PITANJA ZA TEORETSKI DIO ISPITA IZ PREDMETA INFORMATIKA:

1. KOJE SU OSNOVNE FUNKCIJE RAČUNARA? Računar je elektrsonski uredjaj koji tacno i precizno po uputama definiranim u programu, izvodi operacije a to su : ULAZ (input), OBRADA (processing), IZLAZ (output), SPREMANJE (storage) i KONTROLA (control).

2. ŠTA JE HARDVER, A ŠTA SOFTVER RAČUNARSKOG SISTEMA?

Sistem sklopovske opreme (engl. hardware). Hardware u doslovnom prevodu znači 'tvrda roba', 'gvožđurija', 'željezna roba', dok u terminološkom pogledu označava sve mehaničke, magnetske, električne i elektroničke komponente i uređaje digitalnog računarskog sistema

Sistem programske podrške (engl. software) Software u doslovnom prevodu znači 'meka roba', dok u terminološkom pogledu predstavlja sve programe kojima je digitalni računarski sistem opskrbljen.

3.PODJELA DIGITALNIH RAČUNARA:

4.KOJA SU GLAVNA OBILJEŽJA INFORMATIČKIH DOSTIGNUĆA?

OBILJEZJA INFORMATICKIH DOSTIGNUCA SU : Ogromne mogućnosti prikupljanja, memorisanja, obrade i distribucije

informacija Minijaturizacija Robotizacija Telematika = telekomunikacija + informatika Digitalizacija u uredskom poslovanju

5.NACRTATI ŠEMU VON NEUMANN-OVOG KONCEPTA RAČUNARA!

6.Danas se računari koriste za različite potrebe ljudi, a za navedene primjene su razvijeni slijedeći računarski sistemi: ...

Računari su danas uključeni u:-znanstvene projekte i istrazivanja, projektiranje u razlicitim djelatnostima, u upravljaju i vodjenju ind. Procesima, simulaciju slozenih sistema, podrsku i vodjenje nastave, istrazivanje, analizu i lijecenje u medicini, kreativno i umjetnicko stvaralastvo i itd...

Za naveden primjene su razvijeni :-sistemi za upravljanje bazama podataka, upitni jezici za rad sa bazama podataka,-paketi za obradu teksta , paketi za statisticku obradu podataka, paketi za pripremu i vodjenje nastave uz pomoc racunala-paketi za upravljanje mrezama racunala -poslovni informacijski sistemi, ekspertni sistemi-programski sistemi za proketiranje i proizvodnju uz pomoc racunala i sl.

7. KOJA SU DVA GLAVNA ZADATKA CPU JEDINICE I KOJA SU TRI FAKTORA OD KOJIH ZAVISI SNAGA CPU JEDINICE?

-Središnja jedinica za obradu podataka jeste "mozak" računara sa dva glavna zadatka.

Prvi od tih zadataka jeste obrada podataka, po čemu je jedinica i dobila ime. Obrada podataka uključuje obavljanje aritimetičkih i logičkih operacija sa podacima, postupke premještanja i sortiranja podataka, te ostale moguće operacije na podacima koje se vrše pod nadzorom programa. Zadaća mikroprocesora je obaviti sve poslove namjenjene CPU računara. Središnja jedinica za obradu, koja je građena pomoću mikroprocesora, zove se još i mikroprocesorska središnja jedinica za obradu.

Drugi važan zadatak CPU je nadzor i usklađivanje dijelova cijelokupnog sistema. Tokom obrade podataka unutar računara podaci putuju iz jednog dijela sistema u drugi, obavljaju se različite logičke i aritimetičke operacije, obavlja se pohrana i dobavljanje podataka itd. CPU se brine da se sve te aktivnosti sinhroniziraju i koordiniraju kako bi sistem djelovao usklađeno.

Snaga CPU jedinice zavisi o količini podataka koju može obraditi u jedinici vremena. Na snagu CPU utiče više faktora.

