VELJAA

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.

53

IX. FINANCIJSKE OBAVIJESTI1. MOGUNOSTI ISPLATE U GOTOVU NOVCUOd 1. sijenja 2011. stupio je na snagu novi Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09.) te se vie ne primjenjuje Odluka o uvjetima i nainu plaanja gotovim novcem (Nar. nov., br. 36/02.). To znai da vie nema ogranienja u gotovinskoj isplati po jednom raunu (bilo 5.000,oo kn). Pritom treba voditi rauna jedino o odredbama Zakona o sprjeavanju pranja novca kojim je odreena svota isplate u gotovini do 105.000,00 kn. Opirnije o tome proitajte u asopisu RRiF, br. 1/11., str. 274. Koje se isplate mogu obaviti u gotovu novcu odreeno je l. 90. Pravilnika o porezu na dohodak. Tako se primjerice u gotovini bez ogranienja moe isplatiti naknada za prodane osobne stvari te za nabavu poljoprivrednih i umarskih proizvoda od graana. Pritom treba voditi rauna da graanin mora biti obvezno upisan u Upisnik seljakih gospodarstava ili obiteljskih gospodarstava sukladno l. 23.b Zakona o poljoprivredi (Nar. nov., br. 149/09.). Za te se potrebe moe primijeniti dokument OTKUPNI BLOK, a primjer obrasca dan je u asopisu RRiF, br. 2/11., str. 67. Na iro-raun treba isplaivati sve honorare i ne moe se prebijati s obvezama prije isplate. Navedeno proizlazi iz miljenja Ministarstva financija MF kl.: 410-01/04-01/898 od 7. svibnja 2004. koje smo objavili u cijelosti u asopisu PiP, br. 10/04., str. 90. Zakon uvodi i ogranienje gotovinske naplate koja se odnosi se na sve pravne i fizike osobe koje, obavljajui registriranu djelatnost, u nekim transakcijama primaju gotov novac. Prema tom ogranienju u poslovanju gotovim novcem, ne smiju se u Republici Hrvatskoj obavljati naplate u gotovini u iznosu koji prelazi 105.000,00 kn odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi 15.000,00 EUR prilikom: prodaje robe i pruanja usluga; prodaje nekretnina; primanja zajmova; prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela. Ogranienje primanja gotovinskih plaanja vrijedi i u sluaju ako se plaanje kod navedenih transakcija obavlja u vie meusobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze iznos 105.000,00 kn odnosno koje prelaze vrijednost od 15.000,00 EUR. Naplate koje prelaze navedene svote moraju se provesti bezgotovinski preko rauna u kreditnoj instituciji.

Napomena:O obveznicima i mjerama pisano je u asopisu RRiF br. 11/08. str. 93, 3/10. str. 111, 6/10., str. 121, 3/11., str. 120, 4/11., str. 101., 5/11., str. 140., 8/11., str. 111., 10/11., str. 147. i 12/11., str. 187., a u asopisu RRiF br. 4/10., str. 78 dan je Pravilnik o sprjeavanju pranja novca za raunovoe, revizore i porezne savjetnike.

3. VODEI BROJEVI BANAKAU nastavku se daje popis banaka s pripadajuim vodeim brojevima i SWIFT adresama koje u Hrvatskom sustavu velikih plaanja imaju otvoren raun za namiru.

Napomena:

U kaznenim odredbama Zakona o porezu na dohodak (l. 67. st. 1. t. 4.) je navedeno da e se za prekraj Tablica 42. Pregled banaka i vodeih brojeva kazniti novanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kn pravne i fizike osobe koje isplate graanima ne VODEI SWIFT obavljaju preko iro-rauna kod ovlatene organiza- Red. NAZIV BANKE BROJ ADRESA cije za platni promet. br. BANKE (BIC) Dakle, misli se na dohotke graana, ali ne i ostaA TEDNA BANKA MALOG lih fizikih osoba - obrtnika i slobodnih zanimanja. 6717002 ASBZ HR 22 1. PODUZETNITVA d.d. Opirnije o tome moe se proitati u asopisu RRiF, BANCO POPOLARE CROATIA d.d. br. 8/09., str. 54. 4115008 BPCR HR 22 2.

2. SPRJEAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMAOd 1. sijenja 2009. primjenjuje se Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 87/08., dalje: Zakon). Zakonom su definirani obveznici njegove primjene. Njihov krug je mnogo iri no to je bio u Zakonu o sprjeavanju pranja novca (Nar. nov., br. 69/97. do 142/03.) koji je prestao vaiti 31. prosinca 2008. U krugu obveznika primjene Zakona nalaze se, uz ostale obveznike primjene Zakona, i pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove u okviru sljedeih profesionalnih djelatnosti: odvjetnik, odvjetniko drutvo i javni biljenik; revizorsko drutvo i samostalni revizor; fizike i pravne osobe koje obavljaju raunovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja. Obveznici primjene Zakona provode mjere za sprjeavanje i otkrivanje pranja novca te financiranja terorizma odreene Zakonom. Mjere za sprjeavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma svrstane su u deset grupa.

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Zagreb BANKA BROD d.d. Slavonski Brod BANKA KOVANICA d.d. Varadin BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. Split BKS BANK d.d. Rijeka CENTAR BANKA d.d. Zagreb CREDO BANKA d.d. Split CROATIA BANKA d.d. Zagreb ERSTE & STEIERMRKISCHE BANK d.d. Rijeka HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Zagreb HRVATSKA NARODNA BANKA HRVATSKA POTANSKA BANKA d.d. Zagreb HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb IMEX BANKA d.d. Split ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. Umag JADRANSKA BANKA d.d. ibenik

4124003 BBRD HR 22 4133006 SKOV HR 22 4109006 DALM HR 22 2488001 BFKK HR 22 2382001 CBZG HR 2X 2491005 CDBS HR 22 2485003 CROA HR 2X 2402006 ESBC HR 22

2493003 HKBO HR 2X 1001005 NBHR HR 2D 2390001 HPBZ HR 2X 2500009 HAAB HR 22 2492008 IMXX HR 22 2380006 ISKB HR 2X

2411006 JADR HR 2X

54Red. br.

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.VODEI SWIFT BROJ ADRESA BANKE (BIC) 2400008 KALC HR 2X

VELJAA

NAZIV BANKE

Primjer 2.

