issn: 1846-6249 - · pdf file- s eo - optimizacija za web tra`ilice intervju mjeseca ... na...

www.mirakul.hr

posebni prilozi

intervjuBranko Višnjovi}

Trgova~ki centriPoslovna klasa automobila Zaštita na radu Ekologija

prvi besplatni poslovni ~asopis - središnja hrvatska broj 22, godina III, prosinac 2009.

issn

: 184

6-62

49

tema brojaHrvatsko gospodarstvo u 2010.

2 bizdirekt � prosinac 2009. 3www.mirakul.hr

Sadr`ajtema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2010.

Ve} je prili~no jasno kako nas znatno bolji i povoljniji gos-podarski uvjeti ne}e do~ekati na po~etku 2010. godine. Iako europsko gospodarstvo ve} pokazuje naznake oporavka, nama ostaje nadati se kako }emo se i mi {to prije priklju~iti pozitiv-nim gospodarskim kretanjima.

29 Trgova~ki centri

32 Za{tita na radu 49 Poslovna klasa automobila

40 Ekologija

15

Uvodnik

BIZ vijesti

Internet - SeO - optimizacija za web tra`ilice

Intervju mjeseca - Branko Vi{njovi}, direktor tvrtke Harburg-Freuden-

berger Beli{e d.o.o.

Intervju- Ljiljana Kukec - Fran{iziranjem do porasta

zapo{ljavanja

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Slova~ka

Multimedija - Mobilno poslovanje sve pristupa~nije

Karti~arstvo - Za{to volimo kartice

Poslovni stil - Zimske radosti za sva osjetila

Poslovni kalendar

26

44

54

60

66

5

6

8

10

25


Uvodnik

Štovani,

Ode sve k vragu. Barem bi se tako dalo zaklju~iti iz dosada{njeg razvoja gospodarske situacije u Hrvat-skoj te nekih predvi|anja za 2010. godinu. Ima li onda smisla pisati uvodnik ili vam jednostavno ostaviti da si sami kreirate svoju poslovnu stvarnost? Iako sam bio blizu ostaviti praznu stranicu i dati vam prostor da upi{ete svoje planove i èlje, ipak }u vam barem ne{to poèljeti za idu}u godinu, kako me ne bi optuìli za nerad i nemar prema ~itateljima. S obzirom na to da ne mogu dati niti jedan suvisli ko-mentar budu}ih doga|anja, jer, na àlost, ne mogu ni pribli`no predvidjeti kolike su rupe napravili stru~njaci i mafija{i u dràvnim tvrtkama, a niti mogu predvidje-ti u kojem }e smjeru vjetrovi na vlasti puhati te koliko }e biti sna`ni da otpu{u sve uhljebljene tvorove i pi-javice koji truju na{e dru{tvo, zaèljet }u vam samo puno lijepoga, a ostaviti da savjete i zaklju~ke ovaj put sami izvu~ete iz bogatih materijala koje smo pripremi-li u ovom broju. @elim vam da idu}u godinu provedete mirnije nego proteklu, s manje stresa i vi{e radosti koje nam po-sao nekada moè pruìti. Nadam se da }e vas zdravlje sluìti te da }ete imati dovoljno energije za sve izazo-ve koji vas ~ekaju i koji sigurno ne}e biti zanemari-vi. Priu{tite si zato kvalitetne odmore, dobru zabavu i ugodno dru{tvo. I u krizi se treba znati zabavljati, pogledajte samo politi~are. Gore vlada urnebes, a blag-dani tek predstoje. I onda se ~udite {to cirkus rijetko dolazi u va{ grad... Pa {to }e kada u politici ima ne-smiljenu konkurenciju. Kojoj za promociju ne trebaju

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, Nata{a

Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri},

Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{,

Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko

[timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}

Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

nikakvi plakati, a i dresiranih majmuna imaju na sve strane. Nadalje, èlim vam i da imate manje problema s napla-tom svojih potraìvanja, da vam klijenti budu vjerni i pouzdani, te da vas partneri i suradnici razumiju i podràvaju. Sada vam to najvi{e treba, a kada Vlada donese nov paket antirecesijskih mjera i paketa pomo}i poduzetnicima, trebat }e vam jo{ i vi{e. Vjerujem da znate onu uzre~icu ‘Samo mi nemojte pomagati’. Ne-kad nam je doista bolje bez takve pomo}i. Tako|er, èlim vam dobrog predsjednika, koji }e nam pomo}i u borbi protiv korupcije, mafije, nelikvidnosti, siroma{tva, gladi i stranih utjecaja. Predsjednika koji }e udeseterostru~iti izvoz. Poduplati broj turista. Sma-njiti broj nezaposlenih. Kazniti prevarante i lopove. Uvesti nas u Europu. I izbaviti nas od zla. No tko god bude izabran, moèmo biti bezbri`ni jer }e sve ovo biti rije{eno kao od {ale njihovim mo}nim predsjedni~kim utjecajem. Tako barem kaù. Samo im treba dati prili-ku. Koju do sada nisu imali. Na kraju, èlim vam bolju i efikasniju Vladu, manje problema sa Slovencima, manje poreze i vi{e prihoda od turista. Te, naravno, brzu cestu u Europsku uniju. Kroz svjeè obojane tunele.

Krešimir Šimac


VIROEXPO 2010 - 15. Me|unarodni sajam gospo-darstva, obrtništva i poljoprivrede održat }e se od 22. do 24. sije~nja 2010. godine u Virovitici, a jedan je od najve}ih regionalnih sajmova u tom dijelu Hrvatske. 15. jubilarni Viroexpo održat }e se na površini od 5.100 m2 unutrašnjeg izlaga~kog prostora u dva pavi-ljona i na 22.000 m2 vanjskog izlaga~kog prostora, s osiguranim parkingom za sve izlaga~e. Zbog kvalite-te koje nudi, Sajam svake godine bilježi porast broja posjetitelja, kao i porast broja izlaga~a i sudionika iz stranih zemalja. Zemlja partner na Sajmu je Republika Slova~ka, a generalni je pokrovitelj Vlada Republike Hrvatske. Veleposlanik Republike Slova~ke u Republici Hrvat-skoj, Roman Supek, sa svojim suradnikom, savjetni-kom Ureda za ekonomske poslove i trgovinu Velepo-slanstva Republike Slova~ke u Republici Hrvatskoj, Mirkom Benickyim, posjetio je tijekom studenoga Viroviti~ko-podravsku županiju gdje se sastao sa župa-nom Viroviti~ko-podravske županije i predsjednikom Organizacijskog odbora Viroexpo 2010 Tomislavom Toluši}em te njegovim suradnicima, zamjenicima žu-pana, Zvonimirom Koi}em i Zdravkom Dijakovi}em, gradona~elnikom Virovitice Ivicom Kirinom, tajnikom Županijske komore Virovitica Milanom Van|urom.Župan Tomislav Toluši}, naglasio je da }e se Viroex-po 2010 održati u novom ve}em prostoru te da }e se sajam na taj na~in u budu}nosti dodatno razvijati. Ve-leposlanik Roman Supek najavio je da }e na otvorenju Viroexpo 2010 nazo~iti i slova~ki ministar poljoprivre-de Vladimír Chovan. Kao i ranijih godina, na sajam-skom prostoru tijekom subote, 23. sije~nja, održat }e se i nekoliko zanimljivih stru~nih predavanja.

Dugo iš~ekivano predavanje voditelja i glavnog stratega kampanje Baracka Obame, Davida Plouffea, održano je

ge – mogu se u Srbiji dodatno ponuditi i usluge na podru~ju logistike uskladištenja (uklju~uju}i i opasne terete), kao i carinsku otpremu s vlastitim carinskim uredima. Službeno spajanje obiju tvrtaka planirano je za 1. sije~nja 2010.

Ocjenjiva~ki je sud Hrvatskog udruženja managera i poduzetnika CROMA krajem studenoga proglasio najbolje hrvatske managere za godinu koja je pri kra-ju. Nagradu za managera godine u kategoriji velikih poduze}a za 2009. godinu dobili su predsjednik Upra-ve Kon~ar - Energetskih transformatora Ivan Mil~i} i predsjednik Uprave karlova~ke tvrtke ALSTOM Hrvatska Damir Vrani}. U kategoriji srednjih podu-ze}a za managere godine CROMA je izabrala direk-tora tvrtke Systec Automatizacija iz Labina Vladimi-ra Perši}a. Najboljim managerom u kategoriji malih poduze}a proglašena je Katica Hauptfeld, osniva~ica, vlasnica i direktorica agencije Katarina Line iz Opatije. Nagradu za mladu managericu dobile su Sandra Mihel~i}, direktorica i suvlasnica grupacije Business Media Group i Manuela Šola Orši}, direktorica tvrtke Abrakadabra integrirane komunikacije. Za managera godine u javnim poduze}ima proglašen je predsjed-nik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojkovi}, a za najboljeg u inozemnim poduze}ima koja djeluju u Hrvatskoj proglašen je direktor tvrtke Knauf Hrvatska Stjepan Rak. Za poduzetnika godine izabran je Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave i vlasnik tvrtke Geofoto. U kategoriji projektnog manegementa dobitnik ovo-godišnjeg priznanja CROMA-e je Darko Petri~evi}, direktor tvrtke VEMOS iz Marije Bistrice. Nagradu CROMA-e za životno djelo dobio je osniva~ i suvla-snik tvrtke Zagrebtrans Milan Mejaški.

nizacijsku pomo} Privrednog vjesnika, HUP-a, Poslov-nog u~ilišta Filaks, i u organizaciji agencije Marketing odjel. Na konferenciji su nastupili mnogi priznati gos-podarski stru~njaci kako bi sudionicima - poduzetnici-ma i managerima, novinarima i studentima pokazali mogu}e vizije rješenja izlaska iz problemati~ne gos-podarske situacije. Edukativna predavanja održali su: prof. dr. sc. Velimir Sri}a - prodekan s Ekonomskog fa-kulteta, Marijan Ožani} - direktor Tehnološkog parka Zagreb za visoke tehnologije, Darko Bukovi} - glavni urednik Privrednog vjesnika, Vesna Trnokop-Tan-ta - podpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za gospodarstvo i EU pitanja, Dražen Nim~evi} - predsjednik Udruge poreznih savjetnika, mr.sc. \ur|ica Juri} - dekanica RRiF Visoke škole za finan-cijski menadžment u Zagrebu, mr. sc. Jasminka Keser - voditeljica odsjeka pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, Elvira Mlivi}-Bu-deš - direktorica i vlasnica Poslovnog u~ilišta Filaks te drugi birani predava~i.

Austrijski transportni i logisti~ki koncern preuzima više od 75% udjela od me|unarodne špedicije Euro-cargo koja djeluje u Srbiji. Dosadašnji ve}inski vla-snik, hamburški špediter D-Eckhard Niedermann, povla~i se zbog umirovljenja. Trenutno Eurocargo zapošljava 100 djelatnika i u 2008. je imao promet od 7,5 milijuna eura. Poduze}e ima lokacije u Doba-novcima i Leskovcu, te carinske urede na granicama s Ma|arskom i Hrvatskom. Gebrüder Weiss i Euro-cargo zapošljavaju u Srbiji ukupno 130 djelatnika. Uz postoje}u lepezu usluga – me|unarodni i tuze-mni transport za komadne terete i utovare i istovare, usluge u zra~nom i morskom prometu, pronalaženje rješenja u distribuciji i nabavi, kao i carinske uslu-

4. prosinca u zagreba~kom Hypo centru u sklopu prvog Weekend Sessiona. Predavanje je privuklo preko 750 sudionika, više od 120 novinara iz Hrvatske i regije te 3000 posjetitelja MAX TV-a i live streama na T-por-talu. Korisnici Twittera imali su priliku prvi put uživo postavljati pitanja predsjedni~kim kandidatima i Da-vidu Plouffeu. Prije središnjeg predavanja, prvi Wee-kend Session obilježili su i komunikacijski, leadership i politi~ki paneli, pri ~emu je najviše pozornosti privuklo su~eljavanje predsjedni~kih kandidata na temu ‘’Tko je hrvatski Obama?’’. David Plouffe u svojem je predava-nju ‘’The Art od possible: Online branding Strategies and Tactics“ još jednom istaknuo neophodnost upotre-be Interneta i tehnologija u predizbornoj kampanji te je ukazao na važnost novih medija i društvenih mreža u provo|enju uspješne kampanje, odgovaraju}i na brojna pitanja o strategiji i taktikama online brandiranja.

U organizaciji Rotary Cluba Osijek 28. studenoga 2009. u ugostiteljskom objektu Piroš ^izma, Suza, održana je manifestacija „Baranjsko kolinje“ na kojoj se okupilo 70-ak ~lanova Rotary saveza te njihovih prijatelja i poslov-nih partnera. Manifestacija je po~ela u 10 sati i trajala do kasno u no}. Na kolinju su se mogla kušati tradicionalna kolinjska jela, poput juhe od svinjskih kostiju s doma}im rezancima, prženih jetrica s bijelim lukom, kisele svinj-ske ~orbe, kuhane svinjetine s hren sosom, pe~enih ko-basica, kašnjare, krvavica, kotleta, sarme te baranjskih slastica. Uzvanike su zabavljali baranjski tamburaši, a svaki posjetitelj je dobio poklon-košaricu s ~varcima, kobasicama i krvavicama. Ovo je prva manifestacija te vrste u Suzi, a organizator o~ekuje da postane tradici-onalna.

U Zagrebu je 3. prosinca održana poslovno-edukativna konferencija namijenjena malom i srednjem poduzet-ništvu pod nazivom ‘Poslovni Salon 2009’, uz suorga-

BIZ vijesti BIZ vijesti

VIROEXPO 2010 – porast broja izlaga~a i sudionika

Tisu}e ljudi pratilo predavanje Davida Plouffea u Zagrebu

Baranjsko kolinje Rotary Cluba Osijek

Održan prvi Poslovni Salon

CROMA 2009 – proglašeni najbolji hrvatski manageri

Gebrüder Weiss preuzima srpski Eurocargo


SEO – optimizacija za web traìlice

Svaka ozbiljnija tvrtka danas ima svoje web sjedi{te. One koje doista jasno uvi|aju prednost ovakvog medi-ja idu i korak dalje, ~ine}i svoje web sjedi{te ne samo online posjetnicom, ve} i mjestom pravog kontakta s kupcima, poslovnim partnerima pa i konkurencijom. Prednosti weba kao medija nadaleko su poznate i nema ih potrebe previ{e puta ponavljati. Ipak, u dana{njem, vrlo dinami~nom poslovnom okruènju, a osobito ako se svemu doda i novi pogled kroz trenutnu gospodar-sku i ekonomsku situaciju, kori{tenje weba kao alata i sredstva za poticanje poslovanja i prodaje dobiva novi smisao. Web sjedi{te tvrtke nije podlo`no radnom vre-menu – korisnici mu mogu pristupiti u bilo kojem tre-nutku. Nije ~ak niti geografski ograni~eno, {to je od osobite vrijednosti za tvrtke koje svoje usluge nude regionalno ili ~ak globalno.

Web sjedi{te, ma kako dobro ono bilo dizajnirano i opremljeno, nije ni{ta bez korisnika. Mogu}e je imati izvrstan, profesionalan dizajn uz niz dodataka na webu – forum, chat, online trgovinu (tzv. web shop), vezu sa socijalnim mreàma poput Facebooka ili Twittera, no bez korisnika – va{e }e web sjedi{te biti mrtvo. Niz je na~ina s kojima je mogu}e do}i do ve}e posje}enosti va{eg web sjedi{ta – reklamiraju}i se i ogla{avaju}i u klasi~nim tiskanim te ostalim medijima, uklju~uju}i i Internet. No, postoji jo{ jedan na~in koji vam omogu-

}uje dugoro~an priljev korisnika i na taj na~in poti~e organski rast web sjedi{ta. Rije~ je o procesu optimi-zacije va{eg web sjedi{ta za web traìlice. Veliki broj korisnika Interneta svoju potragu za odre|enim in-formacijama i uslugama zapo~inje upravo kori{tenjem neke od dostupnih i postoje}ih web traìlica.

U Hrvatskoj je uvjerljivo najpopularniji Google, a tu su jo{ i Bing te Yahoo. Svaki put kada do|ete na web traìlicu poput Google-a i upi{ete pojam u okvir za pretraìvanje, pozadinski algoritmi pretraìt }e bogatu bazu traìlice (tzv. indeks) i na osnovu va{eg upita pri-kazati rezultate za koje je algoritam zaklju~io da su re-levantni s obzirom na va{ po~etni upit. Primjerice, ako traìte usluge prijevoda s kineskog na hrvatski jezik, Google }e vam na svojoj stranici najvjerojatnije izba-citi niz rezultata vezanih uz tvrtke ili pojedince koji mogu pruìti ovakvu uslugu. Isto tako, prema vlasti-tom iskustvu znate kako je izglednije da }ete ‘kliknuti’ na rezultat koji se nalazi bliè samom vrhu na stranici rezultata pretraìvanja.

[to je onda to~no SEO?SEO – kratica koja dolazi od engleskog izraza “search engine optimization” pojam je koji ozna~ava aktiv-nosti i procese kojima se va{e web sjedi{te posebno prilago|ava kako bi se za èljene klju~ne rije~i pove}ali izgledi prikazivanja va{eg web sjedi{ta na stranici re-zultata pretraìvanja. Zamislite da ste tvrtka koja se bavi prodajom obu}e i imate svoje web sjedi{te na kojem se nalazi i web shop putem kojeg korisnicima prodajete svoje proizvode.

Upit „kupovina cipela“ na Google-u trenutno uop}e ne prikazuje va{e web sjedi{te ili vas prikazuje na 10. ili 11. stranici pretrage. Umjesto va{eg, prikazuje se web sjedi{te va{e konkurencije. Posjetitelji, a time i mogu}i kupci, posje}uju te stranice i u ovisnosti o kvaliteti ponude, korisni~kom iskustvu (eng. user experience ili UX) i drugim parametrima svoju kupnju obavljaju na konkurentskom web sjedi{tu.

Investiranjem u SEO usluge moète posebno prila-goditi i optimizirati za koje klju~ne rije~i i upite ko-risnika èlite pove}ati izglede pojavljivanja va{eg web sjedi{ta na povoljnim pozicijama na traìlicama.

SEO (search engine optimization) pojam je koji ozna~ava aktivnosti i procese kojima se va{e web sjedi{te posebno prilago|ava kako bi se za èljene klju~ne rije~i pove}ali izgledi prikazivanja va{eg web sjedi{ta na stranici rezultata pretraìvanja. No, niti jedna ozbiljna SEO kampanja ne smije trajati kra}e od 6 mjeseci.

Web sjedi{te, ma kako dobro ono bilo dizajni-rano i opremljeno, nije

ni{ta bez korisnika.

Kvalitetna SEO usluga obi~no }e trajati barem 12 mjeseci tijekom kojih }e davatelj te usluge provesti detaljnu analizu trenutnog stanja web sjedi{ta, pro-vesti mjerenje posje}enosti te vam dati izvje{}e o uo~enom stanju. Naravno, podrazumijeva se kako }e profesionalni davatelji ovog tipa usluga investirati vri-jeme i resurse kako bi shvatili i pomogli vam defini-rati va{ poslovni cilj kojeg èlite ostvariti preko weba i sam proces optimizacije potpuno prilagodili tome.Obi~no }e to zna~iti definiranje temeljne strategije, klju~nih rije~i za koje èlite optimizirati web sjedi{te, kao i poslove vezane uz dodatnu promid`bu va{eg web sjedi{ta ako za time postoji potreba. Svakako od da-vatelja SEO usluga zatraìte da na sebe preuzme sve tehni~ke poslove oko optimizacije – prilagodbu HTML / CSS koda, provjeru pona{anja i plasmana va{eg web sjedi{ta u odnosu na konkurenciju te proaktivne iz-mjene i prilagodbe na temelju rezultata optimizacije.

Inzistirajte, kao korisnik, na redovitim mjese~ni iz-vje{}ima u kojima moète pratiti performanse va{eg web sjedi{ta nakon optimizacije – svakako }e vas za-nimati posje}enosti, vrijeme zadràvanja korisnika na web sjedi{tu, njegove akcije… U ovisnosti o va{im po-slovnim ciljevima moète zatraìti i dodatne metrike kako biste mogli pratiti rezultate kampanje i kona~an povrat investicije.

Vrlo je va`no shvatiti kako je SEO u pravilu dugotra-jan posao kojeg treba prepustiti profesionalcima. Nije realno o~ekivati rezultate preko no}i – i upravo se iz tog razloga preporu~uje da SEO kampanje ne traju ni u kojem slu~aju kra}e od 6 mjeseci. Odlu~ite li se za ozbiljniju kampanji u pristup od 12 mjeseci, rezultat ne bi trebao izostati. Va`no je da kao korisnik shvatite svoju ulogu u ovom procesu. Jasno definirani ciljevi i strategija {to se èli posti}i sa SEO kampanjom su nu`ni. Taj cilj moè biti i vrlo jednostavan – pove}ati

Pove}avanje broja ciljanih posjetitelja, po-vezivanje va{eg branda s odre|enim klju~nim rije~ima i visoko rangi-rani prikaz na stranica-ma pretraìvanja web traìlica samo su neke od glavnih prednosti investiranja u SEO.

posje}enosti za 30% ili pove}ati broj korisnika koji na web sjedi{te dolaze kori{tenjem upravo neke specifi~ne klju~ne rije~i ili fraze. U svakom slu~aju, jasna defini-cija je nu`na. Od SEO davatelja usluge traìte ozbiljan pristup i redovito izvje{tavanje o akcijama i trenutnim postupcima. Postoje razdoblja „zati{ja“ tijekom kojih se provode analize i mjerenja stanja na webu i vama se kao korisniku moè ~initi kako se zapravo ni{ta ne doga|a: posje}enost i prodaja ne rastu, i dalje se pri-kazujete na stranicama pretraìvanja na Google-u… Tada je va`no znati da su ovo normalna i o~ekivana stanja, no odgovornost je na pruàtelju usluge da vas o tome informira.

Kako biti prvi na Google-u, sutra?Niti jedan ozbiljan pruàtelj SEO usluga nikada vam ne}e jam~iti postizanje prve pozicije na traìlicama poput Google-a, Bing-a ili Yahoo-a. Razlog tome je u vrlo sloènim algoritmima koje traìlice primjenjuju za rangiranje web sjedi{ta i prikaz rezultata pretrage. Isto tako i sami, kao korisnici, morate znati da nema brzog i kvalitetnog na~ina postizanja dobre optimi-zacije za web traìlice. Nude li vam uslugu koja vam jam~i prvo mjesto na traìlicama i to sve za vrlo ni-sku cijenu – ili osobito ako se usluge SEO-a nude kao „sastavni dio web dizajna“ kojeg vam ne napla}uju posebno – budite naročito oprezni. Zatraìte reference, raspitajte se o procesu optimizacije, izvje{}ivanja kao i o spremnosti davatelja usluge da odgovori na sva va{a pitanja i bude vam iskren savjetnik u ovom procesu.

SEO je ozbiljan posao koji traì ozbiljan pristup. Pove- }avanje broja ciljanih posjetitelja, povezivanje va{eg branda s odre|enim klju~nim rije~ima i visoko rangi-rani prikaz na stranicama pretraìvanja web traìlica samo su neke od glavnih prednosti investiranja u SEO. O ostalima se raspitajte kod pruàtelja SEO usluga i svakako pokrenite temu o povratu investicije (ROI). ■

Piše: Vibor Cipan, FatDUX Zagreb

InternetInternet


Svaka tre}a automobilska guma na svijetu i dalje se proizvodi na strojevima iz Beli{}a

Dosada{nje poslovanje tvrtke Harburg-Freudenberger Beli{}e d.o.o. za narednu godinu nagovje{tava kako bi 2010. izgledno mogla biti najbolja godina do sada. O po~etcima, situaciji na trì{tu autoindustrije, inovaci-jama u proizvodnom procesu te postignutim i budu- }im planovima, razgovarali smo s direktorom tvrtke, gospodinom Brankom Vi{njovi}em.

Od 1998. godine, od kada je po~ela djelovati pod imenom Krupp, tvrtka Harburg-Freudenberger Beli- {}e d.o.o. postala je najja~im svjetskim proizvo|a~em strojeva za proizvodnju automobilskih guma. Kada po-gledate unatrag, kakvi su bili po~etci rada tvornice? S kojim ste se pote{ko}ama susretali na po~etku proi-zvodnje?Povezivanjem Beli{}a d.d. Beli{}e i njema~ke kompa-nije Thyssen Krupp 1998. godine u Beli{}u je osno-vana tvrtka Krupp-Beli{}e d.o.o. Beli{}e. Po~etak je bio malo teàk, jer koncept jednog proizvoda u firmi Krupp nije bio definiran. Beli{}e d.o.o. proizvodilo je komponente za strojeve, a mi nismo imali svoj pro-gram koji bismo definirali. No krenulo je godinu i pol dana kasnije s jako dobrim projektom. Po~elo se raditi za tvornicu Michelin, postrojenje u [panjolskoj. To je bio po~etak jer se taj stroj, na{ proizvod, po~eo proizvoditi punom parom, tako da se nakon otprilike godinu dana probnog razdoblja po~elo raditi ozbiljno. Kako je rekao dr. Weber, predsjednik Upave Kruppa u Njema~koj, Krupp je hale mogao kupiti svugdje u svijetu, no oni su ovdje do{li zbog ljudi koji su do-bro obrazovani i tradicije koja je postojala ovdje od 1884. godine. Od 2005. godine tvrtka je u 95%-tnom vlasni{tvu njema~ke tvrtke Harburg-Freudenberger, dok Beli{}e d.d. drì 5% vlasni{tva.

[to zapravo zna~i ime Harburg-Freudenberger?Harburg je industrijski dio Hamburga, tamo se nalazi na{e sjedi{te. Freudenberger je mjesto u Njema~koj u kojem posluje tvornica specijalizirana za izradu stroje-va za mije{anje guma. Tako je nastalo ime na{e tvorni-ce. Vlasnik na{e firme jedan je holding koji je u mjestu Lübeck, jo{ sjevernije od Hamburga. Taj je holding za-klada grada Lübecka u kojoj oni stipendiraju studente, dje~je vrti}e, odràvanje kulturnih zgrada... Tako da ti ljudi imaju i socijalni aspekt prema firmama. Ime Krupp jest poznata svjetska firma, koja u Njema~koj ima oko 200 firmi i oko 200.000 zaposlenih, no nama se promjenom vlasnika ni{ta nije izgubilo. Isti je pro-izvod, isti su kupci i konkurencija, tako da tako da s te strane nismo imali neki veliki ‘break’ kada je do{lo do promjene vlasnika.

Rijetke su tvrtke, posebno one koje se bave proizvodnom djelatno{}u, koje u ova te{ka i izazovna vremena ostvaruju pozitivne rezultate. Harburg-Freudenberger Beli{}e d.o.o. upravo je jedna od njih.

S obzirom na aktualnu situaciju u svjetskom i hrvat-skom gospodarstvu, kakva je protekla 2009. godi-na bila u poslovanju tvrtke Harburg-Freudenberger Beli{ce d.o.o.? Uvijek napominjem kako mi nismo nikad bili u hr-vatskoj krizi, nego u svjetskoj, jer tvornice automobil-skih guma ne postoje u Hrvatskoj, a mi radimo stro-jeve za proizvodnju automobilskih guma. Dosta smo razmi{ljali o tome {to }e se dogoditi, budu}i da smo direktno i indirektno vezani uz autoindustriju. Auto-industriji nije i{lo najbolje posljednjih godinu dana, no mi smo 2008. proizveli i prodali 205 strojeva za pro-izvodnju automobilskih guma. Ove godine proizveli smo 173 - na{ pad u proizvodnji nije bio toliko velik, koliko smo se u po~etku bojali.

Kako i sami kaète, autoindustrija je bila prili~no pogo|ena utjecajima krize, no stiù nova optimisti~na izvje{}a i prognoze vode}ih analiti~ara. [to o~ekujete u 2010.? Ako se svi nalozi koje imaju u pripremi za prodaju u Hamburgu ispune, mi }emo imati najbolju godinu otkada na{a tvrtka postoji i posluje. Dakle, mi smo u porastu koji je doista velik jer je 90% tih planiranih naloga ve} prodano. Smatram da }emo, ako se sve na-pravi prema planu, biti jedna od rijetkih strojarskih firmi u Hrvatskoj koja je u porastu.

Izvrsne vijesti, i za Vas i za Va{e zaposlenike. [to sma-trate najve}om predno{}u u svom poslovanju?Mi smo firma koja od 1998. godine do sada nije niti jedan dan kasnila s isplatom pla}a radnicima, koja je svakog petog u mjesecu. To je za mene stvar koja se mora znati. U mnogim firmama danas ljudi ne dobiva-ju pla}e po nekoliko mjeseci, ili im se pla}a ‘na crno’. To nismo nikada koristili u poslovanju, niti }emo to ikada raditi.

Planirate li uvesti neke inovacije u poslovanju i osuvre-menjivanje proizvodnje, tijekom idu}e godine? Inovacije provodimo u novim strojevima. Do kra-ja idu}e godine planiramo investirati oko 5 milijuna eura. Upravo ovih dana idemo u Linz, u Austriju, i preuzimamo stroj koji stoji oko 2 milijuna eura. To je velika investicija, no mi smo na svjetskom, a ne na hrvatskom trì{tu, kako sam ve} napomenuo. Na{a konkurencija nije nijedna tvrtka u Hrvatskoj, ve} Mit-subishi u Japanu. Tako da su ovakve investicije neop-hodne i potrebne.