Prvi od njih je frekvencija koraka ili takta CPU jedinice. CPU jedinica obavlja obradu podataka u koracima. Svaka operacija se odvija u jednom koraku ili taktu, pa je računaru za obavljanje kompletnog posla u ovom periodu potrebno više koraka. Prvi računari, početkom sedamdesetih godina radila sa korakom frekvencija 2 MHz, što je značilo da takav računar obavljao 2 miliona koraka u sekundi. Današnji CPU imaju frekvenciju koraka 3 GHz.

Drugi važan faktor, koji određuje snagu računara, jeste količina bitova koju istovremeno može obraditi CPU jedinica. Savremeni osobni računari imaju CPU jedinicu koje u jednom koraku mogu obrađivati 64 bita. Takve CPU jedinice zovu se 64-bitinim računarima. Cjelokupna građa CPU jedinice prilagođena je količini bitova koju CPU obrađuje u jednom koraku.

Treći faktor, koji bitno utiče na snagu CPU jedinice, jeste sama građa jedinice (arhitektura) i pri tome posebno način na koji obavlja i obrađuje podatke. Tako neke CPU imaju mogućnost istovremene obrade podataka i dobave novog podatka iz vanjske memorije, čime se znatno ubrzava ukupna obrada podataka.

8. PORED STRELICA NAPIŠITE NAZIVE HARDVERSKIH KOMPONENTI NA SLIKAMA!

Sl.1 =Ram memorija Sl.2 = Kartica za prosirenje

Sl.3 =PROCESOR Sl.4=Matična ploča

9. ŠTA JE RAM, ROM, CACHE, A ŠTA VIRTUALNA MEMORIJA ?

Radnu memoriju računara možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: RAM i ROM memoriju.RAM (engl. Random Acces Memory) je upisno-ispisna memorija (kadkad nazvana memorija sa slobodnim pristupom). To je radna memorija računara u koju se mogu upisivati podaci i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo.Jednom pohranjeni podaci u RAM memoriju ostaju nepromjenjeni sve dok ih računar namjerno ne promjeni ili dok se ne prekine napajanje računara električnom memorijom. RAM memorija gubi svoj sadržaj prekidom napajanja pa se zove nepostojana memorija. Isključi li se računar, svi podaci koji su se nalazili u RAM memoriji biće nepovratno izgubljeni.ROM (engl. Read Only Memory) je ispisna memorija, tj. memorija u koju je podatak moguće upisati samo jednom. Nakon upisa taj postupak se može čitati (ili pisati) koliko puta želimo, ali se ne može mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. Podatke u ROM memoriju upisuje proizvođač računara i korisnik nikada ne mijenja te podatke. U ROM memoriji najčešće su pohranjeni pocati potrebni operacionom sistemu računara, pa korisnik malo kad izravno koristi te podatke.

BRZA PRIČUVNA MEMORIJA (ENGL. CACHE) Bolji, složeniji i skupnji način ubrzanja rada memorije je ugradnja brze pričuvne memorije. Cache memorija je vrlo brza memorija relativno malog kapaciteta koja pohranjuje dio sadržaja glavne (sporije) memorije. Razmjena podataka između brze pričuvne memorije i glavne memorije dešava se dok je CPU zauzeta obradom prije dobavljenih podataka.VIRTUALNA MEMORIJA (ENGL. VIRTUAL MEMORY) Ograničenje radne memorije računara navelo je konstruktore računara i operativnih sistema da u nuždi koriste relativno veliki kapacitet tvrdog diska kao dio radne memorije. Odgovarajućim postupcima postiže se da tvrdi disk oponaša dio radne memorije, te se tako CPU čini raspoloživom mnogo puta veća radna memorija nego što ona doista i jeste. Takva memorija se naziva prividna ili virtualna memorija. Glavna prednost virtualne memorije jeste prividna raspoloživost mnogo puta veće radne memorije nego što je stvarno ugrađeno u računar. Glavni nedostatak virtualne memorije jeste višestruka sporost u odnosu na radnu memoriju.