18. KARLOVAKA BANKA d.d. Karlovac KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. 19. Zagreb 20. KVARNER BANKA d.d. Rijeka 21. MEIMURSKA BANKA d.d. akovec 22. NAVA BANKA d.d. Zagreb OBRTNIKA TEDNA BANKA d.d. 23. Zagreb 24. OTP BANKA HRVATSKA d.d.Zadar 25. PARTNER BANKA d.d. Zagreb 26. PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica 27. PRIMORSKA BANKA d.d. Rijeka PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 28. Zagreb 29. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb 30. SAMOBORSKA BANKA d.d. Samobor 31. SLATINSKA BANKA d.d. Slatina SOCIETE GENERALE- SPLITSKA 32. BANKA d.d. Split 33. TEDBANKA d.d. Zagreb 34. VABA d.d. BANKAVaradin 35. VENETO BANKA d.d.. Zagreb 36. VOLKSBANK d.d. Zagreb 37. ZAGREBAKA BANKA d.d. Zagreb

2386002 PDKC HR 2X 4132003 SPRM HR 22 2340009 PBZG HR 2X

Ispunjavanje naloga za plaanje lanarine turistikim zajednicama: lanarina turistikim zajednicama: 1001005 17..... 2481000 KREZ HR 2X Novi model plaanja: 67 OIB Modeli 05, 12, 21, 22, 66 za plaanje prihoda 2488001 BFKK HR 22 prorauna, obveznih doprinosa te prihoda za finan2392007 MBCK HR 2X 2495009 NAVB HR 22 ciranje drugih javnih potreba, koji u svom sadraju imaju podatak o matinome broju pravne osobe 6716000 OBAN HR 22 (MB), odnosno matini broj graana (MBG) mogu 2407000 OTPV HR 2X se koristiti do opoziva. Za oekivati je da e se ovaj dvojni sustav oznaka u plaanju vrlo brzo preba2408002 PAZG HR 2X citi na sustav s OIB-om.

5. STOPA ZATEZNE I UGOVORNE KAMATEOd 1. sijenja 2008. sukladno l. 1164. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08. l. 26. st. 1.-3. i l. 29. st. 2.-6. i st. 8.) prestaju vaiti odredbe l . 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. st. 1. t. 1. i l. 10. Zakona o kamatama (Nar. nov., br. 94/04.). lanak 3. je i dalje u primjeni. Prema l. 3. Zakona o kamatama koji je stupio na snagu 20. srpnja 2004., pri obraunu zatezne kamate za godinu primjenjuje se matematiki model (1): K= Cxpxn (1) 100 K= Cxpxd (2) 36.500

2484008 RZBH HR 2X 2403009 SMBR HR 22 2412009 SBSL HR 2X 2330003 SOGE HR 22 2483005 2489004 2381009 2503007 2360000 STED HR 22 VBVZ HR 22 CCBZ HR 2X VBCR HR 22 ZABA HR 2X

4. OIB U PLATNOM PROMETUNaredbom o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba propisano je koritenje novih modela plaanja javnih prihoda vezanih uz OIB. Iz Naredbe proizlazi da se ve od 1. sijenja 2010. uvodi OIB na nalozima za plaanje javnih prihoda, uz napomenu da se do opoziva jo uvijek mogu koristiti i do sada vaei modeli plaanja. Nadalje, prilikom plaanja vlastitih prihoda prorauna drave, upanija, gradova i opina (rauni vrste 18), poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (rauni vrste 17) na nalozima za plaanje u polje model upisuje se brojana oznaka 68, a u polje poziv na broj odobrenja kao prvi podatak se upisuje brojana oznaka vrste prihoda koji se uplauje, te kao drugi podatak OIB. Ukratko, prilikom plaanja obveznih doprinosa i poreza za isplatu plaa (dohotka od nesamostalnog rada) potrebno je koristiti model 68. Pri uplati zajednikih prihoda prorauna te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (rauni vrste 17) na nalozima za plaanje u polje model upisuje se brojana oznaka 67, a u polje poziv na broj odobrenja kao podatak prvi upisuje se OIB. Primjer 1. Ispunjavanje naloga za plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu / fiziku osobu (I. stup): Dravni proraun: 1001005 1863000160 Novi model plaanja: 68 8109 OIB (11 znamenki) R-Sm

gdje oznake imaju sljedee znaenje: K = zatezna kamata p = stopa zatezne kamate C = glavnica n = broj godina. d = broj dana Za obraunsko razdoblje krae od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i matematiki izraz pod (2). To znai da za izraun zatezne kamate vie nije doputena primjena konformne metode niti u ispodgodinjem razdoblju ve se primjenjuje proporcionalni (jednostavni) nain obrauna.

Napomena:Opirnije o tome pisali smo u asopisu RRiF, br. 8/04., str. 44., 12/08., str. 23. i 10/11., str. 74., to potvruje i vjerodostojno tumaenje l. 3. st. 1. Zakona o zateznim kamatama (Nar. nov., br. 58/04.).

5.1. PREGLED STOPA UGOVORNIH I ZATEZNIH KAMATA OD 1. I. 2012.Pregled i izraun daje se temeljem ESKONTNE STOPE HNB-a od 7% godinje na dan 31. prosinca 2011. koja je objavljena u Nar. nov., br. 1/12. od 2. sijenja 2012. Sukladno l. 29. st. 2. ZOO-a stopa zateznih kamata na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je utvrdila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za pet postotnih poena.

VELJAA

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.

55

Kamate u 1. polugoditu 2012. I. Zatezne kamate Dunik koji zakasni s ispunjenjem obveze, osim glavnice, duguje i zateznu kamatu. 1. Zatezne kamate u 1. polugoditu 2012. obraunavaju se prema l. 29. ZOO-a (Nar. nov. br. 35/05. i 41/08.) prema stopi od 15% godinje na: 1.1 na ugovore izmeu trgovaca (pravnih i fizikih osoba koje samostalno i tajno obavljaju djelatnost radi ostvarivanja dobitka proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu) 1.2. na ugovore izmeu trgovaca i osoba javnog prava su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovakih drutava (Izmjena i dopuna ZOO-a Nar. nov., br. 41/08.) 2. Zatezne kamate u 1. polugoditu 2012. na sve ostale odnose obraunavaju se prema stopi od 12% godinje u kojima nisu sudionici prethodno navedene osobe nego npr. graani meusobno, graani u nekom ugovornom odnosu s prethodno navedenim osobama kao i osobe javnog prava meusobno Za kanjenje u plaanju i preplati zakonskih obveza 3. Zatezne kamate se mogu ugovoriti prema viim stopama ali ne vie od ugovornih kamata. II. Ugovorne kamate u 1. polugoditu 2012. (l. 26. ZOO-a) Stopa ugovornih kamata moe se ugovoriti najvie 18% godinje izmeu trgovaca osoba javnog prava stopa ugovornih kamata izmeu osoba od koji barem jedna nije trgovac (nego npr. graanin ili osoba javnog prava moe se ugovoriti najvie 12% godinje

