Anica Kisić

ISKUSTVO IZRADE MULTIMEDIJALNOG DVD-A ZA POMORSKI MUZEJ U DUBROVNIKU

Novi prošireni stalni postav Pomorskog muzeja (a u sklopu Zavoda za povijesne znanosti tadašnje JAZU) nastao je nakon sanacije tvrđave Sv. Ivana od potresa 1979. godine.Sinopsis je izradila mr. A. Kisić, a likovni postav realizirao je akad. Slikar dr. Mladen Pejaković. Muzej je bio svečano otvoren u proljeće 1987., a iste godine Predsjedništvo JAZU odlučilo je da „inventar novoga Pomorskog muzeja ustupa na korištenje Skupštini općine Dubrovnik, da bude zasebna cjelina Pomorskog muzeja u okviru Dubrovačkog muzeja“. Mr. a. Kisić prihvatila je da ostane voditeljica Pomorskog muzeja i napusti službu u JAZU. Glavnu podjelu novog proširenog stalnog postava Pomorskog muzeja u Dubrovniku

čine tri kronološki postavljena dijela: Od kasne antike do pada Dubrovačke Republike (I. kat), Pomorstvo dubrovačkog kraja u 19. stoljeću (II. Kat) Pomorstvo dubrovačkog kraja u 20. stoljeću (II. Kat) U okviru ove podjele razrađene su pojedine tematske cjeline, a do pada Republike to

su: kasna antika (podmorska istraživanja), prve vijesti o gradu, procvat pomorskih veza i trgovački ugovori u 12. i 13. stoljeću, razvoj gradske luke, brodogradnja i procvat pomorstva u 15. i 16. stoljeću, konzulati, doprinos dubrovačkih pomorskih znanstvenika od 16. do 18. stojeća, najpoznatiji pomorci i sl.

Za 19. stoljeće podjela i prezentacija bila je znatno jednostavnija i lakša zbog veće količine raznolike originalne građe i većeg prostora.

Već kod uređenja nove postave Pomorskog muzeja u Dubrovniku 1085., u izradi scenarija bilo je jasno da za sveobuhvatniju prezentaciju svih elemenata pomorstva nema dovoljno prostora u muzeju, što se tijekom vremena i pogoršalo pristizanjem novog materijala pretežito iz podmorskih akcija. Za najznačajnija razdoblja pomorske djelatnosti Dubrovačke Republike od 14. do 16. stoljeća nije bilo dovoljno originalnog materijala, a za neke teme koje su se mogle prezentirati nije bilo dovoljno prostora. Stoga od početka nismo bili zadovoljni primjerice veličinom i transparentnošću karata i sl. Unatoč tome, i te davne 1985., likovni postavljač pokojni akad. Slikar dr. Mladen Pejaković imao je ideja kako bi se neka značajna razdoblja mogla kvalitetnije prezentirati, ali je prostor naprosto bio ograničen.

Zbog toga sam, kao dugogodišnji voditelj, poslije rata od Poglavarstva stalno, ali bezuspješno, tražila da nam se dodijeli dio I. kata tvrđave Sv. Ivana za proširenje Pomorskog muzeja tako značajnog za povijest Dubrovnika.

* Što me ponukalo na izradu projekta i realizaciju DVD-a za potrebe stalne postave

Pomorskog muzeja? Moj prvi direktni vizualni susret s raznolikim tehničkim mogućnostima

izložbeneprezentacije (isto vrijedi i za muzejsku prezentaciju) bio je na Expo-u u genovi

406

1992. povodom proslave Kolumbova otkrića Amerike. Tada sam iz Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture iz Zgreba dobila uputu da po svom nahođenju odaberem među spremljenim eksponatima i iz neprijateljskog okruženja Dubrovnika pod uzbunom, brodom do Rijeke donesem eksponate koji će u Genovi prezentirati bogatu pomorsku baštinu naše države Hrvatske. U Genovi sam vidjela nekoliko izuzetno dobrih izložbi pomorske tematike različitih država koje su me oduševile i zahvalila sam Kolumbu što je baš 92. otkrio Ameriku.

