PREDSJEDNIK DPS MILO ĐUKANOVIĆ REKAO DA JE TA PARTIJA SPREMNA NA SVE OPCIJE

NA IZBORE MOŽEMO I SAMI

MOTIVI

Za paljenje “ferarija” kriv tender ili osveta supruge?

NEDJELJA, 1. 7. 2012. BROJ 260 / GODINA I

SMS�om na broj

CIJENA: 1EUROSA PDV�OM● 33● 12-13

REPORTAZA

VRNJAK

Katun nebu pod oblake SP

ORT EURO 2012.

● 36, 37, 38, 39, 40

ANALIZA

STATISTIKA

ZLATKO VUJOVIĆ

● 12-13

● 4-5

● 2-3

Pozitivna i Pravedna moraju izaći na izbore

Vrijeme je za promjenu poreske politike

Nasilje sve “popularnije” među djecom

● Predsjednik DPS je kazao da bi bilo racionalno spojiti predsjedničke i parlamentarne izbore, ali i ne samo ta dva nego i više izbornih ciklusa. On je negirao da je u sukobu sa potpredsjednikom partije Svetozarom Marovićem zbog presuda izrečenih u slučaju Zavala.

● 20-21

NA IZBORE MOŽEMO I SAMI

STATISTIKASTATISTIKA

ZLATKO VUJOVIĆZLATKO VUJOVIĆZLATKO VUJOVIĆ

● 12-13

●

●

Pozitivna i Pozitivna i Pozitivna i Pravedna Pravedna Pravedna moraju izaći moraju izaći na izborena izboremoraju izaći na izboremoraju izaći moraju izaći na izboremoraju izaći

poreske poreske politikepolitikeporeske politikeporeske poreske politikeporeske

Nasilje sve Nasilje sve “popularnije” “popularnije” Nasilje sve “popularnije” Nasilje sve Nasilje sve “popularnije” Nasilje sve

među djecommeđu djecom“popularnije” među djecom“popularnije” “popularnije” među djecom“popularnije”

Predsjednik DPS je kazao da bi bilo racionalno spojiti predsjedničke i parlamentarne izbore, ali i ne samo ta dva nego i više izbornih ciklusa. On je negirao da je u

Marovićem zbog presuda izrečenih u slučaju Zavala.

SPORT

● 36, 37, 38, 39, 40 20-21 20-21

Super finale:

Španija ili Italija?

Društvo Doniranje polnih ćelija zakonski dozvoljeno, ali u praksi nije moguće ● 10-11

POREZI

Poslanik SDP Damir Šehović ka-že za Dnevne novine da SDP sma-tra da je ključni nedostatak crno-gorske poreske politike nedovoljna posvećenost njenim redistributiv-nim ciljevima, odnosno nepostoja-nje takozvanih socijalnih amorti-zera od kojih je najvažniji progre-sivna stopa poreza na dohodak.

“Njena primjena bi učinila pra-vednijim naš poreski sistem, uma-njila bi neprihvatljivo visoke so-cijalne razlike koje u Crnoj Go-ri postoje, smanjila bi društvenu nejednakost, povećala budžetske prihode a istovremeno ograniči-la njihovu fluktuaciju”, rekao je Šehović.

On je ocijenio da je Crnoj Gori potrebna drugačija fiskalna politi-ka, politika u čijem je fokusu gra-đanin, a ne krupni kapital, što po-drazumijeva promjenu načina oporezivanja dohotka primjenom progresivne poreske stope.

“Zato moramo biti svjesni da su posljedice raslojavanja u društvu skuplje od borbe protiv raslojava-nja, da porast nejednakosti izazi-va smanjenje mogućnosti, zati-ranje jednakih šansi i podrivanje efikasnosti, a da smanjivanje ne-

jednakosti ne smanjuje nego po-spješuje privredni rast”, saopštio je Šehović.

Prema njegovim riječima, SDP je svjesna da poreska politika mo-ra biti konkurentna, ali je isto tako svjesna da ona ne smije biti razlog za produbljivanje i onako izraže-nog raslojavanja koje postoji u na-šem društvu.

“Po strani to što fiskalno optere-ćenje nije povezano sa brojem po-reskih stopa, nego sa visinom sto-pe. Razlog više za primjenu pro-gresivne poreske stope predstav-lja i činjenica da poreski obveznici sa višom ekonomskom snagom mogu značajnije iznose izdvajati za štednju i pribavljanje dodatne imovine, te na osnovu toga ubira-ti dodatan prihod i time doprinije-ti još izraženijom koncentracijom kapitala kod uskog kruga ljudi, što u Crnoj Gori, u kojoj kao rezul-tat primjene tranzicionih proce-sa imamo raslojeno društvo u ko-jem se srednja klasa konstantno topi, valjda ne bi trebao da bude nikom interes”, objasio je Šehović.

Šehović dodaje da progresivna poreska stopa kod poreza na do-hodak nije kazna za bogate, već

SDP smatra da Crnoj Gori treba drugačija fiskalna politika, odnosno uvođenje progresivnog oporezivanja dohotkaNovak Uskoković

U vladajućoj koaliciji imaju različito mišljenje o poreskoj politici. Na-kon što je ministar finansija Milorad Katnić kazao da progresivno oporezivanje dohotka nije dio rješenja već prije problema, u ma-

njoj stranci vladajuće koalicije SDP imaju drugačije mišljenje. Ta parti-ja ocjenjuje da progresivna poreska stopa kod poreza na dohodak nije kazna za bogate, već pokazatelj socijalno odgovorne politike.

Eksperti Među-narodnog mo-netarnog fon-da (MMF) na-javili su da bi već za tri mje-seca moglo do-ći do nove veli-ke ekonomske krize. Stručnja-ci MMF-a, Luc Leven i Fabian Valencia, naveli su brojne činje-nice koje uka-zuju na moguć-nost skorašnje krize u svjet-skoj ekonomi-ji, među kojima i podatak da je recesija u Veli-koj Britaniji du-blja nego što se prvobitno mislilo.

Kontinuitet po-litičkog dija-

loga na najvi-šem nivou va-

žan je faktor podsticaja bi-lateralne sa-

radnje, ocijeni-li su predsjed-nici Crne Gore

i Azerbejdžana Filip Vujanović

i Ilham Alijev.Vujanović i Ali-jev su se u Ba-kuu, gdje uče-

stvuju na Kran Montana Fo-

rumu, saglasi-li da je sarad-

nja na principi-ma obostranih interesa važna za dalje snaže-

nje ekonomskih veza.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Tema dana2

“Ljeto je majka”, što bi rekao jedan moj vremešni komši-ja. Jes’ da je daždevnjačka vrućina, ali valja je pretrpjeti zbog ostalih blagodeti.

Počev od struje. Šporet ne koristimo (osim kad se malo nešto spremi za ručak), bojler vam ne treba, frižider i zamrzivač tu i tamo zbog održivosti namirnica... Svijetlo, hvala dugom danu, ne “palimo” do 20 časova. (Za hlađenje možete iskoristiti pro-maju iz raznih smjerova: frižidera, novčanika...)

Ljeto je majka i zbog hrane. Voće i povrće nešto je jeftinije nego u vansezoni (doduše ovo je vrlo upitna konstatacija, jer se cijene na podgoričkim pijacama ne plaše visine).

Tako ako se (a to nam izokola najavljuju svjetski eksperti) kriza produži, valjalo bi pametno iskoristiti ovo blaženo go-dišnje doba.

Kažem vam, dok je hljeba, sira i ljutih paprika - ne znamo mi za zimu. Ali ne bi nam valjalo da je dočekamo kao cvrčci.

Zasucimo rukave i prionimo na dopunjavanje zamrzivača. I ne dajte da vas zavara Vlada, kod njih kriza svake godine

dotiče dno ili jenjava (a četiri su već prošle), nego bolje upotri-jebite svu svoju ljetnju kreativnost i pravite zalihe. Bolje nego da zimus mučite muku oko toga hoćete li papriku sa hljebom ili hljeb sa sirom. Napravite na vrijeme korisnu strategiju kako da od krize izvučete najbolje. I Vlada to radi!

Najprije, pažljivo razmislite čega biste se najlakše odrekli, napravite spisak, lijepo krenite u odricanje, dok ste još na vri-jeme! I dok se još niko nije sjetio da vas prinudno odrekne ne-čega što bi vam bilo više žao. A malo je još vremena ostalo. Re-alne su šanse da prije jesenjih kiša dođu jesenja poskupljenja. A prije stvarne zime - zima u budžetu.

Ili, ako vam je lakše, prionite na poljoprivredu i lišite sebe “zi-me” u narednih nekoliko godina. Samo pazite da ne “oberete bostan” ako vam rodi njiva.

I ništa vam ja više ne smijem reći, optužiće me kako širim međunarodnu paniku. Kao, nije sve “tako crno” kad smo izdržali “onu” inflaciju devedesetih, prevazići ćemo i ovu “samo” krizu.

A meni lični ekonomski princip ne dozvoljava da krizom zo-vem nešto što traje duže no svjetski rat. Kako god, za svaki slu-čaj, ja sam već počela da pravim zimnicu. A “što vam ja zla ho-ću”, bolje bi i vama bilo da postupite isto.

novinarIVANA BOLJEVIĆ

Ljeto je majka

EDITORIAL

Crna GoraGrad

Danas Sjutra

PodgoricaUlcinjBarBudvaHerceg NoviNikšićKolašinŽabljakPljevljaBijelo Polje

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

DANAS SJUTRA

min oC max oC min oC max oC

Meteo

24212221201711101213

JADRAN: More mirno. Vjetar slab do umjeren zapadnina otvorenom sjeverozapadni.

Temperatura vode na otvo-renom moru oko 25 stepena.

05:0820:25

38343133343231283234

25222122211812111314

39343233343332293435

Sunčano i još toplije. U većini mjesta temperatura tropskog karaktera.

Sunčano i toplo, poslije podne u planinskim predjelima na sjeveru jači razvoj oblačnosti sa izolovanom kratkotrajnom kišom i grmljavinom lokalno.

Vrijeme je za promjenu poreske politike

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Tema dana 3

Berza: Promet manji za 24,4 odsto

Miliću nije mrska ideja o bojkotu predstojećih izbora

SDP: Skoro sigurni da će samostalno na izbore

Predsjednik Cr-ne Gore Filip Vu-janović trebao bi da podnese ostav-ku, jer SNP nikakve koristi nije imao od njegovih poziva na razgovore u pret-hodnom periodu. Tako makar sma-tra lider te partije Srđan Milić, koji je za Radio Slobodna Evropa kazao da je Vujanović samo izvršavao naloge predsjedništva DPS. On je objasnio da u Crnoj Gori ne postoje ni fer, ni demo-kratski uslovi za izbore, i da ih treba bojkotovati ukoliko ne budu raspisa-ni u fer uslovima. On ne nalazi oprav-danje za to da se u šest mjeseci odr-že parlamentarni, predsjednički i lo-kalni izbori u Nikšiću, Budvi i Kotoru, bez obzira što je Vujanović obećao da će tako biti. “Vujanović ne može da uđe u proces raspisivanja izbora, zbog toga što tre-ba Skupština prije svega sebi da skra-ti mandat, pa tek onda on može da za-počne tu priču”, kazao je Milić i dodao da je njegova partija spremna za izbo-re kad god oni bili.

Poslanik SDP Borislav Banović po-tvrdio je ono što je njegov partijski šef rekao prije neki dan - da je SDP spre-mna za samostalan nastup na pred-stojećim parlamentarnim izborima. Utemeljenje za takvu odluku Banović pronalazi u rezultatima lokalnih izbo-ra 2009. godine. On smatra da bi bilo veliko iznenađe-nje da se trend rasta koji SDP ima sa lokalnih izbora, ne potvrdi i na parla-mentarnim. Za njega je dobro da iz-bori budu u septembru ne samo zbog političkog, već i hidrometeorološkog aspekta.“Septembar je dobar mjesec za rad, i politički je opravdan termin, jer je par-lament u septembru već u zadnjih šest mjeseci mandata i kad god budu izbori u tih pola godine, gotovo da je svejed-no sa aspekta političkih odnosa”, na-veo je on za ageniciju MINA.

Indeksi na Montenegroberzi zabilježili su rast, dok je promet bio 24,4 odsto slabiji u sedmici u kojoj su počeli pre-govori o pristupanju Crne Gore Evrop-skoj uniji (EU).Ukupan sedmični promet, realizovan kroz 131 transakciju, iznosio je 141,71 hiljadu eura, a u njegovoj strukturi naj-veće učešće imale su akcije Prve ban-ke i Crnogorskog Telekoma, sa 40,8 hi-ljada, odnosno 38,29 hiljada eura. Po-kazatelj vrijednosti akcija kompanija na Montenegroberzi, MONEX20, oja-čao je 4,8 odsto na 8.814,86 poena u sedmici u kojoj je Savjet EU za opšte poslove odlučio da da “zeleno svijetlo” za početak pregovora Crne Gore i EU.

KRATKE vijesti

pokazatelj socijalno odgo-vorne politike.

On smatra da u tranzici-onim ekonomijama kakva je crnogorska bogati lju-di nijesu uvijek i po pra-vilu vrijedniji, kreativni-ji i uspješniji, jer je njiho-vo bogatstvo često rezultat

mnogih drugih okolnosti, koje su im omogućile da ga nagomilaju u kratkom vre-menskom periodu.

“Zato po nama u SDP-u nema ništa prirodnije od toga da bogati budu opo-rezovani višom poreskom stopom, jer kako kaže ak-

tuelni američki ministar finansija – ne vidimo eko-nomski smisleniji niti po-šteniji način da smanjimo budžetski deficit, da obez-bijedimo prostor za ulaga-nje u obrazovanje, socijal-nu zaštitu i infrastrukturu, a da se pritom od najboga-

tijih ne traži da plate nešto veći porez iz svog dohotka. Ako to važi za najliberal-niju zemlju na svijetu ka-kva je SAD, onda definitiv-no važi i za Crnu Goru koja je Ustavom definisana kao zemlja socijalne pravde”, zaključio je Šehović.

Pogrešno i duboko licemjerno

Poslanik SDP je naveo da ve-ličanje ideologije neprikosnove-nog slobodnog tržišta od zago-vornika neoliberalne ekonom-ske filozofije u Crnoj Gori, te od-bijanje bilo kakvog državnog intervencionizma čak i u peri-odu ekonomske krize čijim na-stankom je ova filozofija krahi-rala, ne samo što je pogrešno, već je i duboko licemjerno.

“Predstavnici te ideologi-je nijesu ni riječ rekli kada se javnim sredstvima, dakle i onih najsiromašnijih, spasavao pri-vatni biznis, kao na primjer KAP, a bune se danas kada tre-ba obezbijediti sredstva za po-moć onim najugroženijim. Za SDP je neprihvatljiva logika po kojoj je profit samo njihov, a gubitak svih nas. Rezultati pri-mjene ovakve ekonomske filo-zofije su socijalno poražavaju-ći, budući da obično dovode do stvaranja tzv. balon ekonomi-ja u kojima se bogate jedni, na račun većine ostalih u društvu. To je jednako opasno, kao i po-litika reformskog populizma i olako datih obećanja, koja se iz nekih drugih krugova forsi-ra”, rekao je Šehović.

SNP se, i kroz programsko zalaganje kao i u Skupšti-ni u dužem periodu zala-že za progresivno opore-zivanje sa najmanje dvi-je poreske stope, jednom

od sadašnjih devet i drugom koja bi bila na nivou od minimalno 18

odsto kojom bi bile oporezo-vane zarade

iznad dvije prosječne u CG odnosno iznad nivoa od 1000 evra. Iako se ne radi o veli-kom broju zarada od preko 1000 eura, sma-tramo da bi princip pravednosti i solidarno-sti morao da dobije na značaju odnosno da onaj koji više zarađuje, ne zbog svog zna-nja i stručnosti, već zbog pozicije i radnog mjesta na kom se nalazi, mora da plati i vi-še poreza. Crna Gora treba socijalnu kohe-ziju i redistribuciju dohotka a to se ne mo-že ostvariti kroz model proporcionalne sto-pe poreza na dohodak, već uvođenjem pro-gresivne, a naravno te mjere imaju smisla isključivo ako se uvode uz poreske reforme u odnosu na oporezivanje imovine, odno-sno luksuzne potrošnje, kao i širenja pore-skog obuhvata.

Aleksandar Damjanovićpredsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet

Crna Gora treba socijalnu koheziju

SNP se, i kroz programsko zalaganje kao i u Skupšti-ni u dužem periodu zala-že za progresivno opore-zivanje sa najmanje dvi-je poreske stope, jednom

od sadašnjih devet i drugom koja bi bila na nivou od minimalno 18

odsto kojom bi

Ukoliko nove crnogorske partije odluče da ne izađu na izbore, pojedini politički ana-litičari smatraju da bi tim po-tezom napravili veliku stra-tešku grešku. Zlatko Vujović zato tvrdi da je u tom slučaju, trebalo da se osnuju tek na-kon izbora.

No, izvjesno je da će Pozi-tivna Crna Gora učestvovati u izbornoj trci, ali još nije po-znato da li će to uraditi i Pra-vedna Crna Gora. Iz te parti-je su kazali Dnevnim novina-ma da će u septembru donije-ti odluku o tome.

“Mi smo unaprijed rekli da se nismo formirali zbog izbo-ra. Namjeravamo da razvije-mo jedan dugoročni proje-kat”, kazao je predsjednik iz-vršnog odbora Pravedne Ra-de Bojović.

Ako izađu na izbore, on je siguran da će ta partija ući u Skupštinu. No, analitičar Vu-jović ipak ocjenjuje da je Po-zitivna Crna Gora prilično uspješno zakoračila na po-litičku scenu “za razliku od Pravedne koja iskazuje nesi-gurnost i neodlučnost, te oči-gledno ide ka odluci da ovo-ga puta neće učestvovati na

izborima”.No, ukoliko Pravedna odlu-

či da ipak ne izađe na izbo-re, sudeći po Vujovićevim ri-ječima, prijetila bi joj margi-nalizacija nakon izbora. Ali Vojvodić svakako nije sagla-san sa tom konstatacijom:” Jer, radimo na projektu ko-ji nam svakako neće donije-ti marginalizaciju”.

Pošto će Pozitivna izaći na izbore, Vujović ocjenjuje da je neizvjesno da li će preći cen-zus, zato što to prije svega za-visi od odnosa te stranke sa drugim partijama tokom pre-dizborne kampanje.

“Jer je sada više nego jasno da im se preklapa značajan dio potencijalnih birača sa Pokretom za promjene”, ka-zao je Vujović.

Zato on ocjenjuje da bi eventualni otvoreni sukob među te dvije partije opre-dijelio lošiji rezultat Pozi-tivne u odnosu na sadašnji potencijal.

No, lider Pozitivne Darko Pajović nije želio da komen-tariše ova predviđanja. Kazao je da treba sačekati izbore, te naravno da očekuju dobre re-zultate. N.Đ.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Politika4fo

to: D

arko

Jov

anov

ic

ANALIZA

PREPIRANJE

MILo ĐukANovIć

Ako ne izađu na izbore, prave grešku

Loše tumačenje Rezolucije

Vujović ocjenjuje da bi nove partije trebale da učestvuju u izbornoj trci, a Pravedna još razmišlja

Poslanica DPS objašnjava koleginici iz SNP kako pravilno da citira dokument

Poslanica DPS Valentina Ra-dulović-Šćepanović osjetila je potrebu da odreaguje na izjavu koleginice iz SNP Snežane Joni-ce. Naime, Jonica je kazala da u Rezoluciji Parlamentarne skup-štine Savjeta Evrope (PS SE) po-stoji dio teksta koji tvrdi da je or-ganizovani kriminal istaknuti problem u Crnoj Gori i da je no-vinarima istraživačima ugrože-na bezbjednost. Sa druge strane, Radulović-Šćepanović tvrdi da u Rezoluciji ne postoji takva re-čenica. Ona ističe da su činjeni-

ce drugačije i da Rezolucija “po-zdravlja do sada uložene napore i podstiče Crnu Goru da nastavi dalji napredak u tim oblastima”.

“Ostalo je konstrukcija Joni-ce, kojom na pogrešan način po-kušava da objasni svoje razlo-ge zbog kojih je odstupila od za-jedničkog stava delegacije”, tvr-di Radulović-Šćepanović.

Ona ističe da nije tačna ni ocjena da je Rezolucija PS SE ja-san signal da se mora snažnije pristupiti reformama, jer je Cr-na Gora ispunila sve uslove za

Šef DPS je poručio da slijedi analiza prethodne četvorogo-dišnje koalicione saradnje, ali i saopštavanje “jednih drugi-ma kako vidimo prioritete ra-zvoja Crne Gore u narednom četvorogodištu”.

On je rekao da su spremni na saradnju sa svakim ko je spre-man da realizuje dogovorene državne prioritete. Napomenuo je da je nakon rješavanja “kru-pnih pitanja”, poput nezavisno-sti i evropskog puta, ključno na-staviti reforme.

“DPS može da nastupi sama, ali je spremna da nastupi kroz razne koalicije sa postojećim i novim partnerima, dakle sa svakim ko je spreman da koo-perira u realizaciji onoga što će biti dogovoreni prioriteti držav-ne politike u narednom perio-du. Ko god je spreman da sa na-ma radi na tom planu, kako se

god zvao, kakvu god predistori-ju imao, kakvu god predistori-ju naših međusobnih odnosa sa nama imao, nijesmo zlopamti-la i nijesmo ljudi koji u politici žive sa definicijom definitivnih saveznika ili definitivnih nepri-jatelja”, poručio je Đukanović.

On je kazao da bi bilo raci-onalno spojiti predsjedničke i parlamentarne izbore, ali i ne samo ta dva nego i više zbornih ciklusa. Đukanović je dodao da je osnov dogovor sa parlamen-tarnim partijama, ali da pred-sjednički izbori moraju biti ras-pisani najkasnije 21. januara.

“Je li racionalno da sljedeću godinu provedemo u izborima? Da li treba da se spremamo za početak ozbiljnog posla na je-sen 2013. ili je možda ovo tre-nutak kada treba na tragu jed-nog dobro obavljenog posla koji su nam verifikovali naši evrop-

Vasilj Karadžić

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đu-kanović rekao je nakon druge jučerašnje sjednice Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa da je ta partija

spremna za samostalan nastup na sljedećim parlamentarnim iz-borima. Osim toga, DPS je, prema riječima njenog lidera, voljna da sarađuje sa svima koji su spremni da realizuju strateške dr-žavne politike Crne Gore u narednom periodu.

Predsjednik Skup-štine Crne Gore

Ranko Krivokapić primiće sjutra no-vonaimenovanog,

izvanrednog i opu-nomoćenog amba-

sadora Republike Turske u Crnoj Go-

ri Nijazi Tanilira.

Možemo i sami na izboreŠef DPS saopštio da će biti spremni na koaliciju sa svima bez obzira na političku prošlost

Predsjedništvo Narodne stranke (NS) formiralo je centralni i lokalne izborne štabove, kako bi predstoje-će izbore dočekala spremno i, kako je saopšteno, vrati-la se u crnogorski parlament.Na proširenoj sjednici Predsjed-ništva NS sa pred-stavnicima op-štinskih odbora sa Primorja, odr-žanoj u Baru, pro-movisan je novi Opštinski odbor u tom gradu, koji će imati 18 članova.

Crnogorska ljet-nja škola za mla-de diplomate “Ga-vro Vuković” biće održana od danas do 6. jula u Bera-nama. Polaznici će biti mlade diplo-mate iz 30 država, a predavači ista-knuti praktičari i teoretičari me-đunarodne politi-ke. Peta crnogor-ska ljetnja škola posvećena je ulo-zi i značaju diplo-matije u proce-su održivog razvo-ja, prevazilaženju kriza i razvijanju novih modela eko-nomske, političke i bezbjednosne sa-radnje na među-narodnom planu.

IZJAVA DANA

Predsjednik SNP-a Srđan Milić ko-načno je nešto izjavio. On je sada, na-vodno, za bojkot izbora ne bude li po-štenih uslova. Poskočio bih od radosti i radovao se rečenom ali NOVA Miliću ne može vjerovati ni jednu riječ. Ovo je taktika iz 2009. kada je pravio široku koaliciju, pa nam postavljao uslove i re-buse. Ne vjerujemo mu dakle ni jednu riječ dok ne objasni šta je njihov stav: Ono što kaže on, ono što je rekao, opet on prije nekoliko, izrugujući se bojko-tu ili ono što govori kolega Damjano-vić, a razlikuje se od njegove besjede. Sve u svemu, o tome toliko.

GORaN DaNilOVićposlanik NOVE

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Politika 5

IMENOVANJE

Iz TV Vijesti u Vladu Novinarka TV Vijesti Jelena Vuković od sjutra na novom radnom mjestu kao PR ministarke Milice Pejanović-Đurišić

Ministarstvo odbrane od ponedjeljka dobija novog člana PR tima.

Naime, dugogodišnja no-vinarka Televizije Vijesti Jelena Vuković od pone-djeljka će biti zadužena za odnose sa javnošću u tom ministarstvu. Ona je u krat-kom razgovoru za Dnev-ne novine istakla da joj je iskustvo koje je stekla u te-leviziji bila dobra preporu-ka za dolazak na mjesto PR MO. Vuković je za skoro če-tiri godine svog angažma-na u TV Vijesti radila u in-formativnom programu,

emisijama “Biznis klasa” i “Prizma”, kao i na zajednič-kim projektima sa Delega-cijom Evropske unije u Cr-noj Gori.

“Prelazak na novo radno mjesto za mene predstavlja izazov i priliku da se doka-žem na novom terenu”, isti-če Vuković.

Ona dodaje da će joj po-znavanje sistema rada u cr-nogorskim medijima, kao i redovna komunikacija sa velikim brojem dosadaš-njih kolega “predstavljati znatnu prednost u promo-ciji aktivnosti MO”. B.P.

Poslanici DPS i SDP su ostali dosljed-ni svom stavu da je Rezolucijom pohva-ljeno stanje u Crnoj Gori, samo su pred-stavnici SNP promi-jenili mišljenje.

foto

: Bal

sa R

akoc

evic

Premijer Igor Lukšić re-kao je da ne razumi-je poziv na bojkot izbo-ra jer je Crna Gora ze-mlja koja je otvorila pre-govore. Dodao je da su izborni procesi proš-li kroz čitav niz provje-ra više međunarodnih organizacija. Naglasio je i da očekuje da se u parlamentu brzo posti-gne dogovor o datumu izbora.

ski partneri povući racionalne poteze i organizovati sve izbore koji nam slijede u nekoliko na-rednih mjeseci”, zapitao se bivši premijer i predsjednik.

On je negirao da je u suko-bu sa potpredsjednikom svoje partije Svetozarom Marovi-ćem zbog presuda izrečenih u slučaju Zavala, kao i postojanje klanova. Đukanović je podsje-tio da je Marović od početka u DPS-u i da ima respektabilno mjesto u partijskoj strukturi.

“Mislim da je on dragocjen čovjek za DPS i mislim da nije rekao svoju posljednju riječ i da može još dugo da daje doprinos budućim uspjesima DPS. Tvr-dim vam, ne treba niko da oče-kuje nikakav raskol ni na toj li-niji niti na drugim zamišljenim linijama sukoba unutar DPS”, zaključio je Đukanović.

Možemo i sami na izbore

otvaranje postmonitoring dija-loga PS SE.

“To je bio jedinstveni pristup predstavnika sve tri politič-ke partije u delegaciji Crne Go-re. Poslanici DPS i SDP su ostali dosljedni svom stavu. Za razli-ku od onih koji čvrsto stoje iza svojih odluka, predstavnici SNP su izmijenili svoje mišljenje ne-posredno uoči junskog zasijeda-nja PS SE”, zaključila je poslani-ca DPS.

Ne odbijte nikoga za posaoĐukanović je na jučerašnjoj drugoj sjednici Savjeta pozvao

svoje partijske kolege da ne odbijaju nikoga ko im se obrati za posao. Inače, na Savjetu se trebalo raspravljati o duhov-nim temeljima Crne Gore, ali su u DPS-u ipak odlučili da Sa-vjetom dominiraju teme zapošljavanja i socio-ekonomska si-tuacija. Đukanović je rekao da je temu zapošljavanja namet-nula kriza, te da očekuje da će Savjet naći kratkoročna i sred-njoročna rješenja za ove probleme.

“Hiljadu puta u svojoj političkoj praksi dešavalo mi se da se neko obrati za posao. Mogao sam mu reći da su ministar-stva prepuna i da tamo nema mjesta. Ali taj čovjek je neko kome se mi obraćamo za glas. Nemamo dva nego jedno bi-račko tijelo”, rekao je šef DPS.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Globus6

kratke vijesti

Morsi položio zakletvu

Ruska crkva za smrtnu kaznu

Veliki požar u Španiji

KAIRO - Islamista Mo-hamed Morsi, prvi iza-brani civilni predsjed-nik Egipta, položio je juče zakletvu na tu funkciju pred Ustav-nim sudom. Prije nje-ga, šef države bio je Hosni Mubarak, ko-ji je s vlasti svrgnut u pobuni prije 16 mje-seci. Morsi je građani-ma obećao “novi Egi-pat” tokom inaugura-cije kojom je postao pr-vi arapski islamistički predsjednik izabran na slobodnim izborima i peti šef egipatske dr-žave otkako je u toj ze-mlji zbačena monarhi-ja prije oko 60 godina.

MOSKVA - Episkop Iri-narh, koji je u Moskov-skoj patrijaršiji rukovo-dilac odjeljenja za za-tvorsku službu, založio se za vraćanje smrtne kazne za krivična dje-la terorizma. Irinarh smatra da bi teroristi trebalo unaprijed da znaju da mogu biti osu-đeni na smrtu kaznu. Posljednji put smrtna kazna u Rusiji je izvr-šena 1996. godine. Tri godine kasnije pomilo-vana su 703 osuđenika na smrt i od tada je na snazi moratorijum.

MADRID - Požar koji bijesni na istoku Špani-je uništio je šume i pri-jeti naseljenim mjesti-ma, a oko 1.000 vatro-gasaca, zajedno sa 28 helikoptera i aviona, nastoji da ga lokalizu-je. U požaru je izgorjelo više od 1.000 hektara šuma u oblasti Kortes de Palja kod Valensije, a vatra je juče izazvala i kratak nestanak stru-je u jednoj nuklearnoj centrali.

KOMBINATORIKA

Dačić i Dinkić o VladiRazgovori lidera SPS i URS o budućem sastavu Vlade Srbije

Dačić je novinarima u Ko-njičkom klubu “Policajac” re-kao da će sa Dinkićem razgo-

varati o njegovom susretu sa evropskim zvaničnicima u Briselu podsjetivši da je lider

URS-a u sjedištu EU boravio na skupu partija narodnjačke orijentacije.

“S te strane očekujem da će u narednim danima biti i zva-nično zatvoren krug konsulta-cija tri grupacije - oko SNS, ko-alicije oko socijalista i URS-a o novoj vladi”, rekao je on.

Dačić, koji je i mandatar buduće vlade, najavio je da će razgovarati i sa svima koji to žele, istakavši da on želi da svi znaju šta će raditi kao premi-

jer i šta će biti program i cilje-vi Vlade Srbije.

“Očekujem da o tome razgo-varam sa drugim relevantnim političkim subjektima, ali i in-stitucijama”, rekao je Dačić.

On je naglasio i da buduća Vlada Srbije neće biti formi-rana zbog političara i da tre-ba da uradi nešto za svoj na-rod naglasivši da će svaki po-tez buduće vlade mjeriti para-metrom da li je u interesu ili na štetu običnih građana.

BEOGRAD – Lideri Socijalističke partije Srbije (SPS) i Ujedi-njenih regona Srbije (URS), Ivica Dačić i Mlađan Dinkić, raz-govarali su juče o formiranju buduće Vlade Srbije. U mogu-

ćem sastavu kabineta nove vlade SPS će, pored premijerske po-zicije, imati još pet resora, Srpska napredna stranka (SNS) četiri, URS tri, dok će jedna ministarska fotelja pripasti Velimiru Iliću, lideru Nove Srbije (NS), a potpredsjednik Vlade biće Jovan Krko-babić, prvi čovjek PUPS-a.

KOLAPS

Dva miliona Amerikanaca bez struje

VAŠINGTON - Dva milio-na Amerikanaca ostalo je juče bez struje nakon jakog nevre-mena koje je zahvatilo region oko prijestonice SAD Vašin-gtona. Većina domaćinsta-va ostala je bez struje samo dan nakon što je zabilježena rekordna temperatura od 40 stepeni Celzijusovih.

