m.
Emisije prašine usljed utovara i transporta dolomita i krečnjaka
Pri tehnološkom procesu utovara odminiranih masa dolomita i krečnjaka u strojeve
(rovokopač, utovarivač), do izdvajanja prašine dolazi u fazi istresanja kašike u transportno
sredstvo (kamione). Intenzitet emisije prašine raste sa porastom visine utovara, zapremine
kašike, smanjenja vlažnosti materijala itd.
Granulometrijskom analizom ove prašine (sa sličnih kamenoloma) može se zaključiti da
ukupna količina prašine koja se emituje u fazi utovara taloži unutar radnih površina PK –
kamenolomai ne ugrožava okoliš.
Intenzitet emisija prašine nastale transportom rovnog dolomita i krečnjaka na etažama
kamenoloma zavisi od stanja puteva, brzini transporta, vlažnosti habajućeg sloja puta,
odnosno godišnjem dobu i vjetrovitosti. Habajuće površine puta, koje su podložne
drobljenju, predstavljaju najveće izvore zaprašenosti u transportu.
Na PK-kamenolomu „Zukulja“ će se saobraćajnice od osnovnog platoa kamenoloma do
postrojenja za preradu po potrebi, a posebno u sušnim danima bez kiše, održavati u stanju
vlažnosti, čime će se zaprašenost smanjiti.
Emisije prašine usljed čiš ćenja radnih površina etaža na PK-kamenolomu „Zukulja“
Lebdeća prašina koja nastaje usljed čišćenja radnih etaža, korištenjem buldozera (koji će
se koristiti samo po potrebi, za čišćenje i ravnanje terena), može se pojaviti u
koncentracijama čak i do 70 mg/m3, što zavisi od stanja vjetrovitosti, prethodne pripreme
površine etaža i vlažnosti. Ovako nastala prašina je krupnija i brzo se taloži na malom
rastojanju od mjesta nastanka.
Neophodno je povremeno vršiti polijevanje radnih po vršina na PK-kamenolomu, te se na
taj način uzvitlana prašina sa eksploatacionog područja PK-kamenoloma „Zukulja“ neće
širiti u okoliš.
Uzvitlavanje prašine djelovanjem zračnih struja
Kada govorimo o djelovanju vjetra na stanje zaprašenosti, može se reći da ona zavisi od
više faktora. Najvažniji faktori uzvitlavanja prašine djelovanjem vjetra su: adhezione sile,
oblik i disperzioni sastav prašine u nataloženim slojevima, vlažnost slojeva prašine, brzina
vjetra i drugo. Povećanjem krupnoće čestica adheziona sila se smanjuje, što ukazuje da
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 59
se čestice niže frakcije bolje priljepljuju jedna za drugu, a što znatno smanjuje
uzvitlavanje prašine.
S druge strane adheziona sila se povećava s povećanjem vlažnosti, što tako ne stvara
otpor uzvitlavanju prašine. Ovo ukazuje na već pomenutu potrebu povremenog
polijevanja radnih površina kamenoloma.
Opasnost od uzvitlavanja prašine na PK-kamenolomu će se povećavati s razvojem kopa,
te će biti potrebno vršiti odgovarajuća mjerenja i praćenja stanja (monitoring
zaprašenosti).
Veoma je važno utvrditi veličinu optimalne vjetrovitosti kopa i graničnu vrijednost na kojoj
je neophodno poduzimanje mjera zaštite.
Mineralna prašina koja se izdvaja u procesu eksploatacije na PK-kamenolomu „Zukulja“ i
njeno štetno djelovanje se mora, prije svega razmatrati sa aspekta njenog agresivnog
djelovanja. Agresivno djelovanje mineralne prašine krečnjaka se bazira na sadržaju SiO2 i
njegovih modifikacija (kristobalit, trimidit).
Iz rezultata hemijske analize vidi se da se radi o dolomitu i krečnjaku sa neznatnim
primjesama SiO2 i da je njegov sadržaj 0,41 % - dolomit i 0,28% - krečnjak, što ukazuje
da u oslobođenoj mineralnoj sirovini nema visokog ili srednjeg sadržaja agresivnih
komponenti, koje bi imale značajniji uticaj na zdravlje eksponiranih ljudi.
Zagađenje zraka iz mobilnih izvora
Emisije gasovitih produkata nastaju izgaranjem pogonskog goriva u motorima sa
unutrašnjim sagorijevanjem. Mehanizaciju na dizel pogon, koja se koristi u tehnološkom
procesu dobivanja rovnog dolomita i krečnjaka su: mobilni kompresor zraka, utovarivač,
rovokopač, kompresor zraka, buša ća garnitutra i transportni kamion.
Na osnovu uvida u tehničku dokumentaciju i stanja na objektu može se zaključiti da radni
proces na PK-kamenolomu krečnjaka „ Zukulja“ ne ugrožava životnu sredinu u smislu
zagađivanja zraka prilikom tehnološkog procesa eksploatacije (dobivanja dolomita i
krečnjaka).
Izvore agresivne mineralne prašine prilikom prerade tehničkog kamena dolomita i
krečnjaka na mobilnom drobiličnom postrojenju, koji će povremeno biti stacioniran na
radnom platou PK – kamenoloma ”Zukulja” predstavljat će sljedeće tehnološke operacije:
- Doprema i istovar rovnog dolomita i krečnjaka u usipni koš
postrojenja,
- Separisanje dolomita i krečnjaka kroz tehnološke faze drobljenja,
prosijavanja i deponovanja,
- Utovar separisanog dolomita i krečnjaka u transportna vozila,
- Čišćenje radnih površina i saobraćajnica i
- Uzvitlavanje mineralne prašine djelovanjem zračnih struja (vjetra).
Prašina koja se javlja unutar recirkulacione zone postrojenja za preradu, a koja se
uzvitlava u vrijeme bez vjetrovitosti (inverzno stanje) taložit će se unutar zone, do
zaštitnih zelenih pojasa i njene imisije izvan zone su u granicama zanemarivih, a u
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 60
vrijeme veće vjetrovitosti ista se transportuje u pravcima strujanja vjetrova i taloži na
različitim udaljenostima, zavisno od njene krupnoće, vlažnosti i drugih uticajnih faktora.
Uticaj polutanata iz energenta D-2
Pri izgaranju dizel goriva D-2 stvaraju se sljedeći polutanti:
- ugljenmonoksid (CO)
- ugljikovodici (CH) – ra čunato kao metan
- oksid sumpora
- oksid azota i
- čađ.
Količine polutanata (kg/t) iz energenta D-2 predstavljene su tabeli 3.1.
Tabela 3.1. – Količine polutanata (kg/t) iz energenta D-2
Energent CO CH NOx SO2 Čađ
D-2 9,0 31,0 9,9 0,46 1,2
Emisija polutanata nastalih pri sagorijevanju energenta D-2 (literaturni podaci-tabela 3.1.),
potrebnog za redovan proces rada kamenoloma, imaju niže vrijednosti od propisanih
graničnih vrijednosti (GV datih u Pravilniku). To se može procijeniti kao mali uticaj na
kvalitet zraka, čije vrijednosti ne zahtijevaju posebne mjere ublažavanja.
Granične vrijednosti –GV kvaliteta zraka
Za procjenu kvaliteta zraka područja koje se upoređuje sa graničnim vrijednostima
kvaliteta zraka – GV, potrebno je promatrati jednog odišnji period. Prema Pravilniku o
graničnim vrijednostima kvaliteta zraka – GV u cilju zaštite zdravlja ljudi, date su u tabeli
3.2.
Tabela 3.2. - GV kvaliteta zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi
Zagađujuća Period Pr. god. vrij.
Visoka vrijed. ( g / m³) materija uzorkov. ( g / m³)
SO2 24 sata 90 240 (Nap.2)
NO2 24 sata 60 140 (Nap.2)
CO 8 sati - 10.000
LČ 10 24 sata 50 100 (Nap.2)
dim 24 sata 30 60 (Nap.2)
Pb 24 sata 2 -
Sulfati 24 sata 50 100
Na-fluorid 24 sata 100 200
Napomena 2: Ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil).
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 61
Emisija buke
Pod štetnom bukom podrazumijeva se svaki zvuk čiji nivo izmjeren na određenom radnom
mjestu ili prostoru prelazi dopuštene nivoe definisane kao granične nivoe buke,
posmatrano sa nekog od definisanih štetnih djelovanja buke kao što su:
štetno djelovanje buke sa aspekta oštećenja sluha eksponiranih radnika u nekom
pogonu ili u gravitirajućim pogonima,
ometajuće djelovanje buke sa obavljanja određenih djelatnosti, kao što je rad na
određenim radnim mjestima koja su uslovljena ograničenim nivoima buke.
aspekta primanja korisnih – zaštitnih zvučnih signala, kao što su zvučni signali
koji oglašavaju pokretanje rada neke mehanizovane opreme čiji rad može
ugroziti ljude i/ili imovinu,
ometajuće djelovanje buke sa aspekta primanja korisnih – zaštitnih zvučnih
signala, kao što su zvučni signali koji oglašavaju pokretanje rada neke
mehanizovane opreme čiji rad može ugroziti ljude i/ili imovinu,
ometajuće djelovanje buke sa aspekta komunikacija sredstvima kuminiciranja,
kao što su komunikacije telefonom, radio aparatima itd ili sporazumijevanje
govornim komuniciranjem,
definisanje dozvoljenog vremena izlaganja (DVI) štetnom djelovanju buke s
obrizom na spektar njenih elastičnih talasa i nivo njenog trajanja.
Buka na PK-kamenolomu „Zukulja“
Izvori buke na PK-kamenolomu „Zukulja“ proizvest će:
- zvučni efekti masovnih miniranja (povremeno) i
- mehanizovana oprema koja se koristi na kamenolomu
Zvučni efekti eksplozivnog razlaganja eksploziva pri masovnim miniranjima vezani su za
period trajanja procesa eksplozivnog razlaganja eksploziva, uvećanom za period
refleksije i odjeka elastičnih talasa. Trajanje ovog efekta je manje od 1 s. Kod masovnih
miniranja, na udaljenosti od 100 m, ova vrijednost ne prelazi 80 dB(A).
Buka potiče od rada mehanizacije na kopu i to: bušaće garniture, dizel-agregata, bušaćeg
čekića, rovokopača, utovarivača, transportnih kamiona, te mobilnog postrojenja za
preradu, a naročito drobiličnog postrojenja, mlinovi i sita. Vrijeme djelovanja buke u
funkciji je vremena angažovanja postrojenja (opreme), odnosno broja motočasova rada
godišnje ili dnevno.
Položaj ležišta i zeleni pojas u okolišu PK-kamenoloma „Zukulja“, smanjuju buku,
odnosno dovode do prigušenja iste.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 62
Buka na PK-kamenolomu „Zukulja“ ne bi trebala preći vrijednosti preko 90 dB (A) pri radu
mehanizovane opreme i to na samom izvoru buke.
Emisija seizmičkih efekata
Obzirom da se za rastresanje stijenskog materijala nužno koriste neki od industrijskih
eksploziva, emisija manjih seizmičkih efekata je redovna prateća pojava. Na lokalitetu
„Zukulja“, miniranja se obavljaju max. 10 dana u toku godine (jedan puta mjesečno u
ukupno 10 mjeseci rada kamenoloma), sa relativno malom količinom eksploziva (oko 1000
kg/minskom polju). Ispitivanje seizmičkih efekata miniranja dati će tačne rezultate, a biti će
i obavezni dio monitoringa emisija i na ovom kamenolomu.
ANALIZA PODATAKA PLANIRANOG MONITORINGA U TOKU EKSPLOATACIJE
Za kamenolom će u toku eksploatacije biti vršen monitoring sastavnica okoliša sukladno
Okolinskoj dozvoli.
Svi navedeni izvještaji trebaju pravovremeno biti dostavljeni nadležnim tijelima: Federalno
ministarstvo okoliša i turizma, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Agencija za
vodno područje Jadranskog mora, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.
U toku rada potrebno je izvršiti monitoring buke, zraka, zemljišta i vode.
UTICAJ NA STANOVNIŠTVO
Najbliže naselje Kuti nalazi se na udaljenosti 700 m, a naselje Vrapčići 1,5 km od
pomenutog kamenoloma „Zukulja“. Uticaj rada kamenoloma na stanovništvo ovog naselja
neće imati negativne efekte. Takva procjena utemeljena je na osnovu godišnjeg obima
proizvodnje, tehničko-tehnološkog procesa rada, konfiguracije lokalnog terena i iskustva
sa drugih kamenoloma.
UTICAJ NA FLORU I FAUNU
Ljudske aktivnosti utiču na biodiverzitet i prirodu u cjelini, uzorkujući različite forme
promjena koje se ispoljavaju kroz njegovu degradaciju, devastaciju i destrukciju. Ovi
uticaji, odnosno prijetnje biodiverzitetu i geodiverzitetu, te prirodnom i kulturnom naslijeđu
se ispoljavaju kroz:
- Destrukciju staništa,
- Zagađivanje komponenti okoliša,
- Poremećaje uslova divljine koje uslovljava buka, požari, poplave, turizam,
- Nekontrolisano uništenje stranih vrsta u prirodne ekosisteme.
Efekti ovih uticaja su sljedeći:
- Gubitak biodiverziteta i geodiverziteta,
- Degradacija ekosistema i pad njihovog kapaciteta prihvata, te poremećaji
trofičkih odnosa i protoka energije u ekosistemima, kao i
- Destrukcija prirodnog i kulturnog naslijeđa.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 63
Na ovom prostoru u fazi eksploatacije ne mogu se očekivati pojave divljači u značajnom
broju i njihovo duže zadržavanje. Na užem prostror u ležišta “Zukulja” nisu utvrđene
određene i zašti ćene prirodne vrijednosti i drugi prostori i objekti od posebnog prirodnog i
historijskog značaja.