Filozofija automobilskih guma prili~no se promijenila tijekom godina. Ranije ste imali dìp ili terensko vozilo, koje je vozilo do 120 km/h, i ta je guma bila dosta gru-ba. Danas terenci voze 120, ali autoputom i puno vi{e, i tu je potrebna vrlo kompleksna tehnologija izrade au-toguma, koja nam je donijela puno naloga za proizvod-nju. Zato stalno moramo investirati u nove strojeve.

Investicije zahtijevaju i stalno pove}anje proizvodnje. Na kojim ste sve trì{tima zastupljeni sa svojim pro-izvodima? Teorijski smo izvozili svuda, osim u Australiju. Pro{le je godine kao na{e trì{te bila najvi{e zastupljena Amerika, i Sjeverna i Ju`na. Druga po nalozima bila je firma Continental iz Njema~ke, koja je jedan dio pro-davala u Njema~koj, a investicije su bile od ê{ke do Kine. To su velike investicije - cijena jednog stroja je izme|u 170.000 i 250.000 eura. Ili se radi nova tvorni-ca koja zahtijeva ovakav stroj ili se u postoje}u tvorni-cu ugra|uju novi strojevi. Po prodaji tih strojeva 2001. godine postali smo prvi u svijetu. Mi uvijek kaèmo da je svaka tre}a guma na automobilu proizvedena kod nas, u Harburg-Freudenberger Beli{}u d.d. I to iz male Hrvatske i jo{ manjeg Beli{}a. Na to smo izni-mno ponosni. Ponosni smo tako|er i na na{e ljude, radnike - starosni prosjek na{ih uposlenika, zajedno s managementom, jest 31 godina starosti. To je vrlo lijep podatak kada znate da iza sebe imate ljude koji imaju perspektivu, a onda i firma ima perspektivu.

To je doista starosni prosjek koji ima perspektivu. îme motivirate svoje zaposlenike, kako bi i dalje osta-li zadovoljni?Financijska strana nije zanemariva, to je svima najva`niji segment, posebice u ovom trenutku u Hr-vatskoj i svijetu. Mi na{e ljude {aljemo na {kolovanje u Njema~ku, a trenutno trojica na{ih radnika u~e novo programiranje na strojevima te su na obuci u Ham-burgu za novi stroj koji nam uskoro stiè. Stroj koji mi proizvedemo teì oko 23 tone. Kada se napravi, izmjeri se, nakon toga se demontira kako bi se uop}e mogao transportirati i kod kupca se opet sastavlja. U ovom trenutku imamo na{u ekipu na dvije destinacije u Sjevernoj Americi, a druga je ekipa u îleu. Jedna je i u [panjolskoj kod firme Michelin, na montiranju, a ovih dana bi dvojica na{ih kao supervizori trebali oti}i u Indiju. Osim nov~ane strane, nije zanemariva niti ova, ljudi putuju, vide svijet, na montaì su. Primjeri-ce, kada mladi ljudi s oko 25 godina budu par mjeseci u Americi, to je za njih svakako vrijedno iskustvo.

Koliko radnika trenutno zapo{ljavate? Jeste li, uslijed ovogodi{njih nepovoljnih gospodarskih kretanja, mo-rali posegnuti za nepopularnom mjerom otpu{tanja?Mi smo zadràli broj zaposlenih ljudi, no morali smo prekinuti neke poslove koji su se radili u kooperaciji – te smo poslove povukli kod nas. To nam je bilo izni-mno ào, jer se radilo o manjim tvrtkama koje su vi{e-manje ìvjele isklju~ivo od nas. Imali smo oko 250 ljudi koji su u kooperaciji radili za nas, od Belog Manastira, Donjeg Miholjca, Valpova, Cerne, sve do Zagreba. U tom segmentu kooperantima vi{e nismo davali daljnje poslove. No uspjeli smo zadràti na{e ljude, nas sada ima oko 400 i to je bio zapravo jedini problem koji smo imali u poslovanju tijekom pro{le 2009. godine.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Mi uvijek kaèmo da je svaka tre}a guma na automobilu proizvede-na kod nas, u Harburg-Freudenberger Beli{}u d.d.

Smatram da }emo, ako se sve napravi prema

planu, biti jedna od rijetkih strojarskih firmi u Hrvatskoj koja je u porastu.

Branko Vi{njovi}, direktor tvrtke Harburg-Freudenberger Beli{}e d.o.o.

Intervju mjesecaIntervju mjeseca


Rijetki su primjeri poput Va{ega. Uspje{no poslovati sve je rje|e, posebice u posljednje vrijeme. Postoji li formula za kontinuiran rast i razvoj tvrtke?Dvije su stvari va`ne - pitanje spremnosti na rad i pi-tanje fleksibilnosti ljudi. Za vrijeme moja dva mandata kao dopredsjednika Hrvatsko-njema~ke industrijske i trgovinske komore poslovni ljudi iz Njema~ke ~esto su me pitali kako smo uspjeli ovdje. Na{i su lju-di jako dobri radnici kada se prema njima odnosite s po{tovanjem, pla}ate ih na vrijeme i ne iskori{tavate. Ako se kasni na nekom nalogu u proizvodnji pre{e, ljudi rade koliko je potrebno, i tu najvi{e dolazi do izraàja njihova fleksibilnost.

Spomenuli ste Hrvatsko-njema~ku industrijsku i trgo-vinsku komoru. Koje usluge i prednosti DKIHK nudi svojim ~lanovima?Komora se bavi pitanjem investicija te traènjem mogu}nosti otvaranja neke firme u Hrvatskoj, dava-njem usluga informiranja za gra|enje, o zapo{ljavanju nekog vrhunskog stru~njaka iz Njema~ke, {to mu je od dokumentacije potrebno pri dolasku itd. êsto sam na Danima hrvatske privrede u Njema~koj hrabrio njema~ke investitore da pokrenu investicije u Hrvat-skoj koja je po {kolovanju na{ih ljudi, mladih ljudi, u jako dobroj poziciji. U komori se nude informacije i {kolovanja - svake godine komora daje ponude hrvat-skim studentima za nastavak {kolovanja i stipendije u Njema~koj, {to nije mala stvar.

Kakav je odaziv, koliko se zainteresiranih javlja?To je uvijek mali broj. Budu}i da jako puno ljudi go-vori engleski jezik, u odnosu na njih malo je onih koji govore njema~ki. No ~ak i u tom omjeru, i oni koji govore slabije njema~ki jezik od engleskog mogu se javiti i nastaviti studij u Njema~koj. Ima ljudi koji do-ista imaju èlju i volju za takvim na~inom osobnog i profesionalnog razvoja, te hrabrosti i ambicije za takve poteze u svom ìvotu.

Jeste li ve} na~inili smjernice i planove za poslovanje tvrtke u 2010.?Mi nikada nismo dobili niti jedan poticaj od dràve, iako smo 100%-tni izvoznik, stvaramo radna mjesta, ne otpu{tamo radnike. Za stroj koji ko{ta 500.000 eura mi moramo platiti 10% carine, i tu osjetimo nerazu-mijevanje dràve. Svi politi~ari pri~aju o poticajima, posebno hrvatske izvozne industrije, a za nas su to samo pri~e. Nitko nam do sada ni{ta konkretno nije ponudio. Za dvije godine morat }emo obnoviti lakirni-cu, koja je prili~no skupa, ne}emo pro}i ispod 600.000 eura. Mo`da postoji mogu}nost da preko HBOR-a ili sli~nih institucija dobijemo ~ak i neka nepovratna sredstva. Ipak se radi o ekologiji te o~uvanju prirode o ~emu se sve vi{e vodi briga. Ja se nadam da }e imati razumijevanja te uvidjeti va`nost odràvanja ovakvih projekata i tvornica koje o tome vode brigu.

Kako vidite rje{enje kroni~nih problema hrvatskog gos-podarstva, vezanih uz djelatnost Va{e tvrtke?Primje}ujem da smo puno vi{e od tvrtaka u hrvatskom vlasni{tvu pod kontrolom poreznih i financijskih usta-nova, za{tite na radu. Kada pitam svoje kolege kada su kod njih bili zadnji put u kontroli, poneki odgovara-ju da i po 10 godina ne vide nikoga od nadle`nih. Ja sam nakon 33 godine rada u Hamburgu do{ao ovdje s velikim elanom. Hrvatska nije zasluìla mjesto koje je imala i koje sada ima. Mi smo bili puno liberalni-ji nego ê{ka, Slova~ka, Ma|arska, Poljska... Ljudi su mogli putovati, i}i raditi u inozemstvo. O~ekivao samo da }e sve to lak{e i brè krenuti, efikasnije se raditi. Iznena|uje me da na{a politika jo{ nije krenula tije-kom koji sam o~ekivao. Nadam se da }e s nekoliko pa-metnih politi~ara i to krenuti smjerom koji Hrvatska zasluùje. Na{a firma i cijela Hrvatska bit }e konku-rencija ~itavoj Isto~noj Europi, ali i Zapadnoj. Neki se boje ulaska u EU mo`da zato {to nisu pripremljeni, ali ~injenica je da mi nemamo druge {anse - hrvatsko je trì{te premalo i moramo se okrenuti Zapadnoj Euro-pi, no i Isto~noj Europi i dalje. Obveze i znanje koje imamo moramo primijeniti kona~no i na na{ boljitak. Mi imamo pozitivan stav, tako i razmi{ljamo, a razloga za optimizam itekako imamo. Puno vjerujem u mlade ljude. Kada prolazim kroz na{u tvornicu, vidim ljude koji rade na jako kompliciranim strojevima, a imaju 24-25 godina. To me ohrabruje i daje nadu da smo na dobrom putu. ■

Mi imamo pozitivan stav, tako i razmi{ljamo, a razloga za optimizam

itekako imamo.

Intervju mjeseca


Hrvatskogospodarstvou 2010.Ve} je prili~no jasno kako nas znatno bolji i povoljniji gos-podarski uvjeti ne}e do~ekati na po~etku 2010. godine. Iako europsko gospodarstvo ve} pokazuje naznake oporavka, nama ostaje nadati se kako }emo se i mi {to prije priklju~iti pozitivnim gospodarskim kretanjima.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Poduzetništvo

Dinami~an i nekonvencionalan program na Poslijediplomskom studiju Poduzetni{tvo

Ve} skoro deset godina PSP - Poslijediplomski stu-dij Poduzetni{tvo na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, kao dinami~an i nekonvencionalan akademski program, obrazuje sve one koji: - ̀ ele ste}i nova znanja i vje{tine nu`ne za no{enje

s globalnim promjenama u okruènju, te za pokre-tanje i upravljanje poslovnim pothvatima,

- ̀ ele unaprijediti svoj poduzetni~ki potencijal, - ̀ ele biti proaktivni i kreativni timski igra~i, - ̀ ele razviti poslovne kontakte - ̀ ele pokrenuti vlastiti posao.

U tijeku je upis 5. generacije poslijediplomskog specijalisti~kog studija, 14. generacije poslijediplomske razine obrazovanja iz poduzetni{tva, pod vodstvom prof. dr. Slavice Singer.

Studenti sami kreiraju svoj nastavni programStudij Poduzetni{tva traje tri semestra, a svojim pro-gramom prilago|en je potrebama poslovnih ljudi, te sadràjem i terminima izvo|enja nastave. Prilikom odabira nastavnog programa svaki student, uz oba-vezne predmete, bira i izborne sadràje prema svojim èljama i potrebama. Aktivno sudjelovanje u nastavi, analize poslovnih slu~ajeva, te izrade individualnih i timskih projekata osnovni su kriteriji za vrjednova- nje uspjeha polaznika studija. Nastava je oboga}ena kori{tenjem Interneta (Distance Learning alata), po ~emu je PSP jedinstven u Hrvatskoj, a svrstava se i uz sam bok s vrhunskim svjetskim obrazovnim institu-cijama. Posebnosti ovog programa su i u ponudi je-dinstvenog nastavnog sadràja, pa tako studenti mogu upisati kolegije Konkrentnost (licencirani kolegij od strane Harvard Business School), Autenti~no liderst-vo, Business Intelligence i Upravljanje obiteljskim po-duze}em.

Uz predava~e s osje~kog sveu~ili{ta, nastavu na PSP-u izvode i poznati svjetski predava~i s ameri~kih sveu~ili{ta St. Louis, Yale, Urbana-Champaign, bri-tanskog Durham University, te sveu~ili{ta iz Finske, Ma|arske, Austrije. Pored sveu~ili{nih predava~a na poslijediplomskom studiju sudjeluju i brojni gosti iz poslovnog svijeta, kao i predstavnici financijskih i dràvnih institucija, koji imaju aktivnu ulogu u razvoju poduzetni~kog pona{anja u svim segmentima gospodarskog i civilnog dru{tva. Ukoliko ste zaintere-sirani za poha|anje ovog, po mnogo ~emu jedinstve-nog poslijediplomskog studija, detaljnije informacije moète prona}i na web stranici www.pspefos.hr ili se javite na broj telefona 031/ 22 44 67. ■

Studij Poduzetni{tva svojim je programom, sadràjem i terminima izvo|enja nastave prilago|en poslovnim ljudima, koji nastavni program mogu kreirati prema svojim potrebama.

Aktivno sudjelovanje u nastavi, analize poslo-vnih slu~ajeva, te izrade

individualnih i timskih projekata osnovni su kriteriji za vrjednova-

nje uspjeha polaznika studija.

PRO

MO


Tema brojaTema broja

Nepovoljni uvjeti koji su hrvatsko gospodarstvo vjerno pratili kroz godinu koja je na izmaku ostavili su prili~no ozbiljne površinske i dubinske ožiljke. U takvim su gospodarskim uvjetima nužni jasni i kon-zistentni potezi koji će omogućiti postupno napušta-nje izvanrednih mjera. Klju~no je smanjiti uvoznu ovisnost, osigurati likvidnost, povećati proizvodnju i potrošnju te ja~ati izvoz i konkurentnost. Time dr-žava osigurava preduvjete za neometano poslovanje gospodarskih subjekata, bržu i sigurniju naplatu te stvara stimulativno okruženje za inozemna ulaga-nja, smatra Matko Bolan~a, predsjednik Uprave Plive. To~no je da je tržište u 2009. obilježio negativni trend, no kao što se u poslovnim krugovima i medijima ~esto isticalo, krizu je trebalo prihvatiti kao priliku. -Za kri-zu smo znali da nam dolazi i ve} smo u zadnjem kvar-talu 2008. po~eli s prilagodbama te pripremili poslovni plan koji nam je omogućio rezultat kakav smo posti-gli – pojašnjava Dražen Mavrić, predsjednik Upra-ve Nove TV. Rasplet krize u svijetu pomalo se po~eo doga|ati, iako je i tu upitno koliko će uistinu trebati i kojom brzinom će se stvari vraćati gdje su bile 2007. i djelomi~no 2008. Me|unarodna je kriza bila samo okida~ koji je ogolio svu problematiku hrvatskoga gospodarstva i pokazao da model kontinuiranog vanj-skog zaduživanja bez investicija u stvaranje dodatne vrijednosti može funkcionirati dok ne potrošite svoj kreditni potencijal. -Do sada smo živjeli na kredit, a svoju vrijednost nismo stvarali, pa iz tog razloga ne o~ekujem da će se tržište zna~ajnije oporaviti u 2010. - zaklju~uje Dražen Mavrić.

Sli~nog je mišljenja i Neven Vranković, ~lan Uprave Atlantic Grupe. -Iz današnje perspektive teško može-mo govoriti o zna~ajno boljim uvjetima u idućoj go-dini, no spremni smo na poja~ane napore kako bismo

ostvarili daljnji rast poslovanja. Atlantic Grupa i ove godine je nastavila bilježiti rast, prvenstveno zahvalju-jući vlastitim novim proizvodima, novim partnerskim ugovorima te kontinuiranom unaprje|enju poslovnih procesa. U zemljama u kojima se kriza ranije mani-festirala postoje naznake oporavka, no nas još uvijek o~ekuje teška godina – napominje Vranković.

O~ekivanja na financijskom i osiguravateljskom tržištuI tijekom iduće godine o~ekuje se nastavak rasta troška financiranja domaćih banaka. Većina inozem-nih obveza u posljednjih godinu i pol (re)financirala se po znatno višoj cijeni, no u razdoblju prije 2008. godine, a ovaj efekt bit će vidljiv te utjecati na profi-tabilnost banaka u srednjoro~nom razdoblju. Buduće kretanje cijena inozemnog zaduženja banaka ovisit će i o dinamici provo|enja reformi, posebice u fiskalnom sektoru, što je klju~no prilikom definiranja stupnja rizi~nosti pojedine zemlje. Tako|er, kada govorimo o najvažnijem izvoru financiranja banaka, depozitima, o~ekuje se da će njihova cijena i u 2010. godini osta-ti visoka. Naime, pogoršano gospodarsko okruženje odrazit će se i na veli~inu raspoloživog dohotka za štednju, a samim time depoziti će postati oskudnije dobro u 2010. godini, što će usporiti pad pasivnih ka-matnih stopa. Istovremeno, banke nisu u mogućnosti prenijeti cjelokupni teret rasta troškova na klijente uslijed visokih konkurentskih pritiska te mogućeg povećanja problema s naplatom potraživanja. U ova-kvim uvjetima nije izgledno o~ekivati vidljivije sma-njenje aktivnih kamatnih stopa, pogotovo s rastom rizi~nosti plasmana, prije nego li kamatne stope na depozite zabilježe pad. Na neto dobit banaka negati-vno će utjecati i daljnje povećanje troškova rezerva-cija, koje će se nastaviti većim dijelom 2010. godine. -Na me|unarodnim financijskim tržištima kamat-ne stope trenutno se nalaze na iznimno niskim razi-nama, što je primarno rezultat provo|enja iznimno ekspanzivne monetarne politike u najrazvijenijim zemljama svijeta s ciljem poticanja gospodarskog opo-ravka. Ukoliko se zadrži sadašnja dinamika oporavka globalnog gospodarstva, u drugoj polovici 2010. mogu se o~ekivati i promjene trenutnim politikama FED-a i ECB-a, odnosno rast referentnih kamatnih stopa, što će se odraziti i na tržišne stope - naglašava Pierre Bou-rsot, predsjednik Uprave Sociele Generale – Splitske banke d.d.Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke d.d., vjeruje kako pad depozita poduzeća uslijed pada aktivnosti te rastuće nelikvidnosti u kombinaci-ji s ograni~enim kapacitetom stanovništva da štedi te podba~aj deviznog priljeva od turizma unosi dodatnu neizvjesnost u pogledu formiranja domaćih izvora fi-nanciranja. Štoviše, europske banke kao da se još uvi-jek prilago|avaju ECB-ovim masivnim likvidnosnim injekcijama, a neke smanjuju i bilance. U vremenima kad HNB dozira likvidnost, vodeći ra~una o stabilnosti

te~aja, a upravljanje rizicima postrožava, domaća kre-ditna aktivnost dodatno će usporiti. U srednjem roku (vjerojatno od 2011.) kreditna aktivnost mogla bi se ubrzati sukladno oporavku izgleda realne ekonomije. Pritom nema govora o povratku kreditnom ‘boomu’ iz razdoblja 2004.-2007., s obzirom na ja~anje regula-cije, permanentno povećanu averziju prema valutno nehedžiranim plasmanima te poja~anom oslanjanju poslovnog modela zapadnoeuropskih bankarskih po-družnica na domaće izvore financiranja. -Što se ti~e kamatnih stopa, zbog ~injenice da će depoziti banka-ma ostati i dalje glavni izvor novca, malo je mjesta za smanjenje kamatnih stopa na kredite-zaklju~uje Ferstl.Procjene europske federacije osiguravatelja i reosigu-ravatelja CEA govore da bi ukupni prihodi od premija mogli u Europi ove godine pasti za 11%, a u životnim osiguranjima realno i do 16%. -Naše procjene nasu-prot tome govore da bi do kraja godine hrvatski osigu-ravatelji mogli ostvariti pad u životnim osiguranjima oko 5%, a u neživotnima izme|u 1 i 2%. Svi dosadaš-nji pokazatelji pokazuju kako kriza srećom nije zahva-tila tržište osiguranja onoliko koliko se to pretpostav-ljalo i naga|alo - izdvaja Hrvoje Vojković, predsjednik Uprave Croatia Osiguranja.

Traženje novih ekonomskih modela Samo to~no odre|ene i konkretne mjere mogu pove-

To~no je da je trì{te u 2009. obiljeìo

takav negativni trend, no kao {to se

u poslovnim kru-govima i medijima ~esto isticalo, krizu je trebalo prihvatiti

kao priliku.

ćati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Prema rije~ima gospodina Bernarda Jakelića, v.d. glavnog di-rektora Hrvatske udruge poslodavaca, te bi mjere mo-gle biti poboljšanje likvidnosti – plaćanje države u roku od 60 dana, zatim smanjenje parafiskalnih nameta te subvencije i transferi iz državnog prora~una, samo oni-ma koji u kratkom roku mogu dati rezultate i oprav-dati tu pomoć. Općenito, tu je i uvo|enje reda u po-slovanje javnih poduzeća na državnoj i lokalnoj razini. -Nadamo se i vjerujemo kako se krajem 2010. može o~ekivati postupno stabiliziranje, te bi od svih kojima će biti iznimno teško najbolje rezultate mogli imati financijski i sektor telekomunikacija, iako i njihovo poslovanje neće biti na razinama prijašnjih godina - optimisti~an je Jakelić.

Produktivnost – jedan od glavnih uvjeta za oporavak gospodarstva Produktivnost je klju~ni dio rastućeg životnog stan-darda, jer omogućuje tvrtkama da više plate svoje zaposlenike i povećanje plaća financiraju iz pove-ćane proizvodnje, a ne prebacivanjem viših troško-va na svoje proizvode. Do rasta zaposlenosti neće uskoro doći jer su u borbi s recesijom ameri~ke kompanije povećavale produktivnost otpuštajući radnike. Taj je stav u korelaciji s vladajućom eko-nomskom teorijom koja govori da opstanak kompa-

Budu}e kretanje cijena inozemnog zaduènja banaka ovisit }e i o dinamici provo|enja reformi, posebice u fiskalnom sektoru, {to je klju~no prilikom definiranja stupnja rizi~nosti pojedine zemlje.


nije zna~i rezanje troškova što je brže moguće, kao i ispunjavanje narudžbi sa što manjim brojem radnika. Najnovija makroekonomska izvješća pokazuju da se najveće svjetsko gospodarstvo sporo, ali ipak oporav-lja. Nadu u ubrzanje rasta potaknuli su nedavni po-datci koji pokazuju da je u studenome u SAD-u bez posla ostalo samo 11.000 radnika, najmanje od po~etka recesije u prosincu 2007. godine i znatno manje od 130.000, koliko su o~ekivali analiti~ari.

Što možemo o~ekivati od izvoza?Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom u listopa-du i u prvih deset mjeseci i dalje obilježava manji pad izvoza od pada uvoza te smanjenje vanjskotrgovinskog deficita. U deset mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 45,7 milijardi kuna, ili 21,6% ma-nje nego u istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz smanjen za 27,2%, na 93,6 milijardi kuna, pokazuju privremeni podatci Državnog zavoda za statistiku. Promatrano prema djelatnostima, gospodarstvenici iz prera|iva~ke industrije u deset mjeseci ove godine izvezli su robe u vrijednosti 7,6 milijardi dolara, što je 31,4% manje nego u deset mjeseci 2008., a uvoz od 14,4 milijarde dolara manji je za 35,2%. Unutar prera|iva~ke industrije znatniji pad izvoza i uvoza bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava koja obuhvaća i brodogradnju - izvoz je pao za 49,8%, na 829,9 milijuna dolara, a uvoz je smanjen za 67,2%, na 494,2 milijuna dolara. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu se pak u prvih deset mjeseci bilježi rast izvoza za 41,6%, na 331,5 milijuna dolara, uz istodo-ban pad uvoza za 24,5%, na oko 476 milijuna dolara. Predvi|anja su da će se za 2010. donijeti nominalni prora~un na ovogodišnjoj razini, možda ~ak i manji, a iz njega bi izvoznici trebali dobiti 220 milijuna kuna.

-Nedavno smo osnovali tvrtku u Rumunjskoj s ci-ljem poboljšanja plasmana naših proizvoda, cigle i crijepa na tom tržištu, a kroz tu tvrtku oja~at ćemo aktivnosti i u Bugarskoj i Ukrajini. U Vinkovcima smo po~etkom studenog pustili u rad novu tvornicu za proizvodnju crijepa velikog formata u H kazetama. Proizvod je namijenjen i za tržište EU (Slovenija, Au-strija, Ma|arska…). Tako da ćemo samo oja~ati ulogu Dilja d.o.o. Vinkovci u izvozu crijepa, s obzirom da Dilj gotovo 70% svoje proizvodnje izvozi - komentira o izvoznim aktivnostima Nexe grupe Ivan Egović, pred-sjednik Uprave.

Prognoze Europske unije za HrvatskuHrvatska može zaklju~iti pristupne pregovore ve}do sredine sljedeće godine, ukoliko ubrza reforme i ispuni potrebne kriterije, uklju~ujući punu su-radnju s Haaškim sudom. Potpisivanje bilateral-nog sporazuma o rješavanju grani~nog prijepora sa Slovenijom tako|er je stvorilo dodatni poticaj. Po~etkom prosinca prihvaćen je švedski prijedlog o sa-stavu ad-hoc skupine koja bi ve}ovoga mjeseca trebala zapo~ela raditi na nacrtu pristupnog sporazuma s Hr-vatskom. Vijest koja je pomutila ovu dobru jest da EU izražava žaljenje što Serge Brammertz nije mogao dati pozitivniju ocjenu za Hrvatsku suradnju s Haaškim sudom. Stalni odbor zemalja ~lanica EU-a prihvatio je prijedlog Europske komisije o financijskom paketu za Hrvatsku za prve dvije godine hrvatskog ~lanstva u kojem Hrvatskoj stoji na raspolaganju 3,5 milijarda eura. Naglasilo se da je otvoren napredak, no da mora

doći do znatnog poboljšanja na podru~ju pravosu|a, javne uprave i borbe protiv korupcije.

(Ne)uspjeh Vladinih antirecesijskih mjera i nelikvid-nost – što nas ~eka idu}e godine? Vladine mjere daju vrlo skromne rezultate. Naime, najvažnija mjera, a to su rokovi plaćanja od 60 dana, još uvijek nije postignuta. Odugovla~enje s rješenjem parafiskalnih nameta tako|er. Reforma i racionalizaci-ja javne uprave tako|er još nije ni zapo~ela. Dolazak gospodina Popija~a na mjesto ministra gospodarstva, rada i poduzetništva potez je koji treba pozdraviti i koji predstavlja znak otrježnjenja i prihvaćanja nuž-nosti reformi, te je to možda i znak po~etka proved-be najavljenih reformi, naglašava Bernard Jakelić. I sama je premijerka Kosor na ovogodišnjem skupu hrvatskih ekonomista održanom u studenom pri-znala da neke od antirecesijskih mjera nisu donijele o~ekivane rezultate. Izdvojila je i kako je nužno održati ravnotežu izme|u poticanja gospodarstva i socijalne pravednosti. Svi oni koji duguju državi, prvenstveno najveći dužnici, morat će ta dugovanja i vratiti.

Nadolaze}e nove tehnologije Hrvatske tehnološke tvrtke Croz, Tau online i Klising našle su se na Deloitteovoj listi Technology Fast 500, kojojm se utvr|uje 500 tehnoloških tvrtaka s naj-bržim rastom u zadnjih pet godina u Europi, na Bli-skom istoku i Africi. Softverske tvrtke najzastupljenije su na listi, a odmah iza njih su tvrtke koje su svojim poslovanjem vezane uz Internet. Sve veća interneti-zacija unosi promjene u poslovanje svih djelatnosti. Budućnost medija jest multimedijalna platforma. Bez povezanosti medija više nema subjekta na tržištu koji može biti konkurentan. Na Novoj TV Internet vide jednako kao ozbiljnu poslovnu jedinicu i kao dodanu vrijednost za gledatelje i oglašiva~e - u sadržaju, ogla-šavanju i promociji. Inovacije u ovom sektoru danas, poput Internet TV-a, Catch up TV-a i raznih sadržaja prilago|enih internetskoj platformi, preduvjet su za planiranje poslovanja ve} sutra, smatra Dražen Ma-vrić.

Mobilne komunikacije omogućuju informati~ki i ko-munikacijski razvoj lokalnih zajednica i društva. Vi-pnet je tržišni lider u beži~nom broadbandu sa 125 tisuća korisnika, odnosno udjelom od gotovo 60%. -Upravo smo prvi na tržištu uveli HSPA+ tehnologiju koja omogućava prosje~no do tri puta brže surfanje - napominje Alen Ranilović, direktor marketinga za po-slovne korisnike Vipneta. Osijek je bio prvi hrvatski grad potpuno pokriven HSPA+ tehnologijom za surfa-nje Internetom u pokretu. Uz brzinu znatno je povećan i kapacitet mreže pa korisnici koji surfaju u isto vrije-me imaju veće prosje~ne brzine u podizanju i skidanju podataka. Vipnet kao inovativni lider u telekom sek-toru ujedno je prvi na tržištu predstavio i uslugu Vip Internet zaštita, s dvostrukom antivirusnom zaštitom. Što se ti~e tržišta širokopojasnih usluga u Hrvatskoj, postoje mogućnosti rasta, posebice imajući na umu re-lativno nisku rasprostranjenost širokopojasnog Inter-

Budu}nost hrvatskog turizma Ova je godina za hrvatski turizam bila rekordna po broju no}enja i dolazaka, no prihod od turizma nije ispunio o~ekivanja. Brojni turisti ipak su bili vrlo oprezni s ‘bespotrebnom’ potro{njom. Sniàvanje cijena i nastavak pada potro{nje u 2010. mogu rezultirati jo{ manjom dobiti. Kao i druge sektore, pad investicija pogodit }e i turizam, koji je ve} ionako u nelikvidnosti i zaduènosti. No razloga za optimizam ipak ima. Prema nedavnom izvje{}u CNN-a, financ-ijska kriza koja je zbog prezaduìvanja i gospodarskog razvoja utemeljenog na gra|evinarstvu zahvatila Dubai, donijela je i smjenu na top-ljestvici najpoèljnijih destinacija. Naime, prema njihovim prognozama, najnovije omiljeno odredi{te poznatih i slavnih mogla bi biti Hrvatska.