Vanredno stanje proglaše-no je u Zapadnoj Virdžiniji, gdje je bez struje ostalo oko

pola miliona ljudi. Američ-ke vlasti ispituju dva smrtna slučaja povezana sa nevre-menom, a jedan neimenova-ni zvaničnik rekao je agenci-ji AP da je jedna žena strada-la kada je na njenu kuću pa-lo drvo.

Nevrijeme je uticalo i na gradski prevoz u Vašingtonu. Sve linije metroa u tom gradu su, zbog palog drveća i nestan-ka struje, bile zaustavljene.

Vučić

Dinkić

Dačić

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Globus 7

TEHERAN - Iran nema ni-kakvih pro-blema sa pro-dajom nafte uprkos sank-cijama koje su Sjedinjene Dr-žave namet-nule ovoj zem-lji zbog njenog spornog nu-klearnog pro-grama. Guver-ner Central-ne banke Irana Majhmud Ba-hmani juče je istakao da Iran “lako prodaje naftu” zahva-ljujući zemlja-ma kojima SAD nijesu sasvim zabranile uvoz iranske nafte.

PEKING - U kli-zištima koje su

izazvale obil-ne kiše u juž-noj Kini pogi-

nulo je 59 ljudi dok se još 42 vode kao ne-

stali, saopštile su juče kineske vlasti. U saop-

štenju se na-vodi da je oko 440.000 lju-

di evakuisano i da je na dese-tine hiljada ku-

ća oštećeno. Kiše su počele da padaju još

20. juna izazi-vajući brojna

klizišta

OTKRIĆE

Ledena grobnica pronađena nakon šezdeset godinaOstaci američkog transportnog ratnog aviona, koji se sa 52 putnika srušio 1952. godine, pronađeni na Aljasci

ENKOREJDŽ - Dalekog 22. novembra 1952. godine teretni avion američkog ratnog vazdu-hoplovstva “Daglas C-124”, Glob-master, korišćen tokom korej-skog rata, srušio se negdje iznad Aljaske i u njemu su smrtno stradala 52 putnika. Zbog loših vremenskih uslova avion nika-da nije pronađen, a članovi po-rodica poginulih nijesu zna-li gdje su njihovi najdraži, sve dok juna ove godine ostaci avi-ona i nastradalih vojnika nije-su otkriveni na ledeniku Knik, nešto manje od 100 km od En-korejdža na Aljasci.

Za otkriće njihove ledene grobnice zaslužna je posada he-likoptera UH-60 “blekhok”, koji pripada Nacionalnoj gardi voj-ske Aljaske.

Kapetan helikoptera tvrdi da je avion bilo moguće identifiko-vati na osnovu materijala pro-nađenog na licu mjesta, a doka-zni materijal koji je osmočlana posada prikupila poslat je na dalju analizu u Centralnu la-boratoriju za identifikaciju JPAC na Havajima.

“Neki od dokaza su već ned-

vosmisleno povezani s ovom avionskom nesrećom”, rekao je Džejmi Dobson iz tima koji je pronašao ostatke aviona.

U vrijeme nesreće, spašava-nje aviona i putnika su omele loše vremenske prilike, a nakon toga vlasti Aljaske više ih nijesu mogle pronaći.

Globmaster II je u vojne vaz-duhoplovne snage SAD uklju-čen 1950. godine kao najve-ći transportni avion na svije-tu. Njegova prednja rampa za utovar tereta i zadnji stabili-zator, kao i sposobnost da no-si 34.000 kilograma korisnog tereta ili 200 putnika na sjedi-štima učinili su ga glavnim ve-likim transportnim avionom američke vojske tokom ranih 60-ih godina.

Prema riječima Tonje An-derson, koja radi na sadašnjem istraživanju pronađenog avio-na, a čiji je djed, avijatičar Isak Anderson, bio jedan od poginu-lih 1952, avion se srušio s visine od oko 2.400 metara, iznad pla-nine Maunt Ganet, prilikom le-ta iz vazduhoplovne baze u Va-šingtonu do baze u Enkorejdžu.

Ovaj avion sa četiri propelera kasnije je zamijenjen mlaznjakom C -141 “Starlifter”, ali njegovo ime na

nebu Aljaske još čuva C -17 “Globemaster II”, koji se koristi u 517. transportnoj eskadrili baze “Emendorf-

Ričardson” u Enkorejdžu.Dačić i Dinkić o Vladi

TEMPARATURE

Italija pocrvenjela od vrućineNezapamćene vrućine podigle stepen opasnosti na maksimalni - “crveni” nivo

RIM - Tokom vikenda u 10 ve-likih gradova Italije istovreme-no je uveden maksimalni “cr-veni” nivo opasnosti zbog ne-uobičajenih vrućina i tropske omorine čiji talas se posljednjih dana obrušio na Apeninsko po-luostrvo. Prema informaciji sa sajta italijanskog ministarstva zdravlja, radi se o gradovima kao što su Rim, Bolonja, Pe-ruđa, Breša i Ređo di Kalabri-

ja, gdje se živa termometra već približila 40. podioku. Tamoš-nji meteorolozi krstili su aktu-elni atmosferski fenomen koji je došao sa sjevera Afrike “Ha-ron”. Zbog neuobičajene vrući-ne na plažama Tirenskog mo-ra u četvrtak su preminule dvi-je osobe - jedan 71-godišnji žitelj Livorna i 70-godišnja stanovni-ca Peruđe.

Stručnjaci upozoravaju da

će pod uticajem afričkog an-ticiklona temperatura u mno-gim regionima Italije tokom vikenda dostići 40 stepeni. Pri-tom je u Toskani suša najve-ća za posljednjih 100 godina, a čak se i u sjevernoj oblasti Trentino-Alto-Adiđe preduzi-maju vanredne mjere, dok na-ročitu zabrinutost izaziva situ-acija u južnim oblastima, po-sebno na Siciliji.

MrkonjićIlić

Krkobabić

Premijer i ministar policije - Ivica Dačić SPSPotredsjednik Vlade i ministar finansija - Mlađan Dinkić URSPotpredsjednik Vlade - Jovan Krkobabić PUPSZamjenik premijera i ministar odbrane - Aleksandar Vu-čić SNSPotpredsjednica Vlade za evrointegracije - Suzana Gru-bješić URSPredsjednica Skupštine ili guverner NBS - Jorgovanka Ta-baković SNSMinistarka za regionalni razvoj - Verica Kalanović URSMinistarka zdravlja - Slavica Đukić-Dejanović SPSMinistar infrastrukture - Milutin Mrkonjić SPSMinistar obrazovanja - Žarko Obradović SPSMinistar pravde - Vladimir Cvijan SNSMinistar poljoprivrede i ekologije - Velimir Ilić NSMinistar sporta - Branko Ružić SPSMinistar za KiM - Krstimir Pantić SNS

Ovako bi trebalo da izgleda sastav nove vlade Srbije

Đukić - Dejanović

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Ekonomija8

STAV

POLJOPRIVREDA

Zapošljavanje je prioritetNezaposlenost je kao feno-

men poprimio karakter eko-nomske elementarne nepo-gode u posljednjih nekoliko godina, ocijenio je predsjed-nik Investiciono razvojnog fonda i profesor na Eko-nomskom fakultetu, Dragan Lajović.

On je za sedmi broj časopi-sa Preduzetnik rekao da ka-da se analizira kako crnogor-ska ekonomija podnosi teret krize, onda se brojkama va-lja podsjetiti: u julu 2000. go-dine bilo je 86.100 nezaposle-nih i danas njih 31.790.

“I umjesto da fokus pa-žnje svih stejkholdera bude usmjeren ka start-up i brzo-rastućem malom i srednjem biznisu, sve oči su uprte u ministra finansija, premije-ra i budžet, kao i mogućnost i šansu da što prije nakon re-balansa imamo rebalans re-balansa”, saopštio je Lajo-vić, koji je kandidat za deka-na Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

On je naveo da umjesto da gradimo preduzetničku in-frastrukturu mi radije pra-vimo planove podržavljenja i restrukturiranja sa akcen-tom na kratkoročnim bene-fitima i istovremeno bez mo-gućnosti da benefiti javno-

privatnog partnerstva budu valorizovani novim zapošlja-vanjem, rastom i razvojem.

“Stoga, promjena struk-ture crnogorske ekonomi-je podrazumijeva promje-nu sistema vrijednosti i na-čin razmišljanja i poimanja svakog njenog subjekta: gra-đanina, preduzeća, institu-cije, banke, lokalne uprave i Vlade. Umjesto budžeta - bi-znis, umjesto rebalansa - no-va ideja i novi biznis, umje-sto socijale - preduzetništvo, umjesto prava na rad - šan-su za biznis. Kada i sa kojim resursima? Ovdje i sa ovim konkurentskim prednostima sa kojima Crna Gora raspola-že”, saopštio je Lajović.

On objašnjava da je uspjeh malih ekonomija u brzini, kao konkurentskoj predno-sti, i mikro i malim predu-zećima koji počinju biznis i onim brzorastućim koja hitaju ka srednjem nivou biznisa.

“Pitanje svih pitanja je ambicija i želja za samo-potvrđivanjem onog ko že-li radni angažman i istovre-meno ukorijenjeno mišljenje da je država najbolji poslo-davac sa najmanjim rizi-kom za zaposlenog”, doda-je Lajović.

Preporuka Vladi je da stvarajući ambijent uči-ni ekonomski sistem sti-

mulativnim za predu-zetništvo kako bi oni čije vrijeme dolazi mogli da

računaju na ekstraprofit i dividendu iz investici-

ja u znanje i vještine, za-ključuje Lajović.

Da je potrebno pristupiti prestrukturiranju agrobudže-ta za sljedeću godinu sa ciljem njegovog značajnijeg učešća u ukupnom budžetu države, svjesni su i u Ministarstvu po-ljoprivrede i ruralnog razvo-ja. U Ministarstvu, međutim, smatraju da bi to za početak na neto nivou trebalo da bu-de cifra od oko 30 miliona eu-ra, u skladu sa najboljim pri-mjerima razvijenih evropskih država i pozitivnih iskusta-va susjednih zemalja Zapad-

nog Balkana, kao i Nacional-nog programa integracija do 2012. godine.

“Posebnu pažnju i finansij-sku podršku potrebno je pru-žiti zapostavljenim sektorima i to posebno za povećanje sub-vencija, povećanje podrške in-vesticijama u poljoprivrednu proizvodnju (ne samo primar-nu, već i prerađivačku), kao i jačanje postojećih i formira-nje novih neophodnih insti-tucija u poljoprivredi (Agen-cija za plaćanja u poljoprivre-

di), znatno veća podrška ve-terinarskoj i fitosanitarnoj djelatnosti i agroekološkim mjerama (pašnjaci, ekologi-ja i sl.)”, kazao je za Dnevne novine Branko Bulatović, po-moćnik ministra za poljopri-vredu i ribarstvo.

Poljoprivrednici, sa druge strane, smatraju da bi i ovako uvećani budžet bio premali za ono čemu kao država težimo.

“Za jedan ozbiljan odnos države prema poljoprivredi, treba bar oko 50 miliona eu-ra. Kada smo to kazali Vladi, rekli su nam da je to nerealno, ali kako ulaganje u poljopri-vredu može biti nerealno, to nije trošak, to je za napredak”, objašnjava Malič Čunmuljaj, poljoprivrednik iz Malesije.

Iz Ministarstva ne poriču da je budžet mali niti neop-hodnost investiranja.

“Budžetska izdvajanja vi-še nijesu dovoljna kao odgo-vor na ono što je potreba da-ljeg razvoja crnogorske po-

Deset miliona eura pokrenulo bi poljoprivredu, smatraju u Ministarstvu, ali poljoprivrednici tako ne misle

Ivana Boljević

Bez obzira na pregovore, činjenica je da je poljoprivreda Cr-ne Gore na mnogo nižem nivou od onog na kom bi mogla ili trebala da bude. Trenutni budžet koji se izdvaja za ovu gra-

nu privrede je svega 20 miliona eura, što nije ni izbliza dovolj-no za napredak, a kamoli za uspostavljanje novih, inače brojnih mogućnosti koje imamo. Dok u resornom Ministarstvu smatra-ju da bi za razvoj bilo dovoljno još oko deset miliona eura, poljo-privrednici tvrde da je to isuviše malo i dodaju da se omalovaža-va značaj najprosperitetnije razvojne oblasti

Mini intervju

1. Šta će biti osnova ekonomskog programa Pozitivne Crne Gore?Kreatori ekonomske politike tokom posljednje 23 godine uglavnom su vodili računa o raspodjeli i potrošnji, a olako i neodgovorno se odrekli proizvodnje. Krajnje je vrijeme da se stvari postave na pravo mjesto. Valjda je svako-me jasno da se potrošnja finansirala prodajom resursa, a u posljednje vrijeme sve skupljim kreditima. U našem ekonomskom programu kao primarni strateški ciljevi naznačeni su stabilan privredni rast i razvoj, povećanje zaposlenosti i prosječnih primanja i smanjenje socijalnih razlika i siromaštva, a u cilju njihovog ostvarenja definisali smo primarne operativne ciljeve. To su povećanje obima proizvodnje i zaposlenosti u prioritetnim sektorima: poljo-privredi, industriji, energetici i turizmu, smanjenje uvoza i odliva sredstava iz zemlje, povećanje izvoza, aktivnija uloga države u privredi kroz javno-privatno partnerstvo i pravednija poreska politika.

2. Koje su novine tog programa?Najveća novina je u pristupu ekonomskim problemima. Hoćemo da odbacimo hazardersku ekonomsku politiku čiji je jedini izlaz u iščekivanju da nas neki strani veliki investi-tor spasi bankrotstva. Treba nam nova ekonomska politika koja će biti zasnovana na strateškom planiranju, znanju i odgovornosti, dobroj organizaciji i efikasnom korišćenju resursa. Naša vizija ekonomske politike zasniva se na pet osnovnih načela po kojima će naše vođenje ekonomije biti prepo-znatljivo, a to su: odgovornost, inicijativnost, inovativnost, pravednost i solidarnost. Insistiranjem na beskompro-misnom poštovanju ovih načela želimo da promovišemo pozitivnu ekonomsku politiku koja će zaustaviti nekontro-lisanu rasprodaju državnih resursa, a mjerama države ih aktivirati tako da budu na dobrobit svih građana, ove i na-rednih generacija. Država mora da pokaže daleko veću bri-gu za domaću privredu. Nije vrijeme za teorijske rasprave o ekonomskim modelima, već se treba pozabaviti borbom za svako radno mjesto koje stvara novu vrijednost.

3. Da li treba da se mijenja poreska politika i na koji način ?Smatramo da teret krize, finansiranja neefikasne javne administracije i olako izdatih garancija treba prebaciti sa slabije platežnog stanovništva na bolje stojeće strukture društva, i to ne zbog trenda koji se javlja u mnogim evrop-skim državama, već iz prijeke potrebe. Siromašnije strukture društva moraju se sačuvati od no-vih nameta jer su odavno ispod ili na granici egzistencije. Umjesto opterećenja u vidu taksi na SIM kartice, kablovske priključke i električna brojila, mi želimo da se nedostajuća sredstva prikupe kroz oporezivanje bogatstva, odnosno progresivnim oporezivanjem prihoda i finansijskih tran-sakcija, kao i luksuznih roba i usluga. Time bi se oporezo-vali i tokovi i imovina.

4. Koji su najveći rizici u ekonomiji u narednom če-tvorogodišnjem periodu ? Možemo ih podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu čine visok državni dug, finansijska nelikvidnost, zapušteni proizvodni kapaciteti i loša infrastruktura. Za njih nije dovoljna samo politička volja i trebaće vremena da se dovedu na nivo koji neće biti ograničavajući za ekonomski razvoj. Drugu grupu čine ustanovljeni vještački monopoli, se-lektivna primjena zakona i propisa, neefikasni regulatori tržišta i sveprisutna korupcija. Ova grupa faktora nanosi neprocjenjivu štetu ekonomiji, ali se brzo može eliminisati. Neophodna je snažna politička volja u pravcu formiranja depolitizovanih i efikasnih institucija koje bi svim akterima tržišta obezbijedile jednake šanse za uspjeh.

generalni sekretar Pozitivne Crne Gore

Teret krize da snose najbogatiji

Mladen Bojanić

Volje ima, fali samo novac

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Ekonomija 9

kratke vijestiSmanjen rejting loš po ekonomiju

Stranci osvojili primorje

Smanjivanjem kreditnog rejtinga Cr-ne Gore pogoršavaju se uslovi poslo-vanja malih i srednjih preduzeća, ali i slabe izgledi za skoriji oporavak ekono-mije, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić. “Smanjivanje rejtinga ima negativne posljedice po ekonomi-ju, koje su izražene kroz skuplje i pove-ćano zaduživanje što rezultira rastom duga zemlje”, kazao je Kostić agenciji Mina biznis. Bonitetna agencija Stan-dard end purs (S&P) snizila je nedav-no kreditni rejting Crne Gore sa BB na BB-. Kostić smatra da to izaziva pri-tisak na konsolidaciju javnih finansi-ja, budžetski deficit, ali i potencira ma-kroekonomsku nestabilnost, što vodi sporijem ekonomskom rastu.

U svim vidovima smještaja na bud-vanskoj riivijeri registrovano je uku-pno 24.480 gostiju, sedam odsto više nego u istom periodu prošle godine.Iz Turističke agencije Budva (TOB) agenciji Mina biznis je saopšteno da stranci čine 85 odsto ukupnog bro-ja gostiju. Najveći broj gostiju, njih oko 12.000 boravi u hotelima, dok je u privatnom smještaju registrovano 11.720 turista.

Japanska kom-panija Panaso-

nik namjera-va da otpusti

7.000 zaposle-nih u svojim sje-dištima, ali i da

preduzme i dru-ge mjere za po-boljšanje poslo-vanja, nakon što je prošle godine

zabilježila dosad najveći gubitak.Novi predsjed-nik Panasoni-ka, Kazuhiro

Tsuga, naveo je da je kompani-

ja posluje u teš-kim uslovima

kada je riječ o fi-nansijama i po-

slovnim per-formansama,

prenosiSEEbiz.Kompanija je

prošle poslovne godine zabilježi-la gubitak od 9,7

milijardi ame-ričkih dolara

ljoprivrede, a posebno u svi-jetlu predstojećih pregovora o članstvu u EU”, objasnio je Bulatović.

Da bi se uhvatio korak u tom smislu, on smatra da je potrebno sprovesti temeljne zakonodavne, institucionalne i administrativne reforme, što će predstavljati izuzetno ve-liki izazov i napor za cijelu administraciju.

Volje ima, fali samo novac

Daleko smo i od regiona, a kamoli svijeta

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su nam kazali da je teško dati definitivan i egzaktan odgovor gdje se nalazi crnogor-ska poljoprivreda, ako se poredi sa regionom.

“Ipak, prilično sigurno se može konstatovati da, ako se kompara-cija vrši u odnosu na objektivne kriterijume, kao što su ukupna po-ljoprivredna davanja po glavi (oko 30 eura) ili po ha korišćenog po-ljoprivrednog zemljišta (oko 150 eura), ili pak u smislu trgovinskog deficita u oblasti prehrambenih proizvoda (88 odsto) kao i učešća agrobudžeta u ukupnom budžetu (oko 1.6 odsto u CG), da stojimo nešto lošije od Srbije, znatno lošije od Makedonije ili Hrvatske, ali da smo nešto bolji od BiH, a znatno bolji od Kosova i Albanije, dakle neg-dje ispod nivoa regionalnog prosjeka”, saopštili su iz Ministarstva.

Iako Gorska služba spašava-nja Crne Gore obavlja poslove sprječavanja nesreća u planina-ma, na nepristupačnim mjesti-ma i u vanrednim situacijama, uz primjenu posebnih stručnih znanja i tehničke opreme za spasavanje, oni to rade bez ade-kvatne i potrebne opreme. Na-čelnik GSS CG Željko Loncović za Dnevne novine je kazao kako je jedan dio opreme za spašava-nje nabavljen kroz projekat “Po-slovna saradnja i unapređenje vještina u razvoju avanturistič-kog turizma”, ali da mnogo toga i dalje nedostaje.

“Projekat se realizuje izme-đu Gorske službe spašavanja Crne Gore i iste službe iz Hrvat-ske, koji traje već dvije godine. Mi smo kroz pomenuti projekat dobili opremu prije skoro godi-nu i po dana. Ona će nam pomo-ći pri spašavanju, ali to narav-no nije sva oprema koja je nama nedostaje, jer nam mnogo toga fali. Konkretno nedostaje opre-ma lične zaštite, ali se nadamo

da ćemo je obezbijediti kroz slič-ne projekte”, rekao je Loncović.

On je takođe istakao da je kroz trening na Srđu iznad Dubrov-nika, koji je održan prije dva da-na, izvedena i zajednička poka-zna vježba gorskih službi spa-šavanja Crne Gore i Hrvatske i potpisan Sporazum o sarad-nji. Obje službe sporazumom su se obavezale na spašavanje i pružanje prve pomoći une-srećenima u slučajevima kada je potrebno primijeniti poseb-no stručno znanje i upotrijebi-ti posebnu tehničku opremu, u prekograničnoj oblasti.

“Sa Hrvatskom gorskom služ-bom je ostvarena dobra sarad-nja. Odrađeno je nekoliko za-jedničkih treninga kojima smo pokazali vještine koje smo kroz ove zajedničke obuke stekli. Ja i Vinko Prizmić iz Hrvatske službe zaštite smo potpisali spo-razum o saradnji gorskih služ-bi, pa se nadam da će se to po-zivitvno odraziti na naš budući rad”, naglašava Loncović. N.D.L

Nezaštićeni spašavaju

GSS

Nedostaje im oprema za ličnu zaštitu

Gorska služba u akciji spašavanja

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Društo10

Završni sastanak u sklopu projekta Svjetske banke za unapređenje siste-ma zdravstva u Cr-noj Gori na kojem će biti prikazani najznačajniji re-zultati održaće se sjutra u Podgori-ci. Projekat je, pod pokroviteljstvom Svjetske banke re-alizovalo Ministar-stvo zdravlja u sa-radnji sa Agenci-jama za ljekove i medicinska sred-stva Crne Gore i Srbije.

Crnogorsko druš-tvo za borbu pro-tiv raka (CDPR) u saradnji sa Fakul-tetom za sportUniverziteta Cr-ne Gore i Fondom zdravstva Crne Gore organizovaće u julu Devetu kon-ferenciju o kontro-li pušenja pod na-zivom “Pušenje i sport”. Kako su ka-zali iz CDPR, uče-snici će biti pro-fesori sa Fakulte-ta za sport i spe-cijalisti sportske medicine.

Tokom sedmice, u Hitnoj pomoći je

pregledano 1.500 ljudi, a obavlje-

no je i 400 inter-vencija na terenu.

Zbog tropskih vru-ćina, ljekari dnev-no pregledaju 70

građana, a i mnogi drugi hronični bo-lesnici imaju pro-

blema. Građani se najčešće obraćaju za pomoć od 11 do 12 časova, kada se

dnevno u prosje-ku javi dvadesetak

ljudi.

KOMUNIKACIJA

Obilježen Dan društvenih medijaPredstavnici UNDP prezentovali prvi crnogorski “social media” projekat

Povodom Svjetskog dana društvenih medija, sinoć su na Fakultetu političkih nauka predstavnici kancelarije UNDP predstavili prvi crnogorski soci-al media projekat koji će se rea-lizovati u saradnji sa Digitalizuj.Me i kompanijom “Domen”.

Predavanje pod nazivom “Sat vremena koji vas dijele od uspjeha u IT biznisu”, održao je Ivan Minić, osnivač Burek Fo-ruma, najveće online zajednice

u regionu sa 1.400.000 registro-vanih članova, a priređena je i prezentacija tri prvoplasirana ti-ma u nedavnom završenom iz-boru za najbolju crnogorsku An-droid aplikaciju. Socijalni mediji predstavljaju djeljenje, komuni-kaciju i informisanje osoba koje su na bilo koji način međusob-no povezane, a kao zajedničke platforme služe socijalne mreže kao što su to Facebook, Twitter ili YouTube, Google.

SAVJET

Ukloniti rastinje oko domaćinstava

Iz Služba zaštite i spašava-nja Podgorice svim domaćin-stvima je savjetovano da uklo-ne rastinje oko svojih domova zbog ekstremnog indeksa opa-snosti od požara najavljenog iz Hidrometeorološkog zavo-da. “Dobili smo informaciju od Hidrometeorološkog zavoda da će Podgorica u narednom periodu biti izložena visokim temperaturama, čime će biti povećan i rizik od požara, što je sasvim normalno za ovo doba godine. Služba spasa je potpuno spremna da djeluje u svim djelovima glavnog gra-da”, kazao je komandir Službe Radomir Pješčić.

Prema njegovim riječima, početkom sezone primljeno je i 38 sezonaca, koji će nared-na tri mjeseca pomagati stal-nim ekipama Službe, te sto-ga ne očekuju ništa vanred-niju situaciju nego prethod-ne godine.

Ipak, Pješčić je kazao da je Podgorica među gradovima sa najvećim brojem požara u regionu - do tri hiljade požara tokom ljetnjih mjeseci, od ko-jih su čak 95 odsto njih izazva-ni ljudskim faktorom. Dodao je i da je Služba izvršila pre-ventivu u pretpožarnoj sezo-ni učestvujući u krčenju par-kova i šuma.

Iako su u Master planu razvoja zdravstva Crne Gore za period 2010- 2013. godine najavljene velike i značajne promjene koje će unaprijediti i poboljšati zdravstveni sistem na zadovoljstvo i korisnika i pružaoca zdravstvenih usluga, stanje u crnogorskom zdravstvu je nezadovoljavajuće.

Zdravstveni sistem suočava se sa brojnim problemima, a je-dan od hroničnih je i nedostatak novca. Kada je riječ o Crnoj Go-ri, postavlja se pitanje koliki je stepen odgovornosti Vlade kada se zna da se sredstva za zdravstvo planirana budžetom smanju-ju iz godine u godinu i uvijek su mnogo manja od tražene sume resornog ministarstva.

Kada u budžetu nedostaje novca moramo da se zapitamo da li je najjednostavnije štedjeti na zdravlju?

I pored tvrdnji iz ministarstva i Fonda zdravstvenog osigura-nja da je u našoj zemlji široka pozitivna lista ljekova i sredsta-va koja se izdaju na teret obaveznog osiguranja, svi dobro zna-mo, kad krenemo u apoteku, koliko ljekova dobijemo na recept, a koliko smo prinuđeni da kupimo.

Nedovoljno se ulaže u dječje dispanzere, savjetovališta i bol-nička odjeljenja za najmlađe. Sredstva za obuku i stručno ospo-sobljavanje takođe nisu dovoljna i nerijetko se dešava da medi-cinski radnici od sopstvenih sredstava i privatnih donacija pla-ćaju put za učešće na međunarodnim medicinskim kongresima.

Isti je slučaj i sa planiranim sredstvima za rekonstrukciju i adaptaciju zdravstvenih objekata.

Gdje su planirana sredstva za adaptaciju zdravstvenih usta-nova prema potrebama osoba sa invaliditetom? Jesmo li opet zaboravili na njih?

Koliko smo blizu standarda EU u oblasti zdravstva naročito se vidi kada je riječ o medicinskom otpadu? Postoje samo po-jedinačni slučajevi gdje se on adekvatno odlaže, ali ne postoji sistematsko, organizovano i plansko rešavanje tog problema. Jer, novca bi bilo, ali volje i odgovornosti očigledno nedostaje.

Iako smo nekoliko mjeseci uvjeravani da će, konačno, to pita-nje u Crnoj Gori biti riješeno i da su sredstva obezbijeđena, re-balansom budžeta ona su preusmjerena. Neko je odlučio da me-dicinski otpad u Crnoj Gori nije prioritetan problem, a o poslje-dicama ćemo razmišljati kad nam se dese.

Imajući u obzir sve ovo, nameće se zaključak da se donosio-ci tog krovnog dokumenta razvoja zdravstva ne mogu pohvaliti rezultatima, jer za dobar zdravstveni sistem potrebne su opre-mljene zdravstvene ustanove i stručno osposobljeni i zadovolj-ni zdravstveni radnici. U ovom trenutku, u Crnoj Gori, nema ni sigurne egzistencije zdravstvenim radnicima, ni dobre zdrav-stvene usluge njenim građanima.

Psiholog, poslanik SNPNATAŠA VUKOVIĆ

Ne štedjeti na zdravlju

STAV

Odjeljenju za humanu re-produkciju Bolnice “Danilo I” na Cetinju godišnje se za po-moć obrati oko 600 parova ko-jima je potrebna vantjelesna oplodnja, a među njima ima i onih kojima je dobijanje po-tomstva moguće jedino uz po-moću donacija, kazala je na-čelnica Odjeljenja Tatjana Motrenko-Simić.

Međutim, kako je kazala, do-nacije će biti omogućene kada budu formirani registri i kad bude riješeno pitanje anoni-

mnosti donatora. Naime, do-nacija jajnih ćelija je u Crnoj Gori dozvoljena zakonski, ali se ne primjenjuje zbog nepostoja-nja precizne regulative.

“Još nijesu donesena podza-konska akta koja to regulišu, kao ni registri donora i recipi-ensa, i prema važećem zako-nu, dokle god se to ne dogodi, donacija nije moguća”, kazala je Motrenko-Simić.

Ukoliko je donacija jajnih će-lija u pitanju, onda gornju gra-nicu godina potencijalne poro-

dilje regulišu pravilnici koji su različiti u svakoj zemlji, pa se, na primjer, u Češkoj dozvoljava do 48. godine, a u Grčkoj do 52.

Iz Ministarstva zdravlja su kazali Dnevnim novinama da usvojena zakonska i strateška dokumenta koja se odnose na reproduktivno zdravlje, kao i njihovo sprovođenje, govore u prilog činjenici da ta grana medicine prednjači u svim se-gmentima čak i u odnosu na razvijenije zemlje, te da je u toku propisivanje načina i po-

stupka vođenja registra dona-torki i donatora polnih ćelija. Osim toga, kako su saopštili, vantjelesna oplodnja se obav-lja nakon sprovedenih analiza i mišljenja medicinskog odbo-ra ustanove o mogućnosti za-čeća i to bez starosne granice.

Međutim, problem sa kojim se parovi koji se bore sa ne-plodnošću suočavaju, prema mišljenju dr Motrenko-Simić, jeste i cijena postupka vantje-lesne oplodnje. Naime, koliko će par platiti zavisi od dosta

faktora, a iako je usvojen Za-kon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osigu-ranju, koji propisuje tri poku-šaja vantjelesne oplodnje na teret države, cijena koju Fond pokriva nije dovoljna.

“Fond plaća našem i osta-lim centrima sa dozvolom ja-ko nisku cijenu od 1.035 eura za metodu, što je najniža ci-jena u regionu i, vjerujem, u Evropi. Cijena za ljekove vari-ra od 700 do 1.800 eura”, kazala je Motrenko-Simić.

Donacija moguća samo na papiru

VANTJELESNA OPLODNJA

Ne postoje registri, kao ni precizna regulativa za doniranje polnih ćelija

Parovi koji se upute na vantjelesnu oplodnju, a neophodna im je donacija, zakonski imaju pravo na to, ali u Crnoj Gori ne postoji precizna regulativa, pa je taj postupak u praksi nepri-

mjenljiv. Osim toga, još ne postoje ni registri donatora i recipije-nata. Međutim, iz Ministarstva najavljuju brzo propisivanje nači-na i postupka vođenja registra donatorki i donatora polnih ćelija.

Jelena Kovačević

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Društo 11

U cijeloj Evropi posto-ji problem smanjene stope rađanja i stare-nja populacije, prema riječima dr Motren-ko-Simić, te se tu Cr-na Gora ne izdvaja od opšteg trenda. Godiš-nje se vantjelesnom oplodnjom rodi tri od-sto beba, a taj trend ima tendenciju rasta, a država nema strate-giju za rješavanje pro-blema nataliteta.

Uprkos angažovanju službe-nika policije kroz akciju “Mla-dost”, koja se sprovodi u cijeloj Crnoj Gori, gdje službenici kroz predavanja djeci školskog uzra-sta ukazuju na posljedice koje sa sobom nose devijantna po-našanja, samo u prvih pet mje-seci ove godine maloljetnici su skoro dostigli isti broj krivičnih djela kao u prošloj godini.