Eksploatacija tehničkog kamena dolomita i krečnjaka na površinskom kopu "Zukulja"
neće imati bitnog uticaja na šumski ekosistem ovog područja, niti frekvenciju biljnog i
životinjskog svijeta u odnosu na cjelokupan predio.
Uticaj tehnološkog procesa eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka na biljni i
životinjski svijet neće biti od velikog značaja, iz razloga što je eksploatacioni prostor i
prostor u neposrednoj blizini praktično ogolio ili se na njemu nalazi nisko rastinje koje
nema neku posebnu vrijednost ni u ekološkom, ni u ekonomskom smislu. Životinjske
vrste, povremeno se nalaze na svojim kretanjima unutar prostora oko svojih staništa.
UTICAJ NA KVALITET VODA
U tehnologiji eksploatacije i prerade kamena dolomita i krečnjaka ne nastaju otpadne
tehnološke vode koje su opterećene suspendovanim česticama.
Otpadne vode koje nastaju na prostoru kamenoloma su:
- površinske atmosferske vode
- površinske atmosferske zauljene vode
Obzirom da u neposrednoj blizini kamenoloma „Zukulja“ ne postoje izvorišta koja bi mogla
i djelimično biti ugrožena od rada kamenoloma, uticaj površinskih oborinskih
(atmosferskih) voda nemože biti izražen, obzirom da je stjenska masa porozna i da će iste
apsorbovati.
U projektnoj dokumentaciji bit će riješen način i mogućnost izgradnje sistema
vodosnabdjevanja tj.eventualnog priključenja na postojeći vodovod u obližnjem naselju.
Obzirom da je sistem eksploatacije dolomita i krečnjaka suhi postupak, nije potrebno
obezbijediti velike količine tehnološke vode. Jedina potreba za vodom je voda koja će se
koristiti za mlazne prskalice na drobiličnom postrojenju i za polijevanje terena u sušnom
periodu.
Potrebe za vodom za piće su male, obzirom da će ista za potrebe radnika (sanitarna voda
i voda za piće), te se ista može obezbjediti iz privremene cisterne, koja će se puniti iz
gradskog sistema i dovoziti auto-cisternom. Rješen je prihvatanja i disponiranja sanitarnih
otpadnih voda je instalacija pokretne eko-wc kabine, čije održavanje, zavisno o uslovima
ugovora može biti obavezom za to licencirane kuće.
UTICAJ NA KVALITET ZRAKA
Na osnovu predhodno obrađenih stavki, dobijena je cjelovitija slika kompletnog stanja
lokaliteta „Zukulja“ koji je u užem lokalitetu nena seljen, brdovit, nema poljoprivrednih
površina, nema objekata za sport, kulturu, turizam ili zdravstvene namjene, što olakšava
cijelu situaciju sa aspekta procjene uticaja na kvalitet zraka.
Mogući, manji uticaji na kvalitet zraka, (o kojim je bilo govora u prethodnim tačkama ove
Studije), potencijalno su vezani za emisiju prašine, ali samo kao mogući, jer se mjerama
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 64
ublažavanja i spriječavanja emisije prašine, takvi uticaji mogu otkloniti ili u značajnoj mjeri
ublažiti.
Uticaj prašine
Tehnološki procesi eksploatacije (dobivanja) i prerade tehničko-građevinskog kamena
dolomita i krečnjaka na ovom kamenolomu izazvat će određene količine nabrojanih
emisija u okoliš.
Procjena predviđenih emisija u zrak od procesa bušenja i miniranja na osnovu iskustva sa
drugih kamenoloma, dati su u poglavlju 2.7.1.1. dok su procjene od procesa prerade na
zrak, vodu i tlo takođe opisane u prethodnim poglavljima.
Kod procjene uticaja emisije i imisije prašine, pored prirodnih i antropogenih faktora i
uslova koji doprinose emisiji ili ublažavaju ovaj problem, uloga ljudskog faktora u vođenju
tehnološkog procesa je izuzetno značajna za pojavu pojačane zaprašenosti i njene emisije
u okoliš kamenoloma.
Uticaj emisije prašine sa kamenoloma (nabrojanih u prethodnim poglavljima) na okolno
područje, mogao bi dobiti karakter značajanog uticaja, ukoliko bi potpuno izostale mjere za
ublažavanje te emisije.
Depozicija prašine na biljnom materijalu štetno djeluje na fiziološke procese same biljke.
Konzumiranje bioprodukcije, koja je zagađena deponovanom prašinom, oštećuje probavni
sistem biljojeda, što u težim slučajevima može imati fatalan ishod.
Također, prisustvo čvrstih čestica u zraku štetno djeluje i na respiratorni sistem ljudi
(zaposlenika) i njihovo zdravstveno stanje ukoliko su izloženi takvoj vrsti uticaja.
Uticaj miniranja
Emisija polutanata nastalih od eksplozivnih sredstava prilikom miniranja, po količini
upotrijebljenih sredstava, kao i učestalosti nastajanja (10 dana u godini), ne mogu imati
štetan uticaj na kvalitet zraka u zoni kamenoloma, a niti na bližoj i široj okolini
kamenoloma, posebno iz razloga što se miniranja oba vljaju svega 1 puta u toku mjeseca.
UTICAJ NA MIKROKLIMATSKE USLOVE
Klima ovog područja ima mediteranska i submediteransaka obilježja. Međutim, sezonska
raspodjela oborina i temperature ovog područja karakteriziraju dvije suprotne sezone:
umjereno toplu i padavinama jako obilnu zimsku i žarku i suhu ljetnu što klimi ovog
područja daje više aridan nego humidan karakter. Za ovakv u klimu posebni značaj imaju i
sjeverni vjetar (bura), te južni (jugo).
Bura je jak, hladan i suh vjetar, koji puše velikom brzinom u jesen, zimu i rano proljeće.
Svojom snagom, brzinom i suhoćom utječe na vrlo brzo sušenje tla i time klimu čini znatno
suvljom nego što se to izražava kišnim fakto rima.
Osim toga, snagom i brzinom puhanja odnosi velike količine najsitnijih čestica suhog tla na
velika rastojanja. Na ovom dijelu Hercegovine vrlo je izražena eolska erozija zahvaljujući
kojoj dolazi mjestimično do čitavih kompleksa gotovo ogoljene stijene. Eksploatacija i
prerada dolomita i krečnjaka na ovom kamenolomu neće imati utjecaj na promjenu
sadašnje mikroklime.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 65
UTJECAJ NA MATERIJALNA DOBRA, KULTURNO HISTORIJSKO I ARHEOLOŠKO
NASLIJEĐE
Uticaj na materijalna dobra, uključujući kulturno-historijsko i arheološko naslijeđe (stečci u
blizini Vrapčića i Kuta), a koja su nabrojana u u ranijim poglavljima, neće biti, jer se isti ne
nalaze u užoj zoni kamenoloma.
UTICAJ NA VIZUELNI KVALITETA OKOLIŠA - PEJZAŽ
Formiranje eksploatacionog polja i svi prateći radovi i oprema na površinskom kopu imat
će izvjestan uticaj na vizuelne karakteristike (odstranjivanje prirodnih karakteristika-
promjena topografije terena, unos strogih geometrijskih formi i dr.).
Pejzažne promjene koje će nastajati sukcesivno, neće značajno uticati na umanjenu
vrijednost pejzaža obzirom da on nema posebno registriranu vrijednost, koja bi morala biti
zaštićena. Po završetku eksploatacionih radova i sa izvođenjem rekultivacije (tehničke i
biološke), tehnogene površine će biti vizuelno i pejzažno harmonizirane sa pejzažom šireg
lokaliteta.
UTICAJ TEHNOLOŠKOG PROCESA U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE
U okviru tehnološkog procesa koji se odvija na PK-kamenolomu krečnjaka „Zukulja“, pri
pravilnom rukovanju i manipulaciji, ne dolazi do povećanih emisija štetnih materija niti
drugih manifestacija tehnološkog procesa koji se emituju u radnu i životnu sredinu.
Rizik od udesa koji mogu nastupiti na PK-kamenolomu ˝Zukulja“ može se manifestovati
kroz sljedeće pojave:
pucanje i istakanje tekuće nafte iz rezervoara,
oštećenja i otkazi opreme za transport unutar objekta pri manipulaciji,
udesi u svim vrstama mehanizovane opreme, koji su obično posljedica
neefikasnog održavanja i nepropisnog rukovanja istim,
požari i eksplozije u pojedinim fazama rada sa pro pan-butan gasom itd.
Osnovne karakteristike navedenih i sličnih udesa su:
nepredvidljivost u odnosu na vrijeme, vrstu i mikrolokaciju,
specifičnost u odnosu na mogućnost nastanka, prevenciju, posljedice i način
sanacije.
Posljedice navedenih akcidentnih - udesnih situacija mogu dovesti do izlijevanja i isticanja
nafte, širenja opasnih eksplozivnih gasova usljed naglog isparavanja i upala ili eksplozija
eksplozivnih gasova i para, pojave buke većeg intenziteta itd.
Iz ovih razloga neophodno bi bilo:
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 66
obezbijediti stalnost propisnog – stručnog rukovanja oruđima za rad,
uređajima i opremom, te sistemsko održavanje njihove ispravnosti i
funkcionalnosti,
obezbijediti efikasan nadzor rada tehnoloških cjelina koji u vrlo kratkom
vremenu identifikuje svaku pojavu neregularnosti rada procesa,
blagovremeno reagovati prema unaprijed pripremljenim planovima,
organizaciji i nadležnosti,
tačno utvrditi nadležnosti organa i organizacija za preduzimanje mjera
prevencije, pripravnosti i odgovora na udes i sanacije udesa.
Pojava incidentnih situacija u smislu curenja ili prosipanja nafte iz rezervoara je moguća i
realna jedino usljed nepažnje i nesavjesnog rada zaposlenika u predmetnoj djelatnosti ali i
namjerne diverzije od strane trećih lica.
Ugrožavanje eko - sistema u ovakvim situacijama ipak ne bi bilo šireg karaktera, jer se
najveći potencijalni uzročnik ekološke nesreće – tečna nafta.
Promjene u kvalitetu podzemnih i površinskih voda u slučaju akcidenta
Nakon razlijevanja i dospijevanja tečne nafte u vodotoke i tlo, isti dijelom prodiru u porozno
tlo i nastavljaju gravitaciono kretanje u dubinu do nepropusnog sloja. Kako se radi o
materijalima slabopropusnim u plićem dijelu, dio vode sa tečnom naftom će i površinski
otjecati prema prirodnim kanalima, ako se nagibima radnih površina stvori taj uslov.
Veličina prodiranja nafte u podlogu, uglavnom, zavisi o viskoziteta nafte i propusnosti tla
na mjestu izlijevanja. Kada se izvrši penetracija, kretanje nafte u dubinu stijene nastavit će
se tako dugo dok isti ne bude sav apsorbiran od tla, zatim dok ne naiđe na nepropusne
slojeve (tehničkog kamena krečnjaka, alevritske tehničkog kamena krečnjaka i glinoviti
alevriti) ili dok ne dođe do površine podzemnih voda. Nafta koja je prodrla do podzemnih
voda šire se horizontalno, stvarajući specifični talog na površni vode. Horizontalno širenje
ima identičan smjer sa smjerom tečenja podzemne vode. Proces širenja nafte može trajati
vrlo dugo, dok se ne postigne kapacitet zasićenja tla.
Kiša koja pada na dio terena u koji se procjedila nafta ispire se i nosi prema dubljim
slojevima, na površinu podzemne ili površinske vode gdje će se pomiješati sa vodom i
kretati u istom smjeru kao i podzemna, odnosno površinska voda. Međutim, za naftu je
ipak rijetkost da, kao tekuća faza, odlaze dalje od neposrednog okoliša prosipanja, jer se
apsorpcija u radne površine vrši relativno brzo, on se miješa sa prašinom, a i jedan dio bi
ostao na površini usljed zasićavanja površine.
Jedan dio nafte prelazi u otopljenu fazu. Otopljena faza se širi jer je nosi i razrijeđuje
podzemna voda.
Time je, usljed razrijeđenja, koncentracija nafte sve manja što je veća udaljenost od
mjesta prolijevanja, zbog čega se znatno reducira opasnost od zagađenja pitke vode.
Isparljive komponente isparavaju, ostaju u porama te ne predstavljaju opasnost za pitke i
druge vode.
Mogućnost da se dogodi situacija razlijevanja značajnijih količina nafte na samom objektu
kamenoloma usljed manipulativnih radova oko pretakanja i korištenja u tehnološkom
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 67
procesu je minimalna obzirom da se pri svim tehnološkim operacijama preduzimaju vrlo
stroge zaštitne mjere da ne dođe do krupnijih incidenata.
Međutim udes je moguć usljed pojave havarije, kao što je pucanje rezervoara u kojoj se
nalazi nafta ili otkazivanje dijelova opreme unutar pogona kamenoloma.
U tom slučaju eventualno razlijevanje nafte u krugu objekta kamenoloma praktično može
izazvati nekontrolirano onečiš ćenje podzemnih i površinskih voda. Tada je neophodno
blagovremeno reagovati i postupiti prema unaprijed predviđenim planovima i aktivnostima
za slučaje udesa. Cilj svih akcija je zaustavljanje isticanja nafte, lokalizovanje ispuštenih
količina da se izbjegne šire zagađivanje, te radikalna sanacija okoliša nekim, najčešće
hemijskim postupcima, čime bi se smanjila mogućnost globalnog zagađivanja voda.
Promjene u kvalitetu tla u slučaju akcidenta
Promjene kvaliteta tla u slučaju akcidenta, odnosno ekološke nesreće, desile bi se u
manjem obimu i na manjoj površini od zagađenja voda, ali bi bile istog učinka i štete.
