Izdavači:Direkcija za Javne nabavke

Komisija za kontrolu postupka javnh nabavki

Za izdavača:Mersad MujevićMarko Lazarević

Autori:Katarina Radović

Ivan Krkeljić

Dizajn korice:Andrej Minevski

Priprema i štampa:Štamparija OBOD ad Cetinje

Tiraž:500

Katarina RadovićIvan Krkeljić

ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA

SA KOMENTAROM

Podgorica, 2008

�

UVODNA RIJEČ

Zakonodavstvo u oblasti javnih nabavki, institucije, kao i pravna praksa javnih nabavki, nedovoljno su prisutni na našoj stručnoj i javnoj sceni. Javnost, dostupnost i otvorenost je neophodno obilježje javne nabavke, što otvara mogućnost javnog nadzora, pa i kontrole ove djelatnosti.

U Evropskoj uniji, kao i u drugim razvijenim zemljama, ova pravna disciplina bilježi izuzetnu pažnju javnosti, ubrzanu normativizaciju, razvoj pravne prakse i društvenu brigu. Javne nabavke su dio sistema zaštite tržišnih zakona i sloboda, a u krajnjem, slobode tržišnog nadmetanja. Važno je naglasiti da javne nabavke, kao normirani postupak trošenja javnih sredstava, postaju dio zajedničke strategije Evrope. Ovo svjedoči o njihovoj snazi i značaju. Javne nabavke su, takođe, dio antikorupcijskog poretka, koji ne poznaje granice, i u zaštitnoj funkciji su transnacionalne. Ogromna je količina i ekonomski značaj javnih sredstava koji se troše putem javnih nabavki i koja se vraćaju u privatni sektor, što dodatno obavezuje na zakonitost u postupanju.

Danas je u Crnoj Gori, sistem javnih nabavki, u zakonodavnom smislu, u najvećoj mjeri usaglašen sa zahtjevima Evropske unije, o čemu svjedoče pozitivne ocjene relevantnih međunarodnih institucija. Takođe, uspostavljen je institucionalni okvir koji čine Direkcija za javne nabavke i Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki. Međutim, evidentno je da postoji potreba za daljim, kontinuiranim obučavanjem i osposobljavanjem svih subjekata, koji na direktan ili indirektan način, učestvuju u postupcima javnih nabavki, a posebno državnih službenika, koji poslove javnih nabavki vrše kao službenici za javne nabavke i članovi komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda.

2

Treba imati u vidu da se, na evropskom putu Crne Gore, javne nabavke nalaze na vrhu prioriteta, pa otuda i potreba za jačanjem znanja i vještina zaposlenih u državnoj upravi o javnim nabavkama. U tu svrhu je i pripremljen ovaj komentar.

Ocjenjujući da će ovaj komentar, svojom vrijednošću i kvalitetom, značajno doprinijeti pravilnoj primjeni Zakona o javnim nabavkama, najtoplije ga prepo-ručujemo svim obveznicima primjene Zakona, kao i svim privrednim društvima koja se javljaju kao ponuđači u postupcima javnih nabavki.

Mersad MujevićDirektor Direkcije za javne nabavke

Marko LazarevićPredsjednik Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki

�

ZAKONO

JAVNIM NABAVKAMA(“Sl. list RCG”, br. 46/06 od 21.07.2006)

sakomentarom

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Član 1Ovim zakonom se uređuju: uslovi, način i postupak nabavke roba i usluga i ustupanja izvođenja radova u slučajevima kada su naručioci nabavki obveznici određeni ovim zakonom; nadležnosti organa uprave za poslove javnih nabavki; kontrola zakonitosti postupaka javne nabavke i zaštita prava učesnika u postupku javne nabavke; način vođenja statističkih podataka o javnim nabavkama i druga pitanja od značaja za javne nabavke.

Ovom odredbom Zakona se, u skladu sa usvojenom i ustaljenom praksom, pri izradi normativnih akata u Crnoj Gori, navodi okvirni sadržaj Zakona i nabrajaju se pitanja koja se uređuju tekstom Zakona.

Ova odredba, po svom sadržaju, terminologiji i svojstvima, nema karakter norme, jer ne propisuje nikakva prava i obaveze za subjekte na koje se Zakon odnosi, pa njeno unošenje u tekst Zakona ni u čemu ne upotpunjava sadržaj samog Zakona. Ipak, ovom odredbom se ostvaruje opravdana svrha i racionalni

4

cilj, koji omogućava korisniku, odnosno čitaocu Zakona, da dobije određeni, doduše letimičan uvid u sadržaj Zakona i opredijeli zadovoljenje njegove zainteresovanosti za pojedina poglavlja Zakona, prema redosljedu koji se navodi u ovom članu.

Imajući u vidu sadržaj pitanja koja su predmet uređenja ovog Zakona, zakonodavac se opredijelio da se, u ovom članu, po svom značaju i odgovarajućoj hronologiji uređenja, istaknu sljedeća pitanja:­uslovi, način i postupak nabavke roba, usluga i ustupanja izvođenja radova,­nadležnosti organa uprave za poslove javnih nabavki­kontrola zakonitosti postupka javnih nabavki i zaštita prava učesnika u postupku javne nabavke i­način vođenja statističkih podataka o javnim nabavkama.

Sva ostala pitanja, koja se uređuju ovim Zakonom, su manjeg značaja i nijesu, kao takva, mogla biti izričito pomenuta u ovom članu, već se definišu kao ”druga pitanja od značaja za javne nabavke”.

Obveznici primjene zakona

Član 2Nabavku roba i usluga i ustupanje izvođenja radova, po ovom zakonu, obavezni su da sprovode:

1) državni organi, organi državne uprave, organizacije, ustanove i drugi korisnici sredstava budžeta Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) i drugih javnih sredstava;

2) organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i organizacije i ustanove koje su korisnici sredstava budžeta jedinice lokalne samouprave i drugih javnih sredstava;

3) organizacije za obavezno socijalno osiguranje, obrazovane u skladu sa zakonima koji uređuju ove vrste osiguranja;

4) preduzeća i druga pravna lica u kojima Republika ili jedinica lokalne samouprave ili drugi obveznici ovog zakona posjeduju više od 50% akcija ili udjela u vlasništvu ili koja imaju više od polovine članova u organu upravljanja, a koja obavljaju djelatnost od javnog interesa i nemaju industrijski ili komercijalni karakter;

5) pravna lica koja za javnu nabavku koriste sredstva koja je, kao subvenciju ili garanciju, obezbijedila Republika ili jedinica lokalne samouprave ili drugi obveznik primjene ovog zakona.

�

Organ uprave nadležan za poslove javnih nabavki priprema i objavljuje listu obveznika primjene ovog zakona.Lista obveznika primjene zakona iz stava 2. ovog člana ažurira se najkasnije do 31. decembra svake godine. Ovim članom određeni su obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, koji su dužni da nabavku roba, usluga i ustupanje izvođenja radova, sprovode po postupcima predviđenim ovim Zakonom.

To su kogentne zakonske odredbe i subjekti koji su navedeni u ovom članu moraju javne nabavke sprovoditi isključivo i u skladu sa pravilima propisanim ovim Zakonom. Evidentno odstupanje u korišćenju sredstava podložno je odgovara­jućim sankcijama i odgovornostima, uređena ovim i drugim zakonima, kojima se uređuje poslovanje i rad tih subjekata.

Ovom odredbom se subjekti javnog prava koji u svom radu koriste budžetska i druga javna sredstva obavezuju da trošenje tih sredstava za javne nabavke upo­dobe precizno utvrđenom postupku i pravilima, radi obezbjeđivanja zakonitog i djelotvornog trošenja javnih sredstava i podsticanja slobodnog tržišnog nadme­tanja i sprječavanja diskriminacije učesnika u tom postupku.

Iznos sredstava koja se koriste putem javnih nabavki je izuzetno veliki, što je zahtijevalo precizno određivanje obveznika primjene ovog Zakona. Međutim, imajući u vidu da su javne nabavke, kao posebna kategorija u Crnoj Gori, relativno nove, može se konstatovati da, još uvijek nije u dovoljnoj mjeri, kod subjekata javnog prava, razvijena svijest o obavezi trošenja sredstava po pravilima javnih nabavki. Naprotiv, želja da se eventualno pojedini subjekti izuzmu od primjene zakona, je jako prisutna, što upućuje na ranije zaživjele navike da se trošenje javnih sredstava ostvaruje po principima, koji su suprotni od onih na kojima se zasniva Zakon o javnim nabavkama.

Dakle, razvoj svijesti o obavezi trošenja javnih sredstava na način predviđen ovim Zakonom je prioritetna kategorija, na kojoj treba da rade svi državni organi koji vrše kontrolu utroška budžetskih i drugih javnih sredstava. Dosadašnja praksa organa i tijela, koji rade na zaštiti prava učesnika u postupcima javnih nabavki, ukazuju na česte pojave nazadovoljstva pojedinih obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, koji bi, po funkcijama koje vrše, morali da pokažu više razumijevanja za institut javnih nabavki i rad organa koji sprovode zaštitu prava učesnika u postupcima javnih nabavki, a ne da proizvoljnim ocjenama i konstatacijama, koje se plasiraju preko sredstava javnog informisanja, pokušavaju zadržati dosadašnje, neutemeljene pozicije u trošenju javnih sredstava.

6

Inače, sama odredba člana 2. Zakona, kojom se određuje krug obveznika primjene Zakona je dovoljno jasna i svaki od tih obveznika može, tumačeći tu odredbu, uočiti svoju poziciju u sprovođenju odredbi Zakona. Međutim, zakonodavac je, ipak, da ne bi bilo dileme i neizvijesnosti, predvidio da Organ uprave nadležan za poslove javne nabavke ­ Direkcija za javne nabavke priprema, objavljuje i ažurira listu obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama. Lista obveznika uključuje ministarstva, organe državne uprave, organe lokalne samouprave, javna preduzeća i javne ustanove, kao i subjekte u oblasti sektora komunalnih usluga – vodoprivrede, energetike, poštanske djelatnosti, željeznice i dr.

Lista obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama ažurira se najkasnije do 31. decembra svake godine.

Pri tome, treba imati u vidu da ukoliko neki od obveznika nije na listi Direkcije za javne nabavke, a ispunjava uslove utvrđene članom 2. Zakona, obavezan je da nabavku roba, usluga i ustupanje izvođenja radova, sprovode po postupcima utvrđenim ovim Zakonom. Ovo iz razloga, što status obveznika dobija, ispunjavanjem uslova propisanih Zakonom, a ne u zavisnosti od toga da li se nalazi na listi obveznika.

U tom kontekstu, važno je napomenuti da je na nivou EU veoma bogata sudska praksa Evropskog suda pravde u vezi sa tumačenjem koja su preduzeća obuhvaćena evropskim direktivama o javnim nabavkama (Direktiva za državni sektor, 2004/18 i Direktiva za javna preduzeća, 2004/17).

Generalno govoreći, iz sudske prakse Evropskog suda pravde, može se vidjeti da se šira kategorija naručioca (što uključuje pored državnih, regionalnih i lokalnih vlasti takođe i tijela koja su regulisana javnim pravom – ova posljednja moraju uvijek imati status pravnog lica pored ostalih uslova koje treba da ispune) mora tumačiti funkcionalno. U predmetu Arnhem (Case C­360/96 Gemeente Arnhem and Gemeente Rheden v BFI Holding BV [1998] E.C.R. I­6821), koji se odnosio na tijela obuhvaćena javnim pravom, Evropskom sudu pravde je postavljeno pitanje da li predstavlja ikakvu razliku to što su nadležnosti zbog kojih je dotični naručilac osnovan, utvrđene zakonom u formalnom smislu, administrativnom uredbom ili upravnim aktom i slično. Sud je naglasio da, s obzirom na potrebu da se izraz naručilac tumači funkcionalno, ne treba praviti razliku pozivanjem na zakonsku formu uredbi na osnovu kojih je taj subjekat osnovan i navođenje potreba koje on treba da ispuni (vidjeti naročito stav 62. dotične sudske odluke). U predmetu Connemara (Case C­306/97 Connemara Machine Turf v Coillte Teoranta [1998] E.C.R. I­8761), Evropski sud pravde je smatrao da nije bilo

7

zakonske odredbe kojom se izričito predviđa državna kontrola nad dodjelom ugovora o javnim nabavkama za Coillte Teoranta (naručilac), država bi mogla da vrši takvu kontrolu barem indirektno. Ustvari, država je osnovala Coillte Teoranta i povjerila joj konkretne dužnosti. Država je takođe imala ovlašćenja da imenuje najviše rukovodioce u Coillte Teoranta. Takođe, ministarsko ovlašćenje da daje naloge Coillte Teoranta, a naročito da zahtijeva da taj organ poštuje državnu politiku o šumarstvu i da pruži navedene usluge, odnosno obezbijedi objekte, kao i ovlašćenja tog ministra i ministra finansija za finansijske stvari, davale su državi mogućnost da kontroliše ekonomske aktivnosti Coillte Teoranta’s. Sljedstveno tome i s obzirom na funkcionalno tumačenje izraza naručilac, Coillte Teoranta treba da se smatra naručiocem koji je obuhvaćen prvobitnom direktivom o javnim nabavkama (vidjeti naročito stavove 31.­33. i stav 36. date presude po pitanju funkcionalnog tumačenje izraza naručilac, pogledati takođe predmet C­237/99 Commission of the European Communities v French Republic [2001] E.C.R. 939, para 43.).

Slučajevi izuzeća od primjene zakona

Član 3 Ovaj zakon ne primjenjuju se:

1) na nabavke oružja, municije i drugih materijala neophodnih za odbranu i bezbjednost Republike, a koje su zakonom i drugim pro­pisom proglašene kao povjerljive i čija realizacija mora biti praćena posebnim mjerama bezbijednosti;

2) na nabavke koje se vrše po osnovu međunarodnog sporazuma ili ugovora zaključenog između Republike i jedne ili više država i međunarodnih organizacija, a koje se odnose:a) na isporuke roba, pružanje usluga, izvođenje radova, kojim je predviđena zajednička primjena ili realizacija projekta od strane država potpisnica;b) na stacioniranje i razmještaj vojnih snaga;v) javne nabavke koje se sprovode po osnovu posebnog postupka međunarodne organizacije.

3) na nabavke:a) sticanja, razvoja, produkcije ili koprodukcije programskog mate­rijala, namijenjenog radio­televizijskom emitovanju i ugovore za dodjelu frekfencija radio­televizijskog emitovanja;b) usluga arbitraže i mirenja i notarskih usluga, izuzev usluga iz Ane­ksa I koji je sastavni dio ovog zakona;

8

v) finansijskih usluga u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcija naručioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluga Centralne banke Crne Gore;

g) usluga vezanih za zapošljavanje.Ovaj zakon se neće primjenjivati na postupak izdavanja koncesija i priva­tizacije privrede, kao i na prodaju i davanje u zakup zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu, a koje vrše obveznici primjene ovog zakona.

Zakonom su, u skladu sa Direktivom 2004/18, utvrđeni slučajevi u kojima se u postupcima nabavki roba, usluga i radova, od strane obveznika primjene Zakona, ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

Pravilo je da se izuzeci od primjene Zakona o javnim nabavkama tumače veoma restriktivno, u kom slučaju je naručilac obavezan da se, u slučaju kada smatra da za neku javnu nabavku ne treba da primjeni Zakon, obrati Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, sa zahtjevom za zauzimanje pravnog stanovišta, u cilju pravilne primjene Zakona.

Treba primijetiti da je na nivou EU, Evropski sud pravde konzinstentno činio jasnim to da se derogacija od pravila čiji je cilj da se obezbijedi efektivnost prava dodijeljenih na osnovu Ugovora o osnivanju Evropske zajednice moraju tumačiti striktno (vidjeti npr. Case C­324/93 Evans Medical And Macfarlan Smith, [1995] E.C.R. I­563, para 48, Cases C­20/01 and C­28/01 Commission v Germany [2003] ECR I­3609, para 58).

Tako se Zakon ne primjenjuje:

1) na nabavke oružja, municije i drugih materijala neophodnih za odbranu i bezbjednost Crne Gore, a koje su zakonom i drugim propisom proglašene kao povjerljive i čija realizacija se prati posebnim mjerama bezbijednosti. Ovaj izuzetak poznaju sve zemlje Evropske Unije i ustanovljen je u cilju obezbjeđivanja povjerljivosti nabavki, koje se odnose na bezbjednost i odbranu zemlje. U ovom slučaju radi se isključivo o nabavci oružja, municije i drugih materijala, koji su potrebni za odbranu Crne Gore i bezbjednost Crne Gore, što znači da se odnose na oblast odbrane, koju uređuju posebni propisi o odbrani, kao i bezbijednost, koju uređuju posebni propisi koji se odnose na javnu i državnu bezbijednost. Ove nabavke su Zakonom, odnosno propisom donijetim na osnovu zakona proglašene povjerljivim (tajnim), pri čemu se postupak tih nabavki

9

sprovodi uz posebne mjere bezbjednosti, određene tim zakonima, odnosno propisima. Pri tom, propisima koji se odnose na vršenje poslova policije, državne bezbijednosti i odbrane određene su vrste nabavki, na koje se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama – Zakon o policiji (Član 97.) i Zakon o agenciji za nacionalnu bezbijednost(Član 3. stav 1. tačka 1.).

Konkretno, što se tiče javnih nabavki u oblasti odbrane u kontekstu EU, treba primijetiti da je specifičan karakter odbrambenog sektora priznat još od osnivanja Evropske zajednice kroz sistem izuzeća koji je uspostavljen članom 296. Ugovora o osnivanju EZ. U direktivi 2004/18 se navodi da se pravila Zajednice o javnim nabavkama odnose na ugovore koji se dodjeljuju u oblasti odbrane, uz primjenu sistema izuzeća koji je definisan u članu 296. Ugovora o osnivanju EZ. Prema članu 296. (1) (b) Ugovora o osnivanju EZ “Svaka država članica može da preduzme one mjere koje smatra neophodnim za zaštitu suštinskih interesa svoje bezbjednosti koji su povezani sa proizvodnjom ili trgovinom oružjem, municijom i ratnim materijalima…” Lista tih proizvoda uključena je u Odluku Savjeta od 15. aprila 1958. godine, a to su:

1. Prenosivo i automatsko oružje, kao što su puške, karabini, revolveri, pištolji, poluautomatske puške i automatske osim oružja za lov, pištolja i ostalog nisko kalibarskog oružja kalibra ispod 7mm.2. Artiljerija, i oružje koje izbacuje dim, gas i plamen kao što su:

(a) top, artiljerijsko oružje, protivtenkovske puške, uređaji za lansiranje raketa, bacači plamena;(b) vojne puške koje izbacuju dim i gas.

3. Municija za oruđje pod 1. i 2.

4. Bombe, torpeda, rakete i navođeni projektili:

(a) bombe, torpeda, granate, uključujući dimne granate, dimne bombe, rakete, mine, navođeni projektili, podvodne granate, zapaljive bombe;

(b) vojni aparati i komponente specijalno projektovani za baratanje, sklapanje, rasklapanje, ispaljivanje ili detekciju stavki navedenih pod (a).

5. Vojna oprema za kontrolu ispaljivanja:

(a) kompjuteri za ispaljivanje i sistemi navođenja u uređajima za infracrveno i drugo noćno navođenje;

(b) telemetri, indikatori pozicije, visinometri;

10

(c) komponente za elektronsko praćenje, giroskopske, optičke i akustičke;

(d) durbini, periskopi za opremu koja je navedena na ovom spisku.

6. Tenkovi i specijalna borbena vozila:

(a) tenkovi;

(b) vojna vozila, sa oružjem ili oklopna, uključujući amfibna vozila;

(c) oklopna kola;

(d) vojna vozila;

(e) vojna vozila sa oklopom tenka;

(f) prikolice specijalno predviđene za prevoz municije navedene u stavu 3. i 4.

7. Toksični ili radioaktivni agensi:

(a) toksični, biološki ili hemijski agensi i radioaktivni agensi prilagođeni za destruktivne namjene u ratu protiv ljudi, životinja ili usjeva;

(b) vojni aparati za širenje, detekciju i identifikaciju supstanci iz stava (a);

(c) materijal za kontra djelovanje vezano za stav (a).

8. Prah, eksplozivi i tečni ili čvrsti izazivači:

(a) prah i tečni ili čvrsti izazivači specijalno predviđeni i izrađeni za upotrebu sa materijalima iz stava 3., 4. i 7.;

(b) vojni eksplozivi;

(c) zapaljivi ili zamrzavajući agensi za vojnu upotrebu.

9. Ratni brodovi i njihova specijalizovana oprema:

(a) ratni brodovi svih vrsta;

(b)oprema specijalno projektovana za polaganje, otkrivanje i vađenje mina;

(c) podvodni kablovi,

10. Avioni i oprema za vojne namjene.

11. Vojna elektronska oprema.

��

12. Sprecijalne kamere za vojne namjene.

13. Ostala oprema i materijali.

14. Specijalni djelovi i stavke od materijala koji su navedeni na ovoj listi ukoliko su vojnog karaktera.

15. Mašine, oprema i artikli predviđeni isključivo za izučavanje, proizvodnju, testiranje i kontrolu oružja, municije i aparata isključivo vojne prirode koji su uključeni u ovu listu.

U članu 296. (1) (b) takođe stoji da “.. te mjere ne treba negativno da utiču na uslove konkurencije na zajedničkom tržištu kad je riječ o proizvodima koji nijesu namijenjeni posebno za vojne svrhe.” Na ovaj način se definiše jasna razlika između čisto vojnih proizvoda /robe i proizvoda/robe koji, iako se koriste u kontekstu odbrane, nijesu specifično vojni, tzv. proizvodi dvostruke namjene (npr. kompjuteri, hrana, ljekovi – koji se mogu koristiti i za civilne i za odbrambene svrhe). Izuzeće po čl. 296. Ugovora o osnivanju EZ bilo je predmet direktnog interesovanja u predmetu Komisija protiv Španije (Case C­414/97 Commission v Spain [1999] E.C.R. I­5585). U ovom važnom predmetu, Evropski sud pravde je zauzeo stav da izuzeće nije automatsko, ali da država članica može da ga primijeni samo radi zaštite svojih suštinskih interesa bezbjednosti, a da je država članica dužna da pruži dokaze o tome (vidjeti naročito stav 22. dotične presude). Treba primijetiti da je zbog zloupotrebe člana 296. Komisija usvojila:

­ u decembru 2006, tumačenje o primjeni člana 296. Ugovora u oblasti javnih nabavki za sektor odbrane (COM /2006/779), kojim se pojašnjavaju uslovi za primjenu člana 296.

­ u decembru 2007, predlog za novu direktivu o nabavkama prilagođenu specifičnostima sektora odbrane. Direktiva za sektor odbrane primjenjivaće se na javne nabavke za vojsku, kao i za određene nevojne bezbjednosne namjene.

2) na nabavke koje se vrše po osnovu međunarodnog sporazuma ili ugovora zaključenog između Crne Gore i jedne ili više država, odnosno Crne Gore i jedne ili više međunarodnih organizacija.To su nabavke, koje se odnose na:a) na isporuke roba, pružanje usluga, izvođenje radova, kada je tim sporazumom ili ugovorom određena zajednička primjena, odnosno realizacija projekta između strana potpisnica,b) kada se radi o stacioniranju i razmještaju vojnih snaga;

��

v) kada su u pitanju nabavke koje se, saglasno sporazumu ili ugovoru, imaju sprovesti po osnovu posebnog postupka međunarodne organizacije (Član 3. stav 1. tačka 2.).

U ovom slučaju, uslov za izuzeće je postojanje međunarodnog sporazuma, kojim je predviđena zajednička primjena ili eksploatacija projekta, tj. učešće najmanje dvije države ili Crne Gore i međunarodne organizacije, koje su zaključile takav sporazum.U vezi sa ovom tačkom javljaju se mnoge dileme, pa čak i predlozi da se sve nabavke, koje se vrše po osnovu kredita odobrenih naručiocima izuzmu od primjene Zakona o javnim nabavkama, i da se na njih primjene pravila Evropske banke za obnovu i razvoj, odnosno pravila Svjetske banke i dr. Navedena mogućnost ipak nije prihvatljiva sa stanovišta Zakona, pogotovo ako se ima u vidu da se samo dio nabavke finansira iz kredita, dok drugi – preostali dio se finansira iz sredstava naručioca. Dakle, ovaj izuzetak treba veoma usko tumačiti. Uslov primjene ove odredbe je izričita odredba u ugovoru ili sporazumu da se neće primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

3) na nabavke:a) sticanja, razvoja, produkcije ili koprodukcije programskog materijala, namijenjenog radio­televizijskom emitovanju i ugovore za dodjelu frekfencija radio­televizijskog emitovanja;b) usluga arbitraže i mirenja i notarskih usluga, izuzev usluga iz Aneksa I koji je sastavni dio ovog zakona;v) finansijskih usluga u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcija naručioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluga Centralne banke Crne Gore.Pri tome, treba imati u vidu da se vršenje ovih poslova iz tačke a, b i v uređuje posebnim propisima,g) usluga vezanih za zapošljavanje, koje su uređene propisima o zapošljavanju i radu (Član 3. stav 1. tačka 3).

Načelni pravni stav o sticanju uslova za izuzeće od primjene Zakona, daje, u skladu sa svojim ovlašćenjima, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki.

Kada je u pitanju sticanje, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala, namijenjenog radio­televizijskom emitovanju, treba imati u vidu da ove odredbe primjenjuje manji broj naručilaca (npr. Radio televizija Crne Gore). Koprodukcija znači da u proizvodnji programa učestvuje više partnera.

��

Kod produkcije je poznato tzv. davanje na ključ, što znači snimljena kaseta. U tom slučaju, potrebno je da se utvrdi da li je naručilac imao namjeru da naruči tačno određeni sadržaj koji može da izvede ili snimi bilo ko, ako raspolaže odgovarajućim tehničkim i drugim sredstvima ili je proizvod povezan sa autorskim pravima, licencama, posebnom opremom i slično. Predmet javne nabavke vjerovatno i nije izvršna produkcija, koja je povezana sa koprodukcijom, pri kojoj izvršni producent ne ulaže svoja sredstva, već sredstva producenta ili koproducenta. Međutim, izvan tog izuzetka treba ukazati na programske nabavke. Te nabavke predstavljaju kupovinu ili iznajmljivanje kamera, reportažnih kola, rasvjete, video­parka, softvera, baza podataka i druge tehničke opreme koja služi neposredno za produkciju programa. U slučaju iznajmljivanja treba odrediti da li se iznajmljuje oprema kao takva ili i radnici – kamermani, majstori rasvjete, programski inžinjeri i tehničari, vozači i td. Programske nabavke jesu predmet javne nabavke.

Usluge arbitraže i mirenja, notarske usluge, finansijske usluge u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcija naručioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluge Centralne banke Crne Gore su takođe izuzete od primjene Zakona o javnim nabavkama. Kao i u drugim zemljama, i u Crnoj Gori se arbitražni postupak odvija po drugim, posebnim pravilima. Prepuštanje arbitraži odluke o sporu, sasvim je autonomna odluka ugovornih strana, Zakon, naravno, pravila postupka ne određuju da o nekom spornom odnosu odlučuje samo sud. Arbitri se biraju ili određuju po unaprijed određenim ili ad hoc određenim pravilima, u skladu sa dogovorom. Sama priroda arbitraže, pak, isključuje mogućnost da stranke za izbor arbitara primjenjuju pravila o javnim nabavkama.

Usluge Centralne banke određene su zakonom i ne može ih i ne smije obavljati niko drugi. Usluge Centralne banke nijesu podvrgnute tržišnoj konkurenciji kao druge bankarske usluge.

Na usluge koje proizilaze iz propisa o zapošljavanju i radu primjenjuju se propisi o zapošljavanju i radnim odnosima. Saglasno propisima Crne Gore, postupak izdavanja koncesija i privatizacije privrede, kao i prodaja i davanje u zakup zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu, a koje vrše obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, uređuju se propisima o koncesijama, privatizaciji privrede i propisima o imovini. Zakonodavac je predvidio da se Zakon neće primjenjivati na postupak izdavanja koncesija i privatizacije privrede, kao i prodaju i davanje u zakup zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne

14

imovine ili prava koja iz njih proističu, a koje vrše obveznici primjene ovog zakona. Ovo iz razloga, što u tim slučajevima nema trošenja sredstava naručioca i zato što su ti postupci uređeni drugim zakonima (Zakon o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga, Zakon o imovini i dr.). Ovim izričitim određenjem konačno je skinuta dilema koja je postojala dok je bio na snazi raniji Zakona o javnim nabavkama (Član 3. stav 2.).

Definicije pojmova

Član 4Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) javna nabavka je skup svih radnji i aktivnosti koje preduzima naručilac u cilju nabavke roba, izvršenja usluga ili izvođenja radova i za koje izdvaja obezbijeđena sredstva;

2) ugovor o javnoj nabavci je ugovor zaključen između naručioca i ponuđača, u pisanoj ili elektronskoj formi, a koji ima za predmet nabavku roba, vršenje usluga ili izvođenje radova;

3) ugovor o javnoj nabavci roba je ugovor u pisanoj ili elektronskoj fo­rmi i odnosi se na kupovinu, lizing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba, uključujući neophodnu pripremu mjesta izvođenja radova i usluga ugradnje;

4) ugovor o javnim radovima je ugovor u pisanoj formi, a za predmet ima izvođenje i/ili izvođenje i projektovanje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrđenih u Aneksu I ili realizaciju posla koji odgovara uslovima utvrđenim od ugovornih strana. Pojam ”radova” podrazumijeva rezultat gradnje ili građevinskh radova uzet u cjelini, a koji je, sam po sebi, dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije;

5) ugovor o javnoj nabavci usluga je ugovor u pisanoj ili elektronskoj formi i odnosi se na nabavku usluga koje nijesu izuzete ovim zakonom. Ugovor o javnoj nabavci usluga predstavlja i ugovor:

a) čiji su predmet i robe i usluge, ukoliko vrijednost usluga prelazi vrijednost roba obuhvaćenih tim ugovorom;

b) čiji su predmet usluge u smislu Aneksa I ovog zakona, koji su sporedni u odnosu na osnovni predmetni ugovor;

6) naručilac je obveznik iz člana 2 ovog zakona, koji sprovodi postupak javne nabavke i izdvaja sredstva za tu namjenu;

7) ponuđač je pravno ili fizičko lice koje podnosi ponudu za isporuku roba, pružanje usluga ili izvođenje radova;

8) ponuđena cijena je cijena koju određuje ponuđač u svojoj ponudi po raspisanom pozivu;

��

9) neuobičajeno niska cijena je cijena iz ponude, koja je tako niska da kod naručioca izaziva sumnju u mogućnost izvršenja javne naba­vke;

10) kriterijum je element koji se koristi za vrednovanje, upoređivanje i ocjenjivanje prispjelih ponuda;

11) kvalifikacioni zahtjev je zahtjev označen u pozivu za nadmetanje i koji u ponudi mora biti u cjelini ispunjen, jer predstavlja preduslov za utvrđivanje ponuđačevih sposobnosti;

12) otvoreni postupak je postupak u kojem bilo koje zainteresovano privredno društvo ili preduzetnik može podnijeti ponudu;

13) ograničeni postupak je postupak u kojem bilo koje zainteresovano privredno društvo ili preduzetnik može zatražiti da učestvuje, pri čemu samo ona privredna društva ili preduzetnici koji su pozvani mogu podnijeti ponudu;

14) pregovarački postupak je postupak u kojem se naručilac obraća privrednom društvu ili preduzetniku i dogovara uslove ugovora sa jednim ili više njih;

15) konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak koji naručiocu omogućava da obezbijedi, uglavnom u oblastima prostornog uređe­nja, urbanizma, arhitekture i građevinarstva ili obrade podataka, plan ili rješenje koje izabere Konkursna komisija u postupku konku­rentnog nadmetanja, sa ili bez dodjele nagrada;

16) u pisanoj formi je bilo koje izražavanje koje se sastoji od riječi ili brojeva koje se može čitati, reprodukovati i naknadno saopštiti i može sadržati informacije koje se prenose i čuvaju elektronskim sredstvima;

17) javna nabavka u elektronskoj formi je nabavka koja se sprovodi preko elektronskog sistema za javne nabavke;

18) elektronski sistem za javne nabavke je kompjuterizovani sistem o opštoj upotrebi dostupnosti intereneta, koji se koristi sa ciljem da se obezbijedi veća efikasnost i ekonomičnost u oblasti javnih nabavki;

19) elektronska ponuda je svaka ponuda ili dio ponude, utvrđena u uslovima poziva na nadmetanje, koja se čuva, odnosno dostavlja naručiocu u elektronskom obliku i koja odgovara načelima bezbje­dnog elektronskog poslovanja po Zakonu o elektronskom potpisu i koja sa drugim dijelovima ponude istog ponuđača nedvosmisleno čini zaokruženu i logičnu cjelinu. Oblik zapisa i način dostavljanja dokumentacije ili dijela dokumentacije u elektronskom obliku naručilac mora da odredi u tenderskoj dokumentaciji;

20) elektronsko sredstvo je elektronska oprema za obradu, uključujući digitalnu kompresiju i čuvanje podataka koji se prenose, saopštavaju

16

i primaju žicom, radiom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima;

21) prijava za učestvovanje je prijava koju naručiocu dostavlja svako zainteresovano lice u ograničenom postupku;

22) ažuriranje kriterijuma i uslova je povremeno usklađivanje koje, u okviru kvalifikacionog postupka, sprovodi naručilac vodeći računa o tržišnim uslovima, razvoju i drugim okolnostima;

23) popust na ponuđenu cijenu je metod određivanja cijene, koji ponuđač može ponuditi samo kad se ugovor dodjeljuje po partijama, a naručilac taj metod ne može smatrati elementom za dodatnu privilegiju;

24) standardni formulari o javnim nabavkama su formulari koje utvrđu­je organ uprave nadležan za poslove javnih nabavki, obrazovan u skladu sa ovim zakonom;

25) javna sredstva su budžetska sredstva i druga sredstva, čiji su osnovi i izvori nastajanja određeni zakonom ili drugim propisom;

26) tenderska dokumentacija je dokumentacija koju priprema naručilac i kojom se bliže definiše predmet nabavke, uslovi i postupak izbora tehničke specifikacije i karakteristike i druga relevantna dokumenta;

27) javna nabavka po partijama je nabavka čiji je predmet podijeljen u više posebnih, srodnih cjelina i koja je, kao takva, označena u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji;

28) okvirni sporazum je sporazum ograničenog trajanja zaključen između naručilaca i ponuđača u svrhu utvrđivanja okvira za ugo­vore koji će se dodjeljivati u tom periodu, naročito u pogledu pred­meta ugovora, a kada je to primjereno i u pogledu predviđenih vrije­dnosti, obima ili količine, kao i cijene.

Odredbama ovog člana, kao što proizilazi iz samog podnaslova, definišu se, pojmovi koji se najčešće koriste u samom postupku javne nabavke.

Postupak javne nabavke, kao specifičan postupak izbora ugovorne strane radi sklapanja ugovora, koji ima za posljedicu trošenje javnih sredstava, sprovodi se radi racionalnog korišćenja tih sredstava i omogućavanja slobodnog tržišnog takmičenja i konkurencije. Ovi ciljevi javnih nabavki ustanovljeni su odgo­vorajućim dokumentima Evropske zajednice i nacionalnim zakonodavstvima zemalja članica te zajednice.

Ovaj član našeg Zakona je generalno u skladu sa glavnim definicijama iz Direktive 2004/18/EZ, a samim tim i odgovarajućim odredbama zakona pojedinih zemalja

17

članica Evropske zajednice i kandidata za ulazak u Evropsku zajednicu. To omogućava da javne nabavke dobiju internacionalni karakter, što je u potpunosti u skladu sa prirodom i ciljevima uspostavljanja sistema javnih nabavki, koje ne poznaju granice i po svojoj prirodi i funkciji su transnacionalne. Relativno kratak period primjene Zakona o javnim nabavkama u Crnoj Gori, pokazuje da je ta transnacionalna komponenta ovog Zakona u potpunosti zadovoljena, jer je u velikom broju slučajeva, nakon sprovedenog postupka ugovor dodijeljen subjektima koji imaju sjedište poslovanja van Crne Gore.

Ova odredba Zakona omogućava da svi učesnici u postupku javne nabavke na istovjetan način shvate smisao i duh Zakona, što omogućava njegovu adekvatnu i ispravnu primjenu i tumačenje.

Ukupno je, kao što se vidi iz sadržaja ovog člana, definisano 28 pojmova, koji se najčešće obrađuju samim Zakonom i praksom implementacije zakona. Definicije pojmova su kratke, jasne, razumljive i dostupne za sve učesnike u postupku javnih nabavki. Njihov proklamovani sadržaj obavezuje subjekte, koji kontrolišu i obezbjeđuju primjenu Zakona, da taj sadržaj pretoči u praksu primjene Zakona.

Osnovna načela javnih nabavki

Načelo ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava

Član 5 Naručilac je dužan da, u postupku javne nabavke i izboru najpovoljnije ponude, obezbijedi ekonomično i racionalno korišćenje javnih sredstava.

Načelo ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava (koje je takođe poznato kao princip razmjene najbolje vrijednosti za novac) u suštini znači da izbor između dvije ili više ponuda mora da bude zasnovan na upoređivanju troška u odnosu na dobijeni rezultat. Dobijeni rezultat mora da bude:­rješenje kojim se dobija isti rezultat, ali uz manji trošak,­rješenje kojim se sa istim ili manjim troškom postiže bolji rezultat,­rješenje kojim se, iako uz veći trošak, postiže bolji rezultat (pod uslovom da ta dodatna efikasnost opravdava povećanje troškova).

Efikasnost upotrebe javnih sredstava predstavlja jedan od ciljeva Zakona i sa­ma činjenica da je pomenut na samom početku predstavlja stalno upozorenje nosiocima javnih funkcija, kao i strankama u postupku, da upravo efikasnost mo­ra da bude krajnji cilj odluka koje oni donose.

18

Načelo konkurencije

Član 6 Naručilac je dužan da preduzme sve potrebne mjere kojima se obezbjeđuje konkurencija među potencijalnim ponuđačima, u skladu sa zakonom. Naručilac ne može ograničavati konkurenciju među ponuđačima, a posebno ne može ograničavati moguće ponuđače neopravdanom primjenom ograničenog postupka nabavke ili korišćenjem mjera koje favorizuju pojedine ponuđače. Subjekti koji pripremaju tendersku dokumentaciju ili pojedine njene djelove ne mogu nastupati kao ponuđači, podizvođači ili podugovarači i ne mogu sarađivati sa ponuđačima pri pripremanju ponude, ukoliko to ugro­žava konkurentnost.

Načelo konkurencije podrazumijeva obavezu naručioca da obezbijedi takmičenje među potencijalnim ponuđačima i to na način što naručilac javno objavljuje i oglašava pozive za nadmetanja, u skladu sa Zakonom, a u slučajevima javnih nabavke male vrijednosti (šoping) obezbjeđuje prikupljanje najmanje tri ponude. Međutim, konkurentnost ne znači da je naručilac obavezan da u postupku javnog nadmetanja obezbijedi postojanje najmanje dvije ispravne ponude, koje bi bile upoređivane i vrednovane. Ovo iz razloga, što se konkurentnost obezbjeđuje samim objavljivanjem javnog poziva, na koji način se daje pravo svim potencijalno zainteresovanim ponuđačima da uzmu učešće u predmetnom postupku javne nabavke. Izuzetak predstavlja ograničeni postupak javne nabavke, gdje je zakonodavac predvidio da se načelo konkurencije ostvaruje obezbjeđivanjem najmanje tri kvalifikovana ponuđača (Član 6. stav 1.).

Iz prethodno navedenih razloga, zakonodavac je predvidio da naručilac ne može ograničavati konkurenciju između ponuđača, a naročito kada to čini neopravdanom primjenom ograničenog postupka ili mjerama koje favorizuju pojedine ponuđače. U cilju ostvarivanja ovog načela, zakonodavac je u članu 21. predvidio stroge uslove koji moraju biti ispunjeni da bi naručilac stekao pravo da primijeni ograničeni postupak javne nabavke. Takođe, naručilac ne može koristiti mjere koje favorizuju pojedine ponuđače u postupku. U vezi sa tim, važno je naglasiti da Zakon ne poznaje preferencijalni tretman domaćih ponuđača u odnosu na inostrane ponuđače i izričito zabranjuje upotrebu trgovačkog znaka i žiga. Ipak, i ovdje postoji izuzetak kada se takvo navođenje ne može izbjeći. U tom slučaju, naručilac je obavezan da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji navede trgovački znak ili žig samo kao primjer i da doda riječi ”ili ekvivalent”, čime se daje mogućnost ponuđačima da ponude i neku drugu robu,

19

a ne samo onu koja ima određeni trgovački znak ili žig. Zahvaljujući sve većem otvaranju domaćeg tržišta i domaći ponuđači biće prinuđeni da svoje proizvode i svoje usluge prilagode zahtjevima kojima se ispunjavaju jedinstveni tehnički normativi i standardi, dok će sa druge strane ta tehnička prilagođavanja omogućiti ravnopravan tretman sa drugim ponuđačima u postupcima javnih nabavki (Član 6. stav 2.).