Kako smanjiti razlike u standardu i razvijenosti hrvatskih županija?

-Ravnomjernijom raspodjelom prora~unskih sredstava i osmi{ljavanjem bolje razvojne i strate{ke politike regija, kao i intenzivnijim kori{tenjem sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Dakako, svoj doprinos trebale bi dati i same jedinice lokalne i regionalne samouprave, svojim planovima razvoja i mjerama poticanja poduzetni{tva – isti~e Jakeli}.

Vladine mjere daju vrlo skromne rezultate.

Budu}nost medija jest multimedijalna platfor-ma.

Tema broja Tema broja


neta u hrvatskim kućanstvima, u usporedbi s prosje-kom Zapadne Europe, te potencijal IPTV usluge koja se kontinuirano obogaćuje novim sadržajima i funkci-onalnostima. Intenzivno korištenje broadbanda, odno-sno brzog pristupa Internetu, jedan je od trendova koji je prisutan zadnjih nekoliko godina, što se odražava i na povećanje broja korisnika MAXadsl-a i MAXtv-a. Kad je rije~ o mobilnim komunikacijama, najveći je trend vezan uz razvoj mobilnog Interneta zahvaljujući novim tehnologijama, koje omogućuju brži mobilni

pristup Internetu. Na cjelokupnom telekomunikacij-skom tržištu trendovi aktualni u ovoj godini vrijedit će i u narednom razdoblju, poru~uju iz T-HT-a.

Koje }e djelatnosti najviše profitirati 2010.? Poslije ‘šoka’ u drugoj polovici 2008., odnosno za-tvaranja inozemnih izvora financiranja te one-mogućavanja zaduživanja na domaćem trži-štu kapitala domaćim poduzećima, posljednjih mjeseci bilježi se i osjetno usporavanje odobrenih kredita tvrtkama kao rezultat snažnog pada in-vesticijske aktivnosti. Unato~ navedenom uspora-vanju, u narednim tromjese~jima krediti poduze-ćima mogli bi i dalje bilježiti pozitivne stope rasta. Prema rije~ima Pierrea Boursota, tijekom 2010. go-dine o~ekivanja su da bi se oporavak investicijskih aktivnosti, a samim time i rast kredita, mogao za-bilježiti kod izvozno orijentiranih sektora/tvrtaka, koji će u 2010. godini profitirati od ekspanzivne mo-netarne politike te fiskalnih stimulansa u zemlja-ma eurozone. Istovremeno, tvrtke orijentirane pri-marno na domaće tržište uglavnom će se suo~avati s daljnjim padom narudžbi i poslovnih prihoda. Poduzetnici su u devet mjeseci imali dobit od 21,8 milijardi kuna, 30,1% manje nego u istom razdoblju prošle godine, kažu podatci Fina-e. Na daljnje po-goršanje ra~una se u zadnjem kvartalu, pa bi na ra-zini godine dobit tvrtaka mogla pasti više od 30%. Trgovina, industrija, gra|evinarstvo te informacije i komunikacije, djelatnosti koje ostvaruju 75% uku-pnih prihoda, imale su pad dobiti u prvoj polovici go-dine od 15%. Hrvatska prehrambena industrija, koja ~ini petinu domaće industrijske proizvodnje, u ovoj godini nije pretrpjela veliku štetu, što bi se trebalo i nastaviti zbog stabilne domaće prodaje i rasta izvoza u kojem su vodeći Podravka, Vindija, Dukat te Belje, Jamnica, PIK Vrbovec i Ledo.

Planovi i o~ekivanja vode}ih hrvatskih tvrtaka za 2010.

‘‘Tijekom 2009. godine segment malog i srednjeg poduzetništva bio je u fokusu po-slovanja Hypo Alpe-Adria-Banke, a taj će se trend nastaviti i u 2010. godini. Zbog toga je Banka isplanirala veći volumen upravo za plasmane malom i srednjem poduzetništvu te izvozno orijentiranim tvrtkama, no pita-nje je kakvu potražnju možemo o~ekivati. Prema našim procjenama, i u 2010. godi-ni nastavit će se potražnja za isklju~ivo kratkoro~nim plasmanima, pomoću kojih tvrtke nastoje riješiti svoje probleme s li-kvidnošću, dok će potražnja za dugoro~nim investicijskim kreditima i dalje stagnirati. Imajući u vidu trenutnu situaciju na tržištu, Hypo banka će nastojati udovoljavati potre-bama postojećih klijenata svim proizvodi-ma koje ima u svojoj ponudi, a bit će im na raspolaganju i savjetima, kojima im nastoji pomoći da što bezbolnije prevladaju 2010. godinu, budući da će, prema svim pokazate-ljima, i sljedeća godina biti recesijska.’

‘Devetomjese~ni rezultati u 2009. potvr|uju sposobnost naše kompanije da dosljednom primjenom poslovnog mode-la ostvari rast i zadrži stabilnost, neovisno o nepovoljnim tržišnim uvjetima. Prostora za daljnji rast vidimo u svim segmentima našeg poslovanja, a zadržavanjem dosadaš-njeg fokusa te fleksibilnošću u poslovanju o~ekujemo nastavak pozitivnog trenda i ostvarenje najavljenih planova.’

‘Sukladno rezultatima posvećeni smo razvoju tvrtke koju smo ve} u ovoj godini obogatili odjelom vlastite produkcije te smo orijentira-ni na još širu i kvalitetniju proizvodnju sadr-žaja za potrebe tržišta, kao i razvoj televizijske industrije u smjeru specijaliziranog programa koje će omogućiti skora digitalizacija u Hr-vatskoj. U svakom slu~aju, o~ekujemo jedna-ko tešku godinu kao što je bila i 2009.’

‘Iz perspektive PLIVE, 2009. godinu obilje-žila je uspješna integracija u Tevu koja je do sada rezultirala rastom ukupnih prihoda, rastom prihoda od prodaje, povećanjem efi-kasnosti, rekordnim rastom proizvodnje u pojedinim segmentima PLIVINA poslovanja. Integracijom s Tevom, PLIVA je postala dije-lom najveće svjetske generi~ke farmaceutske kompanije. To je dodatno oja~alo našu vodeću poziciju u Hrvatskoj i na ključnim me_una-

Dražen Mavri}predsjednik Uprave Nove TV

Inovacije i u marketingu

Trendovi ogla{avanja u svijetu slijede filozofiju najisplativijeg i najdirektnijeg puta do èljene ciljne skupine, odnosno na~elno re~eno, do svakog pojedinog potro{a~a. Zbog divergencije medija usred stalnih promjena tehnolo{kih razina, ujedno i promjenjivosti kulture konzumiranja medija s jedne strane i velikog pritiska koli~ine informacija u svakodnevnom ìvotu, zaista je sve teè stvarati dobitne kombinacije u tom cjelovitom pristupu od stvaranja poruka do njihovog preno{enja do èljenih razina percepcije. Pojednostavljeno re~eno, nema jed-nostranih ulica, ve} je potrebna relevantna kombinacija komunikacijskog lijevka. -U svakom slu~aju, zna~ajno raste online ogla{avanje u svijetu, a postupno i kod nas. Tako|er se sve vi{e upotrebljavaju nove tehnike i tehnologije u sferi doìvljajnog marketinga, {to se najbrè primjenjuju u event marketingu, na izla-ganju proizvoda na mjestima prodaje i drugdje – poja{njava Ivica Vidovi}, pred-sjednik Uprave McCann Erickson Hrvatska.Andrea [umanovac, generalna direktorica Unex Grupe d.d., kaè kako su anali-ziraju}i doma}e i svjetske trendove ogla{avanja uo~avali linearan rast budgeta do trenutka pojave krize. U pojedinim su zemljama o~ita velika odstupanja u udjelu pojedinih medija. U visokorazvijenim zemljama Europe TV je manje za-stupljen od printa i Interneta, dok je u ostalim zemljama TV jo{ uvijek najzastu-pljeniji medij koji slijede print, radio i OOH, uz evidentni porast ogla{avanja na Internetu. U Hrvatskoj je o~it pad ukupnog ogla{avanja u prvih 10 mjeseci 2009. godine u odnosu na isto razdoblje 2008. U 2010. godini o~ekuje se nastavak ovih trendova uz porast ogla{avanja na Internetu.

Hrvatska prehrambena industrija u ovoj godini

nije pretrpjela veliku štetu.


Neven Vrankovi}~lan Uprave Atlantic Grupe, potpred-sjednik za korporativne aktivnosti

Matko Bolan~a predsjednik Uprave PLIVE

Markus Ferstlpredsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke d.d.


‘Iako su opterećenja države na gospodarstvo u porezima i drugim nametima iznimno velika, Vipnet će nastaviti s ulaganjima u razvoj beži~nog broadbanda, jer tu vidimo naš najveći potencijal za rast. Investicije u razvoj mobilne mreže potrebne su kako bi zadržali iznimno visoku razinu kvalitete usluge i udovoljili zahtjevima korisnika.’ ■

‘OTP banka će u 2010. nešto ubrzati pla-smane kredita u usporedbi s 2009. Rezultat o~ekujemo na razini ove godine, uz nastavak trendova iz 2009. To se u prvom redu odnosi na povećane troškove loših kredita. Tako|er o~ekujemo stagnaciju aktivnih kamatnih sto-pa na sli~noj razini kakva je danas uz malo smanjivanje pasivnih kamatnih stopa. OTP banka stalno prati trendove na tržištu i ima-mo vrlo moderni spektar proizvoda koji od-govaraju našim klijentima. Pripremamo no-vosti u segmentu malih i srednjih poduzeća kao i poboljšanja u segmentu Internet ban-karstva i usluge SMS info. U pripremi su i jednostavniji i brži gotovinski krediti.’

Croatia osiguranje je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 77,3 mi-lijuna kuna, što je za ~ak 44,1% više nego u istom razdoblju prošle godine. U~init ćemo sve da i u idućoj godini usprkos krizi nasta-

vimo s dobrim poslovanjem u~vršćujući svo-ju tržišnu poziciju. Hrvatski gra|ani koji su navikli na krize, nakon gubitaka s investicij-skim fondovima i dionicama, okrenuli su se ponovno konzervativnijim oblicima ulaganja. Tu vidimo našu šansu.’

‘Iako je za 2010. godinu o~ekivani rast GDP-a u Hrvatskoj 0,5%, na žalost, u našem sekto-ru u narednoj godini ne o~ekujemo oporavak. Sli~ne su nam prognoze i za ostala tržišta na kojima djelujemo. Posebice nam je ote`ano poslovanje u BIH zbog izostanka infrastruk-turnih i gra|evinskih projekata op}enito. Problem likvidnosti, koji je u našem sektoru posebno izražen, i dalje će biti prisutan, pa ćemo posebnu pažnju u sljedećoj godini dati nov~anom tijeku, smanjenju troškova i pove-ćanju efikasnosti cijele Grupe.‘

‘Iako se INA, kao i sve nafte kompanije u svi-jetu, nalazi u nezavidnom položaju i posluje u iznimno teškim uvjetima, ulažemo najve-će napore kako bi normalizirali poslovanje. Uveli smo ozbiljne i stroge mjere smanjenja operativnih troškova te o~ekujemo da će po-duzeti koraci osigurati stabilnu financijsku poziciju društva u 2010. godini. Iduća godina predstavlja izazov i svojevrstan ispit za hr-vatsko gospodarstvo uopće, no napominjem da je INA provela kvalitetnu analizu svog poslovanja koja nam je pomogla da posta-vimo temelje strategiji koja vodi ka većoj u~inkovitosti i produktivnosti. Iako je kre-tanje trendova izuzetno te{ko predvidjeti jer na poslovanje naftnih kompanija utje~e niz faktora na koje se ne mo`e utjecati, s jasnom vizijom i strategijom koju smo razradili, o~ekujemo da }e INA nakon izlaska iz krize biti jo{ ja~a kompanija i to ne samo na doma- }em terenu, ve} i u regiji.'

‘O~ekivanja u stvaranju poslovnih rezul-tata uvijek trebaju biti progresivna. Iako ekonomsko okruženje, uklju~ujući socijal-ni okvir, ne budi nadu ekonomskog rasta i potroša~kog blagostanja, osjeća se na tržištu realno stremljenje ozbiljnih kompanija da ulažu povećani napor, adekvatno i financij-ska sredstva u promociju svojih proizvoda svjesni opasnosti da diskontinuitet u tržiš-noj komunikaciji dugoro~no donosi teže po-sljedice.

Takva poslovna politika smatra obostrano korisnim potaknuti socijalno senzibilizi-rane potroša~e da se osjećaju komfornije i sigurnije ako su motivacijski vezani uz nji-ma poznate brandove, uz uvjet da za isti ili eventualno manji novac dobiju više i bolje. Iz te i takve perspektive ostvaruju se uvjeti za takti~ke promjene u osmišljavanju pri-stupa i na~ina komunikacije s potroša~em. U kona~nici zbog svega navedenog dolazi i do svojevrsne alokacije sredstava namijenjenih oglašavanju.’

rodnim trÏištima (globalno trÏište generiãkih lijekova vrijedno je više od 100 milijardi do-lara), tako da u 2010. godinu ulazimo u ne-što povoljnijem položaju od konkurencije i s umjerenom dozom optimizma.’

‘Kao i na kraju prošle, i kraj ove do~ekujemo s prijeko potrebnim optimizmom i realno po-stavljenim ciljevima. Bezbroj puta ove smo godine ~uli, a i sami replicirali izjavu da kriza treba biti izazov, no osobno ju takvom sma-tram u pravom smislu te rije~i. Na neki na~in ova je kriza doprinijela tome da i pojedinci i društvo i tvrtke objektivno sagledaju sebe i svoje poslovanje, a svi oni koji su kvalitetno i ispravno poslovali i prije krize iz nje će iza-ći još snažniji i perspektivniji. O povećanju budgeta oglašiva~a izlišno je govoriti u ovom trenutku, predvi|amo nivo ovogodišnjih budgeta, naravno uz objektivne inflacije i de-flacije u ovisnosti o industriji kojoj pojedini klijenti pripadaju.’

Andrea Šumanovac generalna direktorica Unex Grupe

Ivan Ergovi}predsjednik Uprave Nexe Grupe

Bojan Milkovi}glavni izvršni direktor INA-e

Alen Ranilovi}direktor marketinga za poslovne koris-nike Vipneta


Ivica Vidovi}predsjednik Uprave McCann Erickson Hrvatska

Damir Odakpredsjednik Uprave OTP banke

Hrvoje Vojkovi}predsjednik Uprave Croatia Osiguranja


Fran{iziranjem do porasta zapo{ljavanjaHrvatska je kao jedina zemlja u regiji 2003. godine krenula s organizacijom Me|unarodnog sajma fran{iza, a danas u nas djeluju dva fran{izna centra, u Zagrebu i u Osijeku.

Razgovarao: Kre{imir [imac

U Srbiji iza fran{izinga stoji Privredna komora koja daje inicijative. Mislim da je nama i zemljama u regiji preuranjeno donositi konkretan zakon o fran{izingu jer dok god je u nekoj zemlji pravosu|e neu~inkovito i sporo, zakon ne}e rije{iti probleme u fran{izingu, ve} samo stvoriti barijere na trì{tu. Hrvatska ima druge va`ne zakone na kojim se temelji fran{izno poslovanje - intelektualno vlasni{tvo, trì{no natjecanje i dr., ali neu~inkovitost je problem.

Je li recesija u Hrvatskoj uzrokovala propast nekog fran{iznog koncepta, i ako jest, kojeg?U Hrvatskoj su nestali neki fran{izni koncepti, ali mislim da to nema nikakve veze s recesijom. Pri-mjer je Plana promet, koja je za sobom ostavila 40-ak fran{izera. I Subway je propao, no ni to nema veze s recesijom, ve} s ~ini se ne~im puno prljavijim od kri-ze. Fran{izno poslovanje je sigurnije poduzetni{tvo, ali ako i davatelji i primatelji ne ulaze u partnerstvo s „fi-gom u dèpu“.

êsto se nagla{ava va`nost angaìranja stru~njaka prilikom projekcije fran{ize, no na Forumu je predsta-vljena vrlo uspje{na hrvatska fran{iza bio&bio, koja je samostalno kreirana. Tko se moè odvaìti samostalno kreirati fran{izu?To treba prepustiti stru~njacima, ako se èli kvalitet-no i brzo stvoriti formulu koja }e se mo}i, s manjim korekcijama, replicirati godinama. Brandu bio&bio to je odli~no uspjelo, ali ne i brzo. Oni imaju izvrsno dugogodi{nje iskustvo u realizaciji projekata i nevje-rojatno motiviran i posve}en tim ljudi, a njihova je fran{iza polako tkana godinama. Danas tvrtke nemaju to vrijeme jer su se uvjeti na trì{tu promijenili i zah-tijevaju brzinu. Ako neka tvrtka nema brzinu, konku-rentske ju imaju jer su angaìrale stru~ni tim.

êsto se spominje podatak prema kojem je u hrvat-skom fran{izingu trenutno zaposleno oko 16.500 ljudi direktno te ~ak trostruko indirektno. Moète li otprilike predvidjeti kako }e se situacija razvijati u idu}oj godini i koji sektori }e prednja~iti?Ovo su neslu`bene brojke jer jo{ nitko nema sredstava napraviti pravu analizu trì{ta u tom sektoru. Ja~om promocijom i edukacijom moèmo posti}i da se vi{e hrvatskih tvrtaka odlu~i na projektiranje svoje fran{ize te tako {ire svoje poslovanje i izvoze. Divna posljedica svega toga je porast zapo{ljavanja.■

U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu 12. stu-denoga odràn je 5. Me|unarodni fran{izni forum – FIP 2009. Sudionicima ovogodi{njeg Foruma svoja su stajali{ta na temu „Fran{iza – sinonim za uspje{nije poduzetni{tvo i gospodarski rast“ iznijeli stru~njaci iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, i SAD-a te vlasnici poje-dinih fran{iznih koncepata. Predsjednici Hrvatske udruge za fran{izno poslovanje, Ljiljani Kukec, koja je ujedno i organizator Foruma, postavili smo nekoliko kratkih pitanja o nekim iznesenim temama.

Koje su od zemalja u regiji najdulje u fran{izingu, koja pokazuje najve}i napredak i za{to?U fran{izingu je najdulje Slovenija, oni su prvi osnova-li Fran{iznu udrugu. Godine 2002. primljeni su u Eu-ropsku fran{iznu federaciju i World Franchise Council. Mi smo oti{li i dalje jer smo kao jedina zemlja u regiji od 2003. krenuli u organizaciju Me|unarodnog sajma fran{iza FIP. ^lanovi smo EFF-a i WFC-a od 2006., a kod nas djeluju i dva vrlo aktivna fran{izna centra (Pro maturo u Zagrebu i centar u Osijeku). Srbija je s fran{izingom krenula 2007., no kako je kod njih fran{izni centar otvoren direktno kao odjel Privredne komore Srbije, iskoristili su formiranu strukturu, lo-gistiku i kredibilitet te time, po mom mi{ljenju, u pro-mociji i razvoju fran{izinga dostigli nas ostale.

U Srbiji je izra|en nacrt Zakona o fran{izingu, koji ~eka odobrenje. Postoji li takav zakon u Hrvatskoj i je li ikad postojala inicijativa za njegovo nastajanje?

Ja~om promocijom i edukacijom moèmo posti}i da se vi{e hrvatskih tvrtaka odlu~i na projektiranje svoje fran{ize te tako {ire svoje poslovanje i izvoze.

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za fran{izno poslovanje

Intervju


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena sa Slova~kom

Izvoz Hrvatske u Slova~ku (2008.) Uvoz Hrvatske iz Slova~ke (2008.)

Namještaj i dijelovi 17% Elektri~na energija 20%

Še}er, melase i med 13% Nafta i min. ulja 12%

Lijekovi 10% TV prijamnici, monitori 9%

Proizvodi od kože 7% Putni~ki automobili 6%

El. pogonski strojevi 4% Tra~ni~ka vozila 3%

UKUPNI IZVOZ 91,2 mil. USD UKUPNI UVOZ 354,4 mil. USD

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Slova~ka RepublikaGlavni grad: Bratislava Povr{ina: 49 035 km2Stanovni{tvo: 5,4 milijunaSlu`beni jezik: slova~kiValuta: 1 EUR = 35 slova~kih kruna

Slova~ka je zbog svojeg zemljopisnog položaja, ~lan-stva u EU i provedenih reforma vrlo zanimljiva stranim poslovnim partnerima. Razvojna strategi-ja slova~ke Vlade ima za cilj stvaranje „gospodar-stva znanja“, koje }e provesti kroz Strategiju pove- }anja konkurentnosti Slova~ke do 2010. godine. Re-forme su dovele Slova~ku me|u zemlje s najbrže ra-stu}im i najdinami~nijim gospodarstvima u Europi. Slova~ka je u zadnjih nekoliko godina, izme|u 26 ana-liziranih zemalja, u~inila najviše u smislu poboljšanja poduzetni~kog okruženja. Glavni cilj Vladine politike je rast konkurentnosti proizvodnje i usluga, poticaj ekonomskom rastu, zapošljavanje, uravnoteženi razvoj regija te razvoj turizma.

Struktura gospodarstvaPrema izvješ}u Svjetske banke Doing Business 2008.

Slova~ka – zemlja s najdinami~nijim gospodarstvom u EuropiSlova~ka Vlada snažno je orijentirana na ciljeve gospodarske politike, poput razvoja investicijskog ozra~ja, vanjske trgovine i potpore izvozu.

godine kojim se ocjenjuju uvjeti za poslovanje u 178 zemalja svijeta, Slova~ka je na 32. mjestu, što je znatno bolje nego što su smještene susjedne zemlje (Ma|arska – 45., ^eška – 56., Poljska – 74.). Me|utim, slova~ki poduzetnici naglašavaju da se uvjeti poslo-vanja posljednjih mjeseci pogoršavaju te da Vlada ne provodi nikakve reforme. Kako bi se privuklo inoze-mne investitore, ali i doma}e poduzetnike, grade se industrijski parkovi gdje se nude brojne usluge kao što su ra~unovodstvo, marketing te investicijske, pravne i savjetodavne usluge. Osim toga, politika potpore po-ljoprivredi ubraja se u dugoro~ne Vladine instrumen-te. Njezini su ciljevi potpora javnih interesa, ponajprije stabiliziranje poljoprivredne proizvodnje, o~uvanje po-ljoprivrednog krajolika i održavanje radnih mjesta na selu. Poljoprivredna politika u Slova~koj nakon ulaska u EU podliježe pravilima „Zajedni~ke poljoprivredne

politike EU“ koja se sastoji od sustava poticaja i re-gulative poljoprivrednog sektora. Ministarstvo gos-podarstva Slova~ke izradilo je dokument „Strategija energetske sigurnosti Slova~ke Republike do 2030. godine“. Slova~ka je u velikoj mjeri ovisna o uvozu primarnih izvoza energije (uvozi se 90% energenata, uglavnom iz Rusije) i relativno malo koristi obnovlji-ve izvore energije, te je zbog toga potrebno osigurati diversifikaciju izvora i transporta energenata, pa je u tom smislu za Slova~ku jedna od alternativa naftovod Adria i LNG projekti u Hrvatskoj.

Mogu}nosti poslovne suradnjeSuradnja izme|u Hrvatske i Slova~ke javlja se na više razina. Naime, postoji interes pojedinih slova~kih tvrtaka za suradnju s hrvatskim brodogradilištima. Tehnološkim razvojem Luke Rijeka, kao i izgradnjom prometne infrastrukture, za o~ekivati je ve}i interes za korištenjem kapaciteta ove luke. Isto tako, postoje mogu}nosti korištenja slobodnih zona. Osim u turisti~koj sezoni, nema direktnih linija u željezni~kom i zra~nom prometu te bi u ovom se-gmentu trebalo poboljšati suradnju. Prema podatcima Slova~kog udruženja putni~kih agencija, Hrvatska je Slovacima i dalje turisti~ko odredište broj 1. Aranžma-ne u Hrvatskoj nudi 26 slova~kih tour-operatora.

Zakonski okvir za trgovinsko poslovanjeUlaskom u EU Slova~ka se obvezala prilagoditi svoju vanjsko-trgovinsku legislativu pravnoj ste~evini EU. Hrvatska i Slova~ka potpisale su Ugovor o slobod-noj trgovini 2002. godine, koji je zamijenjen CEFTA ugovorom, a ulaskom Slova~ke u EU odnosi Slova~ke i Hrvatske regulirani su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU. Stoga u vanjskotrgovin-skim odnosima Hrvatske i Slova~ke vrijede odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je sklo-pljen s EU, odnosno slobodan pristup tržištu za ve}inu hrvatskih proizvoda (iznimka je manji broj poljopri-vrednih proizvoda) bez ikakvih carinskih optere}enja i ograni~enja. Uvozna dokumentacija potrebna za Slova~ku jednaka je kao i za druge zemlje EU. Prema Carinskom zakonu u Slova~koj je mogu} privremeni uvoz. Roba mora biti namijenjena privremenoj upora-bi, a ne potrošnji. Na podru~ju zemlje može se zadržati samo ograni~eno vrijeme i mora se u nepromijenje-nom stanju vratiti u inozemstvo.

UlaganjaZa razvoj investicijskog ozra~ja, vanjske trgovine i potporu izvoza Slova~ke nadležno je Ministarstvo gospodarstva Slova~ke i Slova~ka agencija za razvoj investicija i trgovine – SARIO. U podru~ju potpore razvoju investicija, trgovine i izvoza, državna agen-cija SARIO traži investitore za važne investicije, po-duzetnike za industrijske parkove kao i strateške in-vestitore za rekonstrukciju, modernizaciju, pove}anje

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U SLOVA^KOJ REPUBLICI

Veleposlanik: Tomislav Car Adresa: 81106 Bratislava, Mišikova 21, Slova~ka tel.: 00-42-12-544-33-647, 544-33-657 fax: 00-42-12-544-35-365e-mail: croemb.bratislava…mvpei.hr

VELEPOSLANSTVO SLOVA^KE RE-PUBLIKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Roman Supek Adresa: Prilaz Gjure Deželi}a 10, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 00385 1 48 77 070, 48 77 073fax: 00385 1 48 77 078e-mail: emb.zagreb…mzv.sk

Bratislava

Korisni linkovi:Ministarstvo gospodarstvawww.econmy.gov.skUred Vladewww.government.gov.sk Slova~ka trgova~ka i gospodarska komorawww.sopk.sk Narodna banka Slova~kewww.nbs.skZakonski okvir za ulaganje (SARIO)www.sario.skStatisti~ki uredwww.statistics.sk

Dvorac Lubovna


Slova~ko gospodarstvo

BDP: 97,9 mlrd USD

BDP per capita: 17 920 mlrd USD

Stopa rasta BDP-a: 6,4%

BDP prema sektorima: usluge (66,7%), industrija (29,7%), poljoprivreda (3,6%)

Izvoz (2008.): 89,4 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi, transportna oprema, poluproizvodi, kemijski proizvodi

Zemlje izvoza: Njema~ka (21%), êška (12%), Italija (6%), Austrija (6%)

Uvoz (2008.): 91,3 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi, transportna oprema, poluproizvodi, kemijski proizvodi

Zemlje uvoza: Njema~ka (20%), êška (11%), Rusija (10%), Poljska (4%)

Stopa inflacije: 4,6%

Nezaposlenost: 7,7%

Strana ulaganja: 2,4 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .sk

Pozivni broj: +421

produktivnosti, u~inkovitosti i izvozne sposobnosti Slova~ke. Agencija organizira i osigurava aktivno-sti za potporu izvoza slova~kih proizvoda, pove}anje konkurentnosti proizvoda, kao i poboljšanje trgovin-ske razmjene s inozemstvom. Me|u svojim uslugama agencija nudi i organizacijsku pomo} pri realizaciji

državnih programa potpore trgovine i investiranja. U prosincu 2005. godine Slova~ka je uvela nova pra-vila državnih poticaja investitorima u Slova~ku. Glavni cilj je osigurati u~inkovitiji i transparentni-ji sustav odobravanja pomo}i. SARIO je privukla 1 277 mil EUR investicija, što je dvostruko više nego 2006. Ostvareno je 64 projekata, od kojih najviše u podru~ju strojarstva i elektrotehnike.