Naime, ako bi došlo do nekontroliranog isticanja nafte u bližem okruženju bi došlo do
stvaranja mrlje u sloju veće moćnosti. Dio prolivene nafte bi se penetrirao u tlo, a dio bi
ostao na površini. Brzom intervencijom opet prema ranije utvrđenom planu bi se mogla
lokalizovati mrlja i nekim od efikasnih načina organske supstance pokupiti i propisno
zbrinuti. Konačna eliminacija tragova nafte bi, u zavisnosti od prosute količine bila
dugotrajna, kao i učinci na zagađenje tla.
Nafta bi se adsorbovala u tlo ostavljajući štetne posljedice na kvalitetu tla, flore i faune.
Promjene u kvalitetu zraka usljed akcidenta
Kada se potpuno sagleda tehnologija rada, može se zaključiti da jedinu ekološku nesreću,
koja bi se mogla desiti, predstavlja nekontrolisano istresanje i razlijevanje nafte, nastalo
usljed pucanja i istakanja iz rezervoara.
Isparavanje nafte je pri normalnim uslovima rada u pogonu neznatno. Međutim svaki udes
bi imao znatno veću emisiju lako isparljivih organskih jedinjenja iz nafte.
Ova jedinjenja su primarni reaktanti u fotohemijskoj reakciji stvaranja jednog od najštetnije
zagađujuće supstance u zraku – troposferskog ozona, njegovo nastajanje bi bilo van
kontrole i vrlo opasno. Drugi uticaj bio bi na ljudsko zdravlje ali i na povećan rizik od
mogućnosti upale i eksplozije.
SPECIFIČNI UTICAJI RADA KAMENOLOMA UTVRĐENI PRETHODNOM PROCJENOM
Elaborat o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš nije rađen, pa su stoga sve procjene
specifičnih uticaja rada ovog kamenoloma utvrđene na osnovu iskustava sa sličnih
kamenoloma, a na osnovu kojih su izračunati uticaji (emisije u zrak u procesu bušenja i
miniranja), te očekivana buka usljed rada planirane mehanizovane opreme koja će raditi
na ovom kamenolomu, odnosno:
- Buka je prema procjeni (iz podataka o intenzitetu buke koju proizvodi pojedina
mehanizovana oprema – buldozeri, bageri, kamioni) navedena kao beznačajna,
posebno iz razloga što je u radu mali broj mašina, koje su razmještene u
prostoru, te ne dolazi do efekta kumulativnog djelovanja buke.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 68
- Buka od mobilnog drobiličnog postrojenja zapravo je jedini jači izvor emisije
buke. Obzirom na nenaseljenost područja, ni ova buka ne može biti
procijenjena kao značajan uticaj emisije buke na okoliš.
- Emisije prašine su izraženije u području rada postrojenja za preradu i klasiranje
krečnjaka (mobilno drobilično postrojenje), te se uz primjenu mjera za njeno
ublažavanje (postavljanje vodenih zavjesa - mlaznica) koncentracije prašine
mogu svesti na granične dozvoljene vrijednosti.
KLASIFIKACIJA UTICAJA (OPIS METODA ZA PROCJENU UTICAJA NA OKOLIŠ)
Za procjenu uticaja na okoliš rada ovog kamenoloma, korištena su višegodišnja iskustva
sa drugih sličnih postrojenja, odnosno iskustvena metoda.
Uticaji:
- Direktni: izmjena mikroreljefa,
- Indirektni: redukcija biodiverziteta na mikrolokaciji
- Sekundarni: pojačana frekvencija transporta na lokaciji Vrapčići
- Kumulativni: izmjena mikroklimatskih elemenata - vjetrovitosti
- Kratkotrajni: buka od miniranja, manji seizmički efekti
- Srednji: buka od rada mehanizacije
- Dugotrajni: stvaranje tehnoreljefa
- Stalni: eksploatacija krečnjakne stijene
- Povremeni: pojačana zaprašenost zraka,
- Negativni: promjena namjene lokacije
- Pozitivni: zapošljavanje
Štetni uticaji prisutni u površinskoj eksploataciji mineralne sirovine se mogu kategorisati po
tehnološkim fazama, ali se u praktičnim uslovima ne smije ograničavati na samo
pobrojane.
U tabeli 4.1. dat je pregled oblika zagađenja, odnosno negativnih uticaja koji se mogu javiti
kao posljedica tehnoloških procesa na eksploatacionom polju PK-kameoloma „Zukulja“ i u
području rada mobilnog drobiličnog postrojenja, kao i pregled mjera za smanjenje emisija.
Od emisija u životnu sredinu iz PK-kamenoloma „Zukulja“ i separacije, utvrđeno je da se
radi o emisiji prašine, buke i otpadnih voda.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 69
OBLICI ZAGAĐENJA PORIJEKLO MJERE ZA SMANJENJE
EMISIJA
Nepropisno odbacivanje Odlaganje otpada u
produkovanog organskog i namjenske kontejnere,
neorganskog otpadnog propisno rukovanje naftnim
materijala, prolijevanje naftnih
Zagađenje tla derivatima, uljima, derivata, erozija zemljišta,
mazivima i eksplozivnih prosipanje eksplozivnih materija, pravilna
dispozicija materija, nepropisna dispozicija
jalovine jalovine
Tehnička neispravnost Periodični pregledi i mehanizacije, prekomjerno servisiranje mehanizacije, isušivanje materijala koji se obaranje prašine prskanjem
koristi u procesu proizvodnje ili vodom materijala i
Zagađenje zraka erozija tla pri kretanju manipulativnih površina i (prašina i buka) mehanizacije, buka i štetni transportnih puteva, kao i
izduvni plinovi iz motora prekrivanje istih betonskim transportnih vozila, rada slojem, te formiranje zelenih mobilnog drobiličnog pojaseva unutar postrojenja eksploatacionog polja
Otpadne vode sa Izgradnja taložnog bazena i
Zagađenje površinskih i manipulativnih površina, propisno odlaganje čvrstog i
podzemnih voda nekontrolisano odbacivanje tečnog otpadnih materijala
raznih otpadaka
Nepropisno odbacivanje Sakupljanje u namjenske
organskog i neorganskog kontejnere zatvorenog tipa i
otpadnog materijala (ostatci odvoz na deponiju od strane zauljene ambalaže, papir,
krpe, ovlaštene institucije
staklo, gume, plastika i dr.)
Nekontrolosano odlaganje
Propisno odlaganje na
mjesta predviđena za Otpad jalovinskog materijala iz odlaganje jalovine u cilju
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 70
kamenoloma
krajnje rekultivacije
Izgradnja namjenskog
Nekontrolisano odlaganje
objekta sa nadstrešnicom za
odlaganje ove vrste otpada
amonijum-nitratnog otpada ili posebnih kontejnera za
odlaganje istog
Tabela 4.1. – Oblici zagađenja na PK-kamenolomu „Zukulja“
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 71
9.OPIS PREDLOŽENIH MJERA,TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPRJEČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA
Analiza uticaja planirane eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka na okoliš je
pokazala da se, s obzirom na karakter uticaja i njihov značaj, može smatrati da planirana
aktivnost ostvaruje određeni nivo uticaja, saglasan prije svega sa postojećim
potencijalima u okviru analizirane prostorne cjeline.
S obzirom na prethodno iznesene zaključke, za određene uticaje je neophodno preduzeti
određene mjere zaštite kako bi se moguće negativne posljedice svele u prihvatljive
granice. Mjere koje se specificiraju u okviru narednih stavova obuhvataju širok dijapazon
potrebnih aktivnosti u okviru svakog od analiziranih uticaja, i to u fazi eksploatacije i
prerade dolomita i krečnjaka.
Uvažavajući prethodne napomene, podatke koji su dobijeni u okviru analize uticaja, kao i
lokalne prostorne uslove koji bitno određuju moguće akcije, mjere zaštite okoliša su u
ovoj studiji sistematizovane i obuhvataju: smanjenje emisije u zrak, zaštitu od
prekomjernog intenziteta buke, zbrinjavanje svih vrsta otpada, prikupljanje i tretman voda
sa manipulativnih površina (utovarno-transportnog platoa), kao i rekultivaciju zemljišta.
9.1.MJERE ZA ZAŠTITU OD PRAŠINE NA PK-KAMENOLOMU „ZUKULJA“
Zrak će se onečišćavati tokom cijelog procesa eksploatacije dolomita i krečnjaka na PK-
kamenolomu „Zukulja“. Prašina (lebdeće čestice PM2,5, PM30 i krupnije) će biti prisutna
svugdje u eksploataciji, preradi rovnog dolomita i krečnjaka (separacija), manipulaciji
(premještaju/pretovaru) i transportu mineralne sirovine i gotovih frakcija.
Osim toga, zrak se onečišćuje i plinskim produktima miniranja, kao i ispusnim gasovima
prisutne mehanizacije koja koristi fosilna goriva. Utvrđeno je da stepen štetnosti prašine
zavisi od više faktora vezano za fizičke i hemijske osobine prašina, od kojih su najvažnije
veličina čestica, stepen zaprašenosti i hemijski sastav prašine.
Mjere koje treba poduzeti za zaštitu zraka od prekomjernog zagađivanja proizlaze iz
odredaba važećih propisa, standarda i drugih normativa koji reguliraju zaštitu životne
okoline.
Dakle, pravilno vođenje tehnološkog procesa osigurava emisiju štetnih polutanata ispod
graničnih vrijednosti, što predstavlja najznačajniju mjeru za zaštitu zraka.
Može se zaključiti da realizacija projektovanih mjera i provođenje propisanih mjera za
ograničavanje i spriječavanje emisija štetnih polutanata obezbijeđuje uslove za očuvanje
propisanog kvaliteta zraka.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 72
9.2. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA U ZRAKU PRILIKOM TEHNOLOŠKOG
PROCESA DOBIVANJA DOLOMITA I KREČNJAKA
Mjere koje treba poduzeti prilikom tehnološkog procesa dobivanja dolomita i krečnjaka su:
- Pri radu bušaće garniture koristiti uređaje za otprašivanje
- Manipulativne površine i transportne puteve za vrijeme sušnih dana polijevati
(prskati) vodom, kao i materijal koji se utovara
Maksimalnu brzinu kretanja svih vozila ograničiti na 10 km/h.
Za smanjenje emisija prašine prilikom miniranja odabrati takvo vrijeme retardiranja
(milisekundni usporivači) da se oslobađa samo minimalna količina prašine.
Miniranje izvoditi za vrijeme slabog vjetra (tišine ) da se oblak prašine podignut miniranjem
ne raznosi u okoliš, već da se spusti bliže mjestu miniranja.
Emisija prašine koja nastaje od kretanja kamiona i druge teške mehanizacije
eksploatacionim poljem značajno se može reducirati asfaltiranjem i redovnim održavanjem
pristupnih puteva, kao i prskanjem vodom internih puteva u kamenolomu i pogonu
separacije.
Emisije prašine koje se javljaju prilikom manipulacije i pretovara smanjuje se polijevanjem,
pravilnim odabirom lokacije za te aktivnosti i vođenjem računa o meteorološkim uslovima u
vrijeme obavljanja aktivnosti. Spriječiti prekomjerno punjenje kamiona
Prilikom transporta, emisija prašine može se reducirati pokrivanjem korpe kamiona
ceradom ili prevozom sitnih frakcija u potpuno zatvorenim sistemima, a u sušnim
periodima prskati vodom.
Potrebno je vršiti mjerenja emisija-imisija prašine pri normalnim uslovima na radilištu,
kontaktnom i širem području, te rezultate mjerenja uporediti sa MDK.
9.3. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA U ZRAKU PRILIKOM TEHNOLOŠKOG
PROCESA PRERADE DOLOMITA I KREČNJAKA
Pošto IPPC BAT dokumenti nisu tretirali postrojenja ove vrste, u cilju konkretnih
opservacija koristimo podatke iz smjernica međunarodnih agencija za zaštitu okoliša, kao i
dostupne podatke iz određenog broja studija izrađene za ista ili srodna postrojenja date
namjene. Prema tim izvorima i naučno istraživa čkoj praksi, kao jedan od pokazatelja za
smanjenje negativnog uticaja emisija prašine u zrak uzima se minimalna udaljenost
postrojenja separacije od urbanih naselja.
Po preporukama austrijske agencije za zaštitu okoli ša (EPA-Environmental Protection
Agency), zavisno od primjenjenih metoda rada i upravljanja procesima, ova udaljenost bi
trebala iznositi minimalno 100 m. Ovaj zahtjev je podložan korekcijama u smislu
modernizacije i automatizacije tehnološkog procesa i uz primjenu druge mjere za
smanjenje nastanka emisija prašine u zrak radne i životne sredine, kao i dalje disperzije
mineralne prašine i to sve dok se emisije i imisije mineralne prašine ne dovedu u
prihvatljive odnosno maksimalno dozvoljene koncentracije. Kao mjere za smanjenje
emisija mineralne prašine iz postrojenja prerade treba primijeniti sljedeće:
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 73
- Organizacija sistema ulaza-izlaza i kretanje svih vrsta vozila treba biti ostvarena uz
uvažavanje pretpostavki što manjeg stvaranja i uzvitlavanja mineralne prašine ali i
smanjenja drugih negativnih uticaja k oje nose motorna vozila kao što su; emisije prašine
emisije gasova, buka itd.
- Izvršit postavljanje saobraćajnih znakova i insistiranje na njihovom poštivanju,
kojima se vrši strogo ograničenje brzine kretanja vozila kao i nepotrebno zadržavanje
vozila u krugu separacije.
- Transporta unutar kruga separacije organizovati na način kojim se vrši
maksimalno smanjenje dužine puteva kojima se vozila kreću unutar radnog kruga.
- Radne površine, koje su asfaltirane i/ili betoniranje, redovno treba prati,
odnosno čistiti od nataložene prašine, ulja i drugih nečistoća.