* Muzej mora biti vjerodostojan ali zanimljiv i edukativan, a od početka mi je smetalo

da posjetitelji u Pomorskom muzeju ne mogu dobiti pravu sliku o samom brodu niti o svim segmentima brodograditeljske djelatnosti poglavito u starijim razdobljima. Nekoliko kopija iz arhiva ugovora o gradnji broda iz 14. i 15. stoljeća i pretežito kopije slika, kojih se originali pretežno nalaze po crkvama, ne mogu pružiti posjetiteljima kvalitetnu, a niti zanimljivu informaciju, mada je cjelokupna postava muzeja ocijenjena kao uspješna.

U međuvremenu, krajem osamdesetih godina potražila sam i ostvarila dugogodišnju uspješnu suradnju s ing. brodogradnje Velimirom Salamonom i grupom oko njega, koji istražuju i promišljaju o tradicionalnim drvenim brodovima na Jadranu, skupljaju informacije, usmenu predaju, fotodokumentaciju, da bi interdisciplinarnim načinom rada različitih profila znanstvenika (ing. brodogradnje, lingvisti, arheolozi, povjesničari) skupili i sačuvali zadnje ostatke naše tradicionalne ostavštine o drvenom brodu, radeći pretežito vaninstitucionalno bez veće državne potpore. Plod njihovih istraživanja bila je izrada replika komiške falkuše, kondure, mljetske gajete, guca i rovinjske batane, aradi se na dubrovačkoj braceri. Ing. brodogr. Miro Fabjanić najviše se bavi istraživanjem dubrovačkog galijuna, karake, kekije iz 18. stoljeća i dr.

Ova suradnja poglavito me senzibilizirala na poznavanje BRODA, jer bez njega naravno nema ni povijesti pomorstva! Devedesetih godina prof. Salamon i ja realizirali smo uspješnu izložbu Baština drvene brodogradnje. Osim diljem Hrvatske izložba je bila prikazana na Danima hrvatske kulture u Lisabonu i Hamburgu, a bili smo pozivani i drugdje, no bez veće potpore institucija to se nije moglo realizirati.

Tijekom devedesetih godina Pomorski muzej sudjelovao je s izlaganjima A. Kisić na više međunarodnih Foruma Pomorskih muzrja, a 1998., uz logistiku MSHS.a, održan je IV. Forum u Dubrovniku, gdje se upravo konstituirao AMMM (Association Mediterranean Maritime Museums) sa sjedištem u barceloni. Prevladalo je naime mišljenje da u sklopu AEMM (Udruge europskih Pomorskih muzeja) mediteranski Pomorski muzeji nisu dovoljno zastupljeni. Tako je pomorski muzej u Dubrovniku (za kojega se doduše i do tada znalo) postao respektabilan član u europskom društvu. Takvu djelatnost trebalo bi nastaviti.

Posjetom nekim mediteranskim Pomorskim muzejima, te na Expo-u u Lisabonu 1998. u ekipi falkuše, osvjedočila sam se kako je novo vrijeme donijelo beskrajna nove tehničke mogućnosti suvremene prezentacije.

Odlučila sam tako napisati scenario za DVD, jer se to jedino moglo napraviti, a koji bi se mogao pregledati na INFO kiosku u stalnoj postavi muzeja. Točno sam znala što želim, ali nisam ni sama bila svijesna u kakvu se tehničku zavrzlamu upuštam. Rad na ovome projektu veoma se odužio zbog nedostatka financijske potpore Ministarstva kulture, a muzej godinama iza rata nije imao dovoljno vlastitih prihoda od turizma. Različitim sponzorstvima snimana je građa, objavljeni avionski snimci, zatim film o radu brodograditelja na Komiži i sl. Kada je konačno Ministarstvo kulture odobrilo za projekt prvi i zadnji put 32.000 kn mogli smo potpisati ugovor s dr. Velimirom Salamonom za crteže i izradu animiranih sekvenci. Nakon par mjeseci on se teško razbolio i njegov je oporavak trajao dosta dugo.