Poslovni obi~ajiOdijevanje i ponašanje u Slova~koj ‘kombinacija’ je Amerike i Isto~ne Europe. Prilikom oslovljavanja, nije obi~aj koristiti prvo ime osobe. Umjesto toga, koristite titulu. Ve}ina poslovnih ljudi jako dobro zna engleski jezik, no ipak, njema~ki puno bolje razumiju. Prihvat-ljivi pokloni za poslovne sastanke su uredski predmeti, kao i posebno odabrana vina. Preporu~ljivo je zapo~eti radni sastanak op}enitim pristojnim razgovorom, uz tost i lokalno alkoholno pi}e. Tek nakon toga, treba skrenuti razgovor o poslovnim pitanjima.

Poslovne odluke, uklju~uju}i i one manje, ~esto puta donose odre|en broj managera. Iako se javljaju poteš-ko}e u dobivanju odgovora na faks ili e-mail, poželj-no je nakon sastanka poslati sažetak cijelog sastanka s glavnim to~kama. Izbjegavajte poslovne susrete u srp-nju i kolovozu, ili oko državnog praznika. ■


Ve}ina poslovnih ljudi jako dobro zna

engleski jezik, no ipak, njema~ki puno bolje

razumiju.

Prva europska tvornica Kia Motors-a otvorena je 2007.g u @ilini, a u nju je uloèna 1 mlrd. Eura. Svojim proizvod-nim kapacitetom od 300 000 vozila godi{nje, osigurala je 10 000 radnih mjesta u regiji i postavila nove standarde u proizvodnji automobila.

Trgova~ki centri

Rezultati istraživanja Gfk pokazuju da su me|u naj-popularnijim trgova~kim centrima po spontanoj po-znatosti Importane centar, Avenue Mall, King Cross te City Center One. Najposje}eniji centri su Avenue Mall, Importane Centar i City Centar One, a proma-trano po regijama u Zagrebu je naj~eš}e posje}ivan Avenue Mall, za sjevernu Hrvatsku Importane centar, za Slavoniju Esseker Centar, za Liku, Kordun, Bano-vinu – Importane Centar, za Istru s Primorjem i Gor-skim Kotarom – Tower Centar i za Dalmaciju – Joker Centar.Prema odre|enim najavama u bliskoj budu}nosti otva-rat }e se novi trgova~ki centri, a brojna istraživanja i statisti~ke usporedbe stanja tržišta trgova~kih prosto-ra u Hrvatskoj s drugim zemljama Europe ukazuju da je u Hrvatskoj još uvijek zna~ajno manje kvadratnih metara trgova~kog prostora po stanovniku negoli u drugim zemljama (prosjek u EU je 192 m2 trgova~kog prostora na 1,000 stanovnika, a u Hrvatskoj ta brojka iznosi cca 100 m2 na 1,000 stanovnika), naglašavaju direktori Colliers International Hrvatska - Tomislav Perovi} i Vedrana Likan. Kažu da su Hrvati prepoznati kao izrazito veliki potroša~i i ~injenica da tradicionalno trošimo puno više negoli naše mogu}nosti dopušta-ju predstavlja veliki faktor razlikovanja u odnosu na prosje~nog ‘europejca’. U analizi tržišta to se pripisuje mentalitetu te društvenoj skali vrijednosti gdje se izni-mno cijeni pojavnost i image.Prema saznanjima Colliers International-a tržište trgova~kih prostora u Europi je u stabilnoj i zreloj fazi koju karakterizira razvoj supra-regionalnih i tzv. power centara te tematskih retail parkova i zabavnih centara. Usporedno, Hrvatska je još uvijek u razvojnoj fazi, na što ukazuje razvoj projekata u sekundarnim gradovima (Osijek, Varaždin, Slavonski Brod, Gospi}, Šibenik), pojavljivanje prvih neighborhood shopping centara (Vrbani u Zagrebu) i plasiranje prvih regional-nih trgova~kih centara velikog formata (Zapreši}).

U središtu ili na rubu grada?Svatko preferira druga~iji tip centra, a noviji trendovi u Europi ukazuju na porast izgradnje trgova~kih cen-tara u središtima gradova. Trgova~ki centri u središtu grada idealno su mjesto u pauzi izme|u sastanaka, skra}ivanja vremena do polaska ili dolaska javnog

Zabava i shopping idu zajednoNedavno objavljeni rezultati istraživanja GfK pokazuju da gra|ani Lijepe naše vole posje}ivati velike, moderne trgova~ke centre. Prema odre|enim najavama u bliskoj budu}nosti otvarat }e se novi trgova~ki centri, a brojna istraživanja i statisti~ke usporedbe stanja tržišta trgova~kih prosto-ra u Hrvatskoj s drugim zemljama Europe ukazuju da je u Hrvatskoj još uvijek zna~ajno manje kvadratnih metara trgova~kog prostora po stanovniku negoli u drugim zemljama.

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

prijevoza, ve}inom su klimatizirani, štite od vremen-skih nepogoda te imaju osigurano mjesto za parking. Izgradnja trgova~kih centara na rubu grada cjenovno je (~eš}e) niža od onih u središtu (cijene zakupa znatno su povoljnije), a kupci su spremni napraviti i nekoliko desetaka kilometara kako bi posjetili omiljeni centar.Iz Colliers Internationala naglašavaju da sve ve}om ponudom i dostupnoš}u sadržaja kupci gravitiraju prema lokacijama koje im pružaju ve}i spektar ponu-de. Na taj na~in u Hrvatskoj su se, po uzoru na Graz i Ljubljanu, po~ele formirati shopping destinacije – mje-sta gdje krajnji potroša~ može prona}i najširi mogu}i spektar roba i usluga, od znanog koncepta shopping centra preko trgovine namještajem i opreme za ku}u, dom, vrt i odmor, autoku}e, velikih super-marketa, sa-držaja za djecu, itd. Primjeri takvih lokacija su Janko-mir u Zagrebu, Dugopolje pokraj Splita, Gornja Vrba u Slavonskom Brodu te uskoro Kneginec u Varaždinu.

Jedan od zna~ajnijih razloga posjete trgova~kim centrima je postojanje dodatnih sadržaja.


Mamac za kupceJedan od zna~ajnijih razloga posjete trgova~kim centrima postojanje je dodat-nih sadržaja poput restorana, kafi}a, kina i sli~nih sadržaja koje pruža sve više doma}ih centara. City Centar One orijentiran je prije svega na pružanje potpune usluge shoppinga. Na 96.000 ~etvornih metara prostora nalazi se 100 prodaj-nih prostora najpoznatijih brandova, 31 ugostiteljski i servisni/uslužni prostor, 2 dje~je igraonice, hipermarket Interspar i 2.500 besplatnih parkirališta u garažama i ispred centra. I Tower centar nudi dodatne sadržaje, a u trenutnoj ponudi ima 1 restoran, 1 ugostiteljski objekt samoposluge/brze prehrane, 1 pizzeriju, 4 kafi- }a i 1 slasti~arnu, casino otvoren 24 sata, dje~ju igraonicu, zabavni klub (igraoni-ca – pikado, biljar, kino multipleks s 8 dvorana, frizerski salon, nail bar, kemijsku ~istionicu i praonicu, du}an za ku}ne ljubimce, poslovnicu banke, poslovnicu osi-guravaju}e ku}e, knjižaru, trgovinu namještaja te besplatno parkiranje. Iz Colliers Internationala kažu da današnji potroša~i od shopping centara o~ekuju daleko više od mjesta za kupovinu, shopping centar danas postaje destinacija zabave, druženja, sporta i odmora koji bi trebao udovoljiti svim specifi~nostima stanov-ništva u okruženju i što ve}em broju dobnih skupina.

City Centar One

Velik broj trgova~kih centara te dobra ponu-

da nekih od najpo-znatijih marki mnoge

(preko)grani~ne susjede dovode na

shopping izlete.

Štedi gdje vrijediU posljednje vrijeme sve su popularniji outleti od kojih su najposje}eniji Sveta Helena i Roses Fashion Outlet. Direktor Roses Fashion Outlet Centra, Roman Ro-govi}, smatra da su kupci u outlet centrima ljudi koji vole svoj novac. U Outlet centru, naime, kupci mogu proizvode kupiti i za 80% niže cijene nego u klasi~nim trgovinama. Struktura kupaca Roses Fashion outleta vrlo je raznolika – od najmla|ih do najstarijih, kao i od jako imu}nih do manje imu}nih. Naravno da se to odnosi i na oba spola, koji u podjednako velikom broju posje}uju Roses Fashion centar. Dragana Bokan, direk-torica Outlet centra Sveta Helena navodi da su kupci u njihovom centru ponajprije svi koji žele kvalitetan proizvod poznatog svjetskog ili doma}eg branda po povoljnoj cijeni. Prema anketi na prigodnom uzorku, koju su proveli u outlet centru, upravo zbog boljeg poznavanja profila svojih kupaca, saznali su da su to uglavnom mlade obitelji s dvoje ili više djece. Posjeti-telji Outlet centar Sveta Helena ne doživljavaju samo kao mjesto za kupnju, ve} mješavinu zabave i kupnje za cijelu obitelj.

Razlog više za kupovinuPovodom nadolaze}ih blagdana centri pripremaju niz doga|aja, iznena|enja, popusta i akcija kako bi privukli što ve}i broj kupaca i u~inili im kupovinu što ugodni-jom. U Tower centru Rijeka za Svetog Nikolu pripre-mili su event sa Sv. Nikolom i Krampusom koji su po-sjetiteljima dijelili slatkiše te vodili kreativne igraonice za najmla|e. Za boži}ne blagdane pripremaju bogat program u trajanju od 14. do 19. prosinca: nagradne igre za velike i male, dje~je igraonice, boži}ne pred-stave za djecu, fotografiranje s Djedom Boži}njakom, slatke poklone, ki}enje boži}nog drvca, zamatanje poklona i mnoga druga iznena|enja. Davorin Profe-ta, Centar Manager City Centra One, napominje da }e prigodno dekoriran prostor i blagdanska atmosfera, posebni programi i atraktivne ponude njihovih trgova-ca i ove godine City Centar One u~initi mjestom naju-godnijeg i najboljeg blagdanskog shoppinga.I outleti se pripremaju za blagdansku kupovinu. U Roses Fashion outletu uz posebne doga|aje kao što je Boži}, njihov prvi ro|endan i sli~ne prigode, pri-premaju posebna iznena|enja u obliku zabavnih animacijskih programa, poklona, posebnih popusta na ve} snižene cijene, kao i posebnih akcija ,primje-rice ‘kupi 3 za cijenu od 2’ i sli~no. U Svetoj Hele-ni uz nagradnu igru ‘Osvoji auto u Outlet centru Sveta Helena za 199 kn’ pripremaju niz aktivnosti i iznena|enja, tako }e u 12. mjesecu centar ugostiti lu-napark Madi, pripremaju ‘Modni kutak Outlet centra Sveta Helena’, za najmla|e posjetitelje svake subote i nedjelje, ve} tradicionalno organiziraju Helenijadu u one2play igraonici s poznatim likovima iz svijeta najmla|ih, a u pripremi je i spektakularna proslava prvog ro|endana Outleta Sveta Helena te mnoštvo zanimljivosti i iznena|enja.

Unato~ krizi ne odustajemo od shoppinga Kriza je za mnoge ozna~ila oprez u pogledu (ne-potrebnih) kupovina, no unato~ krizi, broj posje-ta trgova~kim centrima raste. Tako centar Tower od samog otvaranja 2006. godine bilježi stalni porast posje}enosti pa tako i u ovom kriznom razdoblju broj posjetitelja raste iz mjeseca u mjesec. Što se City Cen-tera One ti~e, posje}enost je za 25% ve}a nego što je u istom razdoblju bila prošle godine. To pove}anje bro-ja posjetitelja/kupaca na neki na~in kompenzira pad prometa koji bi bio uzrokovan smanjenom platežnom mo}i gra|ana. Sukladno tome, na nivou centra posluju prema o~ekivanjima.„Kriza nam je uistinu koristila u prvoj godini poslova-nja, jer smo u mogu}nosti kupcima ponuditi njihove omiljene brandove za cijene, koje si mogu priuštiti. Može se re}i da pomo}u naše sjajne ponude kupci u segmentu odje}e i obu}e i nisu osjetili krizu. Iako se svi bore s prometima, pla}anjima itd., mi od otvore-nja bilježimo konstantan rast prometa, tako da smo u me|unarodnoj usporedbi izuzetno napredovali. Status

koji smo do danas, nakon nepunih godinu dana, po-stigli, na me|unarodnom tržištu u pravilu se postiže najranije nakon dvije godine poslovanja,“ poru~uju iz Roses Fashion Outleta. O~ito je da outletima godi kriza, a potvr|uju to i rije~i gospo|e Bokan koja kaže da je vidljivo da se kupci ni usred krize ne žele odre}i kvalitete, pa centar Sveta He-lena ima veliku prednost u odnosu na druge trgova~ke centre jer su kod njih cijene artikala s potpisom vi-šestruko povoljnije. Vjeruju da }e u nadolaze}im danima uo~i blagdana ostvariti dobre prodajne rezulta-te, jer }e velik broj kupaca njihove trgovine prepoznati kao najpovoljnije mjesto za kupnju boži}nih i novogo-dišnjih poklona.

Kupovina jednim klikomDanašnji 3D trgova~ki centri postaju dio socijalnog umrežavanja, a iako gotovo nikada u potpunosti ne mogu predo~iti atmosferu pravoga trgova~kog centra, 3D centi kupcima nude neke druge prednosti, poput ku-povine iz udobnosti vlastita doma, isprobavanja raznih modela na vlastitom virtualnom modelu, uz osnovnu ideju virtualnog shoppinga - prenijeti osje}aj kupovine u vašu dnevnu sobu.

Shopping preko granice i(li) shopping turizam Hrvatska je turisti~ka zemlja, a kupovanje je omilje-ni na~in zabave mnogih gostiju. I dok neki tijekom ljetovanja, posjeta poslovnom skupu ili nacionalnoj zanimljivosti uživaju u suncu, moru, najljepšim na-cionalnim parkovima ili predavanjima, ostatak dana vole ispuniti dobrim shoppingom. Dobre ponude ima, kako u kontinentalnom dijelu, sve više u dalmatin-skim gradovima i Primorju, a još uvijek ima dovoljno prostora za gorski dio i razvoj shopping turizma. Ve-lik broj trgova~kih centara (ponajviše u Zagrebu, gdje postoji 16 velikih centara) te dobra ponuda nekih od najpoznatijih marki mnoge (preko)grani~ne susjede dovode na shopping izlete.

Terapija zvana shopping Odlazak u shopping mnogima je omiljena zabava, po-sebice ženama, koje kupovinu smatraju svojevrsnom terapijom. Prof. dr. sc. Dubravka Miljkovi} kaže da shopping svakako može biti ugodna aktivnost, ali ipak nije kraljevski put do dugoro~ne sre}e. Naime, mozak pri kupovini bude preplavljen dopaminom - skoro kao nakon uzimanja droge, no ti efekti traju jednako kratko. Premda sada govorimo o kupovanju kao zakrpi za loša raspoloženja, treba re}i da su baš oni dobro raspoloženi više spremni kupovati: duže kupuju, više potroše i - prije se vra}aju. Ipak u lite-raturi nailazimo na pojam poreme}aja kompulzivnog ponašanja, pa se pitamo možemo li shopping smatrati boleš}u. Gospo|a Miljkovi} kaže da je nekontrolira-no kupovanje poreme}aj na koji se pomalo gleda s podsmjehom. Iza njega može stajati osje}aj nesigur-

nosti, dosade, osamljenosti, niskog samopoštovanja, želje za boljom slikom o sebi i sl. i naravno da to može narušiti, upropastiti ~ak, kvalitetu života. Zna se da se neki artikli, primjerice odje}a i nakit, ~eš}e impulzivno kupuju nego neki drugi, poput alata. Ipak, još nema slaganja o tome je li impulzivno ku-povanje prava psihi~ka bolest. U kona~nici, sve dok nas shopping veseli, a nema loših posljedica, tj. nismo postali ovisni, nismo se financijski upropastili i nismo se razboljeli jer smo se zbog kupovine ‘gužvali’ po trgova~kim centrima, on povoljno djeluje na ljudsko zdravlje, zaklju~uje g|a Miljkovi}.

Shopping trendovi Direktori Colliers International Hrvatska Tomislav Pe-rovi} i Vedrana Likan kažu da je aktualna gospodarska situacija promijenila ponašanje i potroša~ke navike. Zna~ajno je smanjen udio impulzivne kupovine u od-nosu na ciljanu kupovinu vo|enu potrebom. Tako|er, potroša~i su i za jeftinije proizvode skloniji tražiti jef-tiniju ponudu te s tim ciljem obi}i i više lokacija. Do sada je to bilo specifi~no za kupnju bijele i crne tehnike te ku}anske opreme i namještaja, dok je od nedavno isti princip kupnje primjenjiv i za svakodnevne potrep-štine, odje}u i obu}u.Nedavno provedeno istraživanje agencije Hendal i portala Ja trgovac pokazuje da 46% gra|ana svoje od-luke o kupnji donosi na temelju prodajnih akcija. Osim kupovine na akcijama gra|ani sve više pla}aju karti-cama. Samo u prvom polugodištu ove godine Hrvati su «ispeglali» 50,7 milijarda kuna ponajviše za kupo-vinu odje}e i obu}e, u prehrambenim trgovinama te na benzinskim postajama. a iako se trgova~ki centri planiraju otvarati i u bližoj budu}nosti, pitanje je koli-ko }e naši gra|ani mo}i (s obzirom na svoju kupovnu mo}) pratiti njihovu ponudu. Ako ništa drugo, barem }e uživati u besplatnim dodatnim sadržajima, jer kre-tanja u maloprodaji posljednjih mjeseci ne daju mnogo razloga za optimizam. ■

Kriza je za mnoge ozna~ila oprez u pogledu kupovine, no unato~ krizi, broj posjeta trgova~kim centrima raste.

Trgova~ki centri

Supernova Zagreb, ~ije otvaranje je planirano za 2011. godinu, budu}i je najve}i trgova~ki centar u Hrvatskoj, a prostirat }e se na 125 000 m² u Buzinu nedaleko od autoceste A3

Trgova~ki centri


Zaštita na radu

Pravilnom provedbom za{tite na radu do bolje radne u~inkovitosti

Za{tita na radu va`no je pravo iz radnog odnosa (Zakon o za{titi na radu, Zakon o radu). Tako|er je zna~ajna kao socijalna i ekonomska kategorija.

Osiguranjem boljih uvjeta rada za sve zaposlene pove- }ava se produktivnost te pove}ava motiviranost i za-dovoljstvo radnika. Prevencija na podru~ju za{tite na radu smanjit }e ozljede, bolesti, invalidske mirovine te smrtnost. Nacionalno vije}e za za{titu na radu savje-todavno je tijelo Vlade RH, koja je 29. prosinca 2008. godine donijela Nacionalni program za{tite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godi-ne. Na dono{enje Nacionalnog programa obvezuju ~l. 4. Konvencije MOR br. 155 i ~l.3. Zakona o za{titi na radu RH, kao i Europska komisija vezano uz pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

Nacionalnim programom definirana je politika na podru~ju za{tite na radu, utvr|ena su sredstva za rje{avanje pojedinih pitanja te se osigurava provedba propisa iz podru~ja za{tite na radu, prije svega Zakona o za{titi na radu.

Osnovni problem u provedbi za{tite na radu su nedo-voljni administrativni kapaciteti, nemogu}nost brzog uskla|ivanja pravnih propisa s EU te nedostatak speci-jalista medicine rada.

Me|unarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko dva milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu, te vrlo velik broj slu~ajeva profesionalne bolesti. Prevencija na podru~ju za{tite na radu smanjit }e ozljede, bolesti, invalidske mirovine te smrtnost, ali i pove}ati radnu u~inkovitost. Svjetski dan sigurnosti i za{tite zdravlja na radu obiljeàva se 28. travnja.

[to je za{tita na radu? Za{tita na radu skup je suvremenih tehni~kih, zdrav-stvenih, socijalnih i drugih mjera te sredstava sa svrhom sprje~avanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i nezgoda na radu. Cilj provedbe za{tite na radu i njezinih mjera je nastojanje da se izbjegnu mogu}e nezgode. Da bi se taj cilj ostvario, potrebno je pozna-vati odre|ene zakonitosti koje bi mogle dovesti do neèljenih posljedica, tj. nezgoda na radu.

Nezgoda je svaki neèljeni i nepredvi|eni doga|aj koji za svoju posljedicu moè imati povredu ili materijalni gubitak. Svaka povreda do koje do|e predstavlja veli-ke gubitke za pojedinca, njegovu obitelj i ljude koji ga okruùju, odnosno za cjelokupnu dru{tvenu zajednicu jer se u obzir trebaju uzeti veliki tro{kovi lije~enja i odstranjivanja posljedica.

Pravilno provo|enje mjera za{tite na raduSvrha Zakona o za{titi na radu jest uvo|enje mjera za poticanje unapre|ivanja sigurnosti i zdravlja radni-ka, sprje~avanje ozljeda na radu, profesionalnih bole-sti, drugih bolesti u svezi s radom te za{titu radnog okoli{a. Zakon o za{titi na radu je krovni zakon na ovom podru~ju iako se prava, obveze i odgovornosti u svezi za{tite na radu ure|uju i propisima radnog za-

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

PRO

MO

S tvrtkom Dekaform do uspostave normiranih sustava upravljanja Tvrtka Dekaform d.o.o. osnova-na je 1992. godine, a osnovna su joj djelatnost konzultantske usluge na podru~ju uspostavlja-nja normiranih sustava uprav-ljanja kvalitetom, okoli{em, sigurno{}u hrane te zdravljem i sigurno{}u na radu prema normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 22000, i OHSAS 18001 te uspostava sustava HACCP i SSOP u skladu sa zakon-skim zahtjevima. U razdoblju od osnutka tvrtke do danas ste~ena su prakti~na iskustva na uvo|enju sustava u orga-nizacijama razli~itih veli~ina i djelatnosti, od obrtni~kih orga-nizacija do ministarstva.

U okviru konzultantskih usluga Dekaform obavlja osposobljavanje osoblja po vlastitim programima koji pokrivaju potrebe znanja osoblja organizacije za pristup certificiranju. Odràno je preko 200 te~ajeva za vi{e od 2500 pola-znika, a osposobljeno vi{e od 600 internih auditora.

- Na{e usluge uklju~uju sve aktivnosti potrebne za uspostavu i certificiranje sustava, od snimke stanja u organizaciji i izrade programa uspostave su-stava, preko osposobljavanja kroz te~ajeve i radionice, sve do izrade doku-mentacije te primjene sustava u praksi. Tako|er obavljamo internu provjeru sustava te vodimo brigu oko rje{avanja nesukladnosti - obja{njava gospodin Marijan Lovenjak, direktor tvrtke Dekaform d.o.o.

PRO

MO

Splendor tekstil - proizvo|a~ vrhunske profesionalne odje}e Splendor tekstil d.o.o. licencirani je partner firme W.L.Gore & Associates GmbH za proizvodnju vlastitog asortimana visokokvalitetne profesionalne Gore-tex® i Windstopper® odje}e, a radi na principima kontrole kvalitete ISO 9001:2000. Zastupa i firmu Haix-Schuhe GmbH, renomira-nog proizvo|a~a profesionalne funkcionalne Gore-tex® obu}e.

Odje}a mora predstavljati za{titnu barijeru izme|u radnika i njegove oko-line - kombinacijom razli~itih komponenata sistema odijevanja postiù se optimalna za{titna svojstva u svim vremenskim uvjetima. Razli~itim Gore laminatima moè se odgovoriti na specifi~ne potrebe, a odabir laminata, kao i dizajn i konstrukcija odjevnih predmeta, ovisi o potrebama krajnjih korisnika, te zahtjevima njihovih radnih zadataka. Cilj Splendor tekstila je zadovoljan klijent, za{ti}en od vremenskih utjecaja, koji se osje}a ugodno, toplo i nesputano pri obavljanju svog posla.

Marijan Lovenjak, direktor tvrtke Dekaform d.o.o.

Zaštita na radu


Zaštita na radu Zaštita na radu

konodavstva, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i za{tite, tehni~kim i drugim propisima te kolektivnim ugovorima.

-Pravilno provo|enje podrazumijeva po{tivanje i provo|enje sveg gore navedenog u djelokrugu za{tite i sigurnosti osoba koje obavljaju posao za poslodavca – navodi Nives Mati} @ab~i}, dipl.ing.sig., zaposlena u tvrtki Energoatest kontrol d.o.o. na poslovima vodi-telja poslova za{tite na radu i za{tite od poàra.

Pravilno provo|enje mjera za{tite na radu prije svega se sastoji od uvo|enja cjelovitog sustava kako je u pro-pisima predvi|eno. Svaka tvrtka mora izraditi teme-ljni akt ‘Procjena opasnosti na radu’ iz kojega proizlaze sve ostale obveze, rokovi i izvr{itelji.

U tom se aktu utvr|uju izvori opasnosti i {tetnosti za svako radno mjesto (kod rada na ra~unalu za svako po-jedino mjesto rada), poduzete mjere za{tite na radu i one koje i kada se trebaju poduzeti.

Obveze poslodavaca u mjeri provo|enja za{tite na raduTemeljni dokument svakog poslodavca iz podru~ja za{tite na radu je Procjena opasnosti. Kod kvalitetne izrade Procjene opasnosti od strane stru~ne osobe,

za vrijeme prikupljanja podataka poslodavca se tre-ba uputiti i na ostala prava, du`nosti i obveze koje se sadràjno ne obra|uju.

Procjenom opasnosti kako {to je, primjerice, obveza poslodavca da odabere specijalista medicine rada, na~in vo|enja propisanih isprava i evidencija, postupanje u slu~aju ozljede na radu i drugo, poja{njava Nives Mati} @ab~i}. Provo|enje mjera za{tite na radu va`no je i za poslodavce i za radnike.

Prema rije~ima Kre{imira Telebeca, poslodavac je, pre-ma Zakonu o za{titi na radu, objektivno odgovoran radniku za {tetu uzrokovanu ozljedom ili bole{}u u svezi s radom, osim u slu~ajevima izvanrednih oko-lnosti i vi{e sile. To zna~i da }e, primjenom obveznog prava, odgovornost poslodavca u svakom pojedinom slu~aju utvr|ivati sud.

Prije nastupa mogu}e {tete, odnosno trajno, poslo-davac mora izvr{avati niz propisanih obveza u svezi za{tite na radu, a neizvr{avanjem kojih se izlaè riziku znatnih kaznenih sankcija.

Nadzor u provedbi mjera za{tite na raduStru~njaci ili slu`be za{tite na radu kod poslodavca imaju jednu od najva`nijih obveza – unutarnji nadzor

Postanite stru~njak sigurnosti u Visokoj {koli za sigurnost

Tradicija stru~nog visoko{kolskog obrazovanja stru~njaka za za{titu na radu i za{titu od poàra u Zagrebu postoji od 1963. godine. Visoka {kola za sigurnost na radu i za{titu od poàra u Zagrebu, ~iji je programski sljednik Visoka {kola za sigurnost, osnovana je prije mnogih danas poznatih studija sigurnosti u Europi i svijetu.

Republika Hrvatska prije ulaska u Europsku uniju mora uskladiti svoje zakonodavstvo na polju za{tite zdravlja i sigurnosti na radu s odgovaraju}im konvencijama kojih je potpisni-ca, kao i smjernicama EU iz ~ega proizlazi i nu`nost {kolovanja stru~njaka sigurnosti, i to tako da se zavr{enim studentima omogu}i brzo zapo{ljavanje.

Studij sigurnosti povezan je sa suvremenim znanstvenim spoznajama i praksom, jer u njegovoj realizaciji sudjeluju predstavnici vode}ih ustanova i trgova~kih dru{tava za za{titu na radu, za{titu od poàra i integralnu sigurnost iz cijele Hrvatske u kojima se provodi i dio terenske nastave.

Zanimanje stru~njaka sigurnosti iznimno je perspektivno. Zakonom o za{titi na radu poslodavci su du`ni zaposliti stru~njaka za{tite na radu, ako zapo{ljavaju vi{e od 50 radnika. Ovisno o procjeni opasnosti od poàra i eksplozije, postoje sli~ni zahtjevi za zapo{ljavanje stru~njaka za{tite od poàra.

Stru~njaci sigurnosti zapo{ljavaju se i u trgova~kim dru{tvima za osiguranje i reosiguranje, za{titarskim dru{tvima, dràvnoj upravi, dràvnom inspektoratu, Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane, na poslovima tjelesne i tehni~ke za{tite, civilne za{tite, vatrogasnim postrojbama te trgova~kim dru{tvima koja nude robu i usluge za za{titu osoba i imovine.PR

OM

O

prof. dr. sc. Nenad Kacian,dekan Visoke {kole za sigurnost


Zaštita na raduZaštita na radu

u pravilnoj provedbi mjera za{tite na radu. Ti poslo-vi podrazumijevaju poticanje poslodavca i njegovih ovla{tenika da nadle`ne slu`be otklanjaju utvr|ene nedostatke glede za{tite na radu, kao i pra}enje poda-taka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima.

Vaàn dio je i suradnja s tijelima inspekcije rada, ovla{tenim stru~nim ustanovama te Zavodom za za{titu na radu, a posebice sa specijalistima medicine rada. Dràvni inspektorat vr{i nadzor nad primjenom Zakona i drugih propisa koji ure|uju odnose izme|u poslodavca i zaposlenika.