U cilju ostvarivanja takmičenja među ponuđačima, subjekti koji pripremaju tendersku dokumentaciju ili pojedine njene djelove, ne mogu nastupati kao ponuđači, podizvođači ili podugovarači i ne mogu sarađivati sa ponuđačima pri pripremanju ponude, ukoliko to ugrožava konkurentnost, jer bi na taj način došli u konflikt interesa i ozbiljno ugrozili ravnopravnost ponuđača. Ovo je često pitanje, prije svega, u situacijama, kada je jednom ponuđaču dodijeljen ugovor za izradu projekta, a kasnije taj ponuđač želi da dostavi ponudu po novom javnom pozivu za izbor najpovoljnije ponude za izvođenje radova po projektu koji je sam izradio. U vezi sa tim, zakonodavac je članom 14. predvidio da su odgovorno lice naručioca, službenik za javne nabavke, članovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije, kao i ponuđači, obavezni da potpišu izjavu o nezavisnosti (Član 6. stav 3.).

U ovom kontekstu, interesantno je pomenuti da je član 6. stav 3. Zakona, formulisan u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda pravde, tj. sa predmetom Fabricom case (Joined Cases C­21/03 and C­34/03, Fabricom SA v Belgium [2005] E.C.R. I­1559). U predmetu Fabricom od Evropskog suda se tražilo da razmotri odredbu belgijskog zakona koja kaže da nijednom licu koje ima nalog da vrši istraživanje, eksperimente, studije ili razvoj u vezi sa javnim nabavkama radova, robe ili usluga nije dozvoljeno da učestvuje niti dostavlja punudu za javne nabavke tih radova, robe ili usluga i da tom licu nije dopušteno da dokazuje da u datim okolnostima iskustvo koje je ono steklo ne može da ugrozi konkurenciju. Evropski sud je prvi priznao da lice koje je učestvovalo u određenim pripremnim radovima može biti u prednosti prilikom pripreme ponude. To je zbog informacija o javnoj nabavci o kojoj je riječ koje je on stekao vršenjem tih poslova, (vidjeti stav 29. dotične presude). Osim toga, to lice može biti u situaciji da dođe do konflikta interesa u smislu da bi to lice, čak i nenamjerno, ukoliko je ponuđač za dotičnu javnu nabavku, moglo da utiče na uslove dotične nabavke na način koji njemu odgovara (vidjeti stav 30. date presude). Evropski sud je potom nastavio konstatujući da se ipak mora smatrati da pravilo kao što je to pravilo u glavnom postupku ne dozvoljava da lice koje je vršilo određene pripremne aktivnosti ima ikakvu mogućnost da pokaže da u

20

njegovom konkretnom slučaju nema gore navedenih problema (stavovi 29. i 30. postojeće presude). Prema tome, primjena tog pravila može imati posljedicu da su lica koja su vršila određene pripremne aktivnosti spriječena da učestvuju u postupku dodjele ugovora iako njihovo učešće u tom postupku ne povlači nikakav rizik za konkurenciju među ponuđačima. Kao rezultat ovoga, Evropski sud pravde je utvrdio da je dotično pravilo disproporcionalno i takođe konstatovao da je neophodno postići cilj ravnopravnog tretmana svih ponuđača (vidjeti stavove od 33. ­ 35. date presude). Dakle, može se reći da radi garantovanja pravičnog tretmana, lice koje je vršilo određene pripremne aktivnosti mora da dobije šansu da dokaže da u datim okolnostima nije došlo do ometanja konkurencije prije nego što bi to lice moglo biti odbijeno ili prije nego što bi mu bilo zabranjeno da učestvuje u postupku nadmetanja.

Načelo transparentnosti postupka

Član 7Načelo transparentnosti podrazumijeva da postupci javnih nabavki moraju biti javni, što se obezbjeđuje objavom poziva za javno nadmetanje i odluke o izboru najpovoljnije ponude, na način propisan ovim zakonom i standardnim formularima javnih nabavki.Ponuđač koji je učestvovao u postupku javne nabavke ima pravo da izvrši uvid i dobije podatke o sprovedenom postupku javnih nabavki, nakon dobijanja obavještenja o dodjeli ugovora, u skladu sa ovim zakonom.

Načelo transparentosti postupka javnih nabavki je najvažnije načelo, koje u sebi sadrži i sva ostala načela javnih nabavki, tj. načelo ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava, konkurencije i ravnopravnosti ponuđača. Veći stepen transparetnosti postupka javnih nabavki rezultira većim stepenom konkurentnosti, nižim cijenama, povoljnijim uslovima i u krajnjem, dobijanjem najbolje vrijednosti za novac. Postupci javnih nabavki, saglasno ovom načelu, moraju biti javni, što se, kako je to i naprijed naglašeno, obezbjeđuje objavljivanjem poziva za javno nadmetanje i odluke o izboru najpovoljnije ponude po proceduri propisanoj Zakonom i bliže definisanim standardnim formularima. Time što su postupci javnih nabavki transparentni, to jest pregledni i javno objavljeni i oglašeni, ponuđačima je omogućeno da, na osnovu unaprijed predviđenih uslova, pripreme svoju ponudu. Obaveza transparentnosti postupka javnih nabavki je posebno apostrofirana u slučajevima kada procijenjena vrijednost javne nabavke prelazi 100.000 eura, u kom slučaju naručilac ima posebnu odgovornost da obezbijedi transparentnost javne nabavke, na način što će unaprijed objaviti plan javnih nabavki, iz koga se ponuđači mogu informisati da će ta javna nabavka biti

��

sprovedena od strane naručioca i prije nego što je javni poziv objavljen i oglašen. Na ovaj način se obezbjeđuje mogućnost da ugovor bude dodijeljen ponuđaču koji je kvalifikovan i sposoban da sve ugovorene obaveze i izvrši (Član 7. stav 1.).

Takođe, ostvarivanje ovog načela obezbjeđuje se kroz pravo ponuđača, koji je učestvovao u postupku javne nabavke da izvrši uvid i dobije podatke o sprovedenom postupku javne nabavke, nakon dobijanja obavještenja o dodjeli ugovora, po Zakonom utvrđenoj proceduri. Pri tom, treba imati u vidu da se ovdje kao lex specialis ima primijeniti Zakon koji uređuje slobodan pristup informacijama. Dakle, postupak i način ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama uređen Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, a u postupcima javnih nabavki ovo pravo uvida, je članom 70. stav 6. Zakona vremenski ograničeno na vrijeme od dobijanja obavještenja o izboru najpovoljnije ponude do isteka roka za izjavljivanje žalbe. Posebno treba imati u vidu da se pravo na slobodan pristup informacijama, koje se odnose na javne nabavke, ne može ostvariti bez predhodno podnijetog zahtijeva, na način i po postupku predviđenom Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Takođe, transparentnost predstavlja i osnov za kontrolu zaključivanja ugovora. Pošto je naručilac obavezan da javno objavi odluku o dodjeli ugovora, koja u sebi sadrži niz podataka, a ne samo informaciju o nazivu ponuđača čija je ponuda provrangirana, ostali ponuđači i zainteresovana lica imaju pravo, pokretanjem žalbenog postupka, da provjere da li je prvorangirana ponuda zaista rezultat najpo­voljnijeg izbora. Na taj način vrši se kontrola trošenja budžetskih sredstava. Takođe, Zakonom su predviđene sankcije da pozivi koji nijesu objavljeni, ne proizvode pravno dejstvo, čime se obezbjeđuje princip transparentnosti (Član 7. stav 2.).

Načelo ravnopravnosti ponuđača

Član 8Naručilac mora obezbijediti da svi ponuđači u svim fazama postupka javne nabavke imaju ravnopravan tretman.

Načelo ravnopravnosti obezbjeđuje se ravnopravnim tretmanom ponuđača na način što je izvršena unifikacija i standardizacija objavljivanja i oglašavanja javnog poziva, koji je dostupan svim mogućim zainteresovanim ponuđačima. Dalje, uslovi za učešće u postupku javne nabavke su jednaki za sve ponuđače, bez obzira na to da li kao ponuđač javlja fizičko ili pravno lice i bez obzira na sjedište ponuđača (u zemlji ili inostranstvu), pri čemu se postupku javne nabavke svi ponuđači ravnopravno tretiraju u ostvarivanju njihovih prava.

��

Ovo načelo obavezuje naručioca da ni jednom ponuđaču ne da informacije koje nije dao drugim ponuđačima, kako u fazi pripreme javnog poziva i tenderske dokumentacije, tako i u samom postupku javne nabavke u toku trajanja javnog poziva, javnog otvaranja ponuda, pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda i donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništavanju postupka javne nabavke. U tom smislu, načelo ravnopravnosti ponuđača je vrlo blisko načelu transparentnosti. Ovo načelo predstavlja ravnopravnost u najširem smislu, tj. zabranjuje teritorijalnu i ličnu diskriminaciju. U tom smislu, crnogorski zakon je ocijenjen pozitivnim ocjenama, obzirom da ne poznaje preferencijalni tretman u korist domaćih ponuđača (Član 8.).U kontekstu prakse Evropske unije, značajno je apostrofirati mišljenje u predmetu Concordia Bus (Mišljenje advokata generala Mischo dato 13 decembra 2001 Case C­513/99, Concordia Bus Finland v Helsinki [2002] E.C.R. I­7213):

“ Iz riješene sudske prakse slijedi da princip ravnopravnog tretmana zahtijeva da se uporedive situacije ne mogu različito tretirati kao i da se različite situacije ne smiju slično tretirati, osim ako se različit tretman ne može objektivno opravdati” (vidjeti stav 149. ovog mišljenja).

Prava ponuđača kod kojih su većina zaposlenih lica sa posebnim potrebama

Član 9 Naručilac može, u tekstu poziva za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji, navesti da će se ugovor dodijeliti pod jednakim uslovima ponuđačima kod kojih su većina zaposlenih lica sa posebnim potrebama, koje zbog prirode ili stepena njihovog invaliditeta ne mogu obavljati posao u normalnim uslovima.

Zakonodavac je dao pravo naručiocu da može, u tekstu poziva za javno nadme­tanje i u tenderskoj dokumentaciji, navesti da će se ugovor dodijeliti, pod jedna­kim uslovima, ponuđačima kod kojih su većina zaposleni lica sa posebnim potre­bama, koja zbog invaliditeta ne mogu obavljati posao u normalnim uslovima (Član 9.).

Zaštita podataka i dokumentacije i evidentiranje postupka

Član 10Naručilac je dužan da čuva sve podatke o ponuđaču sadržane u ponudi, koji su zakonom ili drugim propisom određeni kao povjerljivi.

��

Naručilac može zahtijevati zaštitu povjerljivosti informacija i podataka koje, prilikom dostavljanja tehničkih specifikacija, stavlja na raspolaganje ponuđačima.Naručilac je dužan da imena ponuđača i podnesene ponude čuva kao poslo­vnu tajnu, do isteka roka za otvaranje ponuda.Lice koje je primilo podatke iz stava 1 ovog člana kao povjerljive dužno je da poštuje njihovu povjerljivost.Naručilac je dužan da evidentira sve faze i radnje preduzete prilikom spro­vođenja postupka javne nabavke.Naručilac je obavezan da čuva dokumentaciju o javnim nabavkama u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti.

Podaci o ponuđaču, sadržani u ponudi, koji su zakonom ili drugim propisom određeni kao povjerljivi, naručilac je dužan da čuva na propisani način. Odredba da naručilac može da odbije davanje informacije, koja bi predstavljala javno otkrivanje podataka za koje ponuđač, koji ih je naveo u svojoj ponudi, smatra da otkrivaju njegovu poslovnu tajnu, preuzeta je iz Direktiva. Praksa je zemalja članica Evropske Unije da naručioci odbijaju zahtjev ponuđača za vršenje uvida u ponude drugih ponuđača. Pri tom, ovdje nije riječ o dokumentima, koji se odnose na dokaze o podobnosti, obzirom da su u poslovnom svijetu mnogo važniji podaci koji se odnose na poslovne veze ponuđača sa svojim klijentima, način formiranja cijene ponude, tehnička rješenja i sl. Takođe, ponuđač kome je u ranijim postupcima javnih nabavki naručilac već dodjeljivao ugovor, može da ostvari bolje uslove i da podnese povoljniju ponudu, u odnosu na ponuđače koji po prvi put dostavljaju ponudu. Pri tom, nije riječ samo o nižoj cijeni, već i o drugim pogodnostima, koje su uobičajene među subjektima koji imaju stabilnu poslovnu saradnju i odnose, a odnose se na povoljnije uslove i način plaćanja, rokove isporuke, bolji kvalitet u odnosu na uobičajeni, bolja tehnička rješenja i slično.

Posebno treba imati u vidu da se obaveza čuvanja povjerljivosti podataka ne odnosi samo na sadržinu ponuda, koje su dostavljene u postupku javne nabavke. Povjerljivi su i podaci koji se odnose na naziv privrednih društava koja su otkupila tendersku dokumentaciju i dostavila ponude. Na ovaj način se sprječava eventualno prethodno dogovaranje potencijalnih ponuđača, oko npr. cijene, kvaliteta i drugiih uslova ponuda. Na malom tržištu, kao što je crnogorsko, ponuđači u određenim granama se međusobno poznaju, čime je povećana mogu ćnost međusobnog dogovaranja i eventualnog ucjenjivanja i podjele tržišta.Čuvanje dokumentacije o javnim nabavkama vrši se u skladu sa propisima o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti, a što podrazumijeva eviden­

24

tiranje, prikupljanje, preuzimanje, sređivanje, obradu, izlučivanje, zaštitu, kori­šćenje i publikovanje arhivske građe, kao i vršenje drugih poslova predviđenih propisima o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti.

Jezik u postupku javne nabavke

Član 11Naručilac sačinjava poziv za javno nadmetanje, tendersku dokumentaciju i ostale dokumente neophodne u postupku javne nabavke i vodi postupak na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Republici.Naručilac može tendersku dokumentaciju i pojedine njene djelove pripremiti na stranom jeziku koji se uobičajeno koristi u međunarodnoj trgovini.Ponuđač daje ponudu na jeziku koji je određen u pozivu za javno nadmetanje, odnosno na jeziku na kojem je pripremljena tenderska dokumentacija.Naručilac koji u toku pregleda i ocjene ponuda utvrdi da je dio ponude neophodno prevesti na jezik koji je u službenoj upotrebi u Republici odrediće ponuđaču rok u kojem je dužan da izvrši prevod tog dijela ponude.U slučaju spora relevantna je verzija tenderske dokumentacije, odnosno ponude date na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Republici.

Ovim članom je predviđeno da se poziv za javno nadmetanje, tenderska doku­mentacija i ostali dokumenti neophodni u postupku javne nabavke izrađuju i da se sam postupak javne nabavke vodi na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori – crnogorskom jeziku, što je u skladu sa Ustavom Crne Gore, kojim je predviđeno da je u Crnoj Gori u upotrebi crnogorski jezik. Međutim, ovdje naručioci imaju posebnu odgovornost prilikom procjene, zbog specifičnosti predmeta javne nabavke i njene vrijednosti, da li će tendersku dokumentaciju i pojedine njene djelove pripremiti i na stranom jeziku, koji se uobičajeno koristi u međunarodnom prometu (engleski, ruski, francuski, njemački, španski i dr). Takođe, naručilac je ovlašćen da u samom javnom pozivu odredi da ponuđači imaju pravo da ponudu dostave i na nekom od stranih jezika koji se uobičajeno koriste u međunarodnoj praksi. Na ovaj način se obezbjeđuje puna ravnopravnost ponuđača, bez obzira na sjedište njihovog poslovanja. Naime, insistiranjem da se svi postupci javnih nabavki sprovode na crnogorskom jeziku, može doći do diskriminacije i potiskivanja inostranih ponuđača, posebno u slučajevima ako naručilac skrati rokove trajanja javnog poziva.

Takođe, ovim članom je predviđeno da, ako, u toku pregleda i ocjene ponuda, naručilac utvrdi da je dio ponude neophodno prevesti na crnogorski jezik, dužan je da odredi ponuđaču rok, u kojem je ponuđač dužan da izvrši prevod tog dijela ponude.

��

Ukoliko je tenderska dokumentacija ili ponuda, pored crnogorskog, pripremljena i na nekom od stranih jezika koji se uobičajeno koriste u međunarodnom prometu, u postupku zaštite prava, pravno relevantna je ona tenderska dokumentacija ili ponuda, koja je pripremljena na crnogorskom jeziku.

Na kraju, ukazujemo da je dosadašnja praksa u Crnoj Gori pokazala da se ponude uglavnom podnose na crnogorskom i engleskom jeziku. Dakle, ponuđači su obavezni da dostave ponudu na jeziku koji je određen u javnom pozivu ili tenderskoj dokumentaciju, jer ako postupe drugačije čine povredu, koja može biti osnov za odbacivanje ponude, kao neispravne.

Valuta

Član 12Ponuđena cijena, odnosno vrijednost javne nabavke iskazuje se u EUR­ima.

Ovim članom je predviđeno da je ponuđač obavezan da cijenu ponude, odnosno vrijednost javne nabavke, iskaže u eurima, čime se uspostavlja unifikacija i standardizacija sa tržištem Evropske Unije.

Antikorupcijska pravila

Član 13Svi naručioci, ponuđači i drugi učesnici u postupku javne nabavke dužni su preduzeti efikasne i djelotvorne mjere kojima se sprječava korupcija, zloupotreba službenog položaja, zaključivanje sporazuma radi prevare trećih lica, davanje lažnih podataka prilikom podnošenja ponuda, sukob interesa, nedostatak nepristrasnosti i transparentnosti u sprovođenju postupaka javnih nabavki i, u tom cilju, unaprijeđivati visoke standarde transparentnosti, efikasnog sistema unutrašnje revizije, otvorenog javnog nadmetanja i utvrđivanja objektivnih kriterijuma za odabir i donošenje odluke.Naručilac je dužan da odbije ponudu, poništiti postupak javne nabavke ili odustane od sklapanja ugovora, ako utvrdi ili osnovano sumnja da je ponuđač pokušao uticati ili je pokušao dati ili je dao ili je pristao dati, posredno ili neposredno, službeniku za javne nabavke, članu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ili zaposlenom kod naručioca ili nekoj drugoj osobi, nagradu ili pogodnost u bilo kojem obliku ili koju drugu vrijednost u vezi sa odlukom ili sprovođenjem postupka nabavke, sa ciljem da tako utiče na

26

sadržaj radnji i odluku naručioca u pogledu ponude, kao i zbog činjenja, prikrivanja i lažnog prikazivanja podataka.Naručioci su dužni da u slučajevima iz stava 2 ovog člana, u pisanoj formi, obavijeste ponuđača i organ uprave nadležan za poslove javnih nabavki.Naručioci su obavezni da svim zainteresovanim licima omoguće pristup i odgovarajuće informacije o organizaciji i procesu donošenja odluka u postupcima javnih nabavki.

Ovim načelom Zakona je posebno apostrofirano načelo antikorupcijskih pravila kojih su u postupku javne nabavke dužni da se pridržavaju naručioci i drugi učesnici u postupku. Svi oni dužni su preduzeti efikasne i djelotvorne mjere kojima se sprječavaju koruptivne aktivnosti, počev od onih u najužem smislu kao što su koruptivne radnje. Zatim, dužni su da spriječe i sve druge koruptivne aktivnosti i rade na sprječavanju drugih koruptivnih radnji i djela koji mogu dovesti do kažnjivih koruptivnih djela kao što su zloupotreba službenog položaja, zaključivanje sporazuma radi prevare trećih lica, davanje lažnih podataka prilikom podnošenja ponuda, i da onemoguće sukob interesa, nedostatak nepristrasnosti i transparentnosti u sprovođenju postupaka javnih nabavki. U tom cilju, svi naznačeni subjekti dužni su unaprjeđivati visoke standarde transparentnosti, efikasnog sistema unutrašnje revizije koja se vrši u okviru njihovih, po pravilu, posebno organizovanih cjelina, da razvijaju i afirmišu otvoreno javno nadmetanje i utvrđuju objektivne kriterijuma za odabir i donošenje odluka u postupcima javnih nabavki (Član 13. stav 1.).

Svaki naručilac, u postupku javne nabavke dužan je da odbije ponudu za izbor najpovoljnijeg ponuđača, poništiti postupak javne nabavke ili da odustane od zaključenja ugovora, ako utvrdi ili osnovano sumnja da je ponuđač pokušao uticati ili je pokušao dati ili je dao ili je pristao dati, posredno ili neposredno, službeniku za javne nabavke, članu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ili zaposlenom kod naručioca ili nekoj drugoj osobi­licu, nagradu ili pogodnost u bilo kojem obliku ili koju drugu vrijednost u vezi sa odlukom ili sprovođenjem postupka nabavke, sa ciljem da tako utiče na sadržaj radnji i odluku naručioca u pogledu ponude. Ovdje treba imati u vidu da je Krivičnim zakonikom Crne Gore, posebno definisano krivično djelo primanja i davanja mita. Zbog evidentne činjenice da su javne nabavke posebno osjetljive na korupciju, kao i da je pokrenut određeni broj krivičnih postupaka koji se odnose na zloupotrebu službenog položaja ili davanje i primanje mita u javnim nabavkama, zakonodavac je posebno apostrofirao antikorupcijski karakter zakona. Posebno ističemo da eventualna osuđujuća presuda za krivično djelo davanja ili primanja mita ima za posljedicu ništavost ugovora o javnoj nabavci, ako je ugovor zaključen, odnosno

27

odluke o dodjeli ugovora i predhodno sprovedenog postupka javne nabavke, ako ugovor nije zaključen. Takođe, svaki naručilac, u postupku javne nabavke dužan je da odbije ponudu za izbor najpovoljnijeg ponuđača, poništiti postupak javne nabavke ili da odustane od zaključenja ugovora zbog činjenja, prikrivanja i lažnog prikazivanja podataka u postupku javne nabavke (Član 13. stav 2.).Svaki naručilac je dužan da o nepoštovanju pravila i njihovom kršenju u smislu prethodnog stava (Člana 13. stav 2.), u pisanoj formi, obavijesti ponuđača i Direkciju za javne nabavke, radi sprovođenja daljih aktivnosti i postupanja u skladu sa Zakonom. Ovo podrazumijeva i obavezu svih subjekata koji su u saznanju da je došlo do kršenja antikorupcijskih pravila, da ova kršenja prijave nadležnim organima (Revizorskoj instituciji, državnom tužiocu i obavezno organu uprave nadležnom za poslove javnih nabavki), radi daljeg postupka u skladu sa Zakonom (Član 13. stav 3.).

Svaki naručilac je obavezan da svim zainteresovanim licima omogući pristup i pruži odgovarajuće informacije o organizaciji i procesu donošenja odluka u postupcima javnih nabavki. Ovom odredbom ponovo je apostrofirano načelo slobodnog pristupa informacijama kojim se afirmiše i sami razvoj antikorupcijskih pravila, odnosno smanjenje same korupcije u postupcima javnih nabavki (Član 13. stav 4.).

Konflikt interesa

Član 14Učesnici u postupku javne nabavke dužni su preduzeti neophodne mjere kojima se otklanja postojanje konflikta interesa.Službenik za javne nabavke, članovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, članovi organa koji donose odluke po podnijetim zahtjevima za zaštitu prava u postupku javne nabavke i druga lica koja učestvuju, neposredno i posredno, u postupku javne nabavke dužni su da blagovremeno obavijeste naručioca i organ uprave nadležan za poslove javnih nabavki o stvarnom ili potencijalnom postojanju konflikta interesa.Konflikt interesa iz stava 2 ovog člana postoji naročito ako je lice:

(1) sam ponuđač, zakonski zastupnik ili punomoćnik ponuđača;(2) srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena

ili mu je bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije;

(3) je staralac, usvojilac ili usvojenik ponuđača, njegovog zakonskog zastupnika ili punomoćnika;

(4) je akcionar ili je član organa upravljanja ponuđača;

28

(5) ima neposredan ili posredan interes u postupku javne nabavke, koji omogućava lično sticanje imovine uticajem na donošenje odluke;

(6) postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristra­snost.

Lice koje priprema tendersku dokumentaciju i na bilo koji način utiče na sprovođenje postupka javne nabavke ne može da nastupa kao ponuđač ili kao podizvođač ili podugovarač i ne može sarađivati sa ponuđačem u pripremi ponude.Lica koja, u ime naručioca, vrše neke od poslova javne nabavke podnose izjavu u pisanom obliku o postojanju ili nepostojanju slučajeva iz st. 3 i 4 ovog člana. Potpisana izjava je sastavni dio dokumentacije odnosne javne nabavke.Pri postojanju nekog od slučajeva iz st. 3 i 4 ovog člana ili ako neko lice ne potpiše izjavu iz stava 5 ovog člana, to lice se izuzima iz postupka sprovođenja javne nabavke.U slučaju da zahtjevi ili ponude, koje je naručilac primio u toku postupka javne nabavke, prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, naručilac je dužan preduzeti mjere kojima se otklanja takav sukob interesa.

Ovim načelom obezbjeđuje se otklanjanje konflikta interesa u postupcima javnih nabavki. Tako je kao osnovno polazište za poštovanje ovog pravila, utvrđena obaveza da su učesnici u postupku javne nabavke dužni preduzeti neophodne mjere kojima se otklanja postojanje konflikta interesa. Ovo podrazumijeva da učesnici u postupku moraju posjedovati jako razvijenu svijest da unaprijed definišu mogućnost postojanja situacija iz kojih može nastati konflikt interesa, njegov mogući obim kao i njegove karakteristike­osobine (Član 14. stav 1.).

Obaveza i dužnost službenika za javne nabavke, članova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, članova organa koji donose odluke po podnijetim zahtjevima za zaštitu prava u postupku javne nabavke i drugih lica koja učestvuju, neposredno i posredno u postupku javne nabavke, je da blagovremeno obavijeste naručioca i Direkciju za javne nabavke o stvarnom ili potencijalnom postojanju konflikta interesa (Član 14. stav 2.).

Zakom je određeno za konflikt interesa postoji naročito ako je lice:­ sam ponuđač, zakonski zastupnik ili punomoćnik ponuđača,­ srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili

mu je bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao ili nije,

29

­ je staralac, usvojilac ili usvojenik ponuđača, njegovog zakonskog zastu­pnika ili punomoćnika,

­ je akcionar ili je član organa upravljanja ponuđača,­ ima neposredan ili posredan interes u postupku javne nabavke, koji

omogućava lično sticanje imovine uticajem na donošenje odluke,­ postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.

Ovdje je zakonodavac ostavio mogućnost da sam naručilac i drugi učesnici u postupku javne nabavke uključujući i sva zainteresovana lica, za ishod postupka, ukažu na druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost ponuđača, zakonskog zastupnika ili punomoćnika ponuđača (Član 14. stav 3.).

Lice koje priprema tendersku dokumentaciju i na bilo koji način utiče na spro­vođenje postupka javne nabavke ne može da nastupa kao ponuđač ili kao podi­zvođač ili podugovarač i ne može sarađivati sa ponuđačem u pripremi ponude (Član 14. stav 4.).

Lica koja, u ime naručioca, vrše neke od poslova javne nabavke, podnose izjavu u pisanom obliku o postojanju ili nepostojanju slučajeva konflikta interesa odre­đenih prethodno definisanim st. 3. i 4. Potpisana izjava je sastavni dio doku­mentacije odnosne javne nabavke i bliže se određuje posebnim standardnim formularom (Član 14. stav 5.).Pri postojanju nekog od slučajeva konflikta interesa određenog prethodno defini­sanim st. 3. i 4., ili ako neko lice ne potpiše izjavu iz prethodnog stava ovog člana o postojanju ili nepostojanju slučajeva konflikta interesa, to lice se izuzima iz postupka javne nabavke (Član 14. stav 6.).

U slučaju da zahtjevi ili ponude, koje je naručilac primio u toku postupka javne nabavke, prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, naručilac je dužan preduzeti mjere kojima se otklanja takav sukob interesa (Član 14. stav 7.).

Oblik sprovođenja javne nabavke i ostvarivanje komunikacije

Član 15Javna nabavke može se sprovesti u pisanoj ili elektronskoj formi.Svaka komunikacija i informacija između naručioca i ponuđača može se odvijati poštom, elektronskim sredstvima ili kombinacijom ovih sredstava, prema izboru naručioca, kao što je navedeno u pozivu za javno nadme­tanje.

30

Izabrano sredstvo komunikacije mora biti široko dostupno, na način koji ponuđačima ne ograničava pristup informacijama.

Postupak javnih nabavki može da se sprovede na klasični način, dakle u pisanoj formi ili, kod razvijenog sistema elektronskog komuniciranja, u elektronskoj formi.

Pitanja koja se odnose na ostvarivanje komunikacije u postupku javnih nabavki najbolje se ogledaju kroz dostavljanje dokaza o podobnosti za učešće ponuđača u postupku javnih nabavki. Ova pitanja uređena su u skladu sa direktivama Evropske Unije i obavezama Crne Gore u procesu harmonizovanja propisa iz oblasti javnih nabavki, sa obavezom da se ista određenja transponuju u naš pravni sistem o javnim nabavkama. Ova obaveza se odnosi na sve ponuđače, bez obzira na sjedište privrednog društva koje se javlja kao ponuđač, što znači da i domaće i inostrane kompanije imaju istovjetne obaveze u pogledu dokazivanja svoje podobnosti. Ovo je strogo formalni postupak, ali je zakonodavac vodio računa da ove dokaze svede na najmanju moguću mjeru, s tim što je broj dokaza o podobnosti koji se obavezno dostavljaju značajno manji po važećem Zakonu u odnosu na ranije važeći Zakon. Prilikom izrade Zakona vodilo se računa o racionalizaciji, ali manji broj dokaza od navedenih nije moguć, jer tako obavezuju direktive Evropske Unije. Naše zakonodavstvo nije izuzetak u ovom pogledu, jer takva praksa postoji u svim zemljama Evropske Unije.

Treba imati u vidu da je Zakonom predviđeno da se dokazi o podobnosti prilažu u originalu, ovjerenoj kopiji ili elektronskom obliku. Iako ovjera dokumenata iziskuje izvjesne materijalne troškove za ponuđače, valja ukazati na mogućnost da ponuđači imaju pravo da ponudu dostavljaju i u elektronskom obliku. Elektronsku ponudu je Zakon definisao kao svaku ponudu ili dio ponude, utvrđenu u uslovima poziva na nadmetanje, koja se čuva, odnosno dostavlja naručiocu u elektronskom obliku i koja odgovara načelima bezbjednog elektronskog poslovanja po propisima o elektronskom potpisu i poslovanju koja sa drugim djelovima ponude istog ponuđača nedvosmisleno čini zaokruženu i logičnu cjelinu. Oblik zapisa i način dostavljanja dokumentacije ili dijela dokumentacije u elektronskom obliku naručilac mora da odredi u tenderskoj dokumentaciji. Ovo Zakonom utvrđeno pravo ponu­đača da ponudu dostavlja u elektronskom obliku bi značajno smanjilo troškove ponuđača prilikom izrade ponude i na taj način bi ponuđači izbjegli obavezu da ovjeravaju dokaze o podobnosti, na što su obavezni kada ponudu dostavljaju u pisanoj formi. Međutim, ovo podrazumijeva visok stepen informatičke pismenosti i na strani naručilaca i na strani ponuđača. Da bi se ovo pravo iskoristilo naručilac je obavezan da navede u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji da ponuđači

��

imaju pravo da ponudu dostave i u elektronskoj formi. Ukoliko to nije slučaj, a ponuđač procijeni da mu je povoljnije da ponudu dostavi na ovaj način, ima pravo da se obrati naručiocu, u toku trajanja javnog poziva, sa zahtjevom za razjašnjenje u tom smislu, odnosno sa zahtjevom da mu naručilac omogući da ponudu dostavi i u elektronskoj formi. Ponuđač koji želi da dostavi ponudu u elektronskoj formi obavezan je da cijelu ponudu dostavi na ovaj način, a ne samo dio ponude, odnosno dokaze o podobnosti, osim u slučaju ako naručilac odredi drugačije. Donošenjem propisa koji u cjelosti uređuju elektronsko poslovanje, obezbijediće se i mogućnost uvođenja elektronskog sistema javnih nabavki.

II. VRŠENJE UPRAVNIH POSLOVA U OBLASTI JAVNIH NABAVKI

Član 16 Organ uprave nadležan za poslove javnih nabavki (u daljem tekstu: nadležni organ uprave) obezbjeđuje uslove za ekonomičnu, efikasnu i transparentnu upotrebu javnih sredstava i stvaranja konkurentnih i ravnopravnih uslova za sve ponuđače.

Svaki pravni sistem, pa tako i sistem javnih nabavki, pored potrebnih zakonskih propisa, kako bi funkcionisao u praksi, mora imati institucije, koje svojim postojanjem i radom cijeli sistem čine funkcionalnim. Institucije ne bi trebale biti osnivane, kako bi same sebi služile svrsi, već moraju biti osnivane u cilju očuvanja zakonitosti i davanja pravne sigurnosti. Sistem javnih nabavki poznaje dva državna organa. Jedan od njih je u sklopu Vlade Crne Gore – Direkcija za javne nabavke, a drugi je nezavisno, kontrolno, regulatorno tijelo – Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, koja je drugostepeni organ za donošenje odluka po izjavljenim žalbama u postupcima javnih nabavki. Obje institucije imaju zakonom određen djelokrug nadležnosti, tako da između njih ne dolazi do sukoba nadležnosti, a vršenjem zakonom utvrđenih poslova, obje institucije značajno doprinose podizanju kvaliteta samog sistema javnih nabavki.

Višestruki su razlozi da osnivanje Direkcije za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, a osnovni razlog je harmonizacija sistema ja­vnih nabavki Crne Gore sa Direktivama EU, a sve na osnovu preuzetih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Direkcija za javne nabavke osnovana je 25.11.2006 godine. Do osnivanja Direkcije javnih nabavki ove poslove je vršila Direkcija za nabavke Republike (Uprava za zajedničke poslove državnih organa). Osnivanjem Direkcije za javne nabavke, uspostavljen je institucionalni okvir za funkcionisanje sistema javnih nabavki, a Crna Gora se odlučila na uspostavljanje

��

efikasnog sistema javnih nabavki. Međutim, uspostavljanje sistema se ne vrši samo osnivanjem institucija, već je neophodna velika količina ozbiljnog, odgovo­rnog i temeljnog rada, kao i dalje unaprjeđivanje svih aspekata javnih nabavki.

Nadležnosti organa uprave

Član 17 Nadležni organ uprave obavlja, naročito, sljedeće poslove:

1) učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih propisa o javnim nabavkama;

2) utvrđuje odgovarajuće standardne formulare za primjenu ovog zakona;

3) prati i analizira ostvarivanje sistema javnih nabavki, sa stanovišta usaglašenosti sa pravom Evropske Unije i pred laže mjere kojima se obezbjeđuje ta usaglašenost;

4) daje prethodnu saglasnost naručiocima na odabir vrste postupka u slučajevima predviđenim ovim zakonom;

5) pruža savjetodavne i konsultantske usluge za oblast javnih nabavki naručiocima, kada oni to zatraže;

6) učestvuje i sarađuje u organizovanju obuke kadrova za vršenje poslova javnih nabavki;

7) objavljuje pozive za javno nadmetanje i odluke o dodijeljenim ugovorima na internet stranici tog organa uprave u slučajevima predviđenim ovim zakonom;

8) unapređuje sistem informisanosti naručilaca i ponuđača o propisima o javnim nabavkama i objavljuje i vrši distribuciju odgovarajuće stručne literature;

9) priprema model tenderske dokumentacije i ugovora za tipične javne nabavke;

10) inicira i podstiče razvoj prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti javnih nabavki;

11) ostvaruje međunarodnu saradnju sa institucijama i stručnjacima u oblasti javnih nabavki;

12) obavještava Državnu revizorsku instituciju i podnosi prijave ostalim nadležnim organima o slučajevima kršenja postupaka javnih nabavki za koje sazna u vršenju poslova iz svoje nadležnosti;

13) prikuplja podatake od naručilaca javnih nabavki i vodi odgovarajuću evidenciju;

14) priprema, objavljuje i ažurira listu obveznika primjene zakona na svojoj internet stranici;

��

15) priprema jedinstvene osnove za uspostavljanje evidencije i službenih lista ponuđača, na osnovu podataka o zaključenim i izvršenim ugovo­rima o javnim nabavkama;

16) prati postupke javnih nabavki i obezbjeđenje javnog interesa u tim postupcima;

17) izdaje biltene o javnim nabavkama;18) dostavlja Vladi godišnji izvještaj o javnim nabavkama u Repub­

lici;19) vrši i druge poslove, u skladu sa zakonom.

Na zahtjev nadležnog organa uprave svaki naručilac i ponuđač dužan je, ovlašćenom službeniku tog organa, da omogući uvid u dokumentaciju koja prati tok postupka javne nabavke.

Direkciji za javne nabavke je dat širok dijapazon ovlašćenja, od kojih je najznačajnije učešće u legislativnim promjenama u sistemu javnih nabavki, na način što Direkcija učestvuje u pripremi Zakona, podzakonskih akata i drugih propisa o javnim nabavkama.

Sa aspekta procesa pridruživanja Evropskoj Uniji, značajno je ovlašćenje praćenja i analiziranja ostvarivanja sistema javnih nabavki, sa stanovišta usaglašenosti sa pravom Evropske Unije i predlaganja mjera kojima se obezbjeđuje ta usaglašenost. Ovdje je posebno apostrofirana potreba uspostavljanja međunarodne saradnje i kontakata sa organima nadležnim za javne nabavke u zemljama Evropske Unije, radi razmjene iskustava, kao i posrednog uvođenja najbolje prakse u sistem javnih nabavki u Crnoj Gori.

Zakonodavac je, što nije praksa u razvijenim sistemima javnih nabavki, dao ovlašćenje Direkciji za javne nabavke da daje naručiocima prethodnu saglasnost za sprovođenje određenih postupaka javnih nabavki. Prilikom izrade Zakona, bila je prisutna dilema da li predvidjeti ovo ovlašćenje ili ne. Na kraju je prevagnula ideja da se ovo ovlašćenje ipak da Direkciji i to iz razloga jer je ovim Zakonom uspostavljen potpuno novi sistem javnih nabavki, sa novim procedurama, organima za njihovo sprovođenje, rokovima i dr. pa je preovladalo mišljenje da je, bar na početku primjene, potrebno dati ovakvo ovlašćenje kako bi se obezbijedila dosljedna primjena Zakona. Međutim, prilikom prvih narednih izmjena i dopuna Zakona, biće potrebno brisati ovo ovlašćenje dato Direkciji. Ovo iz razloga, što isključivu odgovornost za izbor postupka javne nabavke i ispunjenost Zakonom predviđenih uslova za izvršeni izbor postupka treba da snosi sam naručilac, a ne Direkcija, kako je to sada predviđeno. U tom slučaju, predvidjeće se veći stepen transparentnosti (objavljivanje odluke o pokretanju pregovaračkog postupka

34

na sajtu Direkcije, kako bi zainteresovana lica eventualno mogla da ospore ispunjenost uslova za pokretanje ove vrste postupka), kao i strožije sankcije za slučaj kršenja Zakona.

Kompleksnost javnih nabavki se ogleda u velikoj raznolikosti roba, usluga i radova, koji se nabavljaju u skladu sa pozitivnim propisima. Zbog velike raznolikosti predmeta javne nabavke, pored poznavanja pozitivnih propisa, potrebna je određena doza vještine, a Direkcija za javne nabavke poznavanjem pozitivnih zakonskih propisa, kroz davanje mišljenja u pružanju savjetodavnih i konsultantskih usluga za oblast javnih nabavki naručiocima, kada oni to zatraže, vrši ovu funkciju.

Složenost javnih nabavki i brzina kojom se ovaj sistem mijenja, čestim izmjenama i dopunama Zakona, pravna stanovišta, koja Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki zauzima na svojim sjednicama, a koja su iskazana u njenim odlukama, zahtjeva kontinuiranu obuku svih subjekata koji direktno ili indirektno učestvuju u sistemu javnih nabavki, pa je zakonodvac predvidio da Direkcija za javne nabavke učestvuje i sarađuje u organizovanju obuke kadrova za vršenje poslova javnih nabavki, priprema model tenderske dokumentacije i ugovora za tipične javne nabavke i izdaje biltene o javnim nabavkama.

Prethodnom provjerom i objavanjem poziva za javno nadmetanje i odluka o dodijeljenim ugovorima na svojoj internet stranici www.djn.vlada.cg.yu Direkciji je data i kontrolna funkcija, u smislu da, u fazi prije objavljivanja poziva i odluka, ima mogućnost da ukaže naručiocima na usaglašenost dostavljenih akata sa zakonom i da eventualno predloži mjere za ispravku.

Takođe, kontrolna funkcija Direkcije se ogleda i u dužnosti naručilaca i ponuđača da ovlašćenom službeniku Direkcije omoguće uvid u dokumentaciju, koja prati tok postupka javne nabavke. Ovom postupku prethodi podnošenje zahtjeva Direkcije.