10. PORED STRELICA NAPIŠITE NAZIVE KONEKTORA NA MATIČNOJ PLOČI!

11.NABROJATI BAR 3 ULAZNE I 3 IZLAZNE JEDINICE RAČUNARA!

ULAZNE : tastatura, mis, skener, graficka ploca, mikrofon,.... Pod ulaznim jedinicama računara podrazumjevaju se svi oni sklopovi i uređaji koji omogućavaju unos podataka ili programa iz okoline u računar.IZLAZNE : monitor, stampac, zvucnik, projektor... Izlazne jedinice su uređaji koji podatke uz računara pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili mašine kada su prikazi u obliku električnih veličina (napon, struja).

12. KOJE SE TRI VRSTE PRINTERA DANAS NAJVIŠE KORISTE?

-MATRIČNI STAMPAC-LASERSKI -STAMPAC SA MLAZOM TINTE

13. KOJA SU DVA VAŽNA PODATKA TVDIH DISKOVA?

-Dva važna podatka tvdih diskova:

Kapacitet diska je maksimalna količina podataka koju može pohraniti tvrdi disk. Kod savremenih tvrdih diskova kapacitet se kreće od 10GB do 80GBVrijeme pristupa je prosječno vrijeme potrebno da glava dođe do bilo kojeg podatka na disku. Savremeni tvrdi diskovi imaju prosječno vrijeme pristupa od 8 ms do 85 ms.

14. OBJASNITI POJMOVE CD-ROM, CD-R, CD-RW I DVD.

CD-ROM (engl. Compact Disk Read Only Memory) CD-ROM (engl. Compact Disk Read Only Memory) diskovi svakako su najraširenija vrsta optičkih diskova. Isporučuju se sa upisanim podacima koje korisnik ne može ni mijenjati ni brisati. Podaci se upisuju ili snimaju kod proizvođača diska i korisnik može samo da čita te podatke. Primjena CD-ROM diskova zbog toga je ograničena na distribuciju podataka, pa se često CD-ROM diskovi nazivaju i biblioteke. CD-R (engl. Compact Disk Recordable) Posebna vrsta optičkih diskova su zapisivi diskovi, tzv. CD-R (engl. Compact Disk Recordable). CD-R je jednakih dimenzija i slične građe kao CD-ROM, a isporučuje se prazan (bez podataka). Pomoću odgovarajućeg pogonskog mehanizma, čija je cijena višestruko veća od CD-ROM pogonskog mehanizma, korisnik može upisati podatke na prazan disk. Upisane podatke nije moguće naknadno brisati niti mijenjati.

IZBRISIVI OPTIČKI DISK: CD-RW (engl. Rewritable, Read-Write

Izbrisivi optički diskovi CD-RW jesu diskovi na koje je moguće upisivati, sa njih izbrisati i na njima mijenjati podatke. Iako je to vrsta diskova sa potencijalno najvećim tržištem, na tržištu su se pojavili najkasnije. Razlog je vrlo složena tehnologija, koja je još uvijek u stadiju intenzivnog razvoja. Prednosti izbrisivih optičkih diskova su velika gustoća podataka, mogućnost upisa, brisanja i promjene podataka.

DVD – digital videodiscVeličina DVD diska je jednaka CD disku i kreće se od 12cm do 8cm (singldisc).DVD se najviše koristi u filmskoj industriji: -Visoka rezolucija videozapisa, Visok kvalitet zvuka, Višejezičnost, Do 30 subtitlova, Višestruki format videozapisa (16:9;4:3; letterbox).

15. ŠTA JE SISTEMSKI, OPERATIVNI, A ŠTA APLIKACIJSKI SOFTVER?

SISTEMSKI: To je softver bez kojeg računar ne može da radi, on čini upotrebu računara jednostavnom i brzom.