- Poštivanje ove odredbe značajno doprinosi smanjenju emisija prašine u zrak
i prekomjernog raznošenja rasutih ulja ili drugih ne čistoća oborinskih voda.
- Efikasno i propisno održavanje tehnološke opreme separacije veoma
značajno doprinosi smanjenju nastanka i disperzije mineralne prašine, značajno se
smanjuje količina taloga, maziva i goriva koja dospijevaju u taložnik, a time se ukupno
doprinosi efikasnosti mjera i sistema zašti te od skrnavljenja faktora životne okoline.
- Za vozila koja imaju zaprljane pneumatike, organizovati pranje točkova na
ulazu / izlazu iz kruga separacije.
- Agregate treba vlažiti na separaciji i iste dostavljati u vlažnom stanju, a po
potrebi prije istovara agregat ovlažiti prskanjem minimalnom količinom vode, naročito u
ekstremno suhom vremenskom periodu.
- Agregat se, po potrebi, prska i u toku manipulacija u tehnološkom procesu,
sa ciljem da se smanje emisije čvrstih čestica u zrak.
- Otpadne zamuljena i druge vode na separaciji preko prelivnih taložnika i
separatora odvoditi u odvodnu hidroinstalaciju. Tretirana voda se može koristiti za
prskanje agregata.
- Sve površine na kojima se manipuliše sa vozilima treba da su pokrivene
asfaltnim postrojem ili betonom. Ova mjera ima viš eznačne efekte i to: smanjenje emisija
prašine, smanjenje buke koja se povećava pri kretanju vozila neasfaltiranim površinama
kao i smanjenja mogućnosti curenja i razlivanja naftnih derivata i zagađenja tla ili
podzemnih voda.
- Asfaltirane i/ ili betonske podloge moraju se izgraditi sa nagibom prema
sredini, odnosno prema prelivnim - sabirnim šahtovima taložn og kanala sa rešetkom.
- Po rubovima asfaltne i/ili betonirane radne površine (platoi,
saobraćajnice)
postaviti betonske ivičnjake, koji dodatno smanjuju mogućnost
nekontrolisanog oticanja tečnosti iz radnog kruga u okoliš prilikom sapiranja
tih površina ili u perioda padavina.
- Prelivne šahtove treba redovno čistiti, vodeći računa o stepenu onečišćenja,
a kontrola stanja se vrši najmanje dva puta mjesečno.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 74
Uticaj prašine ovih postrojenja na kvalitet zraka se karakteriše kao vrlo značajan ukoliko
se ne primjenjuju sve navedene mjere ublažavanja.
Oprema za smanjenje negativnog uticaja zaprašenosti
Pomenuto postrojenje prerade tehničkog kamena krečnjaka i dolomita je otvorenog tipa i
predstavljaju značajan izvor zaprašenosti zraka u radnoj i životnoj sredini.
Zato se nameće potreba da se na ovim postrojenjima izvode sistemi adekvatne zaštite od
emisija opasne mineralne prašine i drugih štetnih m anifestacija tehnološkog procesa
separisanja krečnjaka na radnu i životnu sredinu.
Obaranje mineralne prašine potrebno je vršiti vodenim mlaznicama, postavljenim iznad
mjesta na kojima se vrši emisija prašine (drobilice, sita i presipna mjesta), a njihova
efikasnost je u funkciji oblika i veličine mlaza, sistema rasprskavanja i svakako u funkciji
uslovljenog rada mlaznica u toku čitavog toka odvijanja procesa rada separacije. Ovo je
najeftiniji i najefikasniji tehnološki postupak otprašivanja. Primjenom ove metode
otprašivanja došlo bi do spriječavanja nastajanja prašine na presipnim mjestima i
drobiličnom postrojenju odnosno do sniženja stepena zaprašenosti.
Postavljanjem mlaznica uspostavlja se sistem vodenih zavjesa, koje obaraju uzvitlanu
prašinu i vlaže ukupnu masu, odnosno sav materijal u području djelovanja vodene
zavjese.
U tom slučaju potrebno je obezbijediti rezervoar vode ili cisternu iz koje se pod pritiskom
voda dovodi cjevovodom do izvora prašine, gdje su ugrađene perforirane cijevi. Sistem se
obavezno uključuje pri svakoj pojavi prašine, kako bi se spriječilo ili ublažilo njezino
nastajanje.
Investitor će nakon izvršenih mjerenja izdvajanja prašine primarne prerade na mjernim
mjestima, te shodno dobivenim rezultatima usvojiti broj potrebnih prskalica na mjernom
mjestu.
Sistem instalacije za obaranje prašine vlaženjem nakon ugradnje treba tretirati kao dio
tehnološkog sistema drobljenja i prosijavanja dolom ita i krečnjaka.
Da bi se spriječio rad mlaznica na pojedinim mjestima, odnosno postrojenjima koja nisu u
pogonu (ukoliko se isključi jedan dio pogona prerade), te da bi se spriječili nepotrebni
gubici vode, na svakoj mlaznici se mora postaviti otvaranje protoka ili drugi automatski
uređaj za uključivanje mlaznice u rad.
Na slici 5.1. prikazan je način postavljanja mlaznica sa ručnim ventilom, a na slici 5.2.
prikazano je tehničko rješenje postavljanja automatskog ventila ispod transportne trake,
koji se uključuje u rad djelovanjem opterećenja trake i isključuje kada traka radi bez tereta.
Na slici 5.3. dat je šematski prikaz vlaženja i oba ranja prašine na presipnim mjestima
transportera.
Princip rada vodenih mlaznica
Uključivanje i isključivanje rada mlaznica vrši se pomoću ručnog ventila. Radni pritisak
vode u sistemu razvodne mreže iznosi 0,65 bara.
Specifična potrošnja vode po jednoj prskalici iznosi 4,0-6, 0 l/min. Sistem se napaja vodom
pomoću pumpe. Na slici 5.1. prikazan je način postavljanja i opremanja mlaznice sa
ručnim ventilom.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 75
Prskalice će se postaviti samo na mjestima koja su utvrđena kao izvor stvaranja prašine.
Potrebna količina vode, a samim tim i kapacitet rezervoara zavisit će od efektivnog radnog
vremena sistema.
Na slici 5.4. dat je šematski prikaz automatske prskalice strujnog tipa koju treba postaviti
na cca 700 mm iznad mjesta koje se vlaži, jer tada jedna prskalica na visini od 200 mm od
trake, pokriva prečnik 1000 mmm.
Smanjenje emisije prašine na utovarnim mjestima-deponijama gotovih proizvoda i
transportnim koridorima, može se vršiti prskanjem materijala sa vodom iz mobilne cisterne
sa ugrađenim rasprskivačima.
9.4. ZAŠTITA OD BUKE I MINIRANJA
Buka s eksploatacionog polja pojavljuje se kao povremena detonacija – posljedica
miniranja i kao relativno stalni nivo buke - posljedica rada teške mehanizacije i postrojenja
za preradu.
Uticaj buke nemoguće je izbjeći zbog same tehnologije rada na eksploataciji dolomita i
krečnjaka. Buka nastala pri procesu eksploatacije i prerade biće privremena tokom radnog
vremena i povremena s obzirom na potrebu angažovanja radnih mašina, kao i da je
planirano vršiti miniranja jednom puta mjesečno.
Kao efikasne mjere zaštite od štetnog djelovanja buke, odnosno kao mjere za smanjenje
nivoa buke koju stvaraju tehnološki procesi i oprema angažovana u tim procesima u
urbanim ili ruralnim, odnosno djelovanje te buke u gravitirajućim životnim sredinama, može
se vršiti na više na čina od kojih se posebno mogu istaći sljedeće:
1. Miniranje na lokaciji zahvata obavljati isključivo tokom dnevnog perioda kada je
dopušteni ekvivalentni nivo buke 65 dB(A)
2. Najefikasniji način zaštite od štetnog i/ili ometajuće djelovanja buke na bilo koju
životnu sredinu je formiranje zelenih zaštitnih pojaseva.
Zeleni zaštitni pojasevi vrše apsorpciju i refrakci u elastičnih zvučnih talasa,
vrše potpunu aplifikaciju zvučnih talasa mjenjajući njihove naglašene
komponente čime se energija tih talasa transformiše i zvučni talasi poprimaju
svojstva talasa koji nemaju nikakvi štetnih ili ome ajućih osobina ili se njihove
osnovne karakteristike smanjuju do te mjere da se njihov intezitet djelovanja
dovodi ispod granice percepcije.
3. Ograničavanje brzine kretanje pokretne mehanizovane opreme u
saobraćajnicama unutrašnjeg saobraćaja i radnim površinama kamenoloma.
4. Vršiti sistematsko održavanje oruđa za rad i opremu preduzeća, posebno
izduvnih sistema kod mobilne mehanizovane opreme.
5. Vršiti sistemtsko održavanje habajućeg sloja unutašnjih saobraćajnica i radnih
površina, razmatrajući i opravdanost nanošenja asfaltnog postroja na tim
saobraćajnicama.
6. Upotrebu zvučnih signala svih vrsta u krugu preduzeća treba svesti na nužnu
mjeru. Zvučne signale sa opremom treba davati samo u izuzetnim slučajevima
jer je intenzitet zvučnih signala na ovim vozilima preko 105 dB(A).
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 76
7. Vršiti redovnu – periodičnu kontrolu nivoa komunalne buke i poduzimati
potrebne mjere.
8. Na oruđima za rad, uređajima i opremi preduzeća vršiti redovno dotezanje
raznih olimljenja (limova), koji svojim vibracijama postaju vrlo značajni izvori
buke na toj opremi.
9. Nove objekte u ugroženoj sredini graditi planski uz uvažavanje neophodnosti
odvijanja tehnologije preduzeća, ali i prava građana na nesmetano korištenje
njihovih objekata itd.
Prilikom rada pogona kamenoloma stvara se buka, koja je karakteristična za industrijske
aktivnosti. Intenzitet buke koju stvaraju transportni uređaji u pogonu kamenoloma ne
prelazi dozvoljeni nivo. Nastala buka nema utjecaja na radnike koji rukuju montiranom
opremom. Pošto su najveći proizvođači buke transportne mašine, veoma značajno je da
sistemi izduvnih plinova na istim budu ispravni.
Osim toga, mašine treba isključivati iz pogona kada je to tehnološki opravdano, zbog čega
se moraju potpuno efikasno održavati njihovi sistem i za startanje – paljenje.
Obzirom na lokaciju, vrstu i obim usvojenog tehnološkog procesa (proizvodnja tehni čkog
kamena dolomita i krečnjaka), ne očekuje se prekoračenje intenziteta buke, koja se širi u
okolinu.
9.5. ZAŠTITA POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA
Mjere koje treba poduzeti za korištenje i zaštitu voda proizlaze iz propisa o vodama,
odnosno Zakona o vodama i propisa donesenih na osnovu tog Zakona.
Otpadne vode koje će sporadično nastajati u pogonu kamenoloma nisu hemijski zagađene
vode. Njihova količina neće biti značajna i bit će karakteristična samo za period sa obilnim
kišama, a ista će ponirati sistemom pukotina u stijenski masiv.
U cilju prikupljanja oborinskih zauljenih voda kamenoloma potrebno je predvidjeti izgradnju
vodonepropusne podloge, betonskog manipulativnog platoa i iste odvoditi do uređaja za
prečišćavanje (taložni bazen).
Rasutu naftu treba čistiti suhim postupkom upotrebom piljevine, koja se potom može
koristiti kao dodatak glini u određenom procentu.
Na taj način se može sprije čiti zagađivanje obližnjih izvora i podzemnih voda. Prostor na
kojem je došlo do istakanja temeljito oprati vodom.
Mjere zaštite od hemijskih onečišćenja (naftnih derivata, tehničkog ulja i masti) voda i tla
trebalo bi osigurati punjenjem transportnih sredstava gorivom i mazivom na za to
predviđenim pumpnim stanicama, te izvođenjem manjih tehničkih popravki obavljati na
vodonepropusnoj površini, koja se može čistiti samo suhim postupkom.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 77
Slika 5.5. – Šematski prikaz vodonepropusnog platoa za pretak anje goriva i maziva
Zaštita podzemnih voda od one čišćenja sanitarno-fekalnim otpadnim vodama rješava se
prema broju zaposlenih, postavljanjem kontejnera sa sanitarnim čvorom, bez kontakta
otpadnih voda s okolišem, tj.eko-WC-om.
Vlasnici kamenoloma su u obavezi da izgrade taložni bazen. Čišćenje taložnika se vrši prema intenzitetu onečišćenja periodično, kako je definisano
ugovorom sa nadležnom firmom za ovu vrstu djelatnosti.
U slučaju bilo kakve havarije na drobiličnom postrojenju, rad na navedenim objektima se
mora obustaviti i izvršiti popravak.
Rješenjem Broj: 07-07-27-1212-2/05, Ministarstvo privrede, poduzetništva i poljoprivrede,
a na osnovu Zakona o vodama (Službene novine FBiH b roj 2/98), na zahtjev preduzeća
„Majdan Kuti“ doo Mostar za izdavanje vodoprivrednih uslova za izradu projektne
dokumentacije za kamenolom na lokalitetu označenom kao k.č.1076/1 k.o.Kuti Livač,
utvdilo je Vodoprivredne uslove za izradu pomenute dokumentacije, a za pribavljanje
vodoprivredne saglasnosti.
Vodoprivredni uslovi su:
- Investitor je dužan izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju koja mora biti
usklađena sa Zakonom o rudarstvu i Zakonom o prostornom uređenju.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 78
- Predvidjeti razdjelni sistem kanalizacije tj.odvojiti oborinske od sanitarnih odnosno
zauljenih i tehnoloških voda.
- Investitor je dužan odvodnju sanitarnih voda riješiti projektovanjem
vodonepropusne septičke jame, te istu locirati tako da je moguć pristup
autocisterni za njeno pražnjenje.