III. POSTUPAK ZA DODJELU UGOVORA O JAVNIMNABAVKAMA

1. Vrste postupaka

Član 18Postupci za javnu nabavku roba, usluga ili izvođenja radova su:

1) otvoreni postupak javne nabavke;2) ograničeni postupak javne nabavke;

��

3) pregovarački postupak javne nabavke;4) zaključivanje okvirnog sporazuma;5) neposredno prikupljanje ponuda (šoping metoda);6) neposredni sporazum.

Naručilac za dodjelu javne nabavke, po pravilu, bira otvoreni ili ograničeni postupak.

Ovim članom, načelno su određeni postupci za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba, usluga ili ustupanja izvođenja radova, i to:

1) otvoreni postupak javne nabavke;2) ograničeni postupak javne nabavke;3) pregovarački postupak javne nabavke;4) zaključivanje okvirnog sporazuma;5) neposredno prikupljanje ponuda (šoping metoda);6) neposredni sporazum (Član 18. stav 1.);

Sloboda odabira jednog od navedenih postupaka, u skladu sa zakonom, pravo je naručioca, a po pravilu naručilac bira otvoreni ili ograničeni postupak javne nabavke. Ovo iz razloga što navedeni postupci obezbjeđuju u najvećoj mjeri ostvarivanje osnovnih načela javnih nabavki – načela transparetnosti, konkurencije i ravnopravnosti ponuđača, kao i ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava (Član 18. stav 2.).

Vrijednosni razredi

Član 19Naručilac, u zavisnosti od vrijednosti javne nabavke, sprovodi postupak javne nabavke, i to:

­ na jedan od načina predviđen u članu 18 stav 1 tačka 1 do 4 (javno oglašavanje poziva), u slučajevima kada vrijednost javne nabavke prevazilazi iznos od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno 30.000 eura za nabavku radova (I vrijednosni razred);

­ na način predviđen u članu 18 stav 1 tačka 5 (šoping metoda), u slučajevima kada vrijednost javne nabavke iznosi od 2.000 od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno od 2.000 do 30.000 eura za nabavku radova (II vrijednosni razred);

­ na način predviđen u članu 18 stav 1 tačka 6 (neposredni sporazum), u slučajevima kada vrijednost javne nabavke iznosi do 2.000 eura (III vrijednosni razred).

36

Postupak javnih nabavki roba, usluga i ustupanja izvođenja radova, sprovode se u zavisnosti od vrijednosti javne nabavke. Zakonodavac je ovdje izvršio gradaciju na način da se javne nabavke manje vrijednosti sprovode primjenom jednostavnijih postupaka, dok su za nabavke veće vrijednosti postupci složeniji i postupak izbora najpovoljnije ponude kompleksniji. Cenzusi u okviru vrijednosnih razreda su određeni dosta nisko, s obzirom da je naručilac obavezan da za javne nabavke vrijednosti veće od 10.000 eura za robe i usluge, odnosno 30.000 eura za radove, mora sprovesti složenu proceduru izbora najpovoljnije ponude, primjenom otvorenog, ograničenog ili pregovaračkog postupka. Ovo posebno kad se ima u vidu da je direktivama Evropske Unije predviđeno da su vrijednosni razredi iznad kojih se sprovode javne nabavke, primjenom postupaka u direktivama, za robe i za usluge 162.000 eura, odnosno 249.000 eura i za radove 6.242.000 eura. Međutim, sa druge strane, razumljiva je potreba i želja zakonodavca da uredi sistem javnih nabavki, na način koji će obezbijediti kontrolu trošenja budžetskih sredstava i na ovaj način, strogim propisivanjem niskih cenzusa i obavezom sprovođenja kompleksnih procedura. Preovladava mišljenje da bi sa prvim narednim izmjenama i dopunama zakona bilo potrebno podići vrijednosne razrede, a na koji način bi se crnogorsko zakonodavstvo u ovom pogledu harmonizovalo sa rješenjima iz zakonodavstava u oblasti javnih nabavki zemalja Zapadnog Balkana.

Dakle, zakonodavac je predvidio da se prema svojoj vrijednosti postupci javnih nabavki dijele u tri vrijednosna razreda.

I vrijednosni razred za sprovođenje otvorenog, ograničenog, pregovaračkog postupka sa i bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnog sporazuma, se odnosi na slučajeve kada vrijednost javne nabavke prelazi iznos od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno 30.000 eura za izbor najpovoljnije ponude za ustupanje izvođenja radova.

II vrijednosni razred za javne nabavke male vrijednosti (šoping metodu), primjenjuje se u slučaju kada vrijednost javne nabavke iznosi od 2.000 od 10.000 eura za nabavku roba i usluga, odnosno od 2.000 do 30.000 eura za nabavku radova.

III vrijednosni razred za sprovođenje postupka javne nabavke putem neposrednog sporazuma, primjenjuje se u slučaju kada vrijednost javne nabavke iznosi do 2.000 eura (Član 20.).

37

Otvoreni postupak javne nabavke

Član 20Otvoreni postupak javne nabavke je osnovni način nabavke, za koji se javno objavljuje poziv za javno nadmetanje i u kojem sva lica koja imaju interes za dobijanje ugovora o javnoj nabavci mogu podnijeti ponudu, u skladu sa zahtjevima i uslovima datim u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.

Osnovna vrsta postupka javne nabavke je otvoreni postupak javne nabavke, koji podrazumijeva javno objavljivanje poziva za javno nadmetanje u kojem sva lica koja imaju pravni interes za zaključivanje ugovora o javnoj nabavki, mogu da podnesu ponudu, na način i pod uslovima predviđenim u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji.

Ovo je osnovni postupak javne nabavke, koji bi, po pravilu, naručioci uvijek trebali da primjenjuju, s obzirom da u najvećoj mjeri obezbjeđuje poštovanje svih načela Zakona. Primjenom ovog postupka najveći mogući broj ponuđača može da dostavi ponudu naručiocu, čime se postiže konkurentnost i podstiče tržišna utakmica među ponuđačima. Sprovođenje javnih nabavki u otvorenom postupku je u interesu naručioca, jer se u ovom postupku, u odnosu na ograničeni i pregovarački postupak, dobijaju niže cijene i povoljniji uslovi. Ovo iz razloga, što otvoreni postupak javne nabavke podrazumijeva da nije potrebno prethodno utvrditi kvalifikaciju ponuđača, kao u ograničenom postupku javne nabavke, niti je transparentnost i konkurentnost ograničena, kao u pregovaračkom postupku, pozivanjem samo određenog broja ponuđača da dostave svoju ponudu.

Kada je u pitanju tok sprovođenja postupka, zakonske odredbe koje važe za otvoreni postupak javne nabavke, važe i za ograničeni i pregovarački postupak, osim ako Zakonom nije nešto drugo predviđeno.

Ograničeni postupak javne nabavke

Član 21 Ograničeni postupak javne nabavke može se primijeniti samo u slučaju kada su predmet javne nabavke:

­ robe, usluge ili građevinski radovi koji, obzirom na tehničku, kadrovsku i finansijsku osposobljenost, mogu biti isporučeni, pruženi, odnosno izvedeni samo od ograničenog broja ponuđača;

38

­ robe, usluge ili građevinski radovi koje naručilac stalno nabavlja periodično i sukcesivno, a obim nabavke i vremenski period isporuke ne može unaprijed da odredi;

­ robe, usluge ili građevinski radovi za koje je uspostavljeno tržište sa ustaljenim cijenama i koje se ne sprovode po posebnim zahtjevima i uslovima naručioca.

Prilikom sprovođenja ograničenog postupka naručilac je obavezan da:1) u prvoj fazi:

­ javno objavi i oglasi poziv za javno nadmetanje;­ utvrdi kvalifikaciju ponuđača na osnovu podataka koji dokazuju

ponuđačev pravni status, poslovni kapacitet, finansijski kapacitet, tehničke kvalifikacije i kadrovske kvalifikacije;

­ odabere najmanje tri kvalifikovana ponuđača;2) u drugoj fazi, svim kvalifikovanim ponuđačima uputi poziv za

dostavljanje ponuda. Samo kvalifikovani ponuđači mogu dostaviti ponudu. U drugoj fazi ograničenog postupka naručilac može primijeniti isključivo kriterijum najniže ponuđene cijene.

Ograničeni postupak javne nabavke zakonodavac je predvidio kao izuzetak u odnosu na otvoreni postupak javne nabavke i on se može primijeniti samo u slučaju kada su ispunjeni Zakonom predviđeni uslovi.

Ovo je dosta složen i dugotrajan postupak, pa je pretpostavka da će se naručioci opredijeliti za ovaj postupak samo kada je, pored ispunjenosti utvrđenih uslova, javna nabavka velike vrijednosti i od izuzetnog značaja za naručioca.

Ograničeni postupak javne nabavke sprovodi se u dvije faze i to na slijedeći način:

U I fazi naručilac je obavezan da, na zakonom propisan način, javno objavi na internet stranici Direkcije za javne nabavke i oglasi u jednim dnevnim novinama koje se izdaju i distribuiraju na teritoriji Crne Gore poziv za javno nadmetanje. Značajno je napomenuti, da je naručilac obavezan da u javnom pozivu, pored obaveznih uslova propisanih članom 35. Zakona, da navede i minimum uslova za utvrđivanje kvalifikacije. Prednji uslovi se detaljno razrađuju u okviru tenderske dokumentacije. Uslovi za utvrđivanje kvalifikacije se naročito odnose na: ponuđačev pravni status, poslovni kapacitet, finansijski kapacitet, tehničke kvalifikacije i kadrovske kvalifikacije, s tim što je naručilac obavezan da i u ovom dijelu obezbijedi dosljednu primjenu načela ravnopravnosti ponuđača i nediskriminacije.

39

Nakon postupka javnog otvaranja ponuda, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, u skladu sa citiranim odredbama, je dužna da utvrdi kvalifikaciju ponuđača, na osnovu uslova, koji su unaprijed definisani u javnom pozivu i tendersoj dokumentaciji. Da bi postupak bio uspješan, neophodno je da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda utvrdi kvalifikaciju za najmanje tri ponuđača, o čemu će odluku donijeti nadležni organ naručioca (Član 21. stav 2.).

U II fazi, svim kvalifikovanim ponuđačima naručilac je obavezan da uputi poziv za dostavljanje ponuda. U ovom pozivu se ne navodi zahtjev za dostavljenje dokaza o podobnosti, obzirom da su isti dostavljeni u prethodnoj fazi utvrđivanja kvalifikacija (Član 21. stav 3.).

U drugoj fazi ograničenog postupka naručilac, prilikom izbora najpovoljnije ponude, može primijeniti isključivo kriterijum najniže ponuđene cijene (Član 21. stav 4.).

Član 22 Naručilac je dužan da obavijesti ponuđače, čiji je zahtev za kvalifikaciju odbijen, o razlozima za odbijanje zahtjeva, koji se mogu zasnivati isključivo na zahtjevima za kvalifikaciju. Naručilac može isključiti ponuđača sa liste kvalifikovanih ponuđača, samo iz razloga koji se zasnivaju na unaprijed utvrđenim uslovima.Postupak zaštite prava ponuđača obezbijeđen je i prilikom sprovođenja ograničenog postupka javne nabavke i to na način što je zakonodavac utvrdio obavezu naručioca da obavijesti ponuđače, čiji je zahtjev za kvalifikaciju odbijen, o razlozima za odbijanje zahtjeva. Ovi razlozi mogu se zasnivati samo na zahtjevima za kvalifikaciju. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za kvalifikaciju, ponuđač ima pravo prigovora u roku od osam dana od dana dobijanja odluke, kako je to detaljno razrađeno u poglavlju koje se odnosi na postupak zaštite prava ponuđača i javnog interesa (Član 22. stav 1.).

Ukoliko u drugoj fazi ograničenog postupka javne nabavke ponuđač prestane da ispunjava uslove u pogledu kvalifikacije ili druge uslove, koji su unaprijed definisani u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, naručilac ima pravo da takvog ponuđača isključi sa liste kvalifikovanih ponuđača. Naravno, i ovdje se podrazumijeva, da je ponuđač obavezan da pravovremeno obavijesti naručioca o svim promjenama koje su nastupile u njegovom statusu ili poslovanju, a koje bi mogle imati uticaja na njegovu kvalifikaciju i dalji tok postupka izbora najpovoljnije ponude (Član 22. stav 2.).

40

Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje

Član 23Naručilac može, izuzetno, ugovor o javnoj nabavci dodijeliti putem pregova­račkog postupka, bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, u slučaju:

1) nabavke radova, robe ili usluga:­ kada, u otvorenom i ograničenom postupku, nije podnesena nije­

dna ponuda ili nijedna ispravna i prihvatljiva ponuda i pod uslo­vom da se prvobitni uslovi za dodjelu ugovora i sadržina tende­rske dokumentacije bitno ne promijene;

­ kada zbog tehničkih, odnosno umjetničkih zahtjeva predmeta javne nabavke ili iz razloga koji su povezani sa zaštitom isključivih prava, nabavku može da realizuje samo određeni ponuđač;

­ kada se, izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti prouzro­kovane elementarnim nepogodama, nesrećama i havarijama i drugim događajima nepredvidivim za naručioca ne mogu ispošto­vati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju ni u kom slučaju biti u vezi sa naručiocem;

2) nabavke robe:­ kada je roba koja je predmet javne nabavke proizvedena isključivo

za svrhe istraživanja, eksperimentisanja, proučavanja ili razvoja; ova odredba se ne odnosi na količinsku (serijsku) proizvodnju sa ciljem ostvarivanja profita ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja;

­ kada se radi o dodatnim isporukama koje vrši ponuđač kojem je već dodijeljen ugovor, a koje su namijenjene ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili kao ugradnja ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnje, kada su prethodni ugovori još uvijek na snazi; kada nema suštinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena ponuđača obavezala naručioca na nabavku materijala različitih tehničkih karakteristika, što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili disproporcionalnih tehničkih poteškoća u radu i održavanju;

­ za robe nuđene i kupljene na berzanskom tržištu;­ za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima ili od ponuđača

koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti ili od stečajnog dužnika ili u aranžmanu sa povjeriocima ili u sličnom postupku;

41

3) nabavke usluga, kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja, sprovedenog u skladu sa članom 73 ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem slučaju svi pobjednici konkursa se pozivaju na učešće u pregovorima;

4) nabavke usluga i radova:­ koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u izvornom

ugovoru, ali koji uslijed nepredviđenih okolnosti postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, odnosno radova i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih teškoća za naručioca. Takvi ugovori se jedino mogu zaključiti sa ponuđačem kome je dodijeljen glavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatne usluge ili radove ne može preći 25% od vrijednosti glavnog ugovora;

­ koji predstavljaju ponavljanje sličnih usluga ili radova povjerenih ponuđaču kojem je isti naručilac dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu sa otvorenim ili ograničenim postupkom. Na mogućnost vođenja ovakvog postu­pka ukazaće se već pri objavljivanju poziva za javno nadmetanje za prvi projekat, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ili radova naručilac će uzeti u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora.

Ovaj postupak se može primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaklju­čenja prvobitnog ugovora.

Ovim članom Zakona određeno je u kojim slučajevima se može sprovesti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje. To je specifični, skraćeni postupak vezan za specifične situacije koje naručilac mora ispuniti i navesti u obraćanju Direkciji za javne nabavke, i od čije dokazivosti zavisi procjena Direkcije da li su ispunjeni uslovi za davanje prethodne saglasnosti za sprovođenje ovog postupka javnih nabavki. Postupak se može sprovesti samo nakon dobijanja saglasnosti od strane Direkcije za javne nabavke. Zakonodavac je predvidio obavezu davanja prethodne saglasnosti iz razloga što je ovo najmanje transparentan postupak javnih nabavki u kome je konkurentnost i ravnopravnost ponuđača ograničena, s obzirom da nemaju svi zainteresovani ponuđači mogućnost da uzmu učešće u ovom postupku, već samo oni koji su pozvani. Zbog svega navedenog, rizik od postojanja korupcije i konflikta interesa u ovom postupku javne nabavke je izuzetno visok, pa je preporuka da

42

Direkcija za javne nabavke samo izuzetno daje saglasnost za sprovođenje ovog postupka, kao i da ponuđači i sva druga zainteresovana lica preuzmu aktivnu ulogu korišćenjem zakonom utvrđenog prava na podnošenje prigovora i žalbe. Na nivou EU važno je napomenuti da je Evropski sud pravde dosljedno zauzimao stav da pošto postupak derogira opšte principe prava Evropske zajednice, osnovi /izuzetne okolnosti koje mogu da omoguće primjenu pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva na javno nadmetanje mora da se tumači striktno i da je na naručiocu da dokaže da su te izuzetne okolnosti stvarno zadovoljene (vidjeti npr. predmet C­394/02 Commission v Greece [2005] E.C.R. I­4713, para 33). Takođe, izričit je zahtjev Evropske komisije da se ovaj postupak sprovodi u što manjem broju slučajeva i zahtjeva se strogost i rigidnost Direkcije prilikom davanja prethodne saglasnoti.

Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje predstavlja postupak u kome naručilac pregovara sa jednim ili više ponuđača o uslovima ugovora, koje je pozvao, a gdje nije potrebno prethodno objaviti poziv za javno nadmetanje. Ovaj postupak nije direktno otvoren za nadmetanje, kao što su to tri ostala gore navedena postupka.

Pregovarački postupak predviđen je za primjenu samo u izuzetnim slučajevima, koji su strogo određeni Zakonom.

Ovaj postupak počinje dostavljanjem poziva na pregovore ponuđačima. Dakle, upućivanje poziva svim ponuđačima koji su dostavili ponude po predhodno poništenom javnom pozivu, je preduslov za zakonito sprovođenje postupka, jer se tim pozivom precizno definišu uslovi za vođenje tog novog postupka, vodeći računa o osnovnim uslovima i kriterijumima utvrđenim u osnovnom pozivu za javno nadmetanje:Ponuđači se pozivaju da na osnovu ponuda datih u prethodnom pozivu pristupe pregovorima o pravnim, tehničkim i finansijskim pitanjima.

Postupanjem na navedeni način, odnosno slanjem poziva u istovjetnom sadržaju svim ponuđačima obezbjeđuje se sprovođenje principa ravnopranosti ponuđača, kao jednog od temeljnih principa Zakona.

Takođe, pozivom se daje mogućnost ponuđačima da se izjasne hoće li učestvovati u ovom postupku i da li su za njih prihvatljivi uslovi predviđeni u pozivu.

Tek nakon okončanih pregovora sa ponuđačima, naručilac će pristupiti vred­novanju elemenata ponuda, do kojih se došlo prilikom pregovaranja, i to

43

primjenom kriterijuma navedenih u prethodnom pozivu. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da vodi zapisnik o pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda na način propisan Zakonom, kao i da odgovornom licu naručioca dostavi poseban izvještaj o sprovedenoj javnoj nabavci. Zapisik o pregledu, ocjeni i upo­ređivanju ponuda, pored ostalog sadrži obrazloženje za dodijeljeni broj bodova, komparativni prikaz ocjene i analize ponuda, popis priloga uz zapisnik i navedene priloge, datum sačinjavanja zapisnika, potpis svih članova komisije i utvrdjuje rang listu ponuđača, po silaznom redosljedu.

Komisija za otvaranje i vrednovanje je dužna da, u skladu sa članom 70. Zakona, sačini i poseban izvještaj o postupku javne nabavke, koji dostavlja odgovornom licu naručioca, kao osnov za donošenje odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Naručilac zatim, u skladu sa odredbama člana 73. Zakona, donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude koju je dužan da objavi na internet stranici Direkcije za javne nabavke.

Treba napomenuti da je na nivou EU, Evropski sud pravde pružio određena pojašnjenja o tumačenju nekih od osnova/vanrednih okolnosti koje mogu opravdati primjenu pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva na osnovu evropskih direktiva za državni sektor i za javna komunalna preduzeća). U daljem tekstu se ispituju neki od primjera ove sudske prakse:

- Samo jedan mogući isporučilac iz tehničkih ili umjetničkih razloga ili iz razloga povezanih sa zaštitom ekskluzivnih prava (što suštinski odgovara članu 23, stav 1, tačka 2 Zakona o javnim nabavkama).

­ Tehnički razlozi

Što se tiče konkretno tehničkih razloga, u predmetu C­39402 Komisija protiv Grčke – već pomenutom – vidjeti naročito stav 34.), Evropski sud pravde potvrdio je stav zauzet u prethodnoj sudskoj praksi time što je naveo da ovaj osnov zahtijeva da budu zadovoljena dva kumulativna uslova: 1) da postoje tehnički razlozi vezani za radove koji su predmet nabavke i 2) da je zbog tih tehničkih razloga apsolutno neophodno da se posao dodijeli određenom isporučiocu (u tom cilju vidjeti takođe predmet C­57/94 Commission v Italy, [1995] E.C.R. I­1249 para 24, i Case C­385/02 Commission v Italy, [2004] E.C.R. I­8121 paras18, 20 i 21). Predmet C­394/02 Komisija protiv Grčke odnosio se na nabavku za izgradnju prenosnog sistema elektrane u megalopolisu. U oktobru 1997, DEI

44

(državna elektroprivreda) radi vršenja ocjene uticaja na životnu sredinu, dostavila je nadležnom organu (tj. Ministarsvu životne sredine, urbanizma i javnih radova) projekat o instaliranju sistema za odstranjivanje sumpora, stabilizaciju, prevoz i deponovanje čvrstog otpada iz termoelektrane u megalopolisu. To ministarstvo je dalo saglasnost na projekat, pod uslovom s jedne strane da DEI u roku od 9 mjeseci dostavi zahtjev za konačno odobrenje eliminacije otpada kojeg proizvodi ta elektrana i s druge strane da u roku od 12 mjeseci instalira prenosni sIstem za transport pepela između elektrane i rudnika Thoknia, gdje se pepeo obrađuje. Imajući u vidu ove rokove, DEI je odlučila da sprovede pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja i pozvala je konzorcijum Koch/Metka i kompaniju Dosco Overseas Engineering Ltd (‘Dosco’) da dostave ponude. Međutim, ovaj drugi je rekao da ne želi da učestvuje u postupku. Poslije nekoliko mjeseci pregovaranja, ugovori za izgradnju prenosnog sistema za prevoz pepela između termoelektrane u Megalopolisu i rudnika Thoknia dodijeljen je pomenutom konzorcijumu. Evropski sud pravde je čini se prihvatio mišljenje generalnog advokata da određene karakteristike proizvoda, pepela) koje se transportuje kao i zemljišta ispod površine te potreba da se prenosni sistemi priključe postojećem sistemu predstavljaju dovoljne tehničke razloge u smislu direktive (Direktiva za javna preduzeća). Međutim, Evropski sud je naglasio da ni posebne osobine proizvoda koji se transportuje ni nestabilnost zemljišta i potreba da se sistem priključi postojećem ne dokazuje sam po sebi da je taj konzorcijum kompanija jedini izvođač u EZ sa potrebnim stručnim znanjem za realizaciju dotičnih radova. Evropski sud je dalje konstatovao da budući da DOSCO nije pozvan na tender DEI je sama smatrala da bi i neki drugi izvođač u principu bio sposoban da izvede te radove (pogledati naročito stavove 35. do 37. dotične presude). Drugi važan slučaj je predmet C­385/02 Commission v Italy. Ovaj predmet odnosio se na izgradnju bazena za prelivanje u kojima bi se zadržavala voda prilikom poplava. Generalno rečeno, Italija je tvrdila da je primjena pregovaračkog postupka bez prethodnog poziva opravdana iz razloga kontinuiteta (naročito povezano za teškoće prilikom utvrđivanja odgovornosti različitih izvođača), i da samo izvođač koji je prethodno realizovao isti projekat odbrane od poplava može da izvodi nove građevinske radove za pomenute bazene. Evropski sud je prihvatio da je obezbjeđenje kontinuiteta radova u kompleksnim projektima koji se odnose na sigurnost jedne oblasti od poplave tehnički razlog koji se mora priznati kao značajan. Međutim, on je dalje naglasio da činjenica što je Italija samo navela da je jedan paket radova kompleksan i težak nedovoljna da se utvrdi da se takav paket može povjeriti samo jednom izvođaču ( Vidjeti naročito stavove 20. do 22. ).

45

­ Ekskluzivna prava

U ovom kontekstu, interesantno je posmatrati predmet C­328/92 Komisija protiv Španije (Case C­328/92 Commission v Spain [1994] E.C.R. I­1569). Ovaj predmet odnosio se na osporavanje jednog španskog propisa koji je nametao upotrebu postupka sa jednom ponudom za nabavku farmaceutskih proizvoda i specijalnosti za sistem socijalnog osiguranja. Španska vlada je svojim argumentima tražila izuzetak koji se odnosi na zaštitu ekskluzivnih prava. U stavu 17. Evropski sud pravde kaže da nije dovoljno da dotični farmaceutski proizvodi i specijalnosti budu zaštićeni ekskluzivnim pravima, mora biti moguće da njih proizvodi ili isporučuje samo određeni isporučilac. Evropski sud je dodao da budući da je ovaj zahtjev ispunjen samo za one proizvode i specijalnosti za koje nema konkurencije na tržištu, ovaj konkretni izuzetak ne bi mogao ni na koji način da opravda generalno i nediskriminatorsko posezanje za postupkom sa jednom ponudom za sve nabavke svih farmaceutskih proizvoda i specijalnosti.

Prema tome, važno je naglasiti da za dobijanje ovog izuzetka nije dovoljno da naručilac pokaže da želi da kupi određeni proizvod ili uslugu koja je zaštitćena ekskluzivnim pravom, već takođe, mora da dokaže (kao kod tehničkih razloga) da ne postoji odgovarajući ekvivalentan proizvod koji bi ponudio neki drugi isporučilac (i da prema tome nema konkurencije). Ako bi se npr. ova prava ustupila drugim isporučiocima, ne bi se moglo tvrditi da nema konkurencije. Usput, treba napomenuti da direktive ne definišu šta se podrazumijeva pod »ekskluzivnim pravima«. Međutim, ona se obično odnose na intelektualna prava i prava industrijske svojine kao što su patenti, zaštitni znaci, autorska prava, know­how itd.

­ Ekstremna hitnost (koja značajno korespondira sa članom 23., stav 1. tačka 3. Zakona o javnim nabavkama)

Prije svega, treba napomenuti da je Evropski sud pravde dosljedno smatrao da se svi uslovi definisani po ovom osnovu za derogiranje moraju kumulativno zadovoljiti i ako stoga jedan od tih uslova nije zadovoljen, naručilac ne može da traži derogiranje (vidjeti npr. predmet C­382/92 Comisija protiv Španije- gore pomenut – stav 18., Case C­24/91 Commission v Spain [1992] ECR I­1989, paragraph 13). Prema tome, naručilac mora da dokaže da je derogiranje: 1) strogo neophodno, 2) prouzrokovano razlozima ekstremne hitnosti, 3) izazvano događajima koji su bili nepredvidljivi za naručioca, 4) da se rokovi za primjenu otvorenog, ograničenog ili pregovaračkog postupka sa objavljivanjem prethodnog obavještenja ne mogu ispuniti i 5) kad je riječ samo o državnom sektoru (što

46

se ne primjenjuje na sektor javnih uslužnih preduzeća) da date okolnosti koje opravdavaju krajnju hitnost ne smiju ni u kom slučaju da se pripišu naručiocu.

Što se tiče krajnje hitnosti, U predmetu C­24/91 Comisija protiv Španije, Univerzitet Complutense iz Madrida odlučio je da sprovede pregovarački postupak bez prethodnog obavještenja za izgradnju proširenja i obnavljanja jedne od univerzitetskih zgrada. Tvrdilo se da je to opravdano kako bi se radovi završili prije početka nove akademske godine s obzirom naočekivani veliki broj novih studenata (zbog čega je izvođenje radova prema tvrdnjama bilo hitno). Evropski sud nije diskutovao o tome da li ova situacija može da opravda razlog krajnje hitnosti već je za razliku od toga utvrdio da je došlo do prekršaja, pošto je bilo na raspolaganju dovoljno vremena da se tender sprovede po ubrzanom postupku (vidjeti naročito stavove 14­16 date presude). Interesantan je i predmet C 107/92 Komisija protiv Italije (Case C 107/92 Commission v Italy [1993] E.C.R. I­4655), koji se ticao pregovaračkog postupka bez prethodnog obavještenja za izgradnju brane od lavine. Italija je tvrdila da postoji krajnja hitnost. Komisija je smatrala da italijanska Vlada nije ukazala na postojanje osnova krajnje hitnosti koju nameću nepredvidljivi događaji (prošlo je više od tri mjeseca od kada su nadležni državni organi dobili izvještaj geološkog odjeljenja Ministarstva životne sredine koje je preporučivalo hitno djelovanje i početka radova, i takođe lavina nije bilo još od 1975). U skladu sa stavom Komisije, Evropski sud je zauzeo stav da italijanska vlada nije ukazala na postojanje krajnje hitnosti i da italijansku vladu ništa nije sprječavalo da u ovom slučaju ispuni rokove ubrzanog postupka koje direktiva predviđa (vidjeti naročito stav 9. i stavove 13.­14. date presude).

Pitanje hitnosti se generalno vezuje za predvidljivost događaja (ukoliko je događaj predvidljiv ili bi trebao da bude predviđen od strane naručioca, u praksi to znači da se više ne može smatrati izuzetno hitnim). U tom kontekstu interesantno je na kratko pogledati npr. predmet Ems (Case C­318/94 Commission v Germany [1996] E.C.R. I­1949). Ovaj predmet odnosio se na nabavku radova za prokopavanje rijeke Ems. Evropski sud pravde naglasio je da derogacija zahtijeva, između ostalog postojanje uzročne veze između nepredvidljivog događaja i krajnje hitnosti koja iz njega proizilazi (vidjeti stav 14. date presude i vidjeti takođe predmet C­107/92 Komisija protiv Italije koja je već pomenuta stav 12.). Evropski sud je smatrao da u ovom slučaju uslov nepredvidljivosti nije zadovoljen zbog toga što je mogućnost da je organ koji je morao odobriti projekat mogao staviti prigovor nešto što je predvidljivo u postupku odobravanja plana. Zbog toga je Evropski sud odbacio argument Njemačke da je odbijanje nadležnog organa da odobri projekat prokopavanja rijeke bio potpuno neočekivan (vidjeti naročito stavove 15.­16. i 18.­19.). U tom kontekstu predmet La Spezia (Case 194/88R

47

Commission v Italy [1988] E.C.R. 4547) takođe treba pomenuti. On se odnosio na primjenu pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja obavještenja za obnavljanje uređaja za spaljivanje čvrstog otpada koji je bio zatvoren dok se ne završe radovi renoviranja). Predsjednik suda je, na zahtjev za donošenje privremenih mjera, utvrdio da je hronologija činjenica pokazala koliko god da su bili hitni radovi renoviranja, hitnost nije nastala zbog nepredvidivih događaja jer se dugo vremena znalo da je renoviranje neophodno, ali se nijesu preduzimali nikakvi koraci (vidjeti naročito stav 14.).

Pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nad­metanje

Član 24Naručilac može, izuzetno, ugovor o javnoj nabavci dodijeliti putem prego­varačkog postupka, uz prethodno objavljivanje poziva za javno nadmetanje, u slučaju:

1) kada u otvorenom i ograničenom postupku ne dobije ni jednu ispra­vnu i prihvatljivu ponudu, pri čemu se prvobitno određen predmet javne nabavke i sadržina tenderske dokumentacije bitno ne mogu mijenjati. Poziv za javno nadmetanje nije obavezno objaviti u slu­čaju da naručilac u pregovarački postupak uključi sve ponuđače ko­ji su dostavili ponudu u otvorenom i ograničenom postupku javne nabavke;

2) kada priroda radova, roba ili usluga ili rizici koji se odnose na konkretnu nabavku ne dozvoljavaju prethodno utvrđivanje ukupnih cijena;

3) kada se radi o uslugama iz tačke 6 Aneksa I i intelektualnih usluga, poput usluga koje uključuju projektovanje, ako je priroda usluga koje je potrebno pružiti takva da se specifikacije u ugovoru ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznošću da dopuste dodjelu ugovora izborom najpovoljnije ponude u skladu s pravilima koja uređuju otvorene ili ograničene postupke;

4) kada se radi o radovima koji se izvode isključivo sa ciljem istraživa­nja, testiranja ili razvoja, a ne sa ciljem ostvarenja zarade ili povra­tka troškova istraživanja i razvoja.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana naručilac, radi dobijanja najbolje po­nude, pregovara sa ponuđačima o dostavljenim ponudama, kako bi ih pri­lagodio zahtjevima navedenim u pozivu za javno nadmetanje, tenderskoj dokumentaciji i dodatnim dokumentima, ukoliko postoje.

48

Za vrijeme pregovora naručilac obezbjeđuje jednak tretman svih ponuđača i ne može obezbjeđivati informacije koje obezbjeđuju prednost pojedinim ponuđačima.Naručilac može predvidjeti da se postupak odvija u više faza, kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, koristeći kriterijume dodjele navedene u pozivu za javno nadmetanje ili tenderskoj dokumentaciji. Poziv za javno nadmetanje i tenderska dokumentacija, u tom slučaju, obavezno sadrže mogućnost korišćenja više faza postupka dodjele ugovora.

Pregovarački postupak sa predhodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje predstavlja takođe izuzetak u odnosu na primjenu otvorenog postupka javne nabavke, a može se primijeniti u slučaju:

1) kada naručilac, u otvorenom i ograničenom postupku ne dobije ni jednu ispravnu i prihvatljivu ponudu, pri čemu se prvobitno određen predmet javne nabavke i sadržina tenderske dokumentacije bitno ne mogu mijenjati. Poziv za javno nadmetanje nije obavezno objaviti u slučaju da naručilac u pregovarački postupak uključi sve ponuđače koji su dostavili ponudu u otvorenom i ograničenom postupku javne nabavke;

2) kada priroda radova, roba ili usluga ili rizici koji se odnose na konkretnu nabavku ne dozvoljavaju prethodno utvrđivanje ukupnih cijena;

3) kada se radi o uslugama iz tačke 6 Aneksa I i intelektualnih usluga, poput usluga koje uključuju projektovanje, ako je priroda usluga koje je potrebno pružiti takva da se specifikacije u ugovoru ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznošću da dopuste dodjelu ugovora izborom najpovoljnije ponude u skladu s pravilima koja uređuju otvorene ili ograničene postupke;

4) kada se radi o radovima koji se izvode isključivo sa ciljem istraživanja, testiranja ili razvoja, a ne sa ciljem ostvarenja zarade ili povratka troškova istraživanja i razvoja (Član 24. stav 1.).

Naručilac, nakon javnog objavljivanja poziva i javnog otvaranja ponuda, u cilju izbora najpovoljnije ponuda, pregovara sa svim ponuđačima, čije ponude su ocijenjene kao ispravne. Pregovori su dozvoljeni samo u dijelu koji je unaprijed definisan u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji, kako bi ih prilagodio navedenim zahtjevima i dodatnim dokumentima, ukoliko postoje (Član 24. stav 2.).

Prilikom pregovora dolazi do izražaja načelo jednakog tretmana svih ponuđača i ne mogu se otkrivati informacije koje obezbjeđuju prednost pojedinim ponuđačima. Takođe, nije dozvoljeno naknadno mijenjati predmet pregovora, kako bi se eventualno favorizovao određeni ponuđač, niti je dozvoljeno postavljati pitanja

49

u toku pregovora na način da se ponuđač posredno instruiše o odgovorima koje treba da da, a sve u cilju njegovog favorizovanja ili pak diskriminacije (Član 24. stav 3.).

Kod ovog postupka naručilac može predvidjeti da se postupak odvija u više faza, kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, koristeći kriterijume dodjele navedene u pozivu za javno nadmetanje ili tenderskoj dokumentaciji. Poziv za javno nadmetanje i tenderska dokumentacija, u tom slučaju, obavezno sadrže mogućnost korišćenja više faza postupka dodjele ugovora (Član 24. stav 4.).

Okvirni sporazumi

Član 25Naručilac može zaključiti okvirni sporazum samo nakon sprovedenog otvorenog ili ograničenog postupka u skladu sa ovim zakonom.Na osnovu okvirnog sporazuma zaključenog u skladu sa stavom 1 ovog čla­na, naručilac će pojedinačno imati pravo da tokom cijelog ugovorenog pe­rioda zaključuje ugovore sa uspješnim ponuđačem, u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma. Naručilac može razmotriti dodjelu okvirnog sporazuma samo uz postojanje jedne ili više niže navedenih okolnosti:

a) predmet ugovora su svakodnevne usluge ili potrošne robe koje nijesu klasifikovane kao trajna sredstva;

b) predmet ugovora su robe ili usluge čije se cijene i uslovi isporuke često mijenjaju;

v) predmet ugovora su stalne popravke ili radovi na održavanju;g) kada naručilac treba da dodijeli više istovjetnih ugovora u roku od

jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omogućilo smanjenje troškova nabavke.

Nakon zaključenja okvirnog sporazuma njegove odredbe se ne mogu mije­njati.Naručiocima nije dozvoljeno korišćenje okvirnih sporazuma na nepropisan način ili na način kojim se sprječava, ograničava ili ugrožava konkure­ncija.Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti duže od četiri godine, osim u izu­zetnim slučajevima predviđenim propisima.Ukoliko je okvirni sporazum zaključen sa jednim ponuđačem, ugovori zasno­vani na tom sporazumu dodjeljuju se u okviru granica uslova utvrđenih okvirnim sporazumom.

50

Za dodjelu tih ugovora naručilac se može obratiti ponuđaču, strani okvirnog sporazuma u pisanom obliku, tražeći od njega da dopuni svoju ponudu, ako je to nužno.Ukoliko je okvirni sporazum sklopljen s više ponuđača, kasnijih mora biti najmanje troje, ako ima dovoljan broj ponuđača koji zadovoljavaju krite­rijume odabira i/ili prihvatljivih ponuda koje zadovoljavaju kriterijume dodjele.Ugovori zasnovani na okvirnim sporazumima zaključenim s više ponuđača mogu biti dodijeljeni ili:

­ primjenom uslova utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog otvaranja nadmetanja, ili

­ ukoliko svi uslovi nisu utvrđeni u okvirnom sporazumu, kada su stra­ne ponovno u nadmetanju na osnovu istih i, ako je to nužno, preciznije formulisanih uslova i, gdje je primjenjivo, drugih uslova navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma, u skladu sa sljedećim postu­pkom:

(a) za svaki ugovor koji se ima dodijeliti naručilac se u pisanoj fo­rmi obraća ponuđaču koji je sposoban da izvrši ugovor;

(b) naručilac određuje vremenski rok koji je dovoljno dug da se omogući podnošenje ponuda za svaki pojedini ugovor, uzimajući u obzir elemente poput složenosti predmeta ugovora i vremena potrebnog za slanje ponuda;

(v) ponude se podnose u pisanoj formi, a njihov sadržaj ostaje tajan sve dok ne istekne predviđeni vremenski rok za odgovor;

(g) naručilac dodjeljuje svaki ugovor ponuđaču koji je podnio najbolju ponudu na temelju kriterijuma dodjele navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma.

Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograničenog trajanja između naru­čioca i ponuđača, čija je svrha utvrđivanje okvira za ugovore o javnim nabavkama, koji će se dodjeljivati u tom periodu, posebno u pogledu predmeta ugovora i kada je to primjenjivo i u pogledu predviđenih vrijednosti, obima, ili količine, kao i cijene.U navedenoj definiciji, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su osnovni elementi, koji će biti određeni u samom okvirnom sporazumu za buduće ugovore. To znači da se konkurencija odvija u vrijeme kada se zaključuje okvirni sporazum, a ne u vrijeme primjene sporazuma, kao osnova zaključivanja ugovora o javnoj nabavci.

Okvirni sporazum, sam po sebi, ne utvrđuje ugovor o javnoj nabaci, kao takvoj. On čak ne podrazumijeva obavezu naručioca da od ponuđača zahtjeva dostavljanje

��

ponude i izbor najpovoljnije ponude u nekom narednom postupku, u okviru okvirnog sporazuma, kao ni zaključivanje ugovora. On samo podrazumijeva da, ako naručilac bude imao potrebu za predmetom okvirnog sporazuma, da će naručilac sprovesti postupak izbora najpovoljnije ponude.

Okvirni sporazumi su široko primjenjivi. Kao jedan od primjera okvirnog sporazuma može se navesti sporazum koji reguliše pružanje usluga prevoza. Tačno vrijeme i obim potreba usluga prevoza za naručioca nijesu poznati, ali okvirni sporazum je zaključen na osnovu cijena i uslova uobičajenih potreba održavanja prevoza tokom npr. 12 mjeseci. Kada naručilac ima potrebu za uslugom prevoza, a nakon izvršenja ugovorenih usluga, po prethodno zaključenom ugovoru, po sprovednom otvorenom ili ograničenom postupku javne nabavke, obratiće se ponuđačima za dostavljanje ponude, saglasno uslovima iz okvirnog sporazuma.