Tablica 44. Najvie doputena stopa ugovorne kamate kada je kamatna stopa odreena ugovoromUgovorni odnosi izmeu: Osoba koje nisu trgovci Osoba od kojih barem jedna nije trgovac Trgovaca Najvia doputena stopa ugovorne kamate do visine zakonske zatezne kamatne stope do visine zakonske zatezne kamatne stope Najvie doputena ugovorena kamatna stopa 12% 12%

do visine zakonske zatezne kamatne stope uveane za 1/2 zatezne kamatne stope do visine zakonske zatezne Trgovca i osobe kamatne stope uveane za javnog prava 1/2 zatezne kamatne stope

12 + 6 = 18%

12 + 6 = 18%

Tablica 45. Najvia doputena stopa ugovorne kamate kada kamatna stopa nije odreena ugovoromUgovorni Najvia doputena odnosi izmeu: stopa ugovorne kamate Osoba koje nisu trgovci Osoba od kojih barem jedna nije trgovac Trgovaca do visine 1/4 zakonske zatezne kamatne stope do visine 1/4 zakonske zatezne kamatne stope Najvie doputena ugovorena kamatna stopa 3,00% 3,00% 6,00% 6,00%

do visine 1/2 zakonske zatezne kamatne stope Trgovca i osobe do visine 1/2 zakonske javnog prava zatezne kamatne stope

5.2. PREGLED STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 1982. - 2011.U nastavku se daje pregled stopa zateznih kamata po ugovorima u privredi za razdoblje od 1982. - 2011. Tablica 46. Pregled stopa zateznih kamata po ugovorima u privredi za razdoblje od 1982. - 2011.

U nastavku se daje pregled i izraun stopa zateznih i ugovornih kamata temeljem eskontne stope HNB-a od 7% godinje. Tablica 43. Najvia doputena stopa zakonske i ugovorene zatezne kamateNajvia Najvia Zakonska doputena doputena zatezna Ugovorni ugovorena stopa zakonske kamatna odnosi izmeu: zatezna kamatna zatezne stopa stopa kamate Trgovaca Trgovca i osobe javnog prava Svi ostali odnosi Eskontna stopa 7+8 = 15% HNB + 8% Eskontna stopa 7+8 = 15% HNB + 8% Eskontna stopa 7+5 = 12% HNB + 5% 18%

Razdoblje do 16. 04. 1982. god. od 17. 04. 1982. god. do 29. 07. 1983. g. od 30. 07. 1983. god. do 05. 10. 1984. g. od 06. 10. 1984. god. do 29. 03. 1985. g. od 30. 03. 1985. god. do 30. 06. 1985. g. od 01. 07. 1985. god. do 22. 11. 1985. g. od 23. 11. 1985. god. do 21. 03. 1986. g. od 22. 03. 1986. god. do 25. 04. 1986. g. od 26. 04. 1986. god. do 25. 07. 1986. g. od 26. 07. 1986. god. do 16. 04. 1987. g. od 17. 04. 1987. god. do 30. 06. 1987. g. od 01. 07. 1987. god. do 30. 09. 1987. g. od 01. 10. 1987. god. do 31. 12. 1987. g. od 01. 01. 1988. god. do 31. 01. 1988. g. od 01. 02. 1988. god. do 29. 02. 1988. g. od 01. 03. 1988. god. do 04. 03. 1988. g. od 05. 03. 1988. god. do 31. 03. 1988. g.

18%

12%

Visina propisane stope 25% godinje 25% godinje 35% godinje 62% godinje 71% godinje 84% godinje 73% godinje 80% godinje 86% godinje 66% godinje 113,4% godinje 128,8% godinje 183,4% godinje 151,2% godinje 67,2% godinje 141,4% godinje 151,5% godinje

Slubeni list 19/83. 19/83. 40/83. 53/84. 15/85. 32/85. 62/85. 14/86. 23/86. 42/86. 23/87. 42/87. 63/87. 10/88. 16/88. 16/88.

56

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.Razdoblje Visina propisane stope 169,5% godinje 175,5% godinje 181,5% godinje 99% godinje 356% godinje 432% godinje 712,5% godinje 564% godinje 29,25% mjeseno 20,7% mjeseno 13,3% mjeseno + 8% godinje 13,4% mjeseno + 8% godinje 15,2% mjeseno + 8% godinje 21,7% mjeseno + 8% godinje Slubeni list 21/88. 28/88. Razdoblje od 01. 05. 1989. god. do 31. 05. 1989. g. za privredu od 01. 06. 1989. god. do 23. 06. 1989. g. 41/88. 44/88. 54/88. 59/88. 66/88. minimalno od 01. 09. 1989. god. do 30. 09. 1989. g. minimalno minimalno minimalno od 07. 10. 1989. god. do 31. 10. 1989. g. od 01. 11. 1989. god. do 10. 11. 1989. g. od 11. 11. 1989. god. do 30. 11. 1989. g. od 01. 12. 1989. god. do 31. 12. 1989. g. za privredu od 24. 06. 1989. god. do 30. 06. 1989. g. od 01. 07. 1989. god. do 31. 07. 1989. g. od 01. 08. 1989. god. do 31. 08. 1989. g.

VELJAASlubeni list minimalno

Visina propisane stope 25% mjeseno + 8% godinje 30,4% mjeseno + 8% godinje 29,8% mjeseno + 8% godinje 31,3% mjeseno + 8% godinje 28,3% mjeseno + 8% godinje 48,0 mjeseno + 8% godinje 34,08% mjeseno 34,08% mjeseno 57,6% mjeseno 53,4% mjeseno

od 01. 04. 1988. god. do 30. 04. 1988. g. od 01. 05. 1988. god. do 27. 05. 1988. g. od 28. 05. 1988. god. do 31. 05. 1988. g. od 01. 06. 1988. god. do 30. 06. 1988. g. od 01. 07. 1988. god. do 31. 07. 1988. g. od 01. 08. 1988. god. do 31. 08. 1988. g. od 01. 09. 1988. god. do 30. 09. 1988. g. od 01. 10. 1988. god. do 31. 10. 1988. g. od 01. 11. 1988. god. do 30. 11. 1988. g. od 01. 12. 1988. god. do 08. 12. 1988. g. od 09. 12. 1988. god. do 31. 12. 1988. g. od 01. 01. 1989. god. do 31. 01. 1989. g. od 01. 02. 1989. god. do 28. 02. 1989. g. od 01. 03. 1989. god. do 03. 03. 1989. g. od 04. 03. 1989. god. do 31. 03. 1989. g. za privredu od 01. 04. 1989. god. do 30. 04. 1989. g. za privredu

minimalno minimalno minimalno minimalno minimalno 37/89. 37/89. 70/89.