- Za slučaj projektovanja individualnih uređaja za prečišćavanje otpadnih fekalnih
voda, kvalitet otpadne vode prije disponiranja treba uskladiti sa Uredbom o
klasifikaciji voda i voda obalnog mora (Službene novine SR BiH broj: 19/80),
Uredbom o kategorizaciji vodotoka (Sl.novine SR BiH broj:42/67) i Pravilnikom o
opasnim i štetnim materijama koje se ne smiju unositi u vodu.
- Za tehnološke otpadne vode koje nastaju usljed tehnološkog procesa potrebno je
prije ispuštanja u recipijent predvidjeti taložnike odgovarajućeg kapaciteta.
9.5. ZAŠTITA TLA
Istražnim radovima, a i eksploatacijom dolomita i krečnjaka na PK-kamenolomu „Zukulja“
izvršit će skrnavljenje prirodnog stanja zemlje samo u obimu neophodnom za odvijanje
tehnološkog procesa.
Negativni uticaj na tlo uključuju onečišćenje tla otpadnim vodama, otpadom mineralne
sirovine, jalovinom, energentima, mazivima, te sabijanje tla teškom mehanizaciom, a sve
ih je moguće izbjeći ili smanjiti na najmanju moguću mjeru pravilnim planiranjem i
provedbom tehnološkog procesa.
Razlijevanje goriva i maziva po tlu se mora spriječiti na svaki način, jer je isto potpuno
neopravdano i opasno.
Zaštita tla u okolišu od djelovanja agresivne i mineralne prašine koja nastaje kao
nusprodukt primjenjene tehnologije, vršit će se planskim polijevanjem radnih površina
kopa i saobraćajnica i sakupljanjem prašine i zaštitom sakupljenih količina od rasturanja
po slobodnim prostorima.
Bez obzira što na predmetnom lokalitetu nema posebn o vrijednih biljnih vrsta, a uticaj na
tlo procjenjen kao neznatan, potrebno je primjeniti mjere za ublažavanje navedenog
uticaja. Nakon završene eksploatacije na ovom eksploatacionom području će se izvršiti
rekultivacija i revitalizacija oštećenog zemljišta i privođenje istog, a što treba definisati
Projektom rekultivacije PK-kamenoloma „Zukulja“.
9.6. MJERE ZA SMANJENJE ISPUSTA TEČNIH OTPADNIH MATERIJA
Pri akcidentalnim situacijama, kao što su curenje i li razbacivanje nafte iz ambalaže i
opasnostima od požara, dolazi do zagađenja životne sredine, odnosno čovjekova okoliša.
Tokom normalnog rada kamenoloma može doći do zagađenje životne sredine (tla i
podzemnih voda) usljed punjenja građevinskih i transportnih strojeva i vozila gorivom,
manipuliranja ili curenja zbog tehničke neispravnosti mehaničkih uređaja, odnosno nužnih
popravki, na prostoru s kojeg je moguća odvodnja.
Procjenjuje se da je mogućnost zagađenje naftnim derivatima, uljima i mazivom na
predmetnom kamenolomu neznatna, uz pridržavanje dole navedenih mjera
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 79
zaštite/ublažavanja. Mogu će onečišćenje životne sredine u slučaju akcidenta, može doći
u slučaju izlijevanja većih količina nafte i ulja.
Mjere koje treba poduzimati da bi se smanjilo izlijevanje tečnih otpadnih materija:
· Snabdjevanje gorivom i mazivom nekih mašina i uređaja vrši se pomoću autocisterne
locirane na vodonepropusnom platou, (kamioni će se snabdjevati gorivom sa interne
pumpne stanice).
· Zauljene oborinske vode sa platoa dovesti do separatora ulja i masti.
· U slučaju eventualnog prolijevanja tečnih goriva i maziva potrebno je obezbijediti
dovoljne količine inertnog materijala (piljevina i sl.) ili sredstva za suho čišćenje tla od
masnoća (EKOPOR). Ove materije se moraju namjenski koristiti za sakupljanje eventualno
prosutih radnih tečnosti ili nekih hemikalija, a njihova lokacija se definiše tako da budu u
blizini mjesta koja su naročito osjetljiva i na kojima je vjerovatnoća prosipanja veća.
· Ulja i masti skladištiti u namjenskom skladištu izgrađenom na za to predviđenom
prostoru, uz obaveznu „tankanu“ i redovni prevoz otpada.
· Ambalažu od naftnih derivata i ostalih štetnih materija obavezno odlagati i sakupljati
u namjenski kontejner.
Sva otpadna ulja i filtere za ulje kontrolisano skupljati i privremeno skladištiti u
metalnim bačvama postavljenim u betonski zaštitni bazen, koji mora imati zapreminu veću
za 10% od zapremine metalne posude u koju se skuplja ovaj otpad.
Svaku zamjenu ulja u reduktorima ili hidrauličkom sistemima moraju se vršiti stručno i
pažljivo, pri čemu se staro ulje mora skupljati u metalne posude (najbolje po 200 l)
Separator koji će se nalaziti u sistemu odvođenja otpadnih voda kontrolisati u
redovnim rokovima, a njihovo zbrinjavanje vršiti na kon što postanu neupotrebljivi.
Kod periodične obuke i provjere znanja zaposlenika iz oblasti zaštite od požara
obavezno je da se svi zaposlenici dobro upoznaju sa pravilnim postupanjem sa rasutim
materijalom.
9.7. MJERE ZAŠTITE PRI MANIPULACIJI EKSPLOZIVNIM SREDSTVIMA
Pod pojmom manipulacija sa eksplozivnim sredstvima podrazumijeva se:
- preuzimanje eksplozivnih sredstava od proizvođača,
- uskladištenje u glavno skladište, pomoćno skladište ili priru čno spremište
- čuvanje eksplozivnih sredstava
- prevoz i prenos u javnom saobraćaju i na kopu,
- istovar i manipulacija na radilištu,
- uništavanje zatajenih ili neupotrebljenih eksplo zivnih sredstava.
Mjere sigurnosti kod gore navedenih operacija moraju biti obrađene u Uputstvu tehničkog
rukovodioca i usklađene sa Propisima o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim
sredstvima i miniranju u rudarstvu.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 80
Najvažnije mjere pri manipulaciji na koje treba obratiti izuzetnu pažnju su:
- vozilo namjenjeno za prevoz eksploziva mora se održavati u ispravnom stanju i biti
snabdjeveno svim potrebnim alatima i protupožarnim sredstvima,
- pratilac eksploziva mora biti takođe vozač, koji je obučen u rukovanju eksplozivnim
sredstvima i rukovanju sredstvima za gašenje eventualno nastalog požara na vozilu,
- vozilo opterećivati samo do 2/3 nazivne vrijednosti njegove nosivosti,
- inicijatore eksplozije ne prevoziti zajedno sa eksplozivom,
- utovar, istovar i uskladištenje mogu vršiti samo lica koja su obučena za izvođenje tih
poslova i upoznata sa svim izvorima i vrstama opasnosti koje nepravilan rad može
prouzrokovati.
Prilikom rada na minskom polju treba znati pravila, kojim se podiže sigurnost na viši nivo,
a to su:
- eksploziv za minsko polje raspoređuje se po bušotinama prema proračunatim
količinama za svaku minsku bušotinu (prema skici minskog polja),
- u slučaju nevremena i pri atmosferskom elektropražnjenju, gustoj magli, rad na
punjenju minskih bušotina ne smije se obavljati,
- rukovodilac miniranja mora tačno da definiše dužnosti svakog pojedinca u radnoj
grupi, kako bi se rad bez žurbe pravilno odvijao.
- Istovremeno mora se odrediti siguran zaklon za radnike i to van opasne zone
miniranja.
- miniranje (aktiviranje minskog polja) izvoditi po mogućnosti stalno u isto doba dana,
osim ako tehnički rukovodilac drukčije ne odredi,
- pregled radilišta poslije miniranja obavlja rukovalac miniranja ili palioc mina sa
poslovođom smjene,
- u slučaju zatajenih mina dužni su postupiti prema Uputstvu tehničkog rukovodioca za
slučajeve uništavanja neeksplodiranih minskih punjenja.
9.8. ZAŠTITA FLORE I FAUNE
Značajne izmjene vegetacijskog pokrova na širem području mijenjaju mikroklimu na
području oko lokaliteta. Na smanjenje neželjenih efekata može se uticati što ranijim
započinjanjem procesa biološke rekultivacije, unošenjem u prostor drugih pejzažnih
elemenata kojima se uticaj od promjene kompenzira (uglavnom sadnja zaštitnih pojasa
vegetacije i sl.). Uticaj na floru, zavisno o konačnoj namjeni eksploatacionog prostora,
može biti privremen ili trajan. Bez obzira je li konačna namjena vraćanje prostora u stanje
što bliže prvobitnom prirodnom stanju ili privođenje nekoj novoj namjeni, treba što prije
započeti sa biološkom rekultivacijom, u dijelu u kojem je vegetacija predviđena konačnim
rješenjem. Preporu čuje se sadnja drvenastih, žbunastih i drugih hortik ulturnih sadnica i
authotonih biljnih vrsta, ne samo zbog očuvanja prirodnog izgleda krajolika, nego i zbog
očuvanja životinjskih staništa koja su u velikoj mjeri povezana sa biljnim zajednicama.
Uticaj na floru predmetnog područja potrebno je smanjiti sljedećim mjerama zaštite:
- Odrediti puteve kojima će se kretati mehanizacija. Ti putevi moraju biti locirani na
području eksploatacionog polja i unutar industrijskog kruga.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 81
- Za vrijeme izvođenja radova zabranjuje se svaka sječa i oštećenje stabala izvan
područja eksploatacionog polja i industrijskog kruga.
- Sve radove na sječi šume i vađenju panjeva izvoditi uz prisustvo stručne osobe, koji
će brinuti o smjeru obaranja stabala.
- Zabranjeno je paliti vatru na otvorenim površinama.
- Zabranjeno je bacanje smeća i ispuštanje tekućeg otpada, nafte i naftnih derivata.
- Oko ruba visinskog dijela površinskog kopa poželjno je postaviti zaštitnu ogradu.
9.9. MJERE ZAŠTITE PEJZAŽNIH VRIJEDNOSTI
Obzirom da je već došlo do narušavanja pejzažnih karakteristika na području zahvata,
tokom planiranog perioda korištenja doći će do dodatnih uticaja na pejzaž koji će se
pojaviti zbog značajnih promjena u reljefu, sječe vegetacije, pozicioniranja potrebne
mehanizacije, stvaranja otpada i deponiranja materijala.
Mjere zaštite vizuelnih kvaliteta prostora potrebno je provoditi kontinuirano tokom
eksploatacije i nakon njenog završetka. Ciljevi zaštite pejzažnih vrijednosti ogledaju se u
sljedećem:
- Očuvanje i revitalizacija pejzažnih vrijednosti koja se odnosi na floru i faunu.
- Očuvanje i sanacija specifične vegetacije u njegovoj neposrednoj blizini.
- Očuvanje manje izdvojenih cjelina šuma.
Iz ovoga proizilaze i konkretne mjere zaštite:
- Ograničavanje korištenja prostora za eksploataciju mineralne sirovine na što manju
površinu, a što se osigurava optimalnim projektnim rješenjem.
- Korištenje minimalno potrebnih internih transportnih puteva.
- Redovno održavanje radnih površina i saobraćajnica unutar kopa-kamenoloma
- Sadnja zaštitnog zelenila uz rubove eksploatacionog polja, kao i uz pristupne
puteve.
- Tehničku i biološku rekultivaciju/sanaciju provoditi tokom eksploatacije.
- Očuvanje i zaštita postoje ćih, te podizanje manjih šumskih cjelina uz rub kopa-
kamenoloma.
Zaštita pejzažnih vrijednosti i uticaj na njegove pozitivne promjene postiže se
funkcionalnim i permanentnim održavanjem privlačnog izgleda svih objekata i postrojenja.
To se postiže postavljanjem reklama, natpisa, ukrasnih detalja, bojenjem konstrukcija
postrojenja. Boje koje se koriste moraju se uklopiti u ambijent okoliša.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 82
9.10. UKLANJANJE OTPADNOG MATERIJALA
Pri proizvodnji korisne mineralne sirovine javlja se izvjesna količina čvrstog otpadnog
materijala jalovine tzv. škarta. Proces proizvodnje se vodi tako da se teži da količina škarta
bude što manja, budu ći da on predstavlja čisti gubitak pri proizvodnji.
Ostali otpad - smeće i ostali otpadni materijal sakupljati na za to propisano mjesto i u
odgovarajuće kontejnere i blagovremeno odvoziti na gradsku deponiju, a prema ugovoru
angažiranjem komunalnog preduzeća.
Sva otpadna ulja maziva kontrolisano sakupljati i privremeno skladištiti u metalnim
bačvama, te odvoziti na za to predviđene deponije.
9.11. REKULTIVACIJA
S obzirom da PK-kamenolom „Zukulja“ planira eksploataciju u periodu od 23 godine,
neophodno je kontinuirano sprovoditi mjere zaštite u toku eksploatacije navedenog ležišta
dolomita i krečnjaka, u cilju smanjenja negativnih uticaja na okoliš.
Nakon završetka eksploatacije i prerade tehničkog kamena dolomita i krečnjaka
neophodno je izvršiti sanaciju eksploatacionog polja, njegove okoline i drugih radnih
površina.
Sanacija se provodi u svrhu rekultivacije tog prostora i privođenja prvobitnoj namjeni,
shodno obavezama po osnovu odredbi članova 84-86 Zakona o rudarstvu (Sl.list R BiH,
broj 24/93) i Zakona o prostornom uređenju.