Okvirni sporazum se zaključuje za određeni vremenski period i ograničen je u pogledu predmeta javne nabavke i vremena za koji je zaključen.

Otvoreni ili ograničeni postupak (nakon kojih se okvirni sporazum samo može zaključiti), koji ima za cilj zaključivanje okvirnog sporazuma pokreće se i sprovodi u skladu sa pravilima, koje je Zakon o javnim nabavkama propisao za te postupke. Tokom postupka vrednovanja, primjenjivaće se unaprijed utvrđeni kriterijumi i podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude, čime se obezbjeđuje dobijanje najbolje vrijednosti za novac.Važan efekat zaključenog okvirnog sporazuma, je u tome što naručilac ima pravo da tokom ugovorenog perioda zaključuje ugovore sa najpovoljnijim ponuđačem, bez ponovnog objavljivanja i oglašavanja javnog poziva, u okviru svakog od ugovora koji su predviđeni okvirnim sporazumom.

U slučaju da jedan naručilac, sprovodi postupak javne nabavke, u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun drugih naručilaca, a za jedan predmet javne nabavke, naručioci u čije ime i za čiji račun je sproveden taj postupak javne nabavke, koji je predviđao zaključivanje okvirnog sporazuma, imaju pravo da, u toku trajnja okvirnog sporazuma, vrše izbor najpovoljnije ponude sa ponuđačima, koji se nalaze u okvirnom sporazumu, osim, ako je unaprijed drugačije definisano.

Okvirni sporazum može se zaključivati u okviru unutar određenih roba, usluga ili radova, ako je predmet javne nabavke bio podijeljen na partije, a Direkcija za javne nabavke je dala prethodnu saglasnost za zaključivanje okvirnog sporzuma za svaku od partija koje čine predmet javne nabavke.

��

Primjena okvirnog sporazuma je opravdana u slijedećim slučajevima:­ako su predmet ugovora svakodnevne usluge ili potrošne robe, koje nijesu klasifikovane kao trajna sredstva (održavanje službenih prostorija, održavanje kancelarijske opreme, računovodstvene uluge, građevinski radovi i prateće usluge, nabavka potrošne robe – hrana, ljekovi, rezervni djelovi za mašinu ili opremu itd), ­ako su predmet ugovora robe ili usluge čije se cijene i uslovi isporuke često mijenjaju (snabdijevanje benzinom ili ogrijevom), ­ako su predmet ugovora stalne popravke ili radovi na održavanju (usluge krečenja službenih prostorija, održavanje puteva i dr.). Dogovorene cijene mogu biti jedinične, ­okvirni sporazum se može zaključiti kada naručilac treba da dodijeli nekoliko identičnih ugovora tokom jedne godine i okvirni sporazum bi omogućio smanjenje troškova javne nabavke, pošto se sprovodi samo jedan postupak javne nabavke. U ovom slučaju predmet okvirnog sporazuma mogu da budu robe koje se smatraju trajnim sredstvima (automobili, informatička oprema i dr.). Pod identičnim ugovorima se podrazumijevaju ugovori koji imaju isti predmet i ne uvijek isti obim, količinu ili mjesto isporuke (Član 25. stav 3.).

Nakon zaključenog okvirnog sporazuma, njegove odredbe ne mogu se mijenjati (Član 25. stav 4.).

Okvirni sporazum će se primjenjivati u skladu sa uslovima i rokovima, koji su utvrđeni tenderskom dokumentacijom za sprovođenje postupka javne nabavke, koji prethodi zaključivanju okvirnog sporazuma. Ovo implicira da svi ugovori, zaključeni tokom perioda važenja okvirnog sporazuma, moraju biti u skladu sa uslovima i rokovima utvrđenim okvirnim sporazumom. U slučaju da se, zbog veoma opravdanih razloga, nađe za potrebno, da se suštinski izmijeni zaključeni okvirni sporazum, isti se mora obustaviti poništavanjem, nakon čega će se pokrenuti novi postupak javne nabavke. Pri tom, treba imati u vidu, da se okvirni sporazum ne može proširiti izvan predmeta javne nabavke, unaprijed definisanog u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji.

Argument protiv zaključivanja okvirnog sporazuma je da takav sporazum zaključen na određeni vremenski period sprječava konkurenciju naručiocu u tom vremenskom periodu u odnosu na druge potencijalne ponuđače. To, kao prvo, znači da će svi okvirni sporazumi biti vremenski ograničeni i ne mogu preći, iz konkurencijskog aspekta, razuman vremenski period.

��

Prethodna saglasnost

Član 26Naručilac, prije početka postupka javne nabavke, mora od nadležnog organa uprave pribaviti prethodnu saglasnost o ispunjenosti uslova za sprovođenje te vrste postupka, ako namjerava primijeniti:

­ pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje,

­ pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje,

­ dodjelu ugovora putem okvirnog sporazuma.Prethodna saglasnost traži se zahtjevom u pisanoj formi, koji sadrži zakonsku osnovu, razloge i obrazloženje izbora konkretnog načina nabavke, dokaze o ispunjenju uslova za primjenu odabranog načina nabavke, izvor finansijskih sredstava, iznos nabavke i ostale podatke o nabavci.Nadležni organ uprave može od naručioca zatražiti dopunu zahtjeva za prethodnu saglasnost i dostavu dokumentacije u određenom roku.Nadležni organ uprave odlučuje o zahtjevu naručioca u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, odnosno prijema dokumentacije i dopune zahtjeva.Prethodna saglasnost za početak postupka nabavke važi do kraja budžetske ili finansijske godine.Ukoliko nadležni organ uprave ne dostavi saglasnost u roku iz stava 4 ovog člana, naručilac može početi sa postupkom javne nabavke.

U cilju uspostavljanja efikasnog sistema javnih nabavki, proklamovanih načela javnih nabavki i pravilne primjene Zakona o javnim nabavkama, zakonodavac je predvidio ovlašćenje Direkcije za javne nabavke za davanje predhodne saglasnosti o ispunjenosti uslova za primjenu:

­ pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje,

­ pregovaračkog postupka sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje;

­ dodjelu ugovora putem okvirnog sporazuma i­kod posebnog slučaja dodjele ugovora – konsultantskih usluga (Član 27.

stav 1.).

Zahtjev za davanje prethodne saglasnosti podnosi se Direkciji za javne nabavke u pisanoj formi i sadrži zakonski osnov za davanje saglasnosti, sa razlozima za izbor konkretnog načina nabavke, dokaze o ispunjavanju propisanih uslova za primjenu traženog postupka javne nabavke, dokaz o obezbijeđenim sredstvima

54

za predmetnu javnu nabavku u planu javne nabavke, odnosno dokaz da su finansijska sredstva obezbijeđena na drugi način, kao i ostale podatke o javnoj nabavci (Član 27. stav 2.).Ukoliko Direkcija za javne nabavke utvrdi da uz podnijeti zahtjev nije dostavljena potpuna i potrebna dokumentacija i dokazi, ima pravo da od podnosioca zahtjeva zatraži dopunu zahtjeva i dostavljanje odgovarajuće dokumentacije i dokaza u roku koji sama odredi, po sopstvenoj procjeni (Član 27. stav 3.).

Direkcija za javne nabavke je dužna da odluči po zahtjevu naručioca o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, odnosno dopune zahtjeva i dokumentacije i dokaza po zahtjevu za dopunu (Član 27. stav 4.).

Prethodnu saglasnost za početak postupka nabavke koju naručilac dobije od Direkcije za javne nabavke važi do kraja budžetske ili finansijske godine (Član 27. stav 5.).

Zakonodavac je predvidio pravo naručioca da, ukoliko Direkcija za javne nabavke ne dostavi saglasnost ili donese akt o nepostojanju uslova za davanje prethodne saglasnosti, u zakonom propisanom roku od osam dana, započne predmetni postupak javne nabavke, kao da je saglasnost data (Član 27. stav 6.).Kao što je ranije već naglašeno, ovo ovlašćenje Direkcije za javne nabavke je izuzetno uvedeno u Zakon, u cilju uspostavljanja efikasnog sistema javnih nabavki. Direktivama Evropske Unije nije predviđeno da neki organ daje prethodnu saglasnost naručiocima za sprovođenje postupaka javnih nabavki. Ovo iz razloga što je potrebno uspostaviti sistem u kome je isključivo ovlašćenje i odgovornost naručioca za izbor postupka javne nabavke. Davanjem ovlašćenja nekom drugom organu za davanje prethodne saglasnosti za sprovođenje postupka javne nabavke, teret odgovornosti se prebacuje sa naručioca na taj organ, što, gledano sa aspekta sistema nije dobro, jer u ovim slučajevima postoji veći rizik za zloupotrebe i korupciju prilikom davanja ili nedavanja ove saglasnosti. Naime, naručioci mogu da fingiraju postojanje uslova, koji zapravo ne postoje, u cilju izbjegavanja konkurencije i ravnopravnosti ponuđača, i dostave Direkciji za javne nabavke dokaze o ispunjenosti uslova, koji nijesu pravno valjani i koji ne odgovaraju istini. Problem dokazivanja odgovornosti u ovim slučajevima bi bio vrlo složen. Iz navedenih razloga, smatramo da bi bilo potrebno sa prvim izmjenama zakona brisati odredbe kojima je dato ovlašćenje Direkciji za javne nabavke za davanje predhodne saglasnosti i preuzeti rješenja iz uporednih zakonodavstava, da je naručilac obavezan da na web site Direkcije za javne nabavke objavi namjeru da će sprovesti ovaj postupak, pa, u slučaju da niko od potencijalnih ponuđača ne pokuša osporiti ovu odluku, taj postupak i sprovede.

��

2. Početak postupka

Plan javne nabavke i obezbjeđivanje sredstava za javnu nabavku

Član 27Naručilac može da započne postupak javne nabavke, samo:

­ ako je javna nabavka, u slučajevima predviđenim ovim zakonom, utvrđena u planu javnih nabavki naručioca;

­ ako je za tu nabavku obezbijedio odgovarajuća sredstva koja su raspoloživa za svako plaćanje predviđeno ugovorom.

Svaki naručilac koji u narednoj budžetskoj i poslovnoj godini namjerava da izvrši javnu nabavku, čiji iznos prevazilazi 100.000 eura, dužan je da donese i objavi, na način predviđen ovim zakonom, plan javne nabavke najkasnije do kraja prethodne godine.Obezbijeđenim sredstvima za javnu nabavku smatraju se sredstva koja su predviđena u budžetu ili su obezbijeđena na drugi zakonom predviđeni na­čin.Ako nijesu donijeti budžet Republike, budžet jedinice lokalne samouprave ili finansijski plan drugog naručioca, naručilac može započeti postupak javne nabavke samo do iznosa sredstava planiranih u skladu sa propisom o privremenom finansiranju.Za kapitalna ulaganja naručilac mora prethodno pripremiti i usvojiti studiju opravdanosti, u skladu sa metodologijom za pripremu, ocjenu i izvođenje studije opravdanosti.Ako sprovođenje postupka javne nabavke traje više godina, obaveze koje će dospijevati u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predvi­đenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta za svaku posebnu godinu.Postupak javne nabavke naručilac može da započne pod uslovom da su kumula­tivno ispunjeni sljedeći uslovi:­ da je javna nabavka, u slučajevima predviđenim zakonom (preko 100.000 eura) utvrđena u planu javnih nabavki i ­ da je za tu javnu nabavku naručilac obezbijedio odgovarajuća sredstva, koja su raspoloživa za izvršenje svih ugovorenih obaveza (Član 27. stav 1.).

Obaveza naručioca da je za svaku javnu nabavku obezbijedio odgovarajuća sredstva, koja su raspoloživa za svako plaćanje predviđeno ugovorom je garancija ponuđačima da će im za isporučenu robu, izvršenu uslugu ili izvedeni rad biti izvršeno plaćanje ugovorenog iznosa. U tom cilju, zakonodavac je predvidio da Odluka o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke treba da sadrži

56

i odredbu koja se odnosi na postojanje obezbijeđenih sredstava za predmetnu javnu nabavku, u dovoljnom iznosu.

Naručilac je dužan da donese i objavi na internet stranici Direkcije za javne nabavke, plan javnih nabavki, u slučaju da javna nabavka prevazilazi vrijednost od 100.000 eura, najkasnije do kraja prethodne godine za narednu godinu. Ovdje se imaju analogno primjeniti odredbe Zakona o budžetu i Zakona o finanisranju lokalne samouprave. Objavljivanjem plana javnih nabavki svih naručilaca na jednom mjestu – interent stranci Direkcije za javne nabavke, daje se mogućnost svim potencijalnim ponuđačima da se upoznaju sa javnim nabavkama, vrijednosti preko 100.000 eura pravovremeno, tako da u skladu sa svojom zainteresovanošću za određene postupke javnih nabavki, mogu da usklade svoje poslovanje i planove. Na ovaj način ostvaruju se benefiti i za naručioce i za ponuđače, a što rezultira povoljnijim rokovima isporuke, uslovima plaćanja, većim kvalitetom proizvoda koji se nude, nižim cijenama i dr. (Član 27. stav 2.).

Ako sprovođenje postupka javne nabavke traje više godina, obaveze koje će dospijevati u narednim godinama moraju biti ugovorene u iznosima predviđenim propisima kojima se uređuje izvršenje budžeta za svaku posebnu godinu, što u praksi znači da je naručilac, npr. neko ministarstvo, obavezan da obezbijedi od ministarstva finansija mišljenje da će mu u narednim godinama (koliko traje ta javna nabavka), u budžetu biti obezbijeđena sredstva za izvršenje svih ugovorenih obaveza (Član 27. stav 6.).

Ovdje treba imati u vidu da je eventualno nepredviđanje javne nabavke u planu javnih nabavki osnov za poništenje postupka. Naime, u praksi se dešava da naručioci ne objave plan javne nabavke do kraja prethodne godine za narednu godinu, ili da javnu nabavku vrijednosti veće od 100.000 eura unesu u plan, putem amandmana, neposredno prije objavljivanja i oglašavanja javnog poziva, na koji način izigravaju smisao ovog instituta i onemogućavaju ponuđače da se blagovremeno upoznaju sa potrebama naručioca i njegovom namjerom da sprovede postupak javne nabavke. U takvim situacijama, po izjavljenim žalba­ma, Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je poništavala postupak javne nabavke u cijelosti.

Odluka o pokretanju postupka

Član 28Naručilac, prije početka postupka nabavke, donosi odluku o pokretanju i sprovođenju postupka nabavke.

57

Odluka iz stava 1 ovog člana sadrži naročito:1) podatke o naručiocu (naziv, sjedište, adresu, matični broj), evidencijski

broj nabavke;2) predmet, način i rok sprovođenja postupka nabavke;3) dokaz da je javna nabavka utvrđena planom javne nabavke, u

slučajevima propisanim u članu 26 stav 2;4) procijenjenu vrijednost javne nabavke;5) rok završetka radova, u slučaju kada je predmet nabavke izvođenje

radova;6) izvor obezbijeđenih sredstava za javnu nabavku, uslove i način

plaćanja;7) ostale uslove nabavke.

Odluku donosi starješina organa, odnosno nadležni organ naručioca.Prije početka postupka javne nabavke, naručilac je dužan da donese odluku o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke. Odluka o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke je interni akt naručioca, koji čini sastavni dio spisa predmetne javne nabavke, ali koji nije dat na uvid ponuđačima, osim ukoliko to izričito traže, koristeći svoje pravo utvrđeno ovim zakonom i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (Član 28. stav 1.).

Zakonom je predviđen minimum uslova koje Odluka o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke treba da sadrži. Istovremeno sa donošenjem ove odluke, potrebno je da strarješina organa, odnosno nadležni organ naručioca donese i rješenje o obrazovanju komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Ukoliko naručilac započne postupak javne nabavke bez prethodno donesene odluke o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, taj postupak ne proizvodi pravno dejstvo. Takođe, ukoliko odluka o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke ne sadrži sve elemente propisane Zakonom ili ukoliko nije donijeta od strane starješine organa, odnosno nadležnog organa naručioca, ovo predstavlja osnov za eventualno poništavanje postupka javne nabavke.

Predmet nabavke i podjela predmeta nabavke

Član 29Predmet nabavke određuje naručilac i mora biti opisan jasno, razumljivo i nedvosmisleno, tako da svi ponuđači mogu ponuditi odgovarajuću robu, usluge i radove po vrsti, kvalitetu, cijeni, kao i po drugim potrebnim svoj­stvima i uslovima.Predmet nabavki iz stava 1 ovog člana može biti podijeljen u više posebnih cjelina (partija), tako da se svaka cjelina (partija) može ugovarati posebno.

58

Ponuđač je dužan da u ponudi naznači da li se ponuda odnosi na cjelokupnu nabavku ili samo na određene partije.U slučaju da ponuđač podnese ponudu za sve partije, ponuda mora biti podnijeta tako da se može ocjenjivati za svaku partiju posebno.Naručilac već prilikom donošenja plana javne nabavke mora voditi računa da ga izradi na način da predmet javne nabavke budu istovrsne robe, radovi i usluge, pri čemu se pod istovrsnošću podrazumijevaju jedinstvena klasifikacija, naziv, evidencija, namjena i svojstva. Naručilac je obavezan da na istovjetan način definiše predmet javne nabavke u planu javne nabavke, odluci o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji, pri čemu je obavezan da vodi računa da predmet javne nabavke bude određen i opisan tako da svi ponuđači mogu ponuditi uporedivu robu, radove i usluge po vrsti, kvalitetu, cijeni i drugim potrebnim svojstvima i uslovima (Član 29. stav 1.).

Ukoliko specifičnost predmeta javne nabavke to zahtijeva, naručilac ima pravo da podijeli predmet javne nabavke u više posebnih cjelina (partija) i to prema privrednim granama, strukovnim područjima, vrsti, količini, mjestu i vremenu isporuke (npr. predmet javne nabavke je hrana, koja je podijeljena na slijedeće partije: svježe meso, suhomesnati proizvodi, hleb, tijesto, mlijeko, sirevi i dr). Jedna partija obuhvata predmete istih, srodnih ili sličnih svojstava ili namjene, što omogućava učešće više malih ili srednjih ponuđača. Naručilac ne smije ograničavati i uslovljavati pravo nuđenja po partijama i mora odrediti partije na način da ponuđači mogu dostaviti ponudu za jednu, više ili sve partije. Ovdje je važno naglasiti da nije dozvoljeno naručiocu da određuje partije na način da predmet nabavke budu robe, usluge i radovi, koji nijesu srodni i povezani. Ovo iz razloga, što bi postupajući na taj način, naručilac mogao dovesti u zabludu ponuđače u pogledu uslova na nadmetanje i načina dostavljanje ponude, kao i kriterijuma i podkriterijuma za izbor. Naime, ne može naručilac u jednom pozivu odrediti da je predmet javne nabavke podijelio na partije, na način da je npr. jedna partija izbor najpovoljnijeg ponuđača koji će izvesti građevinske radove, druga partija nabavka kancelarijskog materijala, a treća partija nabavka usluga softvera. U ovom slučaju naručilac bi bio obavezan da objavi tri javna poziva sa jasno određenim predmetom javne nabavke i uslovima i kriterijumima koji su određeni za taj predmet javne nabavke. Ukoliko je naručilac podijelio predmet javne nabavke na partije, on ima pravo da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi dokaze o podobnosti koji su zajednički za sve partije i da posebno za svaku partiju odredi dodatne, fakultativne dokaze o podobnosti koji su ponuđači obavezni da dostave, kako bi njihova ponuda bila ocijenjena kao ispravna.

59

U slučaju da je predmet javne nabavke podijeljen na partije, ponuđač dostavlja ponudu za svaku partiju posebno, svaka partija se posebno vrednuje i za svaku partiju se dodjeljuje poseban ugovor.

3. Vršenje poslova javnih nabavki

Službenik za javne nabavke

Član 30Svaki obveznik primjene ovog zakona imenuje službenika za javne na­bavke.Službenik za javne nabavke je lice koje je u radnom odnosu kod naručioca, po pravilu, sa visokom stručnom spremom.Službenik za javne nabavke vrši slijedeće poslove: priprema plan javne nabavke, tekst odluke o pokretanju postupka javne nabavke, daje ponuđačima tendersku dokumentaciju, vrši stručno administrativne poslove u realizaciji postupka javne nabavke, sprovodi i odgovoran je za postupak javne nabavke male vrijednosti, čuva dokumentaciju, vodi evidenciju javnih nabavki i priprema i dostavlja izvještaje o sprovedenim javnim nabavkama starješini organa, odnosno nadležnom organu upravljanja.

Zakonodavac je predvidio obavezu svakog naručioca da imenuje službenika za javne nabavke.

To je lice koje je u radnom odnosu kod naručioca i koje, po pravilu, ima visoku stručnu spremu. U vezi sa tim, Direkcija za javne nabavke vodi evidenciju službenika za javne nabavke, koja se objavljuje na interent stranici tog organa (Član 30. stav 1.).Službenik za javne nabavke vrši sljedeće poslove: priprema plan javne nabavke, tekst odluke o pokretanju postupka javne nabavke, daje ponuđačima tendersku dokumentaciju, vrši stručno administrativne poslove u realizaciji postupka javne nabavke, sprovodi i odgovoran je za postupak javne nabavke male vrijednosti, čuva dokumentaciju, vodi evidenciju javnih nabavki i priprema i dostavlja izvještaje o sprovedenim javnim nabavkama starješini organa, odnosno nadležnom organu upravljanja (Član 30. stav 2.).

S obzirom na jasno definisane poslove službenika za javne nabavke i komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i strogo podijeljene poslove, službenik za javne nabavke ne treba da bude član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda (Član 30. stav 3.).

60

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda

Član 31Za pripremu i sprovođenje postupka javne nabavke, izuzev postupka javne nabavke male vrijednosti, naručilac je obavezan da, istovremeno sa donošenjem odluke o pokretanju postupka javne nabavke, obrazuje komisiju za otvaranje i vrednovanje ponuda.Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se sastoji od najmanje tri člana. Najmanje jedan član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda je diplomirani pravnik. U komisiji za otvaranje i vrednovanje ponuda se mogu imenovati stručnjaci koji posjeduju znanja iz oblasti koja je predmet javne nabavke, s tim što najmanje jedan član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda mora biti zaposlen kod naručioca.Izuzetno od stava 1 ovog člana, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, u zavisnosti od potreba naručioca i specifičnosti predmeta javne nabavke, može imenovati za vremenski period od godinu dana.Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda priprema i sprovodi postupak javne nabavke, na način što se stara: da tenderska dokumentacija bude pripremljena u skladu sa potrebama naručioca i odredbama zakona, pri­prema tekst poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta poziva za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje ponuda, ocjenjuje usaglašenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu poziva za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje po­dobnost ponuđača, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjava izvještaj o otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke o dodjeli ugovora ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojem bodova.

Naručilac je obavezan da, istovremeno sa donošenjem odluke o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, u cilju pripreme i sprovođenja postupka javne nabavke (izuzev postupka javne nabavke male vrijednosti) obrazuje komisiju za otvaranje i vrednovanje ponuda (Član 31. stav 1.).

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se sastoji od najmanje tri člana, s tim što, u slučaju da je broj članova veći od tri, taj broj mora biti neparan. Zakonito sprovođenje postupka javne nabavke podrazumijeva da najmanje jedan član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda bude imenovan iz redova diplomiranih pravnika. Sam broj i izbor članova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda će isključivo zavisiti od predmeta javne nabavke, što znači da je poželjno da u komisiju budu imenovani kako pravnici, tako i ekonomisti,

61

inženjeri, odnosno ostali stručnjaci u skladu sa predmetom javne nabavke. Određenje da najmanje jedan član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda bude diplomirani pravnik opravdava potreba poštovanja proceduralnih pravila. Predsjedavajući komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda treba da bude osoba velikog stručnog i moralnog integriteta, koja ima dovoljno stručnog iskustva i znanja da rukovodi cjelokupnom procedurom. Odredba kojom je određeno da najmanje jedan član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda bude lice koje je zaposleno kod naručioca je opravdana sa stanovišta malih naručilaca (Član 31. stav 2.).Naručilac je obavezan da u odluci o obrazovanju komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, odredi predsjedavajućeg i članove komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, poslove koje komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda treba da izvrši, rokove za njihovo izvršavanje, obavezu potpisivanja, izjave o nezavisnosti članova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i stručne službe i/ili eksperata za pojedine oblasti koje su predmet javne nabavke, a koje angažuje naručilac, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, potrebna ovlašćenja, u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova i druga pitanja od značaja za obrazovanje komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda odgovara naručiocu za izvršavanje povjerenih poslova i izvršava samo one poslove i zadatke, koje joj naručilac dostavi u pisanoj formi.

U izuzetnim slučajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, u izuzetnim slučajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, uizuzetnim slučajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, u slučajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, uslučajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, učajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, uajevima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, u, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, ukomisija za otvaranje i vrednovanje ponuda se, u za otvaranje i vrednovanje ponuda se, uza otvaranje i vrednovanje ponuda se, u otvaranje i vrednovanje ponuda se, uotvaranje i vrednovanje ponuda se, u i vrednovanje ponuda se, ui vrednovanje ponuda se, u vrednovanje ponuda se, uvrednovanje ponuda se, u ponuda se, uponuda se, u se, use, u, uu zavisnosti od specifičnih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmeta od specifičnih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmetaod specifičnih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmeta specifičnih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmetaspecifičnih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmetačnih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmetanih potreba naručioca i specifičnosti prirode predmeta potreba naručioca i specifičnosti prirode predmetapotreba naručioca i specifičnosti prirode predmeta naručioca i specifičnosti prirode predmetanaručioca i specifičnosti prirode predmetačioca i specifičnosti prirode predmetaioca i specifičnosti prirode predmeta i specifičnosti prirode predmetai specifičnosti prirode predmeta specifičnosti prirode predmetaspecifičnosti prirode predmetačnosti prirode predmetanosti prirode predmeta prirode predmetaprirode predmeta predmetapredmeta javne nabavke, može imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine. nabavke, može imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine.nabavke, može imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine., može imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine.može imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine.že imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine.e imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine. imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine.imenovati za vremenski period u trajanju od jedne godine. za vremenski period u trajanju od jedne godine.za vremenski period u trajanju od jedne godine. vremenski period u trajanju od jedne godine.vremenski period u trajanju od jedne godine. period u trajanju od jedne godine.period u trajanju od jedne godine. u trajanju od jedne godine.u trajanju od jedne godine. trajanju od jedne godine.trajanju od jedne godine. od jedne godine.od jedne godine. jedne godine.jedne godine. godine.godine.. Međutim, bilo bi poželjno da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda bude ad hoc – privremenog karaktera, zbog specifičnosti svakog predmeta javne nabavke (Član 31. stav 3.).lan 31. stav 3.). 31. stav 3.).stav 3.). 3.).

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderska za otvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderskaza otvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderska otvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderskaotvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderska i vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderskai vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderska vrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderskavrednovanje ponuda je dužna da se stara da tenderska ponuda je dužna da se stara da tenderskaponuda je dužna da se stara da tenderska je dužna da se stara da tenderskaje dužna da se stara da tenderska dužna da se stara da tenderskadužna da se stara da tenderskažna da se stara da tenderskana da se stara da tenderska da se stara da tenderskada se stara da tenderska se stara da tenderskase stara da tenderska stara da tenderskastara da tenderska da tenderskada tenderska tenderskatenderska dokumentacija bude pripremljena u skladu sa potrebama naručioca i odredbama bude pripremljena u skladu sa potrebama naručioca i odredbamabude pripremljena u skladu sa potrebama naručioca i odredbama pripremljena u skladu sa potrebama naručioca i odredbamapripremljena u skladu sa potrebama naručioca i odredbama u skladu sa potrebama naručioca i odredbamau skladu sa potrebama naručioca i odredbama skladu sa potrebama naručioca i odredbamaskladu sa potrebama naručioca i odredbama sa potrebama naručioca i odredbamasa potrebama naručioca i odredbama potrebama naručioca i odredbamapotrebama naručioca i odredbama naručioca i odredbamanaručioca i odredbamačioca i odredbamaioca i odredbama i odredbamai odredbama odredbamaodredbama Zakona, priprema tekst poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta, priprema tekst poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja tekstapriprema tekst poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta tekst poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja tekstatekst poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta poziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja tekstapoziva za javno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta za javno nadmetanje, daje pojašnjenja tekstaza javno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta javno nadmetanje, daje pojašnjenja tekstajavno nadmetanje, daje pojašnjenja teksta nadmetanje, daje pojašnjenja tekstanadmetanje, daje pojašnjenja teksta, daje pojašnjenja tekstadaje pojašnjenja teksta pojašnjenja tekstapojašnjenja tekstašnjenja tekstanjenja teksta tekstateksta poziva za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranjeza javno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje javno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranjejavno nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje nadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranjenadmetanje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje i tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranjei tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje tenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranjetenderske dokumentacije, sprovodi javno otvaranje dokumentacije, sprovodi javno otvaranjedokumentacije, sprovodi javno otvaranje, sprovodi javno otvaranjesprovodi javno otvaranje javno otvaranjejavno otvaranje otvaranjeotvaranje ponuda, ocjenjuje usaglašenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu, ocjenjuje usaglašenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstuocjenjuje usaglašenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu usaglašenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstuusaglašenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstušenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstuenost prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu prispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstuprispjelih ponuda sa zahtjevima datim u tekstu ponuda sa zahtjevima datim u tekstuponuda sa zahtjevima datim u tekstu sa zahtjevima datim u tekstusa zahtjevima datim u tekstu zahtjevima datim u tekstuzahtjevima datim u tekstu datim u tekstudatim u tekstu u tekstuu tekstu tekstutekstu poziva za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnost za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnostza javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnost javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnostjavno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnost nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnostnadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnost i tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnosti tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnost tenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnosttenderskoj dokumentaciji, utvrđuje podobnost dokumentaciji, utvrđuje podobnostdokumentaciji, utvrđuje podobnost, utvrđuje podobnostutvrđuje podobnostđuje podobnostuje podobnost podobnostpodobnost ponuđača, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavađača, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavaača, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavača, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavaa, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjava, vrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavavrši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavaši pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavai pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjava pregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavapregled, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjava, ocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavaocjenu i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjava i upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavai upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjava upoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavaupoređivanje dostavljenih ponuda, sačinjavađivanje dostavljenih ponuda, sačinjavaivanje dostavljenih ponuda, sačinjava dostavljenih ponuda, sačinjavadostavljenih ponuda, sačinjava ponuda, sačinjavaponuda, sačinjava, sačinjavasačinjavačinjavainjava izvještaj o otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odlukeštaj o otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluketaj o otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke o otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odlukeo otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke otvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odlukeotvaranju i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke i vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odlukei vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke vrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odlukevrednovanju ponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke ponuda i predlaže naručiocu donošenje odlukeponuda i predlaže naručiocu donošenje odluke i predlaže naručiocu donošenje odlukei predlaže naručiocu donošenje odluke predlaže naručiocu donošenje odlukepredlaže naručiocu donošenje odlukeže naručiocu donošenje odlukee naručiocu donošenje odluke naručiocu donošenje odlukenaručiocu donošenje odlukečiocu donošenje odlukeiocu donošenje odluke donošenje odlukedonošenje odlukešenje odlukeenje odluke odlukeodluke o dodjeli ugovora ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojem dodjeli ugovora ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemdodjeli ugovora ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojem ugovora ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemugovora ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojem ponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemponuđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemđaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemaču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemču, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemu, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojem, čija ponuda je vrednovana sa najvećim brojemija ponuda je vrednovana sa najvećim brojem ponuda je vrednovana sa najvećim brojemponuda je vrednovana sa najvećim brojem je vrednovana sa najvećim brojemje vrednovana sa najvećim brojem vrednovana sa najvećim brojemvrednovana sa najvećim brojem sa najvećim brojemsa najvećim brojem najvećim brojemnajvećim brojemćim brojemim brojem brojembrojem bodova (Član 31. stav 4.). (Član 31. stav 4.).lan 31. stav 4.). 31. stav 4.).stav 4.). 4.).

62

Naručilac koji za predsjednika komsije za otvaranje i vrednovanje ponuda ili člana komisije odredi službenika za javne nabavke, krši odredbe Zakona prema kojima su strogo definisani poslovi komisije i poslovi službenika za javne nabavke. Naime, članom 30. Zakona, taksativno su navedeni poslovi koje vrši službenik za javne nabavke u primjeni Zakona, a u koje poslove ne spada ovlašćenje za vršenje poslova člana Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Ovlašćenja komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda propisana su članom 31. Zakona. Iz tih odredbi jasno proizilaze nadležnosti, koje govore u prilog nespojivosti funkcija službenika za javne nabavke i komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, pa zbog prirode i karaktera poslova koje vrši, službenik za javne nabavke ne može istovremeno biti imenovan za člana komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, jer bi u tom slučaju došlo do dupliranja njihovih nadležnosti.

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u postupku javne nabavke, prilikom utvrđivanja potpunosti i ispravnosti ponuda, postojanja manjih odstupanja i dr., odluke donosi prostom većinom glasova, koja podrazumijeva da je broj članova neparan. Naime, paran broj članova Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda isključuje mogućnost za donošenje odluka u postupku javne nabavke prostom većinom. Sam postupak vrednovanja ispravnih ponuda sprovodi se individualno, od strane svakog člana komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, međutim, vrednovanje ponuda je samo jedna od faza u postupku javne nabavke.

4. Određivanje vrijednosti javne nabavke

Član 32Naručilac je obavezan da u pozivu za javno nadmetanje iskaže procijenjenu vrijednost javne nabavke.Naručilac je obavezan da se pridržava uslova i načina nabavke određenih ovim zakonom, prema utvrđenim vrijednostima i ne može, tokom budžetske ili finansijske godine, dijeliti predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, s namjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke.Bliži uslovi i način određivanja vrijednosti javne nabavke utvrđuju se stan­dardnim formularima javnih nabavki, koje donosi nadležni organ uprave.

Obaveza je naručioca da u pozivu za javno nadmetanje iskaže procijenjenu vrijednost javne nabavke. Procijenjena vrijednost javne nabavke izračunava se i

63

određuje sa uračunatim porezom na dodatnu vrijednost. Iskazivanje procijenjene vrijednosti predstavlja obavezan dio poziva za javno nadmetanje i nedostatak ovog elementa razlog je za poništavanje postupka javnog nadmetanja (Član 32. stav 1.).

Naručilac je takođe obavezan da se pridržava uslova i načina javne nabavke određenih ovim Zakonom, prema utvrđenim vrijednostima i ne može, tokom budžetske ili finansijske godine, dijeliti predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, s namjerom izbjegavanja primjene ovog Zakona i propisanog postupka nabavke (Član 32. stav 2.).

Bliži uslovi i način određivanja vrijednosti javne nabavke utvrđuju se standardnim formularima javnih nabavki, koje donosi Direkcija za javne nabavke (Član 32. stav 3.).

Procjena vrijednosti ugovora o javnim nabavkama Izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavkama predstavlja (odgovara ­ zasniva se na ukupnoj naknadi) ukupna naknada koju će platiti naručilac za sve robe, usluge, radove, nepokretnu imovinu i druge predmete obuhvaćene nabavkom, u iznosu sa PDV­om, po procjeni naručioca.

U slučajevima kada se opravdano može očekivati da će se predloženi ugovor produžiti, obnoviti ili da će mu uslijediti novi ugovor za nove robe, usluge i radove, osnov za izračunavanje procijenjene vrijednosti takvog predloženog ugovora je najveća moguća ukupna naknada koja će se platiti za predloženi ugovor, uključujući najveću moguću ukupnu naknadu koja će se platiti za eventualni produžetak, obnovu ili novi ugovor. Procijenjena vrijednost roba, usluga i radova je njihova procijenjena vrijednost u vrijeme objavljivanja okvirnog sadržaja plana javne nabavke ­ prethodnog raspisa, odnosno poziva za javno nadmetanje, u skladu sa Zakonom ( u skladu sa članom 33. Zakona).

Izbor metoda za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavkama ne smije se vršiti s namjerom da se izbjegne primjena postupaka javnih nabavki predviđenih Zakonom.

U slučajevima kada se zbog predloženih radova, nabavke usluga ili roba, više ugovora o javnim nabavkama istovremeno dodjeljuje po partijama, uzimaće se u obzir ukupna procijenjena vrijednost takvih partija.

64

Ukoliko ukupna vrijednost svih partija odgovara ili premašuje vrijednosne razrede utvrđene Zakonom, postupak predviđen Zakonom u vezi sa tim vrijednosnim razredima primjenjivaće se posebno za svaku partiju.

Procjena vrijednosti ugovora o javnoj nabavci roba

Kada se radi o ugovorima o javnim nabavkama koji su po svojoj prirodi periodični, ili koji se namjeravaju ponoviti u određenom vremenskom periodu, izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora zasniva se na ukupnoj stvarnoj vrijednosti istovjetnih sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni u toku prethodnih 12 mjeseci ili finansijskoj godini koja je, ukoliko je moguće, prilagođena tako da se uzmu u obzir promjene količine ili vrijednosti do kojih će doći u toku perioda od dvanaest mjeseci nakon glavnog ugovora, ili, u drugom slučaju izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora zasniva se na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni tokom perioda od 12 mjeseci nakon prve isporuke, ili tokom finansijske godine ukoliko je ona duža od 12 mjeseci.

U slučajevima ugovora za lizing, zakup ili najamnu kupovinu roba kod kojih se ne navodi ukupna cijena, vrijednost koja se uzima kao osnov za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je, kada se radi o ugovoru o javnim nabavkama sa utvrđenim periodom trajanja, ukoliko taj period iznosi manje od ili tačno dvanaest mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za vrijeme trajanja ugovora ili, ukoliko je trajanje ugovora duže od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući i procijenjenu vrijednost preostalog dijela a u slučaju ugovora o javnim nabavkama bez utvrđenog perioda trajanja ili na period koji se ne može utvrditi, mjesečna vrijednost pomnožena sa 48.

Procjena vrijednosti ugovora o javnoj nabavci usluga

Kada se radi o ugovorima o javnim nabavkama koji su periodični ili koji se namjeravaju obnoviti u određenom vremenskom periodu, izračunavanje pro­cijenjene vrijednosti ugovora zasniva se na ukupnoj stvarnoj vrijednosti isto­vjetnih sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni tokom prethodnih 12 mjeseci ili prethodne finansijske godine koja se, ukoliko je moguće, prilagođava tako da se uzmu u obzir promjene količine ili vrijednosti do kojih će doći u toku narednih 12 mjeseci nakon glavnog ugovora ili, u drugom slučaju, prema ukupnoj procijenjenoj vrijednosti sukcesivnih ugovora koji su dodijeljeni tokom 12 mjeseci nakon glavne isporuke, ili tokom finansijske godine ukoliko je ona duža od 12 mjeseci.

65

U slučaju ugovora o javnoj nabavci usluga u kojima se ne naznačava ukupna cijena, vrijednost koja se uzima kao osnov za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je:­ kada se radi o ugovoru sa utvrđenim periodom trajanja, ukoliko taj period iznosi manje od ili tačno 48 mjeseci­ njihova ­ njegova ukupna vrijednost za čitav period;­ kada se radi o ugovorima kojima nije utvrđen period trajanja ili na koji su odre­đeni na period duži od 48 mjeseci ­ njihova mjesečna vrijednost pomnožena sa 48. U cilju izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora za javnu nabavku usluga koje se odnose na usluge osiguranja, bankarske ili druge finansijske usluge, ili usluge projektovanja, u slučajevima u kojima je to moguće, treba uzeti i sljedeće:­ u slučaju usluga osiguranja ­ premiju koja će se platiti i druge oblike naknade;­ u slučaju bankarskih i drugih finansijskih usluga ­ honorare, provizije, udjele i druge vrste naknada;­ u slučaju projektnih usluga ­ honorare, provizije koje će se platiti i druge oblike naknada.

Procjena vrijednosti ugovora o javnim radovima

Prilikom izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o javnim radovima, mora se uzeti u obzir kako cijena radova tako i ukupna procijenjena vrijednost roba koje su neophodne za vršenje radova i koje naručilac stavlja na raspolaganje izvođaču radova.

Procjena vrijednosti ugovora o javnim nabavkama u slučaju opcija

Ukoliko predlog ugovora sadrži opciju, osnov za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je najveći mogućni ukupni iznos kupovine, lizinga, zakupa, uključujući i sve eventualne iznose koji mogu dospjeti za plaćanje zbog izvršenja klauzule o opciji.

Procjena vrijednosti okvirnog sporazuma

Što se tiče okvirnih sporazuma, procijenjena vrijednost ugovora ­ okvirnog spora­zuma je maksimalno procijenjena vrijednost, sa PDV­om, svih ugovora koji se predviđaju za kompletan period okvirnog sporazuma.

66

Uspostavljanje baze podataka o cijenama, koju vodi Direkcija za javne nabavke.

Procjena se pravi na osnovu cijena koje važe na dan donošenja odluke o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke

5. Transparentnost javnih nabavki

Javno objavljivanje

Član 33 Naručilac je dužan da, radi ostvarivanja principa transparentnosti, javno, na način predviđen ovim zakonom, objavi:

­ okvirni sadržaj plana javne nabavke ­ prethodni raspis;­ pozive za javno nadmetanje;­ odluke o dodjeli ugovora u postupku javnih nabavki.