Uprava policije je 2011. na te-ritoriji Crne Gore registrovala 290 krivičnih djela koja je po-činilo 270 maloljetnih osoba, dok je u prvih pet mjeseci 2012. godine registrovano 190 krivič-nih djela iza kojih stoje 162 oso-be mlađe od 18 godina, što go-vori o porastu maloljetničke delinkvencije.

Krajem januara banda dječa-ka iz podgoričkog naselja Zabje-lo brutalno je prebila I. V. (14) dok se jedne subotnje večeri vraćao iz bioskopa kući. Školski druga-ri su ga presreli, a potom bez ikakvog povoda palicom, metal-nim boksevima i nogama pretu-kli tako da je I. V. zamalo ostao bez oka. Pošto je dječak pao u ne-svjest banda maloljetnika se ra-

zbježala. Dijete koje je ležalo na ulici u lokvi krvi pronašao je pro-laznik koji ga je odmah prebacio u Klinički centar.

Međutim, surova priča o ma-loljetničkoj delinkvenciji otkri-va da sve češće iza batinjanja mlade populacije stoje djevoj-čice. Maloljetna Nikšićanka A. D. nije ni sanjala da će jednog aprilskog dana dobiti batine na-očigled prolaznika jer je prela-zeći pješački prelaz kod Eko-nomske škole slučajno tašnom zakačila J. L., čije ime će najvje-rovatnije pamtiti do kraja živo-ta. Iziritirana blagim udarom J. L. (17) je sa drugaricom Mili-com Asanović nasrnula na A. D., brutalno je udarajući stisnu-tim pesnicama, čak i nogama po glavi i tijelu. Poslije divljačkomg pira djevojke su pobjegle a po-vrijeđenoj djevojčici pomogli su prolaznici. Policija je traga-la i uhapsila osumnjičene J. L. i Asanović i protiv njih podnije-la krivične prijave.

Pored batinjanja, jedna od specijalnosti kojom se bave “na-dareni” maloljetnici su i krađe automobila. Barski inspektori

Nasilje sve “popularnije” među djecomMALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA

Statistika Uprave policije upozorava da je maloljetnička delinkvencija u porastu iako raznim akcijama crnogorski policajci pokušavaju da joj stanu na put

Posljednji podaci dobijeni iz Uprave policije upozoravaju da je maloljetnička delinkvencija u porastu i da se varamo ka-da mislimo da iza brutalnih prebijanja, krađa, razbojništa-

va ne mogu stajati djeca.

Bojana Robović

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Hronika12

Žena se osvetila zapalivši “ferari”?

Mučili i pljačkali stare

Milan Kaloštrović(38), bi-znismen kojem su početkom nedjelje dvojica nepoznatih muškaraca u Beogradu zapa-lili skupocjeni crveni “fera-ri”, dao je izjavu u srbijanskoj policiji gdje je kao jedine mo-guće uzroke incidenta naveo tender na kojem je nedavno učestvovao kao i bračne sva-đe, prenose srbijanski medi-ji. Mogućnost da su u pitanju privatni motivi, zbog načina kako je paljenje automobila izvršeno i zbog činjenice da nije izgorjelo cijelo auto, već samo njegova unutrašnjost, ne isključuje ni policija.

Kada mu je zapaljen luk-suzni četvorotočkaš, Kalošto-rović se nalazio na primor-ju, u Petrovcu, a čim je oti-šao u Beograd zahtijevao je da ga prime najveći policijski funkcioneri. Osim njegovih navoda, policija ispituje i da li paljenje autmobila ima ve-ze sa kafićem koji početkom godine otvorio u Beogradu. U sprovođenju istrage nisu po-mogli snimci na kojim se vi-de dvojica maskiranih muš-karaca kako ulaze u garažu

u kojoj je automobil zapa-ljen. Snimljeno je i kako oni nakon izlaska iz garaže ula-ze u sivi “BMW”, naon čega su se dali u bjekstvo. Polici-ja je ubrzo krenula za njima, ali su u Savskoj ulici ‘piroma-ni’ ipak uspjeli da pobjegnu. Vrijednost ovog automobila je 170.000, a polovnog 95.000 eura.

Kaloštrović je u policiji, navodno, kazao da je crno-gorski državljanin i da poslu-je pretežno u Petrovcu, a da u Beograd dolazi u posjetu se-stri. Vlasnik je plaže “Lučice” u Petrovcu, a bavi se i nekret-ninama. Držao je i preduze-ća “Pinus Maritimum” i “Le-vant”. Od ljeta 2010. vlasnik je firme “Pešter” koja se bavi tr-govinom drvetom na veliko, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom, a u maju ove godine u Beogradu je otvorio kafić. Medijima je poznat od 2003. godine kada je saslušavan zbog pokušaja ubistva Milana Brežanina u koga je, navodno, u tune-lu Hajnehaj ispalio više hita-ca iz vatrenog oružja. M.V.P.

Šabačka policija uhapsi-la je Milana B. (52) iz Šapca, Dragana Đ. (44) iz Suvog Se-la kod Vladimirovaca, Dragi-šu D. (33) iz Krnića i Vojisla-va I. (28) iz Jalovika zbog sum-nje da su od sredine juna proš-le do početka maja ove godine opljačkali više od 10 staračkih domaćinstava, prenose srpski mediji. Osumnjičeni su, sum-nja se, razbojništva vršili u ka-snim noćnim časovima, nasil-no otvarajući vrata, poslije če-ga bi starcima vezivali noge i

ruke. Uz fizičku silu i prijetnju, zahtijevali su od starih da im predaju novac i druge drago-cjenosti. Pojedine oštećene su tukli raznim čvrstim predmeti-ma, čak im prislanjali uključe-nu peglu na tijelo. Od toga, više žrtava zadobilo je različit ste-pen tjelesnih povreda, a neki se još oporavljaju u zdravstve-nim ustanovama u Beogradu i Šapcu. Osumnjičeni su poznati policiji odranije i višestruki su povratnici u ovoj vrsti krivič-nih djela. M.V.P.

D.M., jedan od vo-đa užičkih Delija, navijača Crvene Zvezde, pretučen je u Ulici Lazara Mutape. Njega je, kako prenose srbi-jasnki mediji, D.M. je bejzbol palica-ma napala grupa od desetak moma-ka, koji su na glavi nosili ‘fantomke’. Pretpostavlja se da je napad na nje-ga nastavak obra-čuna između Deli-ja i navijača užičke Slobode - Fridom fajtersa, koji su se od maja prošle go-dine više puta fi-zički sukobljavali. Policija i dalje tra-ga za napadačima. M.V.P.

U selu Golubinje, kod Majdanpeka, pronađeno je ti-jelo Miroljuba P.

(37), koji je ubijen nožem. Na njego-vom tijelu postoji nekoliko ubodnih rana, a policija je, nakon obdukcije,

potvrdila da se ra-di o ubistvu. Ubica i dalje nije poznat, a kako prenose sr-bijanski mediji, on se neposredno pri-

je ubistva ispred seoske kafane po-

svađao sa više osoba. M.V.P.

Ljiljana Petro-vić (41), koju je u četvrtak u poro-dičnom stanu u mjestu Lece, kod Medveđe, ubio bivši suprug De-jan Petrović (39), a potom izvršio samoubistvo, bi-la je žrtva višego-dišnjeg porodič-nog nasilja, pre-nose srbijanski mediji. Komšije i Ljiljanini rođa-ci pričali su u po-liciji kako je De-jan bivšoj supru-zi nakon razvoda, sa kojim nije mo-gao da se pomiri, više puta prijetio. On je, navodno, pričao da ne može da živi bez Ljilja-ne i prijetio je da će ubiti i nju i se-be. M.V.P.

Kaloštrović, kome je prošle nedjelje zapaljen skupocjeni automobil u Beogradu, dao izjavu srpskoj policiji

MOTIV

NAsILJE

● Konzumiranje opojnih droga, alkoholnih i du-vanskih proizvoda,

● Posjećivanja kladionica,

● Neprihvatljivo pona-šanje u obrazovnim ustanovama,

● Skitnja i prosjačenje,

● Druženja maloljetnih osoba do 18 godina sa osobama sklonim kri-minalnim aktivnostima, skitnji ili raznim oblicima iskorišćavanja maloljet-nih lica,

● Huliganstvo – vandalsko ponašanje, (uništavanje imovine, pisanje grafita i sl.),

● Vršnjačko nasilje

Neprihvatljiva ponašanja maloljetnika:

Nasilje sve “popularnije” među djecomStatistika Uprave policije upozorava da je maloljetnička delinkvencija u porastu iako raznim akcijama crnogorski policajci pokušavaju da joj stanu na put

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Hronika 13

bili su iznenađeni kada su sre-dinom maja otkrili da iza krađe četiri automobila u jednom da-nu stoji trinaestogodišnji dječak N. M. iz Bara. Nestanci automo-bila, koje su vlasnici prijavljiva-li u razmaku od nekoliko sati, podigli su na noge cijelu barsku policiju, koja je posumnjala da

iza cijelog posla stoji organizo-vana kriminalna grupa. Ipak, ubrzo potom saobraćajni udes, koji je N. M. izazvao dok je vozio ukradeni automobil, bio im je prvi trag koji je ukazao na krad-ljivca i tako srušio njihovu pret-postavku da se radi o kriminal-noj grupi. Kako maloljetni krad-

ljivac zbog godina ne može bi-ti krivično odgovoran, policajci su o događaju obavijestili nad-ležnog tužioca, dok su službeni-cima iz Centra za socijalni rad preporučili da se dječak smjesti u vaspitno-popravnu ustanovu.

Kako više nije neuobičajeno da policajce prilikom rasvjetlja-

vanja krivičnih dijela put dove-de do osoba koja su djeca, sve je više inspektora koji su proš-li niz specijalističkih i drugih kurseva iz oblasti maloljetnič-ke delinkvencije.

“U slučajevim kada je za ne-ko krivično djelo osumnjičena maloljetna osoba, sa njima kon-

taktiraju stručno osposobljeni policajci uz obavezno prisustvo roditelja – staratelja, službeni-ka Centra za socijalni rad ili pe-dagoga – psihologa obrazovnih ustanova. Inspektori veoma vo-de računa o uzrastu, psihofizič-kom stanju, zrelosti, uslovima u kojima živi maloljetnik i po-sebno težini izvršenog krivič-nog djela”, objasnili su proce-dure iz Uprave policije.

Oni su naveli da prilikom uzi-manja izjave od maloljetne oso-be u policijskim prostorijama mora biti prisutan i roditelj ili starateljkako bi pratio čitav tok razgovora koji se obavlja. Rodi-telj ima obavezu i da obezbijedi advokata kao i da da sve potreb-ne informacije koje se odnose na njegovo dijete. Obavezno je da na izjavi koju je maloljetnik dao policajcima, pored njego-vog potpisa, nađe i potpis njego-vog roditelja ili staraoca. Prisu-stvo roditelja u policijskoj pro-storiji, kako su kazali u policiji, neophodno je i zbog eventual-nih primjedbi u slučaju sumnji u opravdanosti i zakonitosti po-stupanja prema maloljetniku.

U prošloj godi-ni na teritoriji Cr-ne Gore registro-

vano je 290 krivič-nih djela čiji akteri

su 270 maloljet-nih osoba, dok je u prvih pet mje-seci 2012. godi-ne registrovano

190 krivičnih dje-la iza kojih sto-

je 162 osobe mla-đe od 18 godina,

što govori o pora-stu maloljetničke

delinkvencije.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Crna Gora14

HUMANOST

POMOĆ

KONAČNO

ŠTETOČINE

Ruka prijateljstva

Donatorska konferencija sredinom jula

Mališani iz Rusije prikupili novčana sredstva za pomoć djeci Kosmeta

HERCEG NOVI - Trideset-petoro djece, članova Dječi-jeg pravoslavnog udruženja “Vjesnici” iz Moskve, tokom tronedjeljnog boravka u Herceg Novom prikupili su novčanu pomoć za djecu sa Kosmeta i predali je herce-gnovskom Kolu srpskih se-stara koje stalnu prikuplja i dostavlja pomoć stanovnici-ma južne srpske pokrajine.

Dječije pravoslavno udru-ženje “Vjesnici” okuplja mlade ljude sa ciljem nji-hovog pozitivnog usmjera-vanja i duhovnog vaspita-vanja uz negovanje otadž-binskog istorijsko- kultur-nog nasljeđa. U tom cilju organizuju ljetnje i zimske kampove, turističke kampo-ve, takmičarske balove, uče-stvuju u humanitarnim ak-

cijama i proslavama crkve-nih praznika.

Prikupljena donacija je predata Dragici Spaić, ko-ja je kazala da će u okto-bru ići u Pećku patrijaršiju i da će tada pomoć dostaviti učenicima Srednje medicin-ske škole u Donjem Ropoto-vu kojima redovno pomoć u knjigama dostavlja i herce-gnovska Gradska biblioteka.

Na bratskoj ljubavi djeci i članovima “Vjesnika” za-hvalio se i paroh Starograd-ski protojerej stavrofor Đor-đe Orović, a svi zajedno su pjesmom poželjeli da druže-nja potraju na mnogaja lje-ta. Djeca iz Rusije su smje-štena u bivšem Lazaretu u Meljanima koje je, za iznaj-mljivanje djeci, zakupio Fe-rijalni savez Niša. S.M.

Na sastanku će se prikupljati novac za sanaciju bivšeg ruskog poslanstva Posao su na tenderu dobile podgoričke

firme “Crnagoraput” i “Plan plus”CETINJE - Donatorska kon-ferencija za prikupljanje nov-ca za sanaciju zgrade bivšeg ruskog poslanstva, koju je 14. juna zahvatio požar, biće odr-žana najkasnije do sredine ju-la, najavljeno je iz kabineta gradonačelnika Cetinja.

Saopšteno je da će Uprava policije proslijediti zvanič-ni izvještaj o uzroku požara i preliminarnoj procjeni nasta-le štete, dok će Centar za kon-zervaciju i arheologiju biti za-

dužen za izradu konzervator-skog projekta.

Nakon sjednice Komisi-je za koordinaciju aktivno-sti na sanaciji bivšeg ruskog poslanstva je objavljeno da će se nakon policijskog iz-vještaja početi sa raščišćava-njem objekta.

Navodi se da je u planu i formiranje stručne komisi-je za utvrđivanje realnog sta-nja i procjenu nastale štete na bivšem ruskom poslanstvu.

MOJKOVAC - Ozelenjavanje sanirane površine jalovišta u Mojkovcu površine oko 19 hek-tara, između centra grada i oba-le rijeke Tare počinje 2 jula. Ra-dovi su povjereni podgoričkim preduzećima “Crnagoraput” i “Plan plus”. Završna faza sana-cije i rekultivacije deponije biv-šeg rudnika “Brskovo”, podrazu-mijeva nasipanje slojem zemlje, debljine deset santimetara i sija-nje trave. Radove će finansirari

Vlada Crne Gore i prema poda-cima iz Direkcije javnih radova ugovorena vrijednost radova je 134.280 eura. Sanacija jalovišta završena je 12. jula prošle godi-ne, a po urbanističkim planovi-ma, prostor bivšeg jalovišta tre-balo bi da se pretvori u atraktiv-nu sportsko-rekreativnu zonu, što će zavisiti od interesovanja investitora. Zbog svjetske eko-nomske krize do sada nije bilo zainteresovanih investitora. V.B. fo

to: B

alša

Rak

očev

ić

BIJELO POLJE - Negobrtina je samo jedno od nekoliko sela koje muku muči sa ovom šteto-činom. U ovom selu živi se sa-mo u petnaestak kuća, a pede-set ih je bilo prije par deceni-ja. Jedino u ovom selu cvijeta i to sa ranog proljeća endem-ski žuti đurđevak, u ovom selu ima najviše pećina u Crnoj Go-ri, a sada i gundelja štetočina.

“Đe gundelj prođe tu travka ne niče. Bogami je povelik i ne-kako ružan za pogledat i brate, uništi sve. Nastavi li ovako, na-še selo Negobrtina će ostat bez sijena. Pojede bunte do temelja. Ti možeš zemlju da sučeš kao ono kad nešto radiš, dolje nema travke, sve je on dolje pojeo”, ka-že mještanin Asim Mehović. On kaže da ne pamti da se ika-da ranije gundelj pojavljivao.

“To nije mogao niko da kaže, a ne da se pojavio. Ali vjeruj ti, sad su orali ljudi, to se vidi kao

ono kad nasiješ nešto, eto toliko ga ima”, kaže Mehović. On kaže da čitava polja i livade na prvi pogled izgledaju kao oranice.

“Samo nogom površinski razmakni zemlju i vidjećeš da je gundelj sve pojeo, i travu i ko-rijen. Za sobom ostavlja samo pustoš, ni stoka ne može da pa-se, jer kad zagrize čitav busen trave i zemlje zauzme”, kaže po-ljoprivrednik Halil Gredić.

Gundelj je insekt tvrdokrilac. Larveni ciklus mu traje čak če-tiri godine. Najčešće napada pusta sela. Stručnjaci kažu da gundelj u dodiru sa svjetlošću i vazduhom ugune. Seoski uči-telj koji ima samo tri učenika, Rifat Beganović kaže da ovih crva štetočina bude i po stoti-nu na jedan kvadratni metar.

“Sad su u fazi larve. Pod ze-mljom ostaje oko četiri godi-ne kada se preobražava u pra-vog gundelja, ostavlja potom-

stvo, izlijeće iz zemlje i napada listove na drveću, odnosno či-tave šume.

I okolna sela poput Jamova, Sipanja, Osmanbegovog sela i još neka su gotovo stradala od gundelja.

“Ako se nešto ne preduzme, ovim selima prijeti uništenje. Stoka neće imati šta da pase, a neće se ni sijati, ni orati”, kaže mještanin sela Halil Gredić.

Ivona Jočić iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji ka-že da je majski gundelj šteto-čina koja je karakteristična za brdsko planinske krajeve.

“Ovo nije ništa novo. Do eska-lacije štete dolazi svake četvr-te godine. Najveće štete priči-njavaju larve i to larve četvrtog stepena. Činjenica je da ih ne-ma tamo gdje se obrađuje i ore zemlja. Karakteristika ženki je

Mještani bjelopoljskih sela se žale da im insekti uništavaju livadeSeada Sadiković

U Bihorski kraj, koji je udaljen od bjelopoljske opštine nekih 40 kilometara, na samoj granici sa Srbijom, napast zvana “gundelj” je insekt koji se svake četvrte godine pojavlju-

je u obliku larve i uništava livade i čitava polja. Od ove štetočine nisu pošteđene ni šume. Na koritskoj visoravni gundelj se poja-vio prije dvadesetak godina. Ove godine uspio je da uništi dese-tine kvadratnih kilometara bihorske zemlje. To ne pamte ni naj-stariji mještani ovih krajeva.

Đe gundelj prođe, tu trava ne niče

Počinje ozelenjavanje mojkovačkog jalovišta

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Crna Gora 15

kratke vijestiGradnja studentskog doma u Nikšiću

Dani Kanade u Tivtu

Dobri rezultati eksterne mature

Otvaranje Kotorskog festivala

NIKŠIĆ - Direkcija za javne radove objavila je javni poziv za javno-pri-vatno partnerstvo za izgradnju stu-dentskog doma u Nikšiću, a prijave se podnose do 27. jula. Predmet par-tnerstva, kako se navodi, je finansi-ranje, projektovanje, izgradnja, opre-manje, održavanje studentskog do-ma, upravljanje i pružanje usluga za najmanje 300 studenata, najmanje deset mjeseci godišnje, na 30 godina.“Objekat doma mora imati sobe za smještaj koje su planirane kao dvo-krevetne i trokrevetne, od kojih je najmanje 70 odsto dvokrevetnih i do 30 odsto trokrevetnih”, kaže se u javnom pozivu.Od ukupnog broja soba doma do pet odsto mora bili planirano za smještaj osoba sa posebnim potrebama.

TIVAT - U saradnji sa Porto Monte-negrom Ambasada Kanade će sjutra organizovati manifestaciju “Dani Ka-nade u Tivtu”. Kako je saopšteno iz PR službe kompanije “Adriatic Mari-nas” manifestacija će se održati na lokaciji najveće kanadske investici-je na Balkanu.U saopštenju se ističe da će Kanada biti zemlja u fokusu i u julu mjese-cu u okviru Tivatskog kulturnog ljeta. Pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i Ambasade Kanade i uz pomoć gene-ralnog sponzora Porto Montenegra, u Centru za kulturu Tivat održaće se kanadski kulturni sadržaji. Z.K.

TIVAT - U srednjoj mješovitoj školi “Mladost” iz Tivta zadovoljni su po-stignutim uspjehom maturanata na eksternoj maturi. U Gimnaziji je svih 79 maturanata sa uspjehom završilo maturu, a sa svim peticama matur-ske ispite položilo je sedam gimnazi-jalaca. Tako dobar rezultat potvrđuje činjenica da je srednja ocjena na is-pitu iz crnogorskog-srpskog, bosan-skog, hrvatskog jezika i književnosti iz koga su đaci radili esej iznosila 3, 95, engleskog 3, 80, a iz matemati-ke 2,91 odsto. Z.K.

KOTOR - Jubilarni 20. Kotorski fe-stival pozorišta za djecu svečano će biti otvoren večeras u 21 sat na Tr-gu pred katedralom Svetog Tripuna. Manifestacija će biti otvoren predsta-vom “Bilo jednom jedno…labudovo jezero” u izvođenju italijanskog tea-tra “La terra Nouva” (Nova zemlja) iz Peruđe čime počinje i četvrti Interna-cionalni festival “Kotor Art”.

MOJKOVAC – Pripreme za međunarod-ne skokove sa starog kame-nog mosta po-kraj Mojkovca, koji se po pe-ti put uzasto-pno organizu-ju privedene su kraju, a da-nas će takmi-čari, njih oko 20, pokaza-ti svoja umije-ća. Ova izuzet-no atraktivna manifestacija, koja je prerasla u prepoznatlji-vu sportsko-tu-rističku mani-festaciju, pri-vlači na hilja-de gledalaca iz mojkovačke i drugih opšti-na. V.B.

PODGORICA - Nova elek-

tronska broji-la ugrađivaće se u ponedje-

ljak u Podgori-ci u Ulici Bra-

cana Bracano-vića bb, 28, 34

i 38, u Nikši-ću, u gradskoj mahali, preko puta desetke (ulazi I, II, III, IV i V), i Ulici

Vuka Mićuno-vića 50 A i 50

B. Brojila će se takođe ugra-đivati i u Be-

ranama u Ulici 29. novembra.

da one upravo polažu jaja na zaleđene terene i otuda njiho-va tolika brojnost”, kaže Jočić. Ona je navela da ih ove godine posebno u velikom broju ima u koritskoj visoravni, područje Peštra koje je posebno karak-teristično za pojavu gundelja.

“Mi smo ugroženim farme-rima na Koritskoj visoravni u prethodnom periodu dijelili sjemenski materijal ne bi li na neki način uspjeli da ublažimo nastalu štetu, a jedna od prepo-ruka je da se zemlja preorava”, navela je Jočić.

Postoji opravdana bojazan mještana sela u Bihorskom kraju da se naredne godine, ukoliko se nešto ne preduzme, neće ništa ni orati, ni sijati, jer kako su kazali, čemu sva muka i trud kad će na kraju sve to po-jesti gundelj.

Gundelj, poznat i pod imenima hrušt i majska buba, je insekt iz roda tvrdokrilaca. Rasprostranjen je širom Evrope. Sredinom 20. vijeka, gundelj je u velikom di-jelu Evrope zbog velike upotrebe pesticida bio na ru-bu izumiranja.

● Foto priča

Gljiva puhara teška oko 6 kilogramaMOJKOVAC – Glji-

va “puhara” težine oko šest kilograma, ubra-na na području mojko-vačke opštine. ova ri-jetka gljiva nalazi se u radnji za otkup pečurki “Nedeks fungi” vlasnika Gorana Nedovića. Ne-dovići vrše otkup siro-vog vrganja, čije su tre-nutne cijene prve klase dva eura, a druge kla-se jedan euro. Kilogram suvog smrčka se kreće od 100 do 120 eura. V.B.

Đe gundelj prođe, tu trava ne niče

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Crna Gora16

kratke vijestiOvacije za Tijanu Blečić u rodnom gradu

Zaprljano more u Baošićima

Podstanica hitne pomoći

NIKŠIĆ - Tijana Blečić, mlada umjetnica iz Nikšića, “poča-stila” je svoje sugrađane izvanrednim koncertom. Uz kla-virsku pratnju Anđele Đurović nizale su se operske ari-je, a publika je oduševljenje izrazila gromoglasnim apla-uzima. Da su Nikšićani ljubitelji kulturnih zbivanja, kojih ovom gradu i te keko nedostaje, dokaz je do posljednjeg mjesta ispunjena koncertna sala muzičke škole “Dara Čo-korilo” u vreloj junskoj noći. Dvadesettrogodišnja Tijana diplomirala je u junu 2011. na Fakultetu Muzičke umjet-nosti u Beogradu, a svoj raskošni talenat i izvanredne gla-sovne mogućnosti pokazala je u brojnim koncertnim dvo-ranama kako u zemlji tako i u inostranstvu. I.J.

HERCEG NOVI - Novinarima je tokom dana dojavljeno da je uočena žuta mrlja u Bijeloj, u blizini brodogradili-šta. Medjutim, mrlja je oko 13 časova uočena u Baošići-ma. Niko od nadležnih ovaj slučaj nije htio da komentari-še. S.Milović

BUDVA - Podstanica Hitne medicinske pomoći u Petrov-cu počeće sa radom tokom sljedeće sedmice, kako bi se tokom sezone omogućila pravovremena i cjelodnevna zdravstvena zaštita mještanima i turistima.Petrovac ima ambulantu, ali je za otvaranje podstanice dobijena saglasnost Ministarstva zdravlja i Zavoda za Hit-nu medicinsku pomoć iz Podgorice, a čeka se i saglasnost Ministarstva finansija. Opština Budva će za ove potrebe uplatiti 50.000 eura, koliko je neophodno za finansiranje 12 zaposlenih, odnosno četiri ljekara, četiri medicinska tehničara i četiri vozača.Predsjednik opštine Lazar Rađenović potpisao je ugovor sa Zavodom za Hitnu medicinsku pomoć, a Opština se ta-kođe obavezala da će shodno zakonu o javnim nabavka-ma kupiti i specijalizovano vozilo reanimobil za potrebe podstanice. N.L.

smeće

(ne)saradnja

HERCEG NOVI - Iako se bol-nica u Meljinama, prema rije-čima njenog direktora, trudi da u potpunosti ispoštuje sve oba-veze predviđene ugovorom ko-ji je potpisan sa Ministarstvom zdravlja, ipak pojedine institu-cije to ne poštuju. Direktor op-šte bolnice u Meljinama Bu-dimir Šegrt kazao je da sva-kodnevno veliki broj građana Herceg Novog u Domu zdravlja ne može da dobije uput za ono što im je ugovorom obezbijedi-la država, a to je da se svim hit-nim slučajevima mora obezbi-jediti liječenje u Meljinama.

“S duge strane, i one hitne slučajeve koje obradimo, Fond

zdravstva neće da nam plati uz izgovor da nije bilo riječi o hit-nim slučajevima, a pacijenti-ma se i ne dozvoljava da nakon intervencije dođu na kontrolu kod ljekara koji je operisao. Potpunu saglasnost za naše ne-godovanje imamo u Ministar-stvu zdravlja. Međutim, vrije-me od dvije godine pokazuje da je taj problem sa naše stra-ne nesavladiv,” rekao je Šegrt.

Da ova ustanova nema do-bru saradnju sa Domom zdrav-lja u Herceg Novom govori i či-njenica što

ne žele da prihvate ponudu bolnice u Meljinama da šalju porodilje na besplatne pregle-

KOLAŠIN – Glavna gradska deponija u Bakovićima godi-nama gori, a gusti dim stva-ra svakodnevne probleme za-poslenima na Lukoil pumpi i mještanima prigradskih nase-lja Rogobore i Trebaljevo. Kako su već DN pisale o ovom deša-vanju, zaposleni na pumpi su kazali da bezuspješno poziva-ju Vatrogasnu službu, a da su im oni odgovorili kako nemaju goriva, a ni dovoljno duga cri-jeva da bi gasili vatru.

Komandir kolašinske vatro-gasne službe Željko Darma-nović kazao je da je uzaludan posao na deponiji, i da se po-jave požara svakodnevno mo-raju zatrpavati.

“To je samo bespotrebno trošenje goriva, a ekipu sam sad poslao na teren da vidi šta se može uraditi”, kazao je Darmanović.

Iz komunalnog preduze-ća tvrde da nemaju dovoljno radnika da bi postavili straža-ra, a da su za sve krivi Romi koji žive na deponiji, jer oni pale otpad.

Ana Šćepanović, šefica ko-lašinske Komunalne polici-

je, tvrdi da je prije dva dana poslala

Komunalnom preduzeću za-pisnik po kojemu moraju sani-rati ovu deponiju, a u koliko to ne urade, obavijestiće i Ekološ-ku inspekciju.

I ako je lokalna samoupra-va u saradnji sa Evropskim partnerima za pomoć sjever-nom dijelu Crne Gore, koji že-le pomoći saniranje deponija na ovom dijelu republike, po-stavilai rok 1 jul, iz lokalne sa-

mouprave tvrde da taj rok ni-je ultimativni.

“Mi smo već imali kontakte sa nadležnim ministarstvom, gdje ćemo im predložiti dina-miku rada. A sam početak ra-dova je vezan za usvajanje skupštinske odluke o skladi-štenju i lociranju komunal-nog otpada”, kazao je sekre-tar sekretarijata za urbanizan i uređenje prostora i zaštite ži-votne sredine Vladan Bulato-vić. Z.B.

Država ignoriše Meljine Slaba saradnja sa Domom zdravlja, Fondom zdravstva i lokalnom upravom

Sanja Milović

U privatnoj opštoj bolnici u Meljinama nakon dvije godine poslovanja suočeni su sa finansijskim problemima, jer ih u realizaciji kupoprodajnog ugovora i ispunjenju ugovor-

nih obaveza ometa država kroz institucije Fonda zdrastva i Do-ma zdravlja Herceg Novi, saopšteno je iz te ustanove. Oni na-pominju i lošu saradnju sa lokalnom upravom koja insistira da bolnica plati 180.000 eura poreza na nepokretnosti, a za šta, kako su kazali, nema zakonskog utemeljenja jer se ustanovama od javnog značaja to ne naplaćuje.

Od deponije svi “peru” ruke

de već su angažovali doktora iz Kotora da honorarno odrađu-je dio posla, jer je stalni radnik na bolovanju.

“Iako smo im mi u pisme-noj i usmenoj formi, kao i Fon-du zdrastva ponudili uslugu da dok se ta doktorica ne vra-ti, potpuno besplatno obavlja-mo pregled Novljanki, oni su angažovali doktora koga će da plaćaju. Potom se dešava da građanke Herceg Novog mo-

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Crna Gora 17NOVITETI

Aerodrom dobija vodni terminalIzgradnja nove terminalne zone ostavljena za period poslije 2020. godine

Turisti će imati priliku da na brz način dođu do traženog telefonskog broja

TIVAT - Ministarstvo odr-živog razvoja i turizma sta-vilo je na javnu raspravu nacrt Državne studije loka-cije “Aerodrom-Tivat”–Sek-tor 24, koja obuhvata pro-stor od 132,7 hektara na ko-pnu i 8,83 hektara na moru u blizini tivatskog aerodroma. Za dalji razvoj tivatske vaz-duše luke, obrađivači “Mon-tecep” i “CEP” u saradnji sa britanskom kompanijom za vazduhoplovnu infrastruk-turu “Halcrow” su se opre-dijelili za varijantu “Jug” ko-ja podrazumijeva izgradnju potpuno nove terminalne zo-ne aerodroma Tivat sa novim pristanišnim i ostalim zgra-dama u južnom dijelu, na di-jelu između aktuelne polet-no-sletne staze na tzv. pra-gu 14 u pavcu prema Krtoli-ma. Nacrt DSL je kratkoročni

plan za povećanje kapaciteta aerodroma, a podrazumijeva izgradnju nove rulne staze, dok je i izgradnja nove ter-minalne zone ostavljena za period poslije 2020. godine.