407

*

Dvije važne teme bile su u muzeju nedostatno prikazane, a to je Brodogradnja

Dubrovačke Republike u 15. i 16. stoljeću i Trgovački putovi dubrovačkih brodova u 15. i 16. stoljeću.Tijekom rada na sinopsisu, nametnula se potreba za kraćim povijesnim uvodom. Na kraju je ipak tema naknadno ukratko zaokružena i na 17. i 18. stoljeća do pada Republike. Dodala sam i treću temu Konzultanti Dubrovačke Republike.

Prezentaciju BRODOGRADNJE DUBROVAČKE REPUBLIKE zamislila sam korištenjem multimedijalnih sredstava: snimkama predmeta i slika iz epohe, koje ne moraju biti isključivo naše provenijencije nego šire mediteranske (uz navedeni izvor), a ilustriraju neke neophodne segmente priče o brodogradnji, zatim avio snimkama Cesnom lokacija brodogradilišta na području Dubrovačke Republike koja više ne postoje, snimkama različitih lokaliteta i predmeta, animiranim sekvencama gradnje starijeg tipa broda (karaka), animiranim sekvencama načina nabavke i dopreme drva. Snimljene su žive scene kako se sjeklo drvo, rukovalo važnijim alatom, šuperalo brod, izrađivala jedra i pleli konopi, a sve demonstriraju starikalafati na Komiži. Predmeti iz potopljenog broda „Sv. Jeronim“ Jera Primojevića koji je potonuo nadomak uvale Suđurad na Šipanu, a koji ja Pomorski muzej u dubrovniku istraživao sedamdesetih godina prošloga stoljeća, snimljene su kamerom na stijeni uz interijere ljetnikovca Vice Stjepovića Skočibuhe (Primojevićevog rođaka) iz istog razdoblja.

Uz rekonstrukcije nekih tipova brodova iz 15. i 16. stoljeća objašnjene su osnovne činjenice o baždarenju broda i starim izvorima koji se bave takvim izračunima. Prezentacija karake i galijuna započinje kratkim sekvencama snimljene plovidbe replika ovih brodova izrađenih u turističke svrhe.

U sinopsisu predviđen je važan doprinos projektu ing. Brodogradnje dr. Veljka Salamona, velikog kreativca, entuzijasta i poznavatelja starije brodogradnje, bez kojega ovaj uradak ne bi imao neke važne elemente, a rekla bih i cjelokupnu veću zanimljivost i šarm čitavog filma. Dr. Velimir Salamon, inače izvrstan crtač, izradio je animirani prikaz faza gradnje dubrovačkog broda tipa karake koliko je to bilo moguće prema vlastitim istraživanjima i iskustvu ing. brodogradnje, te prema dostupnoj literaturi. S ovim animiranim uradkom pod naslovom Brod i autorovim komentarom započinje ovaj DVD film. Izradio je i crteže nekih tipova dubrovačkih brodova prema osobnom istraživanju i dostupnoj literaturi, a to su osim karake i galijuna iz 16 stoljeća, crteži dvaju galija, autohtonog broda ormanice, barkuzija i koke iz 15. stoljeća te rekonstrukcija peći za dobijanje katrana.

Dr. Salamon je prema mojemu predlošku priredio animaciju nabavke i dopreme drva za gradnju brodova iz raznih krajeva.