Transparentnost javnih nabavki podrazumijeva javno objavljivanje okvirnog sadržaja plana javnih nabavki, poziva za javno nadmetanje i odluke o dodjeli ugovora u postupku javnih nabavki. Na ovaj način obezbjeđuje se ostvarivanje jednog od osnovnog načela – načela transparetnosti javnih nabavki, proklamovanog članom 7. Zakona.

Javno objavljivanje u smislu ovog člana Zakona, podrazumijeva obavezu naručioca da radi ostvarivanja principa transparentnosti, javno, na način predviđen Zakonom, podzakonskim aktima, odnosno standardnim formularima, objavi na interent stranici Direkcije za javne nabavke okvirni sadržaj plana javne nabavke ­ prethodni raspis, pozive za javno nadmetanje, kao i odluke o dodjeli ugovora u postupku javnih nabavki. Ovim se obezbjeđuje da svi potencijalno zainteresovani ponuđači mogu naći sve informacije koje se odnose na javne nabavke naručilac na jednom mjestu, čime se ostvaruju uštede za cjelokupan sistem javnih nabavki. Bilo bi poželjno da Direkcija za javne nabavke obezbijedi prevođenje što je moguće većeg broja informacija koje se nalaze na njenom web situ i na engleski jezik, kako bi se omogućila jednaka dostupnost informacijama i mogućnost za učešće na javnim nadmetanjima i inostranim ponuđačima, pogotovo kod tendera veće vrijednosti (Član 33.).

Prethodni raspis

Član 34Svaki naručilac javne nabavke koji, u skladu sa članom 27 stav 2 ovog zakona, ima obavezu da donese plan javne nabavke dužan je da na internet stranici

67

nadležnog organa uprave objavi prethodni raspis, u kojem se iskazuju osnovni podaci i informacije iz plana javne nabavke, o vrsti, predmetu javne nabavke, planiranoj vrijednosti, količini i uslovima javne nabavke koja je predviđena u planu javne nabavke.Prethodni raspis iz stava 1 ovog člana objavljuje se najkasnije do kraja prethodne godine za narednu godinu.

Ova odredba je u direktnoj vezi sa odredbom člana 27. Zakona, kojom su uređeni uslovi i način objavljivanja plana javne nabavke. Čak što više, po našoj ocjeni, ovdje je došlo do preklapanja i ponavljanja obaveze donošenja i objavljivanja plana javne nabavke, koji je ovdje nazvan prethodni raspis, a po svom sadržaju i karakteru je zapravo plan javne nabavke.

Poziv za javno nadmetanje

Član 35Naručilac je dužan da poziv za javno nadmetanje objavi na internet stranici nadležnog organa uprave i oglasi u jednim dnevnim novinama koje se izdaju i distribuiraju na cijeloj teritoriji Republike.Naručilac je dužan da javni poziv iz stava 1 ovog člana objavi, odnosno oglasi:

1) u slučaju javne nabavke u otvorenom postupku javne nabavke;2) u prvoj fazi ograničenog postupka;3) u slučaju javne nabavke u pregovaračkom postupku sa prethodnim

objavljivanjem poziva za javno nadmetanje;4) u slučaju javne nabavke zaključivanjem okvirnog sporazuma.

Poziv za javno nadmetanje sadrži podatke o naručiocu, predmetu nabavke, procijenjenoj vrijednosti javne nabavke, uslovima za učestvovanje, kriterijumima, vremenu i mjestu uvida u tendersku dokumentaciju, vre­menu i mjestu podnošenja ponude i javnom otvaranju ponude, roku za donošenje odluke o dodjeli ugovora o javnoj nabavci, kao i o imenu osobe za kontakt koja će pružati dodatne informacije.Poziv za javno nadmetanje može da sadrži i druge podatke neophodne za potpunije informisanje ponuđača o predmetu javne nabavke.Bliži sadržaj, formu i obrazac poziva za javno nadmetanje i oglasa utvrđuje nadležni organ uprave posebnim formularom.Nadležni organ uprave, u fazi objavljivanja, provjerava i obezbjeđuje usa­glašenost poziva za javno nadmetanje sa uslovima utvrđenim propisima o javnim nabavkama.Poziv za javno nadmetanje koji nije objavljen i oglašen na način propisan ovim zakonom ne proizvodi pravno dejstvo.

68

Obaveza objavljivanja i oglašavanja javnog poziva proizilazi iz jednog od osnovnih načela Zakona – načela transparentnosti upotrebe javnih sredstava. Upravo u vezi sa ovim načelom, predviđeno je da objavljivanje poziva za javno nadmetanje podrazumijeva obavezu naručioca da, u slučajevima propisanim Zakonom, dostavi, u elektronskoj formi, poziv za javno nadmetanje Direkciji za javne nabavke, radi ocjene njegove usaglašenosti sa uslovima utvrđenim propisima o javnim nabavkama i objavljivanja na internet stranici tog organa. Ovdje je posebno apostrofirana kontrolna funkcija Direkcije za javne nabavke koja je obavezna da naručiocu ukaže na eventualne propuste u javnom pozivu i njegovu neusaglašenost sa zakonom. Međutim, nije dato ovlašćenje Direkciji za javne nabavke da, kada uoči propuste u javnom pozivu, takav poziv ne objavi na svojoj internet stranici. Direkcija je obavezna da u pisanoj formi ukaže naručiocu na uočene propuste i da mu predloži mjere za ispravku. Međutim, ukoliko naručilac insistira na objavljivanju poziva u formi i sadržaju u kojem je dostavljen, Direkcija je obavezna da takav poziv i objavi, s tim što i ovdje postoji korektivni mehanizam, u pravu Direkcije za javne nabavke i svih potencijalno zainteresovanih ponuđača da izjave prigovor naručiocu na takav tekst javnog poziva u roku od osam dana od dana objavljivanja (Član 35. stav 1.).

Pored obaveze objavljivanja poziva za javno nadmetanje na internet stranici Dire­kcije za javne nabavke, zakonodavac je predvidio i obavezu oglašavanja javnog poziva u jednim dnevnim novinama, koje se izdaju i distribuiraju na cjelokupnoj teritoriji države. Uvođenje ove obaveze je opravdano, sa stanovišta da stepen info­rmatičke pismenosti u Crnoj Gori nije na nivou da se može očekivati da će svi poten­cijalni ponuđači imati mogućnost da redovno posjećuju i upoznaju se sa javnim pozivima na internet stranici Direkcije za javne nabavke (Član 35. stav 2.).

Ovim članom je predviđen obavezan sadržaj javnog poziva, dok je podzakonskim aktom određen standardni obrazac javnog poziva.

Važno je naglasiti da poziv za javno nadmetanje ne proizvodi pravno dejstvo ukoliko nije objavljen i oglašen na način propisan Zakonom i propisima o javnim nabavkama, što se utvrđuje u postupku za zaštitu prava ponuđača i javnog interesa. To je i razlog za poništenje postupka javne nabavke.

Objavljivanje odluke o dodjeli ugovora

Član 36Naručilac je dužan da na internet stranici nadležnog organa uprave objavi:

­ odluku o dodjeli ugovora po svim pozivima za javno nadmetanje;

69

­ odluku o dodjeli ugovora u pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje;

­ odluku o nabavkama male vrijednosti;­ odluku o poništavanju javnog nadmetanja.

Sadržaj, formu i obrazac za odluke iz stava 1 ovog člana utvrđuje nadležni organ uprave posebnim formularom.Zakonom je ustanovljena obaveza naručioca da na internet stranici Direkcije za javne nabavke objavi i:

­ odluku o dodjeli ugovora po svim pozivima za javno nadmetanje;­ odluku o dodjeli ugovora u pregovaračkom postupku bez prethodnog

objavljivanja poziva za javno nadmetanje;­ odluku o nabavkama male vrijednosti;­ odluku o poništavanju javnog nadmetanja.

Obaveza objavljivanja navedenih odluka je značajna sa aspekta obezbjeđivanja zaštite prava ponuđača i javnog interesa, jer sva lica koja imaju aktivnu legitimaciju, imaju pravo da u roku od osam dana od objavljivanja odluke pokrenu postupak za zaštitu svojih prava, podnošenjem prigovora naručiocu.

Objavljivanje navedenih odluka je značajno za cjelokupan sistem javnih nabavki, jer omogućava Direkciji za javne nabavke da vodi evidenciju o sprovedenim postupcima javnih nabavki, ponuđačima koji učestvuju u tim postupcima, visinama ponuđenih cijena, dobavljačima sa kojima naručioci zaključuju ugovore i sl, a iz kojih podataka se mogu dobiti jasni pokazatelji o eventualno ostvarenim uštedama u postupcima javnih nabavki, učešću domaćih i inostranih ponuđača, kretanju cijena na tržištu i sl.

Objavljivanje se vrši prema sadržaju, formi i obrascu za naznačene odluke, a koji su utvrđeni standardnim formularima objavljenim u Službenom listu Crne Gore.

6. Tenderska dokumentacija

Sadržaj tenderske dokumentacije

Član 37 Naručilac priprema tendersku dokumentaciju u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, tako da ponuđači na osnovu nje mogu da pripreme prihvatljivu ponudu. U tenderskoj dokumentaciji naručilac će dati potpune informacije o uslovima i zahtjevima koje treba da ispuni svaki ponuđač.

70

Tenderska dokumentacija, prema opredjeljenju naučioca, sadrži naročito:1) naziv naručioca;2) dokaz o postojanju formalno obezbijeđenih sredstava za javnu naba­

vku, izvor finansiranja, procijenjenu vrijednost javne nabavke iska­zane u eurima;

3) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma;

4) obrazac izjave da ponuđač prihvata uslove iz poziva za javno nadme­tanje i tenderske dokumentacije;

5) obrazac za ustanovljavanje kvalifikacije i uputstvo kako se dokazuje kvalifikacija ponuđača;

6) kriterijume izbora koji ustanovljavaju minimalne uslove za kvalifi­kaciju ponuđača i informacije za vršenje takve procjene;

7) opis tražene robe, usluga ili radova;8) količinske specifikacije i/ili tehničke specifikacije, opis posla/

zadatka;9) mjesto izvršenja;10) revidirani projekat urađen od strane ovlašćenih lica, sa maksimalnim

odstupanjem + ­ 10%;11) navođenje mogućnosti za podnošenje ponuda po partijama;12) rokove za izvršenje;13) mogućnost za podnošenje alternativnih ponuda;14) kriterijume, odnosno podkriterijume za izbor najpovoljnije

ponude;15) uslove predloženog ugovora;16) period važenja ponude;17) obavezu dostavljanja garancije ponude; garancije za dobro izvršenje

ugovora; garancije za avansno plaćanje;18) ispravu naručioca o načinu urednog plaćanja dospjelih obaveza iz

javne nabavke koja se daje prilikom zaključenja ugovora;19) mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda;20) mjesto, datum i vrijeme za otvaranje ponuda;21) zahtjev u pogledu upotrebe jezika;22) nacrt ugovora koji će biti zaključen;23) pravo podnošenja prigovora.

Standardne formulare tenderske dokumentacije utvrđuje nadležni organ uprave i objavljuje ih na njegovoj internet stranici.

Tendersku dokumentaciju priprema naručilac, u skladu sa Zakonom i pod­zakonskim aktima, tako da ponuđači na osnovu cjelovito i potpuno pripremljene

71

dokumentacije mogu da dostave prihvatljivu ponudu. Tenderska dokumentacija je osnov svakog nadmetanja i ona je pretpostavka za njegovo zakonito i uspješno sprovođenje. Tenderska dokumentacija mora biti jasna i razumljiva, u njoj naručilac daje potpune informacije o uslovima i zahtjevima, koje treba da ispuni svaki ponuđač, kako bi ponuđačima bilo omogućeno da ponude predmet javne nabavke u skladu sa zahtjevima naručioca, kao i izradu i dostavljanje ispravnih ponuda, između kojih će naručilac izabrati ponudu onog ponuđača koji je dokazao svoju sposobnost i udovoljio svim zahtjevima koji su traženi da bi njegova ponuda bila ocijenjena kao ispravna, a odredio je kao kriterijum najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu. Naručilac je obavezan da planira javnu nabavku i obezbijedi sredstva za izvršenje svih ugovorenih obaveza, određuje predmet javne nabavke i ima pravo da zahtijeva odgovarajući kvalitet u skladu sa opredijeljenim sredstvima, a takođe određuje i dokaze kojima ponuđači trebaju da dokažu svoju sposobnost. Naručilac će pravilnim i nediskriminirajućim dokazima o sposobnosti obezbijediti slobodnu tržišnu utakmicu, ali i eliminisati ponuđače koji nijesu dostavili dokaze kojima potvrđuju da su zaista u mogućnosti da izvrše predmet javne nabavke. Pri tome treba imati u vidu da ovaj član Zakona predviđa samo okvirni sadržaj elemenata tenderske dokumentacije, a u nadležnosti naručioca je da, prema svom opredjeljenju, kako je to Zakonom izričito predviđeno, bira elemente koje sadrži tenderska dokumentacija, a koji će obezbijediti dobijanje najbolje vrijednosti za novac (Član 37. stav 1.).Tenderska dokumentacija, prema opredjeljenju naučioca, sadrži naročito:

1) Naziv naručioca (Član 37. stav 2. tačka 1.),2)­dokaz o postojanju formalno obezbijeđenih sredstava za javnu

nabavku, ­izvor finansiranja, ­procijenjenu vrijednost javne nabavke iskazane u eurima sa uračunatim

PDV­om, s tim da procijenjena vrijednost javne nabavke treba biti iskazana i u odluci o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, u planu javnih nabavki, u slučajevima predviđenim Zakonom (kada je procijenjana vrijednost javne nabavke veća od 100.000 eura), kao i u javnom pozivu i oglasu (Član 37. stav 2. tačka 2.),

3) Odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma, što podrazumijeva da će naručilac navesti jedan od sljedećih postupaka, utvrđenih u članu 18 Zakona: otvoreni postupka javne nabavke, ograničeni postupka javne nabavke, pregovarački postupak sa ili bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, uz obavezu da naznači da li je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma. U slučaju da je predviđeno zaključivanje okvirnog

72

sporazuma, sastavni dio dokumentacije javne nabavke mora biti i dokaz da je naručilac obezbijedio od Direkcije za javne nabavke prethodnu saglasnost za zaključivanje okvirnog sporazuma (Član 37. stav 2. tačka 3.),

4) Obrazac izjave da ponuđač prihvata uslove iz poziva za javno nadmetanje i tenderske dokumentacije. Obrazac izjave je sastavni dio standardnog obrasca javnih nabavki koji je objavljen u Službenom listu Crne Gore. Obrazac izjave ponuđač je dužan da dostavi, potpisan od strane ovlašćenog lica i ovjeren pečatom, uz svoju ponudu (Član 37. stav 2. tačka 4.),

5) Obrazac za ustanovljavanje kvalifikacije i uputstvo kako se dokazuje kvalifikacija ponuđača. Ovaj obrazac naručilac popunjava samo u slučaju kada sprovodi ograničeni postupka javne nabavke i to samo u prvoj fazi ograničenog postupka javne nabavke (Član 37. stav 2. tačka 5.),

6) Kriterijume izbora koji ustanovljavaju minimalne uslove za kvalifikaciju ponuđača i informacije za vršenje takve procjene. Ove kriterijume utvrđuje naručilac samo u ograničenom postupku javne nabavke i to u prvoj fazi ograničenog postupka javne nabavke (Član 37. stav 2. tačka 6.),

7) Opis tražene robe, usluga ili radova, s tim da je naručilac obavezan da da detaljan opis predmeta javne nabavke, na način da obezbijedi punu ravnopravnost ponuđača, dajući potpune i tačne podatke o predmetu javne nabavke, ne vršeći diskriminaciju ponuđača i favorizovanje određenog ponuđača ili proizvođača navođenjem opisa koji može da zadovolji samo određeni ponuđač (Član 37. stav 2. tačka 7.),

8) Količinske specifikacije i/ili tehničke specifikacije, opis posla/zadatka (Član 37. stav 2. tačka 8.),

9) Mjesto izvršenja. Naručilac obavezno navodi mjesto isporuke, odnosno izvođenja radova ili vršenja usluga, jer mjesto isporuke, izvođenja radova ili vršenja usluga ne mora biti istovjetno adresi, odnosno sjedištu naručioca. Naručilac može utvrditi i obavezu ponuđača da su prije dostavljanja ponuda dužni izvršiti uvid na licu mjesta isporuke, izvođenja radova ili vršenja usluga, a što može biti od uticaja na određivanje konačne cijene ponude. (Član 37. stav 2. tačka 9.),

10) Revidirani projekat urađen od strane ovlašćenih lica, sa maksimalnim odstupanjem + ­ 10% (Član 37. stav 2. tačka 10.),

11) Navođenje mogućnosti za podnošenje ponuda po partijama, u slučaju kada je predmet javne nabavke podijeljen na partije, navođenjem pra­va da ponuđač može dostaviti ponudu za jednu, više ili sve partije. Nuđenje popusta u slučaju da ponuđač dostavlja ponudu za više partija je dozvoljeno samo u slučaju kada je predmet javne nabavke izbor izvo­đača radova, s tim da je predmet javne nabavke podijeljen u više partija (Član 37. stav 2. tačka 11.),

73

12) Rokove za izvršenje. Ovdje naručioci posebno trebaju da imaju u vidu da su ponuđači skloni tome da nude nerealno kratke rokove, kako bi dobili posao, iako su unaprijed svjesni da ne mogu da ispoštuju ponuđene rokove. Zato je naša preporuka da naručilac unaprijed odredi najkraći rok za izvršenje, ispod kog roka ponuđač ne može dostaviti svoju ponudu. Rok za izvršenje može biti određen kao uslov koji treba da ispuni svaki ponuđač ili kao jedan od podkriterijuma u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda. (Član 37. stav 2. tačka 12.),

13) Mogućnost za podnošenje alternativnih ponuda (Član 13. stav 2. tačka 13.),

14) Kriterijume, odnosno podkriterijume za izbor najpovoljnije ponude (Član 37. stav 2. tačka 14.),

15) Uslove predloženog ugovora, osnovni elementi koje će sadržavati ugovor, a koji se detaljnije razrađuju nacrtom ugovora (Član 37. stav 2. tačka 15.),

16) Period važenja ponude, s tim što je naručilac obavezan da naznači da je period važenja ponude najmanje 60 dana od dana javnog otvaranja ponuda (Član 37. stav 2. tačka 16.),

17) Obavezu dostavljanja garancije ponude; garancije za dobro izvršenje ugovora; garancije za avansno plaćanje. U isključivoj je nadležnosti naručioca da se u zavisnosti od specifičnosti predmeta javne nabavke nabavke i svojih potreba opredijeli da li će od ponuđača zahtijevati do­stavljanje garancije ponude i od provorangiranog ponuđača – dobavljača dostavljanje garancije za dobro izvršenje ugovora i garancije za avansno plaćanje (Član 37. stav 2. tačka 17.),

18) Ispravu naručioca o načinu urednog plaćanja dospjelih obaveza iz javne nabavke koja se daje prilikom zaključenja ugovora (Član 37. stav 2. tačka 18.),

19) Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda (Član 37. stav 2. tačka 19.),20) Mjesto, datum i vrijeme za otvaranje ponuda (Član 37. stav 2. tačka

20.),21) Zahtjev u pogledu upotrebe jezika, kako je to obrazloženo u komentaru

na član 11 Zakona (Član 37. stav 2. tačka 21.),22) Nacrt ugovora koji će biti zaključen (Član 37. stav 2. tačka 22.),23) Pravo podnošenja prigovora, u skladu sa čl 87., 88. i 89. Zakona (Član

37. stav 2. tačka 23.).Standardni obrazac javnih nabavki – formular tenderske dokumentacije (za robe, radove i usluge) utvrđuje Direkcija za javne nabavke i objavljuje se u Službenom listu Crne Gore, na interent stranici Direkcije za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 37. stav 3.).

74

Tehničke specifikacije

Član 38Tehničke specifikacije su obavezni dio tenderske dokumentacije.Tehničke specifikacije moraju biti nediskriminatorske prema svim mogućim ponuđačima i urađene na način da obezbijede pravičnu i aktivnu konkurenciju.Naručilac određuje tehničke specifikacije sa pozivom na zakone, tehničke propise i standarde koji se primjenjuju u Republici i koji su usaglašeni sa evropskim standardima. U slučaju kada takvih tehničkih propisa i stan­darda nema, naručilac se poziva na evropske standarde ili međunarodno prihvaćene standarde, tehničke propise ili norme.

Obavezni dio tenderske dokumentacije su tehničke specifikacije koje određuju posebni zakoni, podzakonski tehnički propisi i prihvaćeni standardi usaglašeni sa evropskim standardima (Član 38. stav 1.).

Tehničke specifikacije moraju da budu urađene na način koji obezbjeđuje pravičnu i aktivnu konkurenciju u postupku javne nabavke i moraju da budu nediskriminatorske prema svim ponuđačima u tom postupku (Član 38. stav 2.).

Jedan od najčešćih nedostataka tenderske dokumentacije su neprecizne ili nepravilne tehničke specifikacije. Odredbe ovog Zakona upućuju naručioca na primjenu i tačno navođenje tehničkih propisa i standarda, čime naručilac izbjegava dugačke i nepotrebne tehničke opise, a ponuđaču olakšava pripremu ponude u skladu sa opisom ponuđenih roba, usluga ili radova, kada potvrđuje ispunjavanje normativa i standarda. Zakon nalaže naručiocu da, u tenderskoj dokumentaciji, navede tačne tehničke specifikacije roba, usluga i radova koji su predmet dodjele ugovora. To čini tako što navodi koje važeće tehničke normative i standarde ponuđač mora da uzme u obzir prilikom pripreme svoje ponude. Zakon, takođe, upućuje na primjenu međunarodnih normativa i standarda i time posredno navodi državu da svoje propise iz tehničke oblasti prilagodi međunarodnim normativima i standardima. Sa druge strane, ovim ujednačavanjem pravila u tehničkoj oblasti i naručilac i ponuđač su prinuđeni da svoje zahtjeve usklade sa postojećim međunarodnim tehničkim normativima i standardima, čime se podiže konkurentska sposobnost domaćih ponuđača i njihovo prilagođavanje evropskim normativima. Sa tog aspekta, javne nabavke imaju i jak razvojni efekat na domaću privredu, koja će, s obzirom na započeti proces harmonizacije sa pravnim sistemom Evropske Unije, morati da usvaja odgovarajuće evropske normative i standarde.

75

Korišćenje tehničkih specifikacija

Član 39Naručilac ne smije da koristi, niti da se poziva na tehničke specifikacije koje označavaju robu, usluge ili radove određene proizvodnje, izvore ili gradnje, ako bi takvim označavanjem mogao dati prednost određenom ponuđaču, odnosno neopravdano eliminisati ostale ponuđače.Naručilac ne smije u tenderskoj dokumentaciji da naznači bilo koji pojedinačni robni znak, patent ili tip, niti posebno porijeklo ili proizvodnju.Kada naručilac ne može u tenderskoj dokumentaciji da opiše predmet ugovora na način da specifikacije budu dovoljno razumljive ponuđačima, navođenje elemenata poput robnog znaka, patenta, tipa ili proizvođača mora biti praćeno riječima ’’ili ekvivalentno ’’.

Član 40Tehnička specifikacija mora biti precizna i jasna kako bi se ponuđačima omogućilo da izrade svoje ponude, a naručiocu da odbije robe, usluge ili radove koji ne ispunjavaju postavljene objektivne zahtjeve.Naručilac nema pravo da odbije ponudu:

­ na osnovu toga što ponuđeni proizvodi, usluge i radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznačenih u tehničkoj speci­fikaciji, ukoliko ponuđač u svojoj ponudi može dokazati da rješenja koja nudi zadovoljavaju, na suštinski ekvivalentan način, zahtjeve postavljene u tehničkoj specifikaciji tenderske dokumentacije ili

­ kada ne postoje primjenjivi standardi, tehnički propisi ili norme traženih funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva za izvršenje posla, koji takođe obuhvataju i one koji se odnose na zaštitu zdravlja građana i zaštitu okoline.

Članom 39. Zakona, određena je negativna enumeracija korišćenja tehničkih specifikacija. Tako naručilac ne smije da koristi i da se poziva na tehničke specifikacije, kojima se označava roba, usluga ili rad određenog proizvoda, izvora ili građenja, ako bi se takvim označavanjem mogla dati prednost određenom ponuđaču, odnosno ako bi na taj način naručilac mogao da neopravdano eliminiše ostale ponuđače. Ovo iz razloga, što bi postupanjem na navedeni način naručilac izvršio povredu načela ravnopravnosti ponuđača, što za posljedicu ima poništenje postupka javne nabavke u postupku zaštite prava ponuđača i javnog interesa (Član 39. stav 1.).

Tehničke specifikacije su onaj dio tenderske doumentacije u kome naručilac daje tačan opis predmeta javne nabavke. Opis mora da bude što precizniji, tako

76

da ponuđač, bez dodatnih pitanja, može da pripremi svoju ponudu. Kod opisa predmeta javne nabavke, naručilac mora da, pored količina, navede i tehničke karakteristike predmeta javne nabavke.

Međutim, pored načela transparetnosti, naručilac mora da poštuje i ostala načela javnih nabavki. Poštovanje načela transparetnosti znači da se cio opis predmeta javne nabavke mora dati unaprijed. Naknadne dopune i izmjene predmeta javne nabavke nijesu dozvoljene, osim u izuzetnim slučajevima, koji su podložni provjeri zakonitosti, podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki.Ostvarivanje načela konkurencije, prije svega, znači da naručilac ne smije da naznači bilo koji pojedinačni robni znak, patent ili tip, kao ni posebno geografsko porijeklo ili proizvodnju robe, usluge ili rada, kako ne bi favorizovao pojedine ponuđače. U praksi su poznati postupci dodjele ugovora, u kojima je naručilac opisao predmet javne nabavke (npr. automobila, hardvera ili građevinskog materijala) koje nabavlja, a čija specifikacija upućuje samo na jednog, željenog proizvođača. Tako određene specifikacije su, u najvećem broju slučajeva, posljedica činjenice da je jedan od ponuđača pomagao naručiocu da pripremi tendersku dokumentaciju ili jedan dio tenderske dokumentacije, koji je obuhvatao tehnički opis predmeta javne nabavke. Da bi naručilac mogao da pripremi tehničku specifikaciju na što objektivnijim osnovama, potrebno je da poznaje gotovo sve tehničke propise iz oblasti predmeta konkretne javne nabavke, ili, ukoliko ta znanja ne posjeduje, da angažuje nezavisne i nepristrasne eksperte iz te oblasti.

Zakonodavac je predvidio i izuzetak, kada naručilac nije u mogućnosti da u tenderskoj dokumentaciji opiše predmet javne nabavke na način da specifikacije budu dovoljno razumljive ponuđačima, obavezan je da da obrazloženje za navođenje znaka, patenta, tipa ili proizvođača i da navede da ponuđači mogu dostaviti ponudu, koja sadrži robu, uslugu ili rad toga robnog znaka, patenta, tipa ili proizvođača ili njegov ekvivalent. Time naručilac pokazuje da navođenje znaka, patenta, tipa ili proizvođača ne znači da je naručilac unaprijed donio odluku i da ponuđač koji ponudi predmet nabavke naveden kao primjer ima prednost u odnosu na ostale.

Na nivou Evropske unije, treba naglasiti da je jedan od efekata sporazuma o osnivanju EZ i pravila o slobodnom kretanju da se vlastima zabrani da formulišu tehničke specifikacije na način kojim bi se vršila diskriminacija prema isporučiocima iz drugih država članica naročito. U daljem tekstu prikazujemo glavnu sudsku praksu Evropskog suda pravde vezano za tehničke specifikacije,

77

Predmet Dundalk (Case C­45/87 Commission v Ireland [1988] E.C.R. 4929) odnosio se na ugovor o nabavkama koji je jedna irska opština trebalo da dodijeli za izgradnju vodovodne cijevi kojom će se prebacivati voda iz riječnog izvora do fabrike za obradu i potom u postojeći sistem snabdijevanja grada. Specifikacije ovog ugovora zahtijevale su da se u izgradnji koriste cijevi od azbestnog cementa koje moraju da budu certifikovane u skladu sa irskim standardom. Irska opština je odbila jednu ponudu iz razloga što ponuđene cijevi, koje su proizvedene u španiji, nijesu bile u skladu sa pomenutim irskim standardom. Irska vlada je tvrdila da je primjena tog standarda neophodna da bi se osigurala kompatibilnost sa cijevima u postojećoj mreži. Evropski sud je odbio taj argument navodeći da je automatski efekat te klauzule da se isključuju sve ponude koje se zasnivaju na drugim tehničkim standardima priznatim u drugim državama članicama kao ekvivalentni garanti sigurnosti, rada i pouzdanosti. Prema tome, sud je naveo da bi irske vlasti mogle da provjere usklađenost sa tehničkim uslovima – neograničavajući se od samog početka na ponuđače koji predlažu samo irske materijale – tako što će dopustiti ponuđačima da isporuče cijevi koje ispunjavaju irski standard ili standard jednak njemu (vidjeti naročito stavove 21. i 22. date presude). Sličan slučaj je predmet UNIX (Case C­359/93 Commission v Netherlands [1995] E.C.R. I­157). U tom predmetu holandske vlasti su objavile poziv za isporuku i održavanje klimatske stanice. U tenderskim dokumentima se zahtijevalo korišćenje UNIX kao operativnog sistema za povezivanje više kompjutera različitih marki koje se koriste u projektu. UNIX je naziv softverskog sistema kojeg je razvila kompanija Bell Laboratories of ITT (USA). Prvobitna direktiva za nabavku robe (koja je primjenljiva u ovom slučaju) zabranjivala je (kao i nova direktiva 2004/18) da se navode marke osim ukoliko iza njih ne idu riječi »ili ekvivalent«. Jedan od zahtjeva za navođenje ovog izraza je da se predmet nabavke ne može drugačije opisati u specifikacijama koje su dovoljno precizne i potpuno jasne za svakoga . Holandska vlada je tvrdila da se sistem UNIX, u području informacione tehnologije mora smatrati tehničkom specifikacijom koja je opšte poznata trgovcima i da je stoga bilo nepotrebno dodavati riječi »ili ekvivalent«, iako je priznala da sistem UNIX nije standardizovan i da je to naziv određenog proizvođača određenog proizvoda. Iako se u specifikaciji nijesu favorizovali proizvodi iz Holandije, Evropski sud je smatrao da činjenica što iza riječi UNIX nije stojalo »ili ekvivalent« ne samo da je mogla spriječiti ekonomske operatere koji koriste sisteme slične UNIKSU da učestvuju u tenderu, već može predstavljati restrikciju u trgovini unutar zajednice čime se krši čl. 30. Ugovora o osnivanju EZ (sada član 28. – koji se odnosi na slobodno kretanje robe), time što se nabavka rezerviše isključivo za isporučioce koji namjeravaju da koriste konkretno navedeni sistem. Prema tome, naručilac je trebalo da doda riječi »ili ekvivalent« nakon izraza UNIX, kao što se zahtijeva do tada primjenljivom

78

direktivom (vidjeti naročito stavove 27. i 28. date presude). U predmetu Mousten (Case C­59/00 Bent Mousten Vestergaard v Spottrup Boligselskab [2001] E.C.R. I­9505), Evropski sud je smatrao da čak i u slučaju nabavki koje padaju ispod praga definisanog primjenljivom direktivom, čl. 30. Ugovora o osnivanju EZ (sada čl. 28.) sprječava naručioca da u tenderska dokumenta unese klauzulu kojom se zahtjeva, prilikom izvođenja ugovora, upotreba proizvoda određene marke (u ovom slučaju prozora određenog nacionalnog proizvođača) ukoliko klauzula ne uključuje i riječi »ili ekvivalent« vidjeti naročito stav 26. date presude).

Otkup tenderske dokumentacije

Član 41Naručilac je obavezan da, od dana objavljivanja poziva za javno nadme­tanje, omogući zainteresovanim ponuđačima neposredan uvid u tendersku dokumentaciju i njeno preuzimanje ili će, u roku od dva dana od prijema zahtjeva, tendersku dokumentaciju dostaviti poštom, telefaksom ili ele­ktronskim putem.U slučaju iz stava 1 ovog člana, naručilac naplaćuje samo troškove umno­žavanja i dostavljanja tenderske dokumentacije.Naručilac ne može ograničiti rok podnošenja zahtjeva za dostavu tenderske dokumentacije.

Naručilac je obavezan da omogući uvid, preuzimanje ili otkup tenderske doku­mentacije, počevši od dana objavljivanja i oglašavanja poziva za javno nadmetanje, svim zainteresovanim licima. Pored toga, naručilac je obavezan da, u roku od dva dana od prijema zahtjeva, dostavi tendersku dokumentaciju poštom, telefaksom ili elektronskim putem zainteresovanim licima. Naručilac je obavezan da, u ovoj fazi postupka javne nabavke, obezbijedi postojanje dokaza o licima koja su iskazala zainteresovanost da izvrše uvid u tendersku dokumentaciju ili njeno preuzimanje ili otkup. Ovo iz razloga, što samo lica koja su izvršila preuzimanje ili otkup tenderske dokumentacije, imaju pravo da se pojave kao ponuđači u postupku javne nabavke (Član 41. stav 1.).

Ukoliko se naručilac opredijeli da izdaje tendersku dokumentaciju, uz obavezu da zainteresovano lice prethodno podnese dokaz o izvršenoj uplati na ime troškova izdavanja tenderske dokumentacije, taj iznos može biti samo u visini troškova umnožavanja i dostavljanja tenderske dokumentacije. U praksi se dešava da naručioci visokom cijenom otkupa tenderske dokumentacije žele da obeshrabre male ponuđače da uzmu učešće u postupcima javnih nabavki, što je

79

nedozvoljeno. Ovo takođe može biti premdet žalbenog postupka i Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je poništila više javnih nadmetanja u kojima je visina otkupa tenderske dokumentacije bila određena neralno visoko u cilju diskriminacije ponuđača i ograničavanja konkurentnosti (Član 41. stav 2.).

Tenderska dokumentacije izdaje se zainteresovanim licima u toku trajanja poziva za javno nadmetanje i naručilac nema pravo da ograniči rok za podnošenje zahtjeva za vršenje uvida u tendersku dokumentaciju ili njeno preuzimanje i otkupljivanje, odnosno dostavu (Član 41. stav 3.).

Izmjene i dopune tenderske dokumentacije

Član 42Naručilac može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije, pod uslovom da one budu dostupne zainteresovanim ponuđačima istog dana, a najkasnije pet dana prije isteka roka utvrđenog za prijem ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju bilo kakvu suštinsku promjenu, rok za prijem ponuda će se produžiti najmanje za sedam dana. Odluka o produženju roka za prijem ponuda objavljuje se na isti način na koji je objavljen i oglašen poziv za javno nadmetanje.Naručilac ima pravo da izvrši izmjene i dopune tenderske dokumentacije, najkasnije pet dana prije isteka roka, koji je određen u javnom pozivu kao krajnji rok za dostavljanje ponuda, s tim što utvrđene izmjene i dopune tenderske dokumentacije moraju biti dostupne svim zainteresovanim licima istog dana kada su izvršene. Izmjene i dopune tenderske dokumentacije vrše se u formi amandmana, na način što se amandman objavljuje na internet stranici Direkcije za javne nabavke i oglašava u jednim dnevnim novinama koje se izdaju na teritoriji Crne Gore. Ukoliko su izmjene takvog karaktera da nameću dodatne obaveze ponuđačima, u postupku pripreme njihove ponude, naručilac je obavezan da produži krajnji rok za prijem ponuda najmanje za sedam dana. Ponuđači ovdje trebaju da imaju u vidu da imaju pravo da i protiv amandama podnesu prigovor naručiocu i žalbu Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki.

Objašnjenje dokumentacije

Član 43Naručilac je dužan da, po podnijetom zahtjevu za razjašnjenje tenderske dokumentacije, dostavi objašnjenje svim ponuđačima koji su preuzeli ten­dersku dokumentaciju, bez navođenja podataka o podnosiocima zahtjeva.

80

Nakon podnošenja zahtjeva za objašnjenje – razjašenjenje tenderske dokumen­tacije, naručilac je dužan da dostavi objašnjenje, istovremneno, svim ponuđačima, koji su preuzeli tendersku dokumentaciju. Prilikom dostavljanja objašnjenja, naručilac ne navodi podatke o podnosiocu zahtjeva, kojima bi otkrio njegov indentitet. Navođenje podataka o podnosiocu zahtjeva, kojima se otkriva identitet podnosioca zahtijeva drugim zainteresovanim licima, potencijalnim ponuđačima, vrši se povreda načela ravnopravnosti ponuđača (Član 43.).

Garancije

Član 44Naručilac može, pozivom za javno nadmetanje, zahtijevati od ponuđača garanciju ponude, u cilju zaštite od neozbiljnih ponuda, garanciju za dobro izvršenje ugovora, garanciju za avansno plaćanje ili drugu garanciju, u cilju zaštite od kršenja ugovora.Garancija ponude ne može iznositi više od 2% od vrijednosti ponude, a garancija izvođenja više od 5% vrijednosti ugovora.Naručilac, prilikom zaključenja ugovora, izdaje odgovarajuće isprave kojima se obezbjeđuje uredno plaćanje dospjelih obaveza iz javne nabavke.Oblik, sadržinu i način izdavanja isprave iz stava 3 ovog člana uređuje mini­starstvo nadležno za poslove finansija.

U cilju zaštite od neozbiljnih ponuda, zakonodavac je predvidio da naručilac ima pravo da, pozivom za javno nadmetanje, zahtijeva od ponuđača dostavljanje garancije ponude i da predvidi da će prvorangirani ponuđač – dobavljač biti dužan da prilikom zaključivanja ugovora dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora, garanciju za avansno plaćanje ili drugu garanciju, u smislu Zakona o obligacionim odnosima, radi zaštite od kršenja ugovora. Ponuda ponuđača koji ne dostavi traženu garanciju u punom iznosu biće odbačena kao neispravna (Član 44. stav 1.). Zakonodavac je ograničio visinu garancije, na način da garancija ponude ne može biti viša od 2% od vrijednosti ponude, a garancija za dobro izvršenje ugovora viša od 5% od vrijednosti ugovora.

Garancija ponude treba da bude u određenom postotku – fiksnom iznosu od ukupno ponuđene cijene, u obliku bankovne garancije bez prava prigovora, plative na prvi pisani poziv i izdate od prvoklasne banke. Naručilac može odrediti da ponuđači, umjesto garancije banke, mogu dostaviti vlastitu mjenicu ili bianco zadužnicu.

Ponuđač će izgubiti garanciju ponude ako:­opozove ili izmijeni svoju ponudu nakon isteka roka za dostavljanje ponuda,

81

­ne potpiše ugovor o javnoj nabavci,­ne dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora.Garancija ponude će biti vraćena ponuđaču nakon završetka postupka zaključivanja ugovora.Garancija za dobro izvršenje ugovora je bankovna garancija, bez prava prigovora, plativa na prvi pisani poziv i izdata od banke u određenom procentu – fiksnom iznosu od vrijednosti ponude, s tim što ne može biti viša od 5% od vrijednosti ugovora. Ponuđač u ponudi dostavlja pismo namjere banke o davanju takve granacije, ako njegova ponuda bude izabrana kao najpovoljnija i ako mu bude dodijeljen ugovor, a sama garancija za dobro izvršenje ugovora biće dostavljena od strane prvorangiranog ponuđača – dobavljača u roku koji odredi naručilac. Naručilac će garanciju za dobro izvršenje ugovora aktivirati u slučaju da dobavljač ne izvrši ugovor i ne ukloni u dogovorenom roku utvrđene nedostatke u pogledu izvršavanja ugovorenih obaveza (kvalitet izvedenih radova, kašnjenja u pogledu rokova, odnosno ako u određenom roku ne otkloni nedostatke na isporučenoj robi ili ne izvrši zamjenu neodgovarajuće robe) (Član 44. stav 2.).

U cilju zaštite ponuđača, zakonodavac je predvidio da naručilac, prilikom zaključenja ugovora, izdaje odgovarajuće isprave kojima će obezbijediti uredno plaćanje obaveza dospjelih iz zaključenog ugovora o javnoj nabavci. S tim uvezi, važno je istaći da je isprava kojom se obezbjeđuje uredno plaćanje dospjelih obaveza iz javne nabavke sastavni dio tenderske dokumentacije (Član 44. stav 3.).

Oblik, sadržinu i način izdavanja isprave, kojom se obezbjeđuje uredno plaćanje dospjelih obaveza iz javne nabavke utvrđen je posebnim podzakonskim aktom ministarstva nadležnog za poslove finansija, a koji pravilnik je objavljen u Službenom listu Crne Gore (Član 44. stav 4.).