Novost je vodni terminal sa koga će putnici iz avona pre-laziti direktno u jahte i bro-dove i obrnuto. Taj terminal gradiće se u blizini ušća rije-ke Gradiošnice, a predviđeni su vezovi za brodove. U sklo-pu tog kompleksa biće i obje-kat površine 230 kvadrata sa pratećim sadržajima, VIP terminalom i pristupna sao-braćajnica na kojoj su pred-viđena stajališta za autobuse i parking za automobile.

Ukupna vrijednost investi-cije iznosi oko 53,8 miliona eura, a javna rasprava o na-crtu i pratećim dokumentima trajaće do 20.jula. Z.Krstović

BUDVA - Operator Univer-zalne službe informacija Te-leinfo.me se opredijelio da na početku glavne ljetnje tu-rističke sezone u Crnoj Gori, pred građanima Budve i tu-ristima, promoviše call cen-tar 1180 ovdje u prijestonici crnogorskog turizma te je u cilju što bolje informisano-sti pored postavljanja ogro-mnih balona, građanima di-jelila flajere.

Izvršni direktor Teleinfo.me, Veso Damjanović, sa-opštio je da će turisti koji do-đu na crnogorsko primorje i uopšte u Crnu Goru koristi-

ti mogućnosti koje im pru-ža call centar 1180, jer je to u njihovom najboljem inte-resu da na najefikasniji na-čin saznaju traženi telefonski broj, a mi ćemo u narednom periodu nastaviti promoci-ju call centra 1180 i u ostalim gradovima na crnogorskom primorju.Ovo je jedinstve-na usluga, sa objedinjenom bazom podatka o korisnici-ma svih telefonskih mreža, po prvi put dostupna u Crnoj Gori, koja je na raspolaganju krajnjim korisnicima 24 ča-sa dnevno i svih 365 dana u godini.

Država ignoriše Meljine

raju nevoljno da idu na pre-gled u Kotor. Ja sam razgo-varao sa direktorom Doma zdravlja Vladom Vodova-rom ali i on se začudio kada sam mu iznio probleme i re-kao da mi obavještavamo po-rodilje da mogu i bez uputa da se porode u našoj bolnici, pa će ih on naknadno potpisiva-ti, objasnio je Šegrt.

On je naglasio i da posto-ji loša saradnja sa lokalnom

upravom kao i da opština Her-ceg Novi insistira da ta bolni-ca plati 180.000 eura poreza na nepokretnosti. On smatra da to nema utemeljenja u za-konu jer se ustanovama od javnog značaja to ne napla-ćuje. Ipak, iako su suočeni sa problemima, od jeseni najav-ljuju nove projekte kao što su invazivna kardiodijagnostika, vaskularna hirurgija i neuro-hirurgija–dikus hernije.

Festival medite-ranskog teatra “Purgatorije” ove godine će od od 1. jula do 15. sep-tembra ponudi-ti 74 različita pro-grama građani-ma i posjetiocima Tivta.Najznačajniji i po-sebno važan dio programa, koji će privući posebnu pažnju su tri pro-dukcije tivatskog Centra, dvije po-zorišne premije-re “Penelopija-da” 28. jula i “Čo-vjek iz Lemura” Erola Kadića 12. septembra.

Promovisan kol-centar 1180

NarEdba

Od danas zabrana gradnjePrimjene ove odluke kontrolisaće Komunalna policija

HERCEG NOVI - Na teritoriji Opštine Herceg Novi od danas stupa na snagu Odluka o za-brani gradnje tokom turistič-ke sezone. Svi investitori do 1. septembra moraju poštova-ti propise o zabrani izvođenja građevinskih radova čiju će primjenu kontrolisati Komu-nalna policija.

Inspektori će preduzima-ti odgovarajuće mjere protiv izvođača i vlasnika objeka-ta koji pravilno ne obezbije-de gradilište i eventualno ne budu poštovali zabranu izvo-đenja građevinskih radova to-kom turističke sezone na teri-toriji cijele Opštine Herceg-No-vi. Pored zabrane gradnje, od danas će stupiti na snagu rje-šenje o privremenoj izmjeni režima saobraćaja na priobal-nim putevima na Rivijeri i u Ulici Braće Pedišić u Meljina-ma, na osnovu opštinske odlu-ke o regulisanju drumskog sa-obraćaja. Zabrana kretanja vo-zilima od deset do 16 i od 19 do jedan čas poslije ponoći traja-će do prvog septembra. Rješe-

nje se odnosi na ograničenje kretanja vozilima u ulici Bra-će Pedišić u Meljinama, kao i lokalnim putevima od kasarne u Kumboru kroz naselja Đeno-vići i Baošić do plivališta u Bi-jeloj, zatim od hotela “Delfin” do raskrsnice Jadranske ma-gistrale u Jošici.

Zabrana saobraćaja tokom turističke sezone se odnosi za sva motorna vozila osim onih čiji vozači imaju posebna odo-brenja za kretanje na ovim putnim pravcima, saopšteno je u Sekretarijatu za stambe-no-komunalne poslove i zašti-tu životne sredine. S.M.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.18

Znate li:

Šta nam je ostavio Alan Turing?

Kad buduće knjige istorije budu pisane, Alan Turing bi-će u društvu Njutna, Darvina i Ainštajna. Njegove vizije pro-mijenile su način na koji čo-vječanstvo shvata komputa-cije, informacije i obrasce – i 100 godina nakon njegovog ro-đenja, a 58 godina nakon nje-gove tragične smrti, Turingo-va zaostavština traje i raste.

U proslavu njegovih dosti-gnuća, Kraljevsko Društvo, najstarije naučno udruženje na svijetu (Njuton je neka-da bio njegov predsjednik) – objavilo je cijela dva dnevnika posvećena Turingovom i dalje prisutnom uticaju. U nastav-ku teksta, Wired se fokusirao na neke od glavnih odlika nje-govog rada.

● Turing za vrijeme raTa

Iako nije izgledao kao voj-nik, Alan Turing je to sigur-no bio. Sa ratom na pomolu, Turing se 1983. godine pridru-žio kancelariji britanske vla-de za razbijanje šifri i godinu dana kasnije, svu snagu svo-ga uma posvetio Enigmi, na-izgled nerješivom njemačkom kriptografskom sistemu.

„Niko drugi nije radio ništa po tom pitanju i mogao sam je imati samo za sebe“, obja-snio je tada svoju odluku. U maratonu logike, teorije in-formacije i prostom nahođe-nju, Turing je dizajnirao ma-šine koje su do ljeta 1940. go-dine omogućile saveznicima da dešifruju njemačku komu-nikaciju. Vinston Čerčil je ka-snije rekao da je to bio najve-ći pojedinačni doprinos po-bjedi savezničkih snaga. Bez toga, rat bi možda imao dru-gačiji ishod.

● OsnOvni računar

Često nazivan ocem kom-pjuterske nauke, Turingov rad iz 1936. „O računanju brojeva, sa primjenom na problem do-nošenja odluka“ artikulisao je ideje koje su postale tehnološ-ki kamen temeljac: da bilo koji problem koji se može napisa-ti brojevima, može sračunati sama mašina, uz pomoć kal-kulacija koje se kontrolišu pu-tem enkodiranih instrukcija; a taj kod, a ne mašina, predstav-ljao je srž kompjutera. Prost primjer ovoga jeste video igri-ca: kad zanemarite ambijent, nije važno da li igru Astero-idi igrate na fliper mašini ili atariju 2600 ili najnovijem ču-dovištu od laptopa za igranje igrica. To je i dalje set instruk-cija. Naravno, svi takvi pri-mjeri uključuju hardver koji očigledno prepoznajemo kao kompjuter, ali se koncept od-nosi na bilo koji programira-jući sistem. Uz pravi interfejs, Asteroide bi mogli igrati i na kompjuteru napravljenom od DNK, na čijoj izradi trenutno i radi nekih 60 laboratorija ši-rom svijeta.

● sve šare svijeTa

U deceniji nakon Drugog svjetskog rata, Turing je svo-ju radoznalost fokusirao na obrasce iz prirode, konkret-no na oblike i šare na tijelima

životinja. Njegovo hipotetičko objašnjenje konceptualno se slagalo sa njegovim kompju-terskim idejama o kodu kao univerzalnom: Turing je pret-postavio da biološki obrasci,

bez obzira o kojoj se životi-nji ili sistemu radi, nastaju iz jednostavne hemijske reak-cije. To je nazivao reakcija-difuzija sistemom: jedna he-mijska supstanca se umnoži,

druga smanji produkciju pr-ve hemikalije, a neki meha-nizam ih pošalje širom gra-dijenta koji određuje kon-centraciju. I iz tog generičkog ponašanja, pretpostavljao je Turing, rađaju se najfanta-

stičnije kompleksne šare tj. obrasci.

Turing nije doživio da testi-ra svoje ideje, ali dokument iz 1952. godine koji ih opisu-je, “Hemijske Osnove Mor-

fogeneze”, postaće jedan od najcitiranijih radova u na-učnoj istoriji i pomoći u po-stavljanju konceptualnog te-melja za modernu teoriju samo-organizacije.

Na slici ispod vidi se sistem reakcije-difuzije dvije hemi-kalije koje se šire kroz sloj že-latina koji je malo deblji na jednom kraju. Promjene u razdaljini između izvora sup-stanci i dubine gela stvaraju uočljive promjene u šari.

● TuringOvi Obrasci za računanje

Konfiguracije koje nasta-nu u sistemu reakcija-difu-zija nazivaju se Turingovim obrascima, a ujedno i kao su-ma njegovih razmišljanja, mogu se gledati kao sistemi za skladištenje informacija po-

dobno za upotrebu u računar-stvu. Umjesto binarnih jedini-ca i nula, hemijski kompjuter bi mogao koristiti kod zasno-van na hemijskom brojčanom sistemu, gdje svaka Turingova šara – poput ovih iz jednostav-ne eksperimentalne postav-ke na slici ispod - predstav-lja jednu jedinicu informacije.

● Ćelijski Turing

Turing je pretpostavio da si-stemi reakcije-difuzije mogu objasniti mnoge vrste ćelijske organizacije. Naučnici danas tragaju za dokazima Turingo-vih obrazaca u našim tijelima. Mjesto na kome se čini da se nalaze jesu matične ćelije ko-je postanu krvni sudovi. Na fo-tografiji ispod strukture tkiva krvnih sudova upoređene su sa simulativnim obrascima reakcije-difuzije. Ova linija izučavanja mogla bi jednoga dana voditi izgradnju tkiva i druge tehnike regenerativne medicine.

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. 19

Šta nam je ostavio Alan Turing?

● Turingova krila

Mnogi prirodni obrasci ne proizilaze iz Turingovih siste-ma reakcije-difuzije. Neki na-staju iz onoga što je poznato kao morfogene-gradijent re-akcije, u kojima se supstan-ca koja diktira obrazac širi ka spolja od izvora koji je u jed-noj tački.

Obrasci vena na krilima voćne mušice, na primjer, nastali su iz morfogeno-gra-dijent reakcija, saznanja koje je isprva pretpostavljalo od-sustvo Turingovih obrazaca u krilima insekata. Ali voćne mušice su veoma jednostavna

stvorenja, ali čini se da slože-nija krila, poput onih kod Oro-sanga japonicus moljca, ima-ju strukturu vena koja se sla-že sa Turingovim obrascima. Upalite u ljetnje veče svijetlo u bašti i Turingova krila će vam prići.

Na slici iznad, obrasci reak-cije-difuzije upoređeni su sa venama na krilima O. japoni-cius moljca. Ovdje su dva pa-ra krila O. Japoniciusa koja se razlikuju.

● kosa i koža

Prošle su decenije prije ne-go su Turingove ideje mogle biti rigorozno ispitane u biolo-giji, ali je molekularna revolu-

cija omogućila naučnicima da krenu od identifikacije obra-zaca ka biohemiji iza njih. Obrasci kose sisara su Turin-govi obrasci, a na slici ispod raspored folikula na embrio-nu miša predstavljen je dija-gramom genetičkog puta koji ga je diktirao.

● Turingov TesT slobodne volje

Jedna od najpoznatijih Tu-ringovih ideja jeste Turingov test koji je predstavio 1950. go-dine u radu „Računarska ma-šinerija i inteligencija“ kao metod za procjenu inteligen-cije mašine. Ukoliko bi u raz-govoru kompjuter mogao pro-ći kao čovjek, pisao je Turing, onda bi po svemu sudeći mo-gao i razmišljati. Ono što bi se unutar uma mašine dešava-

lo mnogo je manje važno od ishoda.

Turing je takođe bio fasci-niran prirodom slobodne vo-lje: da li je zbilja postojala ili je to samo iluzija pod maskom determinističkog univerzuma u kojem se stvari odvijaju na nepromjenjiv, predodređen način. Zapravo, razlog iz ko-jeg je Turing postao fasciniran kvantnom mehanikom jeste dijelom taj što neodređenost i nepredvidivost njenih čestica daju pretpostavku za utvrđi-vanje slobodne volje fizikom.

U „Turingovom Testu za Slobodnu volju“ mašinski in-ženjer Set Lojd sa Masaču-setsovog Instituta za Tehno-

logiju (MIT) objedinio je ove struje Turingovih razmišlja-nja. Na slici je predstavljen fi-lozofski pogled: Ukoliko vjeru-jete da imate slobodnu volju, onda je tako.

● lekcija iz Tolerancije

Turingova zaostavština na-stavlja da živi u digitalnom svijetu, u biološkom svijetu, i to možda na nivoima koje tek

počinjemo da razaznajemo: kao što se vidi na slici ispod, galaksija Vrtlog (Whirlpo-ol galaxy) izgleda čudnovato slično ćelijskim vrtlozima u sluzu plesni. Teško je ne pita-ti se šta bi sve Turing postigao da je nastavio da živi. Nešto prije svoje smrti, napisao je kolegi: „Pokušavam da osmi-slim novu kvantnu mehani-ku ali mi nešto ne ide. Što ne bi došao ovamo naredne ne-djelje da mi to napraviš?“, ia-ko je rekao u šali, nema sum-nje da je ova rečenica sadrža-la trunku obećanja.

Ali to obećanje nikada ne bi bilo ispunjeno. U srednje-vjekovnoj Velikoj Britani-ji, homoseksualnost je bi-la zločin a Turingu je 1952. godine suđeno kad je i osu-đen u popularnom suđenju. Njegova dozvola za rad u be-zbjedonosnom sektoru bila je ukinuta. Pred izborom iz-među zatvora i hormonske kastracije, izabrao je hemi-kalije. Javno ponižen i pro-gonjen, ovaj ratni heroj i na-učni titan oduzeo je sebi ži-vot otrovanom jabukom sa-mo dvije nedjelje prije svog 42. rođendana.

Ali, na Turingov rođendan, posljednja riječ mora biti ve-sela. Ispod je slika Alana Tu-ringa koju je nacrtala njego-va majka 1923. godine, kao od-govarajuća počast svoj čudno-vatoj djeci koja zure u cvijeće i vide cijeli univerzum.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Reportaže20

kratke vijestiKuća straha na Nijagarinim vodopadima

Na skejtbordu vozio nevjerovatnih 130 km/h!

Postoji li nešto strašnije od uklete kuće pune duhova i zombija? Možda samo ukoliko vidite reakciju ljudi, koju su zabilježile skrivene kamere.Ukoliko je vjerovati izrazima lica posjetilaca kuće straha “Nightmares Fear Factory” na Nijagarinim vodopadima, ova turistička atrakcija zaista nudi jedinstveno iskustvo.Serija fotografija, napravljenih strateški postavljenim skrivenim kamerama, prikazuje turiste raznih starosnih dobi u trenucima najvećeg straha.Turisti se drže za ruke, pokrivaju oči i uši. Međutim, za sve druge ljude, situacije u kojima ih je kamera zabilježi-la su samo smiješne. Fotografije iz ove kuće straha su u vrlo kratkom vremenu postale prava internet senzacija.“Nightmares Fear Factory” je najstarija kuća straha u Sje-vernoj Americi. Iskustvo prolaska kroz samu kuću je toli-ko strašno da posjetioci, ukoliko se stvarno uplaše, u bilo kojem trenutku mogu povikati “nightmares” (noćne mo-re) i osoblje će ih izvesti van.Više od 110.000 ljudi je na ovakav način napustilo kuću u prvih 15 minuta.

Mischo Erban, 28-godišnji Kanađanin kojeg zovu i ‘ljudski trkaći automobil’, ušao je u Ginisovu knjigu rekorda voze-ći se gotovo 130 km/h na svom skejtbordu.Erban je na skejtbordu postigao brzinu od nevjerojatnih 129,94 kilometra na sat na nizbrdici lokalne ceste u bli-zini Les Eboulementsa u kanadskoj provinciji Quebeck. Michael Emprick, Guinnessov promatrač koji je prisu-stvovao događaju, opisao ga je kao ‘zadivljujuću demon-straciju onoga što je ljudsko tijelo u stanju postići preda-nošću i napornim radom’.

Povratak Prirodi

Eko turizam na Bjelasici za pobornike aktivnog odmora

Visoko na Bjelasici u eko katunu Vrnjak možete osjetiti ži-vot kakav je bio prije sto godina. Tamo gdje se spaja nebo i zemlja Milorad-Miki Bulatović sa porodicom dočekuje i

ispraća goste željne prirode i dobre domaće hrane.

Katun nebu pod oblake

Boško sa omiljenim telencetom

Porodica Bulatović godina-ma važi za jednu od najdo-maćinskijih, u čijem katunu “Vrnjak” ćete odmoriti, dobro pojesti i odabrati gdje i kako provesti jedan ili više dana. Pored domaćih gostiju, ovo je omiljeno mjesto stranih turi-sta, koji su na jednom mjestu našli sve ono što nigdje dru-go nema. Onog momenta kad zakoračite na katun, dočekaće vas miroljubivi čuvar, šarpla-ninac Ćiro. Najmlađi član Bu-latovića, desetogodišnji Boš-ko, daće vam glavne instruk-cije. Rado će se Boško prihva-titi i uloge vodiča kroz katun. Raspust provodi na planini i već dobro zna voziti motorne sanke, džip, jahati konje, što navodi na zaključak da će se, po svoj prilici, i on baviti ovim poslom. I ono što će vam od-mah pokazati je i maskota ka-tuna, tele Lokica, oko kojeg se

sjate svi gosti. Ono ne ide na ispašu sa ostalim govedima. Ostaje u katunu kao miljenica gostiju. I pas Ćiro ima tu privi-legiju, da se druži sa gostima.

Milorad-Miki Bulatović, vlasnik katuna, od oca je na-učio sve što se tiče turizma i najbolje turističke ponude.

“Služimo isključivo domaće stvari, zdravu i ekološku hra-nu, koju sami proizvodimo. Gosti koji dođu kod nas mogu nam se pridružiti u poslovi-ma u domaćinstvu. Tako su u prilici da nauče ponešto o tra-dicionalnom životu na plani-ni, kao što je pravljenje proi-zvoda od mlijeka. Pored toga, aktivan odmor mogu prove-sti na Bjelasicu, koja ima četri markirane planinarske staze”, savjetuje Miki. Za druge, koji ne vole da se previše umara-ju, safari džip je najbolja vari-janta. Ljubitelji bajkinga mo-

gu se odlučiti za vožnju bici-klima obilježenim stazama, a najatraktivnija ponuda koju Miki nudi jeste obilazak pla-nine na konjima.

Konji, koji su na raspolaga-nju turistima, pripadaju seo-skim domaćinstvima iz okoli-ne, a Miki ih samo tokom lje-ta iznajmljuje.

Tokom našeg boravka na katunu, grupa od dvadesetak Izraelaca, na konjima, kre-nula je iz Polja, prigradskog naselja Kolašina, preko obli-žnjih brda i stigla na katun. Sljedećeg dana oni će pre-ma Biogradskom jezeru, za-tim preko Štitarice do Sinjavi-ne, pa do Žabljaka, a kraj pu-ta je u mjestu Trsa u Pivskim planinama.

Miki se ne slaže sa izborom Izraelaca koji su sa sobom do-nijeli svoja sedla.

“Za naše planine, najbo-lje je na konja staviti samar, jer je to najsigurnija varijan-ta, jer su sedla koja oni ima-ju, više za ravnicu i lako skli-znu sa konja”, priča nam ovaj gorštak. On se potrudio da in-stalira i solarne ćelije koje di-jelom obezbjeđuju energiju za

Zorica Bulatović

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Reportaže 21Ledeno

Ajsbar u Stokholmu protiv nesnosnih vrućinaNeobični bar na -5 stepeni za izdržljive

Prvi ledeni bar na svijetu koji se nalazi u švedskom glavnom gra-du privukao je mnoštvo ljudi koji od nesnosnih ljetnih vrućina bje-že i rashlađuju se pijuckajući kok-tele u smrznutim čašama.

Unutrašnjost Icebara u Stockholmu, sagrađenog 1994. go-dine, napravljena je od pravog, či-stog leda iz rijeke Torne koja se nalazi u Arktičkom krugu.

U Icebaru je tokom cijele godi-ne temperatura -5 stepeni. Prije ulaska gosti na sebe odijevaju to-pli pončo i rukavice kako bi se za-štitili od hladnoće. Imaju i male brojeve za djecu. Sve stvari unu-tar bara su napravljene od leda - čaše, stolice, slike.

Gosti u ba-ru mogu osta-ti maksimal-no 40 minuta, jer bi sve duže od toga moglo uticati na nji-hove tjelesne funkcije.

● Foto priča

Kina će otvoriti još dva dijela kineskog zidaKina je nedavno objavila i rezultate najnovijih istraživanja, prema kojima je kineski

zid zvanično proglašen dužim nego što se ranije mislilo. Gradska vlada Pekinga naja-vila je proširenje dijelova zida Mutianju i Badaling u sjevernom dijelu grada.

Prema posljednjim podacima, zid je duži za 21 kilometra. Prema preliminarnom istraživanju objavljenom 2009. godine, pretpostavljalo se da je zid dug 8.850 kilome-tara. Najveća građevina na svijetu, koju je čovjek sazidao, napravljena je radi zaštite kineske sjeverne granice.

Sinhua navodi da je ovo prvi put da je tako definitivna brojka objavljena. Kineska državna administracija za kulturno nasljeđe objavila je rezultate na osnovu arheološkog ispitivanja koje je vršeno od 2007. godine. Prethodne pretpostavke o dužini zida ug-lavnom su bile zasnovane na istorijskim podacima.

U izvještaju se ističe da je samo 8,2 odsto originalnog zida ostalo netaknuto, dok je ostatak u veoma lošem stanju. Kineski zid je na listi Svjetskog nasljeđa od 1987. godine.katun. Poseban je doživljaj

noćenje u kolibama od kojih su neke komotnije i prostra-nije, do čobanskih “kućera” koje čini samo ležaj natkri-

ven malim krovom i u koji-ma ima prostora samo da se legne i prespava. To je, kažu na katunu, varijanta koju bi-raju oni romantičniji.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Kultura22FESTIVAL

Tokom mjesec i po dana trajanja festivala biće izvede-no 107 programa, u kojima će učestvovati više od 1500 umjet-nika i djece iz 25 država.

Osim festivala pozorišta za djecu, veliki međunarod-ni “Kotor Art” čine i tradicio-nalni “Don Brankovi dani mu-zike”, premijere “Kotor artea-tra”, radionice “Pisanje grada”, “Kotor Apss”, “Pjaca od filozo-fa” i 11. tradicionalni festival klapa u Perastu, koji je od ove godine ušao ‘pod krov’ velikog festivala.

Od posebnog je značaja to što je UNESKO već četvr-tu godinu za redom pokro-vitelj međunarodnog “Kotor Arta”, a to je presedan u pro-teklih 50 godina (šireg) djelo-vanja ove organizacije u svjet-skim okvirima.

To je još jedan argument u prilog težnji da Kotor i njego-vo kulturno nasljeđe i djelo-vanje postanu kulturni brend u čitavom svijetu, mišljenje je umjetničkog direktora festiva-la i proslavljenog reditelja Pa-

ola Mađelija. Podatak o četvr-tom uzastopnom pokrovitelj-stvu koje UNESKO pruža fe-stival, on ističe kao poseban kuriozitet,

“Ipak se okreće, kako je go-vorio Galileo Galilej. Okreće-mo nove stranice festivala ‘Ko-tor Art’, u godini kada se eko-nomija loše okreće. Okreće se Festival snagom svih ljudi ko-ji ga vode u njegovoj složeno-sti i zahtjevnosti, tokom cije-le godine”, napisao je Mađeli u pozdravnom slovu povodom otvaranja festivala, navodeći da festival ove godine, uprkos recesiji, nudi i više i bolje.

“Za četiri godine pokrenu-li smo jednu ideju, kojom se i Kotor okreće na mapi Medi-terana, Evrope i svijeta”, zapi-sao je Mađeli izražavajući za-hvalnost svima, institucijama i pojedincima na lokalnom, dr-žavnom i međunarodnom ni-vou zbog kojih se ovaj festival ‘okreće’, svake godine iznova.

Osim grada Kotora i Mini-starstva kulture, među nji-ma su i stotine umjetnika i

svi koji učestvuju u kreiranju festivala.

Premijera dječje predstava “Guliver” u režiji Petra Pejako-vića početkom avgusta, biće je-dan od najznačajnijih doma-ćih događaja na “Kotor artu”, budući da je riječ o festivalskoj produkciji. Biće to poklon dje-ci za jubilarno 20. izdanje festi-vala pozorišta za djecu.

Premijera “Lede” Miroslava Krleže u režiji hrvatske redi-teljke Anice Tomić biće održa-na 20. jula, a riječ je o kopro-dukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”.

Kotorska publika vidjeće po-novo i predstavu “Njegoš, va-tre” koju su po motivima “Lu-če mikrokozme” Petra II Petro-vića Njegoša zajednički uradili Radmila Vojvodić i Paolo Ma-đeli. Riječ je o koprodukciji

Kraljevskog pozorišta “Zet-ski dom” i Međunarodnog fe-stivala “Kotor Art”. Predstava “Egzistencija” autorski proje-kat rediteljke Radmile Vojvo-dić, biće premijerno igrana 9. avgusta, a međunarodni festi-val Kotor Art je u ovoj kopro-dukciji partner sa Crnogor-skim narodnim pozorištem.

“Don Brankove dane muzi-ke”, koji su od početka, već 11 godina stožer “Kotor Arta”, ove godine obilježiće velika ime-na - violončelista Miša Maj-ski (koji će 13. jula nastupiti sa Crnogorskim simfonijskim or-kestrom) kao i pijanista Denis

I više i bolje uprkos recesijiUlični teatar iz Peruđe otvoriće večeras novo izdanje „Kotor Arta“

Isidora Radulović

Četvrti međunarodni festival “Kotor Art” (ujedno i jubilar-ni 20. festival pozorišta za djecu), biće otvoren u 21 sat na Trgu Svetog Tripuna, simboličnom predajom ključeva gra-

da djeci i predstavom „Bilo jednom jedno... labudovo jezero”. Do 15. avgusta festivalsku publiku očekuju raznovrsni progra-mi u sedam cjelina, Kao i prethodnih godina, uz podršku UNE-SKA Kotor će u ljetnjoj sezoni biti jedinstven umjetnički centar na mapi Mediterana.

PREPORUČUJE

PUTUJUĆI CRNOM GOROM,

Draško Šćekić

GORDOST I PREDRASUDA,

Džejn Ostin

ŠTIT I MAČ, Miodrag Perunović

NORVEŠKA ŠUMA, Haruki Murakami

NOVA KNJIGA, PODGORICACIJENA 25, 00 EURA

ALNARI, BEOGRADCIJENA 6,10 EURA

NOVA KNJIGA, PODGORICACIJENA 5,60 EURA

GEOPOETIKA, BEOGRADCIJENA 8, 20 EURA

“Putujući Crnom Gorom” je mono-grafija koja će Vas provesti kroz naj-zanimljivije predjele Crne Gore. Ovo djelo svojim osobinama ima trajnu vrijednost i višestruk značaj u pred-stavljanju Crne Gore. Svojim fanta-stičnim fotografijama i izvrsnim sa-držajem upoznaće Vas sa tradicijom, istorijom i kulturom naše zemlje. Nije bitno da li ste stanovnik Cr-ne Gore ili stranac, pročitajte ovu monografiju i sigurni smo da će-te već sljedećeg dana krenuti u obilazak naše tajanstvene zemlje.

“Gordost i predrasuda” je ljubavni roman koji će Vas provesti kroz ra-skošne salone devetnaestovjekovne Engleske. Roman koji govori o sud-binama kćerki gospodina i gospođe Benet. Posebno je zanimljiv lik slo-bodnoumne Elizabete. Elizabete, ne-posredne i oštroumne mlade dame, koja se ne pokorava opšte-prihvaćenim pravilima lijepog ponašanja, već sluša glas svoga srca i svoje savjesti. Pročitajte roman i uživajte u jednom od najljepših ljubavnih romana svih vremena.

“Štit i mač” je knjiga za sve lju-bitelje borilačkih sportova, boksa. Knjiga svjetskog šampiona, Miodra-ga Perunovića, koja će Vam obja-sniti šta je sportska slava i kako je teško nositi sa njom. Autobiografi-ja koja će Vam opisati najzanimlji-vije djelove 22- godišnje karijere, slavnog boksera. Da bi doživljaj bio potpun uz knjigu dobijate i DVD sa najboljim mečevima karijere. Miodrag Perunović piše i poeziju, a 2007. godine izašla je zbirka njegovih pjesama “Put”.

“Norveška šuma” je roman koji prati život studenata u Tokiju koji su se kasnih šezdesetih pobunili ne sa-mo u Japanu, već i u drugim zemlja-ma Svijeta. Pored studentskih pobu-na u romanu je opisan studentski ži-vot, njihove žurke, druženja, a sve to prate hitovi “Bitlsa” uz koje su uživa-li. Murakami na sebi svojstven način kroz cijeli roman provlači ljubavnu priču punu strasti i uzbuđe-nja. Ovo je roman koji će Vas toliko uvući u priču, da će te zaža-liti što je priči došao kraj.

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Kultura 23

“Okrećemo nove stranice festivala, u godini kada se eko-nomija loše okreće. Okreće se festival snagom ljudi ko-ji ga vode u njegovoj složenosti i zahtjevnosti”, napisao je Paolo Mađeli u pozdravnom slovu povodom otvaranja festivala,

I više i bolje uprkos recesijiUlični teatar iz Peruđe otvoriće večeras novo izdanje „Kotor Arta“

Matsuev. Najavljeni su i na-stupi festivalskog orkestra i 40 solista.

Ovogodišnje radionice Ko-tor Arta – Pisanje grada i pr-vi APSS (Architectural Prison Summer School) okupiće na jednom mjestu studente fa-kulteta umjetnosti i arhitek-ture. U finalu radionice arhi-tekture biće održan kongres na kome će učestvovati 400

arhitekata, među kojima su i čuvena svjetska imena te profesije.

Pjaca od filozofa ugostiće jednog od najznačajnijih teo-retičara politike i filozofa, An-tonija Negrija. Pod sloganom „Od Antigone do Angele Mer-kel: politički teatar, teatralna politika“, pred publikom Kotor Arta biće igrana i dva Negrije-va pozorišna komada.

PREPORUČUJE

POVJEST SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI,

Milivoj Solar

GUBITNIK, Tomas Bernh

BIBLIOTEKA NOĆU, Alberto Mangel

PRAGMATIZAM I SOCIOLOGIJA,

Emil Dirkem

INSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, PODGORICACIJENA 7, 49

LOM, BEOGRADCIJENA: 6, 50 EURA

GEOPOETIKA, BEOGRADCIJENA 11, 20 EURA

MEDITERRAN PUBLISHING, NOVI SADCIJENA 11, 10 EURA

Povijest svjetske književnosti hrvatskoga akademika Milivoja Solara, jednoga od najznačajnih teoretičara književnosti na pro-storima bivše Jugoslavije, ima karakter priručnika. Smatrajući da “pregled povijesti svjetske

književnosti teško da može biti drugo doli svojevrsna priča o pustolovinama ljudskog duha”, Solar u ovoj knjizi da-je sistematski prikaz razvoja književnosti od njenih početaka (uključujući i usmenu književnost) do postmodernizma.