Mjere po završetku eksploatacije - rekultivacija
Rekultivacija oštećenog zemljišta, obuhvatit će tri faze:
Tehničku rekultivaciju (tehničko saniranje završnih kosina)
Biološku rekultivaciju (biološko saniranje završnih kosina)
Agrotehničku rekultivaciju
9.11.1. Tehnička rekultivacija
Tehnička rekultivacija, odnosno tehničko saniranje završnih kosina kamenoloma dovode
završne kosine u stabilno stanje, bez obrušavanja i klizanja terena, te se na taj način
ostvaruju uslovi za izvođenje biološke rekultivacije, odnosno saniranje zemljišta.
Pod tehničkom rekultivacijom podrazumjeva se:
- ravnanje i nivelisanje površine planuma vanjskog i unutrašnjeg odlagališta
- nanošenje humusmog sloja
- zaštita planuma od slivnih voda
- dovođenje završnih kosina PK u nagibe koji se budu planirali iz uslova
planirane rekultivacije
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 83
Ravnanje planuma najniže etaže kopa ima za cilj eliminisanje mikrodepresija kako ne bi
došlo do pojave akumulacije i zadržavanja vode na istim (stvaranje akimulacija vode u
manjim udubljenjima terena), te da bi se postigla što ravnija površina koja se može
obrađivati odgovarajućom poljoprivrednom mehanizacijom.
Osim ovih radova potrebno je pristupiti sadnji rastinja na kosinama etaža s ciljem
stabilizacije završnih etaža kopa i spriječavanja štetnih erozionih procesa. Nakon ravnanja
i nivelisanja platoa, potrebno je pristupiti nanošenju plodnog humusnog sloja zemljišta,
debljine oko 30 cm.
Kao humusni sloj za buduću rekultivaciju treba koristiti pokriveni materijal rudnog ležišta i
to onih kvalitetnijih njegovih dijelova, koja ima povoljnu reakciju i povoljan sadržaj
humusa, a što se dokazuje hemijskim analizama zemljišta.
Zaštita planuma od slivnih voda provodi se u cilju zaštite od viška vode, izradom obodnih
kanala po rubu planuma odgovarajućih dimenzija (širina kanala na dnu 0,5 m, širina u vrhu
0,8 m i dubina kanala 0,7 m).
Površinski kopovi kao i kamenolomi u tehničkim parametrima eksploatacije i razvoja
objekta sadrže i elemente tehničke rekultivacije (elementi radnih i završnih etaža, visina,
nagib i širina etaža), koji su veoma slični terasama kod tehničkog uređenja zemljišta.
9.11.2. Agrotehnička rekultivacija
U fazi agrotehničke rekultivacije koja slijedi odmah iza tehničke faze preduzimaju se
sljedeće mjere:
- fosfatizacija i kalizacija
- humizacija i
- oranje i mješanje dubljeg sloja sa površinskim
Fosfatizacija i kalizacija preduzima se zbog niskog sadržaja fosfora, a sprovodi se
unošenjem fosfatnih gnojiva koja pored fosfora sadrže i azot. Humizacija tla povećava se
unošenjem stajnjaka i zelenog gnojiva. Količina stajnog gnojiva kojeg je potrebno unijeti u
prvoj godini rekultivacije je 2-3 vagona po jednom hektaru.
9.11.3. Biološka faza rekultivacije
Osnovni princip biološke sanacije je stvaranje supstrata koji će permanentno omogućiti
opstanak biljkama. To podrazumijeva osiguranje minimalnih vegetacijskih uslova, što
podrazumijeva osiguranje biljke vodom, vazduhom i hranjivim materijalom.
MJERE ZAŠTITE OD NEGATIVNOG UTICAJA NA LOKALNO STANOVNIŠTVO
Zaposjedanje prostora ima više okolinskih aspekata, među ostalim: uništavanje ili
značajno oštećenje zatečenih, ali i drugih, s njima povezanih eko-sistema i gubitak
zemljišta za druge privredne namjene. Konflikt u pogledu zahtjeva za korištenjem prostora,
započinje se razriješavati na relaciji zaštita prirode i zaštita okoliša.
Primjenom svih mjera zaštite vode, vazduha i tla, zaštiti će se i zdravstveno stanje
lokalnog stanovništva od svih negativnih uticaja predmetnog kamenoloma.
Provođenjem predloženih mjera za zaštitu od prašine, uzimajući broj vjetrovitih dana u
godini kada se ta prašina diže, kada ono nije zaštićeno „vodenim ogledalom“ ili navlaženo
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 84
sistemom prskanja, uticaji prašine na stanovništvo lokalnu floru i faunu, neće biti
značajnije izražen.
Nerasipanjem materijala po okolnim putevima tokom eksploatacije i upotrebom tehnički
ispravne mehanizacije minimizirat će se uticaji na lokalno stanovništvo.
Predmetni kamenolom će proizvoditi i određene psihološke uticaje na lokalno
stanovništvo. U cilju ublažavanja tih uticaja neophodno je putem različitih medijskih oblika
o djelovanju kamenoloma informisati stanovništvo na lokalnom nivou.
Takođe je potrebno osnovati informacioni centar zaštite okoliša (eko IC) u cilju
transparentnosti rada preduzeća.
Zadatak IC –a je sljedeći:
o pratiti i kontrolirati sve radnje u zaštiti okoliša,
o pohranjivati sve podatke dobivene mjerenjima i analizama ili radnjama, o izvještavati o
stanju okoliša,
o obavještavati javnost o stanju okoliša,
o vršiti edukaciju.
Imajući u vidu prethodno analizirane uticaje, kao i konkretne lokacijske uslove moguće je
izvesti sljedeće zaključke:
Eksploatacija i prerada neće značajnije uticati na: pogoršanje uslova života, fenomene
budućeg razvoja i raseljavanja zbog mogućih negativnih posljedica, zbog postojanja na
tom prostoru već eksploatisanih sličnih kamenoloma sa svojim utjecajima, lokalno
stanovništvo se već prilagodilo utjecajima ove prirode.
Imajući u vidu sve iznesene činjenice može se zaključiti da zdravstvena i socijalna
problematika neće biti značajnje izražena nad stanovništvom šireg područja.
S obzirom na prethodnu kvantifikaciju svih relevantnih uticaja (zagađenje zraka, zagađenje
vode i tla) može se konstatovati da ve će zdravstvene posljedice u odnosu na populaciju
stanovnika neće biti prisutne.
Kako na psihološki uticaj lokalnog stanovništva djeluju sve aktivnosti na području zahvata,
na temelju kvantificiranja tih uticaja ocjenjuje se da negativan uticaj na lokalno
stanovništvo neće biti značajan.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 85
10.OPIS MJERA SA SPRIJEČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUKUJE POSTROJENJE
Nastajanje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru a nastale količine zbrinjavati na
adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša. Operator je sukladno
odredbama Zakona o zaštiti okoliša (SN F BiH broj 33/03) izradio Plan upravljanja
otpadom (Prilog 5) a tamo je i prikazan detaljan opis mjera za sprječavanje proizvodnje
otpada koje uzrokuje zahvat.
Planom upravljanja otpadom planirane su mjere koje se odnose na smanjivanje količina
otpada koji se odlaže i to u određenim vremenskim rokovima. Kako bi se umanjile količine
otpada potrebno je uraditi slijedeće:
1. Radni prostor urediti tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija
strogo u funkciji same lokacije.
2. Ulja i maziva i ostale tečne tvari koje će se koristiti potrebno je čuvati u zatvorenim
posudama smještenim na sigurnom mjestu po mogućnosti u nepropusnoj posudi
koja je uz to i natkrivena. Potrebno je što preciznije planirati količine tečnosti koja će
se koristiti.
3. U slučaju nenamjernog istjecanja kontaminirano tlo će trebati ili očistiti ili skloniti na
odgovarajuću lokaciju sa koje će se pokupiti i odvesti u dalji proces. Takav otpad će
preuzeti ovlašteno poduzeće za odvoz opasnog otpada.
4. Sav građevinski otpad treba odmah prikupljati i deponirati na okolišno prihvatljiv
način prije odvoženja sa lokacije.
5. Razvrstati otpad na mjestu nastanka prilikom rada.
6. Obilježiti mjesta za trenutno/privremeno odlaganje pojedinih vrsta otpada prilikom
rada (pijesak, ostaci asfalta, drvene daske, i slično).
7. Napraviti instrukcije za postupanje sa pojedinim vrstama otpada.
8. Potpisati ugovor sa ovlaštenim poduzećem za preuzimanje i tretman opasnog
otpada.
Prilikom proizvodnje nastat će izvjesna količina čvrstog otpadnog materijala jalovine tzv. škarta.
Također je važno da odgovorna osoba uradi evidencijske liste. Na taj način će se moći
pratiti vrsta nastalog otpada, količine otpada i imat će informaciju koja je firma preuzela
određenu vrstu otpada.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 86
11.OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA S OSNOVNIM OBVEZAMA OPERATORA, POSEBICE MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA
Operator pogona i postrojenja dužan je osigurati realiziranje poslova iz oblasti zaštite
okoliša, u skladu sa potrebama koje proizlaze iz Okolišne dozvole, vodnih akata i okolišnih
propisa.
U okviru ovih poslova će se organizirati vršenje okolišnog i tehnološkog monitoringa u cilju
kontrole emisija o utjecaju na okoliš, te primjene mjera zaštite okoliša.
Na osnovu rezultata monitoringa vršit će se analize i poduzimati potrebne radnje u slučaju
prekoračenja emisija i pojave negativnih utjecaja i incidentnih situacija.
Osoba zadužena za poslove zaštite okoliša i upravljanje otpadom će provoditi slijedeće
aktivnosti:
- vršiti mjesečni nadzor u smislu kontrole primjene mjera zaštite okoliša
- organizirati izvršenje monitoring plana
- analizirati podatke dobivene okolišnim mjerenjima i po potrebi predlagati poduzimanje
korektivnih mjera
- izrađivati izvještaje za nadležna ministarstva i inspekciju te redovito izvještavati upravu
poduzeća o stanju primjene mjera zaštite okoliša
- vršiti edukaciju zaposlenika o primjeni mjera zaštite okoliša
- provoditi Plan o upravljanju otpadom
- voditi potrebne evidencije
- surađivati sa nadležnim ministarstvima i inspekcijom
Pored prethodno spomenutih mjera operator ima obvezu poduzeti i druge odgovarajuće
preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i
prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice te nakon
prestanka rada lokaciju dovesti u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva
zagađenja.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 87
12.OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJE UNUTAR PODRUČJA I /ILI NJIHOV UTJECAJ
Monitoring emisija u zrak potrebno je provoditi u toku eksploatacije u skladu s odredbama
članka 13. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak i
Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (SN F BiH broj 12/05).
Monitoringom treba obuhvatiti slj.medije: buka, zrak, zemljište i voda.
Ispitivanje i ocjenjivanje kvaliteta ispuštene otpadne vode potrebno je provoditi u skladu sa
odredbama Uredbi o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav
javne kanalizacije (SN FBiH broj 101/15, 1/16).
Šira zakonska osnova za monitoring:
-Zakon o zaštititi okoliša (SN FBiH broj 33/03 i 38/09)
-Zakon o zaštiti zraka (SN FBiH broj 33/03 i 4/10)
-Zakon o Fondu za zaštitu okoliša (SN FBiH broj 33/03)
-Zakon o upravnom postupku (SN FBiH broj 2/98 i broj 48/99)
-Uredba o vrstama naknada i kriterija za obračun naknada za zagađivače zraka (SN FBiH
broj 66/11)
-Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja, te rokovima obračunavanja i plaćanja
naknada za zagađivače zraka (SN FBiH broj 79/11)
-Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih tvari u zrak (SN FBiH broj 9/14)
-Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih tvari u zrak (SN FBiH broj 12/05)
-Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (SN
FBiH broj 03/13)
-Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon
prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (50/07)
-Pravilnik o emisiji isparivih organskih spojeva (SN FBiH broj 12/05)
-Zakon o vodama (SN FBiH broj 70/06)
-Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne
kanalizacije (SN FBiH broj 04/12)
-Zakon o zaštiti od buke (SN FBiH broj 110/12)
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 88
12.1. METODOLOGIJA I VRSTE MJERENJA
Metodologija mjerenja će objediniti više vrsta mjerenja, laboratorijskih a naliza i procjena
temeljenih na mjerenjima.
Mjerenja će obuhvatiti sljedeće aspekte:
Kvalitet zraka
Emisije u zrak
Nivo buke
Kvalitet otpadnih voda
Kvalitet tla
Osnovna namjena planiranog monitoringa stanja okoliša jeste sagledavanje efekata
preventivnih i zaštitnih mjera i uvođenja neophodnih poboljšanja i ispravki. Monitoring
olakšava i omogućava adekvatno sprovođenje predloženih mjera prevencije i zaštite.
Monitoring kvaliteta zraka
Monitoring kvaliteta buke
Monitoring kvaliteta vode
Monitoring kvaliteta tla
U „Planu monitoringa“ moraju biti definirani sljedeći stavovi:
- Predmet monitoringa
- Parametar koji se posmatra
- Mjesto vršenja monitoringa
- Način vršenja monitoringa odabranog faktora/vrsta opreme za
monitoring
- Vrsta opreme za monitoring
- Vrijeme vršenja monitoringa (stalan ili privremen monitoring)
- Razlog zbog kojeg se vrši monitoring određenog parametra.
U cilju uspostavljanja kontinuiranog praćenja stanja okoliša na pogonu PK „Zukulja“, te
eventualnih negativnih uticaja koji se javljaju, potrebno je vršiti permanentan monitoring
životne sredine – okoliša, te poduzimati mjere zaštite, a sve u skladu sa odredbama
Zakona o zaštiti okoliša (Sl.novine FbiH br.33/03).
Uvođžđenjem permanentnog monitoringa, sistema izvještavanja, evidentiranja i analize
prikupljenih podataka, identifikacijom okolinskih uticaja i sprovođenjem mjera na
održavanju kvaliteta, doći će se do sistematskog upravljanja okolinskim rizicima.