7. Uslovi i podobnost ponuđača

Obavezni i fakultativni uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja

Član 45 Ponuđač u postupku nadmetanja mora dokazati da:

­ nije osuđivan za krivična djela predviđena ovim zakonom, niti mu je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke;

­ posjeduje poslovno­profesionalnu sposobnost i­ uredno izvršava dospjele obaveze nastale po osnovu poreza i dopri­

nosa.

82

Naručilac u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, pored uslova iz stava 1 ovog člana, može predvidjeti da ponuđač treba da ispunjava i uslove koji se odnose na:

­ ekonomsko­finansijsku sposobnost i­ stručno­tehničku i kadrovsku osposobljenost.

Uslovi podobnosti i vrsta dokaza o podobnosti ponuđača navode se u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.

Uz tehničku specifikaciju, definiciju predmeta javne nabavke i kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, institut sposobnosti ponuđača služi objektivizaciji potreba naručioca, te individualizaciji i selekciji ponuđača do samog čina izbora najpovoljnije ponude. Pomoću instituta sposobnosti ponuđača određuje se potreban nivo subjektivnih svojstava budućeg dobavljača.

Sposobnost ponuđača je subjektivan kriterijum zasnovan na subjektivnim svojstvi­ma ponuđača.

Sposobnost ponuđača predstavlja zbir svojstava, obilježja, stanja ponuđača kao poslovnog subjekta vezanih za njegovo poslovanje uopšte ili pak poslovanje vezano za predmet javne nabavke, kojima se presumira mogućnost izvršenja ugovora o nabavci.

Sposobnost ponuđača ima više dimenzija – pravnu, poslovnu, kadrovsku, finan­sijsku, strukovnu i tek kumulacija svih poborojanih dimenzija, koje zahtjeva naručilac, daje ponuđaču kvalifikacije sposobnog ponuđača, koji potom ide u drugi dio selekcije do izbora najpovoljnije ponude za zaključivanje ugovora.

Najpovoljnija ponuda može biti samo ponuda sposobnog ponuđača. Naravno da se sposobnost ponuđača javlja u obrnutoj ulozi kod instituta nesposobnosti pa i neispravnosti ponude.Određivanjem vrste i vrijednosti sposobnosti ponuđača, naručilac određuje profil ponuđača sa kojim želi zaključiti ugovor, a sve u smislu njegove mogućnosti, sposobnosti i izvjesnosti izvršenja ugovora o javnoj nabavci.

U domenu sposobnosti nema takmičenja i s toga se ne može utvrditi gradacija sposobnosti na sposobne, sposobnije i najsposobnije. Postoje samo dvije katego­rije ponuđača: sposobni i nesposobni. Jedini instrument za utvrđivanje sposob­nosti jeste dokumentacija zasnovana na zakonu. Primjer u kojem bi naručilac propisao složeni postupak utvrđivanja sposobnosti u kojem bi utvrđivao rang listu sposobnih, sa koje bi uzeo u obzir onog najbolje plasiranog bio bi primjer

83

nezakonite primjene instituta sposobnosti ponuđača, jer bi na taj način naručilac sposobnost posredno koristio kao kriterijum izbora, što je nedozvoljeno. Nema dakle takmičenja kod dokazivanja sposobnosti ponuđača. Iz tog razloga se zahtjevi za sposobnost ne mogu koristiti kao dodatni podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude.

Na nivou Evropske unije i s obzirom na sudsku praksu Evropskog suda pravde, razlika između faze kvalitativne selekcije (čiji je cilj utvrđivanje sposobnosti ekonomskog operatera /ponuđača da izvede ugovor) s jedne strane, i faze dodjele ugovora (čiji je cilj utvrđivanje ponude koja predstavlja najbolje rješenje), s druge strane, prvi put je tretirana od strane Evropskog suda u predmetu Beentjes (Case C­31/87, Gebroeders Beentjes v State of The Netherlands [1988], E.C.R. 4631). U ovom predmetu (vidjeti naročito stavove 15. i 16.) Evropski sud je naglasio da provjera podobnosti izvođača (u ovom slučaju izvođača radova) da izvrše dobijeni ugovor i dodjela ugovora predstavljaju dvije različite operacije u postupku za ustupanje ugovora o javnim nabavkama koje podliježu različitim pravilima (iako se ne isključuje mogućnost da se one dešavaju istovremeno). U stavovima 17. i 18., Evropski sud dalje navodi, da podobnost izvođača za realizaciju ugovora treba provjeravati na osnovu njihovog finansijskog i ekonomskog stanja kao i stručnog znanja i sposobnosti, dok se dodjela ugovora može bazirati ili na kriterijumu najniže cijene ili na kriterijumu ekonomski najpovoljnije ponude (što može da uključi cijenu, rok završetka, tekuće troškove, tehničke prednosti itd.). Prema tome, mi možemo dodati da dok se faza kvalitativne selekcije odnosi na ekonomske operatere – ponuđače, faza dodjele se odnosi na ponude. Principi iskazani u stavovima 15. i 16. predmeta Beentjes (tj. da su kvalitativna selekcija i dodjela dvije odvojene faze koje se regulišu različitim pravilima) takođe su ponovljeni od strane suda u kasnijoj sudskoj praksi (vidjeti npr. pred,et GAT (Case C–315/01 Gesellschaft fur Abfallentsortgungs – Technik GmbH (GAT) vs Ősterreichische Autobahnen and Schnellstrassen AG, E.C.R. [2003] I – 6351, stavovi 59. i 60.; kao i skorašnji predmet Lianakis ­ Case C­532/06, Lianakis AE and Others v Alexandroupolis and Others, koji još nije objavljen ali se može pronaći na sajtu: www.curia.europa.eu, para 26). Što se tiče sudske prakse Evropskog suda pravde o odnosu između kriterijuma kvalitativne selekcije i kriterijuma dodjele, pogledajte komentar na čl. 66.

Sposoban ponuđač je onaj koji posjeduje svojstva koja je propisao zakon u opisu i mjeri kako je to fakultativno utvrdio naručilac, u skladu sa njegovim potrebama. Preko vrste i vrijednosti dokaza o sposobnosti, naručilac osigurava izvjesnost kvalitetnog izvršenja ugovora o javnoj nabavci, pa je s toga bitna uslovljenost i vezanost tih vrijednosti samim predmetom javne nabavke. Dakle, zahtjevi koji

84

se tiču sposobnosti ponuđača u javnim nabavkama bitno su vezani sa predmetom javne nabavke i ne mogu biti određeni izvan toga.

Naručilac je, u skladu sa načelom transparentnosti i zabrane diskriminacije, dužan u dokumentaciji za nadmetanje (javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji) jasno označiti dokaze i način dokazivanja sposobnosti ponuđača. Preciziranje predmeta sposobnosti i njegove vrijednosti, te dokazna sredstva, omogućava transparentnost svojih zahtjeva i omogućava ponuđačima da svoja svojstva dokazuju svim dokaznim sredstvima, kojima će dokazati tražena svojstva. Loša definicija predmeta sposobnosti i dokaznih sredstava ponekad invalidizira postupak dokazivanja sposobnosti.

Zahtjevi sposobnosti moraju se u cijelosti i kumulativno ispuniti i suspenzivne su prirode, odnosno u slučaju neispunjenja ponuđač se proglašava neposobnim, a njegova ponuda ne razmatra kod izbora.Zahtjevi sposobnosti ponuđača su prag koji ponuđači trebaju preći da bi se potom mogli takmičiti za dobijanje ugovora o javnoj nabavci.

Zahtjevi sposobnosti su ,,sine qua non’’ za učešće u postupku izbora najpovoljnije ponude. Zakonodavac je predvidio da svaki ponuđač u postupku javnog nadmetanja i to u otvorenom postupku javne nabavke, u ograničenom postupku javne nabavke, u prvoj fazi postupka i u pregovaračkom postupku sa ili bez prethodnog obja­vljivanja poziva za javno nadmetanje, mora dokazati:

­ nije osuđivan za krivična djela predviđena ovim Zakonom, niti mu je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke,

­ posjeduje poslovno­profesionalnu sposobnost i­ uredno izvršava dospjele obaveze nastale po osnovu poreza i doprinosa

(Član 45. stav 1.).

Ovo su obavezni dokazi o podobnosti, koje su ponuđači dužni da dostave uz svoju ponudu. U slučaju da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, u postupku pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda utvrdi da neki ponuđač nije dostavio sve navedene obavezne dokaze o podobnosti, na način i u formi propisanoj Zakonom, obavezna je da ponudu takvog ponuđača odbaci kao neispravnu. Nije dozvoljeno da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda nedostatak u ponudi, koji se odnosi na dokaze o podobnosti, kvalifikuje kao manje odstupanje i traži razjašnjenje i dopunu ponude od strane ponuđača, jer bi na ovaj način grubo

85

bio povrijeđen princip ravnopravnosti ponuđača i zakonitosti postupka javne nabavke.

Kao fakultativni uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja, pored obaveznih uslova, naručilac u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, može predvidjeti da ponuđač treba da ispunjava i uslove koji se odnose na:

­ ekonomsko­finansijsku sposobnost i­ stručno­tehničku i kadrovsku osposobljenost (Član 45. stav 2.).

Naručilac je obavezan da uslove o podobnosti i vrstu dokaza o podobnosti ponu­đača navede u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Nije dozvoljeno da naručilac odredi različite dokaze o podobnosti u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, jer bi na taj način doveo ponuđače u zabludu u pogledu postupka i načina dokazivanja svoje sposobnosti. Takođe, nije dozvoljeno da naručilac, u postupku pregleda i ocjene ponuda, naknadno zahtjeva određene dokaze o podobnosti, koje prethodno nije predvidio u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, a sve u cilju diskriminacije ponuđača (Član 45. stav 3.).

Neosuđivanost u krivičnom i drugom postupku

Član 46 Ponuđači koji učestvuju u postupku javne nabavke dužni su dokazati da u periodu od dvije godine prije podnošenja ponude nijesu osuđeni za krivično djelo zločinačkog udruživanja, krivično djelo korupcije, krivično djelo pre­vare, krivično djelo pranja novca ili krivično djelo u vezi profesionalnog obavljanja svoje djelatnosti, niti im je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke.

Dostavljanje dokaza da ponuđač nije osuđivan u krivičnom i drugom postupku je prvi od obaveznih uslova za učešće u postupku javnog nadmetanja. Naime, ponuđači koji učestvuju u postupku javne nabavke dužni su dokazati da u periodu od dvije godine prije podnošenja ponude nijesu osuđeni za krivično djelo zločinačkog udruživanja, krivično djelo korupcije, krivično djelo prevare, krivično djelo pranja novca ili krivično djelo u vezi profesionalnog obavljanja svoje djelatnosti, niti im je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke. Prilikom dokazivanja navedenih uslova primjenjuje se krivični zakonik, Zakon o krivičnom postupku i Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

86

Poslovno­profesionalna sposobnost

Član 47Ponuđači koji učestvuju u postupku javne nabavke dužni su dokazati da su registrovani za profesionalno obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke ili da imaju važeću dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti, u zavisnosti od postupaka javne nabavke, a takva dozvola, odnosno odobrenje je predviđena posebnim zakonima ili propisima.

Dostavljanje dokaza da ponuđač posjeduje poslovno­profesionalnu sposobnost je drugi od obaveznih uslova za učešće u postupku javnog nadmetanja. Ovo podrazumijeva dokazivanje da je ponuđač registrovan za profesionalno obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke. Prilikom dokazivanja navedenog uslova primjenjuje se Zakon o privrednim društvima i Zakon o nevladinim organizacijama. Takođe, ponuđač je obavezan da dokaže da ima važeću dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti, u zavisnosti od postupaka javne nabavke, ako je izdavanje takve dozvole, odnosno odobrenja predviđeno posebnim propisima. U slučaju da predmet javne nabavke (npr. građevinski radovi) podrazumijeva dostavljanje odgovarajuće licence, naručilac je obavezan da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji precizno navede koju vrstu licence zahtijeva od ponuđača (Član 47.).

Ekonomsko­finansijska sposobnost

Član 48Naručilac može pozivom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom predvidjeti da su ponuđači koji učestvuju u postupku javne nabavke dužni da ispunjavaju određene uslove u pogledu ekonomsko­finansijske sposobnosti i iste dokazuju, sa jednom ili više slijedećih potvrda:

1) izvještajem o računovodstvenom i finansijskom stanju ­ bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvještaj ovlašćenog revizora u slučajevima gdje je to zakonom kojim se uređuju pitanja računovodstva i revizije propisano, najviše za posljednje tri godine, odnosno za period od regi­stracije;

2) odgovarajućim bankarskim izvodima, potvrdama ili izjavama o finansijskoj podobnosti ponuđača ili, po potrebi, dokazom o osigu­ranju za štetu od relevantnog profesionalnog rizika;

3) izvod s ukupnim prometom i, po potrebi, s prometom u području koje je obuhvaćeno ugovorom za razdoblje od najviše posljednje tri dostupne finansijske godine, odnosno za period od registracije.

87

Dostavljanje dokaza da ponuđač posjeduje ekonomsko­finansijsku sposobnost je jedan od fakultativnih uslova za učešće u postupku javnog nadmetanja, koje naručilac može predvidjeti u pozivu za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji. Ovo podrazumijeva da je ponuđač obavezan da dokaže da ispunjava uslove u pogledu ekonomsko­finansijske sposobnosti, podnošenjem jedne ili više slijedećih potvrda:

1) izvještajem o računovodstvenom i finansijskom stanju ­ bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvještaj ovlašćenog revizora u slučajevima gdje je to zakonom kojim se uređuju pitanja računovodstva i revizije propisano, najviše za posljednje tri godine, odnosno za period od registracije,

2) odgovarajućim bankarskim izvodima, potvrdama ili izjavama o finansijskoj podobnosti ponuđača ili, po potrebi, dokazom o osiguranju za štetu od relevantnog profesionalnog rizika,

3) izvod s ukupnim prometom i, po potrebi, s prometom u području koje je obuhvaćeno ugovorom za razdoblje od najviše posljednje tri dostupne finansijske godine, odnosno za period od registracije.

U postupku dokazivanja primjenjuje se Zakon o računovodstvu i reviziji i Zakon o bankama, odnosno drugi odgovarajući propisi (Član 48.).

Stručno tehnička i kadrovska osposobljenost

Član 49 Stručno tehnička i kadrovska osposobljenost ponuđača, u postupku za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, koja je predviđena u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, mora biti određena srazmjerno prirodi i sadržini javne nabavke i dokazuje se na jedan od slijedećih načina:

­ lista glavnih isporuka izvršenih u posljednje dvije do tri godine, sa vrijednostima, datumima i primaocima, uz osiguranje dokumenata u formi potvrda izvršenih isporuka izdatih od strane ponuđača ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu osigurati iz razloga izvan kontrole ponuđača, samo uz izjavu ponuđača o izvršenim isporukama;

­ opis tehničke opremljenosti i osposobljenosti, mjere za obezbjeđenje kvaliteta, kao i opremljenost i osposobljenost za ispitivanja i istra­živanja;

­ navode o angažovanom tehničkom osoblju, bez obzira na to da li nepo­sredno pripadaju ponuđaču;

­ uzorke, opise, odnosno fotografije proizvoda koji su predmet isporuke, a čiju je vjerodostojnost ponuđač obavezan potvrditi, ukoliko to naru­čilac zahtijeva;

88

­ uvjerenja koja su izdata od agencija za kontrolu kvaliteta čija je kom­petentnost priznata, a kojima se jasno utvrđenim referentnim navo­đenjem odgovarajućih specifikacija ili standarda potvrđuje podobnost proizvoda;

­ izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.U postupku za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga naručilac može od ponuđača zahtijevati da obezbijedi jedno ili više od slijedećih sredstava, kao dokaz njegove stručno tehničke i kadrovske osposobljenosti:

­ listu glavnih usluga pruženih u posljednje dvije do tri godine, sa uku­pnim vrijednosnim iznosima, datumima i primaocima, uz potvrde o izvršenim uslugama koje su izdali primaoci, ili, ukoliko se takve potvrde ne mogu obezbijediti iz razloga izvan kontrole ponuđača, samo uz njegovu izjavu o izvršenim uslugama;

­ obrazovne i profesionalne kvalifikacije ponuđača, odnosno kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja i naročito kvalifikacije osoba koje su odgovorne za pružanje konkretnih usluga;

­ navode o angažovanom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, bez obzira na to da li neposredno pripadaju ponuđaču;

­ izjavu ponuđača o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i o broju lica koja vrše funkcije rukovodilaca u posljednje tri godine;

­ izjavu o tehničkoj opremljenosti i osposobljenosti i mjerama kojima raspolaže ponuđač za izvršenje konkretnih usluga i osiguranje kvaliteta;

­ u slučaju kada su usluge koje se pružaju složene ili ukoliko se, izuzetno, osiguravaju za posebne namjene, provjera tehničke opremljenosti i osposobljenosti ponuđača, te, ako je to potrebno, i njegovih kapaciteta za proučavanje i istraživanje, kao i mjera za kontrolu kvaliteta, koju sprovodi naručilac ili koju u njegovo ime sprovodi nadležni zvanični organ zemlje u kojoj je ponuđač registrovan;

­ izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova dokazi o stručno tehničkoj i kadrovskoj osposobljenosti ponuđača mogu se osigurati na jedan ili više od slijedećih načina:

­ lista radova koji su izvedeni u posljednje dvije do pet godina, uz pri­laganje potvrda o zadovoljavajućem izvođenju za najvažnije radove, uključujući vrijednost, vrijeme i lokaciju izvođenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu sa pravilima poslovanja i da li su propisno okončani; u slučaju kada je to potrebno ove potvrde naru­čiocu direktno dostavlja nadležni organ;

89

­ obrazovne i profesionalne kvalifikacije ponuđača, kao i kvalifikacije njegovog rukovodećeg osoblja i naročito kvalifikacije lica koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova;

­ navode o angažovanom tehničkom osoblju, naročito o onom/­im zaduženom/­im za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripada/­ju ponuđaču;

­ izjavu ponuđača o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodećih lica u posljednje tri godine;

­ izjavu o tehničkoj opremi koju ponuđač ima na raspolaganju za izvođenje konkretnih radova;

­ izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.

Dostavljanje dokaza da ponuđač posjeduje stručno tehničku i kadrovsku ospo­sobljenost je drugi fakultativni uslov za učešće u postupku javnog nadmetanja, koji naručilac može predvidjeti u pozivu za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji.

Tehnička osposobljenost je svojstvo ponuđača vezano za posjedovanje određenih objekata, tehničke opremljenosti određenim pomagalima, opremom, objektima, servisom, instalacijama, sredstvima za rad i tiče se objekata, a ne ličnih svojstava zaposlenih kod ponuđača.

Kadrovska osposobljenost podrazumijeva subjektivni faktor, osoblje podobno za ispunjavanje ugovora i to kako po kvantitetu, broju, tako i po kvalitetu, stručnosti, kao i broj stručnog osoblja koje vrši organizaciju procesa rada, upravljanje organizacijom, menadžment.

Ovlašćenja naručioca u procjeni podobnosti ponuđača

Član 50Naručilac će iz daljeg postupka javne nabavke isključiti ponuđača za kojeg utvrdi:

1) da mu je izrečena pravosnažna presuda, u periodu od dvije godine prije podnošenja ponude, za izvršeno krivično djelo zločinačkog udru­živanja, krivično djelo korupcije, krivično djelo prevare, krivično djelo pranja novca, krivično djelo u vezi profesionalnog obavljanja svoje djelatnosti ili mu je izrečena mjera zabrane obavljanja djelat­nosti koja je predmet javne nabavke;

2) nije registrovan ili nema važeću dozvolu, odnosno odobrenje nadle­žnog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti;

90

3) je u postupku likvidacije ili je prestao obavljati djelatnost;4) nije uredno izvršio obavezu plaćanja doprinosa za socijalno osigu­

ranje i obavezu plaćanja dospjelih poreza, u skladu sa zakonskim propisima;

5) nije dostavio ili je dostavio netačne podatke, koji se traže u postupku javne nabavke.

Naručilac iz daljeg postupka javne nabavke može isključiti ponuđača za kojeg utvrdi da:

1) je nad njim otvoren stečajni postupak;2) ne ispunjava uslove predviđene u pozivu za javno nadmetanje i ten­

derskoj dokumentaciji u pogledu stručno­tehničke i kadrovske ospo­sobljenosti;

3) da u postupku prethodnih javnih nabavki nije uredno izvršio ugovo­rene obaveze prema naručiocima.

Ovim članom zakonodavac je predvidio slučajeve u kojima je naručilac obavezan da iz daljeg postupka javne nabavke isključi ponuđača, za koga nesporno utvrdi:

1) da mu je, u periodu od dvije godine prije podnošenja ponude, izrečena pravosnažna presuda za izvršeno krivično djelo:

­zločinačkog udruživanja, ­krivično djelo korupcije, ­krivično djelo prevare, ­krivično djelo pranja novca, ­krivično djelo u vezi profesionalnog obavljanja njegove djelatnosti ili ­mu je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne

nabavke;2) nije registrovan ili nema važeću dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog

organa za profesionalno obavljanje djelatnosti;3) je u postupku likvidacije ili je prestao obavljati djelatnost;4) nije uredno izvršio obavezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje i

obavezu plaćanja dospjelih poreza, u skladu sa zakonskim propisima;5) nije dostavio ili je dostavio netačne podatke, koji se traže u postupku

javne nabavke (Član 50. stav 1.).Takođe, naručilac iz daljeg postupka javne nabavke može isključiti ponuđača za kojeg utvrdi da:

1) je nad njim otvoren stečajni postupak;2) ne ispunjava uslove predviđene u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj

dokumentaciji u pogledu stručno­tehničke i kadrovske osposobljenosti;3) da u postupku prethodnih javnih nabavki nije uredno izvršio ugovorene

obaveze prema naručiocima (Član 45. stav 2.).

91

Zakonodavac je takođe taksativno nabrojao i slučajeve u kojima naručilac može, ali ne mora da isključi ponuđača iz daljeg postupka javne nabavke.

Davanjem prava naručiocu da iz daljeg postupka javne nabavke može isključiti ponuđača za kojeg utvrdi da u postupku prethodnih javnih nabavki nije uredno izvršio ugovorene obaveze prema naručiocima, po prvi put je u propisima koji se odnose na oblast javnih nabavki, zakonodavac sankcionisao ponuđača koji prethodno nije izvršavao ugovorene obaveze prema naručiocu, na način što daje pravo naručiocu da takvog ponuđača isključi iz postupka javne nabavke. Na ovaj način, dodatno se obavezuju ponuđači da, u slučaju kada im se dodijeli ugovor u postupcima javnih nabavki, uredno i blagovremno izvršavaju ugovorene obaveze, kako bi izbjegli sankciju isključvanja iz daljih postupaka javnih nabavki tog naručioca, a koje pravo naručioca je utvrđeno u ovom članu Zakona.

Dokazi o podobnosti

Član 51Ponuđač je obavezan dokazati svoju podobnost za učešće na javnom nadmetanju.Naručilac ne može postaviti druge uslove podobnosti i dokaze osim nave­denih u ovom zakonu, niti druge zahtjeve kojima se ponuđači dovode u neravnopravan položaj.Dokazi se prilažu u originalu, ovjerenoj kopiji ili elektronskom obliku, s tim što ne mogu biti stariji od šest mjeseci prije dana objavljivanja poziva za javno nadmetanje.Dokazi o ispunjenosti uslova iz člana 45 ovog zakona su:

­ izvod iz sudskog, strukovnog ili trgovačkog registra države u kojoj ponuđač ima sjedište ili važeća dozvola, odnosno licenca nadležnog organa za profesionalno obavljanje djelatnosti;

­ dokaz da pravno lice nije pod stečajem ili u postupku likvidacije­potvrda suda, odnosno nadležnog organa države sjedišta;

­ dokaz da plaćanja prema ponuđaču nijesu obustavljena ­ odgovarajući bankarski izvodi, potvrda ili izjava o finansijskoj podobnosti banke čiji je komintent pravno lice;

­ dokaz da ponuđač nije pravosnažno osuđen za krivično djelo iz člana 46 ovog zakona i da mu nije izrečena zaštitna mjera zabrane da se bavi određenom privrednom djelatnošću­izvod iz kaznene evidencije ili odgovarajuća potvrda nadležnog organa;

­ izvještaj o računovodstvenom i finansijskom stanju ­ bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvještaj ovlašćenog revizora, u slučajevima

92

gdje je to zakonom kojim se uređuju pitanja računovodstva i revizije propisano, za posljednje tri godine, odnosno ako je privredno društvo registrovano kasnije za period od registracije;

­ dokaz od organa uprave nadležnog za poslove poreza i organizacija penzijskog i zdravstvenog osiguranja da je izvršena obaveza plaćanja poreza i doprinosa;

­ izjava ponuđača o tehničkoj opremljenosti ponuđača: opremi, ure­đajima, sredstvima, kadrovima, kapacitetima, načinu osiguranja kva­liteta i učešću podizvođača i/ili podugovarača;

­ odgovarajući uzorci i fotografije izvedenih radova i tehničkih kapaciteta.

Ako naručilac zahtijeva dokaze o ispunjavanju kvaliteta, sertifikate, odnosno licence dužan je prihvatiti jednako vrijedne potvrde ovlašćenih organa država članica Evropske Unije ili drugih država. Naručilac je obavezan da prihvati dokaz o ispunjavanju kvaliteta, sertifikate, odnosno licence u drugom obliku, ako ponuđač pruži dokaz o tome da nema mogućnost ili pravo na traženje odnosnih potvrda.Ako ponuđač ima sjedište u drugoj državi, dokumentacija za dokazivanje uslova mora biti ovjerena od strane nadležnog organa države u kojoj ponuđač ima sjedište (upravnog ili sudskog organa, odnosno privredne komore) ili ambasade te države u Republici.Ukoliko država u kojoj ponuđač ima sjedište ne izdaje dokaze iz stava 4 ovog člana, ti dokazi mogu biti zamijenjeni izjavom ponuđača pod krivičnom i materijalnom odgovornošću, odnosno ukoliko u državi u kojoj je sjedište ponuđača nema zakonskih odredbi koje se tiču izjava pod krivičnom i materijalnom odgovornošću, izjavom ponuđača datom pred nadležnim sudskim ili upravnim organom ili notarom.Ponuđač je dužan da bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka promjene u bilo kojem od dokaza iz stava 4 ovog člana o toj promjeni u pisanoj formi obavijesti naručioca i dokumentuje na propisani način.Ukoliko ponuđač ne dostavi neki od dokaza o podobnosti predviđenih pozi­vom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom njegova ponuda biće odbačena kao nepotpuna.

Sposobnost ponuđača dokazuje se dokazima. Od svih dokaznih sredstava (isprave, svjedoci, nalazi vještaka) Zakon o javnim nabavkama spominje isprave kao temeljni dokaz, no nijesu isključeni stručni nalaz i mišljenja – vještačenje u dijelu u kojem se radi o stručnom znanju. Samo svjedoci kao dokazno sredstvo nijesu spomenuti, a niti je njihovo korišćenje primjereno, obzirom da se cijeli postupak sprovodi na principu pisanosti – dokumentovanosti.

93

Isprave moraju biti dostavljene u originalu ili u ovjerenoj kopiji.

Veći dio isprava kojima se dokazuje sposobnost ponuđača ima svojstvo javne isprave (izvod iz sudskog, trgovačkog registra, strukovnog registra ili druga odgovarajuća potvrda ili isprava, izvod iz kaznene evidencije, jednakovrijedna potvrda sudskih ili upravnih tijela, potvrda poreske uprave).

Privatne isprave su dokazi sposobnosti, a Zakon ih označava kao: bankarska izjava, garancija ponude, garancija za dobro izvršenje ugovora, bilansi uspjeha i bilansi stanja).

Naručilac je ovlašćen da odredi vrstu i vrijednost dokaza o sposobnosti i oni moraju biti jednaki za sve ponuđače. Ponuđači dokazuju svoju sposobnost na isti način. Naručilac mora u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odrediti vrstu i vrijednost dokaza o podobnosti. Dokazi o podobnosti su određeni zakonom i naručilac autonomno određuje vrstu dokaza i u nekim slučajevima njihovu vrijednost. Naručilac nije ovlašćen odrediti druge dokaze o podobnosti.

Naručilac se ponekad odlučuje za sredstvo dokazivanja – izjavu ponuđača. Odmah treba reći da je takav dokaz moguće koristiti i da ga ne treba isključivati. Međutim, njegova objektivnost i dokazna snaga svakako je najslabija od svih mogućih dokaza sposobnosti. Ako se uz izjavu ne traže kakvi dokazi kojima se ista može poduprijediti i provjeriti, tada ona ne može biti provjerena ni od strane naručioca, niti od strane nekog kasnijeg kontrolora i nadzornika zakonitosti, pa nerijetko signalizira moguće zloupotrebe. Svakako u nizu dokaza, koji se kreću od javne isprave, do privatne isprave i izjave, ova posljednja svakako ima najslabiju dokaznu snagu.

Teret dokazivanja sposobnosti ponuđača u postupku javne nabavke pred naru­čiocem je na samom ponuđaču. On je dužan i ovlašćen podnijeti sve dokaze koji su predviđeni Zakonom ili pak određeni od naručioca u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji. Rizik dokazivanja je na ponuđaču.

U žalbenom postupku, pred Komisijom za kontrolu postupku javnih nabavki, teret dokazivanja je na onom koji tvrdi o postojanju neke činjenice/sposobnosti, dakle na podnosiocu žalbe, ponuđaču. On je, u odnosu na institut sposobnosti ponuđača, ovlašćen i dužan dokazivati tvrdnje iz žalbe.

Dokazivanje sposobnosti je u jednom dijelu formalni – mehanički proces. Ovo se odnosi na sve dokaze o podobnosti koji su ujedno i javne isprave. Zbog pravnog svojstva javne isprave da se ona smatra u pogledu svog sadržaja istinom, postupak

94

dokazivanja je jednostavan. U dijelu u kojem se sposobnost dokazuje privatnim ispravama to je kao i uvijek kod dokazivanja – questio facti.

Zakonom je strogo apostrofirana obaveza ponuđača da dokaže svoju podobnost za učešće u postupku javnog nadmetanja, podnošenjem dokaza o ispunjenosti obaveznih uslova i ukoliko to naručilac predvidi javnim pozivom i tenderskom dokumentaicjom, podnošenjem dokaza o ispunjenosti fakultativnih uslova za učešće u postupku javnog nadmetanja (Član 51. stav 1.).

Takođe, Zakonom je strogo određeno da naručilac ne može zahtjevati od ponuđača da podnese dokaze o ispunjavanju drugih uslova o podobnosti, osim onih koji su predviđeni ovim Zakonom, kao ni druge zahtjeve kojima se ponuđači dovode u neravnopravan položaj (npr. nerealni zahtjevi u pogledu finansijske sposobnosti, tehničke i kadrovske osposobljenosti, kojima se favorizuju pojedini ponuđači) U vezi sa tim, nije moguće predviđati dostavljanje dokaza po prekršajima, privrednim prestupima i sl. kao ni dokaze za odgovorno lice u pravnom licu, a o čemu je Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki na sjednici 19.09.2008 godine, zauzela načelni stav, koji je i objavljen na web site te komisije www.nabavka.vlada.cg.yu (Član 51. stav 2.).

Dokazi o podobnosti se podnose i prilažu u originalu, ovjerenoj kopiji od strane nadležnog organa (suda ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave) ili u elektronskom obliku. Dokazi o podobnosti ne mogu biti stariji od šest mjeseci prije dana objavljivanja poziva za javno nadmetanje, osim dokaza koji se odnosi na registraciju ponuđača, produženje registracije ponuđača i licence i dokaze o produžetku licenci u skladu sa posebnim propisima (Član 51. stav 3.).Dokazi o ispunjenosti uslova iz člana 45. Zakona su:

1. Da ponuđač nije osuđivan za krivična djela predviđena ovim zakonom, niti mu je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja je predmet javne nabavke:

­ dokaz da ponuđač nije pravosnažno osuđen za krivično djelo iz člana 46. ovog Zakona i da mu nije izrečena zaštitna mjera zabrane da se bavi određenom privrednom djelatnošću ­ izvod iz kaznene evidencije ili odgovarajuća potvrda nadležnog organa, u skladu sa Zakonom o odgovornisti pravnih lica za krivična djela;

2. Da ponuđač posjeduje poslovno-profesionalnu sposobnost:­ izvod iz sudskog, strukovnog ili trgovačkog registra države u kojoj ponuđač

ima sjedište ili važeća dozvola, odnosno licenca nadležnog organa za pro­fesionalno obavljanje djelatnosti;

95

3. Da ponuđač uredno izvršava dospjele obaveze nastale po osnovu poreza i doprinosa:­ dokaz od organa uprave nadležnog za poslove poreza i organizacija penzijskog i zdravstvenog osiguranja da je izvršena obaveza plaćanja poreza i doprinosa.

Fakultatativni uslovi za učešće u postupku javnog nadmetanja dokazuju se na slijedeći način:

1. Za ekonomsko­finansijsku sposobnost :­ dokaz da pravno lice nije pod stečajem ili u postupku likvidacije­potvrda

suda, odnosno nadležnog organa države sjedišta;­ dokaz da plaćanja prema ponuđaču nijesu obustavljena ­ odgovarajući

bankarski izvodi, potvrda ili izjava o finansijskoj podobnosti banke čiji je komintent pravno lice;

­ izvještaj o računovodstvenom i finansijskom stanju ­ bilans uspjeha i bilans stanja, odnosno izvještaj ovlašćenog revizora, u slučajevima gdje je to zakonom kojim se uređuju pitanja računovodstva i revizije propisano, za posljednje tri godine, odnosno ako je privredno društvo registrovano kasnije za period od registracije;

2. Za stručno­tehničku i kadrovsku osposobljenost:­ izjava ponuđača o tehničkoj opremljenosti ponuđača: opremi, uređajima,

sredstvima, kadrovima, kapacitetima, načinu osiguranja kvaliteta i učešću podizvođača i/ili podugovarača;

­ odgovarajući uzorci i fotografije izvedenih radova i tehničkih kapaciteta (Član 51. stav 4.).

Dokaz o ispunjavanju kvaliteta, sertifikati, odnosno licence izdate od strane ovlašćenih organa država članica Evropske Unije ili drugih država, naručilac je obavezan da prihvati kao valjane dokaze u pogledu ispunjavanja uslova o posjedovanju poslovno­profesionalne sposobnost, u skladu sa domaćim zako­nodavstvom za određenu oblast. Takođe, naručilac je obavezan da prihvati dokaz o ispunjavanju kvaliteta, sertifikata, odnosno licenci u drugom obliku, ako ponuđač pruži dokaz o tome da nema mogućnost ili pravo na traženje odnosnih potvrda (Član 51. stav 5.).

Zakonodavac je predvidio da, ako ponuđač ima sjedište u drugoj državi, doku­mentacija za dokazivanje uslova mora biti ovjerena od strane nadležnog organa države u kojoj ponuđač ima sjedište (upravnog ili sudskog organa, odnosno privredne komore) ili ambasade te države u Crnoj Gori (Član 51. stav 6.).

96

U vezi sa tim, zakonodavac je predvidio da ukoliko država u kojoj ponuđač ima sjedište ne izdaje dokaze iz stava 4. ovog člana, ti dokazi mogu biti zamijenjeni izjavom ponuđača pod krivičnom i materijalnom odgovornošću, odnosno ukoliko u državi u kojoj je sjedište ponuđača nema zakonskih odredbi koje se tiču izjava pod krivičnom i materijalnom odgovornošću, izjavom ponuđača datom pred nadležnim sudskim ili upravnim organom ili notarom, s tim da je naručilac obavezan da utvrdi da li država u kojoj ponuđač ima sjedište izdaje odnosnu vrstu dokaza i da u skladu sa tim postupa prilikom ocjene ispravnosti ponude (Član 51. stav 7.).U cilju obezbjeđivanja zakonitosti postupka javne nabavke i ostvarivanja načela efikasnosti i ekonomičnosti postupka javne nabavke, zakonodavac je predvidio da je ponuđač dužan da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana nastanka promjene u bilo kojem od dokaza iz stava 4. ovog člana o toj promjeni u pisanoj formi obavijesti naručioca i dokumentuje na propisani način (Član 51. stav 8.).

Obaveza je naručioca da, ukoliko ponuđač ne dostavi neki od dokaza o podobnosti predviđenih pozivom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, njegovu ponudu odbaci kao neispravnu (Član 51. stav 9.).

8. Ponuda

Ponuda

Član 52Ponuđač je dužan da se pri izradi ponude pridržava uslova datih u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.Ponuđač može, u toku roka za dostavljanje ponuda, ponudu mijenjati i dopunjavati ili od ponude odustati u formi pisane izjave. Promjene i do­pune ponude ili odustajanje od ponude ponuđač dostavlja na isti način kao i ponudu. U slučaju odustajanja od ponude naručilac će vratiti ponudu ponuđaču neotvorenu.

Privatni sektor se u sistemu javnih nabavki javlja u svojstvu ponuđača, pa je jedno od osnovnih pitanja ponuđača na koji način pripremiti ponudu koja će od naručioca biti ocijenjena kao ispravna i najpovoljnija. Ovo iz razloga što se u praksi često dešava da ponuda ponuđača koja sadrži povoljnu cijenu, rokove isporuke, kvalitet i sl. bude odbačena iz formalno pravnih razloga. Ponuđač ne može uticati da njegova ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, međutim, isključivo od njega zavisi da li će njegova ponuda biti ocijenjena kao ispravna.

97

Ponuđač se, u postupku izrade i dostavljanja ponude, mora strogo pridržavati zahtjeva i uslova koje mu je postavio naručilac u javnom pozivu i u tenderskoj doumentaciji. U vezi sa tim, odgovornost je svakog ponuđača da dostavi ponudu koja u cijelosti ispunjava uslove tražene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom. Ponuda koja u cijelosti ne ispunjava uslove tražene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, ne može se prihvatiti kao ispravna, jer bi na taj način bio narušen princip ravnopravnosti ponuđača i zakonitost sprovedenog postupka javne nabavke.

U toku roka za dostavljanje ponuda, ponuđač ima pravo da svoju ponudu mijenja i dopunjuje ili da od podnijete ponude odustane, u formi pisane izjave, s tim što u slučaju odustanka od svoje ponude, nakon javnog otvaranja ponuda, ponuđač gubi garanciju ponude, koju će naručilac aktivirati i naplatiti se u iznosu koji je prethodno utvrđen u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji.

Blagovremena ponuda

Član 53Blagovremenom ponudom smatra se ponuda prispjela naručiocu najkasnije do datuma i sata za prijem ponuda određenih u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.Ponuda se dostavlja lično, putem pošte ili u elektronskom obliku. Ponuda u elektronskom obliku mora biti zaštićena elektronskim potpisom, a potpis ovjeren kvalifikovanom potvrdom.Naručilac je dužan da po prijemu ponude naznači datum i sat njenog prijema i da ponuđaču, na njegov zahtjev, izda potvrdu o prijemu.Ako je ponuda podnijeta neblagovremeno, naručilac će takvu ponudu, po okončanju postupka otvaranja ponuda, vratiti neotvorenu ponuđaču, sa naznakom da je podnijeta neblagovremeno.

Blagovremenom ponudom, u smislu ovog Zakona, smatra se ponuda koja je dostavljena naručioca, najkasnije do dana i sata za prijem ponuda, određenih u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Ovo podrazumijeva da će ponude koje prispiju putem obične ili preporučene pošiljke ili se dostave putem neposredne predaje, nakon isteka roka određenog u javnom pozivu i tenderskoj dokumentaciji, kao krajnjeg roka za prijem ponuda, odbaciti kao neblagovremene (Član 53. stav 1.).

Zakonodavac je predvidio da ponuđač ima pravo da dostavi ponudu lično, putem poštanske pošiljke ili u elektronskom obliku, s tim što ponuda u elektronskom

98

obliku mora biti zaštićena elektronskim potpisom, a potpis mora biti ovjeren elektronskom potvrdom, u skladu sa propisma koji uređuju tu oblast (Član 53. stav 2.).

U cilju utvrđivanja blagovremenosti ponuda, naručilac je dužan da na posebnom aktu o prijemu ponude, naznači datum i sat njenog prijema i da ponuđaču, na njegov zahtjev, izda potvrdu o prijemu, dok će drugi primjerak potvrde o prijemu pričvrstiti uz ponudu. (Član 53. stav 3.).

U slučaju da je ponuđač neblagovremeno podnio ponudu, naručilac će, po okončanju postupka otvaranja ponuda donijeti zaključak o odbacivanju ponude kao neblagovremene i, takvu ponudu, vratiti neotvorenu ponuđaču, sa naznakom da je podnijeta neblagovremeno (Član 53. stav 4.).