16,7% mjeseno minimalno + 8% godinje 28,3% mjeseno minimalno + 8% godinje

Zatezne kamate po ponuenoj metodi tablica mogu se primijeniti samo za privredu do 6. 10. 1989. Poslije 6. 10. 1989. tablice jednako vrijede za privredu i izvanprivredu.

Napomena:

Tablica 47. Pregled zateznih kamata i eskontnih stopa od 1990. do 2007. godineZATEZNE KAMATE (ZAKONSKE) ZA RAZDOBLJE(1)

ZATEZNE KAMATE ZA POREZ NA PROMET, CARINE I DRUGE PRISTOJBE ZA RAZDOBLJE(2)

ESKONTNA STOPA ZA RAZDOBLJE(3)

01.01.1990. 30.06.1990. 28,08 % godinje 01.07.1990. 12.10.1990. 16,80% godinje 13.10.1990. 09.11.1990. 30% godinje 10.11.1990. 31.03.1991. 36% godinje 01.04.1991. 31.12.1991. 48% godinje 01.01.1992. 30.04.1992. 14,88% mjeseno 01.05.1992. 31.05.1992. 18% mjeseno 01.06.1992. 30.06.1992. 25,80% mjeseno 01.07.1992. 31.07.1992. 22,20% mjeseno 01.08.1992. 31.08.1992. 25,68% mjeseno 01.09.1992. 30.09.1992. 24,36% mjeseno 01.10.1992. 31.10.1992. 29,40% mjeseno 01.11.1992. 31.12.1992. 33,96% mjeseno 01.01.1993. 28.02.1993. 26,4% mjeseno 01.03.1993. 31.08.1993. 30% mjeseno 01.09.1993. 30.09.1993. 34,2% mjeseno 01.10.1993. 07.10.1993. 25,2% mjeseno 08.10.1993. 21.10.1993. 3,6% mjeseno 22.10.1993. 30.11.1993. 9% mjeseno 01.12.1993. 31.12.1993. 8,5% mjeseno 01.01.1994. 31.01.1994. 124,26% godinje 01.02.1994. 03.02.1994. 144,53% godinje 04.02.1994. 28.02.1994. 56,59% godinje 01.03.1994. 10.03.1994. 47,98% godinje 11.03.1994. 31.03.1994. 47,18% godinje 01.04.1994. 30.06.1994. 30% godinje 01.07.1994. 07.05.1996. 22% godinje 08.05.1996. 10.09.1996. 24% godinje 11.09.1996. 30.06.2002. 18% godinje 01.07.2002. 31.12.2007. 15% godinje Nastavak u tablici 48.

01.01.1990. 31.01.1991. 01.02.1991. 23.07.1991. 24.07.1991. 15.11.1991. 16.11.1991. 25.06.1992. 26.06.1992. 30.06.1992. 01.07.1992. 31.07.1992. 01.08.1992. 31.08.1992. 01.09.1992. 30.09.1992. 01.10.1992. 31.10.1992. 01.11.1992. 31.12.1992. 01.01.1993. 28.02.1993. 01.03.1993. 31.08.1993. 01.09.1993. 30.09.1993. 01.10.1993. 07.10.1993. 08.10.1993. 30.11.1993. 01.12.1993. 31.12.1993. 01.01.1994. 31.01.1994. 01.02.1994. 28.02.1994. 01.03.1994. 10.03.1994. 11.03.1994. 31.03.1994. 01.04.1994. 30.06.1994. 01.07.1994. 31.12.1994. Zatezna kamata na porez, prirez, doprinose i druge javne prihode* 01.01.1995. 28.03.1995. 30% godinje 29.03.1995. 07.05.1996. 24% godinje 08.05.1996. 30.06.2002. 18% godinje 01.07.2002. 31.12.2007. 15% godinje

0,1% dnevno 0,5% dnevno 0,1% dnevno 0,5% dnevno 27,95% mjeseno 24,05% mjeseno 27,82% mjeseno 26,39% mjeseno 31,85% mjeseno 36,79% mjeseno 28,6% mjeseno 32,5% mjeseno 37,05% mjeseno 27,3% mjeseno 3,9% mjeseno 10,5% mjeseno 178,84% godinje 211,22% godinje 46,40% godinje 46,12% godinje 36% godinje 30% godinje Zatezna kamata na carine i druge uvozne pristojbe* 01.01.1995. 07.05.1996. 30% godinje 08.05.1996. 30.06.2002. 18% godinje 01.07.2002. 31.12.2007. 15% godinje Kamata na povrat poreza, carina, doprinosa i dr. 11.09.1996. 30.06.2002. 6,5% godinje 01.07.2002. 31.12.2007. 7,5% godinje

01.01.1990. 30.06.1990. 01.07.1990. 12.10.1990. 13.10.1990. 09.11.1990. 10.11.1990. 31.03.1991. 01.04.1991. 31.12.1991. 01.01.1992. 30.04.1992. 01.05.1992. 31.05.1992. 01.06.1992. 30.06.1992. 01.07.1992. 31.07.1992. 01.08.1992. 31.08.1992. 01.09.1992. 30.09.1992. 01.10.1992. 31.10.1992. 01.11.1992. 31.12.1992. 01.01.1993. 28.02.1993. 01.03.1993. 31.08.1993. 01.09.1993. 30.09.1993. 01.10.1993. 07.10.1993. 08.10.1993. 30.11.1993. 01.12.1993. 31.12.1993. 01.01.1994. 31.01.1994. 01.02.1994. 28.02.1994. 01.03.1994. 03.05.1994. 04.05.1994. 30.06.1994. 01.07.1994. 31.07.1996. 01.08.1996. 11.03.1997. 12.03.1997. 23. 03.1999. 24.03.1999. 10.04.2000. 11.04.2000. 22.10.2002. 23.10.2002. 31.12.2007.

23,40% godinje 14% godinje 25% godinje 30% godinje 40% godinje 12,4% mjesecno 15% mjesecno 21,5% mjesecno 18,5% mjesecno 21,4% mjesecno 20,3% mjesecno 24,5% mjesecno 28,3% mjesecno 22% mjesecno 25% mjesecno 28,5% mjesecno 21% mjesecno 3% mjesecno 2,5% mjesecno 13,75% godinje 15,33% godinje 11% godinje 9,5% godinje 8,5% godinje 6,5% godinje 5,9% godinje 7,9% godinje 5,9% godinje 4,5% godinje

VELJAA

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.