Brodogradnja Dubrovačke Republike sastavljena je od ovih naslova i podnaslova: Brod Struktura velikog broda - karaka iz 16. stoljeća (uz animaciju faza gradnje

broda) Povijesne bilješke Prva stoljeća razvoja Statut grada Dubrovnika 1272. Zadarski mir 1358. i razvoj grada Širenje dubrovačkog teritorija Gradska luka

408

Brodograditeljska djelatnost Lokacije brodogradilišta (avionski snimci) Sječa i doprema drva Rad na brodogradilištu Rad s brodograditeljskim alatom Brodovi u 14. stoljeću Galija i ormanica Barkuzij i koka Zlatno doba dubrovačke brodogradnje u 15. i 16. stoljeću Karaka, galijun i nava Sudbina dubrovačkog broda „Sv. Jerolim“ 1576. godine Stagnacija i ponovni napredak 17. stoljeće 18. stoljeće POMORSKO TRGOVAČKI PUTEVI, a to se odnosi pretežito na 15. i 16. stoljeće

druga je značajna tema koju sam želila adekvatno prikazati, što je jedino bilo moguće animiranom vizualizacijom. Prema literaturi sastavila sam moguće rute putovanja dubrovačkih brodova i to 4 karte za 15. stoljeće i 4 karte za 16. stoljeće, od destinacije do destinacije i s mogućim teretom uz popratni govorni tekst. Prema mojim uputstvima crteže je izradio dr. Salamon, a animacija, odnosno pokret, realiziran je u studiju.

Zbog nedovoljno transparentne karte dubrovačkih konzulata od 14. do pada Republike u pomorskom muzeju, odlučili smo se i na izradu 4 karte širenja konzulata uz popratni govorni tekst.

*

Tehničku izradu DVD-a izveo je prema mojim uputama Faktor studio d.o.o. u

Zagrebu. Već početkom rada u studiju uočili smo da je za ovaj medij sinopsis preširok, nabijen s previše informacija i fotografija, pa sam ga već znatno skratila, a to sam tražila, kad bih uočila potrebu, tijekom cijelog rada. Film je popraćen govornim tekstom na hrvatskom jeziku. DVD ima svega nekoliko odlomaka pisanog teksta potrebnog za neka šira objašnjenja. Ispod slika strane provenijencije navedena je literatura odakle je slika upotrijebljena.

DVD je koncipiran tako da nije nužno da posjetitelj u muzeju pregleda čitav film koji traje malo više od jednog sata, što će rijetko tko učiniti. Na dodir moći će se odabrati teme, mijenjati, zaustavljati po potrebi, slike pokretati naprijed-nazad.Jedino se filmovi i animirane sekvence ne mogu pokretati naprijed.nazad, ali se mogu kad gledatelj zaželi prekinuti i preći na nešto drugo.

Film ima uspjelu muzičku podlogu starije glazbe Gabrijelija, pa starih dubrovačkih napjeva u aranžmanu Krešimira Magdića, Sorkočevića i Koncert za gitaru i orkestar Marija Nardelija. Konzultanti za odabir glazbe bili su Sanja Dražić i Ddenis Ajduković,

Producent DVD-a su Dubrovački muzeji.

*

409

Posljednja faza rada bila je prijevod cjelokupnog teksta na 5 jezika i aplikacija govornog teksta na engleski, talijanski, francuski, njemački i španjolski jezik, te montiranje uređaja i stavljanje DVD-a u upotrebu u stalnu postavu Pomorskog muzeja.

U konzumaciji informacija koje se nude vrlo je važno da će posjetitelj imati mogućnost birati ono što ga najviše zanima pogledati, stoga je veća duljina DVD-a možda prednost. Zato pretpostavljam da će uloženi mukotrpni i za nas pionirski rad koristiti boljoj ponudi i prezentaciji u Pomorskom muzeju. DVD će biti u prodaji u muzeju, a moći će se ponuditi zainteresiranima i drugdje u komercijalne svrhe.

410

Prilog

Slika 1.

411

Slika 2.

Slika 3.

412

Slika 4.

Slika 5.

413

Slika 6.

Slika 7.

414

Slika 8.

415