12.2. MONITORING KVALITETA ZRAKA
Mjerenja emisija je potrebno vršiti najmanje za polutante koji su obavezni po Zakonu o
zaštiti zraka FBiH (Službeni list FBiH 33/03) za iz radu katastra emisija. Mjerenja kvaliteta
zraka na lokalitetu PK „Zukulja“ potrebno je uspost aviti na najmanje jednoj lokaciji uz sami
krug PK-kamenoloma i prema najbliže naseljenim kućama (naselje Kuti) i to kao kontrola
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 89
emisija, jednom u toku godine. Mjerenja treba provoditi automatskim uređajima koji imaju
mogućnost uzorkovanja velike gustine i automatske pohrane podataka.
Mjerenje kvaliteta zraka – potrebno je pratiti sljedeće parametre:
- Mjerenje koncentracije lebdećih čestica PM10 i taložne (sedimentacione) prašine.
Mjerenje meteoroloških parametara uz mjerenje kvalitete zraka:
- Smjer i brzina vjetra.
12.3. MONITORING BUKE
Ukupan broj mjernih mjesta bit će definisan tokom izvođenja mjerenja. Način mjerenja i
metodologija, moraju se prilagoditi lokaciji. Mjerenje je potrebno izvršiti samo za dnevnu
buku (pogon ne radi noću), svake treće godine.
12.4. MONITORING OTPADNE TEHNOLOŠKE VODE
Mjerenje koncentracije zagađujućih materija prema Pravilniku 50/07 treba vršiti četiri puta
godišnje metodom uzorkovanja. Mjerenja zagađenja otpadnih oborinskih voda potrebno je
vršiti uzimanjem uzorka vode prije prolaska kroz prostor eksploatacije i nakon prolaska
kroz eksploatacioni prostor. Ispitivanje voda uraditi prema Pravilniku 50/07.
Uz analitički monitoring kvaliteta tehnološke otpadne vode pot rebno je vršiti monitoring
pH, temperature, mutnoće, protoka i količine otopljenog kisika.
12.5. MONITORING KVALITETA TLA
Ispitivanje kvaliteta tla u blizini separacije treba vršiti svake tri godine metodom
uzorkovanja (uzimanje uzoraka tla-kompozita sa više mjesta oko kamenoloma).
12.6. OSTALE MJERE PLANIRANE ZA MONITORING
12.6.1. MONITORING PROIZVODNJE
Kontrola ulaznih sirovina i repromaterijala treba biti definisana procedurom preduzeća.
Preko ove procedure obezbjeđuje se nadzor nad sirovinama koje ulaze u proces
proizvodnje u skladu sa definisanim zahtjevima, kao i uspostavljanje metode kontrole.
Rezultati ovih aktivnosti se evidentiraju u Izvještajima ulazne kontrole. Provođenje ove
kontrole u nadležnosti je rukovodioca sektora, službi, odjeljenja ili pogona.
Opće mjere planirane za monitoring proizvodnje:
Obavezno je u zakonskim rokovima, obaviti redovni periodični pregled sredstava
sa aspekta primjena mjera zaštite na radu odnosno Zakona o zaštiti na radu.
Radove na proizvodnji dolomita i krečnjaka na kamenolomu raditi i
usmjeravati na osnovu rudarskog projekta, vodeći pri tome posebno računa o sigurnosti
zaposlenika, strojeva i oprema.
Svi zaposlenici moraju uz potpis biti zaduženi sa odgovarajućim upustvima za
radno mjesto na kome rade.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 90
Svi novoprimljeni radnici prije stupanja na posao moraju biti zaduženi sa
odgovarajućim upustvima za rad i biti upoznati sa mjerama zaštite na radu i zaštite
od požara.
Sistem za obaranje prašine na postrojenju za preradu držati u ispravnom stanju i
upotrebljavati prema potrebi, a na mjestima gdje se stvara povećana zaprašenost
upotrebljavati zaštitne maske.
Obavezno obezbjediti da se u krugu radilišta nalazi najmanje jedno uredno
popunjeno sanduče prve pomoći u slučaju povrede zaposlenika.
Kod radova na miniranju primjenjivati sve propisane mjere zaštite, a posebno
obratiti pažnju na sljedeće:
- radove ne miniranju mogu obavljati samo za to osposobljeni radnici sa
položenim odgovarajućim ispitom.
- sredstva i alati koji se upotrebljavaju prilikom rada na ovim poslovima moraju
biti ispravni i sa odgovarajućim atestom ukoliko je potreban.
- shodno propisanim upustvima vršiti obezbjeđenje prilikom miniranja.
Uredno i na vrijeme voditi svu propisanu evidenciju vezanu za ovu vrstu posla.
Svi radnici koji vrše manipulacije sa eksplozivnim materijama moraju biti stručno
osposobljeni za te poslove i imati položen stručni ispit.
Obavezno vršiti redovne periodične preglede uslova radne sredine kao i
primjerene mjere tzv. zaštitu životne sredine.
U slučajevima kada je moguć kontakt sa opasnim ili štetnim materijama ili da se u
prilikom redovnih pregleda uslova radne sredine konstatuje povećan nivo buke,
prašine, vlage ili bioloških i hemijskih štetnosti, treba odrediti mjere kojima će se
određene štetnosti svesti na određenu prihvatljivu mjeru, ako se ne mogu u
potpunosti eliminisati.
Radnicima obezbjediti adekvatna sredstva za zaštitu disajnih organa, ruku,
lica, kože (zaštitne rukavice, zaštitna obuća i sl).
Preventivne mjere za zaštitu od požara podrazumjevaju obezbjeđivanje potrebnih
sredstava za početno gašenje odnosno lokakalizaciju požara, te obučavanje
radnika za stručno i bezbjedno rukovanje uređajima za gašenje požara.
Sva oprema i sredstva za gašenje požara moraju biti stalno pod kontrolom radnika
i kontrolisana od stane ovlaštenih servisa u periodima propisanih zakonom od
zaštite od požara.
Svaki eventualni akcident kao što su nekontrolisano curenje i rasipanja tekućina,
eksplozivnih materija i slične havarije, kao i požar, moraju biti odmah prijavljeni
najbližim vatrogasnim jedinicama, centru civilne zaštite, policijskoj upravi,
nadležnom inspektoru i rukovodno nadzornom osoblju preduzeća.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 91
12.6.2. MONITORING NASTANKA OTPADA
Odvoz otpada vrše ovlaštene komunalne službe, s kojim preudzeće ima potpisan ugovor.
Za skupljanje otpada na ovom pogonu moraju se izraditi radna uputstva koja se temelje na
postupku skupljanja otpada, otpadnih ulja i masti i drugog otpada Otpad je potrebno
skupljati u za to namjenjene kontejnere (neopasni otpad) i bačve (otpadna ulja - opasni
otpad).
Namjena sistemskog postupka o upravljanju s otpadom je pravilno gospodarenje s
otpadom uz poštivanje zakonom propisanih zahtjeva za upravljanje s otpadom: Potrebno
je uspostaviti sistem za spriječavanje i smanjenje nastajanja otpada i njegovog šte tnog
uticaja na okolinu, biljni i životinjski svijet kao i prevoz, preradu otpada, uključujući kontrolu
upravljanja prema okolinskim zahtjevima. Navedeni otpad je zabranjeno odlagati i izlijevati
u površinske vode ili izlijevati na tlo.
12.6.3. MONITORING EMISIJA
Predstavnik rukovodstva preduzeća i inžinjer zaštite na radu pokreću aktivnosti na
angažovanju Institucije koja će izvršiti provjeru svih emisija u zrak, vodu i tlo.
Nakon dobivanja Izvještaja, o rezultatima mjerenja, u slučaju odstupanja od dozvoljenih
graničnih vrijednosti predstavnik rukovodstva ili inžinjer zaštite na radu izvještava o tome
generalnog direktora i s njim poduzima mjere za poboljšanje.
Predstavnik rukovodstva pokreće jedanput godišnje ili prema prijedlogu datom u ovoj
Studiji aktivnost za angažovanje Institucije koja će odrediti koliki je stepen zagađenosti
ispuštene otpadne vode tj. EBS-ekvivalentni broj stanovnika i fizičko-hemijsku analizu
otpadne vode koja se ispušta u obližnji recipijent.
Inžinjer pogona održavanja vrši analizu vrste, količine po vrstama otpada i odvoza otpada
o čemu obavještava predstavnika rukovodstva. Tako se stiče uvid za planiranje tačnog
datuma odvoza otpada od strane ovlaštene firme za odvoz svih vrsta otpada po
kategorijama.
Mjerenje buke unutar pogona je aktivnost koju poduzima i organizuje inžinjer zaštite na
radu angažovanjem odgovarajuće institucije.
Mjerenje buke van objekta po zakonskim zahtjevima organizuje predstavnik rukovodstva
preduzeća u saradnji sa inžinjerom zaštite na radu.
Na osnovu potrošnje sirovina, potrošnje energenata i goriva (nafta, ulja i masti, električne
energije) izračunava se emisija CO2 u zato pripremljenim tabelama.
Kontinuirano praćenje prašine na lokalitetu kamenoloma i separacije, a rezultati mjerenja
koncentracija dostavljaju se Federalnom ministarstvu okoliša i turizma jednom godišnje.
Svi odvodni šahtovi (taložnice) treba pregledati i kontrolisati svakih petnaest dana i po
potrebi čistiti mehaničkim putem.
U slučaju da izmjerene vrijednosti prema bilo kojoj od navedenih aktivnosti prekorače
Zakonom dozvoljene granične vrijednosti, predstavnik rukovodstva obavještava
generalnog direktora, te zajedno prave prijedlog za poduzimanje mjera kojima će
odstupanja biti eliminisana.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 92
12.7. PRIJEDLOG MONITORING PLANA
Vrijeme i
Razlog zbog
Parametri
čega se vrši
Predmet Mjesto vršenja način
koji se monitoring ROKOVI monitoringa monitoringa vršenja
posmatraju određenog
monitoringa
parametra
U okviru i van Jednom u
granica Utvrditi stvarni
toku
Koncentracija eksploatacionog
uticaj Jednom u
kalendarske Kvalitet prašine i polja i pogona eksploatacije toku
godine po zraka štetnih prerade, te dolomita kalendarske
definisanoj polutanata najbliže i krečnjaka na godine
metodologiji naseljenog okoliš
mjerenja
objekta
Samo u Jedan
slučaju
Utvrđivanje uzorak u
Fizičko
akcidentalnih stepena i vrste toku
hemijski U blizini situacija- eventualne kalendarske
parametri eksploatacionog izlijevanja kontaminiranosti Kvalitet tla godine ako
(teški metali, polja i naftnih
zemljišta, bi došlo do
mineralna separacije derivata ili poduzimanje akcidenta
ulja)
opasnih i adekvatnih (razlijevanja
štetnih
zaštitnih mjera nafte)
materija
Fizičko Na izlazu iz Određivanje
hemijski i separatora
Jednom u uticaja efluenta Jedan biološki
toku na recipijent; uzorak u
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 93
Kvalitet parametri
Na izlazu iz kalendarske projektovanje toku
vode (osnovni „taložnog godine po sistema za kalendarske
pokazatelji bazena“ jedan uzorak tretman otpadne godine
kvaliteta vode
vode)
Na pogonima kamenoloma
Jednom
(na referentnoj
Da se utvrdi
u toku Jedno udaljenosti od stvarni uticaj
kalendarske mjerenje u Ukupni mehanizovane intenziteta buke
Nivo buke godine po toku nivo buke opreme i na radnike
definisanoj kalendarske drobiličnog eksponirane u
metodologiji godine postrojenja) i prostoru rada
mjerenja
kod najbližeg
naselja Kuti
O realiziranju monitoringa i mjerama zaštite zraka za vrijeme rada asfaltne baze mora se
voditi propisana evidencija.
12.7. IZVJEŠTAVANJE O MONITORINGU
Obveza operatera je izvještavati Federalno ministarstvo okoliša i turizma o prikupljenim
podacima na način kako je to propisano odredbama Poglavlja IV Pravilnika o registrima
postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 82/07). Izvještaji trebaju biti
poslani najkasnije do 30.06. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja.
Operator je dužan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja značajno utiče na
okoliš.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 94
13. OPIS PREDVIĐENIH ALTERNATIVNIH RJEŠENJA
Pod alternativnim rješenjima, u smislu Zakona o zaštiti okoliša FBiH (2003. godine)
podrazumijevaju se rješenja koja na isti ili sli čan način zadovoljavaju društvene i
ekonomske potrebe, kao i osnovno rješenje. Pogodno je alternativna rješenja tražiti na
principima održivog razvoja.
Za eksploataciju mineralne sirovine, nema alternativnog rješenja dislokacije postrojenja,
jer je lokacija određena samim ležištem sirovine. Najčešća potreba iznalaženja
alternativnog rješenja kod ovakvih postrojenja odnosi se na transportni koridor, kada to
zahtijevaju postojeći uslovi transporta ili značajni negativni uticaji.
Na osnovu svih prethodno datih analiza, sprovođenjem svih gore datih mjera zaštite
okoliša, može se obezbijediti odgovarajući stepen zadovoljenja potrebnih normi, propisa i
standarda vezanih za uticaje ovakvih postrojenja na okoliš.
Stoga kao jedina alternativa prihvatljivosti analiziranih zahvata u bliskom vremenskom
periodu, ostaje rješenje provođenje svih datih mjera zaštite i dovođenje uticaja
eksploatacije i prerade na PK-kamneolomu “Zukulja” na prihvatljivu mjeru za okolno
stanovništvo i okoliš.