57

Tablica 48. Pregled eskontnih stopa i zateznih kamata u 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012.ZATEZNA KAMATA Izmeu ESKONTNA STOPA poduzetnika, Izmeu MJESEC/ HNB U % graana poduzetnika GODINA dravnih tijela i dr. mjesena god. god. god. 2008. 9,0 17,0 14,0 2009. 9,0 17,0 14,0 2010. 9,0 17,0 14,0 1. - 6. 2011. 9,0 17,0 14,0 7. - 12. 2011. 7,0 15,0 12,0 2012. Sijeanj 0,5762893 7,0 15,0 12,0 Veljaa 0,5390093 7,0 15,0 12,0 Oujak 0,5762893 7,0 15,0 12,0 Travanj 0,5576476 7,0 15,0 12,0 Svibanj 0,5762893 7,0 15,0 12,0 Lipanj 0,5576476 7,0 15,0 12,0 Srpanj 0,5762893 7,0 15,0 12,0 Kolovoz 0,5762893 7,0 15,0 12,0 Rujan 0,5576476 7,0 15,0 12,0 Listopad 0,5762893 7,0 15,0 12,0 Studeni 0,5576476 7,0 15,0 12,0 Prosinac 0,5762893 7,0 15,0 12,0

Tek. br.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

5.3. ZAJMOVI, KAMATE I POREZI U 1. POLUGODITU 2012.Kamatne stope se slobodno ugovaraju, ali do visine najvie stope ugovorenih kamata koje proizlaze iz l. 26. ZOO-a vodei rauna o tome jesu li ugovaratelji trgovci ili graani (vidjeti pregled stopa na prethodnim stranicama izraunane prema visini eskontne stope od 7% godinje na dan 31. prosinca 2011.). Kad je u pitanju zajmovni odnos poduzetnik fizika osoba, treba imati na umu minimum kojeg odreuju porezni propisi. 1. Ako zajam daje pravna osoba i obrtnik svojim zaposlenicima, lanovima drutva ili drugim fizikim osobama (najvie 12% godinje), treba ugovoriti minimalno kamatu od 3% godinje sukladno l. 14. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. do 114/11.) kako ne bi morali obraunati dohodak u naravi i na to platiti porez (prirez i doprinose). Od 1. sijenja 2010. kamata je osloboena PDV-a (prema l. 11.a st. 1.b) Zakona o PDV -u (Nar. nov. br. 47/95.do 94/09.). 2. Na kamate (osim zateznih do visine zakonske zatezne kamate) koje s temelja danih zajmova meusobno zaraunavaju trgovaka drutva ili obrtnici, NE obraunava se PDV. (osloboeno prema l. 11.a st. 1.b) Zakona o PDV-u. No, za obraun kamata (ako su ugovorene) zajmodavac NE treba ispostaviti raun R-1 ili R-2 osim na zahtjev primatelja isporuke. Navedeno proizlazi iz l. 104. st. 2. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 149/09. i 89/11.). 3. Ako fizike osobe daju zajam pravnoj osobi, moe bezkamatno, a primjenjuje se takoer odredba l. 26. ZOO-a i najvia stopa kamata u visini od 12% godinje (na bazi eskontne stope od 7%).

No, prilikom isplata kamata ovim zajmodavcima trgovako drutvo e morati obraunati i obustaviti porez na dohodak od kamata po odbitku po stopi od 40% i odgovarajui prirez (l. 30. st. 3. Zakona u vezi sa l. 51. st. 2. Zakona o porezu na dohodak). Ali, zajmovi se mogu od strane fizikih osoba davati i beskamatno. Ako je obveznik PDV-a, tada mora izdati raun R-2 za kamate te navesti da su osloboene PDV-a (prema l. 11a. st.1.b) Zakona o PDV-u. 4. Kamate koje plaaju domai poduzetnici inozemnim nebankarskim pravnim osobama (osim za kamate za nabavu opreme ili nabave dobara na robni kredit, te kamata koje se plaaju inozemnim bankama ili drugim financijskim institucijama), pri plaanju tih kamata obraunava se i plaa porez po odbitku od 15% iz svote kamate (l. 31. Zakona o porezu na dobit Nar. nov., br. 177/04. do 80/10.), osim ako je u primjeni meunarodni ugovor kad se postupa prema njemu. Za to domai isplatitelj treba osigurati propisanu potvrdu (v. Pravilnik o porezu na dobit - Nar nov., br. 95/05. do 137/11.). Detaljnije o tome u RRiF-u br. 4/10., str. 101. Ako se pak kamate isplauju inozemnim fizikim osobama koje su dale zajmove naim poduzetnicima, porez na dohodak od kamata po odbitku obraunava se uz uvaavanje odredbi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako se primjenjuje (vidi pregled ugovora u ovom broju asopisa RRiF STRUNE OBAVIJESTI). U svim navedenim kombinacijama pod ovom tokom kamata koja se isplauje ne podlijee oporezivanju PDV-om. 5. Kamate koje su ostvarene u poslovnim bankama, tedionicama i tedno-kreditnim zadrugama na kunsku i deviznu tednju, na pologe (po vienju i oroene) na iro, tekuem ili deviznom raunu graana, ne smatraju se dohotkom (l. 9. st. 1. Zakona o porezu na dohodak). 6. Zatezne kamate izmeu povezanih osoba za dunika su porezno NEPRIZNATI rashod prema l. 7. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dobit, neovisno o tome je li ih zaraunalo tuzemno ili inozemno povezano drutvo (vjerovnik) i neovisno o tome po kojoj je stopi zatezna kamata obraunana. 7. Kamate na zajmove izmeu povezanih osoba, sukladno l. 14. Zakona o porezu na dobit i l. 37. Pravilnika o porezu na dobit, odnose se na zajmove izmeu rezidenta i nerezidenta. Pritom razlikujemo:

RAUNOVODSTVO PRORAUNA I PRORAUNSKIH KORISNIKAIzdanje: Zagreb, oujak 2011. Opseg: 800 str. Cijena: 580,00 kn

Narudbe: tel.: 01/ 46 99 760 / 46 99 766; e-mail: rrif@rrif.hr

58I.

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.TRGOVAKO DRUTVO REZIDENT DAJE ZAJAM POVEZANOM DRUTVU NEREZIDENTU a) bez kamate PDV osloboeno osnovicu poreza na dobitak uveati za kamatu od 7% god. PDV osloboeno osnovicu poreza na dobitak uveati za razliku kamate od 7% god i ugovorene kamate PDV osloboeno ugovorena kamata je raunovodstveni i porezni prihod!!