Od ukupno obavljenih 14.636 inspekcijskih nadzora u podru~ju sigurnosti i zdravlja na radu tijekom 2008. godine, obavljeno je 9.733 inspekcijskih nadzora kod poslodavaca na mjestima rada. Od toga je za 1.495 nadzora bio povod smrtna, te{ka ili skupna ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Za{titna oprema, odje}a i obu}a - pravilnimkori{tenjem do smanjenja ozljeda i bolestiDobra za{titna odje}a i obu}a od iznimne je va`nosti te mora pruìti za{titu za koju je predvi|ena i dizajni-rana, omogu}avaju}i radniku da se sigurno i uspje{no nosi s izazovima svakodnevnih radnih zadataka.

-Ne moète uvijek kontrolirati uvjete u kojima ra-dite, ali moète reducirati njihov utjecaj na va{ rad. Ne moète uvijek predvidjeti vremenske prilike, no moète preuzeti odgovornost za mikroklimu svojeg tijela, biraju}i odje}u koja }e vas najbolje za{tititi – obja{njava Suzana Per~i}, voditeljica razvojnih projekata u tvrtki Splendor tekstil d.o.o. U nad-zorima povodom smrtnih, te{kih i skupnih ozljeda na radu i povodom profesionalnih bole-sti inspektori su utvrdili da je 38 radnika smrt-

no stradalo, 1.493 osobe te{ko ozlije|eno i 32 radnika oboljelo od profesionalne bolesti. Od ukupnog broja smrtno stradalih, 22 radnika oba- vljalo je poslove u podru~ju djelatnosti graditeljstva.

Poslovi s posebnim uvjetima rada - gra|evinarstvo kao najrizi~niji sektorNajvi{e stope ozljeda na radu biljeì gra|evinarstvo te poslovi vezani uz elektri~nu energiju, plin i vodu. Kako umanjiti broj tih ozljeda? Broj ozljeda u izravnoj je vezi s vrstom posla koji se obavlja, ali tako|er i s uvje-tima rada kojima se ~esto ne pridaje dovoljno pa`nje, a vezani su uz rad na otvorenom - vlaga, ki{a, hladno}a, vjetar i sl.

Opasna je i vlaga prouzro~ena znojenjem tijela - ako za{titna odje}a ili obu}a nije dovoljno paropropu-sna, zagrijavanje tijela poti~e znojenje (kao fiziolo{ki na~in tijela da se hladi), odje}a je zatim mokra, a ~im je ~ovjek u mokrom osje}a hladno}u. Ako je pri tom izloèn vjetru ili propuhu, ne samo da se ne osje}a ugodno, ve} je i koncentracija njegove pa`nje na posao koji obavlja znatno smanjena.

-Tako|er, postoji i velika vjerojatnost obolijevanja od razli~itih vrsta bolesti (prehlade, upale plu}a, bubre-ga), dok se dugoro~no javljaju problemi s kostima, zglobovima i sli~no, no za{ti}eni radnik moè neome-tano obavljati svoj posao te se fokus njegove pa`nje ne prebacuje s posla koji obavlja na brigu o osobnom komforu,sigurnosti i zdravlju – nagla{ava Suzana Per~i}.

Medicina rada - sastavni dio za{tite na raduStalnim napretkom znanosti i tehnike u proizvodnim procesima pred radnika se postavljaju sve raznovrsniji i sloèniji zadatci {to zahtijeva konstantno stru~no pra- }enje zbog {to ve}e efikasnosti samog rada, a da se pri tome vodi briga o zdravstvenom stanju radnika, odno-sno njegovom psihofizi~kom stanju.

Zadatak medicine rada jest da radniku tijekom rad-nog staà osigurava uvjete rada koji mu omogu}uju o~uvati svoje zdravlje i radnu sposobnost.

Mnogi {tetni utjecaji s kojima se susre}e mogu dovesti do ugroàvanja zdravlja radnika te do pojave profesi-onalne bolesti. Hrvatski zavod za zdravstveno osigu-ranje za{tite zdravlja na radu (HZZOZZR) nositelj je obveznog zdravstvenog osiguranja za{tite zdravlja na radu prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju za{tite zdravlja na radu iz 2006. godine.

Zavod je osnovan Uredbom o osnivanju Hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje za{tite zdravlja na radu (NN 130/06) i zapo~eo je s radom 01. sije~nja 2008. godine.

PRO

MO

HEMCO - kvalitetno, prakti~no, sigurno, svakodnevno

Hemco d.o.o. jedan je od vode}ih proizvo|a~a za{titne odje}e u Hrvat-skoj, a prisutan je na trì{tu vi{e od 17 godina.

Kontinuirano ulaganje u moderniza-ciju proizvodnje i kvalitetu proizvoda, prepoznato od strane brojnih kupaca kojima je Hemco dugogodi{nji do-

bavlja~ radne i za{titne odje}e, temelji su njihova poslovanja. Svi proizvo-di tvrtke Hemco d.o.o. pod stru~nim su nadzorom ovla{tenih ustanova za kontrolu kvalitete, a njihova kvaliteta rada potvr|ena je 2006. godine dobivanjem certifikata ISO 9001: 2000. Proizvodni program tvrtke Hem-co temelji se na 4 glavna branda, odnosno programa radne i za{titne odje}e: PROTECT-za{titna odje}a, GASTON-odje}a za ugostiteljstvo, MEDICA-odje}a namijenjena medicinskom osoblju te PROMOTIVNI DINAMIC-proizvodi namijenjeni promociji.

Dugogodi{nji napori na inovaciji i razvoju novih proizvoda iznimne kva-litete za potrebe kupaca, kao i rad na dobrobit dru{tvene zajednice te na za{titi prirode i okoli{a klju~ su uspjeha tvrtke.PR

OM

O

Jo{ uvijek nije kasno da vidite bolje… Malo je stvari koje utje~u na kvalitetu ìvota vi{e od va{ih o~iju, a pregled oka puno je vi{e od propisivanja nao~ala. Stoga ne treba isprobavati, nego brigu o va{em vidu prepustiti lije~nicima oftalmolozima koji to znaju.

U Poliklinici Fokus, u Virovitici, po prihvatljivim cijenama, moète obaviti kompletan o~ni pregled, pregled za kontaktne le}e i kompletnu dijagnosti-ku oka (vidno polje, pahimetriju, ultrazvuk). Poliklinika je opremljena vr-hunskom opremom za dijagnostiku oka, a posebno se izdvaja ultrazvu~ni pahimetar, najnoviji ure|aj koji jedini u regiji ima Poliklinika Fokus. Po suvremenim shva}anjima mjerenje o~nog tlaka bez u~injene pahimetrije ne bi smjelo biti dovoljno za zapo~injanje ili odustajanje od lije~enja gla-ukoma.

Poliklinika Fokus prva u regiji izme|u Zagreba i Beograda nudi usluge ambu- lantnih operativnih zahvata na najmodernijim aparatima - operacije sive mrene ultrazvukom (PHACO), operacije glaukoma klasi~nom metodom i najnovijom metodom ugradnje mini {anta, ugradnje Verisyse intraoku-larnih le}a za skidanje dioptrije, plasti~ne operacije podru~ja oko o~iju.Iskusni operateri, ljubazno osoblje i ugodan ambijent u~inili su da o~ne operacije u Poliklinici Fokus postanu ugodno iskustvo. Vi{e saznajte na broj telefona 033 721-225, te na www.poliklinikafokus.hr .


Zaštita na radu

Stres na radnom mjestuUz fizi~ke (mikroklima, buka, zra~enje, vibracije) te ke-mijske ~imbenike koji imaju {tetan utjecaj na zdravlje, stres polako postaje jedan od naj~e{}ih uzroka bolesti. Uzroci stresa na radnom mjestu mogu biti prili~no raznoliki, no naj~e{}i su visoki zahtjevi poslodavaca, kratki rokovi, lo{e radno okru`je, premorenost, osje- }aj izrabljivanja, nemogu}nost utjecaja na na~in rada, prekovremeni rad te strah od gubitka posla.

Kako umanjiti/izbje}i tegobe uzrokovane radom za ra~unalomVelik broj zaposlenika obavlja poslove u sjede}em polo`aju ispred ra~unalne opreme - opreme sa zaslo-nima. Smjernica Vije}a Europske zajednice 90/270/EEC postavila je minimalne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za rad sa zaslonskom opremom.

Najva`niji me|u njima su oni da su poslodavci obve-zni obaviti analizu radne stanice u svezi rizika za vid zaposlenika, mogu}ih tjelesnih smetnji te rizika od stresa, da poslodavac mora osigurati odmore radnika pri radu s radnim stanicama te da radnici imaju pravo na preglede o~iju i vida. Pri radu sa zaslonima vrlo je bitno imati vrijeme za odmor od 10-ak minuta nakon svakih 50 minuta rada, a u stankama je potrebno izvo-diti vje`be za opu{tanje mi{i}a. ■

Za{tita na radu

Tvrtka Inspekt-ing registrirana je i obavlja usluge zaštite na radu, zaštite od požara te zaštite okoli-ša. Djelatnost uklju~uje kompletnu ponudu i ser-vis protupožarnih aparata, protupožarne opreme i ure|aja. Budu}i da posjeduje i pokretni servis, ova djelatnost nije ograni~ena samo na užu regiju, ve} na podru~je cijele Republike Hrvatske, s poslovni-cama u Zagrebu, Splitu i Virovitici, za velik broj tvrtaka, ustanova, banaka i ostalih poslovnih i pri-vatnih subjekata.

Ovaj široki spektar usluga koje je tvrtka u mogu- }nosti pružiti klijentima osigurava Inspekt-ingu kvalitetno poslovanje, dok ih partneri izuzetno ci-jene upravo zbog visoke stru~nosti i kompetencija koje obavljaju. Navedene su usluge neizostavne kod svih tvrtaka i ustanova kojima su potrebni tehni~ki uvjeti za rad, koje po zakonu moraju ispunjavati, na primjer, pro-cjena opasnosti na radnom mjestu te ispunjavanje minimalnih tehni~kih uvjeta pri gradnji objekata visokogradnje i niskogradnje.

Pravilnikom o izradi procjene opasnosti odre|eno je da ovu obavezu imaju svi poslodavci u djelatnosti industrije, graditeljstva, poljoprivrede, ribarstva, šu-marstva, prometa i zdravstva te u drugim djelatno-stima u kojima postoji mogu}nost nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Prema Pravilniku obavezu izrade procjene imaju i obrazovne ustano-ve s laboratorijima i radionicama prakti~ne nastave.

Sukladno tome, poseban naglasak stavlja se upravo na Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s ra~unalom, budu}i da zaposlenici sve više vremena provode u radu na ra~unalima, te je iznimno važ-no pokriti ovaj segment zaštite na radu. Njime je odre|eno da je poslodavac obavezan izraditi procje-nu opasnosti za sva radna mjesta s ra~unalom, ima-ju}i u vidu mogu}e opasnosti od narušava nja zdrav-lja radnika, posebno zbog vidnog, statodinami~kog i psihi~kog napora.

Kao važna stavka u sklopu djelatnosti tvrtke In-spekt-ing d.o.o. isti~e se i Ustanova za obrazovanje odraslih „Inspekt-ing eduka“, u sklopu koje ospo-sobljavaju ljude za obavljanje 49 razli~itih zani-

Siguran partner zaštite na radu Inspekt-ing d.o.o. sa sjedištem u Osijeku posluje ve} dugi niz godina i zasigurno je jedan od najkvalitetnijih i najstru~nijih pružatelja usluga u sklopu poslova zaštite na radu. Kao važna stavka u sklopu djelatnosti tvrtke Inspekt-ing d.o.o. isti~e se i Ustanova za obrazovanje odraslih „Inspekt-ing eduka“, u sklopu koje osposobljavaju ljude za obavljanje 49 razli~itih zanimanja.

Inspekt-ing d.o.o. posjeduje sve certifikate vezane uz obavljanje svih navedenih poslova zaštite na radu. Izuzetno je bitno da se sve tvrtke maksimalno uklju~e u zaštitu zdravlja i sigurnosti te da ga shvate kao najvažniji dio poslovanja. Kvalitetni zaposlenici zaslužuju da im poslodavac pruži sve uvjete za rad, a posebno sigurnost na radnom mjestu koje obavljaju.

Mlade snage tvrtke Inspekt-ing

INSPEKT-ING d.o.o.

za zaštitu na radu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša i servis vatrogasnih aparata Ivana Gunduli}a 5, 31000 Osijektel: 031 / 215 550, fax: 031 / 215 551gsm: 098 / 338 150e-mail: inspekt-ing…inspekt-ing.hrwww.inspekt-ing.hr

prO

mO

manja, za što tako|er posjeduju dozvole nadležnih ustanova te izdaju svu potrebnu dokumentaciju po završetku odabrane edukacije.


Ekologija

Eko trendovi za dugoro~ni uspjeh

Ekologija

Osim zaga|enja otpadom, sje~om šuma, one~iš}enjem voda i sl. najve}u prijetnju stvaraju posjetitelji na-mjernim podmetanjem šumskih požara kojima je u ljetnim sezonama zahva}en ve}i dio Primorske Hr-vatske. Održivo upravljanje prirodnim resursima treba provoditi kontinuirano kroz edukaciju od malih nogu (ku}ni odgoj, vrti}i, osnovne škole…) preko podiza-nja javne svijesti svih gra|ana, primjerice kroz letke, obrazovne emisije, prospekte, od globalne do lokalne razine.

Ekološka svijest tvrtakaMnoge tvrtke odlu~uju se na uvo|enje ISO 14000 me|unarodnog standarda za upravljanje okolišem, kojim smanjuju mogu}e negativne u~inke na okoliš i rizike od eko incidenata, pove}avaju sposobnost brze i u~inkovite intervencije, a tvrtkin ugled u o~ima javno-sti i šire zajednice raste. Veliki proizvo|a~i pronalaze optimalna rješenja za ispušne plinove, otpadne vode, te druge potencijalne one~iš}iva~e, a pomo} u tome može im pružiti eko-konzalting. Metis d.d. jedna je od tvrta-ka koja kroz uslugu eko konzaltinga nudi savjetodav-ne usluge poduze}ima koja proizvode ili zbrinjavaju otpad. Kona~ni je cilj da se otpad koji nastaje iz bilo kojeg izvora zbrine prema svim propisima od samog nastanka, i to edukacijom poduze}a koje ga proizvode.I u svakodnevnom radu tvrtke primjenjuju razli~ite eko-principe, poput zbrinjavanja EE-otpada, reciklaže, davanja ekoloških jamstava za opremu koju upotre-bljavaju, povrata starih ure|aja, odvojenog prikuplja-nje otpada, izdavanja e-ra~una ili e-izvješ}a (banke).

Pogled u budu}nostSvjesni svoje uloge u društvenoj zajednici, sve više tvr-taka vodi brigu o društvenoj odgovornosti i održivom razvoju. Društvena odgovornost pred poduze}a stavlja ve}u odgovornost i postaje važan ~imbenik strategije

Priroda Hrvatske najve}im je dijelom o~uvana, no ljepotom nacionalnih i parkova prirode, bogatstvom biljnih vrsta i šumskim fondom te iznadprosje~nom koli~inom vode po glavi stanovnika - potrebno je pažljivo i planski upravljati.

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

poslovanja, jer tvrtka nastoji zajedno sa svojim zapo-slenicima, njihovim obiteljima, cjelokupnom lokalnom i društvenom zajednicom, posti}i ve}u kvalitetu živ-ljenja. Društvena odgovornost pove}ava ugled tvrtke, ja~a se njezina konkurentnost i osigurava dugoro~an razvoj. Održivi razvoj postaje okosnica poslovanja, jer ljudi postaju svjesni ograni~enih resursa i sve ve}eg zaga|enja, odnosno važnosti održavanja ravnoteže izme|u upotrebe i obnavljanja svih naših resursa, te shva}aju da }e i generacije koje dolaze nakon nas uve-like ovisiti o našim postupcima i odlukama.

Reciklirati i(li) baciti?Doma}e tvrtke sve više brinu o recikliranju otpada. Tako se mnogi odlu~uju na recikliranje ispražnjenih tonera, a Ivana Šodan iz tvrtke Majur d.o.o. poznatije po web stranicama www.toner.je.to i www.prodajpra-znu.com kaže da gra|ani i tvrtke iznimno pozitivno reagiraju na ~injenicu da sami korisnici odlu~uju jesu li njihovi ispražnjeni toneri otpad kojeg treba zbrinu-ti (putem za to ovlaštene tvrtke po modelu ‘zaga|iva~ pla}a’) ili }e im dati novu vrijednost prodaju}i ih (ustupaju}i) obnavlja~ima toner kaseta kao reproma-terijal. Takva roba/repromaterijal ima svoju tržišnu vrijednost uz uvjet da se s istom postupa kao s robom tj. da se odlaže na na~in o~uvanja vrijednosti prihvat-ljivih za tehnološki ciklus obnove. Manji, srednji i ve}i privatni korisnici skloniji su praznim tonerima dati novu vrijednost. Zahvaljuju}i njihovu programu ot-kupa praznih tonera i tvrtke koje nisu u privatnom vlasništvu sve više ustupaju prikupljene prazne tonere ponajprije po modelu doniranja njihove otkupne vri-jednosti udrugama po njihovom izboru.Prema rije~ima Vlatke Šomek Gvož|ak, rukovoditelji-ce u Odsjeku za kakvo}u Agencije za zaštitu okoliša, obradom EE otpada u RH bave se tvrtke CE-ZA-R d.o.o. i Spectra Media d.o.o. koje su dobile koncesiju za obavljanje djelatnosti obrade i recikliranja EE otpada od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure|enja i graditeljstva. Tvrtka CE-ZA-R d.o.o. radi obradu prve vrste otpadne EE opreme, a tvrtka Spectra Media d.o.o. obradu ostalih devet vrsta otpadne EE opreme. Obrada EE otpada ovisi o vrsti EE otpada, a uklju~uje izdvaja-nje opasnih komponenata (baterije, toneri, ulja,…), ra-stavljanje na ostale komponente (plastika, metali,…), usitnjavanje, odvajanje lakših i težih frakcija… U 2008. godini obra|en je gotovo sav EE otpad koji su ovlašteni obra|iva~i preuzeli od ovlaštenih sakuplja~a. EE otpad

podijeljen je u 10 grupa: veliki ku}anski ure|aji, mali ku}anski ure|aji, oprema informati~ke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije, oprema široke potrošnje za razonodu, rasvjetna oprema, elektri~ni i elektroni~ki alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), igra~ke, oprema za razonodu i športska oprema, me-dicinski ure|aji (osim implantiranih ure|aja), instru-menti za nadzor i upravljanje te samoposlužni aparati.

Sakuplja~i EE otpadaSakupljanjem EE otpada u Hrvatskoj bave se tvrtke Flora VTC d.o.o., CE-ZA-R d.o.o. i Metis d.d., koje su dobile koncesiju za obavljanje djelatnosti sakupljanja EE otpada od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure|enja i graditeljstva. Tvrtka Flora VTC dobila je koncesiju za sakupljanje EE otpada na podru~ju cijele Hrvatske svih 10 vrsta otpadne EE opreme, tvrtka CE-ZA-R ima koncesiju za sakupljanje prve vrste otpadne EE opreme na podru~ju Grada Zagreba, Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske županije, a Metis d.d. je za sa-kupljanje tako|er prve vrste otpadne EE opreme na podru~ju Primorsko-goranske, Istarske i Li~ko-senjske županije. Ovlašteni sakuplja~i EE otpad predaju ovla-štenim obra|iva~ima, a gra|ani i tvrtke kada skupe više od 30kg EE otpada pozivom na besplatne brojeve te-lefona 0800 444 110, 0800 0204, 0800 0051, e-poštom na adresu prijava¥eeotpad.com, putem sms-a na broj 098 444 110 ili unosnom naloga putem Internet por-tala www.eeotpad.com EE otpad predaju ovlaštenim sakuplja~ima. Ukoliko se radi o manjoj koli~ini EE ot-pada, posjednici isti mogu predati u centre za prikuplja-nje otpada ~iji se popis nalazi na web stranici http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/KONTAKTI_I_ADRESE_EE_OTPAD19.01.2009..pdf, naglašava gospo|a Šomek Gvož|ak. EE otpad koji se predaje ne smije biti rastav-ljen, odnosno u njemu ne smiju nedostajati dijelovi.Vladimir Šušak, upravitelj FLORA VTC d.o.o., kaže da sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim elektri~nim i elektroni~kim ure|ajima tvrtke prijav-ljuju posjedovanje EE otpada ovlaštenom nacional-nom skuplja~u koji ga od njih preuzima bez naknade i u zakonskom roku, uz ovjeru propisane dokumen-tacije. Velike i dobro organizirane tvrtke, koje imaju stru~ne osobe koje prate propise i pravilnike u potpu-nosti poštuju ovu obvezu, dok se one manje tek pri-vikavaju na Pravilnik. FLORA VTC d.o.o. Virovitica, posjeduje skuplja~ku mrežu s 18 regionalnih centara podsakuplja~a koji od posjednika preuzimaju otpad di-rektno s njihove adrese (koli~ine ve}e od 30 kg), dok manje koli~ine gra|ani mogu samostalno predati na više od 100 lokacija diljem RH (to su uglavnom reci-klažna dvorišta komunalnih tvrtaka s kojima FLORA VTC ima ugovor). Gra|ani odvoz EE otpada prijavlju-ju besplatno na telefon 0800 444110 ili ispunjavanjem prijave putem internetskog portala www.eeotpad.com. Sakuplja~ dolazi (uz prethodnu najavu) u njihov dom i bez naknade preuzima sve koli~ine. Sakuplja~ sve

koli~ine predaje oporabitelju (tvrtke: Spektra media i Cezar iz Zagreba).Metis d.d. gospodarenjem otpadom bavi se preko 60 godina, a njihov dio posla odnosi se na sakupljanje i odvajanje opasnog od neopasnog otpada te rezanje, usitnjavanje, selektiranje i sli~ne pripreme otpada. Ne-opasan otpad, ovako obra|en s njihove strane, koristi se dalje kao sirovina u drugim industrijskim djelatno-stima, a opasan dostavljaju oporabiteljima na trajno zbrinjavanje. Sav otpad koji dolazi na njihovo skladište obrade i ne proizvode otpad koji je nemogu}e reci-klirati. Pozivom na besplatni broj telefona 0800 0051 gra|ani mogu naru~iti besplatan odvoz EE otpada, ot-padnih automobila i gra|evinskog otpada koji sadrži azbest. Za otpadna vozila ispla}uju naknadu od 0,50 kn/kg za vozila koja imaju dokumentaciju i 0,30 kg/kg za one koji nemaju dokumente.Tajana Tomaševi}, iz Ureda Uprave tvrtke C.I.O.S. d.o.o. kaže da gra|ani u velikoj mjeri još ne znaju da ne moraju platiti odvoz i svima je radosna vijest kad ~uju da im je odvoz hladnjaka, perilica ili štednja - besplatan. Tako gra|ani i pravne osobe koji se žele riješiti velikih ku}anskih ure|aja pozivom na besplatni telefon 0800 0204 mogu naru~iti besplatni odvoz velikih ku}anskih ure|aja – u call centru C.I.O.S. grupe koji je jedinstven za cijelo podru~je RH, a mogu}a je i online prijava odvoza na www.cezar-zg.hr. Gra|ani otpadne velike ku}anske aparate mogu u reciklažne centre C.I.O.S. grupe dovesti i sami, a u ovoj posebnoj kategoriji ot-pada nema naknada za posjednike, samo je omogu}en besplatan odvoz, no pravo na naknadu imaju posjednici otpadnih vozila, koji trenutno u C.I.O.S. grupi za ot-padno vozilo koje je cjelovito i ima urednu dokumenta-

Eko trendovi

Ekološkim trendovima približava se sve više proizvo|a~a, uvode}i zelenu teh-nologiju, ~istu proizvodnju, sve se više koriste reciklirane sirovine i obnovljivi izvori energije, a proizvo|a~i hrane i mnogi poljoprivrednici žele se približiti ~istoj ekološkoj proizvodnji hrane (bez GMO-a, organska hrana) koja pove}ava konkurentnost proizvo|a~a, jer ima niže troškove. Prognoze govore da }e u bliskoj budu}nosti uspijevati samo ona poslovanja koja vode brigu o ekologiji i o~uvanju okoliša, a kupci i investitori sve više prepoznaju takve tvrtke.

Društvena odgovor-nost pred poduze}a

stavlja ve}u odgovor-nost i postaje važan ~imbenik strategije

poslovanja.

Energija i ekologija (ne) idu zajednoUtjecaj energije na ekologiju i okoliš gotovo je uvijek negativan, krenuvši od velikih ekoloških katastrofa (izlijevanja nafte, kiselih kiša, UV zra~enja, globalnog zato-pljenja i sl.), stoga treba voditi ra~una o smanjenju negativnih utjecaja. Fosilna goriva još uvijek su glavni izvor energije, ali i najve}i zaga|iva~i. Potencijalnu opasnost predstavljaju i upotrijebljena goriva iz nuklearnih elektrana koja su radio-aktivna, no sigurnim pohranjivanjem u skladištima ispod zemlje ova opasnost se minimalizira. Najmanji negativni utjecaj na okoliš imaju obnovljivi izvori energije, primjerice solarna energija, energija vode, energija vjetra, energija valova, geoter-malna energija, no kako je ova energija iskoristiva samo na odre|enim mjestima još uvijek se ne koristi u dovoljnoj mjeri.

Najmanji negativni utjecaj na okoliš imaju obnovljivi izvori ener-gije.


ciju o vlasništvu (npr. knjižicu vozila ili prometnu) do-bivaju pola kune po kilogramu otpadnog vozila (težina vozila po kojoj se obra~unava naknada preuzima se iz knjižice vozila odnosno prometne, vozilo nije potrebno vagati).

Ušteda i obnovljivi izvori energijeŠtedjeti energiju može se ve} malim koracima, a Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energet-sku u~inkovitost, kaže da tvrtke mogu poduzeti niz ko-raka koji mogu doprinijeti smanjenju potrošnje vode, elektri~ne i toplinske energije na na~in da se njihovim uvo|enjem ne smanjuju u~inci tvrtke i uvjeti rada te da se nastavi nesmetan i funkcionalan rad. Za identi-fikaciju mjera koje bi bile pogodne za pojedine tvrtke prvi korak bi bio izrada kvalitetne i sustavne analize stanja infrastrukture i tehni~ke opreme te uspostava sustava detaljnog pra}enja troškova vode i energenata, bilo vlastitim resursima ili uzimanjem takvih usluga od strane specijaliziranih tvrtaka. U svrhu poticanja energetske u~inkovitosti u ku}anstvima Fond je u suradnji s UNDP-em izdao brošuru „200 EE savje-ta“ koja je namijenjena informiranju, obrazovanju i upu}ivanju hrvatskih gra|ana na konkretne aktivno-sti vezano uz smanjenje potrošnje energije, uštedu na ra~unima te smanjenje emisije stakleni~kih plinova u atmosferu. Osim štednje energije, u budu}nosti }e se morati prona}i ekološki prihvatljiva rješenja kojima }e svijet pokriti svoje energetske potrebe. Jedno od rješe-nja su obnovljivi izvori energije. Hrvatska trenutno iz obnovljivih izvora dobiva manje od 1 posto elektri~ne energije, no cilj je da do kraja 2010. godine taj udio po-raste na 5,8. Radi toga, ali i radi drugih ciljeva koji su odre|eni Strategijom energetskog razvitka RH, Fond osiguravaju}i financijska sredstva stvara poticajno okruženje za provedbu programa i projekata poticanja obnovljivih izvora energije. - Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da sve ve}i broj žu-panija, gradova i op}ina, ali i gospodarskih subjekata te fizi~kih osoba Fondu kandidiraju projekte u kojima se ko-risti geotermalna energija, energija sunca, vjetra i bioma-se. Trenutno sufinanciramo 223 takva projekta za koje je odobreno 78 milijuna kuna, naglašava Mladineo.

Eko projektiBrojni pojedinci, ali i tvrtke, pokre}u niz ekoloških akcija ponaj~eš}e s ciljem podizanja eko svijesti te doprinosa dugoro~nom održivom razvoju. Gospodin

Mladineo kaže da se Sredstva Fonda ulažu u zaštitu, o~uvanje i poboljšanje kakvo}e zraka, tla, voda i mora te ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omota~a, sanaciju odlagališta otpada, uspostavu susta-va zbrinjavanja posebnih kategorija otpada, zaštitu te o~uvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, održivo korištenje prirodnih dobara i razvoj ruralnog prostora, provedbu nacionalnih energetskih programa, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, poticanje odr-žive gradnje, ~istije proizvodnje i ~istijeg transporta. Fond je do sada realizirao preko 3.700 projekta zaštite okoliša i energetske u~inkovitosti za koje je odobrio 5,7 milijarda kuna.Sredstva iz EU fondova koristit }e se za financiranje izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Europska komisija prihvatila je aplikacije radi sufinanciranja iz-gradnje centara za gospodarenje otpadom „Mariš~ina“ u Primorsko-goranskoj i „Kaštijun“ u Istarskoj žu-paniji u sklopu pretpristupnog fonda IPA, a ve} je od pretprisutpnog fonda ISPA dobiveno 5,5 milijuna eura za izgradnju centra za gospodarenje otpadom Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, naglašava Mladineo.