“…U stvari, mi želimo da bude-mo klavir, rekao je, želimo da budemo klavir a ne ljudi, doživotno želimo da budemo klavir a ne čovjek, bježimo od čovjeka ko-ji smo, da bismo se sasvim pret-vorili u klavir, što, međutim, ne

može da uspije, u šta mi, međutim, ne želimo da vjeruje-mo, govorio je. Idealan klavirista (nikada nije rekao pijanis-ta!) jeste onaj koji želi da bude klavir, i ja samom sebi svak-og dana kažem, čim se probudim, želim da budem stenvej...”

“Knjiga o suštinskoj ulozi bibliote-ka u ljudskoj civilizaciji! Ona istovre-meno pokriva veliku istorijsku dubi-nu kao i ogromnu geografsku širinu, od drevnog Egipta i stare Helade do arapskog svijeta, ali i od Kine i Rima pa sve do internet pretraživača. Iznad

svega, Mangelovom vrcavom mišlju, ličnim sjećanjima i neiz-mjernim znanjem, ona doseže zvezdane visine. Biblioteka noću je hram pisanoj reči sazidan od najčvršćih misli i od najpostoja-nijeg vezivnog materijala–ljubavi.” Vladislav Bajac

“Koji su me to razlozi nave-li da odaberem baš ovu temu za predavanja? Zašto sam im dao zajednički naziv Pragmatizam i sociologija? Prvi razlog je aktuel-nost pragmatizma, koji je gotovo jedina teorija istine koja trenut-no postoji. Drugi je to što u prag-

matizmu postoji značenje života i delanja koje je zajedničko njemu i sociologiji: ove dvije težnje su kćeri jedne iste epohe. A ipak, zaključci pragmatizma su mi veoma daleki.” Emil Dirkem

FILM

Helen Miren dobila “Kristalni globus” u Karlovim VarimaBritanskoj glumici pripala specijalna nagrada za životno djelo

Na otvaranju 47. Međuna-rodnog filmskog festivala u Karlovim Varima britanska glumica Helen Miren dobila je specijalnu nagradu “Kristalni globus” za doprinos svjetskoj kinematografiji, a festival je otvoren filmom “Dobre vibra-cije” Lize Baros D’Sa i Glen Liburn, biografskom pričom o Teriju Holiju, vlasniku pro-davnice gramofonskih ploča i ključnoj ličnosti pank-rok sce-ne Belfasta. Od svečanog otva-ranja pa do ceremonije dodjela prestižnih “Kristalnih globusa”, u devet uzbudljivih filmskih dana i noći, biće prikazano 217 filmova u svim kategori-jama (uključujući i 34 kratko-

metražna), od toga 22 svjetske premijere, a festival će ugo-stiti čak 744 filmskih profe-sionalaca, među kojima i ne-koliko velikih filmskih zvijez-da, što je omogućeno festival-skim budžetom koji je i u ovoj godini krize prilično izdašan – čak 135 miliona čeških kruna, odnosno oko šest i po miliona američkih dolara.

U noći svečanog zatvaranja festivala, još jednoj glumač-koj legendi i velikoj aktivistki-nji, američkoj zvijezdi Suzan Sarandon, takođe će biti uru-čen “Kristalni globus” za izuze-tan umjetnički doprinos svjet-skom filmu. Sarandonova igra u novom filmu Vudija Alena

“Rimu sa ljubavlju”, koji će za-tvarajući festival ujedno imati i svoju češku premijeru.

U glavnom takmičarskom programu biće prikazano 20 filmova među kojima i oni sa potpisom Mareka Najbrta, Marka Tulija Đordana, Jana Jakuba Kolskog, Toda Solon-ca i iranskog glumca i redite-lja Alija Mosafe u čijem filmu glavnu ulogu tumači njegova supruga, iranska glumica Lej-la Hatami. Na čelu žirija koji odlučuje o “Kristalnim globu-sima” je Ričard Penja direktor njujorškog festivala i Filmskog društva Linkoln centra, a me-đu članovima je proslavljeni hrvatski reditelj Rajko Grlić.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Zabava24

ŠOKANTNO

Uhapšen zbog smrti fanaDa je Rendi Blajt znao šta ga

čeka u Češkoj, ne bi se nikad vi-še vratio. Frontmen metal grupe “Lamb of God” je od 2010. godine pod optužbom za ubistvo, jer je jednog posjetioca koncerta, koji se popeo na binu i ometao ga, do-slovno izudarao do smrti.

Grupa je poslije toga incidenta ubrzo otišla iz Praga ne znajući da je protiv njihovog pjevača po-dignuta optužnica. Ove sedmice u sklopu turneje “metalci” su po-

novo posjetili prijestonicu Češke. Policija je na aerodromu odmah uhvatila Blajta i sada mu prije-ti ozbiljna tužba za nenamjerno ubistvo. Menadžer grupe “Lamb of God” očekuje odbacivanje op-tužnice jer je po njoj “pogrešna”.

“Policija je uhapsila jednog američkog pjevača i optužila ga za ugrožavanje zdravlja jednog čovjeka, što je za posljedicu imalo njegovu smrt”, rekla je portparol-ka policije Eva Kropacova.

BELGRADE CALLING

Publika koja je, kao i prvog dana festivala, odlučila da ka-sni, popunila je prve redove i fan pit, a hitove “Ugly Kid Joe” pje-vala je od riječi do riječi. Energi-ja mase se podigla na najviši ni-vo kad je bend izveo svoj najve-ći hit “Cats in the cradle”, posli-je kojeg je aplauz trajao više od pet minuta. Nakon njih, nastu-pao je bend “Darkness”. Momci iz benda su se tri puta vraćali na bis, a onda se i slikali sa svojim fanovima kojim su bili odušev-ljeni. Basista Kordel Kroket je poslije koncerta otišao da se po-zdravi sa novinarima, ali pošto nije mogao da uđe u pres centar, kroz ogradu im je donio osvježe-nje - viski, pivo i koka kolu. Bend “The Horrors” slušalo je oko hi-ljadu fanova, dok je u publici za vrijeme koncerta “Public Image LTD” bilo više hiljada ljudi.

Uz hitove poput “This is not a love song”, “Deeper water” i “Ri-se”, uz koji je publika podivlja-la, fanovi ovog engleskog pank benda uživali su skoro dva i po sata.

Majk Paton, koji se predvo-

deći “Faith No More” pojavio na bini sa sat vremena zakaš-njenja, pozdravio je publiku kratkim “Idemo”, nakon čega su se začuli prvi taktovi “Dilaj-le” Toma Džonsa, a onda i hi-tova legendarnih rokera iz San Franciska.

Potpuno neočekivano, što je i svojstveno za ovog rokera, Majk Paton je pjesmu “Digging the grave” posvetio “novom pred-sjedniku Srbije”, na šta je publi-ka počela da vrišti i aplaudira. Ipak, najveće oduševljenje iza-zvalo je kada je Paton na bis na srpskom jeziku otpjevao “Ajde, Jano”, mnogo bolje nego na no-vosadskom festivalu Egzit 2010. godine.

Na bini sa bijelom zavjesom u pozadini, bijelim stočićima na kojima su bile poređane bijele vaze sa cvijećem, 45 minuta po-slije ponoći pojavili su se basi-sta Bil Guld, pjevač Majk Paton i ostali članovi slavnog sastava obučeni u bijelo, praćeni apla-uzom i vrištanjem okupljenih.

Publika je horski pjevala “Evi-dence” , “Easy” , “Midlife crises” ,

“Faith no more” i “Ajde Jano”Bend nadoknadio 20 godina čekanja

Fi.J.

Prvi bend trećeg dana festivala “Belgrade Calling”, “Ugly Kid Joe”, čiji je koncert završen oko 20 sati, nastupio je pred nešto više od 500 ljudi. Nakon njih svirali su bendovi

“Public Image LTD”, “The Horrors” i “The Darkness”, a “Faith No More” nadoknadio je 20 godina čekanja da nastupi u Beogradu.

Iver i kladaKćerka dizajnerke Marijane Mateus i biznismena

Miodraga Kostića, Dajana Kostić, ove godine će reći sudbonosno “da” ukrajinskom milijarderu, 24-go-dišnjem Damiru Ahmetovom. Par se upoznao prije pet i po godina tokom školovanja u švajcarskom Le Roseju, prestižnoj školskoj ustanovi. Već na počet-ku veze, mladi Ukrajinac se do ušiju zaljubio u lijepu Koletovu kći i otada su nerazdvojni. Svoju romansu prošle godine su ozvaničili vjeridbom. Kao vjerenič-ki poklon, Damir je svojoj izabranici kupio luksuzni stan u najskupljoj zgradi u Londonu, procijenjen na oko pet miliona funti. Ne pada iver daleko od klade.

● Foto priča

“Last cup of sorrow”, “Ricoshet”, “Just a Man” , dok je Paton neu-morno skakao po sceni.

Dan ranije, slavni britan-ski rokeri “The Cult” koncert su otvorili hitom “Liltlle de-vil”. Odsvirali su i novije nume-re “Lucifer“ i “Wolf”, sa deve-tog studijskog albuma “Choice of weapon”, a Jan Estberi u ja-kni sa krznom oko vrata i crnim sunčanim naočarima, sve vrije-me je cupkao po bini sa daira-ma u rukama.

“Zdravo Beograde, da li se do-bro zabavljate”, pitao je Jan pu-bliku i objasnio da “Cult” može da svira čvrsto i snažno, polako, a može i psihodelično. Prisutni su najbolje odreagovali na hito-ve “Rain” i “Fire woman”, mada je Jan više recitovao nego što je

Evo ga okićen vas ka’ đevojka: lanac, narukvica, prsten, minđuše, sat. Vidi da pečatno tromo posmatram je-dan šljašteći komad nakita za drugim, i nelagodno mu je od nesigurnosti do granice znojenja. Među „svoji-ma“ ne bi imao problema, no zna da su Podgoričanke ozloglašene po jeziku pa počinje da se vrpolji. Na kra-ju očajno pita igram li.. a đe me pogodi.! Ja?? Igram li ja, je li? Šali li se on, obraza mu uvoznog, da ne zna đe je? ovo ti je „batice“ moj klub, to pod Paćoticama ti je moj podijum a noćas imaš sreće jer će biti i moj šou. Plesaću tako da ćeš postati isti kao svi ostali muškarci na svijetu; plesaću tako da ću te pokvariti; spopašće te neke neželjene misli i postaćeš posesivan i ljubomo-ran, makar to nikad nisi bio. A jesi, jesi, da se ne laže-mo. Jedna od iskrica za stolom tvoga društva vidjela se jasno kad si požurio da me „rezervišeš”. (Po pravi-lu mrzim te šifre kojima momci pribjegavaju u “bare-nju“, ali ne daj bože da ih ne koriste: ja sa nevaspita-nima ne razmjenjujem ni poglede ni informacije o to-me đe idem na odmor ovoga ljeta.)MALoPRIJE: Pa zaplesasmo. Umije; nije da ne zna. U trenutku kad se iskusno nagnuo da mi pokloni kompli-ment osjećala sam samo toplinu parfema koji je no-sio, i nisam čula ništa. Ali sigurno je bilo nešto bljuta-vo. Nebitno; i dalje sam ga samosvjesno njušila i znam da je uživao jer se sav bio objesio nekako. Eto, mali poklon za ono pakosno skeniranje od ranije.. Nećemo da pomisli da ima šansi da “oposli” to za što je došao noseći šampanjac, ali hoćemo da se toga plesa sjeća kao važne uspomene iz ljeta 2012.Kokteli na plaži, jedna svijeća i dugi poljupci? Možda naredne godine.;)

PerHaPs, PerHaPs, PerHaPs voL.2

PIše: BLUe(Ime autora poznato redakciji)

Džoni Roten

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Zabava 25

STATUS danaŽelim da mi Nina Badrić organizu-

je privatan koncert “Faith no more”, jerbo ću zbog nje propustiti svoju simpatiju. Jbg. Živjelo drugarstvo. Marija Kilibarda

MTV

Novi spot Lane del RejDanas u podne premijerno video za numeru “National Anthem“

Riječ je o četvrtom po redu singlu sa aktuelnog albuma “Born To Die” koji je objavljen početkom godine. Lani Del Rej u spotu društvo pravi i ko-lega A$AP Rocky.  Spot, za či-ju režiju je bio zadužen Ento-ni Mendler, predstavlja mla-dog repera u ulozi ubijenog američkog predsjednika Dž. F. Kendija, dok je uloga njegove poznate supruge Džeki Kene-

di pripala upravo Lani Del Rej. Pjevačica ovdje ima i još jednu ulogu - pojavljuje se na počet-ku spota kao legendarna Me-rilin Monro u trenutku kada je za predsjednika Kenedija ot-pjevala rođendansku pjesmu, a “epski” osmominutni video za “National Anthem” premi-jerno možete da pogledate na MTV kanalu danas, tačno u podne. Fi.J.

HOT!

Djevojka holivudskog glumca Leonarda Di Kaprija, Erin Heter-ton, uvijek je dobrodošla gošća u našoj rubrici. Američki model po mnogima pripada grupi najseksipilnijih modela na svijetu. Foto-grafija je nastala tokom promocije intimnog rublja. Erin je zaista rame uz rame sa supermodelom Kendis Svonpul.

Potpuno neočekivano, što je i svojstveno za ovog rokera, Majk Paton je pjesmu “Digging the grave” posvetio “novom predsjedniku Srbije”, na šta je pu-blika počela da vrišti i aplaudira.

ADEL

Htjela sam da to čujete od mene, trudna sam

Presretni smo, ali molimo vas da poštujete našu privat-nost, objavila je pjevačica na službenoj stranici.

“S oduševljenjem vas oba-vještavam da Simon i ja oče-kujemo prvo dijete”, izjavila je Adel i dodala kako je željela da se ova vijest sazna direk-

tno od nje. Popularna pjevačica i Si-

mon Konecki u vezi su od prošlog ljeta, a vezu su za javnost potvrdili ove godine u januaru. Ubrzo nakon što su ozvaničili vezu, strani mediji raspisali su se kako je Simon još u braku s bivšom supru-gom. Adel je te glasine odmah

opovrgnula. “Ovo je prvi i posljednji put

da ću komenatarisati svo-ju vezu. Suprotno natpisima u medijima, Simon je razve-den i to je tako već četiri godi-ne”, napisala je Adel tada ko-ja je nedavno i izjavila kako je srećna u vezi i da u planu ima vjenčanje i djecu.

“Faith no more” i “Ajde Jano”pjevao. Ipak, htio je da se druži, pa je po završetku svirke došao do bekstejdža i fotografisao se sa fanovima, neprestano govoreći: “Vi ste, ljudi, stvarno kul i mno-go mi je lijepo sa vama”.

I konačno, oko 22.45 na sce-nu su izašle zvijezde večeri - Ozi Ozborn i prijatelji.

Pjevač legendarne grupe “Black sabbath”, koga mnogi smatraju ikonom rok i metal muzike, svoj prvi koncert u Sr-biji otvorio je hitom “Bark at the moon”, odjeven u crnu majicu dugih rukava sa svjetlucavim krstom na grudima, očiju uo-kvirenih crnim krejonom i sa crnim lakom na noktima. Upr-kos tome što gazi sedmu dece-niju života, što je za 44 godine karijere prošao sito i rešeto, Ozi Ozborn pokazao je sinoć da je ona narodna bez starca nema udarca i više nego tačna. Ne-ma veze što jedva hoda, pjeva za medalju, baš kao što sviraju njegovi muzičari.

1. MORSKA VODA SADRŽI ŽIVOTNO VAŽNE ELEMENTE

Morska voda sadrži sve ele-mente važne za naš život - na-trijum, magnezijum, kalcijum, kalijum, silicijum, čak srebro i zlato. Morska voda duboko prodire u kožu i time omo-gućava djelovanje minerala i elemenata u tragovima. More, takođe, sadrži alge koje obilu-ju mineralnim materijama. Alge se odavno smatraju izvo-rom zdravlja i ljepote. Podsti-ču obnavljanje ćelija, pobolj-šavaju izgled kože, stimulišu metabolizam, jačaju imunitet, sprečavaju upale, čiste kožu i pomažu u uklanjanju celulita.

2. MORE BLAGOTVOR-NO DJELUJE NA ASTMU I ALERGIJU

Morska so ima svojstva an-tiseptika i antihistamina, zbog čega je blagotvorna kod kož-nih alergijskih reakcija. Čisti morski vazduh, zasićen nega-tivnim jonima, olakšava disa-

nje i povoljno djeluje na osobe koje boluju od astme.

3. SUNČANJEM SNABDIJE-VATE TIJELO VITAMINOM D

Sunčanje donosi ne samo lijep ten, nego nas snabdije-va vitaminom D koji je toliko potreban našem organizmu. Nedavna istraživanja potvr-đuju da on igra ključnu ulogu u sprečavanju mnogih bole-sti, uključujući multiplu skle-rozu i rak. Da biste dobili vita-min D, ne morate se sunčati na najvećoj vrućini. Za sunča-nje izaberite prijepodnevne ili večernje sate. Obratite pažnju da kreme za sunčanje spreča-vaju sposobnost kože da stva-ra vitamin D.

4. BORAVAK NA MORU OSLOBAĐA OD STRESA

Ljetovanje na moru daje priliku da zaboravimo na sva-kodnevne probleme i u potpu-nosti se opustimo. Magnezi-jum, koji morska voda sadrži u visokom procentu, dokazano

djeluje u borbi protiv stresa. Alternativni ljekari smatra-ju da stres može djelovati kao okidač u razvoju mnogih bole-sti. Zbog toga iskoristite godiš-nji odmor da biste se oslobodi-li svog najvećeg neprijatelja.

5. MORE JE IDEALNO ZA SPORTSKE AKTIVNOSTI

Plivanje, ronjenje, surfova-nje, morski aerobik, odbojka na plaži... Ljetovanje uz more je idealno za sportske aktivnosti koje su dobre i za oblikovanje ti-jela. Sport i zdravlje su usko po-vezani. Zapravo, bez sporta ne-ma zdravlja. Zato uronite u vo-du i uživajte u sportskim aktiv-nostima koje pruža more!

6. MORSKI VAZDUH JE BO-GAT NEGATIVNIM JONIMA

Morski vazduh sadrži ne-gativne jone i ozon koji pod-stiču duboko disanje i pune nas životnom energijom. Ne-gativni joni osnažuju imuni-tet, poboljšavaju koncentraci-ju, smanjuju nesanicu, depre-siju, glavobolju i umor, povolj-no djeluju na ljude s astmom i alergijom. Vazduh zasićen negativnim jonima možemo pronaći u šumama i planina-ma, blizu vodopada, rijeka, okeana i mora.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Zabava/Life style26

KUHINJA

KUPAĆI KOSTIMI

ENTERIJER

Kolač sa breskvama

Mršavi nek nose šortseve

Sunčana soba

PRIPREMA1. Sastojke za koru umuti-

te i sipajte u kalup veličine 20x36cm. Pecite 30 minuta na 180 stepeni. Kada se kora ohla-di, presijecite je na dvije kore.

2. Želatin rastvorite u hlad-nij vodi. Uz stalno miješanje na pari kuvajte jaja, šećer i li-munov sok, pa skinite s vatre i umiješajte želatin.

3. Kada se masa ohladi, do-dajte joj ocijeđeni sir izmiješan sa solju i rumom. Umutite slat-ku pavlaku, pa je lagano umije-šajte u fil od sira.

4. Rasporedite fil između dvije kore, a odozgo ukrasi-te šlagom i tankim kriškama breskvi.

Žuta boja izvor pozitivne energije

Jači pol ne mora više da bi-ra isključivo između malenih slip gaćica i širokih šortseva. Dosta je kupaćih koji nije-su isključivo za plažu, već se mogu nositi i kao bermude. Muškarci sa izraženim mi-šićima, bilo da su krupnije ili sitnije građe, dobro će izgle-dati i u šortsu i u malenom sli-pu, koji na zapadu zovu “spi-do” po čuvenom brendu.

Niski i zdepastiZdepasti muškarci niskog

rasta dobro će izgledati u šortsu koji se završava iznad koljena, jer će duža varijanta kao što su surferske bermude samo naglasiti mali rast. Uko-

liko je duž bokova jedna ili vi-še traka, noge će izgledati du-že. Ovaj tip muškaraca bi tre-balo da izbjegava gaćice tipa pripijenih bokserica.

MršaviZa one bez naglašene mu-

skulature najbolji izbor su šortsevi, koji ne smiju biti pre-široki. Ukoliko je vježbanje u teretani dalo rezultate, dozvo-ljene su uske bokserice i slip kupaće gaćice.

KrupniNajbolje će izgledati u kla-

sičnom šortsu za kupanje du-žine do sredine butina. Ela-stična traka bi trebalo da bu-de dovoljno široka da ne na-glašava viškove. Trebalo bi da u širokom luku zaobilaze uske bokserice.

Sa tankim nogamaKupaći šorts sa džepovima

sa strane riješiće problem momcima koji imaju nepro-porcionalno tanke noge. Dže-povi poput onih na vrećastim pantalonama vizuelno će na-domjestiti ovaj nedostatak.

Izražen stomakDezen smirenih boja po-

put maskirnog skrenuće pa-žnju sa regije stomaka ukoli-ko taj dio tijela nije za ponos. Lastiš oko struka ne smije da bude tijesan.

Žuta je poznata kao topla, energična i vesela nijansa koja je uvijek odličan izbor za “ma-keover” akcije u domu. Kako dobiti najdivnije šafran žute ili oker žute enterijere samo su neka od čestih pitanja pri ure-đenju i dekoraciji stana. Da li odabrati suncokret vatrenu ili limun žutu svakako zavisi od cjelokupnog ambijenta, osvi-jetljenosti i ličnih želja. Kako je sunce uvijek izvor pozitiv-ne energije i raspoloženja, ta-ko se i kroz osunčane enterijere postiže bolja atmosfera doma i naglašava želja za uživanjem.

Lijepa boja senf žuteŽuta pozadina (tapete) i ma-

terijali kojima je tapaciran kre-vet u sobi lako stvaraju supti-lan osjećaj. To je ujedno i naj-lakši način da se do preuređe-nja dođe: promjena boje zida uz pomoć krečenja ili popularnih tapeta u različitim dezenima sa žutom.

Prugasta žuta sobaMeki sivi pamuk uzglavlja

savršeno se uklapa za sunčano žute sobe, a u ovom slučaju mo-derno-prugasto žutu. Sa širo-kim prugama stvara se snažni-ji izraz samog dezena, koji uti-če na cjelokupni dekor. Na ovaj

način soba je vesela i svijetla, a opet tonirana sa neutralni-jom sivom.

Nijansa meda za ušuškanost

Osjećaj mira i udobnosti veo-ma je lako postići sa med žutom nijansom. Zavjese, detalji u žutoj i naravno zidna obloga u njež-noj nijansi ovom kutku za čita-nje daju sve ono što mu je po-trebno: prijatnost i ušuškanost. Najsigurnije je svakako početi detaljima. Oni su tu kao siguran test za konkretnije odluke i izbor enterijera u ovoj boji.

Prednosti boravka na moruIme i prezime

Riječ “odmor” mnoge od nas podsjeća na plavo nebo, sun-čane plaže i kristalno čisto, osvježavajuće more. Morski vazduh i voda zaista su dobri i za dušu i za tijelo.

80 g maslaca80 g šećera u prahu 6 jaja 80 g mljevenih badema 60 g glatkog brašna 60 g skrobnog brašna 2 kašičice praška za pecivo rendana kora pola li-muna i 7 kašika limuno-vog soka Fil: 400 g mladog siraprstohvat soli 3 jaja100 g vanilinog šećera2 kašike limunovog soka300 g kockica oljuštenih breskvi2 kašike ruma 6 listića želatina 350 ml slatke pavlake

SASTOJCI:SASTOJCI:SASTOJCI:SASTOJCI:

KORISNO

Morska voda čisti organizam

Neugodan miris tijela nije baš omiljena tema za razgovo-re. Uprkos tome, neki procesi u tijelu se događaju. Uzroci neu-godnog mirisa su vrlo različiti, a neki će vas sasvim sigurno i iznenaditi.

Stres i znojJedan od najvećih uzroka ne-

ugodnog znoja je stres. Svaka stresna situacija izaziva anksi-oznost, ali i otpuštanje kortizo-la – hormona stresa koji izaziva znojenje. Znoj sam po sebi ne smrdi, ali kada dođe u dodir sa bakterijama na koži, počinje da se širi neugodan miris.

TableteNeke tablete, uključujući i pi-

lule za kontracepciju, mogu biti odgovorne za neugodan miris. Za intenzivan neugodan miris tijela odgovorni ljekovi, a često se događa da kontracepcijske pi-lule suše usta i stvaraju neugo-

dan zadah. Loša probavaKada govorimo o lošoj probavi

i neugodnom mirisu, ne mislimo nužno na gasove iako su i oni če-sta pojava. Naime, kad su crijeva naduta, a opstipacija traje duže od tri dana, toksini počnu da se otpuštaju putem pora na koži, a to stvara neugodan miris za ko-ji je teško otkriti otkuda dolazi.

HranaNeki ljudi imaju neugodan

miris zbog hrane koju pripre-maju kod kuće. Mirisi od prže-nja i kuvanja zavlače se u odje-ću, namještaj i sve što se nalazi u stanu. Takav miris ljudima po-stane poznat i prirodan pa nije-su ni svjesni da oko sebe šire ne-ugodan miris.

Urinarne infekcijeZbog bakterija koje najčešće i

uzrokuju urinoinfekciju, neugo-dan miris luči se kroz pore. Na-

ime, zbog straha od bola tokom mokrenja, mnogi ljudi odlažu mokrenje, a ta tečnost se onda luči kroz kožu i izaziva vrlo spe-cifičan miris.

MesoS i s t e m

za varenje nekih lju-di teško se nosi sa me-som. Naime, neki sastavni elementi me-sa teško se va-re pa se kod tih ljudi ta-kav neu-g o d a n miris onda l u č i p u -t e m kože.

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

nedjelja, 1. 7. 2012. Zabava/Life style 27

ISTRAŽIVANJA

Neprijatnost o kojoj se ne pričaŠta sve može da izazove neugodan miris tijela

7. MORE UBLAŽAVA ARTRI-TIS I BOLOVE U LEĐIMA

Zahvaljujući svom sasta-vu, morska voda olakšava bol, smanjuje upale, opušta i pod-stiče oslobađanje viška tečno-sti iz organizma. Zbog toga ku-panje u moru donosi olakša-nje osobama koje pate od reu-me, artritisa, bolova u leđima i mišićima.

8. MORSKA VODA PODSTI-ČE ČIŠĆENJE ORGANIZMA

Zašto je morska voda odli-čan izbor za čišćenje organiz-ma? Zato što kupanje u morskoj vodi podstiče funkcije organa koji filtriraju i izlučuju štetne materije iz organizma, kao što su jetra, bubrezi i koža. Nata-ložene štetne materije počinju

se kretati preko limfe i krvoto-ka prema površini, a so olakša-va proces izlučivanja. Kupanje u moru podstiče razmjenu ma-terija i čišćenje od štetnih sa-stojaka ne samo kože i veziv-nog tkiva, nego i kompletnog organizma.

9. MORE LIJEČI KOŽNE PROBLEME

Morska so je neobično boga-ta različitim sastojcima. Među osamdesetak različitih mine-rala, elemenata u tragovima, karbonata i sulfata, prisutni su i kalcijum, kalijum, brom, na-trijum, mangan, magnezijum, jod, gvožđe, fluor... Morska vo-da pomaže kod brojnih kožnih tegoba poput dermatitisa, pso-rijaze i ekcema.

Plava boja mora i gledanje u dalji-nu povoljno dje-luju na naše oči.

Ako puno vreme-na provodite za

računarom, ljeto-vanje na moru će pomoći da odmo-

rite oči.

kratke vijestiBlagodeti eteričnih ulja

Mercedes S-klasa sprema kabriolet verziju

Nervozne žene se duže porađaju

Smartfon vas uči kako da vežete kravatu

Terapija eteričnim uljima, odnosno aromaterapija od davnina je poznata i priznata grana alternativne medicine koja vam može pomoći da za-boravite povremene tegobe, ali i da pobijedite neke manje zdravstvene probleme. OPEKOTINE OD SUNCA uspješno se saniraju kombi-nacijom ulja čajevca, čavande i limuna. Po 30 kapi od sva-kog ulja dodajte u 1dl vode. Dobijenu tečnost stavite u bo-čicu sa raspršivačem i povremeno nanosite na opekotine. ZAŠTITA OD INSEKATA - Po nekoliko kapi ulja bosiljka, komorača ili lavande stavite u npr. ulje jojobe i nanesi-te na kožu. U hitnim slučajevima GLAVOBOLJE, na sljepoočnice na-nesite malo rastvora nane. Nana ima odlično analgetič-ko dejstvo, a snižava i temperaturu. Intenzitet bola će se najprije umanjiti, a potom u potpunosti iščeznuti. NAPAD ZUBOBOLJE se uspješno otklanja kedrovim uljem (koje se inače koristi i prilikom prehlade za inhalaciju). Tampon vate natopite kedrovim uljem i držite na bolnom mjestu 15 minuta. Ponovite postupak za dva sata. JASMIN je odličan za sve vrste bolova pa tako i menstru-alnih. U 1dl vode ukapajte pet kapi ulja, natopite peškirić, ocijedite i stavite na bolno mjesto. Prekrijte suvim peški-rom i držite oko pola sata. Neka obloga bude što toplija.

Novi Mercedes S-klasa će biti lansiran krajem ove ili početkom iduće godine, a njemački proizvođač je već najavio da će on biti dostupan u različitim sti-lovima karoserije. Sada su se pojavile nove infor-macije o kabriolet verziji.

Ona bi trebalo da bude inspirisana konceptom Ocean Dri-ve koji vidite na priloženim fotografijama. Proizvodni mo-del će navodno imati samo dvoje vrata i platneni krov. Mo-tori i enterijer će biti preuzeti sa kupe modela, a sva če-tiri sjedišta će vjerovatno biti opremljena Airscarf siste-mom koji izduvava topli vazduh u zoni oko vrata putnika.

Nervoznim ženama je u nekim slučajevima potrebno čak osam sati da bi se porodile, a onima koje su smirene i opu-štene šest i po časova, otkrili su istraživači. Oni tvrde da se svaka peta žena boji porođaja i da je taj strah poznat kao tokofobija. Kod uplašenih žena se luči adrenalin koji sprečava da se mišići materice kontrakuju pravilno, što otežava porođaj, i to je razlog što je većem broju tih že-na potreban carski rez.

“How to tie a tie” je veoma jednostavna i vrlo slikovita aplikacija, koja će vas korak po korak naučiti kako se ve-zuje kravata. Sa njom ćete kao od šale vezati 13 različi-tih čvorova, a uskoro će stići objašnjenja i uputstva za još nekoliko. Aplikacija je besplatna i dostupna za preuzimanje u An-droid, iOS i Symbian prodavnicama, a ocijenjena je odlič-no – gotovo sa pet zvjezdica u sve tri prodavnice.A, kako i ne bi kada je tako korisna! Sada više ne morate da “smarate” tate, teče i sve druge, koji su vam to bez-broj puta već pokazali. Zaboravi čovjek, ali zato smartfon pamti i - pokazuje!

Morska voda čisti organizam

261sudoku

Rješenje iz prethodnog broja

Teža

vic

evi

Što kaže Podgoričanka za momka za kog nije sigurna da li ima para?- On je meni totalno nejasan.

***Čak Noris je bez auta uspio da smuva Podgoričanku.

***Čak Noris je sa Milenijuma skočio u Ribnicu.

***Kako Cetinjani zovu jednog

sugrađanina koji stalno nosi bijelu majicu i zeleni šorts?- Pentraksil.

***Pita Pljevljak komšiju:- Što bi radio da ti međed na-pane ženu ispred kuće?- Što bi radio, ništa, briga me. Sam je napanuo pa nek se sam i brani.***Podgorički vjesnik proljeća?Sjevernjak za mješalicom u zlatičkoj šumi.

Stepenice od 20.000 lego-kockica

UMJETNOST

Život u velikom gradu najčešće znači život u stanu, a po tom pita-nju, ljudi stvarno znaju da budu inovativni. Tako se u jednom mo-derno dizajniranom stanu na Me-nhetnu u Njujorku našlo mjesta za posve funkcionalne stepenice konstruisane od čak 20.000 lego-kockica. Melisa Marks i Vinsent Karide žive u dvoetažnom stanu na njujorškom Menhetnu, a svoj životni prostor učinili su zabavni-jim opremivši ga stepenicama od lego-kockica koje vode s jedne eta-že stana na drugu.