Ovaj softver upravlja memorijom, i centralnim procesorom, perifernim uređajima i pokretanjem osnovnih funkcija sistema, kako bi se mogli koristiti aplikativni softveri.OPERATIVNI : Operativni sistemi imaju zadatak omogućiti izvršavanje aplikativnih softvera. On predstavlja softver za komunikaciju korisnika sa računarom, uz sva neophodna podešavanja računara i pokretnja i rada aplikativnih programa.Prvi pravi operativni sistem je DOS. APLIKATVNI: programe koje se upotrebljavaju za rijesevanje nekog odredjenog problema ili zadatka, nazivamo aplikativni softvrenom.Najpoznatiji softverski paket ovog tipa je Microsoft Office.

16. KOJE SU GENERACIJE PROGRAMSKIH JEZIKA?

. Programski jezici se dijele u 4 generacije: 1. generacija su bili mašinski jezici- pisani direktno u mašinskom kodu kombinirajući 0 i 1.

2. generacija – asembleri – mašinske instrukcije su zamjenjene riječima iz Engleskog jezika. Za izvođenje programa potrebno je kompajliranje.3. generacija – veće pojednostavljenje procesa pisanja programskog koda. Jedna programska instrukcija se prevodi procedurom u mašinskom jziku.4. generacija – objektno orijentisano programiranje. Programski kod je skriven i koriste se objekti i klase podataka. Nazivamo ih i generatorima aplikacija.

17. BROJNI SISTEM KOJI IMA DESET CIFARA NAZIVA SE DEKATSKI .BROJNI SISTEM KOJI IMA DVIJE CIFARE NAZIVA SE BINARNI. BROJNI SISTEM KOJI IMA OSAM CIFARA NAZIVA SE OKTALNI, DOK JE BROJNI SISTEM SA 16 CIFARA HEKSADECIMALNI.

18. ŠTA JE BAJT I KOJE SU VEĆE JEDINICE OD BAJTA?

-Grupa od 8 binarnih cifara (bitova) se naziva bajt (byte). Za kodiranje jednog znaka potreban je bajt, koji je osnovna jedinica. Veće jedinice su: kB, MB, GB. 1kB=1024bajta; 1MB=1024kB; 1GB=1024MB;

19. KOJE SU FAZE U PROGRAMIRANJU?

Potrebno je proći više faza da bi se došlo do gotovog programa, a taj proces se zajedno naziva programiranje. Te faze su:

- Analiza problema- Izrada algoritma- Kodiranje- Kompajliranje programa,- Testiranje programa i- Dokumentovanje programa.

Najsavremenije metode programiranja su:- Strukturirano programiranje,- Računarski potpomognuto programiranje i- Korisničko programiranje.

20. ŠTA JE RAČUNARSKI PROGRAM, A ŠTA DIJAGRAM TOKA?

Dijagram toka je grafički prikaz algoritama, a služi za lakši prelaz na kodiranje (pisani dio programa sa instrukcijama). Dijagram toka prikazuje logiku programa.

-Set instrukcija računarskom sistemu se naziva program.

21. ŠTA JE CILJ INFORMACIONOG SISTEMA I OD ČEGA SE SASTOJI?

Predmet procesa u informacionim sistemima je informacija i njena obrada, odnosno prerada u druge informacije. Šta je cilj IS-a?Dostaviti pravu informaciju u pravo vrijeme, na pravo mjesto, uz minimalne troškove.Od čega se sastoji IS?Hardware (komponente), Software (programi), Lifeware (ljudi), Orgware (organiacija) i Netware (komunikacija).

22. KOJE SU ŽIVOTNE FAZE RAZVOJA INFORMACIONOG SISTEMA?

Životne faze razvoja IS-a:- Planiranje IS-a- Analiza poslovnog sistema- Oblikovanje IS-a- Izrada IS-a- Implementacija IS-a- Održavanje IS-a

23. ŠTA SU BAZE PODATAKA, A ŠTA JE DBMS?

-Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih na disku. Ti podaci su na raspolaganju korisnicima za pregledavanje, pretraživanje, brisanje, nadopunjavanje, ispravljanje.

-Sistem za upravljanje bazom podataka (Database Menagment system (software?) - DBMS) je software uveden kao sučelje između korisnika (korisničkih programa, aplikacija) i zapisa baze podataka na disku. Korisnički programi ne pristupaju podacima direktno, već komuniciraju s ovim software-

om (programom). Obično kada se govori software za bazu podataka, onda se misli upravo na DBMS.

