istočne evrope, zapadnog balkana i europa de est turskom ......103 39 stockholm telephone: +46 8...

103 39 Stockholm

Telephone: +46 8 405 10 00, Web site: www.ud.se

Cover: MFA, Communications Dept. • Printed by: Elanders Grafi sk Service 2014

Article no: UD 14.017

Europa de Est Balcanii de Vest i Turcia

2014 – 2020• MINISTRY FOR FO

REIG

N AFFAIRS, SWEDEN • U

TRIK

ESD

EPA

RTE

MEN

TET

MFA

ș

Strategia bazată pe rezultate privind cooperarea în

domeniul reformelor a Suediei cu

Europa de EstBalcanii de Vest și Turcia

Strategija švedske reformske saradnje sa zemljama

istočne Evrope, zapadnog Balkana i Turskom

za period 2014 – 2020

Strategija švedske reformske saradnje sa zemljama istočne Evrope, zapadnog Balkana i Turskom za period 2014 -2020

1. Očekivani rezultati Ovom strategijom očekivanih rezultata utvrđen je način upotrebe sredstava dodijeljenih prema budžetskoj stavci Reformska saradnja sa zemljama istočne Evrope, zapadnog Balkana i Turskom u uputstvima o budžetskoj raspodjeli Side (Švedske agencije za razvojnu pomoć) i Švedskog instituta, kao i sredstava dodijeljenih prema budžetskoj stavci za Sekciju za tursko-švedsku saradnju pri Generalnom konzulatu u Istanbulu u uputstvima Ministarstva vanjskih poslova za relevantne finansijske godine. Za strategiju je planiran ukupan iznos od oko 8 milijardi kruna koji će biti realiziran tokom perioda provedbe strategije. U okviru toga, za Sidu će biti izdvojeno ukupno oko 7,6 milijardi kruna, za Švedski institut oko 191 miliona kruna, te za Generalni konzulat u Istanbulu oko 49 miliona kruna. Strategija se sastoji iz tri dijela i obuhvata zemlje u istočnoj Evropi, na zapadnom Balkanu, kao i Tursku. Ona važi tokom perioda 2014.-2020. godine što se podudara sa periodom primjene instrumenta Evropske politike susjedstva i predpristupne pomoći. Saradnja sa istočnom Evropom obuhvata zemlje koje su članice Istočnog partnerstva (Jermeniju, Azerbejdžan, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu i Bjelorusiju). Tokom perioda provedbe strategije, podrška istočnoj Evropi iznosit će oko 4,2 milijarde kruna, od čega je planirano da Sida raspolaže sa otprilike 4,1 milijardom, a Švedski institut sa oko 80 miliona kruna. Za realizaciju saradnje sa zemljama zapadnog Balkana (Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom) planiran je ukupan iznos od oko 3,6 milijardi kruna, od čega je predviđeno da Sida raspolaže sa oko 3,5 milijarde kruna, a Švedski institut sa oko 60 miliona kruna. Za realizaciju saradnje sa Turskom planiran je ukupan iznos od oko 610 miliona kruna, od čega je predviđeno da Sida raspolaže sa otprilike 510 miliona kruna, Švedski institut sa oko 50 miliona kruna, a Generalni konzulat u Istanbulu sa 49 miliona kruna. Cilj strategije je da zemljama Istočnog partnerstva, zapadnog Balkana i Turskoj pomogne u približavanju Evropskoj uniji.

Dodatak 1

SSG0501AMaskinskriven textBosnian version

2(14)

Očekuje se da će aktivnosti u istočnoj Evropi doprinijeti ostvarivanju slijedećih rezultata: Tabela 1 – Očekivani rezultati u zemljama istočne Evrope 1) Bolja ekonomska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvoj

- Partnerske zemlje u većem obimu ispunjavaju uslove EU za zaključivanje i primjenu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA)

- Konkurentna mala i srednja poduzeća dominiraju u privredi.

2) Jača demokratija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država

Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu - Efikasnija javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu

reformi u cilju približavanja EU. - Javne usluge su boljeg kvaliteta i zasnivaju se na principima jednakih

prava i borbi protiv diskriminacije, uz smanjenu korupciju. - Efikasnije pravosuđe koje pruža jače garancije u pogledu prava na

pravično suđenje i podrazumijeva razvijen kazneni sistem, u skladu sa evropskim standardima.

- Manje rodnog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja

- Više pluralizma u civilnom društvu, uključujući političke partije koje uživaju veću podršku građana.

- Bolji uslovi za demokratsku političku odgovornost i učešće u političkim procesima, uključujući i promociju slobodnih izbora.

- Slobodniji i nezavisniji mediji. - Partnerske zemlje u većoj mjeri ispunjavaju međunarodne i nacionalne

obaveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv diskriminacije.

- Žene i muškarci su u većoj mjeri jednaki po pitanju mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života.

- Ojačano povjerenje među stranama u dugotrajnim sukobima.

3) Kvalitetnija životna sredina, ograničen utjecaj na klimu i veća otpornost u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene

- Partnerske zemlje u većoj mjeri poštuju EU regulativu i međunarodne

sporazume u oblasti zaštite životne sredine, klime i energetike. - Veća ekološka odgovornost građana, privrede i civilnog društva. - Održivije javne usluge u oblastima kao što su vodovod i kanalizacija,

upravljanje otpadom, energetska efikasnost i obnovljive energije.

3(14)

Očekuje se da će aktivnosti u zemljama zapadnog Balkana doprijeti postizanju sljedećih rezultata: Tabela 2 – Očekivani rezultati u zemljama zapadnog Balkana 1) Bolja ekonomska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvoj

- Ojačan kapacitet institucija za nastavak ekonomske integracije sa EU. - Konkurentna mala i srednja poduzeća dominiraju u privredi.


Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu

- Efikasnija javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu reformi u cilju približavanja EU.

- Javne usluge su boljeg kvaliteta i zasnivaju se na principima jednakih prava i borbi protiv diskriminacije, uz smanjenu korupciju.

- Efikasnije pravosuđe koje pruža jače garancije u pogledu prava na pravično suđenje u skladu sa evropskim standardima.

- Manje rodnog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima. - Jača demokratija i efikasnost u policijskim snagama.

Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja

- Više pluralizma u civilnom društvu, uključujući političke partije koje uživaju veću podršku građana.

- Bolji uslovi za demokratsku političku odgovornost i učešće u političkim procesima, uključujući i promociju slobodnih izbora.

- Slobodniji i nezavisniji mediji. - Partnerske zemlje u većoj mjeri ispunjavaju međunarodne i nacionalne

obaveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv diskriminacije.

- Žene i muškarci su u većoj mjeri ravnopravni po pitanju mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života.

- Pomirenje i veće povjerenje među stranama i zemljama.


- Partnerske zemlje u većoj mjeri poštuju EU regulativu i međunarodne sporazume u oblasti zaštite životne sredine, klime i energetike.

- Veća ekološka odgovornost građana, privrede i civilnog društva. - Održivije javne usluge u oblastima kao što su vodovod i kanalizacija,

upravljanje otpadom, energetska efikasnost i obnovljive energije.

4(14)

Očekuje se da će aktivnosti u Turskoj doprijeti postizanju sljedećih rezultata: Tabela 3 – Očekivani rezultati u Turskoj 1) Jača demokratija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu

- Javna uprava sa administrativnim kapacitetom za provedbu reformi u cilju približavanja EU, sa posebnim naglaskom na osnovnim pravima.

- Efikasnije pravosuđe pruža jače garancije u pogledu prava na pravično suđenje u skladu sa evropskim standardima.

- Manje rodnog nasilja.

Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljim mogućnostima za ostvarivanje demokratskog utjecaja

- Više pluralizma u civilnom društvu uz veću podršku stanovništva i promocija demokratske političke odgovornosti.

- Turska u većoj mjeri ispunjava međunarodne i nacionalne obaveze u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti (uključujući EU strategiju za rodnu ravnopravnost) i borbe protiv diskriminacije.

- Žene i muškarci su u većoj mjeri ravnopravni po pitanju mogućnosti utjecaja na oblikovanje društva i vlastitog života.

2. Kontekst Švedska je jedan od najvećih zagovornika daljeg proširenja EU. Približavanje Evropskoj uniji centralno je pitanje zemalja koje teže demokratiji, pravnoj sigurnosti i otvorenosti, kao i održivom ekonomskom razvoju. Jačanje uslova za političku odgovornost i učešće je od posebnog značaja za zemlje u kojima je demokratski razvoj slab ili gdje postoji opasnost pogoršanja. Pored toga, EU postavlja visoke zahtjeve u pogledu prilagođavanja u oblasti zaštite životne sredine. U više ovih zemalja je postignut napredak u provedbi reformi, ali i dalje postoje izazovi. Politička nestabilnost, nepromišljene ekonomske i političke odluke, kao i teški socijalni i ekonomski uslovi negativno su se odrazili na tempo provođenja neophodnih reformi. Inicijative se moraju prilagoditi i planirati na različite načine u ovisnosti o uslovima koji vladaju u tim zemljama i jačini ambicije za približavanje EU. Istočno partnerstvo je politički okvir za odnose EU i šest partnerskih zemalja u istočnoj Evropi. Ovo partnerstvo pokrenuto je 2009. godine, pri čemu je Švedska bila jedna od zemalja inicijatora, sa idejom da se Evropska unija više fokusira na približavanje ovih zemalja uniji. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA) treba poslužiti za ostvarivanje dublje saradnje sa institucijama EU, prilagođavanje pravnoj stečevini EU acquis

5(14)

communautaire i bolji pristup unutrašnjem tržištu EU, kao i za širu razmjenu znanja, ideja i iskustava. Partnerstvo obuhvata i reforme koje je potrebno provesti u spomenutim zemljama da bi se ostvarila želja građana da bez viza putuju u zemlje EU. Proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji provodi se u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP) koji predstavlja zajedničku politiku EU prema zemljama zapadnog Balkana. Cilj SAP-a je stvaranje preduslova za članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU. Za to je, između ostalog, neophodno da one ispune Kopenhagenske kriterije1 što podrazumijeva opsežne reforme u partnerskim zemljama. Polazna tačka za približavanja Turske EU i njenim vrijednostima također je prilagođavanje Kopenhagenskim kriterijima i provedba Sporazuma o pridruživanju EU. Saradnja na provedbi reformi postepeno će se smanjivati kako se pojedine zemlje budu demokratski i ekonomski približavale EU. Strategija za reformsku saradnju sa zemljama Istočne Evrope, Zapadnog Balkana i Turskom zbog toga ima perspektivu i izvan okvira razvojne pomoći.

3. Aktivnosti Podršku treba provoditi zajedno sa ili u vidu dopune EU inicijativama u okviru Evropske politike susjedstva (ENI) i predpristupne pomoći (IPA II). Time se jača mogućnost Švedske da utječe na usmjeravanje i provedbu podrške EU. Sida treba iskoristiti mogućnosti provođenja projekata sredstvima dodijeljenim od EU. U provedbi inicijativa mogu se koristiti strateška privremena raspoređivanja zaposlenika. Treba pokušati uspostaviti saradnju sa drugim EU članicama, kao i međunarodnim finansijskim institucijama (IFI). Švedska treba raditi na uspostavljanju zajedničkih inicijativa u kojima učestvuje više donatora. Sida treba raditi na pronalaženju inovativnih metoda razvojne pomoći i mehanizama finansiranja. Važno je da pozitivni učinak čvršćih veza sa Evropskom unijom i Istočnog partnerstva postane vidljiv. U Istočnoj Evropi Sida može doprinijeti provedbi bilateralnih akcionih planova u okviru Evropske politike susjedstva za približavanje Evropskoj uniji koji se potpisuju između EU i date zemlje, kao i pomoći ovim zemljama u integraciji i usvajanju osnovnih vrijednosti EU. Sida također treba raditi na tome da regionalne inicijative dopunjuju i doprinose razvoju multilateralne saradnje u Istočnom partnerstvu.

1 Kopenhagenski kriteriji podrazumijevaju da zemlja koja ulazi u EU mora biti stabilna demokratija koja poštuje ljudska prava i pruža zaštitu manjinama, ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju i javnu upravu sposobnu za provedbu pravne stečevine EU.

6(14)

Po ocjeni Evropskog vijeća, okvir za politiku proširenja Evropske unije je važna polazna tačka za približavanje zemalja zapadnog Balkana i Turske Evropskoj uniji. Također treba uzeti u obzir i izvještaje o napretku koje Evropska komisija priprema u okviru godišnjeg paketa proširenja, kao i strategije zemalja koje se donose u okviru podrške EU. Za postizanje rezultata u okviru strategije za istočnu Evropu, zapadni Balkan i Tursku, švedska pomoć treba biti usmjerena na one oblasti u kojima Švedska ima uporedne prednosti u odnosu na evropsku pomoć, kao i dodatnu vrijednost u smislu iskustva, tehničkog znanja, kredibiliteta i fleksibilnosti. Za očekivati je da će švedska pomoć u oblastima koje se odnose na ključne švedske vrijednosti, kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost, demokratija, pitanja LGBT populacije i borba protiv diskriminacije, ojačati evropsku razvojnu pomoći. Borba protiv korupcije treba putem integriranih mjera obuhvatiti sve oblasti rezultata u svim partnerskim zemljama. S obzirom na opseg problema i negativni utjecaj na mogućnosti postizanja ciljeva strategije, trebalo bi uzeti u obzir i ciljane mjere. Rodna ravnopravnost treba biti stalno prisutna tema koju treba promovirati ciljanim i integriranim mjerama, kao i dijalogom. Pomoć treba prilagoditi uslovima i problemima svake zemlje zasebno u procesu približavanja Evropskoj uniji. To za ove zemlje može značiti da će aktivnosti biti usmjerene na one rezultate koji su u okviru tri date oblasti relevantni za svaku zemlju pojedinačno. Pri planiranju i provođenju inicijativa, treba uzeti u obzir situaciju u zemljama sa demokratskim deficitom. Inicijative u Bjelorusiji su i dalje prioritet. Veliku važnost treba pridati identifikaciji, procjeni i upravljanju rizicima. U slučaju nedostatka političke volje za provedbu reformi, možda će biti neophodno izvršiti disperziju rizika izborom oblasti, inicijativa ili partnera za saradnju. Švedska razvojna pomoć u cijelosti treba biti osmišljena iz perspektive koja uzima u obzir postojeće sukobe. Treba tražiti pristup koji je više regionalan. Izbor između bilateralnih i regionalnih inicijativa treba zasnivati na procjeni koje inicijative imaju najbolje izglede da postignu rezultat, ekonomične su i doprinose potpunom usvajanju u partnerskoj zemlji. Aktivnostima kao što su razmjene, saradnja i dijalog, Švedski institut treba doprinijeti postizanju rezultata prije svega u oblasti „Jača demokratija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija pravna država“. Švedski institut, s obzirom na vlastitu dodatnu vrijednost, također može doprinijeti rezultatima u okviru ostalih oblasti u zemljama istočne Evrope i zapadnog Balkana.

7(14)

Aktivnosti Generalnog konzulata u Istanbulu trebaju biti dopuna inicijativi Side u Turskoj i na taj način doprinijeti postizanju rezultata strategije u utvrđenim oblastima. Generalni konzulat u Istanbulu, između ostalog, treba podsticati širu društvenu debatu i komunikaciju u okviru oblasti očekivanih rezultata, između aktera iz civilnog društva, medija, kulture, višeg obrazovanja, javne uprave i privrede. Početna indikativna raspodjela sredstava po zemljama u prvoj godini provedbe strategije treba biti zasnovana na ranije donesenim bilateralnim strategijama saradnje2. Raspodjelu sredstava u okviru i između tri dijela strategije treba ponovo razmotriti tokom perioda provedbe strategije, polazeći od analize zemalja u pogledu političkog i ekonomskog razvoja, obaveza, provedenih reformi i ostvarenih rezultata. Analizu treba provoditi koristeći kontinuirano izvještavanje Evropske unije o napretku partnerskih zemalja u procesu približavanja Evropskoj uniji, kao i procjene koje provode švedske misije u inostranstvu.

3.1 Saradnja sa zemljama istočne Evrope Saradnja sa zemljama istočne Evrope obuhvata šest zemalja koje su članice Istočnog partnerstva Evropske unije. U Gruziji, Moldaviji, Ukrajini i Bjelorusiji trebalo bi biti moguće provoditi i bilateralne i regionalne inicijative. U Jermeniji i Azerbajdžanu bi trebalo biti prostora za regionalne inicijative. Očekuje se da će aktivnosti u istočnoj Evropi doprinijeti rezultatima u tri oblasti. 1) Bolja ekonomska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvoj

Očekuje se da će za određene partnerske zemlje u istočnoj Evropi sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i detaljne i sveobuhvatne ugovore o slobodnoj trgovini (DCFTA), stupiti na snagu tokom perioda provedbe strategije. Istovremeno, očekuje se da će kod ostalih partnerskih zemalja biti provedene reforme u istom smjeru. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i detaljni i sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini za cilj imaju bolju ekonomsku integraciju sa EU u više oblasti, kao što su privreda, poljoprivreda i energetika. U cilju ispunjavanja i primjene standarda EU, potrebno je ojačati kapacitete nadležnih institucija u oblastima trgovine. Neophodno je da konkurentnost privrede poraste, posebno u pogledu malih i srednjih poduzeća (MSP), kako bi

2 Raspodjela za Sidu u 2013. godini: Albanija 90 miliona SEK godišnje (UD2008/33439/EC), Bosna i Hercegovina 170 miliona SEK godišnje (UF2010/27582/EC), Gruzija 120 miliona SEK godišnje (UF2010/2122/EC), Kosovo 80 miliona SEK godišnje (UF2009/45168/EC), Moldavija 120 miliona SEK godišnje (UF2010/59609/EC), Srbija 130 miliona SEK godišnje (UF2009/18792/EC), Turska Sida 79 miliona SEK godišnje, GK Istanbul 7 miliona SEK godišnje (UF2010/2097/EC), Ukrajina 220 miliona SEK godišnje (UF2008/11210/EC) i Bjelorusija 115 miliona SEK godišnje (UF2010/20658/EC).

8(14)

partnerske zemlje mogle iskoristiti mogućnosti koje pružaju sporazum o pridruživanju i detaljni i sveobuhvatni ugovor o slobodnoj trgovini. Inicijative za poticanje poslovanja i poduzetništva su važan dio napora u stvaranju povoljne privredne klime, jačanju konkurentnosti i produktivnosti, kao i smanjenju nezaposlenosti, posebno u seoskim područjima i među mladima. Projekte sa sličnim ciljevima treba provoditi i u zemljama koje nisu u procesu potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i detaljnog i sveobuhvatnog ugovora o slobodnoj trgovini, u skladu sa njihovima obavezama prema EU. 2) Jača demokratija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija

pravna država

Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Postoji potreba za jačanjem kapaciteta uprave u partnerskim zemljama kako bi se omogućilo provođenje mjera u okviru približavanja ovih zemalja Evropskoj uniji. Bez obzira na provođenje općih izbora, često ne postoji mogućnost stvarnog utjecaja građana. Daje se prioritet centralizaciji i kratkoročnim privatnim ekonomskim i političkim interesima u odnosu na reforme koje bi mogle dovesti do dugoročnih poboljšanja za građane i privredu općenito, posebno seosko stanovništvo. Trebalo bi zato podržati inicijative koje jačaju samostalno upravljanje na lokalnom nivou i približavaju proces donošenja odluka i njihovo provođenje stanovništvu. Neefikasnost pravosuđa i nedostatak transparentnosti narušavaju izglede građana da imaju pravedna suđenja. U više zemalja nedostaju alternative zatvorskim kaznama, što za posljedicu ima veliki broj građana lišenih slobode. Rodno nasilje, zločini iz mržnje i trgovina ljudima široko su rasprostranjeni problemi koji se moraju rješavati. Švedska, između ostalog, može dati doprinos naporima na jačanju pravosudnog sistema u pogledu provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenja presuda za ova krivična djela. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i većoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog utjecaja Uloga civilnog društva kao nositelja promjena u zemljama istočne Evrope je da služi kao katalizator demokratskog razvoja. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za povećanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, uključujući političke partije, neovisne medije i druge nositelje promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Švedska može doprinijeti većoj sigurnosti i zaštiti ovih aktera.

9(14)

Posebno treba uzeti u obzir iskustva dugoročne saradnje između Švedske i organizacija civilnog društva u Bjelorusiji i nastaviti sa davanjem prioriteta grupama čija prava ugrožava represivno zakonodavstvo i koje su izložene drugim tipovima zlostavljanja. Podrška ugroženim organizacijama civilnog društva, s obzirom na trenutnu situaciju u zemljama regije, može se pružati i izvan uobičajenih formi strategije. Slobodan i otvoren pristup internetu važan je za mogućnosti civilnog društva da se organizira i provodi zagovaranje, kao i za mogućnost pristupa informacijama i znanju. Važan zadatak za švedsku pomoć je doprinos transparentnim i demokratskim institucijama i procesima u javnoj upravi na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Ovo je važno kako bi se poboljšali preduslovi za demokratsku političku odgovornost. U pojedinim zemljama ne postoji besplatno i nezavisno visoko obrazovanje. Inicijative u ovim zemljama trebale bi doprinijeti jačanju i dostupnosti besplatnog i nezavisnog visokog obrazovanja zasnovanog na demokratskim vrijednostima, što može podrazumijevati inicijative izvan granica zemlje. Diskriminacija ugroženih i marginaliziranih grupa je opći problem. Aktivnosti se mogu posebno usmjeriti na jačanje prava ugrožene djece. Također je važno ojačati prava te povećati priznavanje, kao i poštovanje grupa osoba kao što su LGBT, etničke i vjerske manjine. Važne su inicijative za podizanje svijesti o diskriminaciji i borbu protiv diskriminacije i netolerancije. Važan zadatak za švedsku pomoć je da doprinese tome da pitanja rodne ravnopravnosti dobiju veći politički prioritet, kao i da inicijative osnažuju žene i djevojke i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebalo doprinijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i neravnopravnih uloga spolova. Treba uključiti muškarce i mladiće kako bi se postigla veća rodna ravnopravnost u društvu. U regiji postoji određeni broj sukoba, kako među zemljama tako i u oblastima koje se odvajaju, što predstavlja prepreku ekonomskom i demokratskom razvoju regije i istovremeno doprinosi slabijoj zaštiti ljudskih prava. Zbog toga su važne inicijative za jačanje povjerenja među stranama u dugotrajnim sukobima kojima se stvaraju preduslovi za održiva rješenja ovih sukoba i smanjuju se mogućnosti za pojavu novih. Moguće je također pružiti podršku većem učešću mladih u političkim procesima.

10(14)


Više zemalja je posljednjih godina svoje zakonodavstvo i zakonske odredbe prilagodilo uslovima EU i međunarodnim sporazumima o životnoj sredini, klimi i energetici. Švedska pomoć treba unaprijediti provedbu propisa u ovim zemljama putem podrške jačanju kapaciteta. Za postizanje održivije ekonomije u smislu zaštite okoliša i klimatskih promjena potrebne su promjena stavova i jaka politička volja. Aktivnosti mogu doprinijeti inovativnim i ekonomičnim inicijativama za integraciju pitanja zaštite životne sredine u cjelokupnu politiku. Ovo se može dopuniti inicijativama za poboljšanje ekološke i društvene odgovornosti privrednih subjekata. Korištenje energetskih i prirodnih resursa općenito je veoma neefikasno, a upravljanje štetnim gasovima i otpadom često ne zadovoljava standarde. Inicijative za održive javne usluge treba dopuniti inicijativama za promociju održivog upravljanja prirodnim resursima na ekonomskom, društvenom i ekološkom nivou. Inicijative mogu uključivati i diverzifikaciju izvora energije. 3.2. Saradnja sa zemljama zapadnog Balkana Saradnja sa zemljama zapadnog Balkana obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. U Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Srbiji treba omogućiti provedbu bilateralnih kao i regionalnih inicijativa. U Makedoniji i Crnoj Gori bi trebalo biti prostora za regionalne inicijative. Ove inicijative trebaju doprinijeti stvaranju preduslova za ulazak zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju. S obzirom na razvoj događaja u regiji, EU stavlja posebno težište na reforme koje se odnose na funkcioniranje pravne države i ekonomski razvoj. Očekuje se da će aktivnosti na zapadnom Balkanu doprinijeti rezultatima u tri oblasti. 1) Bolja ekonomska integracija sa EU i tržišno-ekonomski razvoj

Za nastavak ekonomske integracije partnerskih zemalja sa Evropskom unijom i njenim unutrašnjim tržištem potrebno je ojačati administrativne kapacitete, između ostalog, s ciljem omogućavanja provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini. Inicijative za olakšavanje poslovanja i poduzetništva važan su dio napora na unapređenju konkurentnosti, produktivnosti i porastu zaposlenosti.

11(14)


Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Potrebno je ojačati kapacitet javne uprave kako bi se mogle provesti reforme neophodne za približavanje ovih zemalja članstvu u Evropskoj uniji. Stoga bi trebalo podržati inicijative koje jačaju lokalnu samoupravu i doprinose približavanju donošenja odluka i njihove provedbe građanima. Nedostatan kapacitet i nezavisnost pravosuđa predstavljaju prepreku za pristup građana pravdi. U okviru napora za jačanje pravosuđa, težište inicijativa bi također trebalo biti na sudskom procesuiranju ratnih zločina. Rodno nasilje, zločini iz mržnje kao i organizirani kriminal, uključujući trgovinu ljudima, široko su rasprostranjeni problemi koji se moraju rješavati. Švedska, između ostalog, može doprinijeti naporima na jačanju pravosudnog sistema u oblasti provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenje presuda za ova krivična djela. Pored toga, potrebno je jasnije definirati ulogu policije i poboljšati njen rad u borbi protiv kriminala. Trebalo bi ojačati i veze policije sa evropskim strukturama za saradnju u borbi protiv kriminala u Evropi. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog utjecaja Uloga civilnog društva kao nositelja promjena u zemljama zapadnog Balkana je da bude katalizator demokratskog razvoja. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za jačanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, neovisnih medija i drugih aktera promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. Slobodan i otvoren pristup internetu važan je za mogućnost civilnog društva da se organizira i provodi javno zagovaranje, kao i za mogućnost pristupa informacijama i znanju. Važan zadatak za švedsku pomoć je podrška transparentnim i demokratskim institucijama i procesima u javnoj upravi na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Pomoć treba doprinijeti zaštiti ljudskih prava u skladu sa obavezama koje zemlje imaju prema Vijeću Evrope. Ovo je važno kako bi se poboljšali preduslovi za demokratsku političku odgovornost. Postoji hitna potreba za inicijativama za jačanje prava Roma. Također je važno ojačati prava i povećati priznanje, kao i poštovanje ugrožene djece, LGBT osoba, kao i etničkih i vjerskih manjina. U borbi protiv

12(14)

diskriminacije i netolerancije također su važne inicijative za podizanje svijesti o diskriminaciji. Još jedan važan zadatak švedske podrške je da pomogne u osiguranju većeg političkog prioriteta za pitanja rodne ravnopravnosti, kao i u tome da inicijative doprinose osnaživanju žena i djevojaka i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale doprinijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i nejednakih rodnih uloga. Muškarci i mladići trebaju biti uključeni kako bi se postigla veća rodna ravnopravnost u društvu. U nekim područjima ove regije vladaju okolnosti karakteristične za sukobe. To se može odraziti kako na demokratski i ekonomski razvoj ovih zemalja, tako i na njihove međusobne odnose i odnose sa Evropskom unijom. Inicijative bi zato trebalo usmjeriti na izgradnju povjerenja među stranama u različitim zemljama i doprinos pomirenju s ciljem da se spriječi nastajanje novih sukoba.


Pružanjem podrške razvoju kapaciteta Švedska treba doprinijeti boljem ispunjavanju uslova koje postavljaju Evropska unija i međunarodni sporazumi o životnoj sredini, klimi i energetici. Za postizanje održivije ekonomije u smislu zaštite okoliša i klimatskih promjena potrebni su promjena stavova i jaka politička volja. Aktivnosti mogu doprinijeti inovativnim i ekonomičnim inicijativama za integraciju pitanja zaštite životne sredine u cjelokupnu politiku. To se može dopuniti inicijativama za poboljšanje ekološke i društvene odgovornosti privrednih subjekata. Korištenje energetskih i prirodnih resursa općenito je veoma neefikasno, a upravljanje štetnim gasovima i otpadom često ne zadovoljava standarde. Inicijative za održive javne usluge treba dopuniti inicijativama za promociju održivog upravljanja prirodnim resursima na ekonomskom, društvenom i ekološkom nivou. Inicijative mogu uključivati i diverzifikaciju izvora energije.

13(14)

3.3 Saradnja sa Turskom Inicijative trebaju doprinijeti bržem prijemu Turske u Evropsku uniju. Očekuje se da će aktivnosti u Turskoj doprinijeti rezultatima u sljedećim oblastima. 1) Jača demokratija, veće poštovanje ljudskih prava i razvijenija

pravna država Sa težištem na boljoj javnoj upravi i pravosuđu Turska ima funkcionalnu javnu upravu, ali bi se trebala razvijati prema manje centraliziranom upravljanju i većoj neovisnosti. Švedska može doprinijeti uspostavljanju efikasnije administracije koja je u većoj mjeri prilagođena potrebama građana. Time bi se ojačala demokratija u Turskoj kao i njena sposobnost za ispunjavanje obaveza vezanih za članstvo. Nedostatan kapacitet i nezavisnost pravosuđa predstavljaju prepreku za pristup građana pravdi. Od ključne je važnosti da švedsko-turska saradnja doprinese ubrzanju reformi turskog pravosuđa. Pomoć treba posebno doprinijeti jačanju kapaciteta pravosuđa za borbu protiv rodnog nasilja i za zaštitu ljudskih prava u skladu sa obavezama koje je Turska preuzela od Vijeća Evrope. Švedska može doprinijeti naporima na jačanju pravosudnog sistema u pogledu provođenja istraga, podizanja optužnica i izvršenja presuda za ova krivična djela. Sa težištem na većem poštovanju ljudskih prava i boljoj mogućnosti za ostvarivanje demokratskog utjecaja Bez obzira na provedene reforme, pred Turskom su dodatni izazovi koje mora riješiti prije nego što dostigne nivo poštovanja ljudskih prava koji podrazumijeva članstvo u Evropskoj uniji. Civilno društvo je katalizator nastavka razvoja i ima potencijal kao pokretačka snaga promjena i instanca koja podstiče političku odgovornost. Švedska pomoć trebala bi uključivati inicijative za jačanje kapaciteta i održivosti civilnog društva, medija i drugih nositelja promjena koji rade na jačanju demokratskih vrijednosti i ljudskih prava i koji traže veću odgovornost političkih dužnosnika tako što se zalažu za veću slobodu izražavanja. Od ključne je važnosti da Turska ispuni međunarodne i nacionalne obaveze u oblasti rodne ravnopravnosti, ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije, tako što će, između ostalog, u većoj mjeri ispuniti ciljeve Evropske strategije za rodnu ravnopravnost. Također je važno da se ojačaju prava i poveća priznanje i poštovanje ugroženih i marginaliziranih grupa. Važne su i inicijative da se poveća svijest o diskriminaciji i ojača borba protiv diskriminacije i netolerancije.

14(14)

Žene su manje zastupljene, između ostalog, na odlučujućim političkim pozicijama i u ekonomskim aktivnostima. Važan zadatak za švedsku pomoć je da doprinese tome da se pitanju rodne ravnopravnosti da veći politički prioritet, kao i da inicijative osnažuju žene i djevojke i njihove mogućnosti da koriste svoja prava. Inicijative bi trebale doprinijeti promjeni stereotipnih rodnih stavova i neravnopravne uloge spolova. U cilju postizanja većeg stepena rodne ravnopravnosti u društvu potrebna je uključenost muškaraca i mladića.

4. Praćenje i analiza rezultata

Načini praćenja rezultata navedeni su u vladinim smjernicama za strategije očekivanih rezultata u okviru švedske međunarodne razvojne pomoći. Vladine agencije određuju pokazatelje u skladu sa smjernicama. Godišnji izvještaj i sveobuhvatni izvještaj krajem perioda provedbe strategije trebali bi biti izrađeni zajednički za aktivnosti Side i Generalnog konzulata u Istanbulu. Sida je odgovorna za koordinaciju ovih izvještaja. Švedski institut zasebno podnosi izvještaj vladi. Na polovini perioda provedbe strategije treba provesti i analizu strategije očekivanih rezultata. U skladu sa odlukom o raspodjeli sredstava među zemljama, treba zatražiti mišljenje od relevantnih švedskih misija u inostranstvu i Ministarstva vanjskih poslova i predstaviti planiranu raspodjelu sredstava. To se može provoditi zajedno sa redovnim konsultacijama.

103 39 Stockholm

Telephone: +46 8 405 10 00, Web site: www.ud.se

Cover: MFA, Communications Dept. • Printed by: Elanders Grafi sk Service 2014

Article no: UD 14.017

Europa de Est Balcanii de Vest i Turcia

2014 – 2020• MINISTRY FOR FO

REIG

N AFFAIRS, SWEDEN • U

TR

IKES

DEP

AR

TEM

EN

TET

MFA

ș

Strategia bazată pe rezultate privind cooperarea în

domeniul reformelor a Suediei cu

Europa de EstBalcanii de Vest și Turcia

103 39 Stockholm

Telephone: +46 8 405 10 00 • Web site: www.ud.se

Cover: MFA, Communications Dept. • Article no: UD 15.009

istočne evrope, zapadnog balkana i europa de est turskom ......103 39 stockholm telephone: +46 8...

Documents