Kako im je takvo nešto palo na pamet, odakle im toliko kockica i kako su uspjeli da sastave ovako stabilnu konstrukciju? Odgovor je jednostavan, Melisa i Vinsent su ovlašćeni lego-umjetnici, registo-vani u Njujorku, što znači da je nji-hov posao da stvaraju impresiv-ne konstrukcije od lego-kockica.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Zabava/Slobodno vrijeme28

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1827 2011-10-14

5 2 7 9 3 4 6 8 11 8 6 5 7 2 3 4 99 4 3 1 6 8 7 2 52 7 4 3 5 9 8 1 68 5 1 6 2 7 4 9 36 3 9 8 4 1 2 5 74 9 2 7 1 6 5 3 83 6 8 2 9 5 1 7 47 1 5 4 8 3 9 6 2

Page 2/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2065 2012-06-08

1 9 4 6 3 7 2 5 86 3 7 2 8 5 9 1 48 5 2 9 4 1 6 7 35 1 8 3 6 9 4 2 72 7 6 8 1 4 3 9 59 4 3 5 7 2 8 6 17 6 1 4 2 8 5 3 94 2 9 7 5 3 1 8 63 8 5 1 9 6 7 4 2

Page 2/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1818 2011-10-05 Medium level

2 3

3 7 4

1 9 6

9 5 6

6 2 5

9 7 1 2

1 9 3 6

7 1 4 2

9 2 6 8

Page 1/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1881 2011-12-07 Medium level

6 4 7 9

3 5 1

3 5 7

4 8 7

4 5 3

2 7 3 1

3 2 9

5 8 7

7 2 9 8

Page 1/2

Lakša

NEZVANIČNO

HOROSKOPOSMOSMJERKA

OVANIskoristite povoljne planetarne uti-caje za ostvarivanje ciljeva po-slovne i emotivne prirode. Niko ne sumnja u ishod koji će biti više ne-go povoljan. U fazi ste ekspanzije, zdravi i dobro raspoloženi.

Mnoge Bikove očekuje zaljubljivan-je, a one manje srećne - svađe sa partnerom. Dan je u znaku burnih emotivnih reakcija, svađa, ali i mi-renja. Zahvaljujući inventivnosti, postići ćete uspjeh. Krajem dana moguća je nervna razdražljivost.

Sklonost ka hipotezama može da vam pokvari izuzetno uspješan dan. Ukoliko prestanete da se opterećujete nebitnim stvarima i okrenete se radu, ostvarićete zapažene rezultate. Vatreni tem-perament iskoristite za ostvarivan-je ciljeva.

Neplanirani događaji mogu vam uljepšati dan. Očekujte srećne tre-nutke, promjenu okolnosti nabolje i uspješne špekulacije. Biće i ljuba-vi, jer je ona vaš glavni stimulans, pokretačka snaga koja daje smis-ao vašem životu.

Rad, rad i samo rad. Neće vam teško pasti, jer sve čega se latite ide glatko i brže nego što ste zamis-lili. Pošto je takva stvar, zadajte se-bi što više obaveza, pošto ćete ih sa lakoćom ostvariti.

Mlađi pripadnici znaka su u fazi emotivnih preživljavanja, a oni stariji u fazi preispitivanja. Oni pokušavaju da svoje odnose sa okolinom razmotre i zauzmu ob-jektivan stav. Neće uspjeti, jer im ipak nedostaje objektivnosti.

Svi postupci i poslovi odvijaju se teže nego što ste planirali. Morate uložiti dodatni napor, biti strpljivi i čekati. To Škorpijama teško pa-da, jer su po prirodi nestrpljive. Ne opterećujte okolinu neurotičnim ponašanjem.

Pod uslovom da se nađete u situ-aciji da neko pokušava da vas prevari i izbaci iz takta nasilnim postupkom, budite pribrani, jer ćete samo tako profitirati. Uko-liko se spustite na nivo osoba koje imaju namjeru da vas ugroze, ništa nećete postići.

Tema dana su ljubav i osjećanje podređenosti u vezi. Možda ste pre-osjetljivi i sve doživljavate ozbiljni-je nego što jeste? Možda ste neke stvari zapustili i postali svjesni da se sa njima teško možete izboriti?

BIK

BLIZANCI

RAK

LAV

DJEVICA

VAGA

ŠKORPIJA

STRIJELAC

JARAC

VODOLIJA

RIBE

Kad nekoga treba ubjeđivati, pravi ste majstor. Lakše vam je da filo-zofirate i pričate nego da konkretno radite. Posebno vam teško padaju fizički poslovi, koje želite da preba-cite na druge.

Jadni Rakovi su, kao po običaju, nemirni i nervozni. Iako želite da prikrijete to stanje, teško će vam poći za rukom. Nikako ne doz-volite da vas samoća i osjećaj odbačenosti obuzmu, jer vam u tom slučaju depresija ne gine.

Sve vam ide glatko po pitanju po-sla. Ukoliko mislite da nije tako, griješite. Sve stvari će doći na svo-je mjesto i vidjećete da ste u pravu. Okolina može mnogo šta da vam prigovori, ali kad je posao u pitan-ju - tu ste idealni.

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Zabava/Slobodno vrijeme 29

ALPHAAMENSBAGELSBOARDBONDSCHLORINECREEPINGDECAYDELETEDIALECTFETIDFORAYINGFROTHGLEANGOOSE

GRANTINGGROVELGRUNTSGUILTILYHOPEDIMPLANTINLAIDITCHEDJOKEDLAWNSLEAPSLEASHESLUCKIESTLULLINGMAULS

NICELYPENANCEPHOTOPILLSRELATEREPAIRSCANTSEIZESSHACKSHUTSSTINTTAKENTHOROUGHWARMING

NEZVANIČNO

Zabava/Slobodno vrijeme

MIško je hit Jutjuba!Kako

si se oznojio da ti je znati.

Treba izdržati ovu

muku od ovoliko naroda na +36

Fala ti moj dobri

MIško. Kako ti je glas?

Bolje je sad, mnogo

bolje.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.TV Program/Servis30

Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banja-luka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00,

14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragu-jevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55,

16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

AUTOBUSI/BUS

VOZOVI/TRAINS

AVIONI/AIRPLANES

POLASCI IZ PODGORICEBeograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Bijelo Po-lje: 6.15 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.30 (lokal), 6.20 (brzi), 8.20 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 18.00 (lokal), 19.28 (brzi), 21.10 (lokal).

POLASCI IZ BARABeograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Podgorica: 5.15 (lokal), 6.45(lokal), 09.00(brzi), 10.05(lo-kal), 14.05(lokal), 14.50(lokal), 16.40 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.15

(lokal), 09.00 (brzi), 14.50(lokal), 19.00 (brzi). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA PODGO�RICU �BAR� Podgorica (Bar): 04.36 (brzi “Lov-cen”), 05.11 (brzi “Panonija”) 06.02 (autovoz), 06.40 (lokal), 16.45 (brzi “Tara”), 18.00 (lokal).

POLASCI IZ BIJELOG POLJABeograd: 12.27(brzi), 22.35(brzi), Podgorica: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lo-kal), Bar: 4.09(brzi), 9.01(lokal), 17.18(brzi), 18.35(lokal).

POLASCI IZ BEOGRADA ZA PODGORICU �BAR�Beograd: 10.10 (brzi “Tara”), 22.10 (brzi “Lov-cen”), 23.10 (autovoz), Subotica: 18.40 (brzi “Panonija”), Novi Sad: 21.15 (brzi “Panonija”).

Podgorica - Beograd: svim danima 07:30, pone-djeljak, utorak,srijeda, četvrtak i nedjelja19:00, pe-tak i subota 19:00; Beograd - Podgorica: svim danima 08:50, ponedjeljak, utorak, srijeda, če-tvrtak i nedjelja 19:20; petak i subota 20:20 Ti-vat - Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak, pe-tak i subota 08:15; srijeda 07:30, nedjelja 07.15; svim danima 17.10 Beograd - Tivat: ponedje-ljak, utorak,četvrtak, petak i subota 09:35; srijeda 08:50; nedjelja 08:35; svim danima 18:30 Podgo-rica - Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05; Beč - Podgorica: ponedjeljak, srijeda , če-tvrtak i subota 10:30; Podgorica - Ljubljana: pe-tak i nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: petak i nedjelja 17:30; Pogdorica - Frankfurt: ponedje-ljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Fran-kfurt - Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, su-bota i nedjelja 14:50; Podgorica - Cirih: ponedje-ljak, petak i nedjelja u 10:20; srijeda 10:35; subota 10:05 Cirih - Podgorica: ponedjeljak, petak i ne-djelja u 13:20; srijeda 13:35; subota 13:10 Pod-gorica - Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja

17:00; Rim - Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica - Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva - Podgorica: srije-da, četvrtak i nedjelja 16:10; Tivat - Moskva: uto-rak, srijeda, subota i nedjelja u 10:10; Moskva - Ti-vat: ponedjeljak, utorak , petak i subota u 16:10; Podgorica - Pariz: utorak i četvrtak 10:20; petak 12:05; subota 08:55 i 15:15, nedjelja 08:55 Pariz - Podgorica: utorak 14:00; četvrtak 14:10; petak 15:15; subota 18:40 i 19:15; nedjelja 19:15 Tivat- Pariz subota i nedjelja 15:15; Pariz- Tivat subota i nedjelja 12:25, Podgorica - Niš: ponedjeljak, uto-rak i četvrtak 18:05; srijeda, petak, subota i nedje-lja 19:10 Niš - Podgorica: svim danima osim petka 08:05; petak 07:00 Podgorica- Kopenhagen su-bota 12:10 Kopenhagen- Podgorica subota 15:35 Podgorica- London petak 08:30 London - Pod-gorica petak 11:10 Tivat- London srijeda 10:10; nedjelja 09:50 London- Tivat srijeda 12:50; nedje-lja 13:00 Podgorica - Bari - Podgorica i Podgori-ca - Napulj - Podgorica: (svakog petka i nedjelje neizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, utorak, sri-jeda, cetvrtak u m15:05, petak 15:05, nedjelja 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, uto-rak, srijeda, cetvrtak u 13:20, petak u 15:20, ne-djelja u 17:30; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedje-ljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, ce-tvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvr-tak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srije-da, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srije-da, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40; Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, ne-

djelja 15.50; London - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, sri-jeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, ne-djelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pa-riz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, ce-tvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedje-lja u 15:50; Stokholm - Podgorica: utorak, pe-tak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barse-lona - Podgorica: cetvrtak 10:05Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedje-lja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedje-ljak, cetvrtak 09.55

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbi-ju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNA-

TIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

U Podgorici 020/441-211 i 441-212, Baru 030/301-615 i 030/301-622, Sutomoru 030/601-690 Nikšicu 040/214-480, Mojkovcu 050/472-130, Bijelom Polju 050/ 478-560,Kolašimu 020/441-492

Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godi-ne. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da

se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agen-tima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

TV PROGRAM

RTS 106:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 10:00 Ve-sti 11:05 Dizni na RTS, animirani fil-movi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastro-nomad 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Ve-sti 16:03 Srećni ljudi, tv serija 17:00 Moj heroj 17:45 Lud, zbunjen, normalan se-rija 18:27 Sasvim prirodno: Tirol 19:00 Slagalica, kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Ma-zurka 20:20 Fudbal-EP: Finale, prenos 21:33 Vesti 22:35 Mazurka 23:30 Dnev-nik 23:45 Majkl Klejton, američki filmRTS 208:00 Dozvolite... 09:00 Žogarija, ani-mirana serija 09:25 Bernard, animirana serija 09:30 Poštar Pat, animirana seri-ja 09:45 Šumska škola 12:30 e-TV 14:30 Poruke doline vekova, program za dijas-

poru 15:00 Atletika - EP, prenos 18:00 Svečana akademija povodom 70. godiš-njice bitke na Kozari, prenos 20:00 Bi-ciklizam: Tour de France, snimak 20:45 OLIMPIJSKI KRUGOVI 21:15 Apstinenti, tv film 22:25 Jelen top 10 23:10 Bicikli-zam: Tour de France, pregledHRT 108:11 Gola džungla 10:00 Vijesti 11:00 Hercule Poirot 5, Epizoda 8. Serija 12:00 Dnevnik 12:10 Sport 14:00 Ne-djeljom U Dva Informativni Program 15:08 mary higgins clark: voli glazbu, voli ples 17:59 Vrtlarica 18:26 Lijepom Našom: Split(1), Epizoda 1. 19:19 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:05 Vrijeme Informativni Program 20:07 U Registraturi, Epizoda 5. 21:10 Fe-stival Zabavne Glazbe Split 2012. Pri-jenos Finalne Večeri 22:51 Dnevnik 3 23:34 Festival Zabavne Glazbe Split 2012., Snimka Proglašenja Pobjedni-ka 23:54 Pošteno I Prema Zakonu 1, Epizoda 10. Serija

05:45 Emisija: Dođi na večeru08:00 Film: Astronautova žena10:15 Serija: Prijatelji12:00 Film: Slomljena krila14:00 Serija: Pevaj, brate15:00 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem16:30 Kviz: Savršen Minut18:00 Emisija: Radna akcija19:00 Film: Poslije sutona21:00 Film: Uzimanje života23:00 Serija: Živa meta01:00 Serija: V.I.P.

08.00 Crtani film: Štrumfovi/r12.40 Serija: Izlog strasti/r 15.05 Film: Protagonist 16.55 Od Lovcena do Olimpa/r 17.30 Film: Divlji cvijet/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 220.05 Fudbal – prvenstvo Evrope: Španija – Italija, finale, direktno23.00 Film: Garsija Lorka kraj misterije

07:00 Crtani filmovi 10:00 Divlja ljepota11:00 Serija: Moje 3 sestre12:50 Kuhinjica14:30 Bitange i princeze15:00 Serija: Kradljivac srca 2 epizode (r)16:30 Divlja ljepota16:55 5 do 5 - Ljeto18:00 Forum 18:30 Hronika Grad teatra 18:25 Serija: Strasti 2 epizode20:30 Serija: Kradljivac srca22:00 Forum

08.00 Vijesti08.05 Kad prošetam Crnom Gorom10.00 Vijesti10.05 Agrosaznanje10.55 Alternativa medica11.00 Art magazin/r11.30 7 tv dana/r12.00 Vijesti12.05 Od Lovćena do Olimpa, kviz 14.00 Vijesti14.05 Sat Tv: Dani Crne Gore u Luksemburgu, r15.25 Marketing15.30 Dnevnik 115.45 Robin Hud, r17.15 Muzika 17.45 Univerzum dokumentarni serijal (BBC) 19.30 Dnevnik 220.05 Fudbal- prvenstvo Evrope: Španija- Italija23.00 Dnevnik 323.30 Film

PRVA TVFilm:Uzimanje života 21.00

RTCG1Fudbal: Euro 2012 20.05

FILM Sport Informativa

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: su-bota u 13.15

Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33

459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova

Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova

Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova

Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova

Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije:

664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak, srijeda i petak u 16.05;

Zagreb - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 14.15

Informacije i rezervacije na tel/fax. 020/201-201,

201-202, 241-154

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. TV Program/Servis 31

DEŽURNE SLUŽBE

Policija ..................................................122Vatrogasna ...........................................123Hitna pomoć .........................................124Tačno vrijeme .......................................125Telegrami .............................................126Jedinstveni evropski brojza pozive u nevolji .......................................112Univerzalna služba sa davanje informacija o te-lefonskim brojevima pretplatnika ..........1180Informacije .........................................1181Crnogorski telekom ...........................1500Telenor ................................................1188M:tel ....................................................1600Elektrodistribucija .......................633-979Vodovod ........................................440-388Stambeno .....................................623-493Komunalno ................................... 231-191JP “Čistoća” ..................................625-349Kanalizacije ..................................620-598Pogrebno ......................................662-480Meteo ....................................094-800-200Centar za zaštitu potrošača 020/244-170Šlep služba ...........................069-019-611Žalbe na postupke policije .......................................................067 449-000, fax 9820Carinska otvorena linija ....... 080-081-333Montenegro Call centar ....................1300Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori .............. 020/230-474SOS broj za žrtve trafikinga ........ 116 666Sigurna ženska kuća ............ 069-013-321Povjerljivi telefon ................080-081-550Kancelarija za prevenciju narkomanije .................................611-438Narcotics Anonymous ............ 067495250NVO 4 LIFE.... 067-337-798, 068-818-181CAZAS AIDS ..........................020-290-414Samohrane majke ................069-077-023

INSPEKCIJE

Ekološka........................................ 618-395Inspekcija zaštite prostora ..........281-055Inspekcija rada ............................. 230-374Inspekcija Uprave za igre na sreću ..............265-438Komunalna policija ..............080-081-222Metrološka inspekcija ................. 601-360, .................................................fax 634-651Sanitarna ......................................608-015Tržišna ..........................................230-921Turistička ......................................647-562Veterinarska .................................234-106

BOLNICE

Klinički centar ..............................412-412

DOMOVI ZDRAVLJA

Pobrežje ........................................648-823Konik .............................................607-120

Tuzi ................................................603-940Stari aerodrom .............................481-940Dječja ............................................603-941Golubovci ...................................... 603-310Radio-stanica ...............................230-410Blok 5 ............................481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE

Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .........................664-648Ambulanta i labaratorija Malbaški ........................................248-888PZU “Life” klinika za IVF .............. 623-212

VETERINARSKE AMBULANTE

“Animavet” ...........................020-641-651

APOTEKE

Ribnica .......................................... 627-739Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog .............241-441ICN Crna Gora ...............................245-019Sahat kula ..................................... 620-273Biofarm .........................................244-634

HOTELI

Ambiente ......................................235-535Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500Bojatours ...................................... 621-240City ................................................441-500Crna Gora .....................634-271, 443-443Evropa .......................... 621-889, 623-444Eminent ........................................664-646Keto ............................................... 611-221Kosta’s ......................... 656-588, 656-702Lovćen .......................................... 669-201Pejović ..........................................810-165Premier .........................................409-900Podgorica .....................................402-500

TAKSI

Alo taksi .......................................... 19-700SMS ..........................................069019700Boom taksi ...................................... 19-703Bel taxi ............................................ 19-800City taksi ..........................................19-711besplatan broj .........................080081711De lux taksi ..................................... 19-706Exclusive taksi .................................19-721Hit taksi ........................................... 19-725Red line taksi ...................................19-714SMS ..........................................068019714Royal taksi ...................................... 19-702Oranž 19” ........................................ 19-709PG taksi ........................................... 19-704Queen taksi ..................................... 19-750

DANAS U GRADU

VAŽNI TELEFONI

BIOSKOPBIOSKOP CINEPLEXXLedeno doba 4 - 3D - 1. Jul: 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; 20:00.Prijatelji 16:40; 18:40; 20:40; 22:40.Pirana 3D 1 jul: 15:50; 21:50. Između svjetova 21:10; 22:50Madagaskar 3 1.jul: 11:00; 12:50; 1:40; 16:30; 18:20; 20:20; 22:10.Žena iz susjedstva 23:00.Na tajnom zadatku 14:50; 17:20; 19:50; 22:00.Prometej 3D 1 jul: 12:30; 19:30; 22:10. Snežana i lovac 15:10; 17:10; Diktator 15:00; 17:30; 19:20; 22:20.Ljudi u crnom 3 3D (13:10); 15:10.Pupijeva potraga (11:10; 13:00).Legenda o kung-fu zeki 3D

(11:30; 13:20).*Termini u zagradama se odnose samo na subotu i nedjelju.

POZORIŠTEKIC “Budo Tomović”Izložba fotografija povodom EURO12Hol KIC-a 12.00

GALERIJEGALERIJA CENTARCrtež u slovemačkom stripuGALERIJA MOSTProdajna izložba poznatih crnogorskih akademskih slikara

TV PROGRAM

10:30 Dupla šansa13:00 Zabava13:30 Žestoko14:00 Tombolino15:00 Toto Vijesti15:15 Blisko sa … 17:00 Na domaćem terenu 19:00 Texas Holdem Poker19:45 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici21:15 Smijeh kao lijek

OSN}08:30 TV čat10:00 Mozaiik11:15 Emisija: Hrana i vino12:00 Dječija emisija: Kindermanija14:00 MBC Vijesti14:30 Astronum kafe17:30 Emisija: Hrana i vino18:30 Reportaža17:00 Video katalog22:20 Zvezdano nebo00:00 TV čat

10:00 Pet Show /r.12:30 Lili Pez/dječija emisija /r.13:45 Film: Žrtve 2 dio15:05 Raport iz Bara /r.16:00 Tean Eye18:30 dr Fajt19:00 Dokumentarni program /r.19:30 Crtani filmovi /r.21:00 M kanal22:00 Ledo Večera kod Džaje /r.

PINKMAkademija debelih-izbacivanje 20.00

TV VIJESTISerija:Šerlok 23.10

TV INFilm:Bal monstruma 17.00

HRT 208:19 Prijatelji 3, epizoda 4. 09:15 Ve-sele trojke 09:41 Silvestrove i Čičijeve tajne 10:02 Merlin 3, epizoda 10:47 Bi-blija 10:58 Trviž: Misa prijenos 12:34 Filmska matineja: Snjeguljica 14:00 Umorstva u ulici morgue 15:33 Škri-nja: Leptir 18:58 Teletubbies 19:23 Ritam džungle 19:29 Glazbeni speci-jal: Florence 20:00 Euro 2012. emisija 20:35 Euro 2012.: Španjolska - Italija, 1. poluvrijeme 21:40 Euro 2012.: Španjol-ska - Italija, 2. poluvrijeme 22:35 Euro 2012. emisija 23:21 Euro 2012., saže-tak 23:39 Filmski boutique: Bijeli pas HBO07:35 Ledena Staza Film 09:15 Gre-gov Dnevnik: Rodrickova Pravila Film 10:55 Pravi Čelik Film 13:00 Prava Lju-bav Film 14:40 Sestre Film 16:25 Za-vjet Šutnje Film 17:55 Hollywood: Na Snimanju 9, Epizoda 27. Serija 18:25 Gregov Dnevnik: Rodrickova Pravi-la Film 20:05 Zločesta Učiteljica Film

21:40 Ljubav Na Daljinu Film 23:20 Obitelj Borgia 2, Epizoda 5. (15) Serija 00:10 Cyrus Film 01:40 Vojska Zločina-ca Film 03:55 Zločesta Učiteljica FilmARENA SPORT 109:30 Tajland - Kuba, Odbojka Uži-vo, World Grand Prix 12:00 Cruzeiro - Sao Paolo, Nogomet Snimka, Brazil-ska Seria A 14:00 Turska - Brazil, Od-bojka Snimka, World Grand Prix 15:30 Argentina - Bugarska, Odbojka Snim-ka, Fivb Svjetska Liga 17:00 Njemačka - Bugarska, Odbojka Uživo, Fivb Svjetska Liga 19:15 San Jose - La Galaxy, Nogo-met Snimka, Mls 21:00 Njemačka - Bu-garska, Odbojka Snimka, Fivb Svjetska Liga 22:30 Povetkin-Huck, Boks 23:30 Gremio - Atletico Mg, SPORT KLUB 1:00 Wimbledon Pregled dana 6 12:00 Wimbledon Najbolji mečevi nedelje 12:30 Grand Slam Wimbledon 14:30 Moto GP Assen - Trka Moto 3 15:30 Moto GP Assen - Trka Moto GP 17:00

Sport Klub 1/2 Finale: SBB Vukovi - Bu-dapest Wolves DIREKTNO 19:30 Moto GP Assen - Trka Moto 2 20:30 Wimble-don Najbolji mečevi nedelje 22:00 Wim-bledon Studio DIREKTNO 22:30 Wim-bledon Pregled NedeljeFOX LIFE 10:00 Seks i grad 12:30 Kako sam upoznao vašu majku 14:55 Houp i Fejt 16:20 Privatna praksa 18:10 Uvek je sunčano u Filadelfiji 19:00 Neobič-na porodica 19:50 Svi vole Rejmon-da 21:00 Uvek je sunčano u Filadelfiji 21:50 Neobična porodica 23:00 Gimna-zijske traume 00:05 Svi vole Rejmonda FOX CRIME10:10 Zaštitnica svedoka 10:55 Red i zakon: zločinačke namere 11:40 Me-dijum 13:20 Pariski forenzičari - 15:00 Zaštitnica svedoka 16:40 Šah-mat 17:30 Put osvete 19:10 Red i zakon: zlo-činačke namere 20:00 Šah-mat 20:55 Domovina 21:45 Imitator 22:35 Nečuj-no 23:25 Nepogrešivi instinkt

07:00 Brinbili/r07:30 Lazy Town08:45 Garfild09:00 Brinbili/r09:30 Garfild09:45 Asteriks i Vikinzi11:30 Blink11:35 Crtani film: Herkules12:25 Serija: Bumerang14:00 Tombolino15:00 Blink15:15 Serija: Bumerang16:00 Serija: Jermolovi17:00 Film: Bal Monstruma19:00 In - Puls19:40 Top Gear20:40 Serija:Jermolovi21:40 In - Puls22:00 Film: Otkucaji Života00:00 Film:Zodijak

07:00 Dječija emisija: Dvorište08:40 Pingvini sa Madagaskara09:00 Film: Ćao inspektore10:25 Veliki brodolomi Jadrana11:05 Putujući ukusi12:07 Serija: Pravila igre,r13:50 Serija: CSI Majami,r14:07 Serija: CSI Majami,r14:40 Prave riječi,r15:35 Serija: Stranac mladoženja,r16:30 Vijesti u pola 516:40 Serija: Lud, zbunjen, normalan17:10 Bez granica,r17:30 Showbiz magazin 18:30 Vijesti u pola 719:10 Serija: Stranac mladoženja20:00 Serija: Tajna nečiste krvi20:50 Serija: Dvor21:40 Mini serija: Ubica policajaca22:30 Vijesti u pola 1122:50 Sport23:10 Serija: Šerlok

06:30 City 06:45 City Kid’s07:00 Dobro jutro! 10:00 Film: Fantom 11:45 City12:00 Šopingholičarke13:15 Top Speed13:45 City14:00 Grand hit godine15:00 Ja to tako16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš18:00 Info Monte18:30 Prvi Poslastičar Srbije 20:00 Akademija Debelih - Izbacivanje21:15 Film : Kolateral 23:10 U Ringu - Novi Reality00:00 Trenutak Istine 01:30 Film : Ulični Kraljevi 03:15 City03:30 Film: Ključ

Vaše DNEVNE NOVINE

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

Napomena:1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi), dok se sve preko ovog broja

računa kao druga poruka. Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana

3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Ukoliko oglas sadrži više od 160 karaktera računa se kao druga poruka i na taj način se i tarifi ra!

7. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB ¥ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

SMS�om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA

CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

nedjelja, 1. 7. 2012. 33

Kuće/Stanovi

Prodaja Trosoban stan 98m2 na II-spratu plus 40m2 tavana, ispod Ljubovića kod Kodre. Uknjižen, useljiv, novogradnja, projektom djeljiv na 2 jednosobna, može kompenzacij. Tel.067/631-328

7119

Kuća na prodaju, preko puta parnog mlina - Nikšić. Tel.069/531-821

7129

Prodajem ili mijenjam kuću 100m2 sa placem 720m2 i dva pomoćna objekta, Skopska, Masline. Tel.067/563-499

7131

Prodajem stan 70m2, Kotor - Plagenti. Tel.069/146-177

7153

Prodajem trosoban stan u lamelama na Zabjelu veoma povoljno.

Tel.067/340-5667156

Prodajem stan 45m2, 12. sprat, Blok 5, Ruska kula m3, 40.000e. Informacije od 17 do 19 sati.

Tel.067/623-450 7157

Prodajem stan 80 kvadrata u Bloku 5, zgrada preko puta Hrama!

Tel.067/530-3047158

Prodajem kuću 200 m2, na placu od 10 ari u Bijelom Polju. Cijena povoljna. Tel.069/026-506, 068/311-763

7180

Izdavanje Izdajem dva jednosobna nenamještena stana na spratu kuće, sve zasebno, besplatan internet. Stari aerodrom, blizu škole. Tel.063/207-455

7107

Izdajem trosoban nenamjesten stan u Zagoriču kod Šarovića na duže vrijeme.