Koliku }emo cijenu platiti?Ekološki prihvatljivije rješenje u odnosu na klasi~na fosilna goriva su biogoriva, koja zbog ispuštanja ne-znatno manje stakleni~kih plinova u atmosferu ipak nisu ekološki potpuno prihvatljiva. Protivnici biogoriva kažu da ona pove}avaju cijenu hrane, a uz njih se veže i eti~ki problem (upravo jer se ista ta biljka/hrana može jesti, a u svijetu još uvijek ima mnoštvo gladnih), no od biogoriva ne treba odustajati, jer se ono može proizve-sti i od ostataka hrane, a ne od samih usjeva. Žele}i se približiti ciljevima EU-a, RH je definirala cilj za osigu-ranje minimalnog udjela biogoriva i drugih obnovljivih goriva na tržištu za potrebe prijevoza radi zaštite oko-liša, a do kraja 2010. svaki }e svaki distributer mora-ti imati ukupni udjel biogoriva od 5,75% u ukupnog koli~ini. Biogoriva }e se morati ve}im dijelom uvoziti, jer jedina dva proizvodna pogona u Virovitici i Ozlju ne}e biti dostatni za zadovoljenje potreba.

Energetska krizaEnergetske krize vje~na su prijetnja ~ovje~anstvu, a nakon one iz sedamdesetih, mnogi strahuju od mnogo gorih. Sigurno je da energetske krize uzimaju danak u poslovanju tvrtaka, što zna rezultirati i financij-skim gubitcima, napominje gospodin Mladineo. Baš zbog toga kad svijet potresa gospodarska i financijska kriza, kad se dogovaraju novi izvori energije i prav-ci transporta energije, i kad se ozbiljnije raspravlja o nužnosti zaustavljanja globalnog zagrijavanja i klimat-skih promjena, nužno je planirati i posti}i sigurnost energetske budu}nosti. Energetski je razvoj strateško opredjeljenje te ulaganja u energetske projekte postaju pokreta~ novog održivog gospodarskog razvoja Hrvat-ske. ■

Plavi kontejneri Papir i karton

Zeleni kontejneri Staklo

Sivi kontejneri Metali

Žuti kontejneri Plastika

Sme|i kontejneri Biootpad

Crvene posude Baterije

Odvojeno prikupljanje otpada u kontejnerima

Gra|ani u velikoj mjeri još ne znaju da ne

moraju platiti odvoz i svima je radosna

vijest kad ~uju da im je odvoz hladnjaka,

perilica ili štednjaka – besplatan.

Ekologija


Mobilno poslovanje sve pristupa~nije

Svaka bi tvrtka u vlastitim uredima trebala teìti stvaranju sustava koji }e proizvesti pravu informaci-ju i dostaviti ju pravodobno na pravo mjesto unutar i izvan organizacije uz minimalne tro{kove.

Telekomunikacijski ure|aji i multimedijalni sadràji krvotok su tog sustava, a ra~unalo njegovo sredi{te. Osim za komunikacijske funkcije, obradu i arhivi-ranje podataka, obradu teksta i grafike, podr{ke u odlu~ivanju, planiranje i razvoj, uredsko ra~unalo mora biti u stanju pokretati i interpretirati sve multi-medijalne sadràje koji su danas sve vi{e u poslovnoj upotrebi.va{eg web sjedi{ta za web traìlice. Veliki broj korisnika Interneta svoju potragu za odre|enim infor-macijama i uslugama zapo~inje upravo kori{tenjem neke od dostupnih i postoje}ih web traìlica.

Multimedija u poslovanjuZdruìvanju multimedijalnih sadràja i poslovnog okruènja kumovali su strjelovit razvoj Interneta, pove}avanje pristupnih brzina i propusnosti veza. U~enje na daljinu, proizvodnja, rad i upravljanje pro-cesima na daljinu, elektroni~ko poslovanje, interaktiv-na televizija ve} su postali dio na{e svakodnevice. Ono {to je u cijelom procesu neophodno – jest ra~unalo.

Da bi ra~unalo bilo u stanju zadovoljiti dana{nje ured-ske potrebe, potrebno je odabrati optimalnu kombi-naciju hardverskih komponenata i, naravno, potreban softver. Dobra je vijest da su dana{nje low-end konfi-guracije u stanju pokretati sve multimedijalne sadràje koji su potrebni jednom uredskom zaposleniku. Ne{to lo{ija je da postoji hardver koji moè biti od koristi zahtjevnijim korisnicima, ali njegove se cijene mogu popeti i do nekoliko desetaka tisu}a kuna.

Dana{nji standard predstavljaju monitori {irokog for-mata dijagonale 21 in~a i ve}i, za koje treba izdvoji-ti od oko 1300 kuna pa navi{e. Osim monitora, za sredi{te uredske multimedije bit }e va`no odabrati i dobar set zvu~nika. Iako popularni 5.1 ili 7.1 sustavi, s po 5 ili 7 satelita i bas zvu~nikom dolaze s previ{e kablova, pa je ponekad sretnije rje{enje investicija u dobre dvokanalne zvu~nike koji su u stanju priu{titi vam isto tako savr{enu reprodukciju zvuka.

Slika se s ra~unala vrlo lako, kori{tenjem samo jednog kabela, moè poslati na televizor, te tako sadràj de-sktopa, programe koje koristite, prezentaciju ili bilo koji drugi video sadràj, svojim poslovnim partnerima, suradnicima ili drugim strankama moète u realnom vremenu prikazati na zaslonu televizora. Noviji te-levizori dolaze sa svim potrebnim konektorima pa je spajanje ra~unala i TV ure|aja prestalo biti znanstve-na fantastika, ~ak i za prosje~nog korisnika. No, ono {to je jo{ uvijek komplicirano, jesu silne kratice poput HDTV, HDMI, MPEG4, USB, DVB-T, PIXEL PLUS i sli~no, a koje ne govore uvijek o kvaliteti onoga {to se kupuje.

Kako odabrati televizor?Dva su najva`nija kriterija prilikom odabira: koliko novca imate za tu namjenu i koliko veliki zaslon èlite gledati. Va`no je ne zaboraviti pritom da veliki zaslon ne mora nu`no prikazivati najbolju sliku. Najkvalitet-niji su trenutno zasloni televizora u rasponu od 86 pa do 120 centimetara.

Plazma, LCD ili mo`da LED?Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti, ali i mane. Tihi rat plazma i LCD tehnologije jo{ uvijek nije okon~an, a na bojno polje stiè novi borac. Rije~ je o LED tehnologiji koja za pozadinsko osvjetljenje

Sve je tanja linija koja dijeli ‘pametne’ mobilne ure|aje od prijenosnih ra~unala, a uskoro bi mogla i nestati. Organiziranje i upravljanje vremenom, zakazivanje sa-stanaka, provjera po{te, dokumenata ili surfanje Internetom funkcije su koje je ve} sada mogu}e ugodno obavljati na zaslonu mobitela.

Da bi ra~unalo bilo u stanju zadovoljiti

dana{nje uredske potrebe, potrebno je odabrati optimalnu

kombinaciju hardver-skih komponenata.

zaslona umjesto hladnih katodnih fluo lampi koristi male LED lampice, te tako proizvo|a~ima omogu}ava proizvodnju iznimno tankih TV ure|aja, a korisnicima smanjenu potro{nju elektri~ne energije. [to se kvalite-te prikaza slike ti~e, LED tehnologija prikazuje dublje crne nijanse i zbog manjeg raspona opti~ke frekvencije boje su ne{to zasi}enije i toplije.

I to su uglavnom prednosti u odnosu na postoje}e teh-nologije koje krase karakteristike poput onih, podsje- timo se, da su LCD televizori po pravilu tanji i lak{i i rok trajanja im je, kod nekih modela, ~ak dvostruko dulji od plazma TV-a, pa su bolji izbor ako vam je te-levizor uklju~en cijeli dan, a tro{e i dvostruko manje energije od plazme.

Ako namjeravate televizor postaviti na zid, nosa~e za LCD uglavnom moète montirati sami - ~esto dolaze u paketu s TV-om. S plazmom je malo druk~ije, nosa~i su ve}i i kompliciraniji (i skuplji) pa taj posao obavlja slu`beni serviser. Za koji god model se odlu~ili, uìtak gledanja ne}e biti potpun bez tzv. ‘ku}nog kina’, koje }e vam pruìti doìvljaj pra-ve kino dvorane. Prilikom odluke o kupovini ‘ku}nog kina’ moète odabrati izme|u izgradnje vlastitog su-stava ili kupovine gotovog kompleta. Za svaki postoje prednosti i mane. Na primjer, izgradnja vlastitog su-

stava }e, u ve}ini slu~ajeva, imati vi{u kvalitetu izrade i performanse, te snagu potrebnu za ve}e prostorije. No, gotovi su kompleti jeftiniji i jednostavniji za in-stalaciju.

Komponente za ku}no kino: {to odabrati?[to god odabrali, nekoliko je komponenata i njihovih karakteristika na koje }e biti potrebno obratiti pa`nju kako bi kona~ni rezultat bio zadovoljavaju}i. Prva je stvar ure|aj za reprodukciju diskova (player). U ne-kim sustavima postoji ugra|en CD/DVD reproduktor i poja~alo u isto ku}i{te s ciljem pojednostavljenja i èljom za stvaranjem all-in-one ure|aja.

Noviji ure|aji nude i Blu-ray reprodukciju, tako da vam omogu}avaju da osim postoje}e DVD kolekcije uìvate i u filmovima visoke rezolucije. Skoro svi DVD i Blu-ray reproduktori se s TV prijamnikom spajaju putem HDMI konekcije, te su u stanju konvertirati standardni DVD signal u ve}u rezoluciju koju koristi HDTV. Audiofili }e vi{e pa`nje posvetiti kvaliteti zvu-ka. Tu je va`no provjeriti deklariranu snagu i na koji na~in je mjerena (ukoliko postoji takav podatak).

Na primjer, ako poja~alo pu{ta snagu od 130W na sva-ki zvu~nik, ali ukupna harmonijska distorzija (THD) iznosi 10%, ne}e zvu~ati dobro kao poja~alo s 50W po

Noviji televizori dolaze sa svim potrebnim konektorima pa je spajanje ra~unala i TV ure|aja prestalo biti znanstvena fantastika.

MultimedijaMultimedija

Pripremio: Ante Veki}


zvu~niku i 0.08% THD-a. Vaàn kota~ u audiosustavu na kojega treba obratiti pozornost je i aktivni subwoo-fer koji ima ugra|ena poja~ala, a napravljen je tako da vjernije reproducira niske tonove. Pasivni wooferi se pak napajaju iz recievera, kao i ostali zvu~nici, te se ne mogu mjeriti s aktivnima prilikom reprodukcije. [to se formata ti~e, sva dana{nja ku}na kina podràvaju 5.1 kanalne standarde poput Dolby Digital i DTS. Noviji kompleti podràvaju Dolby TrueHD i DTS-HD Master Audio. Ova dva nova standarda omogu}avaju iznimno detaljni zvuk.

Poèljan poklon ovih blagana: ~ita~ elektronskih knjigaIznimno popularni Amazonov ~ita~ elektronskih knji-ga Kindle postao je dostupan i hrvatskim kupcima upravo nadomak dolaze}ih blagdana i tako se upisao na listu visoko poèljnih poklona mnogih doma}ih ge-ekova. No Kindle nije jedini ure|aj koji nudi mogu}-nost ~itanja elektronskih knjiga.

E-tinta postaje zanimljiva mnogim drugim proizvo|a~ima i konkurencija se zao{trava. Donosimo pregled cijena i najva`nijih karakteristika deset najbo-lje ocijenjenih ure|aja u 2009. prema mi{ljenju posje-titelja stranice www.toptenreviews.com.

Mobilno poslovanje: ured u dèpuSve je tanja linija koja dijeli ‘pametne’ mobilne ure|aje od prijenosnih ra~unala, a uskoro bi mogla i nestati.

Ured u dèpu nikad nije bilo kompaktniji,

a mo}niji.

Tablica: Deset najbolje ocijenjenih ~ita~a elektronskih knjiga u 2009. *

Naziv ure|aja Cijena ZaslonRezolucija

zaslonaTrajanje baterije

Kapacitet Audio formatiFormati

dokumenata

Kindle 2 259 USD 6“ 600x800 2 tjedna 2 GB MP3, Audible Kindle (AZW), TXT, MOBI, PRC

Kindle DX 489 USD 9.7“ 1200x824 2 tjedna 4 GB MP3, Audible, AAX Kindle (AZW), PDF, TXT, MOBI, PRC

Sony Reader PRS 700 369 USD 6“ 600x800 2 tjedna 420 MB MP3, AACBBeB Book (LRF and LRX), PDF, TXT,

RTF, ePub

iRex Digital Reader 859 USD 10,2“ 1280x1024 24 sata 1 GB ne podràva PDF, TXT, HTML, Mobipocket PRC

COOL-ER 249 USD 6“ 600x800vi{e od 2

tjedna 1 GB MP3 PDF, EPUB, FB2, RTF, TXT, HTML, PRC

Sony Reader PRS-505 320 USD 6“ 600x800 2 tjedna 256 MB MP3, AACBBeB Book (LRF and LRX), PDF, TXT,

RTF, ePub

Aztek 5“ EZ Reader 199 USD 5“ 600x800vi{e od 2

tjedna512 MB MP3

PDF, DOC, ePub, LIT, PRC, MOBI,

WOLF, DJVU, HTML, TXT, CHM, FB2,

PPT

Aztek EZ Reader 329 USD 6“ 600x800vi{e od 2

tjedna32 MB MP3

PDF, DOC, ePub, LIT, PRC, MOBI,

WOLF, DJVU, HTML, TXT, CHM, FB2,

PPT

Cybook Gen3 350 USD 6“ 600x800vi{e od 2

tjedna512 MB MP3

PDF, HTML, TXT, Mobipocket PRC,

PalmDoc

iLiad 2nd Edition 700 USD 8,1“ 15 sati 15 sati 128 MB ne podràva PDF, HTML, TXT, Mobipocket PRC

* premi mišljenju posjetitelja stranice www.toptenreviews.com.

Organiziranje i upravljanje vremenom, zakazivanje sastanaka, provjera po{te, dokumenata, ili surfanje In-ternetom funkcije su koje je ve} sada mogu}e ugod-no obavljati na zaslonu mobitela. Ured u dèpu nikad nije bilo kompaktniji, a mo}niji. Novi modeli mobitela najavljuju jo{ ve}e mogu}nosti. Evo kratkog pregleda najzanimljivijih noviteta.

Sony Ericsson Xperia X10Moderan dizajn uz prili~no velike dimenzije (119 x 63 milimetara) sa zaslonom dijagonale od ~ak 4 in~a i rezolucije od 854 x 480 to~aka, ovaj mobitel prikazuje ~ime se dobiva puni 16:9 format prikaza. Unato~ veli-kom zaslonu i velikom broju mogu}nosti, no zahvalju-ju}i nedostatku fizi~ke tipkovnice, aparat je tanak tek 13 milimetara. Zaslon je osjetljiv na dodir, a broj boja koje uspijeva prikazati ograni~en je na 65000. Xperiu 10 pogoni Qualcommov procesor od 1 GHz, ugra|eno je 256 MB radne memorije, te 1 GB memorije za po-hranu, a uz aparat }e dolaziti i memorijska kartica ka-paciteta 8 GB. Mobitel radi na Googleovom Android operativnom sustavu, sadràva i kameru od 8 mega-piksela, a na trì{tu se ne o~ekuje prije velja~e 2010.

HTC Tatoo‘Tetovirani’ smartphone krasi prepoznatljivo HTC blago zaobljeno ku}i{te, 2,8 in~ni zaslon te nekolici-na osnovnih tipaka za upravljanje. Centralnim donjim dijelom dominira kru`na ~etverosmjerna navigacijska

tipka. Stra`nja strana rezervirana je za 3,2 megapik-selnu kameru. Jednako tako, stra`nja strana, tj. po-krov baterije, izmjenjiva je i mogu}e je nabaviti svu silu razli~itih dizajna koji }e ure|aju dati jedan sasvim novi izgled. Tattoo je jo{ jedan mobitel na Androidu, no s ovim modelom standardno se isporu~uje opera-cijski sustav u verziji 1.6. Tattoo tako|er sadrì HTC-ovo korisni~ko su~elje nazvano Sense, ~ija je osnovna karakteristika jednostavnost kori{tenja te potpuna pri-lagodljivost potrebama svakog korisnika. Tatoo pogo-ni Qualcommov procesor od 528 MHz, a u njega je ugra|eno 256 MB RAM memorije.

Nokia N900Nokijin smartphone jo{ jedan je dokaz da }e pametni mobiteli vrlo brzo postati sli~ni mini prijenosnicima. Ovaj model pogonjen je mo}nim ARM Cortex A8 procesorom, 256MB radne memorije i ~ak 32 GB me-morijskog prostora kojeg je mogu}e pro{iriti memo-rijskim karticama.

Uz gomilu aplikacija mobitel je opremljen 5 MPix ka-merom s mogu}no{}u video snimanja rezolucije 848 x 480 piksela, reprodukcije audio i video formata svih vrsta, preglednikom Office dokumenata, te fizi~kom QWERTY tipkovnicom koja je dostupna izvla~enjem donjeg dijela ku}i{ta. ■

Prelistajte ~asopise online

mojmag.com nova je web stra-nica koja okuplja ~asopise na jednom mjestu. Trenutno moète pregledavati stotinjak ~asopisa, no uskoro }e ih biti jo{ vi{e. Stranica nudi jedno-stavan i kategoriziran pregled naslovnica ~asopisa, popis sadràja te niz zanimljivih isje~aka aktualnih i starih izda-

nja. Mogu}e je kreirati vlastiti profil kroz koji se prate èljene tiskovine, dobivaju informacije o izlasku pojedinog broja na e-mail i sli~no. Oni koji èle saznati sve o ~asopisu koji im je zapeo za oko sigurno }e biti odu{evljeni mnogim dostupnim detaljima poput cijene, opisa izdanja i datuma izlaska sljede}eg broja. Na raspolaganju vam stoji i arhiva kako biste imali uvid u ranije brojeve. Uskoro }ete mo}i preko oglasne plo~e nuditi ili traìti stare brojeve ~asopisa, ali i ostalih tiskovina kao {to su knjige, stripovi ili dnevne novine. mojmag.com namijenjen je onima koji èle prelistati nove naslovnice i baciti pogled na sadràj ~asopisa u bilo koje vrijeme, bez odlaska na kiosk. Od sada je mogu}e odlu~iti se za kup-nju bez stresnog pregledavanja i ùrbe na kiosku dok vas prodava~ica drì na oku. Za svaki ~asopis navedeni su kontakt podatci i linkovi, tako da se vrlo brzo moète i online pretplatiti na one koji vas zanimaju.

PRO

MO

MultimedijaMultimedija


Vi{e od automobila Poslovna klasa automobila, klasa vi{e u pogledu elegancije, udobnosti i prestià, svojim ciljanim kupcima, poslovnim ljudima, sprema ugodna iznena|enja u nadolaze}em razdoblju.

Poslovni automobili poseban su segment automobila, namijenjeni osobama koje svojim automobilom èle prezentirati sliku tvrtke, ali i svoj osobni status unutar tvrtke. Rije~ je o vrhunskim automobilima, cjenovno najvi{e kategorije. Kako ve}ina poslovnih ljudi provo-di vi{e vremena u svojem automobilu nego u uredu, on prvenstveno mora biti udoban i funkcionalan. Kli-ma ure|aj neizostavan je dodatak, a dobro }e do}i i navigacijski ure|aj, putno ra~unalo, bluetooth ure|aj, klasi~ni utika~ u kojemu je ugra|en pretvara~ napona na 220 volti i 50 Hz te prostraniji prostor s mno{tvom pretinaca koji znatno olak{avaju duga i ~esta puto-vanja. Uz poslovne automobile sve se ~e{}e nude ra-zni dodatci, poput navlaka koje se objese na naslone za glavu (gdje se moè staviti odje}a bez straha od gu`vanja), vje{alice za sako te sli~ni dodatci.

Dolaze li kona~no bolja vremena?Najnoviji podatci Promocije plus o prodaji automobila u Hrvatskoj za deset mjeseci 2009. godine govore da je prodaja osobnih vozila u odnosu na isto razdoblje pro{le godine upola manja (53%). Pad prodaje odnosi se i na luksuzne automobile, a podatci mjeseca listo-pada govore da su najprodavaniji upravo mali gradski auti. Podatci jasno pokazuju da napori trgovaca, broj-ne akcije i popusti nisu rezultirali dobrim rezultatima,

koji su jo{ donedavno mamili i privla~ili kupce. Krajem pro{le godine kada su se pojavili znaci recesije, ljudi su prihva}ali povoljne ponude i u ve}em obimu kupovali automobile, no ~ini se da su ove godine zalihe novca smanjene, a nezaposlenost, smanjenje pla}a, kao i pro-pasti poduze}a mnogima su odluke o kupovini auto-mobila odgodile za neka bolja vremena.

Unato~ jo{ uvijek pesimisti~nim ili blago optimisti~nim prognozama, vode}i proizvo|a~i najavljuju nove modele.

Poslovna klasa automobila

Marka automobilaBroj prodanih

vozilaTrì{ni udio

1. Opel 4.277 11,1%

2. Volkswagen 3.680 9,6%

3. Renault 3.474 9%

4. Peugeot 3.011 7,8%

5. Citroën 2.349 6,1%

6. Ford 2.258 5,9%

7. [koda 2.155 5,6%

8. Chevrolet 1.690 4,4%

9. Hyundai 1.605 4,2%

10. Toyota 1.569 4,1%

11. Suzuki 1.515 3,9%

Najprodavanije marke automobila u Hrvatskoj (I.-X. 2009.)Izvor: prilago|eno prema podatcima Promocije plus

Pripremio: Ante Veki}

Novi BMW serije 5

IKS vi{e nije nepoznanica, ve} rje{enje va{ih ICT probema!

Informati~ki klaster Slavonije – IKS u 2009. godini su-djelovao je na najve}em svjetskom ICT sajmu CeBIT 2009. koji je odràn u Hannoveru od 3. do 8. oùjka. Na sajmu je predstavljen klaster, ali i pojedina~ni ~la-novi sa svojim proizvodima. Uz direktne kontake s drugim proizvo|a~ima informati~kih rje{enja i poten-cijalnim kupcima, jedna od tvrtaka izlaga~a i ~lan kla-stera, Abba d.o.o., nakon sajma je ugovorila poslovnu suradnju s tvrtkom Belit d.o.o. iz Srbije.

Uspostavljena suradnja s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) i Sredi{njim dràvnim ure-dom za e-Hrvatsku omogu}it }e ~lanovima klaste-ra kvalitetnije informacije te otvoriti vrata na strana trì{ta inovativnim, specijaliziranim i modernim IT rje{enjima ~lanova klastera. [iroki spektar proizvo-da ~lanova klastera od ERP rje{enja za sve djelatno-

^lanovi Informati~kog klastera Slavonije nude brojne IT proizvode i usluge za sve djelatnosti te za sve veli~ine tvrtaka. [iroki spektar proizvoda ~lanova kla-stera omogu}it }e tvrtkama i obrtima da najve}i dio svojih zahtjeva u instalaci-ji, obuci i kori{tenju IT proizvoda i usluga ostvare kod ~lanova IKS klastera.

PRO

MO

sti i veli~ine tvrtaka, preko bankarskih aplikacija i integriranog sustava za poslovnu podr{ku tvrtkama koje nude uslugu kabelske televizije, Interneta i tele-fonije do web aplikacija, usluga prodaje i odràvanja ra~unala i mreà te specijalizirane edukacije omogu- }it }e tvrtkama i obrtima da najve}i dio svojih zahtje-va u instalaciji, obuci i kori{tenju IT proizvoda i usluga ostvare kod ~lanova IKS klastera. ■

Uspostavljena suradnja s Agencijom za promi-canje izvoza i ulaganja

(APIU) i Sredi{njim dràvnim uredom za e-Hrvatsku omogu}it }e ~lanovima klastera

kvalitetnije informacije te otvoriti vrata na stra-na trì{ta inovativnim, specijaliziranim i mo-dernim IT rje{enjima

~lanova klastera.

Informatika


Poslovna klasa automobila Poslovna klasa automobila

u prodaji ve} po~etkom prolje}a. Iz Mercedes Benz-a najavljuju novi model E klase, a nedavno se javnosti na Design Weeku predstavio i novi Audi A8, najsportskija limuzina u svom segmentu. Na trì{tu poslovnih automobila o~ekuje se i izlazak nove generacije VW Pas-sata za koju se pretpostavlja da bi se mogla predstaviti na pari{kom salonu naredne godine, a dolazak je naja-vio i Volvo s novim dizajnerski atraktivnim modelom S60 sa sustavima sigurnosti, koji }e sam detektirati pje{aka ukoliko izleti ispred vozila i sam bez utjecaja voza~a zaustaviti vozilo. Izlazak na trì{te najavio je i Saab 9-5, tehni~ki baziran na modelu Opel Insignia, no ipak druga~iji. U Renaultu u poslovnoj klasi priprema-ju model Fluence – limuzinsku verziju Meganea, koji }e serijski biti prilago|en i opremljen detaljima va`nim poslovnim ljudima poput klima ure|aja, tempomata i sustava za odràvanje sustava ESP, vi{ezonske klime i navigacije. Korejska KIA nedavno je predstavila model Cadenzu koja u prodajne salone stiè po~etkom nared-ne godine. Iz Opela najavljuju novu Astru, a ekolo{ki osvije{teni Prius tre}e generacije ve} se predstavio doma}oj publici. Osnovni model u prodaji }e se na}i po cijeni od 212.000 kn, a najopremljeniji model ko{tat }e 253.000 kn.

Flotna prodaja automobilaTvrtke u razvijenim zemljama odavno su shvatile da je briga o automobilskoj floti ili voznom parku va`na odluka te da ju ne treba prepu{tati slu~aju, ve} po-vjeriti osobama koje }e voditi ra~una o tro{kovima, odràvanju vozila, redovitim servisima te svim osta-lim detaljima vezanim uz vozni park. Iako se na prvi pogled odluka o flotnoj prodaji ~ini kao skuplji odabir, u obzir treba uzeti sve skrivene tro{kove te pogrje{ne kalkulacije prilikom izra~una cijene vozila (amortiza-cija i sl.). Osim toga, slu`beni auto, kojega koristi vi{e osoba, nerijetko je auto o kojemu nitko ne vodi brigu i koji vrlo brzo gubi na realnoj vrijednosti.

Stoga se polako i doma}e tvrtke odlu~uju na outsour-cing upravljanja voznom flotom, prepu{taju}i brigu o voznom parku tvrtkama koje su specijalizirane za te poslove. Na doma}em trì{tu najve}i udio flotne pro-daje drè Peugeot i Volvo, a osim njih i drugi trgovci nude ove usluge (Mercedes-Benz, Citroën, Vol-vo, Honda, Hyundai, Toyota, BMW…). Cijena flotne usluge skuplja je od operativnog leasinga, no flotna usluga brine o svim detaljima. Uzmu li se u obzir sve mogu}e nepredvi|ene situacije, flotna usluga posta-je vrlo isplativa i razumna odluka, posebice tvrtka-ma koje nemaju dovoljan broj osoblja koje bi povelo ra~una o autima i kojima je sigurnost njihovih zapo-slenika na prvome mjestu.

Ho}emo li se uskoro voziti na Windowsima?Automobilski proizvo|a~i sve vi{e ulaù u ekolo{ki svjesna vozila i sigurnosne smjernice, automobili na

struju vi{e nisu nepoznanica, navigacija je gotovo obavezan dodatak poslovnom automobilu, a mnoga putna ra~unala nude mogu}nost ograni~enja mak-simalne brzine vo`nje ili programiranje upozorenja kada voza~ prekora~i zadanu brzinu. Japanci su poseb-no inovativni kada je tehnologija u pitanju. Tako su u Yarisu ugradili Stop&Start funkciju koja neprimjetno i skladno funkcionira, primjerice prilikom zaustavlja-nja automobila na semaforu ili u koloni kada se izbaci mjenja~ iz brzine (motor se neprimjetno ugasi i upali kada poèlite krenuti), a ako nestane struje motor }e se sam pokrenuti i prije pritiska papu~ice spojke.

Nedavno je osmi{ljena nano tehnologija koja pove}ava otpornost boje na ogrebotine, a osim kvalitetnije boje, pove}at }e se otpornost na grebanje, kao i otpornost na koroziju. Nano tehnologiju za sada koriste najelit-niji proizvo|a~i (Mercedes-Benz, Daimler), a u {iroj upotrebi mogla bi se na}i ve} 2012. godine. Nissan ra-zvija tzv. protupijani auto koji posebnim senzorom ot-kriva prisutnost etila prilikom znojenja dlanova. Auto uz to ima i kameru koja promatra lice te procjenjuje stanje budnosti na temelju treptaja o~iju.

Automobilska industrija sura|uje i s najja~im imeni-ma poput Microsofta. Tako je Infiniti zajedno u surad-nji s Microsoftom odlu~io osmisliti razne screensave-re, pozadine i druge teme inspirirane Infiniti brandom kao dio desktop teme za novi Windows 7 operativni sustav. Uz Infiniti, u Microsoftovoj galeriji mogu se

Ove godine titulu najboljeg europskog automobila 2010. godine ponio je VW Polo, koji je za 10 bodova nadma{io Toyotu iQ, odnosno za 126 bodova Opel Astru.Titulu “Sportski automobil 2009. godine”, jednu od najtraènijih nagrada u njema~koj automobilskoj industriji, ponio je Audi TT RS u kategoriji «Proi-zvodni Coupé modeli». R8 5.2 FSI osvaja naslov proizvodnog super automo-bila. S5 Cabriolet, RS 6, S4 Avant i Q7 V12 TDI nalaze se me|u pet najboljih u svojim klasama.