VELJAA

b)

s kamatom niom od 7% god.

- Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. do 80/10.) i Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. do 123/10.) u dijelu u kojem ureuju isplate u gotovu novcu. - Odluka o nainu podizanja i polaganja strane gotovine i ekova na raun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10.) - Odluka o plaanju i naplati u stranim sredstvima plaanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05.)

c)

s kamatom od 7%

6.1. STRANA GOTOVINA I EKOVI I KUNSKA GOTOVINA 6.1.1. NaplataTablica 49. Naplata robe i uslugaOpis Svota Bez ogranienja Dokazi Dostaviti ugovor, raun ili predraun.

II.

TRGOVAKO DRUTVO REZIDENT PRIMA ZAJAM OD POVEZANOG DRUTVA NEREZIDENTA a) b) bez kamate s kamatom od 7% godinje i niom s kamatom viom od 7% godinje ugovorena kamata je porezno priznati troak razlika izmeu ugovorene kamate i kamate obraunane po 7% god. porezno je NEPRIZNATI RASHOD

Naplaena strana gotovina i ekovi u naelu bez obzira na temelj naplate.

Naplata u kunama Nisu propisani. bez ogranienja.

c)

Ako je zajam primljen od povezanog drutva udjeliara (dioniara) nerezidenta, odnosno pravne osobe koja nije obveznik poreza na dobitak u RH (niti poreza na dohodak od kapitala) i dri najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu drutva-dunika, a svota njegova zajma premauje etverostruku svotu njegova udjela obraunana kamata duniku iznad propisanog limita je POREZNO NEPRIZNATI RASHOD, neovisno o ugovorenoj kamatnoj stopi (l. 8. st. 1. Zakona o porezu na dobit). (MF. Kl.; 410 10/06 01/14, od 10. travnja 2006., PiP br. 7/06., str. 85)

8. Na povezane osobe izmeu rezidenata primjenjuju se takoer odredbe navedene u prethodnoj toci (t. 7.) u sluaju kad je povezana osoba u povlatenom poreznom poloaju sukladno l. 13. st. 5. Zakona o porezu na dobit ako: - plaa porez na dobit po stopama koje su nie od propisane stope ili je osloboena od plaanja poreza na dobit, ili - ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

Naplaena strana gotovina mora se poloiti u poslovnu banku u roku tri radna dana od dana naplate. Ako se polaganje strane gotovine i ekova na raun obavlja na osnovi predrauna, rezident je duan banci naknadno dostaviti ugovor ili raun u roku u kojem je ugovorena isporuka robe ili usluga odnosno drugo ispunjenje obveze. Jedna transakcija (naplata) ne moe biti vea od 15.000,00 eura, odnosno odgovarajue protuvrijednosti druge valute odnosno 105.000,00 kn. Jedna transakcija moe biti pojedinana ili se moe obavljati u vie meusobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze navedene svote. U stranoj gotovini i ekovima se ne moe naplatiti posao ija naplata nije doputena u stranim sredstvima plaanja prema to. VII. i VIII. Odluke o plaanju i naplati u stranim sredstvima plaanja u zemlji, stoga to pojam stranih sredstava plaanja ukljuuje i pojam strane gotovine i ekova. Rije je npr. kupoprodaji nekretnine u RH i udjela u trgovakim drutvima sa sjeditem u RH.

6.1.2. Plaanje Tablica 50. Plaanje pri uvozu roba i uslugaOpis Svota Dokazi

Napomena:O raunovodstvenom i poreznom poloaju kamata smo pisali u asopisu RRiF br. 10/11., str. 74. i 11/11., str. 122.

Plaanje stanom Nema ogranienja u Dostaviti ugovor, gotovinom bez stranoj gotovini. raun ili predraun. obzira na temelj Nema ogranienja u Nisu propisani. plaanja. svoti za kunsko plaanje.

6. DEVIZNO POSLOVANJE*Poslovanje stranom gotovinom i kunskom gotovinom i ekovima u odnosima izmeu deviznog rezidenta i nerezidenta ureeno je sljedeim aktima: - Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03., 140/05., 132/06., 153/09. i 145/10.) - Zakon o sprjeavanju pranja novca (Nar. nov., br. 87/08.)*

Zadnji broj Narodnih novina koji je ukljuen u ovaj pregled je br. 52/11.

Pri plaanju u stranoj gotovini treba provesti odgovarajue postupke: 1. Nabaviti predraun, raun ili ugovor. 2. Podii, uz prilaganje predrauna, rauna ili ugovora, stranu gotovinu u poslovnoj banci (s deviznog rauna ili je kupiti, ali ne kod ovlatenog mjenjaa) 3. U roku 60 dana od dana podizanja gotovine na temelju predrauna poslovnoj banci treba predoiti dokaze da su novci iskoriteni za plaanje primljene isporuke ili vratiti ih poslovnoj banci.

VELJAA

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.

59

Plaanje stranom gotovinom doputeno je samo ako nije u suprotnosti s odredbama propisa kojim se ureuje oporezivanje dohotka.

6.2. DEVIZNA BLAGAJNATablica 51. Pravila devizne blagajneSvota prosjenog dnevnog blagajnikog maksimuma Do 1.500,00 eura, bez odobrenja HNB-a. Preko 1.500,00 eura na temelju odobrenja HNB-a na temelju opravdanog zahtjeva. Do 3.000,00 eura, bez odobrenja HNB-a. Preko 3.000,00 eura na temelju odobrenja HNB-a na temelju opravdanog zahtjeva.

Potrebe Slubeni put

Namjena Trokovi u vezi sa slubenim putom. Trokovi u vezi s prijevozom sredstava i robe.

Usluge u meunarodnom robnom i putnikom prometu. Usluge pruanja hitne medicinske pomoi.

Za pruanje ugostiteljskoturistikih usluga (usluga noenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza), Za pruanje usluga zranih luka, morskih luka, marina, Za vraanje pristanita i autocesta te za ostatka opskrbu stranih zrakoplova i novca brodova gorivom i mazivom i kupcu. drugom potronom robom Za prodaju robe s carinskog skladita tipa D Za prodaju putnikih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putnikih turistikih agencija, za raun nerezidenata.