Tel.069/678-7437113

Univerzitetska zgrada kod Delte - izdajem neuseljavan jednosoban stan 53m2, 6. sprat, lux, komplet namješten, gleda na Atlas centar, 400e. Tel.069/043-515

7115

Izdajem stan 55m2 na Starom aerodrum, zgrada iza Maksija, visoko prizemlje, Podgorica. Tel.067/880-828

7118

Povoljno izdajem nenamje-štenu garsonjeru u Zagoriču. Tel.069/304-641

7125

Izdajem namještenu garsonjeru u centru. Tel.067/607-784

7128

Izdajem stan u Bloku 5 na duži period. Plaćanje mjesečno. Tel.067/206-587,

067/271-269 7147

Izdajem prazan dvosoban stan u centaru blizu stadiona Buduć-nosti. Tel.069/074-446

7151

Izdajem garsonjeru u strogom centru Podgorice, pogodna za studente. Tel.067/609-788

7155

Izdajem jednosoban potpuno klimatizovan stan sa opremlje-nom kuhinjom. Drugi sprat, 51m2, kod Delte, naselje ΄Ra-doje Dakić΄, zgrada ΄Čelebić΄. Tel.068/070-831

7168

Izdajem namješten jednosoban stan u Donjoj Gorici preko puta Martinovića. Tel.069/864-305

7176

Izdajem dvosoban nenamje-šten stan u Maslinama, 80m2. Tel.069/906-417

7182

Izdajem dvosoban prazan stan u Tološima kod Volija, klima, kuhinja i parking. Tel.068/158-984

7186

Zamjena Mijenjam jednosoban stan u Nikšiću, za dvosoban u centru grada uz kompenzaciju zemlje kod Krupca. Tel.069/243-584

7171

SobeIzdajem dvokrevetne sobe, kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.067/555-065, 069/305-363, 067/202-220

7146

PlaceviProdajem plac na Veruši, 400m2, idealan za vikendicu, 8.000 eura, ili mijenjam za automobil uz vašu doplatu. Tel.067/390-767

7105

Prodajem urbanizovane placeve u Tološima P+2s+P. Tel.067/621-087

7114

Prodajem plac 500-1.000m2, na magistralnom putu Pod-gorica-Kolašin, voda, struja. Povoljno. Tel.069/034-876

7124

Placevi, selo Kosić-Danilovgrad, voda struja, put, 10 eura m2. Tel.069/387-999

7126

Prodajem plac 500 m2, Zago-rič-Podgorica. Tel.068/549-442

7139

Zemljište 11.000m2 na starom putu PG-DG, industrijska zona. Može zamjena za građe-vinske radove ili materijal. Tel.063/222-115

7152

Prodajem urbanizovan plac 1.137m2 u Gornjoj Gorici kod Saborne crkve. Na placu ucrtan objekat 11x11,P+S+Pk. Tel.069/592-187

7164

Prodajem plac 3.640m2, put, struja, dozvoljena gradnja, Bandići. Tel.067/244-353

7169

Povoljno prodajem plac 13.000 m2, 9 km od Vezirovog mosta pored Zete. Vlasnik 1/1. Tel.067/916-4867

7175

Prodajem plac 6.000m2 (dje-ljiv), Piperi - Stanjevića Rupa iza ciglane, Spuž, put, voda, struja, telefon. Tel.067/430-106

7179

Prodajem urbaniovani plac 580 m2 u Zagoriču, Ulica Devete crnogorske. Ekstra lokacija. Tel.069/312-899

7183

PoSlovni ProStorProdaje se poslovni prostor 15m2, Ulica Veliše Mugoše, odličan. Tel.067/877-739

7117

Poslovni prostor 22m2 uređen (mermer, spu.plafon, kupatilo, kuhinja) iza Delte u suterenu. Mogućnost spajanja sa podze-mnom garažom 20.000. Može kompenzacija. Tel.067/631-328

7120

Izdavanje Izdajem poslovni prostor (trosoban stan) od 90 kvadrata u Đenovićima, pored Herceg Novog. Tel.067/301-030

7160

Izdajem poslovni prostor 130 do 255m2, registrovan i proda-jem 3 stana u grubim radovima sa placem 250m2, ili pola kuće 250m2. Tel.067/355-709

7165

GaražeIzdajem i prodajem podzemne parkinge i garaže od 21m2 7,3x2, 3m iza Delte u novoi-zgrađenoj po.garaži komplet opremljenoj protivpožar-nim sistemima i alarmima. Tel.067/631-328

7122

vozila/auto djelovi

Mercedes sprinter 211CDI 2001.god. Furgon kuka esp abs airbag, muzika, urađen servis, registrovan na ime kupca, uvoz iz Njemačke ser.knjiga, može kompenzacija. Tel.067/631-328

7121

Prodajem senik 4x4 benz 2000.g, ili mijenjam za jeftinije. Tel.068/633-148

7133

Prodajem kamion iveco 75e15, 2001.god, 190.000km, nosivost 3.300kg. Extra stanje tek uve-zen. Tel.068/242-545

7138

Reno megan 1,9 DCI, troje vrata, kraj 2002.g, jedan vlasnik, ful, klima, izvanredno stanje, kao nov. 3.700. Tel.069/300-803

7170

Alu felne za BMW petokrake 15-ke sa dobrim gumama 200 bd. Tel.067/378-672

7185

uSluGeIzdajem vjenčanice sa komplet opremom, novi modeli, San Patrik kolekcija. Bidermajeri, kićenice, čaše za šampanjac, rajska vrata. Gratis male vjen-čanice. Tel.068/588-580

7134

Servis računara Programer. Besplatan dolazak. Podgorica. Tel.068/621-824

7150

Koričenje maturskih, diplom-skih, magistarskih i doktorskih radova. Popravka starih knjiga i udžbenika. Izrada korica za rokovnike, knjige i blokove, korice za diplome i futrole. Tel.069/443-859

7154

Ozvučenje, bina, rasvjeta, orkestar za razne proslave. Povoljno. Tel.068/795-550

7159

Prevoz, produženim povišenim kombijem, privatno i firmama. Tel.067/333-382

7163

Klime - prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija. Povoljno. Garancija 1-5 godina. Tel.069/020-023

7166

Atelje dvorište, likovni krea-tivni rad sa djecom, mjesečna pretplata 15e. Sav materijal obezbijeđen. Tel.068/080-965

7174

Opravka i reinstalacija računa-ra. Tel.067/928-9911

7178

turizamIzdajem dvosobni stan od 10. jula i trokrevetne apartmane bilo kad u Bečićima. Povoljno! Tel.067/230-369

7137

Izdajem lux namještene sobe u sezoni (jul, avgust). Tel.067/917-5774, 067/271-269

7148

Izdajem lux apartman i sobe u centru Žabljaka. Dvokrevetne i trokrevetne. Odlično opre-mljene, TV, kuhinja, parking. Povoljno. Tel.069/379-378

7177

PoSaoElektro firmi iz Podgorice po-trebni električari sa iskustvom. Tel.069/436-810

7112

Tražim poso laboranta u struci, ili pomoćnog u kuhinji sa iskustvom. Tel.069/518-257, 067/239-923

7136

Potrebne ozbiljne ženske osobe za marketing i obuke. Izgradite sopstveni biznis. Plata na svake 3 nedjelje. Tel.069/267-874

7181

aParati/oPremaAgregat dizel Catapilarov od 50 kW, malo korišćen. Cijena 8.500. Tel.067/511-801

7127

Video nadzor, alarmi i sistemi, spy oprema, trakeri, prisluški-vači. Tel.067/564-764

7167

ličnoMomak iz Podorice, 29 godina, sportista, želi upoznati lijepu i harizmatičnu damu do 40 godi-na. Diskrecija. Tel.069/631-306

7184

raznoUredite svoje dvorište našim figurama: magarence, Sneža-na, patuljak, zeko, vjeverica... Tel.069/314-623

7106

Otkupljujemo zlato i duka-te, najveće cijene u regionu. Tel.067/928-9280

7116

Prodajem tendu 12m2, sun-cobran 16m2, projektor Dell i satelitsku antenu. Tel.069/900-344

7123

Čipovi za poker na fb 1m 1e. Tel.069/171-606

7130

Prodajem ili mijenjam šank stolove i stolice. Tel.069/553-654

7132

Prodajem svijetleću reklamu, pult, police za vino i drugu robu. Tel.067/297-163

7140

Hiromantija, nauka izučavanja linija, znakova na ljudskom tijelu na osnovu kojih se može vidjeti sudbina, budućnost. Pozovite na telefon 067/927-4212

7141

Prodajem metalnu konstruk-ciju za dva plastenika ukupne površine 570m2. Tel.069/405-864

7149

Prodajem original vodootporne satove uz garanciju 2 godine. Nautica, Breil, Citizen, Timex, Swiss Military, G-shock, Tim-berland, Ellesse, Miss sixty, DG i druge. Tel.067/228-717

7162

Otkupljujem zlato, zlatnike, zdravo i lomljeno. Najbolje plaćam. Dolazim u sve gradove. 067/320-327

7172

Numerologija-astrologija za-štitni kodovi. Tel.069/946-041

7173Vaše DNEVNE NOVINE

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

Napomena:1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi), dok se sve preko ovog broja

računa kao druga poruka. Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana

3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Ukoliko oglas sadrži više od 160 karaktera računa se kao druga poruka i na taj način se i tarifi ra!

7. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB ¥ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

SMS�om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA

CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Sport34

MOTO GP

REAKCIJA

Stoner u Asenu uhvatio LorencaVozač Repsol Honde Kejsi

Stoner pobjednik je sedme trke sezone kraljevske kla-se Moto GP šampionata, Ve-like nagrade Holandije. Au-stralijanac je do treće pobje-de u ovogodišnjem šampio-natu došao na legendarnoj stazi “Asen” u vremenu od 41:19.855 minuta.

Drugo mjesto zauzeo je njegov timski kolega Dani Pedrosa, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog po-stolja našao vozač Jamahe Teh 3 Andrea Doviciozo.

Sedma trka sezone doni-jela je neizvjesnu borbu za pobjedu, koju su od starta pa sve do deset krugova do kraja vodili Pedrosa i Stoner. Španac je bio taj koji je vo-dio poslije prve krivine, dok

je aktuelni šampion bio od-mah iza, a u napad je kre-nuo u pravom trenutku i po-tom uspio da se odvoji.

Mnogi su očekivali da će borbu za trijumf sa njima dvojicom voditi i Horhe Lo-renco na Jamahi, ali je on odustao odmah poslije star-ta. Lorenca je sa staze izba-cio sunarodnik Alvaro Ba-utista, koji će zbog tog pote-za na sljedećoj trci startova-ti sa samog začelja.

Ostali vozači nijesu uspje-li ni da priprijete dvojcu Repsol Honde, a bolji od ostalih bio je Doviciozo, ko-ji je u posljednjem krugu u direktnom okršaju za podi-jum pobijedio drugog voza-ča Jamahe Bena Spiza. M.P.

Španija - Italija (20.45, TVCG 1) - veliko finale je pred nama - Španija ima prili-ku da ispiše istoriju, da pomjeri grani-ce, dok Italija ima šansu da sa nekom novom generacijom osvoji Evropsko prvenstvo. Sve u svemu, uživajte!

“Kada se pogledaju sve grupe mislim da smo mo-gli proći bolje, ali i gore, ta-ko da nijesmo nezadovoljni. Smatram da je grupa nešto povoljnija nego protekle se-zone i vjerujem da će Bud-vanska rivijera ove sezo-ne igrati bolju odbojku”, bile

su prve riječi predsjednika Miloša Marovića za Dnev-ne novine.

Prije dvije sezone majstori s mora su napravili najveći uspjeh u istoriji naše odboj-ke plasmanom u drugi krug Lige šampiona. Ukoliko na-prave respektabilan tim nije

nemoguće da isti posao na-prave i ovog puta.

“Kazao sam da ćemo tek nakon žrijeba planirati i po-stavljati ciljeve. Sada mo-gu reći da želimo da igramo mnogo bolju odbojku i da će-mo probati da se plasiramo u drugi krug. Upravo je draž sporta da se postižu željeni rezultati i da se uradi sve da se savladaju rivali. Smatram da možemo igrati sa Berli-nom i Češkim Budejovica-ma, dok se nećemo unapri-jed predavati ni protiv Loko-motive koja je glavni favorit u grupi”.

Skaut tim Budvana već da-nas kreće u posao pravljenja ekipe.

“Nemamo previše vre-mena tako da ćemo odmah krenuti sa pravljenjem ti-ma i nadam se da ćemo na-praviti prave procjene kako bi se u Budvi ponovo igrala kvalitetna odbojka”, jasan je Marović.

Od prošlogodišnje ekipe za sada su u Budvi još samo Ća-ćić, Ćuk i Stevanović.

Interesantan je podatak da Budvani do sada nijesu igra-li sa ovim rivalima.

U drugu rundu, u fazu eli-minacija, idu pobjednici grupa i pet najboljih drugo-plasiranih ekipa.

Takmičenje po grupama počinje 22. oktobra, a zavr-šava se 11. decembra.

Na našem primorju zadovoljni epilogom žrijeba u BečuMiloš Pavićević

Žrijeb u Beču je odbojkaše Budvanske rivijere u četvrtom učešću u Ligi šampiona spojio sa Berlinom, Lokomotivom iz Novosibirska i Češkim Budejovicama. Na prvi pogled grupa

je povoljnija nego protekle sezone, a isto i misli prvi čovjek kluba Miloš Marović koji će već danas krenuti u rekontrukciju tima ko-ji će, po njegovom mišljenju, imati šta da kaže u grupi B elitnog odbojkaškog takmičenja.

DA LI STE ZNALI...

ŠPANIJAITALIJATIP 1 KVOTA 2.250

MINSKNAFTANTIP 1 KVOTA 1.75

SAN LORENCOINSTITUTOTIP 1 KVOTA 1.80

PORTUGEZESANTOSTIP 2 KVOTA 2.30

OLMEDOLDU KITOTIP 1 KVOTA 1.55

FLAMENGOATLETIKOTIP 1 KVOTA 1.50

TIKET DANA

SPORTSKI EKRAN12.00 Superbike Eurosport13.30 Kina - SAD, odbojka Arena sport 113.30 Auto-moto, DTM: Norisring Arena sport 414.00 Tur de Frans, Eurosport17.00 CEFEL 1/2 finale: SBB Vukovi – Budapest Wolves

17.00 Njemačka - Bugarska, odbojka Arena sport 120.05 Euromanija RTCG 120.40 Španija - Italija, finale EP RTCG 122.50 Sport 23 TV Vijesti23.30 Gremio - Atletiko MG Arena sport 1

Da je najprodavaniji ar-tikal u šopovima unu-tar teniskog centra Vim-bldona prošle godi-ne u toku najprestižni-jeg svjetskog turnira bio privezak za ključeve. Prodato je 18.000 prive-zaka sa čuvenim teniskim lopticama.

Moglo je lakše, ali i teže - slijedi borba za drugu rundu

NE PROPUSTITE

Najbolja srpska teniserka Ana Ivanović plasirala se u osminu finala Vimbldona, pošto je posli-je preokreta bila bolja od Njemi-ce Julije Gerges sa 3:6, 6:3, 6:4. Ana se tako konačno našla u drugoj nedjelji najprestižnijeg teniskog turnira, gdje je u bor-bi za četvrtfinale čeka Viktori-ja Azarenka.

Italijanka Skavone je sa 2:0 (6:0, 6:4) savladala Zakopalovu, dok je Kvitova istim rezultatom bila bolja od Lepčenke (6:1, 6:0). Serena Vilijams je imala dosta problema sa Kineskinjom Zeng 2:1 (6:7, 6:2, 9:7), dok je Azaren-ka savladala Kepelovu sa 2:0 (6:3, 6:3).

Kod muškaraca Njemac Fi-lip Kolšrajber pobijedio je Če-ha Lukaša Rosola sa 6:2, 6:3, 7:6

u trećem kolu Vimbldona posli-je samo 97 minuta igre i tako po-kazao da je Čeh imao samo svoj dan kada je napravio najveću senzaciju na Vimbldonu i eli-minisao Nadala.

Kolšrajber će u osmini fina-la igrati sa Amerikancem Bra-janom Bejkerom koji je sa 6:4, 4:6, 6:1, 6:3 pobijedio Francuza Benoa Pera.

Njemac je u meču sa Rosol igrao bez greške, a do 2:0 u se-tovima je stigao poslije samo 49 minuta igre, nakon čega je bi-lo jasno ko će u narednu rundu.

Fiš je lako sa terena oduvao Gofina sa 3:0 (6:3, 7:6, 7:6), dok će se za četvrfinale boriti i Hu-an Martin Del Porto, koji je bez problema preskočio prepreku zvanu Nišikori (6:3, 7:6, 6:1). M.P.

Selektor naše košarkaške re-prezentacije Luka Pavićević u predstojećim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Slo-veniji neće moći da računa na Brajana Raša koji se prema in-formacijama Dnevnih novina predomislio i najvjerovatnije neće igrati za Crnu Goru. Bek Krasnaja krila iz Samere je ju-če trebao sletjeti na podgorički aerodrom u 14,25 časova, ali je umjesto dolaska u naš glavni grad navodno na adresu KSCG poslao dokumentaciju i ljekar-sko uvjerenje da je povrijedio leđa te da mora ići u Ameriku na oporavak tako da bi se na-

šoj selekciji priključio tek za tri sedmice.

Dva sata kasnije je iz Fran-kfurta u Podgoricu trebao doći i Tejlor Ročesti, ali se ni on ni-je pojavio. Poslednje informa-cije koje su čelnici Saveza do-bili od njegovog menadžera je-su da je Ročesti zbog privatnih problema ostao u njemačkom gradu, tako da se njegov dola-zak na Zlatibor očekuje počet-kom naredne sedmice. Podsje-ćanja radi Ročesti je član fran-scuskog Le Mana, igra na po-ziciji plejmejkera, a u karijeri igrao je i za Getingen, Galata-saraj i Albu. M.P.

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Sport 35

Vimbldon

američko ne

Tur de Frans

Kolšrajber počistio senzaciju Rosola

Raš se predomislio, neće da igra za Crnu Goru

Kanćelara u žutom na startu “Tura“

Ana Ivanović konačno dočekala drugu nedjelju najprestižnijeg turnira

Individualnim hronome-trom u centru Liježa startovalo je 99. izdanje trke „Tur d’Frans“, a žutu majicu ponio je Švajca-rac Fabijan Kanćelara.

Petostruki svjetski šampion na hronometru, do trijumfa na prologu ovogodišnjeg izda-nja najprestižnije trke na svije-tu došao je u vremenu od 7:13 minuta.

Drugo mjesto, sa zaostat-kom od sedam sekundi, zau-zeo je vozač tima Skaj Bredli Vigins, jedan od najvećih favo-rita za trijumf na „Turu“, dok je treći u istom vremenu bio Sil-van Šavanel iz Omega Farma-Kvik Stepa.

Upravo Šavanel je bio taj ko-ji je držao vođstvo veoma du-go, sve dok favoriti nisu doš-li na red. Iako se očekivalo da će aktuelni svjetski šampion u borbi sa štopericom prvi uspje-ti ozbiljno da ga izazove, njego-ve šanse su umanjene kada je morao da promijeni bicikl kod prvog prolaznog cilja kada mu je pukla guma.

Najbliži francuskom bicikli-sti pred sam finiš bio je Vigins,

koji je izjednačio njegovo vri-jeme, da bi Kančelara, koji je bio pretposlednji na redu us-pio da nadmaši obojicu za se-dam sekundi

99. izdanje „Tura“ nastavlja se u nedelju 198 kilometara du-gom etapom od Liježa do Sera-inga, takođe u Belgiji.

LAMAR ODOM - Bivši košar-kaš Dalasa kari-jeru će nastavi-ti u Los Anđeles Klipersima.Klipersi su po-stigli dogovor sa Odomom i trej-dovali Moa Vili-jamsa u Jutu, a Hjustonu ustu-pili pravo na pi-ka iz druge run-de drafta Furka-na Aldemira.Krilni košarkaš je tokom karije-re igrao za Maja-mi i Lejkerse, sa kojima je osvojio dva NBA prstena, a 2011. progla-šen je za najbo-ljeg šestog igra-ča lige.

JOHAN BLEJK - je šokirao Jamaj-ku. Do juče ne-zamisliva situa-cija odigrala se u ovoj državi to-kom nacionalnih kvalifikacija za Olimpijske igre, u kojima najbr-ži čovjek na pla-neti Husein Bolt nije prvi prošao kroz cilj u trci na 100 metara. Po-put vjetra je pro-tutnjao svjetski šampion Johan Blejk i najpopu-larniju dionicu istrčao za 9,75 sekundi, dok je Bolt zaostao čak 11 stotinki.

MARKO KO-PLJAR - će bi-

ti dio moćnog ru-kometnog tima

iz Pariza. PSG koji pripada fud-

balskom klubu pod patronatom

bogatih Kataraca pravi drim tim, a

prije hrvatskog desnog beka Pa-

rižane su poja-čali Didije Dinar, Mladen Bojino-

vić, Gunarson, a očekuje se i dola-zak najboljeg kri-la na planeti Lu-

ka Abaloa.

Lokomotiva, Berlin i Češke Budejovice na skeneru

Lokomotiva Novosibirsk je prije tri i po godine eliminisala Bu-dućnost u osmini finala Kupa CEV (ispala je u četvrfinalu), a ove sezone je osvajanjem trećeg mjesta u ruskom šampionatu napra-vila najveći uspjeh u istoriji kluba. U polufinalu plej-ofa je poraže-na od Zenita (3-0 u pobjedama), dok je za treće mjesto bila bolja od Iskre iz Odincova (2:3 u gostima, 3:0 kod kuće). Prošle sezone je u LŠ ispala u osmini finala od turskog Arkasa, koji je u revanšu bio bolji u zlatnom setu (Lokomotiva je slavila 3:0 kod kuće, dok je u gostima izguibila 3:2).

Berlin je protekle sezone četvrti put u klupskoj istoriji bio šam-pion Bundes lige, prvi put od 2004. godine, od kada je sedam sezona vladao Fridrihshafen. Najbolji rezultat u LŠ ostvario je 2005. godine, kada je prošao prvu fazu takmičenja, a u osmini fi-nala je eliminisan od Pari voleja. Prije dvije godine je Berlin za-vršio na trećem mjestu u Čelendž kupu, a treći je bio i 1999. go-dine i u Kupu CEV.

Češke Budejovice su protekle sezone osvojili sedmu titulu, pr-vu od 2000. godine. Najbolji rezultat na evropskoj sceni češki tim je ostvario 1998. godine, kada je stigao do finalnog turnira Kupa CEV i završio na četvrtom mjestu.

© GRAPHIC NEWS

Jugoslovenski preokret za pamćenje na otvaranju EP ispisan je na čudan način - 3 gola za 4 minuta šokirali su Francuze i postavili rekord po broju golova na prvenstvima

Jugoslavija 5 Francuska 4Park Prinčeva, ParizFrancuska, 1960

Njemci su se oporavili nakonminusa od dva gola (0:2), arezervista Diter Miler postao heroj nacije - het-trikom je označio početak fešte elfa na krcatoj Marakani

Z. Njemačka 4 Jugoslavija 2Stadion Crvene Zvezde,Beograd, Jugoslavija, 1976

Njemci su se vratili nakon dva gola de�cita, izborili penale, ali ih je sasjekao češki boem sa brkovima - Antonin Panenka je udarcem sa bijele tačke zadivi svijet

Čehoslovačka 2 Z. Njemačka 2Stadion Crvene ZvezdeBeograd, Jugoslavija, 1976

Dramatično polufinale u kojojsu oba tima postigla golove u produžecima, prije nego što je francuski kapiten Mišel Platinipogodio i poslao trikolore u veliko �nale

Francuska 3 Portugal 2Stadion Velodrom, Marsej,Francuska, 1984

Otišli su na šampionat na mala vrata (kao zamjena za ratom okovanu Jugoslaviju), šokiraliHolanđane u polufinalu, a u finalu protiv Njemačke režirali još jedno čudo

Danska 2 Njemačka 0Stadion Ulevi, Goteborg,Švedska, 1992

Repriza polu�nala SP iz 1990. godine, donijela je Englezima nove glavobolje - bilo je 6:5 za Njemce, a tragičar kolijevke fudbala je bio defanzivac Geret Sautgejt

Njemačka1 Engleska 1Vembli, LondonEngleska, 1996

Najbolji strijelac prvenstva, (uz Sava Miloševića),Patrik Klajvert za 30 minuta potpisao je het-trik, demolirao Jugoslaviju i odveo koorganizatore turnira u polufinale

Holandija 6 Jugoslavija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Silvan Viltor je izjednačio u 90, da bi rezervista David Trezege zlatnim golom u produžetku pocijepao mrežu Tolda i postavio Francuze na svjetski i evropski presto

Francuska 2 Italija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Pokazali su nevjerovatan timski duh, a u �nalu im je bio dovoljan gol Angelosa Haristeasa da dođu do trofeja. Za feštu Grka, suze Poruglaca i najveću senzaciju u istoriji fudbala.

Grčka 1 Portugal 0Stadion Da Luž, Lisabon,Portugal, 2004

Odlučivalo se ko će u četvrtfinale, Česi su bili na vratima raja (2:0), ali je Nihat Kaveči sa dva gola u finišu poslao Turke u nokaut fazu

Turska 3 Češka 2Stadion Ženeva, Ženeva,Švajcarska, 2008

Izvor: UEFA

POČETAK BAJKE REZERVISTA JE HEROJ MAESTRO PANENKA PLATINIJEV TURNIR

IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA HOLANDSKI DINAMIT DUPLI POBJEDNICI

SENZACIJA VIJEKA KAKAV PREOKRET TURSKE

Jun 8

Jun 9

Jun 10

Jun 11

Jun 13

Jun 17

Wesley SneijderNetherlands

Poland – GreeceOpening gameGermany – Portugal2008 quarter-�nal replaySpain – ItalyClash of favouritesFrance – EnglandFierce rivalsNetherlands – GermanyClose neighboursPortugal – NetherlandsSingle Dutch win in last 10

MUST-WATCH MATCHES

EVROPSKO PRVENSTVO POLJSKA I UKRAJINA 8. JUN � 1. JUL 2012.

Izvršni komitet UEFA, glav-nog rukovodstva evropskog fudbala, dalo je sebi rok do de-

cembra 2012. najkasnije do ja-nuara 2013. godine da se izja-sni o toj ideji što bi predstavlja-

lo revolucionarnu promjenu u 60 godina postojanja evropskog fudbalskog šampionata.

“Iznenadiću vas svojim pred-logom, ali moja ideja je da vi-dim Evroprsko prvenstvo 2020. godine u čitavoj Evropi. To je za sada ideja, izvršni komitet je obećao da će razmisliti o toj ideji. O tome će se raspravlja-ti i na sastancima i sa federa-cijama, a odluka će biti donije-ta u decembru ili januaru”, re-kao je Mišel Platini novinari-

ma u Kijevu. Legendarni Francuz je ove ri-

ječi ispalio na završnom obra-ćanju novinarima gdje je u su-perlativima govorio o organi-zaciji ovogodišnjeg Evropskog prvenstva u Ukrajini i Poljskoj koje se završava večeras nakon finala Španija-Italija.

“Time bi se obilježila 60. go-dišnjica Evropskog prvenstva koje bi se održavalo u 12 ili 13 gradova u čitavoj Evropi. Mno-go mi se sviđa ta ideja, kao i ve-

ćini članova izvršnog komiteta”, rekao je on.

Glavni čovjek UEFA je ocije-nio da je naporno za jednu ili dvije zemlje da izgrade dese-tak novih stadiona, aerodro-me, dok bi zahvaljujući njego-voj ideji bilo dovoljno da se u svakom gradu učesniku izgra-di po jedan stadion.

“To bi bilo mnogo lakše i jef-tinije. Ipak, za sada je to samo predlog i još ništa nije odluče-no”, rekao je Platini.

Platini: EURO 2020 po cijeloj Evropi ŠANSA I ZA CRNU GORU

Zanimljiv predlog predsjednika UEFA-e za 60. godišnjicu Evropskih prvenstava

Kakva šansa za slabije razvijene zemlje, kakva šansa mož-da i za Crnu Goru - predsjednik UEFA Mišel Platini predlo-žio je da se Evropsko prvenstvo u fudbalu 2020. održi ne u

jednoj ili dvije zemlje već u “12 ili 13 gradova širom Evrope”. Sta-ri kontinent bi potpuno zaživio, a slabije razvijene zemlje, među kojima bi možda mogla da se nađe i Crna Gora (pod uslovom da se konačo izgradi kršteni stadon), dočekale bi velike mečeve u svom dvorištu. Najdalje u svom komšiluku.

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Sport36

© GRAPHIC NEWS

Jugoslovenski preokret za pamćenje na otvaranju EP ispisan je na čudan način - 3 gola za 4 minuta šokirali su Francuze i postavili rekord po broju golova na prvenstvima

Jugoslavija 5 Francuska 4Park Prinčeva, ParizFrancuska, 1960

Njemci su se oporavili nakonminusa od dva gola (0:2), arezervista Diter Miler postao heroj nacije - het-trikom je označio početak fešte elfa na krcatoj Marakani

Z. Njemačka 4 Jugoslavija 2Stadion Crvene Zvezde,Beograd, Jugoslavija, 1976

Njemci su se vratili nakon dva gola de�cita, izborili penale, ali ih je sasjekao češki boem sa brkovima - Antonin Panenka je udarcem sa bijele tačke zadivi svijet

Čehoslovačka 2 Z. Njemačka 2Stadion Crvene ZvezdeBeograd, Jugoslavija, 1976

Dramatično polufinale u kojojsu oba tima postigla golove u produžecima, prije nego što je francuski kapiten Mišel Platinipogodio i poslao trikolore u veliko �nale

Francuska 3 Portugal 2Stadion Velodrom, Marsej,Francuska, 1984

Otišli su na šampionat na mala vrata (kao zamjena za ratom okovanu Jugoslaviju), šokiraliHolanđane u polufinalu, a u finalu protiv Njemačke režirali još jedno čudo

Danska 2 Njemačka 0Stadion Ulevi, Goteborg,Švedska, 1992

Repriza polu�nala SP iz 1990. godine, donijela je Englezima nove glavobolje - bilo je 6:5 za Njemce, a tragičar kolijevke fudbala je bio defanzivac Geret Sautgejt

Njemačka1 Engleska 1Vembli, LondonEngleska, 1996

Najbolji strijelac prvenstva, (uz Sava Miloševića),Patrik Klajvert za 30 minuta potpisao je het-trik, demolirao Jugoslaviju i odveo koorganizatore turnira u polufinale

Holandija 6 Jugoslavija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Silvan Viltor je izjednačio u 90, da bi rezervista David Trezege zlatnim golom u produžetku pocijepao mrežu Tolda i postavio Francuze na svjetski i evropski presto

Francuska 2 Italija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Pokazali su nevjerovatan timski duh, a u �nalu im je bio dovoljan gol Angelosa Haristeasa da dođu do trofeja. Za feštu Grka, suze Poruglaca i najveću senzaciju u istoriji fudbala.

Grčka 1 Portugal 0Stadion Da Luž, Lisabon,Portugal, 2004

Odlučivalo se ko će u četvrtfinale, Česi su bili na vratima raja (2:0), ali je Nihat Kaveči sa dva gola u finišu poslao Turke u nokaut fazu

Turska 3 Češka 2Stadion Ženeva, Ženeva,Švajcarska, 2008

Izvor: UEFA

POČETAK BAJKE REZERVISTA JE HEROJ MAESTRO PANENKA PLATINIJEV TURNIR

IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA HOLANDSKI DINAMIT DUPLI POBJEDNICI

SENZACIJA VIJEKA KAKAV PREOKRET TURSKE

Jun 8

Jun 9

Jun 10

Jun 11

Jun 13

Jun 17

Wesley SneijderNetherlands

Poland – GreeceOpening gameGermany – Portugal2008 quarter-�nal replaySpain – ItalyClash of favouritesFrance – EnglandFierce rivalsNetherlands – GermanyClose neighboursPortugal – NetherlandsSingle Dutch win in last 10

MUST-WATCH MATCHES

© GRAPHIC NEWS

Jugoslovenski preokret za pamćenje na otvaranju EP ispisan je na čudan način - 3 gola za 4 minuta šokirali su Francuze i postavili rekord po broju golova na prvenstvima

Jugoslavija 5 Francuska 4Park Prinčeva, ParizFrancuska, 1960

Njemci su se oporavili nakonminusa od dva gola (0:2), arezervista Diter Miler postao heroj nacije - het-trikom je označio početak fešte elfa na krcatoj Marakani

Z. Njemačka 4 Jugoslavija 2Stadion Crvene Zvezde,Beograd, Jugoslavija, 1976

Njemci su se vratili nakon dva gola de�cita, izborili penale, ali ih je sasjekao češki boem sa brkovima - Antonin Panenka je udarcem sa bijele tačke zadivi svijet

Čehoslovačka 2 Z. Njemačka 2Stadion Crvene ZvezdeBeograd, Jugoslavija, 1976

Dramatično polufinale u kojojsu oba tima postigla golove u produžecima, prije nego što je francuski kapiten Mišel Platinipogodio i poslao trikolore u veliko �nale

Francuska 3 Portugal 2Stadion Velodrom, Marsej,Francuska, 1984

Otišli su na šampionat na mala vrata (kao zamjena za ratom okovanu Jugoslaviju), šokiraliHolanđane u polufinalu, a u finalu protiv Njemačke režirali još jedno čudo

Danska 2 Njemačka 0Stadion Ulevi, Goteborg,Švedska, 1992

Repriza polu�nala SP iz 1990. godine, donijela je Englezima nove glavobolje - bilo je 6:5 za Njemce, a tragičar kolijevke fudbala je bio defanzivac Geret Sautgejt

Njemačka1 Engleska 1Vembli, LondonEngleska, 1996

Najbolji strijelac prvenstva, (uz Sava Miloševića),Patrik Klajvert za 30 minuta potpisao je het-trik, demolirao Jugoslaviju i odveo koorganizatore turnira u polufinale

Holandija 6 Jugoslavija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Silvan Viltor je izjednačio u 90, da bi rezervista David Trezege zlatnim golom u produžetku pocijepao mrežu Tolda i postavio Francuze na svjetski i evropski presto

Francuska 2 Italija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Pokazali su nevjerovatan timski duh, a u �nalu im je bio dovoljan gol Angelosa Haristeasa da dođu do trofeja. Za feštu Grka, suze Poruglaca i najveću senzaciju u istoriji fudbala.

Grčka 1 Portugal 0Stadion Da Luž, Lisabon,Portugal, 2004

Odlučivalo se ko će u četvrtfinale, Česi su bili na vratima raja (2:0), ali je Nihat Kaveči sa dva gola u finišu poslao Turke u nokaut fazu

Turska 3 Češka 2Stadion Ženeva, Ženeva,Švajcarska, 2008

Izvor: UEFA

POČETAK BAJKE REZERVISTA JE HEROJ MAESTRO PANENKA PLATINIJEV TURNIR

IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA HOLANDSKI DINAMIT DUPLI POBJEDNICI

SENZACIJA VIJEKA KAKAV PREOKRET TURSKE

Jun 8

Jun 9

Jun 10

Jun 11

Jun 13

Jun 17

Wesley SneijderNetherlands

Poland – GreeceOpening gameGermany – Portugal2008 quarter-�nal replaySpain – ItalyClash of favouritesFrance – EnglandFierce rivalsNetherlands – GermanyClose neighboursPortugal – NetherlandsSingle Dutch win in last 10

MUST-WATCH MATCHES

© GRAPHIC NEWS

Jugoslovenski preokret za pamćenje na otvaranju EP ispisan je na čudan način - 3 gola za 4 minuta šokirali su Francuze i postavili rekord po broju golova na prvenstvima

Jugoslavija 5 Francuska 4Park Prinčeva, ParizFrancuska, 1960

Njemci su se oporavili nakonminusa od dva gola (0:2), arezervista Diter Miler postao heroj nacije - het-trikom je označio početak fešte elfa na krcatoj Marakani

Z. Njemačka 4 Jugoslavija 2Stadion Crvene Zvezde,Beograd, Jugoslavija, 1976

Njemci su se vratili nakon dva gola de�cita, izborili penale, ali ih je sasjekao češki boem sa brkovima - Antonin Panenka je udarcem sa bijele tačke zadivi svijet

Čehoslovačka 2 Z. Njemačka 2Stadion Crvene ZvezdeBeograd, Jugoslavija, 1976

Dramatično polufinale u kojojsu oba tima postigla golove u produžecima, prije nego što je francuski kapiten Mišel Platinipogodio i poslao trikolore u veliko �nale

Francuska 3 Portugal 2Stadion Velodrom, Marsej,Francuska, 1984

Otišli su na šampionat na mala vrata (kao zamjena za ratom okovanu Jugoslaviju), šokiraliHolanđane u polufinalu, a u finalu protiv Njemačke režirali još jedno čudo

Danska 2 Njemačka 0Stadion Ulevi, Goteborg,Švedska, 1992

Repriza polu�nala SP iz 1990. godine, donijela je Englezima nove glavobolje - bilo je 6:5 za Njemce, a tragičar kolijevke fudbala je bio defanzivac Geret Sautgejt

Njemačka1 Engleska 1Vembli, LondonEngleska, 1996

Najbolji strijelac prvenstva, (uz Sava Miloševića),Patrik Klajvert za 30 minuta potpisao je het-trik, demolirao Jugoslaviju i odveo koorganizatore turnira u polufinale

Holandija 6 Jugoslavija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Silvan Viltor je izjednačio u 90, da bi rezervista David Trezege zlatnim golom u produžetku pocijepao mrežu Tolda i postavio Francuze na svjetski i evropski presto

Francuska 2 Italija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Pokazali su nevjerovatan timski duh, a u �nalu im je bio dovoljan gol Angelosa Haristeasa da dođu do trofeja. Za feštu Grka, suze Poruglaca i najveću senzaciju u istoriji fudbala.

Grčka 1 Portugal 0Stadion Da Luž, Lisabon,Portugal, 2004

Odlučivalo se ko će u četvrtfinale, Česi su bili na vratima raja (2:0), ali je Nihat Kaveči sa dva gola u finišu poslao Turke u nokaut fazu

Turska 3 Češka 2Stadion Ženeva, Ženeva,Švajcarska, 2008

Izvor: UEFA

POČETAK BAJKE REZERVISTA JE HEROJ MAESTRO PANENKA PLATINIJEV TURNIR

IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA HOLANDSKI DINAMIT DUPLI POBJEDNICI

SENZACIJA VIJEKA KAKAV PREOKRET TURSKE

Jun 8

Jun 9

Jun 10

Jun 11

Jun 13

Jun 17

Wesley SneijderNetherlands

Poland – GreeceOpening gameGermany – Portugal2008 quarter-�nal replaySpain – ItalyClash of favouritesFrance – EnglandFierce rivalsNetherlands – GermanyClose neighboursPortugal – NetherlandsSingle Dutch win in last 10

MUST-WATCH MATCHES

© GRAPHIC NEWS

Jugoslovenski preokret za pamćenje na otvaranju EP ispisan je na čudan način - 3 gola za 4 minuta šokirali su Francuze i postavili rekord po broju golova na prvenstvima

Jugoslavija 5 Francuska 4Park Prinčeva, ParizFrancuska, 1960

Njemci su se oporavili nakonminusa od dva gola (0:2), arezervista Diter Miler postao heroj nacije - het-trikom je označio početak fešte elfa na krcatoj Marakani

Z. Njemačka 4 Jugoslavija 2Stadion Crvene Zvezde,Beograd, Jugoslavija, 1976

Njemci su se vratili nakon dva gola de�cita, izborili penale, ali ih je sasjekao češki boem sa brkovima - Antonin Panenka je udarcem sa bijele tačke zadivi svijet

Čehoslovačka 2 Z. Njemačka 2Stadion Crvene ZvezdeBeograd, Jugoslavija, 1976

Dramatično polufinale u kojojsu oba tima postigla golove u produžecima, prije nego što je francuski kapiten Mišel Platinipogodio i poslao trikolore u veliko �nale

Francuska 3 Portugal 2Stadion Velodrom, Marsej,Francuska, 1984

Otišli su na šampionat na mala vrata (kao zamjena za ratom okovanu Jugoslaviju), šokiraliHolanđane u polufinalu, a u finalu protiv Njemačke režirali još jedno čudo

Danska 2 Njemačka 0Stadion Ulevi, Goteborg,Švedska, 1992

Repriza polu�nala SP iz 1990. godine, donijela je Englezima nove glavobolje - bilo je 6:5 za Njemce, a tragičar kolijevke fudbala je bio defanzivac Geret Sautgejt

Njemačka1 Engleska 1Vembli, LondonEngleska, 1996

Najbolji strijelac prvenstva, (uz Sava Miloševića),Patrik Klajvert za 30 minuta potpisao je het-trik, demolirao Jugoslaviju i odveo koorganizatore turnira u polufinale

Holandija 6 Jugoslavija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Silvan Viltor je izjednačio u 90, da bi rezervista David Trezege zlatnim golom u produžetku pocijepao mrežu Tolda i postavio Francuze na svjetski i evropski presto

Francuska 2 Italija 1Stadion Fejenorda,Roterdam, Holandija, 2000

Pokazali su nevjerovatan timski duh, a u �nalu im je bio dovoljan gol Angelosa Haristeasa da dođu do trofeja. Za feštu Grka, suze Poruglaca i najveću senzaciju u istoriji fudbala.

Grčka 1 Portugal 0Stadion Da Luž, Lisabon,Portugal, 2004

Odlučivalo se ko će u četvrtfinale, Česi su bili na vratima raja (2:0), ali je Nihat Kaveči sa dva gola u finišu poslao Turke u nokaut fazu

Turska 3 Češka 2Stadion Ženeva, Ženeva,Švajcarska, 2008

Izvor: UEFA

POČETAK BAJKE REZERVISTA JE HEROJ MAESTRO PANENKA PLATINIJEV TURNIR

IZNENAĐUJUĆI ŠAMPION GLAVOBOLJA DOMAĆINA HOLANDSKI DINAMIT DUPLI POBJEDNICI

SENZACIJA VIJEKA KAKAV PREOKRET TURSKE

Jun 8

Jun 9

Jun 10

Jun 11

Jun 13

Jun 17

Wesley SneijderNetherlands

Poland – GreeceOpening gameGermany – Portugal2008 quarter-�nal replaySpain – ItalyClash of favouritesFrance – EnglandFierce rivalsNetherlands – GermanyClose neighboursPortugal – NetherlandsSingle Dutch win in last 10

MUST-WATCH MATCHES

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Sport 37

IZ ŠPANSKOG UGLA

Ramos: Pirlo nije ItalijaDefanzivac Španije otkrio da “crvena furija” ne priprema specijalnu zamku za dirigenta Italije

“Pirlo je unikatan igrač i si-gurno jedan od njihovih vo-đa. Međutim, nije on sam do-veo Italiju u finale. Došli su ta-mo jer su prava ekipa i pripre-mamo se za kompletnu Italiju”, uvjerava Serhio Ramos, koji je kopirao momka iz Breše, kada je popularnom “Panenkom” matirao Ruija Patrisija u pe-

nal seriji protiv Portugala. Italija i Španija su već odi-

grale jedan meč na Euru, ka-da su u 1. kolu grupe remizira-le (1:1). Antonio Di Natale je pr-vi i jedini savladao Kasiljasa na turniru, Fabregas se posta-rao da vrati stvari na početak, dok je Fernando Tores proma-šivao zicere...

“Upravo će nam ta utakmica pomoći. Vidjeli smo sve dobre strane Italije, kojih ima mno-go, pa smo se što bolje pripre-mili za naš novi duel večeras”, kaže defanzivac Real Madrida, otkrivši od koga najviše strahu-je u redovima “azura”.

“Iako nijesmo opterećni Itali-janima, slagao bih kada bih re-kao da nijesam zabrinut zbog Balotelijeve odlične forme. Ta-kođe, veliku opasnost će nam predstavljati i Antonio Kasa-no. Ali, nećemo da brinemo zbog njih - moramo da ostane-mo staloženi i držimo se svog stila igre”, zaključuje Ramos. A.P.

Bio je tri puta igrač utakmice (Hrvatska, Engleska, Njemač-ka) na Evropskom prvenstvu u Ukrajini i Poljskoj. Od njega zavisi svaki detalj u igri “azura”. Andrea Pirlo, uz Marija Ba-

lotelija, figurira kao najveća opasnost za Španiju, pred večeraš-nji okršaj u Kijevu. Iako su svjesni toga, u redovima “crvene furi-je” ne pripremaju zamku za italijanskog dirigenta.

KRATKE vijesti

Silvija Baloteli: Mario rijetko plače

Majka Ramosa: Molila sam boga da ne puca penal

Silvija Baloteli, gospođa koja je sa suprugom Frančeskom usvojila Ma-rija Balotelija, otkrila je kako super Mario reaguje na kritike, kako se osjeća nakon pobjede, poraza...“Kada mu je teško Mario se povuče u sebe, totalno izoluje. Dva gola protiv Njemačke oslobodila su malog geni-ja koji leži u njemu. Konačno se do-kazao”, rekla je Silvija za “Gazetu de-lo Sport”, koja je dodala da Mario ri-jetko plače.“Vrlo je teško vidjeti Marija da plače, a posljednji put je to bilo zbog Žozea Murinja, dok su bili u Interu zajedno”. B.T.

Španija se večerašnjeg finala sa Ita-lijom “dočepala” nakon jedanaeste-raca protiv Portugala (4:2), a najupe-čatljiviju egzekuciju potpisao je Ser-hio Ramos - štoper Španije je izveo takozvanu “panenku”.Majka defanzivca Real Madrida, Paki, mislila je da je njen sin “lud”...“Znala sam da će Serhio uzeti loptu da puca. Međutim, rekla sam sama sebi “šta on to radi!?”, jer nijesam željela da puca”, sjeća se Ramosova majka, koja se nada da će Španija sa-vladati Italiju u finalu. B.T.

GUS HIDINK - Trener fudba-lera Anžija iz Mahačkale od-bio je ponudu Fudbalskog sa-veza Holandi-je da na klu-pi reprezenta-cije zamijeni Berta van Mar-vijka, govore-ći “ne mogu sa-da da odem iz Anžija”.

LORAN BLAN - Dosadašnji se-lektor Francu-ske odlučio je da ne produži ugovor sa Fud-balskim save-zom “trikolo-ra”! Loran Blan nije podnio ostavku zbog svađe sa igra-čima ili Save-zom, već zato što nije bio za-dovoljan po-stignutim re-zultatom na EP. Blana bi mogao da na-slijedi Didije Dešamp...

IZ ITALIJANSKOG UGLA

Montolivo: Jedva čekamVezista italijanske selekcije “napaljen” pred fi nale

Bliži se veliki fudbalski pra-sak. Kako sati prolaze, a veliko finale uzima sve veći danak, ta-ko se i akteri istorijskog okršaja hrabre, vjerujući u rezultat koji će im donijeti titulu šampiona Evrope. Nekadašnji igrač Ata-lante i Fiorentine, a sada član Milana i jedno od prijatnijih

iznenađenja “azura”, Rikardo Montolivo, ne može da doče-ka večerašnji šlager.

“Večeras imamo najteži mo-gući ispit. Međutim, ne mogu da dočekam naš zajednički izlazak na travnjak, kao i tre-nutak kada svi budemo pjeva-li himnu, zajedno sa milionima

Italijana na trgovima i ispred tv ekrana”, napisao je italijan-ski vezista, na društvenoj mreži “Tviter, od kojeg će, takođe, za-visiti puno toga, s obzirom da će zajedno sa Pirlom, De Rosijem i Markizijom morati da pari-ra virtuozima sa druge strane - Ćaviju, Ćabiju, Injesti ... A.P.

Izdavač: Media Nea d.o.o.Prvi broj izašao

10. oktobra 2011.Podgorica,

Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me)Glavni i odgovorni urednik:Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me)Zamjenica: Marijana BULJAN (marijana.buljan@dnovine.me)Zamjenik i kultura:Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me)

Redakcija: 077 300 100(redakcija@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Hroni-ka: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Cr-na Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reporta-že: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svi-jet: Ivana ĐUROVIĆ (ivana.djurovic@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (mi-los.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovano-vic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovi-ne.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Pratite nas na twitteru@dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012.Sport38

VELIKO FINALE

Kasiljas: Za istoriju Bufon: Za naš narodKijev podrhtava u crvenom i plavom ritmu - Španija i Italija večeras (20.45) igraju finale EP

Stari kontinent se sprema za tektonske potrese koje će veče-ras na njegovom istoku izazva-ti sudar Pirineja i Apenina, kra-ljevine i republike, dvije filozo-fije fudbalske igre - najbolji do sada su “la roha” i “azuri”, a ko će napraviti odlučujući korak ka vrhu otkriće nam posljednja stranica iz knjige “Euro 2012”.

● ŠPANIJA KORAK OD BESMRTNOSTISkoro pola vijeka ih nije bi-

lo nigdje, a onda su u šest go-dina planeti režirali neviđenu dominaciju - od 2008. do danas niko na svijetu nije kao Špa-nija. “Crvena furija” će veče-ras igrati svoje treće uzasto-pno finale na velikim takmiče-njima, “crvena furija” kuca na vrata besmrtnosti - ako posli-je Eura u Švajcarskoj i Austri-ji i Mundijala u Južnoj Africi, Ćavi, Injesta, Kasiljas i druš-tvo budu slavili i večeras, na-praviće ono što niko nikada u istoriji fudbala nije.

“Igramo za istoriju, želimo da nas ljudi pamte dok su živi. Ko bi vjerovao da ćemo u šest godina napraviti toliko dobrih stvari za španski fudbal”, poru-čio je sjajni golman i kapiten “furije” Iker Kasiljas.

Španija i istorija - ovih dana

često idu zajedno, pa je slično svom kapitenu govorila i “laž-na devetka” planetarnih vla-dara Sesk Fabregas.

“Mi smo već ušli u istoriju sa dva trofeja koja smo zare-dom osvojili”, smatra “desetka” Španije. “Međutim, naravno da želimo i malo više od toga i ovdje smo došli sa tim ciljem. Daćemo sve od sebe da osvo-jimo ovo EP, i to ne samo kako bismo ušli u istoriju. U našoj je prirodi da uvijek idemo na po-bjedu. Znam da je Španija dr-žava koja je opsjednuta fudba-lom i da je kompletna uz nas u ovom trenutku”.

Selektor Španije Visente Del Boske nema problema sa povredama, a očekuje se da će i veliko finale početi bez špica sa upravo Seskom Fabregasom kao najisturenijim igračem.

● MILION SRCA KUCAZA “AZURE”Četiri puta su svijet ostavi-

li pod svojim nogama, Evropu jednom (1968), ali nikada ni-jedna od selekcija Italije nije imala “ono nešto” što posjeduje ova Ćezarea Prandelija - be-skrajnu ljubav i podršku cije-le nacije. Svi su zajedno, nakon brodoloma u Južnoj Africi, ra-sli iz pepela. Ovo ljeto pripada

svim Italijanima!“Ovo finale igramo za nas,

ali i za sve vas koji svakog da-na oduzimate po dva sata mog vremena dok vas gledam na Jutjubu kako slavite na ulica-ma svih italijanskih gradova”, istakao je italijanski golman, kapiten i legenda - Đanluiđi Bufon.

Na priču “jedinice azura” na-dovezao se i čovjek koji je na-pravio renesansu u italijan-skom fudbalu i koji je od po-četka insistirao na jedinstvu navijača i igrača - selektor Će-zare Prandeli.

“U jednom trenutku nikog nije interesovala Italija, a sada smo narod izveli na ulice - to nam nevjerovatno znači”, re-kao je Prandeli, a potom govo-rio i o velikom finalu. “Pokuša-ćemo da pronađemo najslabi-ju tačku Španije, a onda i da je iskoristimo. Rasli smo na tur-niru i sada smo prava ekipa”.

Konačno je osvanula i toli-ko čekana nedjelja, 1. jul 2012, dan kada će Evropa disati i ži-vjeti za fudbal, dan kada će se podijeliti na crvenu i plavu stranu i dan kada će krunisati svog fudbalskog (novog ili sta-rog) kralja...

Kosta Bošković

Miris mora, plaža, maslina i predivnog Mediterana širi se dolinom Dnjepra - južnjačka krv Španije i Italije bila je ovog ljeta vrelija od bilo koje druge, obojila je u crveno

i plavo Poljsku i Ukrajinu i na kraju se slila na ulice Kijeva - pod “zvjezdanim nebom” Olimpijskog stadiona. Poslije skoro mje-sec dana atomskog fudbala, vrijeme je da se vidi ko je najbolji, vrijeme je za veliko finale Evropskog prvenstva.

España, España, España... Te davne 1964. godine Španija je pokorila Stari kontinent. Narod se ujedinio, nije bilo važno ko je Katalonac, Baskijac, Španac - na svakom ćošku se klicalo ar-hitekti iz Galicije Luisu Suarezu, te (valjda) Brazilcu Marse-linju - čovjeku koji je protiv SSSR u 84. minutu potpisao titu-lu Evrope (2:1)!

A, onda su prošle godine, decenije... Furija je imala sve. Baš sve što je fudbalu potrebno - klasu, vrsnog pojedinca, kažu jak kolektiv. Ali...

Uvijek se javljalo to veliko “ali”! Jer, Španija nikada ništa spe-cijalno nije uradila na velikim takmičenjima (na EP 1984. go-dine bili drugi, izgubili od Francuza), dok se nijesu pojavili ne-ki novi klinci. Neki mnogo dobri klinci, koji su od 2007. godine počeli da pomjeraju granice čarobne igre na zelenom tepihu...

OK, Italija je blizu, nama iz Crne Gore je tu preko mora, mno-gi se “lože” na nju, ali... Opet dođosmo do toga “ali”. Španija je uvijek bila nešto posebno, nikada nije igrala taj italijanski kate-naćo koji je davio gurmane “loptanja”. Nikada nije ubijala publi-ku po cijenu rezultata! Iako je imala pravo na to. Međutim, oni su gospoda - igraju fudbal do kraja.

Priznajem, nekoliko puta sam ih zamrzio - posebno 2000. godine kada su tadašnju Jugoslaviju pobijedili 4:3 u grupnoj fazi Evropskog prvenstva koje je održano u Holandiji i Belgi-ji. Međutim, uvijek ista priča, godine su prolazile, gledanje na fudbal se mijenjalo, ali “crvena furija” je ostala “crvena furija”. Dosljedna sebi - fudbalski, politički podijeljena do kraja - neko je Španac, neko Baskijac...

I pomenute 2007. godine su postali “kaznena crvena furija” - Injesta, Ćavi, Ćabi Alonso, Fernando Tores, Iker Kasiljas, David Vilja i društvo se uozbiljilo, sjeli su za sto i dogovorili se da je “dosta bilo zezanja”. Došlo je evropsko zlato 2008. godi-ne u Austriji i Švajcarskoj, na klupi je sjedio stari Luis Kornja-ča Aragonjes, da bi dvije sezone kasnije Visente Del Boske uzeo svjetsko zlato u Južnoj Africi.

I sad se samo priča o - Španiji. Kao sada ih svi nešto mrze, ogorčeni su na njih, jer su previše dosadni. A, italijanski “auto-bus” (srećom Ćezare Prandeli ne igra to) vam nije bio dosa-dan? I, kako vam može neko biti dosadan ko izluđuje protiv-ničku ekipu?

OK, ne igraju kao nekada. Ali, za to su krivi protivnici - nikako Španija. Furija je uvijek igrala ovako, samo što su druge ekipe nastupale otvoreno, pa je Španija lako postizala golove. A, sada protivnici ne razmišljaju nimalo o sebi, već o - Španiji.

Francuska, Portugal, Italija - sve su to veliki timovi, ali to su veliki timovi kojima je bitnije da se zaustave Davida Silva, Inje-stu, Ćavija, nego da oni nešto naprave. Eto, zato je Vama Špani-ja “dosadna”, jer uvijek ima sedam protivničkih igrača iza lop-te, uglavnom je autobus parkiran. Ali, to niko ne gleda, jer se uvijek najboljem traže - mane...

“Ma, teško je igrati protiv njih. Izlude te. Trčiš, a nemaš loptu. Znaš li ti šta je to? Možeš da poludiš... Moraš da im pariraš, da ih dupliraš, pokrivaš, trčiš i nemaš loptu. A, oni dođu kad hoće do situacije, do polušanse, šanse, jedna lopta uđe i dobiju te glat-ko. To su Španci!”, riječi su legendarnog Roberta Prosinečkog

Zbog toga što godinama nijesu osvajali ništa, a imali su ekipu, zbog toga što bi Španija mogla da uđe u istoriju, jer je povezala dva EP, te jedno Svjetsko, zbog toga što Del Boske može sebe da promoviše u heroja, zbog toga što nikada nijesu dobili Italiju...

Zbog svega toga i još mnogo čega - Vamos España!

NovinarBOJAN TOPALOVIĆ

Vamos Espana

STAV

EVROPSKO PRVENSTVO POLJSKA I UKRAJINA 8. JUN � 1. JUL 2012.

1gol primila je Španija na ovom EP i to upravo od Italije u gru-pnoj fazi

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

NEDJELJA, 1. 7. 2012. Sport 39

Kasiljas: Za istoriju Bufon: Za naš narod Ona je stvorena za velika takmičenja. Ona uvijek zna kako da

preskoči svaku prepreku na putu do titula. Igrala katenaćo ili na-padačkim stilom - ona je bila i ostala fudbalska dama. Naravno, znate već o čemu govorim, jednostavno - Italija!

Odrastali smo uz njen brzopleti jezik i šarmantnu intonaciju. Gledali “kalćo” nedjeljom popodne, uvjeravajući se svake sedmi-ce koliko igra između dva gola može da zavlada našim životom. Ipak, ta strast, želja, ponos i sve srećne okolnosti koje porijeklo nose sa Apenina nikada i nigdje ne funkcionišu tako dobro zajed-no kao pod kožom večerašnjeg finaliste Evropskog prvenstva.

● PRST SUDBINE RUŠI ŠPANCEKao što napisah, okolnosti - te srećne italijanske okolnosti

ostavljaju bez teksta, čak i onda kada se čini da crna rupa gu-ta najvažniju sporednu stvar u zemlji špageta, pice, Koloseu-ma, San Rema...

Pa, da se vratim(o) na 1982. godinu. Kladioničarski potres “To-tonero” drmao je Apenine pred Svjetsko prvenstvo u zemlji ve-čerašnjeg protivnika, u kojem su glavni likovi bili predsjednici klubova, sportski direktori... Ipak, “azuri” su došli do kraja i tri-jumfom protiv Zapadne Njemačke (3:1) poletjeli na vrh planete!

Nastupila je suša, a onda se ukazala identična priča u ljeto svje-žije 2006. godine. “Calciopoli”, gotovo su srozali do dna italijan-ski fudbal, “zahvaljujući” Lućanu Mođiju i Anoniju Điraudu, zbog kojih je Juventus ispao u drugu ligu. Međutim, teška situa-cija ponovo je ujedinila igrače, što je rezultiralo četvrtom svjet-skom titulom, nakon slavlja protiv Francuza poslije penal serije.

I, polako dolazimo do sadašnjosti. Treći put u istoriji, ponovo se dogodilo već viđeno - zavladao je “Calcioscomesse” ili “fud-balsko klađenje”. Uhapšeni su virtuelni reprezentativci (Mauri), privođeni aktivni članovi (Krišito), ali osumnjičeni i oni koji će ve-čeras proliti krv i znoj kako bi ko zna koji put učinili svoju zemlju ponosnom (Bufon, Bonući).

“Tri od tri” poslije velikih afera - obistiniće se velika magija ukoliko večeras Italija, prstom sudbine, matira Španiju i izazove eksploziju oduševljenja.

● TRADICIJA I JATO ŠAMPIONA ZNAJU PUT DO VRHAAntonio Kasano (pobijedio bolest srca i zaigrao na Euru),

Mario Baloteli (svoju “ludost” zasijenio super golovima), An-drea Pirlo (čarobnjak sa fudbalskim štapićem), kapiten Đan-luiđi Bufon (već deceniju među najboljim golmanima svijeta) i ostali imaće večeras igrača više - tradiciju! Kome je naklonjena, taj se i poziva na nju, za razliku od suprotne strane, koja se tješi onom: “tradicija postoji da bi se rušila”.

Italija naime nikada nije izgubila od Španije u regularnom di-jelu meča, odnosno produžecima na velikim takmičenjima! Ako izuzmemo EP 2008. godine i prolaz “crvene furije” nakon penal lutrije, “azuri” nikada nijesu pognute glave završavali protiv ve-čerašnje prijetnje.

Na Svjetskom prvenstvu 1934. godine na svom terenu Itali-ja je najprije remizirala sa Španijom (1:1) u četvrtfinalu, dok je u ponovljenom meču minimalno slavila (1:0), zahvaljujući Đu-zepeu Meaci, što je kasnije rezultiralo osvajanjem titule šam-piona svijeta!

EURO 1980. godine završio je bez golova, a osam godina kasni-je (1988.) Đanluka Vijali je eliminisao u grupi i rasplakao Špance.

Vođeni jedinstvom, ponosom, atraktivnom igrom i gore nave-denim šampionima, zbog svega toga - Forza Italia!

NovinarALEKSANDAR POPOVIĆ

ForzaItalia

STAV

● ŠPANIJA će, ukoliko bude slavila u veče-rašnjem finalu, postati prva reprezentacija u istoriji koja je zaredom osvojila tri velika pr-venstva (Euro 2008, SP 2010, Euro 2012) i pr-va selekcija koja će dva puta uzastopno prigr-liti trofej Anrija Delonija.

● Ovo će biti četvrto finale za “la rohu” na evropskim prvenstvima (1964, 1984, 2008. i 2012) - do sada je izgubila samo jedno (1984).

● Momci Visentea Del Boskea su u seriji od 19 uzastopnih pobjeda na takmičarskim meče-vima, a slavili su i na posljednjih devet utakmi-ca nokaut faze na velikim takmičenjima (EP i SP) i to bez primljenog gola.

● Ipak, protiv Italije skoro cijeli vijek čekaju na pobjedu u takmičarskom meču - njihov tri-jumf nad “azurima” na prošlom EP poslije pe-

nala računa se kao neriješen ishod. Skor Špa-nije protiv Italije je (1-5-5), a jedinu pobjedu su ostvarili na OI 1920.

● ITALIJA će večeras odigrati svoje treće fi-nale na EP (1968, 2000, 2012) - slavili su sa-mo jednom 1968.

● Ukupno su protiv Španije odigrali 31 uta-kmicu uz skor od deset pobjeda, 12 neriješe-nih i osam poraza. Posljednji put su se sreli na startu ovog EP kada je bilo 1:1.

● Italija je od osam posljednjih mečeva sa-mo dva riješila u svoju korist u regularnom vremenu, ali zato još ne zna za poraz u ta-kmičarskom meču pod vođstvom Ćezarea Prandelija.

● Mario Baloteli je prvi Italijan koji na jed-nom EP postigao tri gola.

Da li ste znali

Planeta staje, igrase super finale

© GRAPHIC NEWS

15

30

75

6045

15

30

75

6045

Izvor: UEFA

ŠPANIJA ITALIJAOlimpijski stadion, Kijev, 20.45 h

Biće ovo repriza četvrtfinala EURA 2008, koje je završeno 0:0, a nakon penala Španija je bila bolja i slavila 4:2

Španija je osvojila Grupu C sa 7 bodova nakon gola Navasa u 88. minutu krucijalnog meča protiv Hrvatske

Italija, drugoplasirana u Grupi C, plasirala se u �nale uprkos 3 neriješena rezultata od 5 odigranih mečeva i sreći na penal ruletu protiv Engleza

MEĐUSOBNI DUELIŠpanija7

Neriješeno 11

Italija 8

PRETHODNI DUELIPRETHODNI DUELI

ŠpanijaItalija

grupna faza EPPrijateljska

20122011

ItalijaŠpanija

1-12-1

SelektorVisente del BoskeKapitenIker KasiljasNajbolji strijelacAlonso, Fabregas, Tores, 2

PUT DO FINALA1.kolo2.kolo3.kolo

1/4 �nala1/2 �nala

ŠpanijaHrvatskaIrskaEngleskaNjemačka

1-11-12-0

*0-02-1

Italija IrskaHrvatskaFrancuskaPortugal

1-14-01-02-0

*0-0

Postignutih golovaPrimljenih golova

PosjedPasovi

Kompletirani pasoviKorneri

Napravljenih faulovaŽuti kartoni

1.600.2060%84480%8.0012.82.00

1.200.6052%662

74%5.4015.83.00

STATISTIKA(po utakmici)

Šutevi

UKUPNOŠUTEVA

78

UKUPNOŠUTEVA

7829

49

63%U okvir Van

ŠuteviU okvir Van

UKUPNOŠUTEVA

9742 55

57%

Šutevi u gol

Baloteli

Injesta

Di Natale

4 igrača7

6

13

14

Pasovi

Ćavi

Alonso

Pirlo

Buskets

459

456

499

533

OFICIJALNA LICA

OLIMPIJSKI STADION

Napravljeni fauloviNapravljeni faulovi

Baloteli

Arbeloa

Montolivo

Kjelini

Alonso

8

8

8

12

14

Asistencije

Silva

Pirlo

3 igrača2 igrača

1

1

2

3

VJEROVATNI SASTAVI

DOSADAŠNJI PRVACI

Postignutih: 464646Primljenih golova: 32

PobjedeNeriješenoPorazi

PobjedePobjedePobjedePobjedeNeriješenoNeriješenoNeriješenoNeriješenoPoraziPoraziPoraziPorazi

1611

8 Postignutih: 33Primljenih golova: Primljenih golova: 2121

PobjedeNeriješeno

Porazi

PobjedePobjedePobjedePobjedeNeriješenoNeriješenoNeriješenoNeriješeno

PoraziPoraziPoraziPorazi

1315

4

UČINAK NA ŠAMPIONATIMANastupa:11Najbolji rezultat: Prvaci (1964, 2008)Rezultat iz 2008: Prvaci

SelektorĆezare Prandeli

KapitenĐanluiđi Bufon

Najbolji strijelacMario Baloteli, 3

UČINAK NA ŠAMPIONATIMANastupa: 7

Najbolji rezultat: Prvaci (1968)Rezultat iz 2008: Četvrtfinale

Golova

26 30

PRVA ZVIJEZDAAndres InjestaGolova: 0Pasova: 387Asistencija: 1Šuteva: 17

PRVA ZVIJEZDAMario Baloteli

Golova 3Pasova: 117

Asistencija: 0Šuteva: 24

Vrijeme postizanja golova

KAKO SU POSTIZANI GOLOVI... Desna noga: 5Lijeva noga 2

Glava: 1

Van 16 metara: 0 U 16 metara: 8

Iz igre: 6 Iz prekida: 2

*Penali 4-2

2-1

1-0

postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni postignuti-primljeni 3-0

1-0

0-01-0

Vrijeme postizanja golova

KAKO SU POSTIZANI GOLOVI... Desna noga: 4Lijeva noga: 0

Glava: 2

Van 16 metara: 1 U 16m: 5

Iz igre: 3 Iz prekida: 3

196019641968197219761980

SSSRŠpanijaItalijaZ.NjemačkaČehoslovačkaZ.Njemačka

OrganizatorFrancuska

ŠpanijaItalija

BelgijaJugoslavia

Italija

1984198819921996200020042008

FrancuskaHolandijaDanskaNjemačkaFrancuskaGrčkaŠpanija

Sudija: Pedro Proensa PORPomoćnici:Bertino C. Miranda POR,Rikardo J.F. Santos POR

FrancuskaNjemačka

ŠvedskaEngleska

Holandija/BelgijaPortugal

Austrija/Švajcarska

Otvoren: 1923.(rekonstruisan Oktobra 2011)(rekonstruisan Oktobra 2011)Uloženo u rekonstrukciju: €470m€470m€470m€470mKapacitet: 60,000

Kasiljas

ArbeloaArbeloaArbeloa

PikePike

RamosRamosRamosRamos

AlbaAlba

ĆaĆavi

BusketsBuskets

SilvaSilvaSilva

FabregasFabregasFabregasFabregasFabregas

AlonsoAlonsoAlonsoAlonso

InjestaInjestaInjesta

Bufon

KasanoKasano

MontolivoMontolivo

BaloteliBaloteli

BalzaretiBalzaretiBalzaretiBalzaretiMarkizioMarkizioMarkizio

PirloPirlo

De RosiDe RosiDe Rosi KjeliniKjeliniKjeliniKjelini

BonuBonućći

BarzaljiBarzaljiBarzaljiBarzalji

1-2

0-0postignuti-primljeni

1-1

1-0

3-00-0

FINALE EURA 2012

Planeta staje, igra