TOP modeli

I podatci iz Europe potvr|uju negativni trend, no njema~ko je trì{te prema pokazateljima najma-nje osjetilo posljedice recesije, a znatnu pomo} u tome pruìla je dràva koja je subvencionirala svo-jim dràvljanima nabavku novoga vozila, {to je do-velo do porasta prodaje od 26,1%. Unato~ jo{ uvijek pesimisti~nim ili blago optimisti~nim prognozama, vode}i proizvo|a~i najavili su nove modele koji }e se pojaviti po~etkom 2010. godine. Predstavljanju se ve-sele oni koji o~ekuju nove modele, ali i oni koji prili-kom prelaska na novu seriju vozila znaju kupiti auto-mobil iz pro{logodi{nje serije po znatno povoljnijim cijenama.

Novi modeli u narednoj godiniMe|u luksuznim automobilima koji sada ve} uvelike plijeni pa`nju jest luksuzna limuzina serije 5 koju je predstavio BMW. Nova petica imat }e konzervativni-ji pristup i vra}a se klasi~nom dizajnu, no cijena jo{ uvijek ostaje nepoznanica, a novi model pojavit }e se

Automobilski proizvo|a~i sve vi{e

ulaù u ekolo{ki svjes-na vozila i sigurnosne

smjernice.

Volkswagen Polo

Saab 9-5

Volvo S60

Mercedes Benz E-klasa


Poslovna klasa automobila Poslovna klasa automobila

pogledati i fotografije Ferrarija i Porschea, a ba{ kao i ~uveni Windowsi, i luksuzna japanska vozila Infiniti mogu se personalizirati, daju}i kupcima mogu}nost uno{enja osobnosti u svoj automobil.

Dodatna opremaUzmu li se u obzir akcijske ponude automobila te udio dodatne opreme u ponudi koju akcije nude, pokazate-lji su poraàvaju}i. Nerijetki su oni saloni u kojima se moè dobiti ono {to nas privu~e na oglasu, no do-datna oprema ne{to je na ~emu ne treba {tedjeti prili-kom kupovine poslovnog automobila. Dodatna opre-ma naj~e{}e povisuje osnovnu cijenu modela, no bez odre|enih dodataka poput klima ure|aja, elektri~nih podiza~a stakala ili navigacije poslovni je automobil nezamisliv. Ipak i cijena dodatne opreme znatno ovisi o modelu kupovine, pa ako je rije~ o voznom parku, trgovac }e najvjerojatnije izra~unati najisplativiji model.

Odnos kvalitete i cijeneCijene goriva neprestano se mijenjaju, a ~ini se da se u posljednje vrijeme sve ve}a pozornost posve}uje kvaliteti goriva. Kvaliteta goriva iznimno je va`na, jer o njoj ovisi kako potro{nja goriva, tako i op}e stanje automobila (posebice motora), ekolo{ki je prihvatlji-vije (smanjuje emisiju {tetnih tvari) i ~esto skuplje. Istraìvanje Hrvatskog autokluba i Fonda za za{titu

okoli{a i energetsku u~inkovitost pokazalo je da je go-rivo u Hrvatskoj ve}inom izvrsne kvalitete te da ispu-njava Euro4 normu, a neka goriva i zahtjevniju Euro5 normu. Udio u ukupnoj potro{nji polako pove}ava autoplin, koji osim {to je ekonomi~an (nove generaci-ja mogu ostvariti u{tede na gorivu do 50% u odnosu na benzin), osigurava duì vijek trajanja automobila, niè tro{kove odràvanja vozila, dulji vijek katalizato-ra, duè razdoblje izmjene ulja i svje}ica, a ujedno je jedno od najmanje zaga|uju}ih goriva koja se danas koriste.

Servisi pod obaveznoKada su poslovni automobili u pitanju, servisi su oba-vezni, jer automobili koji u svakom trenutku moraju biti sigurni i spremni za put moraju biti i vrhunski odràvani. Kako se u ve}ini tvrtaka nitko ne brine o voznom parku, brigu o servisiranju poslovnih automo-bila najbolje bi bilo prepustiti flotnim managerima, no kako je ova usluga jo{ uvijek vi{e, odnosno «premium» klase, brigu o servisima vode oni koji ga najvi{e voze ili voza~i. Servis je najbolje provoditi u ovla{tenom servisu koji na svoje usluge daje garanciju te osigura-va zamjensko vozilo ukoliko se stvari zakompliciraju. Kako cijene ovih usluga ipak nisu zanemarive, ve} kod nabave novih vozila trebalo bi se raspitati o cijenama odràvanja. ■

Titulu „Hrvatski automobil 2010. godine“ i nagradu „Zlatni kota~“ Hrvatska automobilska udruga dodijelila je novom Volkswagen Polu. U klasi gradskih vozila najbolji je Ford Ka, u niòj klasi Volkswagen Polo, u kompaktnoj klasi Opel Astra, a u luksuznoj klasi Mercedes-Benz E-klase. Najbolja kompaktna limuzina je Chevrolet Cruze, a najboljim karavanom progla{ena je [koda Superb Combi. Najbolji monovolumen niè klase je Citroën C3 Picasso, a kompaktne klase Renault Scenic. Najbolji SUV kompaktne klase je [koda Yeti, najbolji SUV srednje klase je Kia Sorento, a najboljim coupe-kabrioletom progla{en je Peugeot 308 CC. Nagradu za sigurnost osvojio je Mercedes-Benz E-klasa, za dizajn Citroën C3, za novu izvedbu Kia Soul, za najpovoljniju kupnju Hyundai i30, a za kvalitetu Toyota. Najboljim servisom progla{en je servis Autowill, nagradu za kvalitetu i ~isto}u goriva dobio je Tifon, a za rabljena vozila Weltauto.

Hrvatski automobil 2010. godine

Flotna usluga vrlo je isplativa i razumna

odluka, posebice tvrtkama koje nemaju dovoljan broj osoblja koje bi povelo ra~una

o autima i kojima je sigurnost njihovih za-poslenika na prvome

mjestu.

Peugeot 308 cc

Peugeot je ove godine u Hrvatskoj predstavio svog aduta u klasi kompaktnih monovolumena – crossover 3008. Prvi put u svojoj 200 godina dugoj povijesti, Peu- geot je predstavio model koji objedinjuje karakteristike SUV-a, limuzine i karavana.

Na hrvatsko trì{te lansiran je u lipnju, nakon pred-stavljanja novinarima iz cijelog svijeta u Dubrovniku, a do kraja studenog 3008 zauzima ve} 5% udjela u svom segmentu.

Novi Peugeot crossover, neobi~nog, ali peu-geotovski prepoznatljivog izgleda, odlikuje vrhunska udobnost, sigurnost (5 zvjezdica na Eu-roNcap testu) i modularnost. On moè biti automo-bil za svaku priliku, a ne samo radni automobil, uz zadràvanje bitnih aduta poput izda{ne ponude pro-stora, velikog prtlja`nika i sjedala koja se mogu pomi-cati i preklapati po èlji.

Iznutra 3008 djeluje ma{tovito i profinjeno. Nema sumnje da su Peugeot dizajneri uloìli puno truda u osmi{ljavanje interijera, boja i materijala. Sve je u skladu s o~ekivanjima klijenata: materijali visoke kva-litete, pa`ljivo osmi{ljene komande, broj~anici… sve je razra|eno do najsitnijih detalja.

Funkcionalnost nije u drugom planu jer su komande na dohvat ruke voza~u. Voza~ka je pozicija povi{ena, a mnogo pa`nje posve}eno je i voznim svojstvima auto-mobila, s ciljem pruànja {to vi{e uìtka u vo`nji bez obzira na oblik karoserije. Peugeot 3008 nudi se s dva benzinska i dva dizelska motora, a krunu ponude ~ini sna`ni dvolitreni HDi dizela{ sa 150 ks. Ve} prvi od

tri paketa opreme serijski nudi mno{tvo opreme koja garantira vrhunsku sigurnost (ABS, ESP, 6 zra~nih jastuka, automatska elektri~na ko~nica), modularni prtlja`nik u tri nivoa, putno ra~unalo, klima ure|aj, ra-dio CD RD4 MP3, elektri~ne retrovizore, ko`ni volan i ru~icu mjenja~a.

Cijena 3008 kre}e se od 138.145 kn, a vi{e informacija o modelu moè se saznati kod ovla{tenih Peugeot kon-cesionara. ■

3008 – svestrani Peugeot crossover

Peugeot dizajneri uloìli su puno truda u osmi{ljavanje interijera, boja i materijala. Sve je u skladu s o~ekivanjima klijenata te razra|eno do najsitnijih detalja, a niti funkcionalnost nije u drugom planu jer su komande na dohvat ruke voza~u.

Novi Peugeot crossover, neobi~nog, ali peugeotovski pre-poznatljivog izgleda, odlikuje vrhunska udobnost, sigurnost (5 zvjezdica na EuroNcap testu) i mo-dularnost.

PRO

MO

S ciljem jo{ bolje promocije, Peu-geot 3008 predstavljen je potenci-jalnim kupcima po~etkom prosinca u ugodnoj atmosferi Wine&Gastro Academy u Kaptol centru, gdje su mogli saznati sve pojedinosti o no-vom Peugeot modelu, a zatim se opustiti uz ma{tovite zalogaje fran-cuskog chefa Stephana Macchia, Veuve Clicquot {ampanjac i fina francuska vina.


Mislim, biram, dinersiram na 2.000prodajnih mjesta!

PlaÊajte na rate bez kamata i naknada na najviπe prodajnih mjesta u Hrvatskoj! I dalje je najpovoljnija kupnja Diners karticom. Zatražite Diners Club karticu do 31. prosinca 2009. - bez upisnine i Ëlanarine za prvu godinu Ëlanstva!Pravo je vrijeme za Diners!

www.diners.com.hr info telefon: 01 4929 555

Karti~arstvoKarti~arstvo

Za{to volimo kartice

Iako su ve} vi{e skoro 60 godina u upotrebi, broj iz-danih kartica neprestano raste. Istraìvanja pokazuju da su Hrvati rekorderi po broju kartica koje posje-duju u svome nov~aniku, a podatci HNB-a za prvo polugodi{te 2009. godine pokazuju da je u optjecaju 8,5 milijuna kartica, od ~ega ve}i dio ~ak 8,08 milijuna ~ine kartice na ime gra|ana, dok znatno manji udio od

5% ~ine poslovne kartice (440.425 kartice). Podatci o broju kartica pokazuju da na svakoga od milijun i pol zaposlenih dolaze po 5,3 kartice, odnosno statisti~ki gledano, svaki gra|anin Hrvatske posjeduje dvije kar-tice.

Omiljeni hobi – ‘peglanje’ karticaZa mnoge (od nas) ‘peglanje’ kartica omiljeni je hobi. Tako su gra|ani Hrvatske u prvom polugodištu ove godine prema podatcima HNB-a ‘ispeglali’ ni vi{e ni manje nego 50,7 milijarda kuna, napraviv{i pri tome vi{e od 121,7 milijuna transakcija. Nedavno prove-deno istraìvanje GfK za potrebe MasterCarda poka-zalo je da unato~ krizi, Hrvati ne mijenjaju navike u kori{tenju kartica, a promjene u na~inu razmi{ljanja i pona{anja korisnika ukazuju na trend rasta kori{tenja debitnih i kreditnih kartica na prodajnim mjestima. Ve}ina ispitanika (njih 74%) kartice koristi vi{e od dva puta tjedno, ponajvi{e za kupovinu i podizanje novca.

Diskriminacije u pogledu ‘peglanja’ kartica gotovo da i nema, jer ‘peglaju’ i jedni i drugi, no ène vi{e ‘peglaju’ kupuju}i odje}u i obu}u te prehrambene proizvode, dok su mu{karci aktivniji na benzinskim postajama,

Prva kreditna kartica, Diners Club International kartica, stvorena je 1950. godine, a u prvoj godini poslovanja prikupila je 42.000 ~lanova koji su putem kartica za samo godinu dana potro{ili vi{e od milijun dolara.

Hrvati su rekorderi po broju kartica koje

posjeduju u svome nov~aniku.

u restoranima te na Internetu. Istraìvanje pokazuje da su hrvatski korisnici jo{ uvijek pomalo skepti~ni glede kupovine na Internetu, no ipak je uo~en poziti-van trend rasta u odnosu na prethodnu godinu (porast 7% korisnika). Idealna je to prilika za karti~are koji bi pove}anjem povjerenja i sigurnosti u Internet kupo-vinu mnoge gra|ane mogli ‘preobratiti’ na kupovinu karticama, a posebnu ulogu u tome mogle bi imati pa-metne ~ip kartice koje pruàju puno ve}u sigurnost u kori{tenju.

Koje su vam draè - kreditne ili debitne?Podatci HNB-a pokazuju da su prema broju karti-ca u optjecaju te obavljenim transakcijama i uku-pnoj vrijednosti omiljene kartice - debitne i revol-ving, a potvr|uju to i rezultati nedavno provedenog istraìvanja GfK, koje je pokazalo da 97% Hrvata po-sjeduje barem jednu debitnu, a 70% gra|ana ima pri-stup kreditnim karticama.

Debitnim karticama, kojih je na kraju polugodi{ta bilo vi{e od 6 milijuna, gra|ani su napravili gotovo 80 mi-lijuna transakcija u vrijednosti 37,7 milijarda kuna. I poslovnjaci vole debitne kartice, pri ~emu su u prvom

Pripremila: Jasmina Fija~ko @igoli}

Pravo je vrijeme za... Diners Club Croatia Airlines karticu! Ove godine Diners Club obiljeàva 40 godina poslovanja u Hrvatskoj kao prvi karti~ni brand na na{em trì{tu. Tijekom godina Erste Card Club razvijao je brojne inovativne proizvode i usluge, me|u kojima se moè istaknuti i plasman prve cobrand kartice na hrvatskom trì{tu koju je ECC plasirao u suradnji s Croatia Airlinesom prije punih 12 godina. Povodom ~etrdesete obljetnice poslovanja, ECC u suradnji s Croatia Air- linesom, svim novim korisnicima Diners Club Croatia Airlines kartice daruje 2000 nagradnih milja. Zatraè li i uz nju i Visa Croatia Airlines companion karticu, osvajaju dodatnih 2000 nagradnih Miles&More milja. Uvjet za osvajanje nagradnih milja je da karticu zatraè do 31. prosinca 2009. te da do 28. velja~e 2010. skupe barem jednu milju. Obje kartice mogu se dobiti tijekom trajanja akcije bez pla}anja upisnine i ~lanarine, ~ime se ostvaruje u{teda od ~ak 604 kune. Va`no je napomenuti da Erste Card Club jedini na hrvatskom trì{tu cobrand karticu s Croatia Airlinesom nudi i poslovnim korisnicima, ~ime doprinosi u{tedama u njihovom poslovanju.

Povodom obiljeàvanja obljetnice Diners Cluba, Erste Card Club je pro{irio mogu}nost kupnje na rate bez kamata Diners Club karticom i to zahvaljuju}i suradnji s najve}im shopping centrima u Hrvatskoj. Na ovaj na~in svi korisnici ove kartice mogu ostvariti povoljnu blagdansku kupnju za svoje najmilije i pritom ostvariti znatnu u{tedu. Vi{e na www.diners.com.hr i www.erstecardclub.hr.

polugodi{tu napravili vi{e od 3 milijuna transakcija vrijednih 2,8 milijarda kuna. Me|u gra|anima izni-mno su popularne i revolving kartice. Iznose uku-pnih tro{kova korisnici revolving kartice pla}aju u odre|enom razdoblju, a iznos mogu platiti u cijelosti do dana dospije}a za u~injene tro{kove ili u ratama, ovisno o ugovorenom modelu naplate, pri ~emu pla}a- ju ugovorenu kamatu, a u ve}ini slu~ajeva i godi{nju ~lanarinu. Vlasnici vi{e od 733 tisu}e kartica u prvom polugodi{tu napravili su 14,4 milijarde transakcija vri-jednih 3,6 milijarda kuna.

Kriza - prilika za karti~areKriza je mnoge nagnala na oprez, a objavljeni podat-ci za isto razdoblje pro{le godine pokazuju da gra|ani vi{e ‘peglaju’ kartice (tro{e}i pri tome manje iznose), no pone{to opreznije nego prije (potro{nju s robe traj-ne vrijednosti usmjeravaju na svakodnevne kupovi-ne). Ipak i u ovoj krizi karti~ari svoju priliku vide u kratkoro~nim karti~arskim kreditima za koje su uvjeti dobivanja financijskih sredstava znatno jednostavniji od dobivanja kredita od strane banaka koje su u po-sljednje vrijeme postroìle uvjete dobivanja kredita i povisile

Tablica 1: Platne kartice prema funkcijama na dan 30.06.2009., Izvor: HNB

Funkcija*Op}a Poslovna

Broj Udio Broj UdioZa pla}anje 8.055.744 99,73% 440.425 100%

Gotovina 7.978.377 98,77% 439.883 99,88%

êkovno jamstvo 4.241.716 52,51% 18.410 4,18%

E-novac 0 0% 0 0%

Chip 6.062.117 75,05% 325.115 73,82%

Co-branding 76.932 0,95% 4.025 0,91%

Affinity 47.160 0,58% 0 0%

Me|unarodna

(prihvatljiva u inozemstvu)8.002.733 99,07% 298.722 67,83%

Ostalo 70.433 0,87% 176 0,04%

Ukupan broj platnih kartica u optjecaju 8.077.709 440.425

* Napomena: Jedna platna kartica moè imati vi{e funkcija

PRO

MO

Tablica 2: Izdane platne kartice i izvr{ena karti~na pla}anja prema vrstama kartica u razdoblju od 01.01. - 30.6.2009., Izvor: HNB

Vrsta kartice

Op}e Poslovne

Broj platnih kar-tica u optjecaju

Ukupno transakcijeBroj platnih kar-tica u optjecaju

Ukupno transakcije

BrojVrijednost

u tisu}ama kunaBroj

Vrijednostu tisu}ama kuna

Kreditne kartice 196.053 1.360.667 468.182,7 0 0 0

Revolving kartice 733.511 14.408.941 3.640.322,4 11.654 150.660 82.527,0

Kartice s odgo|enom naplatom 523.702 13.637.090 5.563.324,4 32.673 961.618 425.067,7

Charge kartice 500.472 12.286.688 3.229.853,4 68.632 2.084.773 961.274,1

Debitne kartice 6.038.590 79.964.415 37.741.757,5 327.466 3.129.540 2.817.918,2

Prepaid kartice 80.548 46.611 13.980,0 0 0 0

Ostale kartice 4.833 26.046 9.482,8 0 0 0

Ukupno 8.077.709 121.730.458 50.666.903,2 440.425 6.326.591 4.286.787,0

Diskriminacije u po-gledu ‘peglanja’ kartica gotovo da i nema, jer ‘peglaju’ i jedni i drugi, no ène vi{e ‘peglaju’ kupuju}i odje}u i obu- }u te prehrambene proizvode, dok su mu{karci aktivniji na benzinskim postajama, u restoranima te na Internetu.


Karti~arstvo

kamatne stope. Kamatne stope karti~arskih kredita ionako su me|u najvi{ima, no karti~arski krediti ma-nje su rizi~ni od dugoro~nih kredita, a podatci HNB-a potvr|uju taj trend, posebice kod popularnih revolving kredita. Osim kratkoro~nih kredita, karti~ari svoj po-tencijal rasta vide i u jo{ uvijek znatnih 30% gotovin-skog prometa (trendovi u EU i SAD pribliàvaju se bezgotovinskim pla}anjima).

Jeste li ~lan ekskluzivnog kluba?Premium kartice svojim korisnicima (obi~no osobama vi{e plate`ne mo}i) - nude niz pogodnosti. Mjese~na potro{nja po premium karticama ve}a je i po nekoliko puta od potro{nje po ostalim karticama, a svojim ko-risnicima pruàtelji ovih usluga nude niz pogodnosti poput pomo}i (asistencije) na putovanjima, rezerva-cije hotelskog smje{taja, rent-a-cara, putnog osigura-nja, polica dodatnog zdravstvenog osiguranja, polica osiguranja od nesretnog slu~aja, putnog osiguranja,

medicinske i(li) pravne pomo}i, skupljanja prije|enih milja (zrakoplovne kompanije), besplatnog parkiranja u zra~nim lukama ili bilo koju drugu pomo}, ovisno o kartici i izdavatelju. Osim ~lanstva u ekskluziv-nom klubu, izdavatelji ovih kartica za svoje ~lanove organiziraju darove i ~esta druènja na raznim VIP doga|ajima, poput Rotary cluba ili golf turnira.

Zlouporabe karticamaUvo|enje PCI DSS standarda ~iji je cilj osigurati {to bolje sigurnosne mjere u karti~arskim sustavima te za{tititi krajnje korisnike u karti~nim pla}anjima za-sigurno }e pridonijeti dodatnoj sigurnosti. Sve ban-ke izdavatelji i prihvatitelji platnih kartica kao i po-slovni subjekti koji se bave karti~nim poslovanjem, te na bilo koji na~in primaju, obra|uju, pohranjuju ili proslje|uju podatke o platnim karticama bez obzira na obujam poslovanja – trebali su svoje poslovanje uskla-diti s PCI DSS sigurnosnim standardom do 30. listopa-da 2009. godine.

Poklon koji uvijek dobro do|ePrepaid poklon kartice idealan su odabir ne znate li {to pokloniti dragim osobama (za ro|endan, vjen~anje, diplomu, boì}ne ili novogodi{nje blagdane) ili po-slovnim partnerima. Osnovna je svrha ove kartice da-rivanje, a korisniku kartice omogu}uje odabir upravo onoga {to mu se svi|a i {to je u skladu s raspoloìvim nov~anim iznosom. Rije~ je uglavnom o jednokratnim poklon karticama koje se nakon potro{enog iznosa s

Co-branding kartice ja~aju lojalnost kupaca nude}i ve}i raspon do-datnih usluga za kupce

koji kupuju odre|eni brand, poti~u}i ~e{}e

kori{tenje kartice i ve}u potro{nju.

OTP banka VISA web prepaid karticom pro{iruje ponudu karti~nih proizvoda za gra|ane Nova VISA web prepaid kartica OTP banke omogu}uje kupovinu putem Interneta svima onima koji su se do sada suzdràvali od kupovine zbog straha od mogu}e zlouporabe kartice, a zbog jedinstvenog prepaid modela tu mogu}nost imaju i osobe koje zbog neredovitih primanja do sada nisu mogle ugovoriti kreditnu karticu, npr. studenti.

Sigurnost kupovine VISA web prepaid karticom jam~i Prepaid model, odnosno uplatom na VISA web ra~un korisnik sam odre|uje limit kartice. Transakcije pla}anja putem Interneta osigurava tvrtka Croatia osiguranje i u svakom trenutku mogu}a je kontrola tro{kova i financija putem Interneta ili telefona uz uslugu OTPdirekt. Tako|er, samo kori{tenje kartice efikasno se moè kontrolirati aktiviranjem usluge SMS info koja omogu}ava pregled svih transakcija u~injenih bankovnim karticama. Prili-kom kori{tenja debitne ili kreditne kartice banka u najkra}em roku {alje automatsku SMS poruku s informacijom o autorizaciji transakcije isplate gotovine na bankomatu ili pla}anja robe na prodajnom mjestu.

Specifi~nost prepaid modela VISA web prepaid karticu ~ini posebno prikladnom za sve situacije u kojima je rizik od zloupora-be, gubitka ili kra|e kartice ve}i nego obi~no. Stoga je ova kartica, osim za sigurniju kupovinu putem Interneta odli~an izbor, primjerice za putovanja. VISA web prepaid kartica moè se koristiti na svakom prodajnom mjestu u zemlji i svijetu gdje je omo-gu}en prihvat VISA kartice na POS ure|ajima, kao i za podizanje gotovine na svim bankomatima ili u poslovnicama banaka s istaknutom VISA oznakom.

Ova kartica besplatna je za korisnike studentskog paketa OTP Indeks, a u tijeku je i posebna akcija – bez prve ~lanarine za sve osnovne i dodatne korisnike koji zahtjev za izdavanje kartice dostave do 31.12.2009. godine.PR

OM

O

kartice ne mogu vi{e koristiti, no vi{ekratne prepaid kartice znatno su isplativije za banke i korisnike. Pri-mjerice, za roditelje koji na ovaj na~in lako vr{e kon-trolu tro{kova svoje djece i otklanjaju rizike vezane uz no{enje gotovine, kao i za poslovne subjekte koji mogu imati potpunu kontrolu tro{kova zaposlenika.

Karti~ari i co-brandingSuradnja karti~ara s jakim brandovima pokazala se vrlo plodnom za obje strane, a dokazuju to i karti~ari u Hrvatskoj. Co-branding platne kartice izdava-telj kartice izdaje u suradnji s odre|enim tvrtkama ili udruènjima, uz osiguranje posebnih pogodnosti za ~lanove. Co-branding je najvi{e izraèn izme|u karti~ara i jakih trgova~kih lanaca, zrakoplovnih tvr-taka, daju}i vlasnicima kartica dodatne pogodnosti. Za razliku od ostalih kartica, co-branding kartice (barem u svijetu) ~esto nemaju godi{nju ~lanarinu i imaju ve- }i kreditni limit.

Ove kartice ja~aju lojalnost kupaca nude}i ve}i ras-pon dodatnih usluga za kupce koji kupuju odre|eni brand, poti~u}i ~e{}e kori{tenje kartice i (naravno) ve- }u potro{nju.

Prvu co-branding karticu na doma}em trì{tu uveo je Diners u suradnji s Croatia Airlinesom, kada su uveli program skupljanja nagradnih milja. Diners kroz pro-gram co-brandinga uspje{no sura|uje i s HAK-om, Bi-llom i Crvenim krièm, a i ostali se karti~ari udruùju, tako PBZ Card sura|uje s Konzumom, T-HT-om i Cro-atia Airlinesom kroz revolving kreditne kartice, Hypo Alpe Adria sura|uje s Grawe osiguranjem kroz VISA

Grawe karticu, Zaba u suradnji s trgova~kim centrom Avenue Mall nudi VISA Avenue Mall karticu, a RBA nudi VISA Iris Beauty&Fashion revolving karticu. Za razliku od co-branding kartica, affinity kartice naj~e{- }e su namijenjene ~lanovima pojedinih udruènja (lije~nici, stomatolozi, medicinske sestre...) vizualno prepoznatljivih karakteristika svojstvenih korisnicima.

Karti~ari i trgova~ki lanci – ljubav na obostranu koristUz vlastite trgova~ke (potro{a~ke, bonitetne, darov-ne, klupske) kartice koje sluè za prikupljanje bodova, odre|ene popuste ili druge pogodnosti, u karti~arstvu i mnogi trgovci pronalaze svoj interes. Tako Billa u su-radnji s Diners klubom nudi Diners Club Billa karti-cu namijenjenu za kupnju robe i usluga, koja svojim korisnicima omogu}uje sudjelovanje u posebnom na-gradnom programu, Konzum uz K-plus karticu nudi i Konzum American Express karticu koja korisnicima donosi niz pogodnosti prilikom svakodnevne kupnje u Konzumu. Mercator nudi Plavu gotovinsku karti-cu Pika, te zelenu i zlatnu koje su kreditne. Revolving kreditna kartica Visa Avenue Mall, osim razli~itih na~ina otplate tro{kova prilago|enih èljama i mogu}-nostima korisnika, jedina donosi popuste prilikom pla- }anja u shopping centru Avenue Mall te nagra|uje svoje korisnike.

I drugi trgova~ki lanci nude brojne pogodnosti putem kreditnih kartica (pla}anje na rate bez kamata, odgode pla}anja, potro{a~ki krediti), a najjednostavniji je to na~in kupovine otkako su svoju popularnost izgubili nekada popularni ~ekovi ili sindikalne potvrde (koje neki trgova~ki lanci jo{ uvijek rado prihva}aju). ■

Karti~arstvo


[irenje mreè poslovnica Splitske banke i u 2010. godini Pribliàvanje kraju godine donosi osvrt na poslovne rezultate, stanje na trì{tu te dono{enje smjer-nica za dalji rast i razvoj u narednoj 2010. godini. Gospodin Marko [tajduhar, direktor odjela za poslovanje s velikim i me|unarodnim klijentima Splitske banke d.d., ukratko nam je iznio aktualna promi{ljanja o protekloj poslovnoj turbulentnoj godini.

Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2009. godini?Prije svega moram re}i kako 2009. godina jo{ nije zavr{ila, no sasvim sigurno moèmo na temelju dosada{njih rezultata ocijeniti da smo, unato~ krizi, zadovoljni rezultatom poslovanja. Naravno, govorimo o segmentu poslovanja s pravnim osobama, poglavito s velikim i me|unarodnim poduze}ima za koja sam odgovoran, iako i drugi segmenti kao {to su poslova-nje s gra|anima slijede iste trendove. Splitska banka u 2009. godini ostvarila je definirane planove te do-datno pro{irila svoju mreù otvaranjem novih po-slovnica koje su preduvjet za uspje{nije poslovanje, ne samo s gra|anima, ve} i za poslovanje s poduze}ima. S obzirom na to da je cijeli svijet zahva}en globalnom ekonomskom krizom, isto tako nije zaobi|ena ni Hr-vatska, {to se odrazilo na smanjenje uvoza i izvoza te smanjenje i usporavanje investicija. Isto se odrazilo i na strukturu plasmana bankovnih proizvoda i usluga poduze}ima.