Kreditni poslovi (RRiF br. 4/11., str. 117.): Kreditom se prema deviznim propisima ne smatra samo kredit prema odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.) Samo neke osobe o kreditnim poslovima izvjetavaju HNB Naplata kupoprodaje nekretnine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj moe se naplatiti samo u kunama (Odluka o plaanju i naplati u stranim sredstvima plaanja, Nar. nov., br. 111/05., to. VII. i VII.) Plaanja koja su posljedica obraunskih oblika namire (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) nisu doputena u svim okolnostima (RRiF 12/07., str. 128.) Za otvaranje rauna u inozemstvu rezidenti NE trebaju odobrenje HNB-a (RRiF 1/11. - str. 239.) Rezidentne osobe za poslovanje s nerezidentnim osobama vode nadzorne knjige. (RRiF br. 6/10, str. 110.) Pregled statistikih istraivanja HNB-a i obveza izvjeivanja (RRiF br. 8/10., str. 114.). Nova statistika izvjea o deviznom poslovanju (RRiF br. 4/11., str. 112.).

7. ZASTARAInstitut zastare potraivanja u RH nije ureen jedinstvenim zakonom, ve odredbe o zastari sadravaju brojni propisi. To je prije svega Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08., dalje: ZOO), kao generalni propis, ali i mnogi drugi posebni propisi kao npr. Opi porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08. i 18/11., dalje: OPZ), Zakon o mjenici (Nar. nov., br. 74/94. i 92/10., dalje ZM), Zakon o eku (Nar. nov., br. 74/94.), Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11., dalje: ZR) te mnogi drugi. Stoga je uvodno bitno istaknuti da se, ako nekim od tih posebnih zakona (lex specialis) u pogledu zastare nije propisano neto drugo, primjenjuju odredbe o zastari iz ZOO-a (lex generalis). U strunoj se literaturi zastara najee definira kao gubitak zahtjeva uslijed nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme odnosno kao protek odreenog vremena nakon isteka kojega prestaje vjerovnikova mogunost zahtijevati ispunjenje obveze.

Ako rezident podie stranu gotovinu ili ekove u svrhu njezina pologa u vlastitu deviznu blagajnu, unosi se tekst za polog u deviznu blagajnu u svrhu slubenog puta u inozemstvo te se unosi ifra zemlje u koju se najee putuje. Prosjeni dnevni blagajniki maksimum utvruje se tako da se zbroje dnevna stanja tijekom tromjeseja i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana toga tromjeseja.

6.3. UNOENJE I IZNOENJE STRANE GOTOVINE I EKOVA I KUNAZa unoenje i iznoenje strane gotovine i kuna ne postoje ogranienja u svoti unoenja i iznoenja preko granice. Fizika osoba duna je prijaviti cariniku unoenje ili iznoenje gotovine u domaoj ili stranoj valuti preko dravne granice u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000,00 eura ili vie.

Napomena:Opirnije o zastari moe se proitati u asopisu RRiF br. 10/10. str. 164. i 5/11., str. 89. U nastavku se daje tablini prikaz zastarnih zakona prema odredbama nekih propisa.

6.4. LANCI I PROPISI IZ PODRUJA DEVIZNOG POSLOVANJADevizni rezidenti nisu uvijek i porezni rezidenti. (RRiF br. 11/07., str. 71.) Neke rezidentne i nerezidentne fizike osobe nemaju sva ogranienja u deviznom poslovanju kao obine rezidentne i nerezidentne fizike osobe. (RRiF br. 11/07., 107.)

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

60

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.

VELJAA

Tablica 52. Zastarni rokovi prema Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.)RED. TRABINA BR. 1. OPI ZASTARNI ROK, SVE TRABINE ZA KOJE NIJE PROPISAN POSEBAN ROK 2. POVREMENA POTRAIVANJA a) povremena potraivanja b)samo pravo iz kojeg proistjeu 3. MEUSOBNA POTRAIVANJA IZ UGOVORA O PROMETU ROBE I USLUGA (IZ TRGOVAKIH UGOVORA) ZAKUPNINA NAKNADA TETE ROK OD KADA TEE

5 godina Od dospjelosti svakog pojedinog davanja

RED. TRABINA ROK OD KADA TEE BR. Od dana isplaene naknade 9. REGRESNI ZAHTJEV tete treoj osobi kojoj je POSLODAVCA PREMA 6 mjeseci zaposlenik na radu ili u vezi s ZAPOSLENIKU radom uzrokovao tetu 10. PRAVO ZAJMODAVCA Od dolaska zajmodavca u DA TRAI PREDAJU zakanjenje, a u svakom 3 mjeseca STVARI sluaju godinu dana od sklapanja ugovora

3 godine

Od dospjelosti najstarijega 5 godina potraivanja poslije kojeg dunik nije vrio davanja

Tablica 53. Zastarni rokovi prema Opem poreznom zakonu (Nar. nov., br. 147/08. i 18/11.)RED. BR. 1. TRABINA ROK OD KADA TEE

3 godine

PRAVO POREZNOG TIJELA Nakon isteka godine u na utvrivanje porezne 3 godine kojoj je trebalo utvrditi obveze (ukljuujui i porezne obveze i kamate kamate) PRAVO POREZNOG TIJELA na naplatu poreza (ukljuujui kamate, 3 godine trokove ovrhe i novane kazne) PRAVO POREZNOG TIJELA na pokretanje prekrajnog postupka PRAVO POREZNOG OBVEZNIKA na povrat poreza (ukljuujui kamate, trokove ovrhe i novane kazne) 3 godine Istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je to uinilo porezno tijelo Istekom godine u kojoj je poinjen prekraj

4. 5.

3 godine

2.

6.

7.

8.

Od kada je oteeni doznao 3 godine za tetu i osobu koja je tetu uinila a) izvanugovorne Od nastanka tete - objektivni 5 godina rok b) poinjene kaznenim Kad istekne zastara kaznenog progona djelom ako je taj rok dulji c) ugovorne Za vrijeme odreeno za zastaru obveze ijom je povredom teta nastala POTRAIVANJE ZA: a) struju, vodu, grijanje, dimnjaarske usluge, plin, istoa - za potrebe kuanstva Od dospjelosti svake pojedine 1 godina b) radio i televizijska trabine pristojba c) telefon, potanski pretinac d)pretplata za povremene tiskovine POTRAIVANJA a) utvrena sudskom odlukom (nagodbom) 10 godina ili odlukom (nagodbom) drugog nadlenog tijela b) povremena potraivanja utvrena 3 godine Kao pod rednim brojem 2. takvom odlukom (nagodbom) IZ UGOVORA O Od prvog dana poslije proteka OSIGURANJU kalendarske godine u kojoj je 1. Ugovaratelja potraivanje nastalo, odnosno (osiguranika) od saznanja za osigurani a) ivotno osiguranje 5 godina sluaj, ako dokae da nije znao, b)iz ostalih ugovora 3 godine ali u svakom sluaju zastara 3 godine nastupa za 10 godina kod 2. Osiguratelja ivotnog osiguranja, a kod iz ugovora o ostalih za 5 godina osiguranju 3. Neposredan zahtjev zastarijeva za isto vrijeme za koje tree osobe prema zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za tetu osiguratelju 4. Regresni zahtjev zastarijevanje poinje tei kad i osiguratelja prema zastarijevanje osiguranika prema toj osobi i treoj odgovornoj navrava se u istom roku osobi

3.