Podnošenje zajedničke ponude

Član 54Ponudu može podnijeti grupa ponuđača, čija je odgovornost solidarna.U slučaju iz stava 1 ovog člana naručilac ne može od zajedničkih ponuđača, zahtijevati formalno pravni oblik povezivanja za podnošenje zajedničke ponude.U slučaju iz stava 1 ovog člana ponuđači su dužni da podnesu pravni akt kojim se obavezuju na zajedničko izvršenje ugovora, ako ga dobiju, pod uslovom da je takav oblik organizacije neophodan za uspješno izvršenje ugovora.Pravnim aktom iz stava 3 ovog člana precizira se odgovornost svakog poje­dinog ponuđača za izvršenje ugovora.Ponuđači su dužni da u ponudi navedu imena i odgovarajuće profesionalne kvalifikacije lica koja će biti odgovorna za izvršenje ugovora.

U postupcima javnih nabavki, gdje je procijenjena vrijednost izuzetno visoka, postavlja se pitanje na koji način omogućiti učešće malih i srednjih ponuđača. Zakonodavac je dao odgovor kroz pravo ponuđača da dostave zajedničku ponudu, čime podstiče razvoj domaće privrede i razvoj malih i srednjih preduzeća. Takođe, u javnim nabavkama velike procijenjene vrijednosti, posebno kada je u pitanju izbor izvođača radova, praksa je da se inostrani i domaći ponuđači udruže podnošenjem zajedničke ponude.

Kada ponudu podnosi grupa ponuđača, njihova odgovornost je solidarna. Ovo je dodatno sredstvo obezbjeđenja za naručioca da će sve ugovorene obaveze biti izvršene od strane dobavljača.

99

U slučaju da grupa ponuđača dostavi ponudu, naručilac nema pravo da od njih zahtijeva formalno pravni oblik povezivanja za podnošenje zajedničke ponude. Ovo iz razloga što su subjekti slobodni u uređivanju svojih međusobnih prava i obaveza, u smislu Zakona o obligacionim odnosima, prilikom povezivanja radi podnošenja zajedničke ponude. U praksi, u slučaju podnošenja zajedničke ponude, formalno pravni oblik povezivanja ponuđača je ugovor o poslovno­tehničkoj saradnji, ugovor o konzorcijumu, Joint Venture i dr.

Učešće podugovarača, odnosno podizvođača

Član 55Naručilac može da, u tekstu poziva na nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, predvidi mogućnost učešća podugovarača, odnosno podizvođača.Ponuđač obezbjeđuje da njegovi podugovarači, odnosno podizvođači, ako vrijednost podugovora prevazilazi 10% od vrijednosti ugovora, takođe ispunjavaju uslove iz člana 45 ovog zakona, kao i ugovor između ponuđača i podugovarača, odnosno podizvođača za dio radova, odnosno usluga koje će izvršiti podugovarač, odnosno podizvođač.Ponuđač u potpunosti odgovara naručiocu za izvršenje ugovora o javnoj nabavci, bez obzira na broj podugovarača, odnosno podizvođača.

U tekstu poziva za javno nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji, naručilac može da predvidi mogućnost da ponuđač angažuje podugovarača, odnosno podizvođača, pod uslovom da to navede u ponudi (Član 55. stav 1.).

Da bi njegova ponuda bila ocijenjena kao ispravna, ponuđač je obavezan da, u slučaju da kada vrijednost podugovora prevazilazi 10% od cijene njegove ponude, dostavi dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 45. Zakona za svoje podugovarače, odnosno podizvođače, kao i ugovor između ponuđača i podugovarača, odnosno podizvođača za dio radova, odnosno usluga koje će vršiti podugovarač, odnosno podizvođač (Član 55. stav 2.).

U vezi sa tim, zakonodavac je predvidio, u cilju zaštite naručioca, da ponuđač, u ovom slučaju, odgovara naručiocu za izvršenje ugovora o javnoj nabavci bez obzira na broj podugovarača, odnosno podizvođača. (Član 55. stav 3.).

Period važenja ponude

Član 56Period važenja ponude određuje naručilac u tenderskoj dokumentaciji. Pe­riod važenja ponude ne može biti kraći od navedenog u tenderskoj doku­

100

mentaciji, a ni u kom slučaju ne može biti kraći od 60 dana od dana otvaranja ponuda.Tokom perioda važenja ponude naručilac može od ponuđača, u pisanoj formi, zahtijevati da produži period važenja do određenog roka. Ukoliko ponuđač odbije zahtjev za produženje perioda važenja ponude ili ne produži rok važenja ponude ili ne produži garanciju ponude, smatraće se da je ponuđač odbio zahtjev naručioca i odustao od ponude.Ponuđač koji pristane na produžetak perioda važenja ponude i o tome u pisanoj formi obavijesti naručioca ne može mijenjati ponudu i dužan je da produži garanciju ponude.

Naručilac je obavezan da u tenderskoj dokumentaciji odredi period važenja ponude, i to tako da ovaj period ne može biti kraći od 60 dana od dana javnog otvaranja ponuda (Član 56. stav 1.).

U slučaju kada se postupak javne nabavke prolongira, zbog npr. pokrenutog postupka za zaštitu prava ponuđača i javnog interesa, podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, potrebe za angažovanjem eksperata radi davanja nalaza i mišljenja u postupku javne nabavke, obraćanjem zamolnicom nadležnim organima u zemlji ili inostranstvu i dr, naručilac može, ako ocijeni da će postupak javne nabavke trajati duže od vremenskog perioda određenog kao period važenja ponuda, zahtijevati od ponuđača da produže period važenja ponude do određenog roka. U slučaju da ponuđač odbije zahtjev za produženje perioda važenja ponude ili ne produži rok važenja ponude ili ne produži garanciju ponude, zakonodavac je predvidio da je ponuđač odbio zahtjev naručioca i odustao od svoje ponude, u kom slučaju će naručilac aktivirati njegovu garanciju ponude, ako je dostavljanje garancije ponude bilo predviđeno javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom (Član 56. stav 2.).

U slučaju kada ponuđač pristane na zahtjev naručioca da produži period važenja ponude, dužan je da o tome, u pisanoj formi, obavijesti naručioca i da produži gara­nciju ponude u zahtjevanom roku, pod uslovom da je dostavljanje garancije ponude bilo predviđeno u javnom pozivu i u tenderskoj dokumenaciji, s tim da ponuđač nema pravo da mijenja svoju ponudu u bilo kom dijelu (Član 56. stav 3.).

Ponuđena cijena

Član 57Ponuđač dostavlja ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena piše se brojkama i slovima.

101

Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet nabavke ili, kada je to predviđeno u tenderskoj dokumentaciji, posebno za svaku partiju nabavke.U ponuđenu cijenu uračunavaju se svi troškovi i popusti na ukupnu ponuđenu cijenu, bez poreza koji se iskazuje posebno iza cijene, osim ako u tenderskoj dokumentaciji nije drukčije navedeno.

Ponuđač je obavezan da u ponudi iskaže cijenu svoje ponude za nabavku roba, usluga ili radova brojkama i slovima u valuti euro (Član 57. stav 1.).

Ponuđena cijena iskazuje se za cjelokupan predmet javne nabavke, kada se javna nabavka roba, usluga ili radova nabavlja kao cjelina, ili u slučaju kada je predmet javne nabavke podijeljen po partijama, ponuđač iskazuje ponuđenu cijenu posebno za svaku partiju za koju podnosi ponudu (Član 57. stav 2.).

Ponuđač je obavezan da dostavi cijenu ponude na način kako je to unaprijed predviđeno u tenderskoj dokumentaciji, s tim što je dužan da u ponuđenu cijenu uračuna sve troškove (doprinose, carinu, takse i dr.), bez poreza na dodatu vrijednost, koji se iskazuje posebno iza cijene. S tim u vezi, treba imati u vidu odredbu člana 4. stav 1. tačka 23. Zakona, kojom je predviđeno da: ”popust na ponuđenu cijenu je metod određivanja cijene, koji ponuđač može ponuditi samo kad se ugovor dodjeljuje po partijama, a naručilac taj metod ne može smatrati elementom za dodatnu privilegiju”. Dakle, ponuđač ima pravo da u cijeni svoje ponude ponudi i iskaže popust, samo u slučaju kada je predmet javne nabavke podijeljen na partije. Ponuda u kojoj nije iskazana cijena na navedeni način biće odbačena kao neispravna. Uočeno je da ponuđači prave propust, koji za posljedicu ima odbacivanje ponude, a to je da u ponudi ne navode cijenu u apsolutnom iznosu, već da uz ponudu dostavljaju poseban list papira naslovljen kao modifikacija ili nuđenje popusta. To je posljedica recidiva iz ranije važećeg zakona, što znači da je naručilac obavezan da ponudu dostavljenu na ovaj način odbaci kao neispravnu (Član 57. stav 3.).

Izmjena cijene

Član 58Cijena javne nabavke s rokom izvršenja ugovora do 12 mjeseci ne može se povećavati, osim u slučajevima poremećaja na tržištu koji se nijesu mogli predvidjeti, a koji imaju za posljedicu povećanje cijene najmanje za 20%.Povećanje cijene moguće je za dugoročne ugovore za nabavku sa rokom izvršenja dužim od 12 mjeseci.Način i uslovi izmjene cijene moraju biti određeni u tenderskoj dokumen­taciji.

102

Zakonodavac je predvidio da se u tenderskoj dokumentaciji mogu predvidjeti uslovi i način izmjene cijene, pod uslovom da je rok izvršenja ugovora duži od 12 mjeseci. Naime, ukoliko je rok za izvršenje ugovora do 12 mjeseci cijena se ne može povećavati, osim u slučajevima poremećaja na tržištu, koji se nisu mogli predvidjeti, a koji imaju za posljedicu povećanje cijene roba, usluga ili radova koji čine predmet ugovora o javnoj nabavci, najmanje za 20%. U slučaju da je rok izvršenja ugovora duži od 12 mjeseci, naručilac ima pravo da izuzetno poveća cijenu ugovora, s tim što je obavezan da poštuje prethodno predviđenu metodologiju i način utvrđivanja uslova za povećanje cijene, dat u tenderskoj dokumentaciji. U tom slučaju, imaju se primijeniti odredbe člana 23. stav 1. tačka 4. alineja 1. Zakona, kada je naručilac obavezan da prije zaključivanja amandmana ugovora, dobije prethodnu saglasnost Direkcije za javne nabavke. (Član 58. st. 1., 2. i 3. ).

Neuobičajeno niska cijena

Član 59Ako je cijena najpovoljnije ponude niža najmanje za 30% u odnosu na prosječno ponuđenu cijenu svih prihvatljivih ponuda, naručilac može da zahtijeva podrobno obrazloženje svih njenih sastavnih dijelova koje smatra mjerodavnim, a naročito navode u pogledu ekonomike načina gradnje, proizvodnje ili izabranih tehničkih rješenja, u pogledu izuzetno povoljnih uslova koji ponuđaču stoje na raspolaganju za izvršenje ugovora ili u pogle­du originalnosti proizvoda ili radova koje ponuđač predlaže.Naručilac je dužan da ponuđaču, u slučaju iz stava 1 ovog člana, odredi primjeren rok za odgovor, koji ne može biti duži od 20 dana od dana dostavljanja zahtjeva.Naručilac je dužan da, po dobijanju obrazloženja, provjeri mjerodavne sastavne elemente ponude iz stava 1 ovog člana i ukoliko ocijeni da nijesu opravdani odbije ponudu.

Zbog postojanja velikog broja slučajeva u praksi, zakonodavac je normirao i situaciju kada ponuđač dostavi ponudu koja sadrži nerealno nisku cijenu. Zakonodavac je takođe, dao definiciju nerealno niske cijene, na način što je odredio da je to cijena najpovoljnije ponude koja je niža najmanje za 30% u odnosu na prosječno ponuđenu cijenu svih ispravnih ponuda. Mišljenja smo da je pogrešno određivati procenat koji određuje nerealno nisku cijenu. Ovo iz razloga što procenat zavisi od predmeta i vrijednosti javne nabavke, kao i od odnosa snaga na tržištu. Nijesu rijetki slučajevi u praksi da ponuđači svjesno ponude nerealno niske cijene, računajući da će u toku izvršenja ugovora postići povećanje cijene, zaključivanjem amandmana ugovora.

103

Takođe, smatramo da je zakonodavac trebao da predvidi obavezu, a ne mogućnost, naručioca, odnosno komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, da u slučaju kada utvrdi postojanje nerealno niske cijene, zahtijeva od ponuđača detaljno obrazloženje svih sastavnih djelova njegove ponude, koje smatra mjerodavnim. U praksi, često se dešava da je nerealno niska cijena posljedica činjenice da ponuđač nije u cijenu uračunao poreze, carinske dažbine, dodatne dažbine u vezi sa uslugom transporta ili osiguranja i sl.

Na nivou EU u predmetu Impresa Lombardini SpA (Joined Cases C­285/99 and C­286/99, Impresa Lombardini SpA v ANAS [2001] E.C.R. I­9233, para 55.) , Evropski sud je detaljisao o koracima koje naručilac treba da pređe prilikom preispitivanja ponude koja djeluje kao neuobičajeno niska i on navodi da naručilac ima dužnost, kao prvo, da identifikuje sumnjive ponude, kao drugo da pismeno traži od ponuđača detalje koje smatra potrebnim da bi omogućio dotičnom ponuđaču da demonstrira svoju iskrenost, treće da procijeni valjanost datih objašnjenja i četvrto, da donese odluku da li će takve ponude prihvatiti ili odbaciti.

Neuobičajeno kratki rok

Član 60Ako je rok izvođenja radova ili pružanja usluga najpovoljnije ponude znatno kraći od roka određenog u pozivu za javno nadmetanje, odnosno od roka određenog u drugim ponudama, naručilac može da zahtijeva podrobno obrazloženje svih njenih sastavnih dijelova koje smatra mjerodavnim.Naručilac je dužan da ponuđaču, u slučaju iz stava 1 ovog člana, odredi primjeren rok za odgovor, koji ne može biti duži od 20 dana od dana dosta­vljanja zahtjeva.Naručilac je dužan da, po dobijanju obrazloženja, provjeri mjerodavne sas­tavne elemente ponude iz stava 1 ovog člana i ukoliko ocijeni da nijesu opra­vdani odbije ponudu.

Ako u postupku javne nabavke, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda utvrdi da je rok izvođenja radova ili pružanja usluga najpovoljnije ponude znatno kraći od roka određenog u pozivu za javno nadmetanje, odnosno od roka određenog u drugim ponudama, naručilac ima pravo da zahtjeva od tog ponuđača detaljno obrazloženje svih sastavnih djelova njegove ponude, koje smatra mjerodavnim. Ovdje treba imati u vidu da je naručilac dužan da, pored Zakona o javnim nabavkama, primijeni i određenja Zakona o zaštiti konkurencije, odnosno druge relevantne propise. Ova odredba Zakona može biti vrlo sporna u primjeni, jer se

104

dešavaju brojne zloupotrebe od strane naručilaca u pogledu utvrđivanja i ocjene o postojanju nerealno kratkog roka i od strane ponuđača, koji svjesno nude rokove, za koje znaju da ih ne mogu ispoštovati, a sve u cilju da bi im bio dodijeljen ugovor. Ovdje je jako značajno da naručilac unaprijed, u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi da se rok mora ponuditi u kalendarskim danima ili, u izuzetnim slučajevima, kada to opravdava specifičnost predmeta javne nabavke, u satima. Ukoliko ne postoji navedeno određenje, upućujemo sve potencijalne ponuđače i lica koja imaju pravni interes, da već u toku trajanja javnog poziva pokrenu postupak za zaštitu svojih prava, podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, kako bi izbjegli sve moguće dalje zloupotrebe. Naime, u praksi se dešavalo da naručilac odbaci ponudu ponuđača, zbog nerealno kratkog roka, iako je taj rok bio kraći za samo jedan dan od rokova koje su ponudili ostali ponuđači, ili da dodijeli ugovor ponuđaču koji je ponudio rok, koji je iskazan u satima (a koji je objektivno nerealan), dok su svi ostali ponuđači ponudili rok u kalendarskim danima. Zbog svega navedenog, u cilju je zaštite ponuđača i javnog interesa, da Direkcija za javne nabavke, prilikom provjere sadržaja javnog poziva posebno vodi računa o ovim okolnostima, kao i da ponuđači pravovremeno iskoriste pravo da ospore ovako neprecizne uslove u pogledu roka isporuke.

Povlačenje i izmjena ponude

Član 61Po isteku roka za podnošenje ponuda ponuđač ne može povući niti mijenjati svoju ponudu, a ukoliko to ipak učini ili ukoliko ne potpiše ugovor kada je njegova ponuda izabrana, naručilac može da aktivira sredstvo obezbjeđenja dato uz ponudu.

Nakon isteka roka za podnošenje ponuda, određenog u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, ponuđač nema pravo da povuče ili da mijenja svoju ponudu, a ukoliko to ipak učini ili ukoliko odbije da potpiše ugovor kada je njegova ponuda izabrana kao najpovoljnija, naručilac ima pravo da aktivira sredstvo obezbjeđenja dato uz ponudu (garanciju ponude) – (Član 61.).

9. Rokovi u postupku dodjele ugovora o javnim nabavkamaRok za podnošenje ponuda

Član 62Naručilac je obavezan da u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj doku­mentaciji odredi rok u kojem treba podnijeti ponude, način dostavljanja ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda.

105

Naručilac mora odrediti rok koji omogućava ponuđačima dovoljno vremena za pripremu i dostavljanje ponude.Rok za podnošenje ponuda računa se od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave, odnosno od dostave poziva za nadmetanje u drugoj fazi ograničenog postupka javne nabavke i u pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje.Ponude prispjele nakon isteka roka za prijem ponuda odbacuju se kao nebla­govremene.Ako je za pripremu ponude neophodan pregled obimne tenderske dokumen­tacije ili obimnih tehničkih specifikacija, obilazak lokacije i sl. naručilac će predvidjeti mogućnost produženja roka.

Jedan od najznačajnijih momenata u postupku javne nabavke je određivanje roka za podnošenje ponuda. Bitno je da naručilac na istovjetan način, precizno u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi krajnji rok za dostavljanje ponuda.

Određivanje roka za podnošenje ponuda znači određivanje datuma i sata do kojeg se mogu podnositi ponude. Naša je preporuka da ovaj rok bude određen neposredno nakon isteka krajnjeg roka za dostavljanje ponuda, tj. nakon isteka 30 do 60 minuta. Ovo iz razloga da bi se na taj način izbjegle moguće zloupotrebe (nedozvoljeno otvaranje i otkrivanje sadržaja ponuda prije javnog otvaranja ponuda).

U praksi je uočeno da nedovoljno poznavanje postupka javnih nabavki dovodi do situacije da ponuđači dostavljaju neblagovremene ponude. Naime, dešava se da ponuđači dostavljaju ponude putem pošte, ne znajući da ponuda mora stići naručiocu do navedenog dana i sata, što se, najvjerovatnije, neće desiti ako ponudu predaju pošti jedan dan prije isteka roka za podnošenje ponuda. Pravilo na osnovu koga se ponuda, koja nije stigla do naznačenog dana i sata, smatra neblagovremenom je sasvim opravdano u postupcima javne nabavke. Ovo iz razloga što bi se otvorio prostor za zloupotrebe, ukoliko bi se dozvolilo da i ponude predate pošti, koje nijesu stigle naručiocu u roku određenim javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom, smatraju blagovremenim. Na taj način bi ponuđači mogli da doznaju sadržinu ponuda drugih ponuđača čije su ponude već otvorene, pa da tek onda predaju svoju ponudu pošti, pri tom je antidatirajući, čime bi se čitavi postupak javne nabavke obesmislio.

Ovim članom je, takođe, precizno određeno od kog trenutka počinju da teku rokovi. Tako računanje roka za podnošenje ponuda počinje da teče od dana

106

kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na interent stranici Direkcije za javne nabavke, odnosno, ukoliko se radi o drugoj fazi ograničenom postupku i o pregovaračkom postupku bez predhodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, ovaj rok počinje da teče od dostave poziva ponuđačima. Prilikom računanja rokova primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku (Član 62. stav 3.).

Da bi pravilno odredio rokove za podnošenje ponuda i dobio što veći broj ispravnih i konkurentnih ponuda, naručilac mora jako dobro da poznaje situaciju i na lokalnom i na međunarodnom tržištu. Takođe, naručilac je obavezan da prilikom određivanja rokova ima u vidu vrijeme koje je potrebno ponuđačima da prikupe sve tražene dokaze o podobnosti, da ispitaju tržište, da ponude ponudu na crnogorskom jeziku (ukoliko je riječ o inostranim ponuđačaima), da se upoznaju sa često kompleksnom i složenom tenderskom doumentacijom, obiđu lokaciju na kojoj će ugovor biti izvršen, kontaktiraju potencijalne podugovarače i podizvođače i sl.

Rok za podnošenje ponuda u otvorenom postupku

Član 63 Rok za podnošenje ponuda u otvorenom postupku ne može biti kraći od 26 dana od dana kada je javni poziv objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave. Rok za podnošenje ponuda iz stava 1 ovog člana može se skratiti kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, ali ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave.

Zakonodavac je propisao da rok za podnošenje ponuda u otvorenom postupku javne nabavke ne može da bude kraći od 26 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave (Član 63. stav 1.).

Zakonodavac je, međutim, predvidio i izuzetak, od opšteg roka, prema kome se rok za podnošenje ponuda određen u trajanju od 26 dana može skratiti kad to razlozi hitnosti zahtjevaju, ali ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave. Ovdje treba imati u vidu da je u isključivoj nadležnosti naručioca da skrati rok trajanja poziva za javne nabavke, s tim što ta odluka može biti predmet zaštite prava ponuđača i javnog interesa podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, u kojim pravnim ljekovima

107

bi lica koja su aktivno legitimisana eventualno osporavala i dokazivala da je skraćenjem roka povrijeđen princip ravnopravnosti ponuđača i transparentnosti postupka javne nabavke, kao i konkurencije, na način što u tako kratkom roku ponuđači ne mogu da pripreme potpunu, ispravnu i konkurentnu ponudu (Član 63. stav 2.).

Rokovi za podnošenje ponuda u ograničenom postupku javne nabavke i pregovaračkom postupku

Član 64Rok za podnošenje ponuda za učestvovanje u ograničenom postupku javne nabavke u prvoj fazi i u pregovaračkom postupku ne može biti kraći od 20 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave.Rok za podnošenje ponuda iz stava 1 ovog člana može se skratiti kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, ali ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave.Rok za podnošenje ponuda za učestvovanje u ograničenom postupku u drugoj fazi ne može biti kraći od 26 dana od dana slanja poziva kvalifikovanim ponuđačima za dostavu ponuda.

Zakonodavac je propisao da rok za podnošenje ponuda u ograničenom postupku javne nabavke u prvoj fazi i u pregovaračkom postupku ne može biti kraći od 20 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici nadležnog organa uprave (Član 64. stav 1.). Zakonodavac je, međutim, predvidio i izuzetak od opšteg roka, prema kome se rok za podnošenje ponuda u ograničenom postupku javne nabavke u prvoj fazi i u pregovaračkom postupku određen u trajanju od 20 dana može skratiti kad to razlozi hitnosti zahtijevaju, ali ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je poziv za javno nadmetanje objavljen na internet stranici Direkcije za javne nabavke. Ovdje treba imati u vidu da je u isključivoj nadležnosti naručioca da skrati rok trajanja poziva za javne nabavke, s tim što ta odluka može biti predmet zaštite prava ponuđača i javnog interesa podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki, u kojim pravnim ljekovima bi lica koja su aktivno legitimisana eventualno osporavala i dokazivala da je skraćenjem roka povrijeđen princip ravnopravnosti ponuđača i transparentnosti postupka javne nabavke, kao i konkurencije, na način što u tako kratkom roku ponuđači ne mogu da pripreme potpunu, ispravnu i konkurentnu ponudu (Član 64. stav 2.).

108

Zakonodavac je, takođe, strogo odredio da rok za podnošenje ponuda za učestvovanje u ograničenom postupku u drugoj fazi ne može biti kraći od 26 dana od dana dostavljanja poziva kvalifikovanim ponuđačima za dostavu ponuda (Član 64. stav 3.).

10. Kriterijumi za izbor

Određivanje kriterijuma

Član 65Naručilac je dužan da u pozivu za nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji utvrdi kriterijume i, kada je to potrebno, podkriterijume za izbor naj­povoljnije ponude.Kriterijumi iz stava 1 ovog člana moraju biti jasno iskazani riječima i maksimalnim brojem bodova koji može biti dodijeljen po osnovu svakog pojedinog kriterijuma i podkriterijuma.Kriterijumi i podkriterijumi ne smiju biti diskriminatorski i treba da budu logički povezani sa sadržinom javne nabavke.Prilikom ocjenjivanja i vrednovanja ponuda naručilac je dužan da pri­mjenjuje samo one kriterijume i podkriterijume koji su sadržani u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, na način kako su opisani i vrednovani.

Naručilac je, polazeći od karaktera i specifičnosti predmetne javne nabavke, dužan da u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, u skladu sa svojim potrebama i ovlašćenjima koja mu nesporno pripadaju, odredi kriterijum za izbor najpovoljnije ponude i kada je to potrebno podkriterijume, a koji kriterijum i podkriterijumi mu obezbjeđuje nabavku koja mu optimalno odgovara. Kriterijumi i podkriterijumi za koje se opredijeli naručilac jasno odražavaju stepen poznavanja tržišta od strane naručioca. Neprecizno označavanje kriterijuma i njihova nedovoljna objektivizacija često znači da će naručilac dobiti lošije ili neispravne ponude, ili da čak uopšte neće dobiti ponude. Ponuđači imaju pravo da u toku trajanja javnog poziva osporavaju izbor kriterijuma i podkriterijuma podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, ukoliko smatraju da izabrani podkriterijumi nijesu u vezi sa predmetom javne nabavke, da nijesu dovoljno jasno opisani, da su diskriminatorski i dr. Međutim, sprovođenje postupka javne nabavke nije namijenjeno odmjeravanju snaga između naručilaca i ponuđača u pogledu pravilnog navođenja i primjene krite­rijuma, već izboru najpovoljnije ponude, pa je od izuzetnog značaja da naručilac sa posebnom pažnjom pristupi izboru kriterijuma i njihovoj objektivizaciji. U

109

vezi sa tim, naručilac ne može pred ponuđače da postavlja nemoguće zahtjeve, npr. u pogledu nerelano kraktih rokova isporuke, rokova plaćanja koji bi za njih predstavljali gubitak i sl (Član 65. stav 1.).

Pri tom, kriterijumi i podkriterijumi moraju biti opisani jasno i razumljivo, tako da ih svaki ponuđač može razumjeti na istovjetan način, a takođe da mogu razumjeti i metodologiju rada komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda prilikom upoređivanja i vrednovanja ponuda.

Kriterijumi i podkriterijumi moraju da budu jasno iskazani riječima i maksimalnim brojem bodova koji može biti dodijeljen po osnovu svakog pojedinog kriterijuma i podkriterijuma, s tim da ukupan zbir bodova za utvrđeni kriterijum ne može prelaziti 100 bodova (Član 65. stav 2.).

Naručilac je dužan da obezbijedi dosljednju primjenu načela ravnopravnosti i konkurentnosti ponuđača, na način što utvrđeni kriterijumi i podkriterijumi ne smiju biti diskriminatorski u odnosu na ponuđače i što moraju da budu logički povezani sa sadržinom predmeta javne nabavke (Član 65. stav 3.).

Zakonodavac je predvidio da je naručilac, prilikom ocjenjivanja i vrednovanja ponuda, dužan da primjenjuje samo one kriterijume i podkriterijume koji su sadržani u pozivu za javno nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, na način kako su opisani u tim aktima. Međutim, često se u praksi dešava da naručilac tek prilikom vrednovanja ponuda utvrdi da je kriterijum pogrešno postavljen, da je opredijeljen nerealno visok ili nizak broj bodova za njegovo vrednovanje, da ne omogućava vrednovanje onih elemenata ponude kojima je bio namijenjen i slično. U ovoj fazi postupka javne nabavke, nije dozvoljeno mijenjati kriterijume i podkriterijume, kao ni metodologiju rada komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, jer bi na taj način došlo do povrede načela konkurencije i ravnopravnosti ponuđača.

Vrste kriterijuma

Član 66Kriterijumi su:

1) ekonomski najpovoljnija ponuda ili2) najniža ponuđena cijena.

Ekonomski najpovoljnija ponuda je ponuda koja se zasniva na različitim podkriterijumima, u zavisnosti od predmeta javne nabavke i to naročito na:

110

1) kvalitetu;2) ponuđenoj cijeni;3) estetskim i funkcionalnim karakteristikama;4) roku isporuke ili izvršenja usluge ili radova;5) tekućim troškovima održavanja;6) troškovnoj ekonomičnosti;7) tehničkim i tehnološkim prednostima;8) programu i stepenu ekološke zaštite životne sredine;9) post­prodajnom servisiranju i tehničkoj pomoći;10) garantnom periodu, vrsti i kvalitetu garancija i garantovanim

vrijednostima;11) obavezama u pogledu rezervnih djelova;12) post­garancijskom održavanju i dr.

Naručilac u tekstu poziva na nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji određuje vrijednost bodova po osnovu svakog potkriterijuma na osnovu koga će se vršiti izbor najpovoljnijeg ponuđača, tako da zbir bodova iznosi 100.Izbor između dostavljenih ponuda, primjenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, naručilac sprovodi tako što ih rangira na osnovu pod­kriterijuma i bodova određenih za te podkriterijume.Izbor najpovoljnije ponude, primjenom kriterijuma najniža ponuđena cije­na, zasniva se na najnižoj cijeni kao jedinom kriterijumu, ako su ispunjeni svi uslovi navedeni u tenderskoj dokumentaciji.

Naručilac je ovlašćen da vrši izbor predmeta javne nabavke i kriterijuma za izbor. Međutim, prilikom izbora kriterijuma naručilac je ograničen u izboru, odnosno nije mu data mogućnost izbora, već može isključivo odabrati one kriterijume i podkriterijume koji su predviđeni zakonom.

Naručilac je obavezan da u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji odredi kriterijum za izbor najpovoljnije ponude. Zakonodavac je, u skladu sa Direktivom 18/2004, predvidio da naručilac može da se, opredijeli za sljedeće kriterijume za izbor najpovoljnije ponude u postupku javne nabavke:­ekonomski najpovoljnija ponuda ili­najniže ponuđena cijena. Naručilac je dužan da kriterijum za izbor najpovoljnije ponude pažljivo odabere i opiše, ali je najvažnije i najzahtjevnije njihovo određivanje po redosljedu važnosti. Za realizaciju načela ekonomičnosti, određivanje važnosti kriterijuma predstavlja ključnu fazu u samom postupku javne nabavke.

���

U zavisnosti od specifičnosti predmeta javne nabavke, kriterijum ekonomski najpovoljnija ponuda, zasniva se naročito na slijedećim podkriterijumima:

1) kvalitetu; 2) ponuđenoj cijeni; 3) estetskim i funkcionalnim karakteristikama; 4) roku isporuke ili izvršenja usluge ili radova; 5) tekućim troškovima održavanja; 6) troškovnoj ekonomičnosti; 7) tehničkim i tehnološkim prednostima; 8) programu i stepenu ekološke zaštite životne sredine; 9) post­prodajnom servisiranju i tehničkoj pomoći;10) garantnom periodu, vrsti i kvalitetu garancija i garantovanim vrijed­

nostima;11) obavezama u pogledu rezervnih djelova;

12) post­garancijskom održavanju i dr. (Član 66. stav 2.).

Primjena kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda mora biti obrazložena, sa stanovišta potrebe za izborom tog kriterijuma i logičke povezanosti tog kriterijuma sa predmetom javne nabavke. Dakle, kriterijum i podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude moraju biti vezani za predmet javne nabavke, a ne za ponuđača. Povezanost predmeta javne nabavke sa kriterijumom za izbor najpovoljnije ponude je osnovni postulat ekonomski najpovoljnije ponude. U suprotnom, da je kriterijum za izbor vezan za ponuđača, određeni ponuđači bi uvijek imali prednost kod naručilaca sa kojima su sarađivali, što bi ostale ponuđače dovelo u neravnopravan i diskriminatorski položaj. Povezanost kriterijuma i predmeta javne nabavke posmatra se sa nivoa neposredne povezanosti sa predmetom javne nabavke i važnosti za realizacijom predmeta nabavke.

U tekstu poziva na nadmetanje i u tenderskoj dokumentaciji, naručilac određuje vrijednost bodova po osnovu svakog podkriterijuma na osnovu koga će se vršiti izbor najpovoljnijeg ponuđača, tako da zbir bodova iznosi 100.

Izbor između dostavljenih ponuda, primjenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, naručilac sprovodi tako što ih rangira na osnovu podkriterijuma i bodova određenih za te podkriterijume.

Kriterijumi i podkriterijumi moraju biti opisani jasno i razumljivo, tako da svaki ponuđač može razumijeti kriterijume, podkriterijume i metodologiju rada komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, na istovjetan način.

���

Prilikom izbora podkriterijuma, naručilac je obavezan utvrditi one podkriterijume, koji su bitni za predmet javne nabavke i objektivno provjerljivi.

U tenderskoj dokumentaciji, naručilac je obavezan jasno iskazati i detaljno obrazložiti vezu između predmeta javne nabavke i utvrđenih podkriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, kao i elemente, kojima se naručilac rukovodio prilikom utvrđivanja podkriterijuma. Za javnu nabavku radova, naručilac, koristi, naročito sljedeće podkriterijume: ­ponuđena cijena, ­estetske i funkcionalne karakteristike, ­rok izvršenja radova, ­tekući troškovi održavanja,­program i stepen ekološke zaštite životne sredine, i stepen ekološke zaštite životne sredine,­troškovi ekonomičnosti i­post­garancijsko održavanje.

Za javnu nabavku roba, naručilac, koristi, naročito sljedeće podkriterijume: ­ponuđena cijena, ­kvalitet, ­estetske i funkcionalne karakteristike, ­rok isporuke, ­tekući troškovi održavanja, ­tehničke i tehnološke prednosti,­post prodajno servisiranje i tehnička pomoć,­garantni period, vrsta i kvalitet garancija i garantovane vrijednosti i­obaveze u pogledu rezervnih djelova.

Za javnu nabavku usluga, naručilac, koristi, naročito sljedeće podkriterijume:­kvalitet, ­estetske i funkcionalne karakteristike, ­rok izvršenja usluga, ­troškovna ekonomičnost,­tehničke i tehnološke prednosti i­ponuđena cijena.

Naručilac može, izuzetno, da odredi i druge podkriterijume u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda, s tim da je obavezan da obrazloži razloge za uvođenje dodatnog podkriterijuma, mimo onih koji su predviđeni članom 66. i da posebno apostrofira vezu između tog dodatnog podkriterijuma i predmeta javne nabavke, kao i potrebu za njegovim uvođenjem, o čemu je potrebno da donese posebnu odluku.

���

Po ocjeni zakonodavca, a koja ocjena je i posebno apostrofirana u Direktivi 2004/18/EC, navedeni broj podkriterijuma u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda, je dovoljan za objektivan izbor najpovoljnije ponude. To znači da se dodatni podkriterijum može uvoditi samo u izuzetno opravdanim slučajevima, kada je naručilac obavezan da opravda potrebu za njegovo uvođenje u posebnoj odluci, u kojoj će korist od njegovog uvođenja biti vrijednosno iskazana, jer je u suprotnom primjena dodatnog podkriterijuma, kada naručilac nema od njega ekonomske koristi, bespredmetna. Ovo iz razloga, što je repertoar podkriterijuma dat u širokom dijapazonu za robe, usluge i radove, a praksa je pokazala da se dodatni podkriterijum u najvećem broju slučajeva, uvodi u cilju favorizovanja pojedinog ponuđača i zloupotrebe zakonitosti postupka javne nabavke.

U praksi se često dešava da naručilac nastoji da zaključi ugovor sa ponuđačem, kome je i u prethodnom periodu dodjeljivao ugovore, iz razloga što mu je to poznati dobavljač, što je zadovoljan dosadašnjom saradnjom sa njim ili što smatra da je to opštepoznati sposobni dobavljač. U tim slučajevima, naručioci pokušavaju da vrednuju reference ponuđača, bilo da ih uvode kao dodatni podkriterijum ili na način što pokušavaju da vrednuju reference kroz kvalitet, vrednujući kvalitet ponuđača, a ne proizvoda koji im taj ponuđač nudi. Na taj način, naručioci pokušavaju da vrednuju već uspostavljene formalne i neformalne odnose, što nije dozvoljeno. Upravo iz ovog razloga, zakonodavac nije omogućio izbor referenci kao jednog od podkriteirijuma za izbor najpovoljnije ponude, jer bi se na taj način ograničilo tržišno nadmetanje, a na crnogorskom tržištu koje je u fazi razvoja, takvo ponašanje naručilaca ima posebno štetan uticaj, jer smanjuje broj potencijalnih ponuđača koji žele učestvovati u javnim nadmetanjima. Uvođenjem referenci kao dodatnog podkriterijuma favorizovao bi se određeni ponuđač i formalizovao privilegovani položaj koji taj ponuđač ima kod naručioca.

Broj bodova za pojedini podkriterijum određuje se zavisno od značaja pojedinog podkriterijuma za predmet javne nabavke.Naručilac je dužan da obezbijedi odgovarajuću srazmjeru između broja bodova, koji se dodijeljuju po pojedinom podkriterijumu, vodeći, pri tome računa o važnosti i povezanosti izabranog podkriterijuma sa predmetom javne nabavke (Član 66. st. 2. i 3.).

Izuzetno, ponuđena cijena, kao izabrani podkriterijum za nabavku roba, određuje se dominantnim brojem bodova, dok se preostali broj bodova dijeli na ostale podkriterijume, s obzirom na njihovu važnost za izbor najpovoljnije ponude.

114

Kada je kriterijum izbora najniže ponuđena cijena, naručilac na osnovu pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda, vrši izbor najpovoljnije ponude ponuđača koji je ponudio najnižu cijenu. Cijena kao kriterijum u praksi se redovno koristi, bilo kao jedini kriterijum ili kao podkriterijum u okviru kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda.

U zavisnosti od predmeta nabavke, za izbor najpovoljnije ponude, primjenom kriterijuma ponuđena cijena, kao osnova za vrednovanje, uzimaju se ponuđene cijene, date od strane ponuđača, čije su ponude ispravne.

Maksimalan broj bodova, po ovom kriterijumu, dodjeljuje se ponuđaču koji je ponudio najnižu cijenu, dok se bodovi ostalim ponudama, po ovom kriterijumu, dodijeljuju proporcionalno, u odnosu na najniže ponuđenu cijenu, primjenom linearne jednačine, na slijedeći način:

broj bodova = najniža ponudjena cijena x maksimalan broj bodova

ponudjena cijenagdje najniža cijena nosi maksimalan broj bodovaili S = C min x X/C gdje je S = broj bodova C = ponudjena cijena C min = najniža ponudjena

cijena X = maksimalan broj bodova (Član 66. stav 4.).

11. Javno otvaranje ponuda

Javno otvaranje ponuda

Član 67Ponude se otvaraju javno, neposredno nakon isteka krajnjeg roka za dosta­vljanje ponuda, a najkasnije jedan sat nakon isteka tog roka.Ponude se otvaraju na otvorenom sastanku komisije za otvaranje i vred­novanje ponuda, koji se održava na mjestu i u vrijeme određenom tekstom poziva na nadmetanje i tenderskom dokumentacijom.Otvaranju mogu prisustvovati svi subjekti koji su dostavili ponudu.Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda prethodno utvrđuje broj pristi­glih ponuda po redosljedu prijema, provjerava ovlašćenja predstavnika

���

ponuđača, utvrđuje izmjene ili dopune ponuda i njihovu blagovremenost i potpunost. Ponuđač koji opozove svoju ponudu nema pravo da prisustvuje postupku javnog otvaranja ponuda.U postupku javnog otvaranja ponuda za usluge, ako je tenderskom dokumen­tacijom tražena ponuda u odvojenim omotima, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda najprije otvara omot sa dokazima o podobnosti ponu­đača, a zatim tehnički i finansijski prijedlog.Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da o postupku otvaranja ponuda vodi zapisnik u koji se unose slijedeći podaci:

1) broj pod kojim je ponuda zavedena;2) predmet nabavke;3) ime i adresu ponuđača;4) prikaz dostavljenih dokaza koji se odnose na podobnost ponuđača;5) ponuđenu cijenu za predmet nabavke, odnosno za određene partije;6) primjedbe, predloge i sugestije ovlašćenih predstavnika ponuđača.

Bliži sadržaj, formu i obrazac zapisnika iz stava 6 ovog člana utvrđuje nadležni organ uprave posebnim formularom.Zapisnik obavezno potpisuju članovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i prisutni ovlašćeni predstavnici ponuđača.Ukoliko neko od ovlašćenih predstavnika ponuđača odbije da potpiše zapi­snik, komisija za otvaranje i vrednovanje je dužna da razloge odbijanja zapi­snički konstatuje.Naručilac je dužan da, u toku postupka, obezbijedi čuvanje ponuđačeve poslovne tajne.Naručilac je dužan da, u roku od tri dana od dana okončanja postupka otva­ranja ponuda, pošalje ponuđačima zapisnik o otvaranju ponuda.