24. KOJI SU DANAS NAJČEŠĆE KORIŠTENI DBMS?

. Najcesce koristeni DBMS: Oracle, DB2, MySQL, PostgreSQL, Ingres, MS-Sql, MS Access-Današnji DBMS podržavaju tri osnovna modela:

Relacijski model je zasnovan na matematičkom pojmu relacije. Podaci i veze među podacima se prikazuju preko dvodimenzionalnih tabela. Većina savremenih baza podataka služi se ovim modelom.

Mrežni model može se predočiti usmjerenim grafom u kojem su čvorovi podaci, a lukovi među čvorovima definiraju veze među podacima.

Hijerarhijski model čine hijerarhijski organizirani podaci (npr. datotečni sistem na Unixu).

25. ŠTA JE DSS?

DSS – Decision Support Systems (SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU) podrazumjevaju dio informacionog sistema koji podržava proces odlučivanja. DSS omogućava nosiocu odlučivanja korištenje podataka i testiranje nekih alternativnih rješenja i nakon što je taj problem već ranije riješen.

26. ŠTA SU EKSPERTNI SISTEMI?

1956. god. Na Dartmounth College John McCarthy prvi put uvodi pojam Artificial Inteligence (AI) – umjetna inteligencija.Umjetna inteligencija je pokušaj da se naprave mašine koje ispunjavaju takve zadatke da bi ljudi u slučaju izvršavanja istih tih zadataka, morali upotrijebiti inteligenciju.STRUKTURA EKSPERTNIH SISTEMA

- Baza znanja u kojoj se čuva “know-how”- Mašina za zaključivanje- BP, koju mašina za zak. Koristi kao privremenu memoriju

Interfejs pomoću kojeg se odvija konverzacija sa korisnikomU bazi znanja je prikupljeno znanje od eksperta i sistematizirano u obliku pravila.Mehanizam za zaključivanje primjenjuje znanje grupisano u pravila iz baze znanja

27. ŠTA JE LAN, A ŠTA WAN RAČUNARSKA MREŽA?

- LAN je komunikacijska mreža koju koristi jedna organizacija na ograničenom području, što joj omogućava dijeljenje informacija i izvora.

- WAN – Wide Area Netvork – velika mreža računara se gradi iz LAN mreža povezanih putem telefonskog signala

28. ŠTA JE IP ADRESA, A ŠTA OZNAČAVA SKREĆENICA ISP?

IP adrese su numeričke adrese računara na internetu. Sastoji se od četiri 8-bitna broja između 0 i 255. Npr. 161.53.3.19IP adrese mogu biti statičke i dinamičke. dinamičku adresu računar dobija privremeno, a nakon prekida veze ta adresa se može dodijeliti nekom drugom.

-ISP – internet servis provajdera.

29. OBJASNITI POJMOVE URL, HTTP, HTML I FTP.

-URL – Uniform Resource Locator – čine ga 3 dijela: protokol kojim se sadržaj poziva, imena ili numeričke IP adrese hosta i puta (direktorija) do fajla sa sadržajem. Npr. URL je: http://www.bug.com.ba/uvodnik.html.

-HTTP – Hyper Text Terminal Protocol – naziv protokola koji vrđi prenos www dokumenata.Browser – program za korištenje www, najpoznatiji su Mosaic (1. browser), Netscape Navigator (tvorac Marc Andressen), Internet Explorer, ... -HTML – Hyper Text Markup Language – jednostavan programski jezik za izradu www dokumenata (html format)-FTP – File Transfer Protocol – protokol za penos fajlova putem interneta sa jednog računara na drugi. Preuzimanje fajla sa hosta se naziva download, a slanje fajla na host je upload.

30. ŠTA JE E-MAIL?

- E-mail – jedna od osnovnih internet usluga – elektronska pošta. Potrebno je imati korisnički račun (account) na nekom hostu, koji je na internetu 24 sata dnevno.