[to je obiljeìlo ovu poslovnu godinu?Kao {to sam ve} spomenuo, ovu poslovnu godinu

obiljeìla je globalna ekonomska kriza. Naime, nakon financijskog {oka koji je pogodio svjetsko trì{te u dru-goj polovici 2008. godine, i na{e je gospodarstvo osje-tilo isto. U svijetu financiranja ve}ina banaka imala je problem zbog smanjenih volumena inozemnih izvora financiranja, {to je rezultiralo smanjenjem mogu}no-sti zaduìvanja na doma}em trì{tu kapitala doma}im poduze}ima. Prethodno navedeno bio je i jedan od ra-zloga pada investicijskog kreditiranja te je istovremeno utjecalo i na kamatne stope. U strukturi potreba podu-ze}a, ve}im dijelom smanjen je volumen investicijskih kredita, no pove}an volumen u dijelu kratkoro~nih kreditiranja u svrhu likvidnosti. Bitno je napomenu-ti da je s obzirom na ~injenicu da su poduze}a imala ve}u potrebu za financiranjem likvidnosti ista koristi-la i uslugu factoringa, koji tako|er imamo kao jedan od produkata unutar Societe Generale Splitske banke, kako bi {to jednostavnije priskrbili nov~ana sredstva neophodna za neometano poslovanje te za o~uvanje likvidnosti.[to se ti~e same Splitske banke, nismo usporili inve-sticije ve} naprotiv dodatno radili na {irenju poslovne mreè, poglavito na sjeveru. Na taj smo na~in nastavili sa svojim investicijskim planom i to u punom volume-nu. [to to zna~i za na{e klijente? Prvenstveno kvalitet-niju uslugu i prisutnost koja je preduvjet za daljnje jo{ uspje{nije poslovanje te postizanje i ispunjenje budu- }ih ciljeva. [to biste istaknuli kao najve}i problem trì{ta?Kao najve}i problem trì{ta u ovoj godini smatram nedostatak novih investicija te nove ili uve}ane posto-je}e poreze koji dodatno usporavaju potro{nju, kako gra|ana tako i poduze}a, {to je uzro~no posljedi~no i povezano. ■

[to se ti~e same Splitske banke, nismo usporili investicije, ve} naprotiv dodatno radili na {irenju poslovne mreè, poglavito na sjeveru.

Intervju

Marko Štajduhar, direktor odjela za poslovanje s velikim i me|unarodnim klijentima banke

Razgovarao: Krešimir Šimac

prO

mO

Nije bitna veli~ina tvrtke, ve} njena brzina i fleksibilnost

Business Media Group po~ela je s radom prije osam godina sa, za izdava~ku bran{u, malim po~etnim ka-pitalom i redakcijom od svega dva ~ovjeka koji su sve radili sami, od osmi{ljavanja koncepcije ~asopisa do marketinga. Dokazali su da se radom, vizijom, voljom i stra{}u sve moè ostvariti. Vizija, strast i volja ono je {to ih pokre}e, a vjeruju i mnoge druge poduzetnike, pokreta~e hrvatskog gospodarstva, koji su krenuli od nule i svojim radom otvorili brojna nova radna mjesta.

Osvojili ste presti`nu CROMA-inu nagradu za najbo-ljeg mladog managera i obiljeàvate peti ro|endan Po-slovnog savjetnika. Kada pogledate unatrag, bi li {to

promijenili u svom radu? Jeste li ispunili o~ekivanja koja ste si zacrtali?CROMA-ina nagrada za mene je vjetar u le|a, to je priznanje managerske struke i definitivno kruna mom dosada{njem radu. Izuzetno sam ponosna na ovo priz-nanje jer je stru~ni ìri, koji se sastoji od renomiranih imena, ocijenio moje managerske sposobnosti vrijed-nim ove nagrade.A po~etak, kao i svaki drugi, bio je teàk. Mno-ga su nam vrata bila zatvorena, kucali smo bezbroj puta i malo-pomalo probijali se na trì{tu. Danas zapo{ljavamo sedamnaest zaposlenika i sura|ujemo s vi{e od sto vanjskih suradnika, uglavnom novinara i autora.

Kako biste opisali svoje poduzetni~ke po~etke?Cijelo su nam vrijeme govorili kako ne}emo uspjeti jer smo suprug i ja krenuli u privatni business s nepu-nih trideset godina, bez novaca te bez ikakvog iskustva u izdava{tvu i medijima. Napustili smo dotada{nja re-lativno dobra radna mjesta i pokrenuli business, do-slovce s novcem dostatnim samo za registraciju tvrtke.Nije bitna veli~ina tvrtke jer smo po~eli s dva zapo-slenika, ve} je bitna brzina. Poznata izreka kaè kako veliki u businessu jedu male, no nije uvijek tako. Po-nekad su mali vrlo brzi pa ih je te{ko uhvatiti i poje-sti, mali su i puno fleksibilniji od velikih, brè donose odluke i lako se prilago|avaju promjenama.

Koji je Va{ poslovni moto?U posljednjih gotovo osam godina, vode}i Business Media Group, u dono{enju poslovnih odluka uvijek sam se vodila logikom zdravog razuma, ono {to je dobro za mene sigurno je dobro i za korisnike na{ih usluga. [to bih ja kao manager ~itala pretpostavljam da bi ~itali i drugi manageri. I nisam pogrije{ila. Logika zdravog razuma kreirala je koncept svih na{ih medija.

Poznata izreka kaè kako veliki u businessu jedu male, no nije uvijek tako. Ponekad su mali vrlo brzi pa ih je te{ko uhvatiti i pojesti, mali su i puno fleksibilniji od velikih, brè donose odluke i lako se prilago|avaju promjenama.

Sandri Mihel~i}, di-rektorici i suvlasnici Bu-

siness Media Group-e, dodijeljena je presti`na

nagrada CROMA u kategoriji najboljeg mla-

dog managera u 2009. godini.

Sandra Mihel~i}, direktorica i suvlasnica Business Media Group-e

prO

mO

Intervju

Nije bitno koliki vam je po~etni kapital ako nemate viziju, nije bitno koliko ljudi imate zaposlenih ako nemate strast, nije bitno tko stoji iza projekta ako nemate volju za rad. Vizija, strast i volja za rad pokreta~i su hrvatskog gospodarstva.


Poslovni stil

Pripremila: Aleksandra Zrinuši}

Poslovni stil

Bez obzira na spol i dob, svi se pri promjeni godišnjih doba suo~imo sa stravi~nom ~injenicom koju zatekne-mo otvaranjem ormara u kojem se nalaze prošlogodiš-nje odjevne kolekcije. I onda slijedi ‘ona’ re~enica: ‘Pa ja nemam što obu}i!’ Bilo da su neki odjevni predmeti u me|uvremenu izašli iz mode, bilo da smo ih se zasi-tili, jednostavno više ne stanemo u njih ili su nam pak preveliki, logi~an nastavak ovog odjevnog horora koji zahtijeva happy end ima jedan jedini ishod – krenuti u obnovu garderobe. Iako nas zdrav razum poziva na racionalnu kupnju, nekim stvarima nemogu}e je odo-ljeti. Tako ~esto unaprijed odre|eni iznos potrošimo samo na jednu stvar, umjesto na nekoliko kako smo prvobitno isplanirali. No ništa zato, važno je da se ma-kar i u toj jednoj stvari osje}ate jednostavno savršeno. Za one doista racionalne, outleti su pravi izbor. Cijene u njima nekoliko su puta niže od odjevnih predmeta u sezoni. Dobar izgled i stil mogu se izgraditi i s malo utrošenog novca.

Formalno i opušteno odijevanje - prednosti i nedostatciRadno mjesto ~esto nam diktira i na~in odijevanja, pose-bice ako je strogo definiran i propisan. No oni kojima je pušteno na odjevnu volju, ponekad su u nedoumici koji stil poslovnog odijevanja odabrati – formalan (ozbiljan i

Zimske radosti za sva osjetilaIako nas sa svih strana upozoravaju na racionalnu potrošnju, posebice u vrijeme nadolaze}ih blagdana, nekih se stvari nije mogu}e (a niti potrebno) odre}i. Kupnja zgodnog odjevnog predme-ta, omiljenog parfema te wellness tretman ili kratko putovanje za blagdane pozitivno }e utjecati na naše op}e psihofizi~ko stanje.

elegantan) ili business casual (opušteniji i ležerniji).Ležerni stil udobniji je za nošenje, te se djelatnici i osje}aju opuštenije, a to se odražava i na ugodnije od-nose me|u suradnicima. No, s druge strane, takav stil ~esto dovodi i do opuštenijeg shva}anja radnih zada-taka te smanjuje ugla|eno ponašanje, produktivnost i kvalitetu rada.Baš iz navedenih razloga, sve više uglavnom ve}ih tvrtaka po~inje vra}ati formalni na~in odijevanja kao uobi~ajen i propisan. U poslovnom svijetu vlada mi-šljenje kako još uvijek bolje prolaze osobe koje se odi-jevaju strogo formalno. Bez obzira što se u ovakvoj vrsti odje}e ponekad osje}amo sputano i ‘uštogljeno’, osobito ako nam radni dan traje više od osam radnih sati, prednosti takva odijevanja nisu zanemarive. Nika-da nas ne}e iznenaditi hitni susret s važnim klijentom, iznenadni sastanak s nadre|enima ili neplanirani radni ru~ak. Prednost je svakako i manje brige oko toga što odjenuti, jer su mogu}nosti prili~no ograni~ene u us-poredbi s business casual stilom odijevanja. No osob-nost ipak možete imati, iako ste ‘uniformirani’.

Kaputi - odje}a s kojom nema zimeOdabir kaputa nije jednostavan zadatak. To nije odjevni predmet koji se ~esto mijenja, sto-

Klasi~na poslovna elegancija - muškarci znaju što žele

S krizom koja, nadamo se, broji svoje zadnje dane, i klasi~na se pos-lovna elegancija vratila na mjesto koje je na kratko prepustila opuštenijem odijevanju. Dobar poslovni stil odijevanja pozitivno utje~e na radnu u~inkovitost, a samim tim i mogu}nost ve}e zarade, vjeru-ju muškarci. Više se tako|er cijene nadre|eni koji se pridržavaju formal-nog na~ina odijevanja. Tako su uredi opet puni muškaraca u trodijelnim odi-jelima, košulja s kravatama, te klasi~no krojenih hla~a sa širokim nogavicama.

Do~ek Nove 2010. go-dine možete spojiti sa

city break putovanjem: objediniti shopping,

razgledanje znameni-tosti, upoznati bogate

kulturne sadržaje, lokalne zanimljivosti, dinami~an i zanimljiv

no}ni život.

ga treba pametno odabrati kako bi nam poslužio nekoliko narednih sezona. Najvažnije je, na-ravno, da nam dobro pristaje i da ga možemo kombinirati s gotovo svom zimskom odje}om, a nije zanemarivo niti da je dovoljno topao - ipak se radi o najvažnijem zimskom odjevnom predmetu. Muškarci mogu birati izme|u klasi~nog kroja ili naše preporuke za ovu zimu, kaputa montgomery ili duffle (kaput srednje dužine, s kapulja~om i drvenim gumbi-ma). Ovaj je kaput udoban, a ispod njega ima sasvim dovoljno mjesta i za odijelo.

Žene imaju puno više problema oko odabira. Nose se kaputi stegnuti u remenu, ali i oni ‘preveliki’, kakve smo vi|ali u osamdesetim. Dopuštena je i kapulja~a, koja se može uklopiti i u klasi~ne kapute. Za ovu sezo-nu pravila nema, no bitan je oblik i kroj kaputa. Žene tzv. kruškolika izgleda siluete trebale bi nositi kaput A-kroja, a žene proporcionalnih oblina kaput stegnut u remenu. Za krupnije žene kaput kroja poput dužih ve~ernjih haljina idealan je odabir.

Zimski modni dodatci - izbor je samo vašIako se zimi uglavnom osje}amo natrpano i sputa-no svom odje}om koja nas grije na niskim tempera-turama, to ne zna~i da ne možemo izgledati atrakti-vno i zanimljivo. Zimski modni dodatci i detalji

nude nam beskrajne mogu}nosti boja i materijala. Kape i šeširi osim primarne funkcije koju ima i ostala zimska odje}a, moraju imati i onu estetsku. Modeli svih mogu}ih pokrivala za glavu raznoli-ki su, materijali tako|er, o bojama da i ne govorimo. Tople hulahopke za žene tako|er su koristan mod-ni dodatak. Mogu se kombinirati s kratkim ili du-

U poslovnom svijetu vlada mišljenje kako još uvijek bolje prolaze osobe koje se odijevaju strogo formalno.


Spa & Golf Resort Sveti Martin - inspiracija za osjetila

Spa & Golf Resort Sveti Martin ekološki je sa~uvana destinacija koja nudi iskustvo i doživljaj prirode. S ponosom nudi ekološki osviještene i na lokalnoj kulturi zasnova-ne turisti~ke proizvode i usluge poput smještaja u vrhunskim smještajnim jedinica-ma, usluge wellnessa i sportske rekreacije u veli~anstvenom prirodnom okruženju, odmor, aktivnosti i zajedni~ki obiteljski doživljaj. Na raspolaganju vam stoji široka paleta izvornih rituala opuštanja u kompleksu mnogobrojnih bazena, gdje ujedno možete ubrati i ljekovit danak termalne vode! Cjelovit osje}aj iskustva blagostanja zapo~inje u luksuznoj sobi Spa Golfer Hotela ili Apartmanima Regina, a nastavlja se kroz sve sadržaje – u 2 inovativna wellness centra, u brojnim restoranima gdje hrana pripremljena po autenti~nim, doma}im receptima godinama privla~i pozor-nost gurmanske zajednice. U sklopu sportskih sadržaja Sveti Martin nudi golf teren s 9 rupa i grijanim greenovima gdje možete trenirati svoj zamah prestiža tijekom cijele godine. Iskoristite trenutak i specijalne ponude povodom Boži}a i Nove godi-ne te se inspirirajte za nezaboravna putovanja osjetila kroz ~arolije Svetog Martina.

Strogo i tradicionalno - povratak ženskih odijela i kostimaPoslovna žena koja želi izgledati profesionalno i ozbiljno u svojoj odjevnoj kolek-ciji mora posjedovati odijelo i(li) kostim. U poslovnom odijevanju ove vrste nema mjesta neozbiljnim detaljima, igre bojama nedopustive su, a strogost i umjerenost u modnom smislu definicija su ženskih kostima i odijela. Boje koje su dopuštene ograni~ene su na crnu, tamnoplavu te sivu.

Dar predstavlja nas, na{u tvrtku te izraàva na{ stav prema onome

kome ga darujemo, prema partnerima i

klijentima.

gim suknjama, ali i kratkim hla~ama. Detalj je to koji }e osvježiti svakodnevnu odjevnu kombina-ciju. Od pamuka ili vune, s uzorkom ili bez nje-ga, stilski uskla|en s ostalom odje}om bit }e pun pogodak i pravo osvježenje u sivilu i bjelini zime. Šalovi nam tako|er pomažu razbiti zimsku monotoni-ju i hladno}u. Boje mogu i ne moraju biti uskla|ene s kapama i šeširima, jer šal može biti detalj sam za sebe.

Boži}ni domjenci - što odjenuti?Umjesto organizacije boži}nih domjenaka humanije je i društveno odgovornije odre|eni nov~ani iznos donirati u humanitarne svrhe, no iako dio novca bude doniran, domjenak se može održati u skromnijem aranžmanu. âk i na skromnom boži}nom domjenku postavlja se isto pitanje, što je najprikladnije odjenuti? Budu}i da se radi o sve~anom domjenku, takva treba biti i odje}a. Svi želimo izgledati dobro, sigurno i samouvjereno, a

odje}a u kojoj }emo se tako i osje}ati pravi je izbor. Muškarci bi se trebali potruditi odjenuti klasi~nije, svakako u odijelo, i uz kravatu, po mogu}nosti. Žene moraju biti odjevene decentno i sve~ano, ali ne pretje-rano, kako ne bi izgledale kao da su na proslavi Nove godine. Haljine mogu biti duže ili kra}e, ne prekratke, a od boja se preporu~uju zagasitije nijanse crvene, pla-ve i zelene, kao i crna, siva i ljubi~asta. Poneki detalji mogu biti zlatni ili srebrni, poput remena ili torbice, jer ipak su blagdani sinonim za blještavilo i sjaj.

Poslovni darovi – važan znak pažnjeBoži}ni blagdani razdoblje su u kojemu poslovno darivanje doseže svoj vrhunac. Približavanjem kra-ja godine zbrajamo dojmove o poslovnim uspjesima i neuspjesima te o više ili manje uspješnim surad-njama s poslovnim partnerima. Iako je poslovni dar samo znak pažnje, posebice u ovo vrijeme kada se svi pozivamo na racionalnu potrošnju, on ipak mora biti pažljivo odabran. Originalnost i kreativnost po-željni su za krizna vremena, a lijepo i s pažnjom za-pakiran dar, uz obveznu ~estitku, ne mora biti sku-pocjen, jer ve}ina to niti ne o~ekuje. Dar predstavlja nas, našu tvrtku te izražava naš stav prema onome kome ga darujemo, prema partnerima i klijentima. Poslovni je dar uvijek ujedno i promocija tvrtke, no treba ga razlikovati od promotivnih materijala tvrtke

koji se nikako ne mogu smatrati poslovnim darovima. Koristan i prakti~an dar s logom tvrtke više je nego po-željan, ali ako se dar svodi samo na vaš logo – ne može se govoriti o poslovnom daru koji zadovoljava kriterije poslovnoga darivanja.

Wellness ponuda za sva ~ulaNjega duha i tijela, odmor i opuštanje osnova je svake wellness ponude, kojoj je cilj da korisnik ovih usluga postigne svoj osobni wellness. Današnji well-ness teži biti dostupan svima, kao osje}aj univerzal-nog dobrog osje}aja. Ovaj je trend zapravo postao imperativ, budu}i da se u današnjoj svakodnevici nagomilanog stresa, rada i nedostatka vremena na-rušava zdravlje. ôvjek sve više osvještava potrebu za uvo|enjem wellnessa u svoj svakodnevni život. Wellness zimi daje nam poseban osje}aj užit-ka. Kroz masaže i aroma tretmane lica i tijela, saune, whirlpool, grijane zatvorene ili otvore-ne bazene sa slanom ili slatkom vodom, naše je tijelo spremnije nositi se s hladno}om i sivilom zime.

Odaberite svoj omiljeni zimski parfemZima je godišnje doba koje traži teže parfeme, jakih baznih nota, senzualne i tople. Stoga, treba odabra-ti pravi me|u mnoštvom onih koji postoje na miri-snom tržištu, a za dobar odabir treba znati pravi na~in.

Poslovni stil Poslovni stilpr

om

o


Do~ekajte Novu 2010. u Grand Hotelu Palazzo u sredi{tu Pore~a

Nakon nedavne potpune obnove, simbol pore~kog turizma zasjao je punim sjajem pod imenom Grand Hotel Palazzo. Sagra|en 1910. godine kao izvrstan primjer austrijske arhitekture te kao prvi hotel u povijesnoj jezgri Pore~a tik uz morsku obalu, svojim {armom i uslugom ubrzo postaje omiljeno odredi{te aristokracije i bogatih, a danas je zbog svoje povijesne vrijednosti za{ti}eni spomenik kulture. Prvi put u dugo vremena, ove se godine u hotelu organi-zira sve~ani do~ek Nove godine, a gosti u aran`manu dobivaju 3 no}enja, 3 bogata doru~ka, 2 ve~ere u stilu {vedskog stola, sve~anu gala novogodi{nju ve~eru, pjenu{ac dobrodo{lice, kori{tenje Spa sadràja, audio CD kompilaciju najljep{ih klasi~nih djela, ruù u sobi, rani check-in na dolasku ve} od 10h ujut-ro te kasni check-out na odlasku. Detalje saznajte na www.hotel-palazzo.hr

Parfeme isprobavajte ujutro jer je osjetilo mirisa osjet-ljivije, a svoj miris nemojte nanositi kod ku}e, kako se ne bi miješao s ostalima. Nikada ne isprobavajte parfem samo na papirnatim testerima ili mirisanjem njegova ~epa – svakako ga poprskajte na ~lanak ruke i pri~ekajte da parfem ispari te da do izražaja do|e njegova bazna nota. Parfem nosite cijeli dan, a nakon toga odlu~ite koji je onaj pravi za vas. Mjesta na koja je najbolje nanositi parfem su iza uha, vrat, stražnji dio vrata, dekolte, ili zglob ruke.

Pravilna njega kože zimiKoža je zimi znatno osjetljivija, budu}i da hladno}a, vjetar, ali i suhi zrak djeluju nepovoljno, posebice na kožu lica. Stoga je dodatnu njegu potrebno posveti-ti svim tipovima kože. Suhoj je koži tako neophod-na dodatna hidratacija i hrana, izvana i iznutra. Unos hrane bogate omega kiselinama te vitaminima A, C i E povoljno }e utjecati na kožu, a hranjive kreme koje sadrže ove sastojke tako|er je nužno koristiti. Njezi masne i mješovite kože te njezinom ~iš}enju mora se detaljnije pristupiti zbog navedenih štet-nih utjecaja. Kompletna njega mora sadržavati mlijeko i tonik za ~iš}enje, peeling te gel za umi-vanje. Poželjna je i uporaba seruma, koji obnav-ljaju strukturu kože i štite ju od vanjskih utjecaja. Za podru~je oko o~iju kremu je potrebno kori-stiti ujutro i nave~er, jer je koža tanka i zimi do-datno osjetljiva. Dnevna krema za podru~je oko o~iju mora biti lagana, kako bi ju koža brzo upi-la i kako bismo se mogli šminkati odmah. No}ne regenerativne kreme možete koristiti ukoliko osje}ate suho}u i zatezanje, no nije naodmet ostaviti kožu da se povremeno i sama prirodno obnavlja tijekom no}i. Novogodišnja putovanja – iskoristite priliku!Op}e je poznato da psiholozi preporu~uju korište-nje godišnjih odmora na nekoliko dijelova tijekom godine. Ipak, ~esto to nismo u mogu}nosti, a blag-dani koji nam stižu prava su prilika za to. Do~ek Nove 2010. godine možete tako spojiti sa city break putovanjem: objediniti shopping, razgledanje zna-menitosti, upoznati bogate kulturne sadržaje, lokal-ne zanimljivosti, dinami~an i zanimljiv no}ni život. Gradovi nisu ovisni o sezonskim turisti~kim promje-nama, dostupni su svojim sadržajima tijekom cijele godine. Koncert vaše najdraže grupe, izložba omilje-nog slikara, odlazak na atraktivnu utakmicu, gotovo sve može biti povod odlaska na putovanje, pa tako i proslava Nove godine. No} kao i svaka druga, no ako budete pametni i mudri te ju iskoristite kao razlog za putovanje, uživat }ete više nego možete zamisliti. Korist je ovakvih putovanja višestruka: dobili ste pu-tovanje, odmakli ste iz poslovne i privatne monotonije, vidjeli ste nova mjesta, upoznali zanimljive ljude… Nije li to idealan po~etak godine koja slijedi? ■

Poslovni stilpr

om

o

Svim zaposlenima u svojim restoranima McDonald’s je u Hrvatskoj od rujna ove godine pove}ao pla}e za 4% kako bi neutralizirao utjecaj kriznog poreza, vi{e od 16% svih zaposlenih ove je godine promovirano na vi{u funkciju, a samim time i u vi{i platni razred. Trud i izvrsnost na poslu nagra|uju se tijekom cijele godine kroz mjese~ne i razne jednokratne stimulacije, u skla-du s vlastitim zalaganjem i postignutim rezultatima, a za djelatnike je razvijen izrazito kvalitetan sustav ne-prekidnog osposobljavanja unutar tvrtke.

McCafé kona~no i u HrvatskojU srpnju ove godine McDonald’s je u sklopu svog novoure|enog restorana na zagreba~kim Vrbanima otvorio svoj prvi McCafé u Hrvatskoj. Koncepcija McCaféa potje~e iz Australije gdje je 1993. godine u Melbournu otvoren prvi McCafé u svijetu, a danas ih u McDonald’sovim restoranima od Kanade, Brazila, Ir-ske, Njema~ke, Poljske i Rusije do Novog Zelanda ima vi{e od 2.000. McCafé je stvoren za istinske ljubitelje vrhunske kave i kola~a, a interijer u lounge atmosferi i elegantnim notama najmodernijega svjetskog dizajna savr{eno zaokruùje cijeli ugo|aj.

Birane torte i kola~i, najfinija kava s certifikatom Ra-inforest Alliance, koja se posluùje u kerami~kim {alicama, te udobne ko`ne fotelje na katu restorana i internetski kutak ~ine pravu malu oazu za uìvanje u slasticama i druènje s prijateljima.

McDonald’s je upravo otvorio jo{ jedan McCafé u zagreba~kom McDonald’sovom restoranu u Hein-

zelovoj ulici, a u tijeku su i intenzivni pregovori za otvaranje novih restorana na atraktivnim lokacijama u Hrvatskoj. Sada{nji pokazatelji upu}uju na to da bi ova godina za McDonald’s u Hrvatskoj trebala biti jo{ uspje{nija od prethodne jer se trend rasta stabilno nastavlja. “Tajna na{eg uspjeha je u stalnoj poslovnoj izvrsnosti jer nema uspjeha preko no}i”, isti~e Tatja-na \uki}, koja je kao direktorica zaduèna za trì{te McDonald’sa u Hrvatskoj i Sloveniji. “McDonald’s u Hrvatskoj svoj poslovni uspjeh gradi stabilno i konti-nuirano ve} gotovo 14 godina.

Najvi{i standardi kvalitete proizvoda, ljubazna i brza usluga, ~isti i ugodni restorani te vrijednost koju kupac dobije za svoj novac poznati su McDonald’sovi stan-dardi i njegova svojevrsna zlatna formula uspjeha. Mi smo u krizu u{li spremni, a sada se pripremamo i za izlazak iz nje”, istaknula je direktorica Tatjana \uki}.

Ukupno 16 McDonald’sovih restorana raspore|enih u Zagrebu, Velikoj Gorici, Karlovcu, Vara`dinu, Puli, Rijeci, Splitu i Osijeku svakoga dana ugosti na tisu- }e gostiju svih generacija. McDonald’s u Hrvatskoj po-zitivno gleda u budu}nost i nastavlja strate{ki ulagati u svoje poslovanje kao najbolji recept za dugoro~an uspjeh. ■

Uspje{na godina McDonald’sa u Hrvatskoj

Pozitivne vijesti o uspje{nom poslovanju, investicijama, otvaranju novih radnih mjesta i pove}anju pla}a pravo su osvjeènje u vrijeme kada svi govore o krizi i recesiji. McDonald’su u Hrvatskoj upravo to polazi za rukom.

Sada{nji pokazatelji upu}uju na to da bi ova godina za McDonald’s u Hrvatskoj trebala biti jo{ uspje{nija od prethodne jer se trend rasta stabilno nastavlja.

PRO

MO

Poslovni stil


Poslovni kalendar

Sajmovi

18. – 30.12.2009.Boži}ni velesajamMjesto: Zagreba~ki velesajamInformacije: www.zv.hr

22. – 24.01.2010.VIROEXPO 2010 - 15. Me|unarodni sajam gospodarst-va, obrtništva i poljoprivredeMjesto: ViroviticaInformacije: www.viroexpo.hr

12. – 14.02.2010.4. Sajam vjen~anja, 3. Osje~ki dje~ji sajamMjesto: Sajamski prostor Pampas, OsijekInformacije: www.os-sajam.hr

Seminari

Upisi u tijeku za programe s upisom u radnu knjižicu:Specijalist za oglašavanje i odnose s javnoš}uSpecijalist za prodaju i prezentaciju proizvoda i usluga Voditelj marke (Brand Manager) Voditelj projekta (Account Manager) Voditelj prodajeVoditelj marketingaMjesto: Poslovno učilište Filaks, Gjure Szaba 4, ZagrebOrganizator: Poslovno učilište FilaksPredava~: grupa predavačaInformacije: +385 1 2430 850, e-mail: [email protected]

14.-15.12.2009. Upravljanje talentimaMjesto: Transforma, Vukovarska 240, Zagreb

Organizator: Udruga RAPORPredava~: Ronald SudićInformacije: +385 1 6314 070, e-mail: [email protected]

17. – 18.12.2009.Temeljna znanja o upravljanju projektimaMjesto: Učionica L3a, Crnčićeva 18, ZagrebOrganizator: Life Long Learning AkademijaPredava~: Vesna VrgaInformacije: +385 1 6185 124, e-mail: [email protected]

18.12.2009.Web stranica – stvarna potreba ili tehnološki hirMjesto: Poduzetnički inkubator BIOS, J. J. Strossmayera 341Organizator: Centar za poduzetništvo OsijekPredava~: Saša GvozdenovićInformacije: 0800 345 345, e-mail: [email protected]

28. – 29.01.2010.Analiza financijskih izvještaja poduze}aMjesto: Poslovni centar VMD, Ulica grada Vukovara 269D, ZagrebOrganizator: Mirakul edukacijski centarPredava~: Kristijan Korunić, Slaven BošnjakInformacije: +385 31 625 013, e-mail: edukacija¥mirakul.hr

Doga|anja

18.12.2009. BIZpartyZabavni program druženja poslovnih ljudiMjesto: Osijek, Old Bridge Pub, Franje Kuhača 4, After party Night club LunaPo~etak: 21hUlaznica: vizitka

68 bizdirekt � prosinac 2009.

issn: 1846-6249 - · pdf file- s eo - optimizacija za web tra`ilice intervju mjeseca ... na...

Documents