4.

Istekom godine u kojoj je 3 godine porezni obveznik stekao pravo na povrat

5.

APSOLUTNI ROK ZASTARE Od dana kad je zastara ZA SVE TRABINE POD 6 godina poela prvi put tei RED. BR. 1. 4.

Biljeke

VELJAA

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2012.RED. TRABINA BR. 11. ZAHTJEV PREMA ZAKONSKIM ZASTUPNICIMA VLADAJUEGA DRUTVA ZA TETU POUNJENU U OVISNOM DRUTVU PRI DAVANJU UPUTA, A I PREMA LANOVIMA UPRAVE I NEOVISNOG DRUTVA KAO SOLIDARNIM DUNICIMA 12. ZAHTJEV PREMA LANOVIMA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA PRIPOJENOG DRUTVA ZA TETU NASTALU PRIPAJANJEM 13. ODGOVORNOST LANOVA UPRAVE GOSPODARSKOG INTERESNOG UDRUENJA ZA TETU KOJU MU POINE POVREDOM SVOJIH OBVEZA ROK

61

Tablica 54. Zastarni rokovi prema Zakonu o trgovakim drutvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99. - vjerodostojno tumaenje, 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 37/09. i 152/11. - pro. tekst.))RED. TRABINA BR. 1. ZAHTJEV J.T.D. PREMA LANU ZA TETU ZBOG POVREDE OBVEZE SUZDRAVANJA OD KONKURENCIJE ROK OD KADA TEE Od dana kada su ostali lanovi saznali za povredu obveze Od dana uinjene povrede bez obzira na saznanje Od prvog dana od dana upisa prestanka drutva ili prestanka lanstva u drutvu upisani u sudski registar Od primitka plaanja

OD KADA TEE

5 godina

3 mjeseca

5 godina 2. POTRAIVANJA PREMA LANOVIMA J.T.D. S 5 godina, NASLOVA ODGOVORNOSTI ako trabina ZA OBVEZE DRUTVA prema drutvu ne zastaruje u kraem roku ZAHTJEV PREMA DIONIARIMA ZA POVRAT ONOGA TO SU PRIMILI 5 godina OD DRUTVA SUPROTNO ZTD-u ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE PREMA LANOVIMA UPRAVE I NAD. ODBORA 5 godina KOJU POINE U VOENJU POSLOVA ODNOSNO NADZORA ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE UZROKOVANU 5 godina ISKORITAVANJEM UTJECAJA U DRUTVU ZAHTJEV ZA NAKNADU TETE PREMA LIKVIDATORU 1 godina KOJU JE UZROKOVALO PROVOENJE LIKVIDACIJE ZAHTJEV d.d. PREMA LANU UPRAVE ZBOG POVREDE PRAVILA O 3 mjeseca ZABRANI KONKURENCIJE

5 godina

Od dana objave upisa pripajanja u sudski registar suda sjedita drutva preuzimatelja

3.

5 godina

4.

8. SREDNJI TEAJ HNB-a NA DAN 31. 12. 2011.Prema raunovodstvenim standardima, potraivanja i obveze koje su nastale u valuti koja je razliita od izvjetajne valute, moraju se iskazati u izvjetajnoj valuti. Za preraun na dan bilanciranja rabi se spot teaj te valute u odnosu na izvjetajnu valutu. U RH izvjetajna valuta su kune (l. 19. Zakona o raunovodstvu). Raunovodstveni propisi ne ureuju banku iji bi se spot teaj rabio. S obzirom na odredbe Zakona o deviznom poslovanju koji u odreenim okolnostima trai primjenu srednjeg teaja HNB-a, struna praksa se priklonila stajalitu da se u RH kao spot teaj za preraun strane valute u kune rabi srednji teaj HNBa koji se primjenjuje na datum bilanciranja. Hrvatska narodna banka objavila je u teajnom listu broj 253 srednje teajeve koji se primjenjuju na dan 31. prosinca 2011. Ti e se teajevi rabiti pri izraunu kunske protuvrijednosti potraivanja i obveza koji su iskazani u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2011. U potraivanja su ukljueni i vrsti devizni rauni koji imaju rezidentne osobe. Teajna lista HNB-a br. 253 koja se primjenjuje na dan 31. prosinca 2011.Tek. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Zemlja Australija Kanada eka Danska Maarska Japan Norveka vedska vicarska Vel. Britanija SAD EMU Poljska ifra Val Jed za devize za devize za devize 036 AUD 1 5,903309 5,921072 5,938835 124 CAD 1 5,691198 5,708323 5,725448 203 CZK 1 0,291080 0,291956 0,292832 208 DKK 1 1,009890 1,012929 1,015968 348 HUF 100 2,415646 2,422915 2,430184 392 JPY 100 7,503326 7,525904 7,548482 578 NOK 1 0,964769 0,967672 0,970575 752 SEK 1 0,841430 0,843962 0,846494 756 CHF 1 6,176233 6,194817 6,213401 826 GBP 1 8,959222 8,986181 9,013140 840 USD 1 5,802480 5,819940 5,837400 978 EUR 1 7,507829 7,530420 7,553011 985 PLN 1 1,690572 1,695659 1,700746

5.

6.

Od brisanja drutva iz sudskog registra Od kada su ostali lanovi uprave i lanovi nadzornog odbora saznali za tetnu radnju Od dana kad je radnja uinjena (objektivni rok), bez obzira na saznanje Od dana upisa drutva u sudski registar, odnosno od dana tetne radnje, ako je poduzeta nakon upisa Od dana kada je primljena uplata Od podnoenja prijave za upis prijenosa poslovnog udjela u knjigu poslovnih udjela

7.

5 godina 8. ODGOVORNOST LANOVA DRUTVA I LANOVA UPRAVE d.o.o. ZA RADNJE PRI OSNIVANJU

5 godina

ZAHTJEV PO OSNOVI NEDOPUTENIH PRIMANJA LANOVA d.o.o. 10. ZAHTJEV ZA ISPUNJENE INIDBE (koja se na temelju poslovnog udjela mora ispuniti) PREMA PRAVNOM PREDNIKU STJECATELJA POSLOVNOG UDJELA

9.

5 godina

5 godina