PRIJEDLOG NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA S OBRAZLOŽENJEM
Način eksploatacije na predmetnom kamenolomu prilagođen je situaciji na terenu. Iz tog
razloga može se utvrditi da je opisana varijanta za hvata optimalno rješenje za planirani
zahvat.
OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA
U vezi pretpostavljenih mogućih uticaja eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka na
okolinu, može se utvrditi da su isti svedeni na minimum već samim odabirom lokacije
zahvata.
U blizini lokacije zahvata nisu registrirana zaštićena područja i objekti prirodne i kulturne
baštine, da u blizini nema prirodnih ili akumulacijskih jezera, rijeka ili slično. Pored
navedenog treba napomenuti da u procesu eksploatacije dolomita i krečnjake na
kamneolomu “Zukulja” ipak u određenoj mjeri dolazi do štetnog uticaja na okoliš.
Osim tekuće i trajne izmjene prirodne forme okoliša, tehnološki proces eksploatacije
stvara i prenosi dodatne štetne utjecaje na okolinu kao što su:
· uticaj na krajolik, značajno se mijenja reljef,
· uticaj na prirodu, uništava se biljni pokriv, pedološki profil, staništa životinja itd.
· uticaj na vazduh, povećava se količina prašine u vazduhu do prekograničnih
vrijednosti,
· uticaj na vodu,
· uticaj na buku,
Glavne djelatnosti s negativnim uticajem su:
rad mehanizovane opreme, miniranje, rad drobiličnog postrojenja (stvara se buka, prašina,
šire udarni seizmički talasi, odbacuje sitna frakcija kamena u okoliš), deponovanje (uređaji
stvaraju buku, prašinu, ako se koristi voda smanjeno je zaprašivanje, ali se povećava
zamuljivanje i ispiranje u podzemne tokove vode), prevoz (buka, prašina, gasovi).
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 95
Ovim Zahtjevom su sagledani mogući uticaji predmetnog postrojenja na okoliš tokom
njegove eksplotacije. Obzirom da slična postrojena funkcionišu već duži niz godina, a
svođenjem uticaja na okoliš na prihvatljivu mjeru, rad predmetnih postrojenja može da ima
razvojnu perspektivu na datom području.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 96
14.NETEHNIČKI REZIME – PK-Kamenolom Zukulja
Ležište dolomita i krečnjaka, PK-kamenolom „Zukulja“ udaljen je oko 16 km sjeverno od
Mostara. Lokalitet je povezan makadamskim i asfaltnim putem lokalnog karaktera, za
magistralni put M -17 Mostar – Sarajevo. Nalazi se na padini koja pada ka Bijelom polju,
odnosno rijeci Neretvi. Predmetni lokalitet pripada području grada Mostara, lokalitet Kuti
Livač, gradsko područje Mostar Sjever, Grad Mostar, označen kao k.č.99/1, katastarska
općina Kutilivač.
U neposrednoj blizini lokaliteta nije ustanovljeno postojanje infrastrukturnih objekata
(elektroenegetskih, vodoprivrednih, komunikacijskih i dr.), niti postojanje objekata koji bi
predstavljali materijalne ostatke eventualnog kulturno-historijskog naslijeđa. Najbliže
naselje Kuti nalazi se na udaljenosti 700 m od ležišta.
Uspostavljanje tehnološkog procesa eksploatacije i prerade tehničkog kamena krečnjaka,
na lokalitetu „Zukulja“ kod Mostara, ima tehničko-tehnološka, ekonomska, opće društvena
i ekološka opravdanja, ukoliko se blagovremeno primjene opće poznate, savremene mjera
zaštite životnog okoliša. Primjenom pomenutih mjera zaštite svi štetni uticaji mogu se
svesti u dozvoljene granice i držati pod kontrolom.
Planirana godišnja proizvodnja na PK-kamenolomu „Zukulja“ iznosi 30.000 m³ čvrste
mase. Eksploatacija dolomita i krečnjaka će se vršiti prema Glavnom rudarskom projektu.
Elaboratom o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi tehničkog građevinskog
kamena u ležištu krečnjaka i dolomita „Zukulja“ kod Mostara (sa stanjem
31.12.2010.godine), a koji je urađen u skladu sa Pravilnikom o klasifikaciji i kategorizaciji
rezervi čvrstih mineralnih sirovina i vođenje evidencije o njima (Sl.list R BiH br.16/93),
izvršena je klasifikacija, kategorizacija i obračun rezervi, izračunata vrijednosna ocjena
ležišta i dat prijedlog obračunatih rezervi, koje su priznate od strane Federalnog
ministarstva energetike, rudarstva i industrije u pogledu obračunatih količina,
kategorizacije, kvaliteta i mogućnosti primjene mineralne sirovine (Rješenje Up/I br oj: 07-
04-20-124-12/11.
Kamenolom će raditi cijele godine osim u izuzetno nepovoljnim zimskim vremenskim
uslovima (u prosjeku 10 mjeseci godišnje).
Eksploatacija (dobivanje) dolomita i krečnjaka će se vršiti miniranjem sa privrednim
eksplozivima. Za postizanje planiranog kapaciteta (30.000 m3 č.m) miniranja će se
obavljati 1 puta mjesečno sa cca 1676 kg eksploziva, a što je ukupno 10 miniranja tokom
godine. Miniranje će obavljati treća lica, odnosno preduzeća koja su registrirana za
izvođenje tih radova.
Prije svakog miniranja stanovništvo lokalne zajednice (najbliže kuće) mora biti
obaviješteno o namjeri izvođenja minerskih radova. Obavještavanje ide preko MZ.
U proizvodnji će se koristiti određen broj rudarske opreme, transportnih sredstava i
mobilno drobilično postrojenje za preradu i klasiranje dolomita i krečnjaka. Navedena
oprema koristit će dizel - gorivo D-2.
U blizini predmetne lokacije ne postoje izvorišta vode na koje bi eventualno radovi
eksploatacije i prerade dolomita i krečnjaka mogli imati negativan uticaj.
Rješenjem o vodoprivednim uslovima (Rješenje broj: 07-07-27-1212-2/05) naložena je
izrada Investiciono-tehničke dokumentacije kojom će se predvidjeti odgovarajuće mjere da
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 97
predmetnim radovima, za koje se utvrđuju vodoprivredni uslovi, ne dođe do štete ili
nepovoljnih posljedica za vodoprivredne interese.
Pomenutim projektima dati će se rješenje prikupljanja, odvodnje i tretmana otpadnih
površinskih (oborinskih) voda (izgradnjom taložnog bazena) koje nastaju na parking
površinama, pralištima, radnim platoima i separaciji. Prikupljanje, odvodnja i tretman
zauljenih voda sa prostora na kojima se vrši pranje i čišćenje radnih mašina, skladišta
maziva i ulja, koje su opterećene suspendovanim materijama, mastima i uljem trebaju se
odvojenim sistemom odvesti do separatora ulja i masti, odgovarajućeg kapaciteta.
Emisije mineralne prašine u radnoj i životnoj sredini nastaju prilikom bušenja, miniranja,
utovara-istovara, transporta i separisanja sa fazama drobljenja, mljevenja i prosijavanja,
kao i usljed vjetrovitosti u području kamenoloma. Trajanje procesa je u funkciji trajanja
procesa rada pojedinih tehnoloških operacija.
Određeni procenat lebdećih čestica većih dimenzija talože se u krugu eksploatacionog
polja. Nivo respirabilne i ukupne mineralne prašine, koja se eventualno izdvaja u fazi rada
tehnološkog procesa prerade može preći maksimalno dozvoljene vrijednosti koncentracija,
te je neophodno provođenje dopunskih mjera zaštite (ugradnja vodenih mlaz nica) kako bi
se iste svele u maksimalno dozvoljene koncentracije.
Emisije gasova od miniranja na PK-kamenolomu „Zukulja“, srazmjerna je količini utrošenih
eksploziva. Obzirom da su miniranja periodično (1 puta mjesečno), izdvojeni gasovi se
brzo razrijeđuju.
Koncentracije gasova, para, aerosola i prašine, nastali bušenjem i miniranjem, kao i radom
mehanizovane opreme, a uzevši u obzir projektovani kapacitet, vrstu i količinu opreme,
neće biti značajne i uglavnom će se razblaživati i svoditi ispod maksimalno dozvoljenih
koncentracija u samom eksploatacionom polju.
Buka je povremena i uglavnom u prihvatljivim okvirima, izuzev miniranja, što ne može
predstavljati ometajuću funkciju odvijanja normalnog života u okolišu, jer se miniranje
izvodi samo u toku dana u najavljeno vrijeme, te sa ograničenim količinama eksplozivne
materije.
Nivo buke koji nastaje tom prilikom potpuno se smanjuje do objekata u gravitirajućoj
urbanoj sredini, zbog udaljenosti kamenoloma od naselja.
Buka koju stvaraju postrojenja preduzeća imaju uticaj samo na zaposlene radnike, što se
može eliminisati korištenjem ličnih sredstava za zaštitu sluha radnika raspoređenih na
ugrožena radna mjesta.
Manipulacija gorivom i mazivom mora se obavljati na predviđenom nepropusnom i
natkrivenom platou.
Svako veće nekontrolisano razlijevanje nafte odgovorna osoba kamenoloma dužna je
prijaviti nadležnoj inspekciji.
Uticaj na biljni svijet vezan je uz ogolišavanje prostora eksploatacije. Uticaj na životinjski
svijet biti će mali.
U okruženju kamenoloma, odnosno u zoni štetnih uticaja, ne postoji nikakav zaštićeni
prirodni prostor, koji bi se morao čuvati na poseban način ili kojim bi se morala posvetiti
posebna pažnja u cilju zaštite od oštećenja.
Zagađivanje okoline usljed buke i prašine, kao i seizmičkih uticaja usljed miniranja,
moguće je svesti u granice propisanih dozvoljenih veličina.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 98
I u daljem radu Investitor je dužan sprovoditi potrebna ispitivanja i monitoring (mjerenja) u
svim fazama tehnološkog procesa dobivanja i prerade krečnjaka, u cilju utvrđivanja
uticaja rada ovog preduzeća na okoliš i zaposlene radnike.
Tabela 8.1. - Pregled aktivnosti, mogući uticaji na okoliš i mjere ublažavanja
Aktivnost Mogući uticaj na okoliš
Mjere ublažavanja (mjere,
tehnologija, tehnika)
Generisanje buke u Smetanje zaposlenicima, - Korištenje prigušivača koji će
toku rada postrojenja obližnjim naseljima i fauni smanjiti buku na max. 75 dB(A)
- Korištenje hauba za prigušivanje
zvuka
- Redovno mjerenje buke unutar
postrojenja i u obližnjim
naseljima (monitoring intenziteta
buke).
- Isključivanje dodatnih izvora
buke
- Korištenje zaštitne opreme
- Zaštitni zeleni pojas u
višespratnim zasadima
Generisanje prašine i Zagađenje zraka - Korištenje prskalica na
emisija iz postrojenja presipnim mjestima drobiličnog
postrojenja.
- Vlaženje terena na utovarno
transportnom platou i platou
drobilice, natročito u sušnom
periodu.
- Korištenje novije opreme i
vozila
- Asfaltiranje makadamskih
puteva i korištenje primjerene
brzine u vožnji kamiona i
cisterni
- Mjerenje nultog stanja i redovno
mjerenje kvalitete zraka
Generisanje
Narušavanje kvaliteta
voda - Zauljene otpadne vode se vode
zauljenih voda i tla na lokaciji ispuštanja na separator
Generisanje
otpadnih
Narušavanje kvaliteta
voda - Otpadne sanitarne vode se
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 99
sanitarnih voda na lokaciji ispuštanja sakupljaju u septičkoj jami i
prema potrebi se prazne od
ovlaštenog lica
Upravljanje Narušavanje estetskog - Organizovano odvođenje putem
oborinskim vodama izgleda, sapiranje sistema za prikupljanje
materijala u vodotokove i oborinskih voda, izgradnja
prouzrokobanje erozije taložnog bazena tj. pre čiš ćavanje
putem taložnika
Generisanje otpada Narušavanje estetskog - Otpad se odlaže na određena
izgleda okoliša, mjesta
zagađivanje tla, - Komunalni otpad i bezopasni
vodotokova i podzemnih otpad se predaje ovlaštenom
voda komunalnom preduzeću
- Sav otpad koji se može ponovo
iskoristiti se reciklira unutar
postrojenja
- Zabranjeno je spaljivanje na
otvorenom
Građevinski radovi i Narušavanje estetskog - Privremeno odlaganje slojeva tla
uklanjanje slojeva tla izgleda okoliša, na određeno i zašti ćeno
zagađivanje tla, odlagalište
vodotokova i podzemnih - Ponovno korištenje slojeva tla
voda iskopanih u toku izgradnje,
posebno u procesu obnove terena
nakon zatvaranja
Generisanje
otpadnih Narušavanje kvaliteta tla, - Vozila se održavaju na
ulja i zauljenih voda podzemnih i površinskih vodonepropusnoj podlozi odakle
pri održavanju vozila voda se otpadne vode organizovano
i mašina sakupljaju i vode u separator
- Otpadna ulja se sakupljaju i
predaju ovlaštenim licima
Uništavanje flore u Narušavanje autohtone - Zabranjena je sječa van zone
toku izgradnje flore izgradnje
- Zona izgradnje ne obuhvata
zaštićena područja i/ili endemske
vrste biljaka.
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 100
PRILOZI
1. Urbanistička saglasnost
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 101
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 102
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 103
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 104
Okolinska dozvola br.: UPI-05/2-23-11-94/13 FM
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 105
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 106
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 107
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 108
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 109
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 110
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 111
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 112
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 113
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 114
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 115
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 116
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 117
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 118
Izvod iz Prostornog plana
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 119
Kopija katastarskog plana
Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Majdan Kuti d.o.o. Mostar
Tehnozaštita doo, Biskupa Čule bb, 88000 Mostar 120
Zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti