istra kroz vrijeme - kristina mihovilic

8/11/2019 Istra Kroz Vrijeme - Kristina Mihovilic

1/44

Centro di Ricerche Storiche RovignoCentar za povijesna istraivanja Rovinj

CO L L A N A D E G L I A T T I br. 30


2/44

2009. Sva autorska i graka prava, niti jedno iskljueno, pripadaju Centru za povijesna istraivanja u RovinjuTiskano u mjesecu sijenju 2009.

TISKARA:

Tipografia Opera Villaggio del Fanciullo, Opicina / Opina Trieste/Trst

U R E D N I T V O I TA J N I T V O

Trg Matteotti 13, Rovinj-Rovigno (Croazia)tel (052) 811-133, fax (052) 815-786

Internet: www.crsrv.org e-mail:[email protected]

U R E D N I T V O

MARINO BUDICIN, Rovinj - Rovigno LUCIANO LAGO, Trieste - Trst GIULIO CERVANI, Trieste - Trst ANTONIO PAULETICH, Rovinj - Rovigno FRANCO CREVATIN, Trieste - Trst ALESSIO RADOSSI, Rovinj - Rovigno GIUSEPPE CUSCITO, Trieste - Trst GIOVANNI RADOSSI, Rovinj - Rovigno DONATA DEGRASSI, Trieste - Trst DIEGO REDIVO, Trieste - Trst

ANITA FORLANI, Vodnjan - Dignano FULVIO SALIMBENI, Trieste - Trst EGIDIO IVETIC, Rovinj - Rovigno GIUSEPPE TREBBI, Trieste - Trst

U R E D N I K

MARINO BUDICIN, Rovinj - Rovigno

G L AV N I I O D G O V O R N I U R E D N I C I

LUCIANO LAGO, Trieste - Trst GIOVANNI RADOSSI, Rovinj - Rovigno

CENTRO DI RICERCHE STORICHE ROVIGNOCENTAR ZA POVIJESNA ISTRAIVANJA ROVINJ

UNIONE ITALIANA FIUMETALIJANSKA UNIJA RIJEKA

UNIVERSIT POPOLARE DI TRIESTENARODNO SVEUILITE TRST


3/44


4/44

Tiskanje ove knjige poduprijeli su:

MINISTERO DEGLI AFFARI ESTERI DELLA REPUBBLICA ITALIANAMINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA REPUBLIKE ITALIJE

(na temelju Zakona br. 73 od 2001.)

ISTARSKA UPANIJA REGIONE ISTRIANA


5/44

ZNANSTVENI P ROJEKT

Egidio IveticCentar za povijesna istraivanja, Rovinj

Giovanni RadossiCentar za povijesna istraivanja, Rovinj

ZNANSTVENI SAVJET

Robert ApollonioFabio AndriolaCarlo GhisalbertiStefano LusaPaolo NelloGiuseppe ParlatoGiovanni Radossi

RECENZENTI

Miroslav BertoaMarina CattaruzzaSalvator itko

POKROVITELJI

Talijanska Unija RijekaNarodno Sveuilite Trst

K OORDINACIONI SAVJET

Robert ApollonioGiuseppe ParlatoGiovanni RadossiAntonio RoccoAlessia RosolenAlessandro RossitMaurizio TremulSilvano Zilli

NASLOVIstra kroz vrijeme.Pregled povijesti Istre sa osvrtom nagrad Rijeku

NASLOV IZVORNIKAIstria nel tempo.Manuale di storia regionale dellIstria

con riferimenti alla citt di FiumeAUTORIMarino BudicinEzio GiuricinEgidio IveticRobert MatijaiKristina MihoviliOrietta Moscarda Oblak Giovanni PaolettiGiovanni RadossiFulvio SalimbeniAndrea Sponza

PRIJEVOD S TALIJANSKOG

Rodolfo Segnan

LEKTORGordana Obolt

FOTOGRAFIJEDuko Marui iiSonja MaruiZbirka Centra za povijesnaistraivanja, RovinjPrivatna zbirka Giovannija Radossija

FOTOGRAFSKA REDAKCIJANicol Sponza

IZDAVAKA K OORDINACIJAFabrizio Somma

GRAFIKO OBLIKOVANJE I P RIPREMA Z A TISAK Fulvia Casara

Knjiga ima u prilogu 6 dokumentaraca na DVD-u, proizvedeni od TV Koper-Capodistria.


6/44


7/44


8/44

Smjena vlasti (1267.1348.) 219Prema dualizmu (1348.1420./21.) 226

2. Komune 229

Institucionalni razvoj 230Uspon i stagnacija 235Gradsko drutvo 237

3. Feudi 241Institucionalni modeli i drutvo 245

4. Gospodarstvo 249Primorski pojas i unutranjost 252

5. Kulture i stanovnitvo 257iri pregled 265

ETVRTO POGLAVLJE IZMEU REPUBLIKE I CARSTVA (1420.1797.) 301 1. Oblici vladanja 305

Dva razliita suvereniteta 305Mletaki model 315Habsburki model 322

2. Stanovnitvo i gospodarstvo 329Prola vremena 329 XV. stoljee 331 XVI. stoljee 334

XVII. stoljee 339 XVIII. stoljee 341

3. Drutvo 347Stari reim 347Gradovi 349Seoski okruzi 357Feudi 361

Nadvojvodski posjedi 3654. Kulture 367

Identitet i kultura 367

8


9/44

Protestantizam i katolika reforma 371 Uena i puka kultura 374iri pregled 379

PETO POGLAVLJE DUGO DEVETNAESTO STOLJEE (1797.1918.) 425 1. 1797.1814.: Kraj starog reima 429 Smjena vladara 429

Napoleonovo doba 431 2. 1814.1848.: Cijela Istra habsburka 435

Upravno jedinstvo 435 Model vladavine 438 Gospodarstvo 442

Drutva 447Kulture 450

3. 1848.1860.: Nacionalni imbenik 453Revolucionarna 1848. 453

Nacija 458

4. 1860.1914.: Politiki razvoj i nacionalna suprotstavljanja4611860.1880.: Talijanski politiki monopol 4611880.1907.: Uspon Hrvata i Slovenaca 4671907.1914.: Sukobi i kompromisi 472

5. Modernizacija 475

6. 1914.1918.: Prvi svjetski rat 479 Regija u sukobu 479

Za diplomatskim stolom 480

iri pregled 483

ESTO POGLAVLJE DVADESETO STOLJEE (1918.2006.)531

1. Talijansko razdoblje (1918.1943.) 535Nova suverenost 535Prvo poslijeratno razdoblje 541

9


10/44

Drutvene napetosti i pojava faizma 546Faistika drava 553

2. Drugi svjetski rat 561

3. Jugoslavensko razdoblje (1945.1991.) 575 Novi poredak 575

Jugoslavenski model 582 4. Slovenija i Hrvatska 597iri pregled 603 DODACI Talijanska nacionalna zajednica (1945.2003.) 651 Istra i Rijeka u filateliji 669 Istra i Rijeka u numizmatici 677 Kronologija 690 Kazalo irih pregleda 716 Kazalo kljunih rijei 720

Osnovna literatura 726 Autori 732

POGOVOR 733

10


11/44

POLUOTOK I NJEGOVA PROLOST

Istarski se poluotok nalazi na rubu srednjoeuropskog dijelakontinenta i Sredozemlja, to je vidljivo po njego u krajoliku, vegetaciji,klimi i podneblju. Budui da je Jadran oduvijek mjesto kretanja ikomunikacija, i Istra je bila dijelom toga sustava. Njezinim je obalama

vie od tisuu godina prolazila razno rsna roba, brodo i svake vrste, sveenici i vjernici, vladari, ojnici, kriari. Na putu od zapada doistoka, od sjevera do juga, Istra je bila prva postaja nakon Venecijeili pretposljednja prije Venecije. Lagunsko podruje Veneta i Istrabarem su deset stoljea (do XV. st.) bili jedinstven sjevernojadranski sklop koji je spajao ostatak kontinenta s pomorskim puto ima premaistonom Sredozemlju. Istarski je poluotok bio prolazna zona, to se osjetilo pogoto o posljednjih dvjesta godina, ali to nije umanjilovanost njego a drugog obiljeja Istra je oznaavala kraj neega, bila

je granica odreene cjeline, pa bili to drava, kultura ili jezik. Upravo zbog pomorskih puto a i zato to je poluotok po ezan s posljednjimizdancima Alpa, u Istri je zavravala rimska Italija, tu su osno anebizantske i franake a zatim i germanske granine pro incije, Venecija

je ovdje ustano ila svoju najbliu pomorsku periferiju, ovdje jezinozavrava Italija i poinje slavenski svijet, ovdje je jedno carstvokao to je bilo Habsburko postavilo svoju najsigurniju pomorskuutvrdu, ovdje su Italija i Slavija oznaile svoje krajnje nacionalne granice i sporile se oko njih. Jedina su konstanta na ovom poluotoku

Sredozemlje, srednja i jugoistona Europa. I to to je Istra oduvijekbila izmeu neega.

Granica neega ili na granici neega. Istra i njezina prolostmogu se razliito iitavati, ali do danas se njezina po ijest naroito promatrala s nacionalnog stajalita. Prolost je u sluaju Istre, kao i za

11


12/44

druga mjesta i druge europske regionalne po ijesti, bila i jest zamiljenomjesto u koje treba smjestiti nastali osjeaj nacionalne pripadnosti koja se danas naziva talijanska, slo enska, hrvatska i sve to je

prethodilo buenju naroda. Moe li se negirati po ijesna predodbaodreene nacionalne kulture? Dakako da ne moe jer bez obzira natoku gledita, ta kultura predstavlja batinu. Ali zato moemo bitiiskreniji i priznati da prolost, razna dogaanja, djeluje puno sloenije od uobiajena prikazivanja, pa i tada kada se tvrdi da su unjezinu tumaenju primjenjivani nepristrani metodoloki kriteriji.Svaka idua generacija je, uostalom, uvjerena u ispravnost vlastitih

kriterija i u objektivnost svojeg naina gledanja na stvari. Danas priznajemo da je svijet sloen, a iz toga proizlazi da je i prolost sloena, da djeluje sloeno. Zbog toga nikada, kao danas, nije bilotoliko zanimljivo baviti se po ijeu, istraivati je.

Po ijest Istre sloena je i po ezana s drugim po ijestima koje su danas kao podruja istraivanja akademski jasno odreena, a to su antika, rimska, bizantska i srednjo jeko na po ijest, po ijestSvetoga Rimskoga Carstva, po ijest Mletake Republike i Habsburke Monarhije, po ijest AustroUgarske Monarhije, Italije i Jugoslavijete Hrvatske i Slo enije. Svaka od tih po ijesti, odreena kroz mnogehistorigrafije (tematske kao, na primjer, austrijska ustavna po ijest, ili

nacionalne kao, na primjer, po ijest Slo enaca ili hrvatska po ijest), zahtijeva posebno znanje. Svaka od tih po ijesti prikazuje neki proli

svijet sa svojim sustavima i ureenjima. To su zasebni svjeto i koji se prouavaju i analiziraju onakvima kakvi su bili, bez namjere da se unjima pronau uzroci i razlozi dananjeg stanja. Ako ih se u potpunosti shvati onakvima kakvi su bili, svjeto i kojih vie nema svakako svojim svjedoanstvima valoriziraju odreen teritorij ili suvremenu kulturu. Budui da se na nain percepcije stalno mijenja, po ijesna dimenzijanije nikada statina, ona postaje element koji prati na svakodnevni

ivot bez posebnih pretenzija, upravo zato to je nuna.

Egidio Ivetic i Giovanni Radossi

12


13/44

Nezakcij, dvojna glava skulptura

P R V O P O G L AV L J E

POSTANAK

1. PALEOLITIK Peina andalja Prije 70.000-10.000godina Prvi lovci Izraivai predmeta Nastanakistarskog poluotoka Prva naselja

2. NEOLITIK Kultura keramikih posuda Viula(Medulin) Klima u neolitiku Nove neolitske kulture Poeci stoarstva Gromae na Velim Brijunima

3. ENEOLITIK 4. GRADINSKA CIVILIZACIJA BRONANO DOBA

Promjene u II. tisuljeu pr. Kr. Gradina kateljer Struktura gradinskih naselja ivot u gradini Raskreeuropskih i sredozemnih kultura Kult mrtvih Nesigurna vremena XII. i XI. stoljea pr. Kr. ELJEZNO DOBA Kultura arnih polja Histri Obred spaljivanja Nekropole Predmeti Nezakcijska nekropola

POSTANAK 13


14/44

I z najee skromnih i neuglednih materijalnih ostataka pokuava se re- konstruirati o jeko o prisustvo te dogaanja u najranijim razdoblji-ma ljudske prisutnosti na Zemlji, pa tako i u Istri, osno a su predmeti koje su ljudi izraivali i koristili u svakodnevnom ivotu, u posebnim obre-

dima, ili ostaci i trago i prostora i graevina u kojima su ivjeli. Nema pisanih dokumenata ili poruka iz kojih bi se mogao upoznati i razumjetitadanji nain razmiljanja o jeka o pojavama u prirodi ili ljudskim od-nosima.

Do najranijih podataka dolazi se arheolokim metodama, iskopava-njima i usporeivanjem nalaza odreenog lokaliteta, a zatim i blieg pa ireg i udaljenijeg prostora. U datacijama, odnosno odreivanju starosti

takvih nalaza prije se oslanjalo na najstarije poznate po ijesne injenice, a danas u tome pomae npr. analiza radioaktivnog ugljika (14C) iz kar-boniziranih ostataka biljaka ili kosti neko ivih bia, ali i mnoge drugemetode koje se moda rjee primjenjuju. Posebno su vani podaci do kojih se dolazi analizom peludi, prikupljanjem sjemenki, kotanih i drugihostataka ivotinjskog svijeta i ljudi, prema kojima se moe rekonstruiratiizgled okolia, nain privreivanja u pojedinim razdobljima te prehranaili zdravstveni problemi.

Na temelju podjele epoha koju su pro eli strunjaci, paleolitikomnazivamo razdoblje prve pojave o jeka. Slijedi neolitik sa sjedilakimnainom ivota, stoarstvom i izradom predmeta od keramike. Eneolitik,u kojem se javlja prerada bakra, prijelazno je razdoblje prema dobu bron-ce i eljeza, dakle prema prvim civilizacijama. U naem sluaju to je doba pojave Histra.

Istra kao poluotok nastala je prije 12.00010.000 godina, kada su

to podruje ve naseljavali ljudi.

P RV O P O G L AV L J E14


15/44

Peina andalja

Prije 70.000-10.000 godi na

1. PALEOLITIK

Prvi se ovjek na podruju dananje Istre pojavljuje u po-sljednjemu ledenom dobu; njegova je prisutnost dokumenti-rana fosilnim nalazima u peini andalja I, nedaleko od Pule.Kompleks peina andalja otkriven je sluajno, eksploatacijom

vapnenca iz starog kamenoloma. Pri razdvajanju kotane breekoja se nataloila u 2 m debelom sloju, meu naslagama peineandalja I pronaen je kameni oblutak oblikovan u udarno oru-e ili sjeka (chopper ). Pronaen je meu kostima raznih ivoti-nja jelena, stepskog nosoroga, konja, divlje svinje, pragoveda,majmuna, rezusa (makaka), etruanskog vuka, medvjeda, pa-leoleoparda, hijene i drugih izumrlih vrsta, karakteristinih zasrednji i gornjivillafanchium. Takvo su orue vjerojatno izrai-

vali ve prije oko 2,5 milijuna godina australopiteci i praovjek Homo habilis u Africi. To je tipino orue tzv. olduvajenskograzdoblja, koje se u Europi javlja kasnije nego u Africi, odnosno prije otprilike milijun godina. Izrauje ih prvi stanovnik Euro- pe Homo erectus. Pretpostavlja se da bi sjeka iz andalje I mo-gao biti najstariji trag ljudske djelatnosti na ovim prostorima,dakle star milijun godina.

Sigurnija je tvrdnja da je podruje dananje Istre bilo nase-

ljeno prvim ljudima u vrijeme zadnjega ledenog doba. To je dugo vremensko razdoblje trajalo izmeu 70 i 10 tisua godina prijedananjega doba, uz izmjene hladnijih i blaih klimatskih raz-doblja. Tijekom tog razdoblja cijeli je sjeverni Jadran bio kopnobudui da je razina mora bila 97 m nia od dananje. Kroz sjever-ni Jadran tada je tekla rijeka, kao nastavak dananje rijeke Pad(Po) s brojnim pritocima. I rijeka Raa bila je jedna od pritokadananjeg Pada, takozvanog Paelopoa, jednako kao i rijeka Soa

koja je tada tekla blizu sjeverozapadne obale dananje Istre. Led je prekrivao Alpe u ije su se predgorje sputali ledenjaci, stva-rajui morene ili nakupine drobljena kamenog materijala koji

POSTANAK 15


16/44

Jadran prije 15.000 godina je zatim vodenim tokovima prenoen u podruje dananjega vernog Jadrana. U razdobljima stadijala, odnosno u najhladnsuhim razdobljima, vjetrovi su otpuhivali prapor, niji matenastao kretanjima ledenjaka, danas plodan pjeskovit teren otSuska ili uz istarsku obalu. Puno poslije, u gornjem pleistoceod kraja oledbewrm 2-stadijala, poeo se upotrebljavati peinsk prostor andalje II, udaljene samo nekoliko metara od andate Romualdova peina ponad Limskog kanala i Vergottinijeva

ina u blizini poreke Nove Vasi. Mjerenjima radioaktivnog uka (14C) na vie uzoraka ugljena i nagorjelih ivotinjskih kkoje su bile prikupljene uz ognjita kroz vie stratuma, pri i

Ledenjaci

L i g u r s k o

M o r e

T i r e n s k o M o r e

Jonsko More

J a d r a n s k o M o r e



17/44

Prvi lovci

Pula, peina andalja

ivanju u andalji II dobivena je starost od 27.800 do 10830. Toznai da je andalja II bila najintenzivnije posjeivana u razdobljuod zavrnog dijelawrm 2-stadijala, ili posljednjega vrlo hladnograzdoblja, do starijegdryasa u kasnom glacijalu, razdoblju postu- pnog zatopljenja. Sjeverni Jadran bio je kopno, otprilike do razinedananjeg Zadra. U to su se vrijeme podrujem sjevernog Jadrana, pa tako i Istrom, kretale skupine lovaca koje su boravile u zaklo-njenim spiljskim prostorima. Nalazima ivotinjskih kosti saku- pljenih oko ognjita andalje II, dokazana je suha, otra i prilinohladna klima s kratkim vlanim intervalima, odnosno hladnestepe i biotope sline tundri. Ustanovljene su ivotinje alpske i sje- vernoeuropske polarne faunske zajednice divlji konji i magarci,divlja goveda, svinje, razne vrste jelena, mnogobrojne ptice, vodo-zemci i ribe, a meu njima prevladavale su kosti mlaih ivotinja.Razbijene i esto opaljene vatrom,kosti sakupljene u kulturnim stratu-mima oko ognjita ostaci su hrane ta-danjih lovaca. Oko ognjita andaljeII naeno je 39 raznih ulomaka kosti

ovjejeg kostura (revizijom nalazaustanovljeno je da ih ima 45), koji su pripadali najmanje tri odnosno naj- vie pet osoba, lovaca iz mlaeg pale-olitika iz skupine Homo sapiens ossi-lis. Zastupljena su oba spola, raznoguzrasta i ivotne dobi. Pretpostavlja seda su ti ljudi imali kromanjonska obi-

ljeja jer prema zemljopisnom poloaju andalja lei unutar kruga i arealarasprostranjenosti paleosredozemnihhominida s izrazitim kromanjonskimobiljejima. Ista obiljeja imaju i ko-tani ostaci ljudi-lovaca iz Romualdo- ve i Vergottinijeve peine. Analizomradioaktivnog ugljika iz ognjita oko

kojega su sakupljene ljudske kosti uandalji II, dobivena je starost od12.320 + 100 godina.

POSTANAK 17


18/44

Izraivai predmeta

Peina andalja, sjeka (chopper)

O intenzivnom boravku lovaca iz mlaeg paleolitikaandalji II, osim ognjita, razbacanih ivotinjskih kosti, pai ljudskih, kazuju brojni kremeni i kotani artefakti: orueukrasni i kultni predmeti. Arheolog Mirko Malez, koji je obljao iskopavanja, navodi brojku od nekoliko desetaka tisuleksa, odnosno kremenih predmeta, meu kojima su brojni bojci, iverje i sirovinski kremeni materijal. To dokazuje dljudi orue i druge predmete izraivali na licu mjesta. Analitike industrije pokazala je prisutnost orinjasijena prije otpke 27.000 godina i epigravetijena oko 7.000 godina poslije. bogatiji su slojevi nastali prije otprilike 10.000 godina, pot paleolitikog razdoblja. Tada je andalja II vjerojatno posdugotrajno stanite s radionicom orua. Izraivalo se na odbcima, sjeivima i ploicama, tehnikom izravna odbijanja meekiem, koja se primjenjuje ve od orinjasijena. U orinjasskim slojevima tipina su tzv. njukolika i kobiliasta grea u epigravetijenskim slojevima brojna su kratka grebala, iljci ili gravetice i ploice s hrptom. Gravetice i ploice stom dijelovi su lovakog oruja, dok su se drugi oblici vjero

upotrebljavali za pripremu hrane, obradu koe te kotanihdrvenih predmeta. Kotani artefakti su rjei, a meu njimazastupljeni iljci, esto ukraeni paralelnim zarezima. Vaanalaz i probueni ivotinjski zubi: sjekutii bizona, onjaci onjaci jelena, tzv. grandl . To su lovaki trofeji, a vjerojatno iamuleti. Pronaene su i probuene morske koljke, zrna od i

zanih i probuenih segmenata ivotinj-skih cjevanica i glaane kotane lamele

s rupicom, za koje se pretpostavlja dasu sluile kao amuleti.U Europi je to razdoblje vrhunca

paleolitske umjetnosti, na zapadu izra-ene monumentalnim spiljskim slika-rijama (npr. peine Altamira ili Lasca-ux), a prema istoku sitnom plastikom,guricama Venera ili simbolima kulta

plodnosti.Oko 12.000 g. pr. Kr. zapoinju vanije

klimatske promjene, odnosno postupno zatoplja



19/44

Nastanak istarskogpoluotoka

Istra, paleolitska i mezolitskanalazita

vanje. Otapaju se ledenjaci na Alpama i u sjevernoj Europi, rasterazina Jadrana, ispunjava se njegova sjeverna potolina, a otoci seodvajaju od kopna. U to se vrijeme Istra oblikuje kao poluotoku karakteristinom trokutastom obliku. Postupne klimatske pro-mjene uvjetuju i promjene u biljnom i ivotinjskom svijetu. Takose stepa i tundra povlae sjevernije i ustupaju prostor bjelogori-nim umama i livadama. Izumire peinski medvjed, vunasti noso-rog, mamut, sob, mukatni bik, bizon, a los i polarna lisica povlaese prema sjeveru. Bujne ume i livade sada nastanjuju stada divljihgoveda, jeleni, srne, divlje svinje, ovce i koze. U izrazu materijalnei duhovne kulture tadanjeg ovjeka, to je razdoblje epipaleolitika,odnosno gornjeg paleolitika, i mezolitika ili srednjega kamenogdoba. Ljudi se sada, uz lov, intenzivno bave ribolovom, sakuplja-njem koljaka, pueva, ptijih jaja, korijenja i divljih plodova. Uovom je razdoblju dovreno pripitomljavanje i domestikacija ovce,koze i goveda, dok je pas bio pri- pitomljen ve krajem mlaeg pa-leolitika. Uza sve te aktivnosti,smanjuje se nomadsko kretanje

ljudskih skupina i postupno se prelazi na stalna naselja pa se krajem ledenog doba, uz stoarstvo, pojavljuje i zemljoradnja. Kamen je i dalje jedna od glavnih sirovi-na za izradu orua okresivanjem.Malih je dimenzija, a s njim na-staje sloeno orue od vie otrih

dijelova, usaenih u drala odkosti, roga ili drva.Trajno naseljavanje u tom

razdoblju najbogatije je dokazanou andalji II, posebno u stratumi-ma b) i a) s kamenim i kotanimoruem epipaleolitika i srednjegmezolitika. Analiza 14C uzorka

iz ognjita u stratumu b) dala jeapsolutnu dataciju 10.830 + 50godina. Istovremeno su bile na-

POSTANAK 19


20/44


21/44

Kultura kerami kih

posuda

Istra, neolitska nalazita

2. NEOLITIK

U estom tisuljeu pr. Kr. (prije 8.000 godina) dolazi do velike prekretnice. Iz paleolitika (doba starog kamena) prelazise u neolitik (doba novog kamena), to je odluujui trenutakna dugome ljudskom putu. Uz stoarstvo i zemljoradnju, mlae

kameno doba ili neolitik oznaava pravi sjedilaki nain ivotai prva stalna naselja na otvorenom prostoru. Kamen je i daljeosnovni materijal za izradu orua i oruja, ali se uz tehniku cije- panja ili okresivanja, pojavljuje i nova tehnika glaanja, kojom suizraivane sjekire.

U materijalnoj kulturi najvea je novost pojava lonarstva,odnosno izrada keramike. Javlja

se proizvodnja posuda za sprema-nje i prenoenje hrane i tekuina.U starijem neolitiku, iz Sre-

dozemlja, du jadranske obale, patako i u Istru, dopiru ljudske skupine koja izrauju jednostavne posude ovalnih i loptastih oblika.Oponaaju prije upotrebljavane

prirodne oblike tikvi ili pletenihkoara ili posuda izraenih izdu-bljivanjem drva. Ukraavane suutiskivanjem raznih predmeta u jo svjeu glinu, prije peenja, patakva keramika dobiva nazivim- presso-keramika. Nosioci kultu-re impresso-keramike oblikovali

su posude slabo proienomglinom s dosta primjesa veihzrna kalcita. Zaravnate povrine

POSTANAK 21


22/44


23/44

Klima u neoli t ik u

Viula, ulomci

impresso-keramike

granja, a zatim premazane blatom. Sauvano je grumenje prepe-ene zemlje s otiscima granja. Ljudi koji su tu ivjeli izraivali susami svoje posue, ukraavali ga otiscima koljke glatka ruba ili valovitim rubomcardiumkoljke. U kuama ili kolibama, i iz-meu njih, nalazile su se radionice za izradu kamenog orua odlokalnog kremena ili polukremena slabije kakvoe. Izraivalo sesamo nekoliko tipova osnovnog orua, i to mali broj grebala; rijetki su geometrijski oblici, a sasvim nedostaju ubadala. Naen jesamo jedan element za srp s uglaanim tragovima, kakve ostavljarezidba uzgojenih itarica. Veina kamenog orua su strugala naodbojku, koja su se upotrebljavala za pripremu hrane, obradukoe i sl. Znakovito je kljunasto orue koje je, kako se pretpostavlja, sluilo za obradu tvrdih materijala jersvi primjerci imaju zaobljen ili ak odlomljen iljak.Moda su se njima otvarale koljke, posebno kameni-ce icardium koljke, kojih je mnogo naeno u naselju,a bile su vaan dio prehrane stanovnika Viule. Saku- pljeno je i poneto ivotinjskih kosti koje pripadaju vrstiovca-koza. Uz uzgajane itarice, potvruju da su se neolitski

stanovnici Viule, osim sakupljanjem plodova, bavili zemljo-radnjom i stoarstvom. Naselje na Viuli kod Medulina datirano je 14C analizom uzoraka ivotinjskih kosti, ime je dobivena sta-rost od 6.850 i 6.140 godina, a time je potvrena datacija ovognalazita u razdoblje mlae faze starijeg neolitika.

O klimi i okoliu za razdoblje od V. tisuljea do II. st. pr. Kr., ili do poetka romanizacije, saznajemo iz podatakadobivenih analizom peludi iz uzoraka koji su uzeti u obalnom

jezercu-movari Palud, juno od Rovinja. Ti su podaciusporeeni s uzorcima koji su bili uzeti u Limskom kanalu kodPorea i Pirana. Prema tim analizama, obalna zona, u kojoj jesmjetena i Viula, bila je prekrivena umom subsredozemnogtipa i hrastom. Iz toga slijedi da su tada ljeta bila malo vlanijaod dananjih, a zime hladnije. Prve vee aktivnosti ovjekau okoliu dokazane su tek u posljednjim stoljeima stare ere,intenzivnim nainom obrade zemlje, koju donose Rimljani.

U razdoblju srednjeg neolitika u Istri, kao i du veeg dijelaistone jadranske obale, razvija se danilska kultura. Naziv jenastao prema bogatom nalazitu Danilo kod ibenika. Najvee

POSTANAK 23


24/44

Nove neoli tske kulture

Poeci stoarstva

razlike u odnosu na prethodno razdoblje vidljive su u likovnizrazu koji se koristi u ukraavanju novih oblika posuda, prvoj pojavi sitne plastike u keramici. Posude su izraenekvalitetnije proiene gline sa sitnim primjesama, zaglai uglaanih povrina, dobro peene. Plitke zdjele zaobljenotvorena koninog prola, ukraavaju se raznim pravocrtnikrivocrtnim urezanim i izdubljenim motivima razliiti obtekuih spirala, nizovi raranih trokuta ili rombova. Ve prijelazu u mlai neolitik javlja se i skromna uporaba crvboje koja je primijeena na rubovima malih polukrunihno uglaanih zdjela. U Istri nije poznato ukraavanje posslikanjem na noj keramici kao to je uobiajeno na podruDalmacije, ali i na suprotnoj, zapadnoj obali srednjeg Jadrna podruju tzv. kulture Ripoli.

Pojavljuju se i novi oblici posuda vezanih najvjerojatnije za plodnosti. Takvim se predmetima smatraju posebno oblikovritoni (rhyton) na etiri noge s velikom ukoenom ovalnom posudom i okomito postavljenom krunom rukom. Uz rito pojavljuju se i predmeti zvonolika, konina oblika, koji podsj

na antropomorfne gure. U Istri su takvi predmeti pronaenulomcima, ali dokazuju duhovnu povezanost stanovnika isto Jadrana. Pronaeni su ispod Uke u Pupiinoj pei u Vranjdragi, ali i u novim naseljima na otvorenom prostoru, u Mihovilu kod Bala, na rubu Gradine iznad Limskog kanalaSerminu kod Kopra, na rtu Pradiel kod Paviina i u Rou.

U srednjem neolitiku razvija se obrada kosti i izrada kota predmeta; posebno su brojna ila i gladilice. Poveava se raz

kost kremenog orua koje se izrauje i od uvezenih vrsta kremmnogo bolje kvalitete od lokalnog. Veze s udaljenim krajevdokazuje ulomak opsidijana, odnosno vulkanskog stakla kojiPupiinu pe stigao s dalekih Lipara. Da se nain privreivazemljoradnja i stoarstvo ustaljuju, dokazuju ponovno rezulistraivanja Pupiine pei. Prema analizama nalaza, ivotinkosti gotovo iskljuivo pripadaju ovci i kozi, a da pastiri sa jim stadima dolaze u peinu preteno u proljee, dokazuju br

ostaci novoroenih janjaca. Smatra se da su se u poetku suzgajala radi mesa, no s vremenom poelo se koristiti i mlij vuna. U naseljima u blizini mora brojne ljuture koljaka i p



25/44

Gromae na Velim Brij unima

Gromae, Veliki Brijuni,neoeneolitsko naselje

vih kuica, uz ivotinjske kosti, dokazuju i dalje vanost sakuplja-nja hrane i plodova u prirodi.

Neolitik i njegovu najmlau fazu zakljuuje hvarska kultura.Kao i u prethodnim fazama neolitika, Istra je i sada povezana s prostorom istonog Jadrana, uz izraenija lokalna svojstva. Uznajmlae elemente danilske kulture, ve usporedne s hvarskomkulturom, poznati su hvarski i nakovanski elementi mlaegneolitika. Bikonine zdjele i ae, poluloptaste zdjele, ovalne iloptaste posude s prstenastim i koninim vratom ili bez vrata,tipovi su posuda karakteristini za hvarsku fazu jadransko-sredozemne kulturne skupine. Dno im je najee ravno, katkadzaobljeno ili u obliku uplje noge. Ukrasni motivi nastavljaju se irazvijaju iz prethodne danilske kulture, kao npr. spirale izraeneudubljivanjem, urezivanjem i bojenjem, nizovima cik-cak crta iliuboda.

Najpoznatije su nalazite mlaeg neolitika u Istri Gro-mae na otoku Veli Brijuni (u literaturi se spominju i kao Sali-ne, Javorika i Berta). Naselje ukopanih poluzemunica otkrive-no je u zaljevu Javorika (Val Lavoro) s malim rtom Gromae,

otvorenim prema jugu, na istonoj obali otoka. Otkriveno jezahvaljujui djelovanju morskih valova. U profilu same obaleistraena je zemunica ukopana u crvenicu, dubine 1,5 m, airine 1,1 m. U unutranjost obale ulazila je za jo otprilike1 m. Polukrunog profila, do vrha je bila ispunjena kultur-nim ostacima i otpacima. U najniem se sloju nalazilo ognji-te izgraeno od vapne-nastih kamenih ploa,

ispunjeno glinom i dr- venim ugljenom. Ponadtoga sloja nalazio se slojkarboniziranih zrna itai malo jema, zatim po-novno sloj kamenja, plo-e crveno prepeene glines otiscima pletera. To je

ujedno sloj koji najjasnijeodreuje funkciju te jamekao prostora za stanova-

POSTANAK 25


26/44


27/44

3. ENEOLITIK

Prodiranjem Indoeuropljana prema zapadu, u mlaeneo-litskoj hvarskoj kulturi postupno se dogaaju velike promjene.Oblikuje se eneolitik ili bakreno doba, prijelazno razdoblje kojetraje cijelo tree tisuljee pr. Kr. Nove se ljudske skupine stapaju

sa starosjediocima. Stoarstvo polako zamjenjuje zemljoradnju.Materijalna se bogatstva bre akumuliraju. Stvaraju se povezane patrijarhalne, rodovske i plemenske zajednice. Veliki pokreti na-roda utjecali su na nastanak tipa naselja na uzvisinama, koje jebilo jednostavnije tititi.

Na istonoj obali Jadrana, to znai i Istre, razvija se poseban jadranski tip eneolitika, za koji je prema peinskomlokalitetu Nakovana na Peljecu, uglavnom prihvaen naziv

nakovanska kultura. Ta se kultura razvila na kasnoneolitskomsupstratu, hvarskoj kulturi te prodorima vinanske kulture,salkuca i badenske kulture sa sjevera i istoka, oznaene posebnomkeramikom. Faktura te crna, smea ili siva boja keramike, oblici iukraavanje kanelurama utjecaj su vinanske kulture.

Najvanije su nalazite kanelirane keramike ve spomenuteGromae na otoku Veli Brijuni, s naseljem zemunica. U nalazi-tu prevladavaju visoke konine zdjele i loptasti lonci s visokim

vratom, na ramenu ukraeni plitkim okomitim kanelirama ili bezukrasa. Keramika je dobre fakture i jednolino tamno peena. Naistom lokalitetu primijeeni su i dijelovi keramike koji su mogli pristii s podruja dananje Slovenije i sjeverozapadne Hrvatske,gdje se u to vrijeme razvijala tzv. lasinjska kultura, odnosno alpska varijanta lengyelske kulture. Tu keramiku predstavljaju razni obli-ci bikoninih i koninih zdjela, ukraenih katkad uz rub plitkimkanelirama ili urezanim raranim trokutima, a spadaju u zavr-

nu fazu eneolitika.Osim u naselju Gromae, sline se pojave, iako skromnije,

mogu pratiti na Gradini iznad Limskog kanala i andalji te u pe-

POSTANAK 27


28/44

Istra, eneolitska nalazita(bronano doba)

inama Uke, u Oporovini na istonim obroncima i u Pupii peini na zapadnom podnoju.

Na svim tim lokalitetima pojavljuje se i posebna vrsta vgrube keramike, pomijeane s velikim postotkom kalcita, jestavnih velikih oblika loptasti, ovalni lonci, ukraeni metlstim potezima, izraeni u mekanoj glini prije peenja. Prvi oljeni nalazi takve keramike potjecali su iz Gromaa pa je za c pojavu predloen naziv brijunska ranobronanodobna kultIstre i sjevernog Jadrana. Takva se keramika pojavljuje na limGradini zajedno s nom kasnom danilskom i hvarskom kerakom. U Gromaama je nalazimo zajedno s nakovanskim tipma posuda nije fakture, kao i u Oporovini. Dokumentirana na mnogim poloajima na kojima su se razvila utvrena gradinaselja (Gola, Picugi, Moriovica, Sv. Mihovil i dr.).

Eneolitikom je zakljuena jedna faza razvoja ovjeanstvazana i ovisna o prirodnim uvjeti-ma kojima se ovjek prilagoivaoi na koje je malo utjecao. Zapoi-nje novo razdoblje u kojem se mi-

jenja stav prema prirodi uz svijestda se priroda moe mijenjati to je poetak razvoja metalurgije.

Uz jo jaku komponentumlaega kamenog doba neoli-tika u nainu ivota u nizinskimnaseljima, zbog pokretanja veli-kih ljudskih skupina i nemirnih,

nesigurnih vremena, poinju senastanjivati prirodno zatienauzvienja, a ponovno su ee po-sjeivane i peine.



29/44

4. GRADINSKA CIVILIZACIJA

Bronano dobaVisinska utvrena naselja poznata su irom Sredozemlja

i Europe, ne samo u Istri. Njihova izrazito velika koncentracijau Istri te naziv za takav utvreni tip naselja, uzeti su kao karak-

teristika koja oznaava prije svega bronano doba Istre i uegasjeveroistonog jadranskog podruja. Valja istaknuti da se ivotu takvom tipu naselja na podruju Istre intenzivno nastavlja dorimske prevlasti, a esto i do danas.

U poetnoj fazi bronanog doba jo su prilino jake veze sneolitskim tradicijama, bar to se tie poloaja pojedinih nase-lja. Peine su jo uvijek posjeene, a najraniji bronani predme-ti, poput, primjerice, malih triangularnih bodea iz Gromaa,

naselja s poluzemunicama uz obalu otoka Veli Brijuni, vezanisu jo na posude ukraene metliastim ornamentom, nainomukraavanja koji se od kasnog neolitika i eneolitika zadrao uranome bronanom dobu. Uz metliasto ukraenu keramiku pojavljuje se nov nain izrade grubljih posuda, crveno peenekeramike s primjesama grubo mrvljenog vapnenca. Takve su posude esto ukraavane plastinim rebrima i otiscima prsta.Uz to se pojavljuje i jednostavan oblik jeziaste drke, esto uti-

snute na sredini.Novo stanovnitvo u velikim indoeuropskim seobama do-nosi sa sobom poznavanje obrade metala. Bre akumuliranje vikova stvara vladajue slojeve i drutvene organizacije kojeomoguavaju stvaranje novih utvrenih i dobro zatienih na-selja kateljera.

U drugom tisuljeu pr. Kr. nain ivota u Istri potpuno semijenja to je posljedica breg i intenzivnijeg kretanja ljudi u po-

trazi za sirovinama potrebnim za metalurku djelatnost, ili zbograzmjene proizvoda kako bi se dolo do sirovina i gotovih proi-zvoda. Du novih putova nastaju sredita u kojima se dogaaju

Promjene u drugom tisuljeu pr. Kr.

POSTANAK 29


30/44

Gradina-k ateljer

takve aktivnosti. Od tog je doba Istra intenzivno nastanjivanzbog nesigurnih uvjeta ivota, stvaraju se utvrena naselja gna na posebno zatienim poloajima. Karakteristini topogski nazivi kao to sucastellier,kateljer, katelir, katel, gradina,gradie i slino, oznaavaju poloaj tih naselja, ostatke i trasauvane do naih dana. Zemljopisni poloaj te geoloka i kliska obiljeja Istre bili su presudni za brojnost gradinskih nana ovim prostorima.

Istra je smjetena na rubu ranih sredozemnih civilizacija ksu morskim putovima prodirale prema sreditu europskog ktinenta, odnosno na putu izmeu istonih i zapadnih europsk prapovijesnih prostora i kultura. Stapanjem raznih znanja ksu se tu doticala, mogle su se izgraditi utvrde zatiene vrkamenim zidinama prilagoenim prirodnim uvjetima terenatakvim se naseljima ivjelo ne samo u bronano doba odnosdrugom tisuljeu prije Krista, ve i u eljezno doba, odnoscijelome prvom tisuljeu prije Krista, a u mnogima se ivozvija do naih dana (Pula, Rovinj, Bale, Buje, Pazin, Graian, Motovun, Labin, Ro itd.). Od kraja XIX. stoljea do da

kompilirano je nekoliko karata Istre s oznakama gradina. Mnjima je jo uvijek najznaajniji rad Carla Marchesettija, obljen 1903., u kojem je navedeno 455 gradinskih naselja na storu koji obuhvaa kvarnerske otoke, Istru sa sjeveroistongranicom na Rjeini, na sjeveru dananje podruje NotranjsPrimorske te dolinu rijeke Soe.

Zbog geolokih ili pedolokih razloga, bez obzira na dlovanje ovjeka, gradinska su se naselja najbolje ouvala n

druju Crvene i Bijele Istre. Velike erozije na podruju Sine Istre oteavaju dokazivanje poloaja visinskih nasBujine, povrinske vode, najee su temeljito erodirale vrbrda na kojima su obino bila smjetena naselja. Na takvomse poloaju tragovi sauvati jedino ako su bar djelomino s vani kameni bedemi koji zadravaju klizanja tla, ili ako stome mjestu nastavio ivot pa su najstariji tragovi sauvatemeljima dananjih naselja.

Gradinska su naselja obino smjetena na stratekim poajima koji u okoliu ne djeluju posebno uoljivo. Zatienu pravilu kamenim bedemima zidanih tehnikom u suho i pr



31/44


32/44


33/44

ivot u gradini

stavlja se da postoji jo jedan prolaz na junom dijelu bedema.Na blago uzdignutomu sredinjem prostoru nalazi se akropolaopasana posebnim bedemom, snanim kao i bedem cijelog na-selja. Na akropoli su bile izgraene prostrane pravokutne kuenatkrivena trijema i s dvoritem, odijeljene uskim hodnicima.Podizane su na kamenim temeljima na kojima se dizala drvenakonstrukcija. Za uvrivanje pregradnih zidova i oslonac krovo- vima sluile su drvene grede uglavljene u uklesane usjeke u ivojstijeni. Brojni ulomci kune buke kojim su bili prekriveni zi-dovi, esto su ukraeni utisnutim geometrijskim motivima. Pred jednom od velikih kua akropole smjetena je pe s velikom ke-ramikom ploom i okruglim rupama, a vjerojatno je sluila za peenje keramike. Na istraenom prostoru akropole naeni sui najvredniji predmeti, posebno bronani, koji govore o elitnojskupini ljudi koja je tu ivjela. Samo jednu stubu ispod akropo-le na Monkodonji nalazi se gornji grad, i on opasan posebnimzidom. Tu su moda ivjeli obrtnici. Na dijelu gornjega gradanaena je vea koncentracija metalnih otpadaka koji su nastalilijevanjem. Dio kalupa za lijevanje vrha koplja naen je na po-

druju akropole Monkodonje. Na drugim istarskim kasteljerima u Puli, katelu kod Buja i Serminu kod Kopra naeni su dije-lovi kalupa za lijevanje sjekira.

Donji grad bio je smjeten na uskom prostoru terase uzglavni bedem. Tu se manje nastambe niu jedna uz drugu, a ublizini zapadnog ulaza istraen je tip kue na dvije razine. Kon-strukcija u toj kui vjerojatno je ostatak prostrana unutarnjegognjita slinog onima koji se i danas mogu nai u seoskim ku-

ama Istre i Krasa. Pred kuom, uz malen trijem, nalazi se pra- vokutno udubljenje u stijeni u kojem se vjerojatno skupljala ki-nica s krova. Pretpostavlja se da je unutar bedema Monkodonjeivjelo otprilike tisuu stanovnika. Pojedini vani nalazi s toglokaliteta dokazuju ukljuenost cijelog poluotoka u europsketokove dogaanja bronanog doba. Nalazi ulomaka keramikih predmeta neodreene namjene u obliku kruia, koji su zbogoblika nazvani idoli (moda pokazuju numerike vrijednosti),

povezuju Istru sa srednjim Podunavljem, na jednoj strani, i sjevernom Italijom, na drugoj. Rijetki i skromni bronani pred-meti (sjekire, bodei, noevi, nakit) dokazuju kretanje dobara

POSTANAK 33


34/44

i veze Istre sa srednjom Europom i Apeninskim poluotokomdu istone obale Jadrana s istonim Sredozemljem. Vrlo r pojavljuju se zrna jantara baltikog podrijetla, koji je sa sjEurope, preko sjevernog Jadrana i Istre, stizao do Grke.

itelji Istre bili su u bronano doba ukljueni u tokovrazmjena i dogaanja na velikim udaljenostima. Uz to, b

li su se zemljoradnjom i uzgojem itarica, to dokazuju brnalazi kamenih rvnjeva, a poznavali su i vinovu lozu i groIntenzivno su se bavili stoarstvom, posebno uzgojem ovackoza, a rjee lovom, ribolovom i sakupljanjem morskih plo va (koljke, puevi) koji su pronaeni i na gradinama udalj jim od mora. U naseljima su se bavili proizvodnjom keram posuda najrazliitijih oblika, veliina i kakvoe koja se trebljavala u svakodnevnom ivotu za pripremu hrane, uva

i prenoenje tekuina ili u posebnim obredima. Karakterisnim posebnim oblicima keramike koju su izraivali, tadastanovnici Istre tvorili su blisku kulturnu cjelinu sa stanovcima dananjega sjevernog Jadrana, kvarnerskih otoka i KPojedinosti na tom posuu govore ponovno o vezama sa srnjim Podunavljem i sjevernom Italijom. Poseban kerami predmet koji se pojavljuje na tom prostoru, trononi plada potvruje uske veze s istonim Sredozemljem, posebno s

prom i Kretom toga doba, gdje su trononi pladnjevi sluil posluivanje rtava boanstvima ili zagrobnom ivotu, a mda i kao prijenosna ognjita. U kateljerima su se izraiv

Raskre europsk ih isredozemnih kultura

Monkodonja, zapadna vrata



35/44

predmeti od ivotinjskih kosti i rogova. Od tog su materijalaizraivali igle, ila, gladilice, eljeve, razne drke i sl. Obraiva-li su vunu i pripremali biljna vlakna predenjem i tkanjem. estisu nalazi vretena za preslice ili keramikih utega za tkalakestanove.

U Istri ima puno naselja slinih Monkodonji, iako vjerojat-no nisu sva bila jednako vana. Prirodno prilagoene i zatvore-ne skupine organiziraju se i gravitiraju prema jednom strateki vanijem sreditu. Jedno je takvo sredite bila i Monkodonja na podruju dananje Rovinjtine.

S bronanim dobom prvi se put u Istri susreemo s pogreb-nim obiajima. Najizrazitiji su veliki kameni tumulusi koji su po-krivali grobnicu vjerojatno vane osobe tadanje zajednice. Takvisu nadgrobni spomenici esto izdvojeni na vrhu brda, a pretpo-stavlja se da su oznaavali teritorij odreene zajednice. Najveigrobni tumuli do sada istraeni u Istri bili su na Monte Val Mari-nu kod Pule i u Maklavunu kod Soia. Ruevina tumula na Mon-te Val Marinu, promjera skoro 30 m, sauvana je u visini do 2 m.Unutar kamene gomile nalazio se zidani vijenac koji je okruivao

grobnu krinju sloenu od tankih klesanih ploa vapnenca. kri-nja je sadravala ostatke pokojnika poloenog u zgrenu poloaju, prema tadanjem obiaju u Istri, a jedini mu je prilog bio brona-ni no kojim je grob i datiran u razdoblje kraja ranoga bronanogdoba. Drugi veliki tumulus, onaj u Maklavunu kod Soia, pre-krivao je kruni zid promjera oko 16 m. U unutranjost krunog prostora vodio je dromos hodnik omeen zidovima, a lijevo odulaza nalazila se zidana grobnica. Cijela je konstrukcija vjerojatno

ostatak grobnice kupolasta tipa kakve su graene u Grkoj u dobamikenske kulture, s kojom su stanovnici Istre oito bili u doticajui pokuali je oponaati. Takva je grobnica trebala biti spomenik vanoj osobi ili obitelji i isticati njihovu vanost nakon smrti i uzagrobnom ivotu.

Brojnije su skupine manjih kamenih tumulusa koji pokri- vaju kamenu krinju s pokojnikom u zgrenu poloaju, obinorazasute po padinama breuljaka i okolici gradinskih naselja. Do

naih dana sauvana je izrazita koncentracija takvih tumula na podruju dananje Rovinjtine i posebno oko gradine Vrin sje- verno od Vodnjana.

Kult mr tvih

POSTANAK 35


36/44

Vjerojatno su posebnu vanost imale grobnice u obliku zidana platoa pravokutnog ili polukrunog, u koji je ugrana kamena krinja za pokojnika, a smjetene su uz glavni uutvrdu, odnosno gradinsko naselje. Takve grobnice tvore m

nekropole, a u grobnim krinjama esto je poloeno vie ponika. Najvea takva nekropola (istraeno je 17 grobnih krinalazi se uz gradinu Vrin, nedaleko od sela Butkovii, sjevod Vodnjana. Slina je, ali slabije sauvana, nekropola uz Grana Velom Brijunu, a na Monkodonji je uz impozantan zapadulaz u gradinu pronaena jedna takva grobnica. Grobne krsloene su od vjeto klesanih tankih ploa vapnenca, s utorna unutarnjim stranama i donjoj strani poklopnice, kako bi

mogla to bolje zatvoriti. Dno krinje, a katkad i cijeli pros prekrivani su sitnim ljunkom. U svim do sada istraenim gr vima takva tipa prilozi su bili skromni. Osim do sada dva pota bronana bodea (Monte Val Marin kod Pule i Bombita kBanjola), u jednom od tumula na amnjaku pronaena je ogrod bronanih saltaleona i s jednim zrnom jantara, a izvan gr velika keramika zdjela. U grobovima Vrina, krmedskoga vog Grada, kod kicina, Koromana i Monkodonje, pojavlju

samo spiralne sljepooniarke izraene od tanke bronane zakljuene spiralnom ploicom, poneki spiralnonaoalasti prsak i rijetka jantarna zrna.

Vrin, nekropola



37/44

Mali sv. Anel,veliki kameni blokovi

Osim obreda vezanih za grobni kult, uz duhovni ivot sta-novnitva Istre u bronano doba vee se impozantna krunagraevina s ortostatima, sauvana na vrhu Malog sv. Anela kodPorea. Nalazi se izmeu dva velika gradinska naselja, Velikogsv. Anela i Mordela, i u neposrednoj blizini cijelog niza gradi-na, meu kojima su i tri Picugi. Na vrhu Malog sv. Anela velikikameni blokovi zatvaraju krug promjera 6,5 m. U krunom pro-storu nalazi se rov s etvrtastim udubljenjem koje je bilo posebnoomeeno kamenjem. U udubljenju su se nalazili ulomci posuda,ivotinjskih kosti i keramiko cjedilo s rukom, vjerojatno ostaci posebnih obreda.

Ovakav prividnoujednaeni ivot u bron-anom dobu u Istri, dra-stino se mijenja u mla-oj fazi kasnoga bron-anog doba, posebno u XII. i XI. stoljeu pr. Kr.Velike podunavske mi-

gracije tzv. nosilaca kul-ture arnih polja, koje su prouzrokovale i pad veli-kih istonosredozemnihcivilizacija, osjeaju sei u Istri. Na mnogim segradinama ivot prekidai ponovno se nastanju-

ju peine na skrivenim iteko pristupanim mje-stima. O tim nesigurnim vremenima posljednjihstoljea drugog tisulje-a prije Krista svjedoei nalazi nekoliko ostavas bronanim predmeti-

ma (Oprtalj, Baredine,Debeljak) podrijetlom izsrednjeg Podunavlja.

POSTANAK 37


38/44

Starosjedioce toga doba na istarskim gradinama zamjen ju ili moda asimiliraju nove skupine ljudi s novim obiaj posebno u nainu pokapanja pokojnika. Ve u XI. stoljeuKr. uobiajen je i jedini nain pokopa spaljivanjem pokojnu nekropolama koje se koriste neprekidno do rimske prevlakrajem stare ere.

Nesigurna vrem ena XII. iXI. stoljea pr. Kr.

Istra, nekropole iz eljeznog doba



39/44

eljezno dobaU kasnome bronanom dobu (od oko 1300. do oko 750. g.

pr. Kr.) na podruju Podunavlja, jugoistonih Alpa i sjevernogruba Balkana razvija se jedinstvena kultura koja se iri do rubazapadne Europe. Osnovno je u toj kulturi prevladavanje obredaspaljivanja pokojnika, po emu su pojava i razdoblje nazvani kul-tura arnih polja. Na tako velikom podruju zajedniki su ikult Sunca i simbolika sauvana u materijalnim osta-cima. Ovo se razdoblje smatra vrhuncem u obradibronce, a u potrazi za sirovinama uspostavljenesu trgovake i kulturne veze na velikim uda-ljenostima. Kultura i njezini nosioci prodi-ru u Istru moda ve krajem XII. stoljea pr. Kr., ali od XI. stoljea pr. Kr. svakako preplavljuju poluotok. Tada je ve stvore-na osnova za oblikovanje kulturne skupinekoja formira etniku zajednicu koju su antiki pisci neto poslije upoznali kao Histre. Histri se prvi put spominju kao narod u Jonskom zalje-

vu u Hekatajevu obilasku zemlje, djelu nastalomizmeu 580. i 480. g. pr. Kr. Nakon te prve biljeke, kod raznih segrkih i latinskih zemljopisaca i povjesniara pojavljuje vie krat-kih podataka o Histrima. Ptolomej u svojim Zemljopisnim upu-tama kae da istarski poluotok zapoinje kod Riane, a zavrava pred Labinom, na rijeci Rai. Time se njegov zemljopisni prikazIstre podudara s administrativnom Istrom carskog doba.

Specina materijalna kultura Histra, koja je izraz i njihova

duhovnog shvaanja, prepoznaje se na prostoru ogranienom ri- jekama Rianom i Raom i visoravni iarije, no nejasna je situa-cija na zapadnim obroncima Uke.

Iz panonskog i jugoistonoga alpskog prostora u XI. i X.stoljeu pr. Kr. ustaljuju se u Istri nosioci kulture arnih polja.Ne znamo to se tada stvarno dogaa sa starosjediocima gradin-skih naselja na koje su tu naili. Prema dananjim jo skromnimsaznanjima, na mnogim gradinama u to vrijeme sasvim prestaje

ivot, no na nekima se ivot nastavlja uz veliku promjenu, oitu prije svega u novom nainu pokapanja. Sasvim je naputen obi-aj polaganja pokojnika u kamenu krinju u zgrenom poloaju

Kultura arnihpolja

Nezakcij, dekorirana grobna ara(IX.VIII. st. pr. Kr.)

Histri

POSTANAK 39


40/44

iz bronanog doba, a gotovo sve to znamo o Histrima ili stanicima Istre eljeznog doba potjee iz njihovih arnih nekrola. Tijekom cijeloga prvog tisuljea pr. Kr. spaljivanje pokouobiajen je i jedini pogrebni obred. Nekropole su najee stene uz gradinski bedem, esto izmeu dva obrambena pojunutar naselja, uz glavni ulaz ili jedan od glavnih putova nadinama ili podnoju naselja. Izgled nekropola iz eljeznog u mnogo emu nastavlja tradiciju iz bronanog doba smjeuz ulaz i gradinski bedem, izdvajanje skupina grobova u m polja, viekratni ukop u kamenu krinju ili sloj ljunka kojsto prekriva dno krinje. Obred spaljivanja obavljao se esnekropoli na mjestu ili u blizini pokopa, kao naprimjer u Pali su zabiljeeni i prostori koji imaju karakteristikuustrinuma(lomaa) i smjeteni su u neposrednoj blizini nekropola (pono izrazito u Gradini iznad Limskog kanala). Spaljeni kotostaci pokojnika briljivo su sakupljani iz pepela i spreman pokop zajedno s namjerno lomljenim i deformiranim dijeloma nonje, nakita ili drugim prilozima. Katkad su jednosta polagani u mala udubljenja u tlu i prekrivani kamenim plo

ma, a najee su stavljani u posude grobne are. Grobne strukcije u koje su zatim polagane are, esto ovise o priroduvjetima terena. Jedna od eih grobnih konstrukcija je metvrtasta krinja sastavljena od vapnenakih ploa. Rijetkali posebno vane, grobnice veih dimenzija sastavljene odih klesanih kamenih ploa, okruene zidovima i prekriveneim poklopnicama. esto se iznimnim prilozima isticao sta pokojnika. Na temelju razvrstavanja grobova te jasnih pod

prostora nekropole na manja zatvorena polja (Gradina iznLimskog kanala, Nezakcij), zakljuuje se o raslojenom druizdvojenim posebnim skupinama, obiteljima ili rodovima. podruju gotovo svih do sada poznatih nekropola zabiljeentragovi posebnih obreda ili rtvovanja, nakon ega su ostalini paljevinski slojevi s brojnim ostacima spaljenih i slomljivotinjskih kosti te ulomcima raznih oblika keramikog poa. Vezano uz obrede stavljani su i veliki kameni blokovi s

krunim udubljenjima, moda za rtve ljevanice.U XI. i X. stoljeu pr. Kr. ostaci materijalne kulture pov

zani su jo intenzivno s izvornim podrujima kulture arn

Obred spa lj ivanja



41/44


42/44

posebne su linosti skromno isticane. Tom je obliku istovremdrugi tip grobne are domae izrade u obliku trbuaste posunajee s uskim dnom, irokim trbuhom i uvijenim uem vrata. Takve su posude esto ukraene apliciranim plastirebrima koji tvore motiv spirale, meandra, cik-cak, horizont paralelne vrpce ili potkovaste aplike. I u njima su prilozi rijistog su tipa kao i oni u arama u obliku trbuasta vra.

Ve u VIII. stoljeu pr. Kr. prepoznatljive su veze HistrEtruanima. Na jednoj od trbuastih ara bez vrata iz Kalira kod Nove Vasi (Brtonigla) nalazi se ukras s nizom konsa zrakasto prikazanom grivom, slino kao na raznim etruskim predmetima (bronani okrugli titovi, uture). U jednonezakcijskom grobu upotrijebljen je kao ara velik krater slcrvenim geometrijskim motivima, koji potjee iz junoetruskih radionica VIII. stoljea. pr. Kr. Vjerojatno i prije, mo ve od IX. stoljea, zapoinje intenzivan import slikanih viz daunijskih junoitalskih radionica, koji se nastavlja nepreno, do romanizacije poluotoka. Isto tako, preko pojave posebukrasnih bronanih igala, tzv. Sirolo Numana oblika, pre

obiaja da se u enske grobove poloi i mali bronani ealjko posude u obliku tzv. kothona ili konine bronane kacige Novilara, koje su u nekoliko grobova u Picugima i Bermu upotrijebljene kao are i sadravale su spaljene ostatke pokka ve od IX. stoljea mogu se pratiti doticaji s Picenima. vremena je i pojava brojnih predmeta podrijetlom iz venets prostora sjeveroistone Italije (keramike posude koninogtulasta oblika, bronane posude, ukrasne igle), iz prostora

svetolucijske kulturne grupe (posude s poliranim ukrasom, dlovi nakita) te podruja dananje Dolenjske (nain izrade uksne igle lijevanjem bronanih kuglica preko eljezne igle, dinakita). Istra u VIII. stoljeu postaje dio tzv. jadranske koi ima, posebno zbog svoga specinog poloaja uvuenasjeverni dio jadranskog bazena povezan sa srednjom Europ odreenu vrstu posrednike uloge u povezivanju razlii protourbanih zajednica sa svojim elitnim-kneevskim, duh

nim i politikim sreditima na rubu sredozemnih civilizacijsvih tih intenzivnih dodira tijekom nekoliko stoljea, oblikse specian kulturni i duhovni izraz nastao razliitim prih

Predmeti

Nezakcij, detalj are(IX.VIII. st. pr. Kr)



43/44

anjima i tumaenjima grke i etruanske kulture. U istarskimse nekropolama i pojedinim grobovima, posebno od VII. do IV.stoljea. pr. Kr., pojavljuju kao prilozi izabrani predmeti impor-tiranog podrijetla koji istiu bogatstvo pokojnika. Najvea kon-

centracija luksuznih predmeta zabiljeena je u Nezakciju, a vrloslini predmeti, ali u manjem broju, pojavljuju se u drugim va-nim histarskim sreditima kao to su Picugi, Katelir kod NoveVasi (Brtonigla), Beram, Sv. Martin iznad Tarske vale ili Rovinj.Rije je najee o dijelovima garnitura za pie, koje su se kori-stile na simpozijima ili pri pijenju vina prema grkim ili etru-anskim obiajima (krateri,oinochoe i dr.), ali i prema slinimobredima sjevernoitalskog i jugoistonoga alpskog svijeta (situle,

ciste, kotlii, alice). Kao simboli moi, u pojedinim grobnicamau Nezakciju, Picugima i Bermu, priloeni su i dijelovi bronanihruki lepeza, preuzetih iz etruanskog svijeta.

Vrhunac su duhovnog izraza Histra monumentalne ka-mene skulpture i relje naeni najveim dijelom na podrujutzv. prapovijesne nekropole u Nezakciju. Dobro uglaane ploe vapnenca ukraene su izdubljenim motivima tekuih spirala ilisvastika, omeenih vrpcama cik-cak motiva ili drugog, slino

ornamentici na grobnim arame IX. i VIII. stoljea pr. Kr.. U vapnencu su izraene i skulpture s prikazima torza mladia, dioenske glave s pletenicama i naunicom, nagi konjanik, glava ko-

Limska gradina, privjesak

POSTANAK 43


44/44

nja i tzv. rtvenici. Najvea je skulptura veliki pravokutni bna kojem je u visokom reljefu prikazana naga ena s djetetonaruju. Ta je skulptura inila jedinstvenu skupinu sa skulprom konjanika. Datacija, kao i namjena nezakcijskih skulpti dalje su zagonetni. Najee se smatra da su istovremene menom skulpturom koja je nastajala od VIII. do VI. stoljeaKr. na podruju srednje Italije i njezine jadranske obale. Kane spomenike i tu su nalazili na podruju nekropola, ali ne nadgrobne spomenike, ve su to vjerojatno bili elementi prora posveenog kultu mrtvih u podruju nekropole.

Samo iz Nezakcija, za sada, poznajemo guralno ukrabronane situle; na jednoj od njih prikazana je jedinstvescena pomorske bitke. I ti spomenici predstavljaju ugled i r pokojnika kojem pripadaju.

Nezakcij se tijekom stoljea svojim poloajem nametnkao duhovno i politiko sredite Istre i Histra. Odatle nadgledala plovidba Kvarnerom i ulazak u sjeverni Jadra posredovalo se u razmjeni dobara izmeu dviju jadranskih oi jugoistonih Alpa.

Nezakci jska nekropola

Nezakcij, skulptura ene s djetetom


istra kroz vrijeme - kristina mihovilic

Documents