U cilju ostvarivanja principa javnosti i transparentnosti, zakonodavac je predvidio da se ponude otvaraju javno neposredno nakon isteka krajnjeg roka za dostavljanje ponuda, a najkasnije jedan sat nakon isteka tog roka (Član 67. stav 1.).

Otvaranje ponuda vrši komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda na otvorenom sastanku, na mjestu i u vrijeme koji su određeni u tekstu poziva za javno nad­metanje i u tenderskoj dokumentaciji (Član 67. stav 2.).

Javnom otvaranju ponuda imaju pravo da prisustvuju ovlašćeni predstavnici ponuđača, po priloženom punomoćju. Zakonom nije predviđena opšta javnost pri javnom otvaranju ponuda, iz razloga obezbjeđivanja efikasnije zaštite i ostvarivanja prava stranaka u postupku – naručioca i ponuđača (Član 67. stav 3.).

116

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda obavezna je da obezbijedi zakonitost sprovođenja postupka javnog otvaranja ponuda, na način što zapisnički konstatuje da javnom otvaranju ponuda prisustvuju ovlašćeni predstavnici ponuđača, po priloženom punomoćju. Potom utvrđuje broj pristiglih ponuda i njihovu blagovremenost. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da ponude otvara javno, po redosljedu prispijeća i da javno pročita sve elemente dostavljenih ponuda, a posebno dio koji se odnosi na dokaze o podobnosti i komercijalne uslove ponude, što je dužna da zapisnički konstatuje. Komisija je, takođe, dužna da jasno označi svaku stranicu pristiglih ponuda, potpisivanjem od strane članova komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, ovjeravanjem pečatom i dr. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je, takođe, dužna da zapisnički konstatuje sve primjedbe, sugestije i komentare ovlašćenih predstavnika ponuđača (Član 67. stav 4.).

Ukoliko je za javnu nabavku usluga, tenderskom dokumentacijom zahtijevano dostavljanje ponuda u odvojenim omotima, u postupku javnog otvaranja ponuda, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda najprije otvara omot sa dokazima o podobnosti ponuđača, a zatim tehnički i finansijski prijedlog (Član 67. stav 5.).

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je dužna da o postupku otvaranja ponuda vodi zapisnik, čiji je bliži sadržaj, forma i obrazac utvrđen standardnim obrascem, koji je objavljen u Službenom listu Crne Gore i na interet stranicama Direkcije za javne nabavke i Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 67. stav 7.).

Radi obezbjeđivanja tačnosti i potpunosti zapisnika o javnom otvaranju ponuda, kao i omogućavanju prava ponuđačima da utvrde da li su u zapisnik unijete sve njihove primjedbe, predviđeno je da zapisnik o javnom otvaranju ponuda obavezno potpisuju članovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda i prisutni ovlašćeni predstavnici ponuđača (Član 67. stav 8.).

Ukoliko neko od ovlašćenih predstavnika ponuđača odbije da potpiše zapisnik, komisija za otvaranje i vrednovanje je dužna da razloge odbijanja potpisivanja konstatuje u zapisniku o javnom otvaranju ponuda (Član 67. stav 9.).

U toku postupka javnog otvaranja ponuda, naručilac je dužan da obezbijedi čuvanje poslovne tajne ponuđača, na način što neće javno čitati djelove ponude koji su označeni kao poslovna tajna, postupajući u skladu sa propisima koji regulišu poslovnu tajnu i postupanje sa dokumentima koji su označeni kao poslovna tajna. Bliža određenja o zaštiti podataka i dokumentacije i evidentiranje postupka dati su u komentaru člana 10. ovog Zakona (Član 67. stav 10.).

117

Obaveza je naručioca da, u roku od tri dana od dana okončanja postupka otvaranja ponuda, pošalje ponuđačima zapisnik o otvaranju ponuda, od kog dana počinje da teče rok za pokretanje postupka zaštite prava ponuđača i javnog interesa, podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Naručilac, odnosno komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda bi trebala da sačeka istek roka za podnošenje prigovora, prije nego što pristupi pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda, da ne bi došla u situaciju da izvrši vrednovanje i dodjelu ugovora, prije nego što su ponuđači mogli da ostvare svoje pravo da podnesu prigovor na postupak otvaranja ponuda. Ovo je pravna praznina u Zakonu i biće potrebno utvrditi ovu obavezu kao imperativnu, kako bi se obezbijedila zakonitost sprovođenja postupka javne nabavke (Član 67. stav 11.).

Ispravna ponuda

Član 68Ispravna ponuda je ponuda koja u cijelosti ispunjava uslove tražene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, kao i ponuda koja sadrži manje odstupanje ili nedostatke koji nijesu od bitnog uticaja na ponudu.Manjim odstupanjima i nedostacima, u smislu stava 1 ovog člana, smatraju se naročito:

­ razlike u korišćenju šifara;­ razlike u standardima;­ propust da se uključe manje stavke;­ utvrđene aritmetičke greške;­ podugovori koji su nejasni ili sporni;­ različiti metodi izgradnje;­ razlika u konačnom datumu isporuke;­ razlika u dinamici isporuke;­ vrijeme završetka, kada ono nije od suštinskog značaja;­ neusaglašenost sa nekim lokalnim tehničkim propisima, koji nijesu

bili predviđeni kao uslov u pozivu;­ bilo koji drugi uslov koji je od manjeg uticaja na ponudu.

U slučaju konstatovanja manjih odstupanja zahtijevaće se pisano obja­šnjenje ponuđača. U slučaju kada ponuđač ne dostavi pisano objašnjenje ili ne prihvata ispravku manjeg odstupanja, u slučaju postojanja računskih grešaka do iznosa od 3% od vrijednosti ponude, njegova ponuda će biti odbačena. O odbacivanju ponude ponuđač će biti bez odlaganja pisano oba­viješten.

118

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda u postupku pregleda i ocjene ponuda utvrđuje, na osnovu sadržaja dostavljenih ponuda i Zapisnika o javnom otvaranju ponuda ispravnost ponuda. Ponuda koja u cijelosti ispunjava uslove tražene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom, biće ocijenjena od strane komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ispravnom ponudom. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda će, takođe, ocjeniti ispravnom i ponudu koja sadrži manje odstupanje ili nedostatke koji nijesu od bitnog uticaja na određivanje ispravnosti ponude. Prilikom ocjene ispravnosti ponuda u isključivoj je nadležnosti komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, a za šta je ona odgovorna naručiocu i stručnoj javnosti, da procijeni da li ponuda u cijelosti ispunjava uslove tražene tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom ili pak da li nedostaci koje ponuda sadrži, mogu biti kvalifikovani kao manje odstupanje ili nedostatak koji nije od bitnog uticaja na određivanje ispravnosti ponude. U vezi sa tim, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda ima pravo da zahtijeva od naručioca angažovanje eksperata ili stručnih službi, ukoliko ocijeni da je u postupku ocjene ispravnosti ponuda potrebno pribaviti ekspertski nalaz i mišljenje. Međutim, i u ovom slučaju, ocjena ispravnosti ponuda je isključiva odgovornost komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda (Član 68. stav 1.).

Zakonodavac je predvidio, da su, u prednjem smislu, manja odstupanja i nedo­staci, naročito:

­ razlike u korišćenju šifara,­ razlike u standardima,­ propust da se uključe manje stavke,­ utvrđene aritmetičke greške,­ podugovori koji su nejasni ili sporni,­ različiti metodi izgradnje,­ razlika u konačnom datumu isporuke,­ razlika u dinamici isporuke,­ vrijeme završetka, kada ono nije od suštinskog značaja,­ neusaglašenost sa tehničkim propisima, koji nijesu bili predviđeni kao

uslov u pozivu i ­ bilo koji drugi uslov koji je od manjeg uticaja na ponudu (Član 68. stav 2.).

U slučaju da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda utvrdi postojanje manjih odstupanja u ponudi ili nedostatke koji nijesu od bitnog uticaja na ponudu, obratiće se tom ponuđaču, zahtjevom, u pisanoj formi, za davanje objašnjenja utvrđenih manjih odstupanja ili nedostataka (Član 68. stav 3.).

119

Ponuđač je dužan da objašnjenje, po podnijetom zahtjevu naručioca, dostavi, u roku naznačenom u zahtjevu, u pisanoj formi. Ukoliko ponuđač ne dostavi pisano objašnjenje ili ne prihvati ispravku manjeg odstupanja, u slučaju postojanja računskih grešaka do iznosa od 3% od vrijednosti ponude, naručilac će, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, takvu ponudu odbaciti zaključkom, kao neispravnu. Zaključak o odbacivanju ponude, sa razlozima odbacivanja, će biti dostavljen tom ponuđaču bez odlaganja. Protiv tog zaključka ponuđač ima pravo da pokrene zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno izjavljivanjem žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 68. stav 4.).

Neispravna ponuda

Član 69 Neispravna je ponuda:

­ koja je neblagovremena;­ koja nije u skladu sa uslovima traženim tekstom poziva za javno

nadmetanje i tenderskom dokumentacijom;­ koja je nepotpuna ili sadrži odstupanja ili nedopuštene dijelove koji

nisu u skladu s tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom;

­ koja ne sadrži garanciju ponude definisanu tekstom poziva za javno nadmetanje;

­ koja ne sadrži dokaze o podobnosti ili uslove za kvalifikaciju predviđene zakonom i tekstom poziva za javno nadmetanje;

­ ponuđača koji nijesu dostavili dokaz o zajedničkom nastupanju i imenovali nosioca zajedničke ponude;

­ ponuđača koji u drugoj fazi ograničnog postupka javne nabavke, pregovaračkom postupku bez objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnog sporazuma nadmetanju nije pozvan da podnese ponudu;

­ u kojoj nije iskazana jasna ukupna cijena u apsolutnom iznosu;­ za koju je ponuđač odbio dati traženo objašnjenje;­ koja sadrži računsku grešku vrijednosti veće od 3%;­ ako ponuđač ne prihvata ispravku računske greške u ponudi na način

utvrđen zakonom;­ ako je ponuđač dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuđač ili

učesnik u zajedničkoj ponudi;­ ako ponuđač nije zadovoljavajuće odgovorio na zahtjev naručioca u

vezi s ponuđenom niskom cijenom ili neuobičajeno kratkim rokom.Ponude koje sadrže nedostatke iz stava 1 ovog člana se odbacuju, sa navo­đenjem razloga za odbacivanje.

120

Ovim članom Zakona imperativno je određeno koja se ponuda, u postupku pregleda i ocjene ponuda, od strane komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, ima ocijeniti neispravnom, i to ponuda:

­ koja je neblagovremena,­ koja nije u skladu sa uslovima traženim tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom,

­ koja je nepotpuna ili sadrži odstupanja ili nedopuštene djelove koji nijesu u skladu s tekstom poziva za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom,

­ koja ne sadrži garanciju ponude definisanu tekstom poziva za javno nadmetanje,

­ koja ne sadrži dokaze o podobnosti ili uslove za kvalifikaciju predviđene zakonom i tekstom poziva za javno nadmetanje,

­ ponuđača koji nijesu dostavili dokaz o zajedničkom nastupanju i imenovali nosioca zajedničke ponude,

­ ponuđača koji u drugoj fazi ograničnog postupka javne nabavke, pregovaračkom postupku bez objavljivanja poziva za javno nadmetanje i okvirnog sporazuma nadmetanju nije pozvan da podnese ponudu,

­ u kojoj nije iskazana jasna ukupna cijena u apsolutnom iznosu,­ za koju je ponuđač odbio dati traženo objašnjenje,­ koja sadrži računsku grešku vrijednosti veće od 3%,­ ako ponuđač ne prihvata ispravku računske greške u ponudi na način utvrđen zakonom,

­ ako je ponuđač dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuđač ili učesnik u zajedničkoj ponudi,

­ ako ponuđač nije zadovoljavajuće odgovorio na zahtjev naručioca u vezi s ponuđenom niskom cijenom ili neuobičajeno kratkim rokom (Član 69. stav 1.).

Naručilac će, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, takvu ponudu odbaciti zaključkom, kao neispravnu. Zaključak o odbacivanju ponude, sa razlozima odbacivanja, će biti dostavljen tom ponuđaču bez odlaganja. Protiv tog zaključka ponuđač ima pravo da pokrene zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno izjavljivanjem žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 69. stav 2.).

���

12. Vrednovanje ponuda

Pregled, ocjena i upoređivanje ponuda

Član 70 Pregled, ocjenu i upoređivanje ponuda vrši komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda na zatvorenom sastanku.Metodologiju iskazivanja kriterijuma u odgovarajući broj bodova, kao i način i postupak ocjene i upoređivanja ponuda propisuje misnistarstvo nadležno za poslove finansija.Ocjeni ponuda pristupa se na način da se provjeri sadržaj ponude, u skladu sa dokumentacijom za nadmetanje i uslovima nadmetanja.U navedenom postupku komisiji za otvaranje i vrednovanje ponuda mogu pomagati, posebne stručne službe i/ili eksperti za pojedine oblasti koji su predmet javne nabavke, a koje angažuje naručilac, na prijedlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.Postupak pregledanja, ocjene i upoređivanja ponuda do obavještenja o izboru najpovoljnije ponude je povjerljiv.Ponude, zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objašnjenje, procjenu, upoređivanje i odabir moraju biti dati na uvid ponuđačima, u vremenu od dobijanja obavještenja o izboru najpovoljnije ponude do isteka roka za izjavljivanje žalbe.Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da vodi zapisnik o pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda koji sadrži:

­ broj nadmetanja;­ predmet nabavke;­ ime i adresu sjedišta ponuđača koji su podnijeli ponudu, prema re­

doslijedu iz zapisnika o javnom otvaranju ponuda;­ analitički prikaz traženih i dostavljenih dokaza koji se odnose na

sposobnosti ponuđača i ocjenu sposobnosti i prihvatljivosti ponude;­ cijenu ponuda za predmet nabavke, odnosno za partije;­ kriterijume i broj bodova koji je dodijeljen svakom od ponuđača za

svaki od utvrđenih kriterijuma i podkriterijuma, sa obrazloženjem za dodijeljeni broj bodova;

­ komparativni prikaz ocjene i analize ponuda;­ mišljenje stručne službe ili eksperta, ako se komisija služila njihovim

uslugama;­ obrazloženje o odabiru najpovoljnije ponude;­ obrazloženje ako su sve ponude odbijene;­ obrazloženje odluke o poništavanju javnog nadmetanja;

���

­ popis priloga uz zapisnik i navedene priloge;­ datum zapisnika i potpis svih članova komisije.

Na osnovu zapisnika o pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda sačinjava posebni izvještaj o postupku javne nabavke koji dostavlja odgovornom licu radi donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude.Bliži sadržaj, formu i obrazac zapisnika iz stava 7 i izvještaja iz stava 8 ovog člana utvrđuje nadležni organ uprave posebnim formularom.

Pregled, ocjenu i vrednovanje ponuda vrši komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda. U cilju obezbjeđivanja tajnosti ponuda i povjerljivosti postupka pregleda, ocjene, upoređivanja i vrednovanja ponuda, sastanak na kome se vrši pregled, ocjena, upoređivanje i vrednovanje ponuda je zatvoren za javnost (Član 70. stav 1.).

Zakonodavac je odredio da metodologiju iskazivanja kriterijuma u odgovarajući broj bodova, kao i način i postupak ocjene i upoređivanja ponuda propisuje ministarstvo finansija. O kriterijumima za izbor najpovoljnije ponude, kao i njihovoj objektivizaciji i obavezi postojanja veze sa predmetom javne nabavke rečeno je u komentaru prethodnih članova. Ovdje treba posebno naglasiti da je upravo postupak vrednovanja najčešće predmet prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke. Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je obavezna da sa posebnom pažnjom sprovede postupak pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda i da pri tom dosljedno ispoštuje strogo zakonsko određenje u pogledu sadržaja Zapisnika o pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda i da posebno iskaže individualne ocjene članova komisije u ovom postupku. U složenim postupcima javne nabavke, velike vrijednosti bilo bi poželjno čak da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda izradi i zapisnik o vijećanju i glasnju iz koga bi se vidjela ocjena svakog člana komisije i izuzeta mišljenja, ukoliko postoje.

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, pristupa ocjeni ponuda, na način što provjerava sadržaj ponuda, u skladu sa zahtjevima i uslovima istaknutim u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji (Član 70. stav 3.).U zavisnosti od specifičnosti predmeta javne nabavke, komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, ima pravo da, kada ocijeni da ne posjeduje stručna znanja za pojedinu upravnu obast koja je u vezi sa postupkom javne nabavke, zahtjeva od naručioca da angažuje posebne stručne službe i/ili eksperte za pojedine oblasti koji su predmet javne nabavke. Takođe, u pojedinim, složenim postupcima javne nabavke, naručilac već u fazi donošenja odluke o pokretanju i sprovođenju

���

postupka javne nabavke zna da će u postupku, bilo samo u fazi pripreme tenderske dokumentacije ili pak i u fazi ocjene ispravnosti ponuda i postupku vrednovanja angažovati stručne službe ili eksperte, u kom slučaju je poželjno da to navede i u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, kako bi svi potencijalni ponuđači bili unaprijed upoznati sa tim da će njihove ponude biti predmet analize nezavisnih eksperata ili akreditovanih institucija specijalizovanih za predmet javne nabavke (Član 70. stav 4.).

Zakonom je, u cilju obezbjeđivanja načela ekonomičnosti i efikasnosti, kao i povjerljivosti postupka javne nabavke, predviđeno da je postupak pregledanja, ocjene i upoređivanja ponuda do obavještenja o izboru najpovoljnije ponude povjerljiv. Ovo znači da ponuđači i druga zainteresovana lica, u ovoj fazi postupka javne nabavke, nemaju pravo da izvrše uvid u spise predmeta koji se odnose na konkretnu javnu nabavku, sve do donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništavanju postupka javne nabavke.

Zakonodavac je ograničio pravo na slobodan pristup informacijama i podacima koji se odnose na postupak javne nabavke, na način što je odredio da se ponude, zapisnik i podaci koji se odnose na pregled, objašnjenje, procjenu, upoređivanje i odabir mogu dati na uvid ponuđačima, samo u vremenu od dobijanja obavještenja o izboru najpovoljnije ponude do isteka roka za izjavljivanje žalbe.

Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda je ovlašćena i obavezna da vrši poslove, u roku određenom aktom o osnivanju i daje predlog prostom većinom glasova.Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, prvo ispituje sve pristigle ponude, u cilju određivanja:

a) da li ispunjavaju zahtjeve, koji se odnose na podobnost, a koji su pred­viđeni pozivom na nadmetanje i tenderskom dokumentacijom,

b) b) da li su propisno potpisane,c) v) da li uz njih stoji valjana garancija, gdje to predviđa poziv na nadmetanje

i tenderska dokumentacija, d) g) da li je ponuda neispravna i da li ocijenjena ispravna ponuda sadrži

nedostatke iz čl. 68. stav 2. i 69. Zakona o javnim nabavkama.

Naručilac, nakon javnog otvaranja ponuda, ne može tražiti, odnosno dozvoliti:a) izmjene cijena;b) izmjene sadržine ponude iliv) izmjene, na osnovu kojih će neprihvatljiva ponuda postati prihvatljiva.

124

Ispravne ponude biće pregledane, od strane naručioca, u smislu utvrđivanja aritmetičkih grešaka.

Utvrđene aritmetičke greške biće ispravljene, od strane naručioca, na sljedeći način:a) kada postoji nesklad izmedju iznosa u brojkama i riječima, iznos koji je dat

riječima biće odlučujući, b) kada ponuđač u ponudi napravi propust određenih manjih stavki, propusti

se kvantitativno određuju u monetarnim terminima, poređenjem sa svim ponudama i prosječne vrijednosti stavke koja nedostaje. Vrijednost stavke koja nedostaje se određuje i označava se osnov od kojeg se pri tome polazilo, isključivo u cilju poređenja. Kvantitativno određena vrijednost stavke koja nedostaje se dodaje ponuđenoj cijeni,

v) kada postoji nesklad izmedju jedinične cijene i ukupnog iznosa koji se dobija množenjem jednične cijene sa količinom, jedinična cijena koja je navedena će biti odlučujuća, osim ako, po mišljenju naručioca, postoji pogrešno lociranje decimalne tačke u jediničnoj cijeni, u kojem slučaju će ukupan iznos biti odlučujući, a jedinična cijena će biti ispravljena.

Iznos koji je naveden u ponudi biće izmijenjen, od strane naručioca, u skladu sa gore navedenom procedurom za ispravku grešaka i ispunjavanje zahtjeva po­nuđača, i smatraće se obavezujućim za ponuđača. Ako ponuđač ne prihvati ispra­vljeni iznos, ponuda će biti odbačena.

Ispravne ponude će se ocjenjivati i upoređivati, u skladu sa kriterijumima i pod­kriterijumima, datim u tekstu poziva na nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.

Svaki član Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda će naročito:a) izvršiti individualan pregled, ocjenu i upoređivanje ponuda, na osnovu

podataka datih u ponudama i zahtjeva naručioca, iskazanih u tekstu poziva na nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji,

b) dati pismeno obrazloženje za izvršeni postupak pregleda, ocjene i upo­ređivanja i dodijeljeni broj bodova, po osnovu svakog kriterijuma i/ili podkriterijuma iz teksta poziva na nadmetanje i tenderske dokumen­tacije,

v) dostaviti predsjedavajućem komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda popunjeni formular zapisnika o vrednovanju ponuda i popunjene obrasce 1 i 2.

Nakon izvršenog individualnog vrednovanja, predsjedavajući Komisije za otva­ranje i vrednovanje ponuda će, u prisustvu članova:

���

a) utvrditi prosjek, na osnovu dobijenih prosječnih rezultata svakog člana,b) utvrditi rang listu ispravnih ponuda, po silaznom redosljedu iv) sačiniti zapisnik o pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda na formularu javnih nabavki, u kome će posebno biti navedeni razlozi na osnovu kojih je donijelarazlozi na osnovu kojih je donijela odluku, obrazloženje donijetih odluka, kao i stav svakog člana komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, sa izdvojenim mišljenjem (Član 70. st. 5. i 6.).Na osnovu zapisnika o pregledu, ocjeni i upoređivanju ponuda komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda sačinjava posebni izvještaj o postupku javne nabavke koji dostavlja odgovornom licu radi donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude ili odluke o poništavanju postupka javne nabavke (Član 69. stav 8.).

Objašnjenje ponude

Član 71Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda može u toku postupka pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda tražiti, a ponuđači su dužni da daju, potrebna tumačenja radi objašnjenja ponude ili otklanjanja sumnji u valjanost ponude.

U toku postupka pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda, Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda može od ponuđača zahtjevati da daju, u pisanoj formi, potrebna tumačenja radi objašnjenja ponude i otklanjanja sumnji u ispravnost ponude. Ponuđači su dužni da, po dostavljenom zahtjevu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, daju potrebna tumačenja i objašnjenja svoje ponude. U slučaju da ponuđači ne daju objašnjenje u roku određenom od strane naručioca, ili da komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda ocijeni da data pojašnjenja nijesu dovoljna, takva ponuda biće odbačena kao neispravna (Član 71.).

Slučajevi poništavanja javnog nadmetanja

Član 72Naručilac može poništiti postupak javne nabavke u slučaju:

1) kada nije pristigla nijedna ispravna ponuda;2) kada, prije isteka roka za podnošenje ponuda, ocijeni da je neophodno

bitno izmijeniti dokumentaciju za nadmetanje;3) kada prestane potreba za predmetom javne nabavke i javna nabavka

se neće ponavljati tokom budžetske ili finansijske godine;4) kada visina svih ponuđenih cijena prevazilazi iznos planiranih i opre­

dijeljenih sredstava za predmetnu javnu nabavku.

126

Naručilac je dužan da, u slučajevima poništavanja javnog nadmetanja iz tač. 2 i 3 ovog člana, naknadi ponuđačima troškove koje su imali zbog pod­nošenja ponude.Naručilac je dužan da odluku o poništavanju javnog nadmetanja pisano obrazloži, posebno navodeći razloge poništavanja i da je dostavi ponu­đačima.

Zakonom su strogo određeni slučajevi poništavanja postupka javne nabavke. Tako je decidno određeno da naručilac može poništiti postu pak javne nabavke samo iz slijedećih razloga:­ kada nije pristigla nijedna ispravna ponuda,­kada, prije isteka roka za podnošenje ponuda, ocijeni da je neophodno bitno izmijeniti dokumentaciju za nadmetanje,­kada prestane potreba za predmetom javne nabavke i javna nabavka se neće ponavljati tokom budžetske ili finansijske godine i­kada visina svih ponuđenih cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih sredstava za predmetnu javnu nabavku (Član 72. stav 1.).

Nije dato ovlašćenje naručiocu, da mimo navedenih slučajeva, sam poništi postupak javne nabavke. U vezi sa tim, ocijenjeno je da ovo određenje u Zakonu treba da bude imperativnog karaktera ( npr. u Hrvatskoj, treba odrediti da naručilac u navedenim slučajevima mora, a ne može, poništiti postupak javne nabavke).

Često se u praksi postavlja pitanje ocjene ispravnosti ponuda čiji iznos prevazilazi procijenjenu vrijednost nabavke određenu odlukom o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, pozivom za javno nadmetanje i tenderskom dokumentacijom. Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki je zauzela načelni stav da je u isključivoj nadležnosti naručioca da, u toku postupka pregleda, ocjene i ispravnosti ponuda, ocijeni ispravnost ponude čija cijena prevazilazi iznos opredijeljnih sredstava za predmetnu javnu nabavke, u skladu sa svojim potrebama. Dakle, sa navednog, nedvosmisleno proizilazi da, naručilac nijeDakle, sa navednog, nedvosmisleno proizilazi da, naručilac nije obavezan da odbaci ponude ponuđača, čija cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih sredstava za javnu nabavku i da poništi postupak javne nabavke, već se to ima tretirati kao isključivo pravo naručioca da, u zavisnosti od svojih potreba i procjene, odluči da li će prihvatiti takve ponude kao ispravne. Naime, naručilac može da verifikuje predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda o utvrđivanju ponude, čija cijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenihcijena prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih prevazilazi iznos planiranih i opredijeljenihprevazilazi iznos planiranih i opredijeljenih iznos planiranih i opredijeljenihiznos planiranih i opredijeljenih planiranih i opredijeljenihplaniranih i opredijeljenih i opredijeljenihi opredijeljenih opredijeljenihopredijeljenih sredstava za predmetnu javnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnije za predmetnu javnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnijeza predmetnu javnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnije predmetnu javnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnijepredmetnu javnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnije javnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnijejavnu nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnije nabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnijenabavke, donošenjem odluke o izboru najpovoljnije, donošenjem odluke o izboru najpovoljnijedonošenjem odluke o izboru najpovoljniješenjem odluke o izboru najpovoljnijeenjem odluke o izboru najpovoljnije odluke o izboru najpovoljnijeodluke o izboru najpovoljnije o izboru najpovoljnijeo izboru najpovoljnije izboru najpovoljnijeizboru najpovoljnije najpovoljnijenajpovoljnije ponude i odluke o dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije i i odluke o dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije ii odluke o dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije i odluke o dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije iodluke o dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije i o dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije io dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije i dodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije idodjeli ugovora, na koji način prihvata izbor komisije i ugovora, na koji način prihvata izbor komisije iugovora, na koji način prihvata izbor komisije i, na koji način prihvata izbor komisije ina koji način prihvata izbor komisije i koji način prihvata izbor komisije ikoji način prihvata izbor komisije i način prihvata izbor komisije inačin prihvata izbor komisije ičin prihvata izbor komisije iin prihvata izbor komisije i prihvata izbor komisije iprihvata izbor komisije i izbor komisije iizbor komisije i komisije ikomisije i ii obavezuje se da obezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako bi se da obezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako bise da obezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako bi da obezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako bida obezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako bi obezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako biobezbijedi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako bi nedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako binedostajuću količinu finansijskih sredstava, kako biću količinu finansijskih sredstava, kako biu količinu finansijskih sredstava, kako bi količinu finansijskih sredstava, kako bikoličinu finansijskih sredstava, kako bičinu finansijskih sredstava, kako biinu finansijskih sredstava, kako bi finansijskih sredstava, kako bifinansijskih sredstava, kako bi sredstava, kako bisredstava, kako bi, kako bikako bi bibi predmetnu javnu nabavke realizovao i izvršio ugovorene obaveze. javnu nabavke realizovao i izvršio ugovorene obaveze.javnu nabavke realizovao i izvršio ugovorene obaveze. nabavke realizovao i izvršio ugovorene obaveze.nabavke realizovao i izvršio ugovorene obaveze. realizovao i izvršio ugovorene obaveze.realizovao i izvršio ugovorene obaveze. i izvršio ugovorene obaveze.i izvršio ugovorene obaveze. izvršio ugovorene obaveze.izvršio ugovorene obaveze.šio ugovorene obaveze.io ugovorene obaveze. ugovorene obaveze.ugovorene obaveze. obaveze.obaveze..

127

Ukoliko naručilac, iz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javne naručilac, iz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javnenaručilac, iz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javnečilac, iz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javneilac, iz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javne, iz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javneiz predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javne predhodno naznačenih razloga, poništi postupak javnepredhodno naznačenih razloga, poništi postupak javne naznačenih razloga, poništi postupak javnenaznačenih razloga, poništi postupak javnečenih razloga, poništi postupak javneenih razloga, poništi postupak javne razloga, poništi postupak javnerazloga, poništi postupak javne, poništi postupak javneponišti postupak javnešti postupak javneti postupak javne postupak javnepostupak javne javnejavne nabavke, dužan je da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbog, dužan je da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogdužan je da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogžan je da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogan je da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbog je da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogje da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbog da ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogda ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbog ponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogponuđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogđačima nadoknadi troškove koji su imali zbogačima nadoknadi troškove koji su imali zbogčima nadoknadi troškove koji su imali zbogima nadoknadi troškove koji su imali zbog nadoknadi troškove koji su imali zbognadoknadi troškove koji su imali zbog troškove koji su imali zbogtroškove koji su imali zbogškove koji su imali zbogkove koji su imali zbog koji su imali zbogkoji su imali zbog su imali zbogsu imali zbog imali zbogimali zbog zbogzbog podnošenja ponude (izvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupašenja ponude (izvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaenja ponude (izvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupa ponude (izvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaponude (izvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupa (izvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaizvršiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupašiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaiće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaće povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupae povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupa povraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupapovraćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaćaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupaaj novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupa novčanog iznosa uplaćenog na ime otkupanovčanog iznosa uplaćenog na ime otkupačanog iznosa uplaćenog na ime otkupaanog iznosa uplaćenog na ime otkupa iznosa uplaćenog na ime otkupaiznosa uplaćenog na ime otkupa uplaćenog na ime otkupauplaćenog na ime otkupaćenog na ime otkupaenog na ime otkupa na ime otkupana ime otkupa ime otkupaime otkupa otkupaotkupa tenderske dokumentacije, troškove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenu dokumentacije, troškove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenudokumentacije, troškove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenu, troškove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenutroškove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenuškove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenukove obilaska lokacije, dolaska na predponudbenu obilaska lokacije, dolaska na predponudbenuobilaska lokacije, dolaska na predponudbenu lokacije, dolaska na predponudbenulokacije, dolaska na predponudbenu, dolaska na predponudbenudolaska na predponudbenu na predponudbenuna predponudbenu predponudbenupredponudbenu sjednicu, ukoliko je bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72., ukoliko je bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.ukoliko je bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72. je bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.je bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72. bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.bila predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72. predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.predviđena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.đena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.ena javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72. javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.javnim pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72. pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72.pozivom i održana i dr.) ­ (Član 72. i održana i dr.) ­ (Član 72.i održana i dr.) ­ (Član 72. održana i dr.) ­ (Član 72.održana i dr.) ­ (Član 72.žana i dr.) ­ (Član 72.ana i dr.) ­ (Član 72. i dr.) ­ (Član 72.i dr.) ­ (Član 72. dr.) ­ (Član 72.dr.) ­ (Član 72..) ­ (Član 72.lan 72. 72. stav 2.). 2.).

Odluku o poništavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži, o poništavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži,o poništavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži, poništavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži,poništavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži,štavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži,tavanju javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži, javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži,javnog nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži, nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži,nadmetanja naručilac je dužan da pisano obrazloži, naručilac je dužan da pisano obrazloži,naručilac je dužan da pisano obrazloži,čilac je dužan da pisano obrazloži,ilac je dužan da pisano obrazloži, je dužan da pisano obrazloži,je dužan da pisano obrazloži, dužan da pisano obrazloži,dužan da pisano obrazloži,žan da pisano obrazloži,an da pisano obrazloži, da pisano obrazloži,da pisano obrazloži, pisano obrazloži,pisano obrazloži, obrazloži,obrazloži,ži,i,, posebno navodeći razloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku o navodeći razloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku onavodeći razloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku oći razloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku oi razloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku o razloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku orazloge poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku o poništavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku oponištavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku oštavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku otavanja. Takođe, naručilac je obavezan da odluku o. Takođe, naručilac je obavezan da odluku oTakođe, naručilac je obavezan da odluku ođe, naručilac je obavezan da odluku oe, naručilac je obavezan da odluku o, naručilac je obavezan da odluku onaručilac je obavezan da odluku očilac je obavezan da odluku oilac je obavezan da odluku o je obavezan da odluku oje obavezan da odluku o obavezan da odluku oobavezan da odluku o da odluku oda odluku o odluku oodluku o oo poništavanju postupka javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javneštavanju postupka javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javnetavanju postupka javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javne postupka javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javnepostupka javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javne javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javnejavne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javne nabavke objavi na internet stranici Direkcija za javnenabavke objavi na internet stranici Direkcija za javne objavi na internet stranici Direkcija za javneobjavi na internet stranici Direkcija za javne na internet stranici Direkcija za javnena internet stranici Direkcija za javne internet stranici Direkcija za javneinternet stranici Direkcija za javne stranici Direkcija za javnestranici Direkcija za javne Direkcija za javne nabavke i da je dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imi da je dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im da je dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imda je dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im je dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imje dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im dostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imdostavi ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im ponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imponuđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imđačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imačima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imčima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imima, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imkako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su imbi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im oni mogli da, ukoliko ocijene da su imoni mogli da, ukoliko ocijene da su im mogli da, ukoliko ocijene da su immogli da, ukoliko ocijene da su im da, ukoliko ocijene da su imda, ukoliko ocijene da su im, ukoliko ocijene da su imukoliko ocijene da su im ocijene da su imocijene da su im da su imda su im su imsu im imim navedenom odlukom povrijeđena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenu odlukom povrijeđena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenuodlukom povrijeđena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenu povrijeđena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenupovrijeđena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenuđena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenuena prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenu prava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenuprava i na pravu zasnovani interesi, da pokrenu i na pravu zasnovani interesi, da pokrenui na pravu zasnovani interesi, da pokrenu na pravu zasnovani interesi, da pokrenuna pravu zasnovani interesi, da pokrenu pravu zasnovani interesi, da pokrenupravu zasnovani interesi, da pokrenu zasnovani interesi, da pokrenuzasnovani interesi, da pokrenu interesi, da pokrenuinteresi, da pokrenu, da pokrenuda pokrenu pokrenupokrenu postupak za zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe za zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbeza zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbezaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbeštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbetitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbesvojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbeprava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbepodnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbešenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbeenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe prigovora naručiocu, odnosno žalbeprigovora naručiocu, odnosno žalbe naručiocu, odnosno žalbenaručiocu, odnosno žalbečiocu, odnosno žalbeiocu, odnosno žalbe, odnosno žalbeodnosno žalbe žalbealbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.). za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.).za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.). kontrolu postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.).kontrolu postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.). postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.).postupka javnih nabavki (Član 72. stav 3.). javnih nabavki (Član 72. stav 3.).javnih nabavki (Član 72. stav 3.). nabavki (Član 72. stav 3.).nabavki (Član 72. stav 3.). (Član 72. stav 3.).lan 72. stav 3.). 72. stav 3.).stav 3.). 3.).

13. Donošenje odluke u postupku javne nabavke

Odluka o izboru najpovoljnije ponude

Član 73 Postupak javne nabavke završava se donošenjem odluke o izboru najpovoljnije ponude, ukoliko naručilac prethodno ne poništi postupak javne nabavke u slučajevima predviđenim ovim zakonom. Odluku iz stava 1 ovog člana donosi starješina organa, odnosno ovlašćeni organ naručioca. Odluka o izboru najpovoljnije ponude donosi se u roku određenom u pozivu za dostavljanje ponude, na osnovu izvještaja iz člana 70 ovog zakona. Odluka o izboru najpovoljnije ponude mora biti obrazložena i sadržati naročito podatke iz člana 70 ovog zakona. Naručilac je dužan da odluku iz stava 1 ovog člana dostavi svim ponuđačima, u roku od pet dana od dana donošenja odluke. U slučaju da ne donese odluku iz stava 1 ovog člana u ostavljenom roku, naručilac je odgovoran za štetu koju su zbog toga pretrpjeli ponuđači.

Ukoliko naručilac ne poništi postupak javne nabavke, u slučajevima određenim članom 72. Zakona, nakon sprovedenog postupka pregleda, ocjene i upoređivanja ponuda i dostavljanja izvještaja o postupku javne nabavke, donijeće odluku o izboru najpovoljnije ponude, čijim donošenjem se završava postupak javne nabavke (Član 73. stav 1.).

128

Odluku o izboru najpovoljnije ponude, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, koji je istaknut u Izvještaju o postupku javne nabavke, donosi starješina organa, odnosno odgovorno lice naručioca (Član 73. stav 2.).

Za ostvarivanje prava ponuđača u postupku javne nabavke, jako je značajno da ponuđači sa pažnjom prate koji je rok za donošenje odluke o izboru najpovoljnije ponude naznačen u javnom pozivu. Naime, u praksi je uočena zloupotreba postupka javne nabavke od strane naručilaca, na način da naručioci, u pojedinim slučajevima, nekad ne donesu odluku o izboru najpovoljnije ponude. Ponuđači tada imaju pravo da pokrenu postupak zaštite svojih prava, primjenom instituta ćutanja administracije. Naime, ponuđači imaju pravo da, ukoliko naručilac ne donese odluku o izboru najpovoljnije ponude, u roku koji je sam odredio u javnom pozivu, nakon isteka roka od osam dana od dana koji je određen za donošenje odluke o izboru najpovoljnije ponude, pokrenu postupak zaštite svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu zbog nedonošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki. Pored toga, u praksi se dešava da naručilac, zbog objektivnih razloga, ne može da donese odluku o izboru najpovoljnije ponude u roku koji je sam naznačio u javnom pozivu. S obzirom da je riječ o instruktivnom roku, određenom od strane samog naručioca, a ne imperativnom roku određenom zakonom, naručilac ima pravo da, u tom slučaju, donese odluku o produžavanju roka u kome će donijeti odluku o izboru najpovoljnije ponude, o čemu će obavijestiti sve ponuđače koji su dostavili ponude u tom postupku javne nabavke (Član 73. stav 3. i 4.).

Odluka o izboru najpovoljnije ponude objavljuje se na internet stranici Direkcije za javne nabavke i dostavlja se svim ponuđačima, u roku od pet dana od dana donošenja odluke, kako bi oni mogli da, ukoliko ocijene da su im navedenom odlukom povrijeđena prava i na pravu zasnovani interesi, pokrenu postupak za zaštitu svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu, odnosno žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 73. stav 5.).

Zakonom je predviđeno da je naručilac, ukoliko ne donese odluku o izboru najpovoljnije ponude (Odluka o dodjeli ugovora), odgovoran za štetu koju su zbog toga pretrpjeli ponuđači (Član 73. stav 6.).

Ugovor o javnoj nabavci

Član 74Naručilac zaključuje ugovor o javnoj nabavci sa ponuđačem čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija.

129

Ugovor o javnoj nabavci mora biti u skladu sa prihvaćenom ponudom i mora sadržati ispravu o urednom plaćanju za izvršenje svih dospjelih obaveza.Ugovor iz stava 1 ovog člana se ne može zaključiti prije isteka roka za podnošenje prigovora.Ukoliko predlog ugovora nije dio dokumentacije za nadmetanje, naručilac će predlog ugovora uputiti ponuđaču u roku od osam dana od dana konačne odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ponuđač je obavezan da potpiše predlog ugovora u roku od osam dana od dana prijema ugovora i vratiti ga naručiocu zajedno sa traženom garancijom za dobro izvršenje ugovora.Ukoliko ponuđač ne potpiše predlog ugovora, poslije ponovljenog zahtjeva naručioca ili ne dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora kako je to zatraženo u dokumentaciji za nadmetanje, naručilac može zaključiti ugovor sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem, ako razlika u cijeni nije veća od 10% u odnosu na prvobitno odabranu ponudu ili poništiti nadmetanje i ponoviti postupak nabavke.Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor ne može zaključiti podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez predhodnog pisanog odobrenja naručioca. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopštavaju naručiocu blagovremeno, prije zaključivanja podugovora. Naručilac će ponuđača obavijestiti o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja, navodeći razloge u slučaju odbijanja. Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.

Nakon sprovedenog postupka javne nabavke, po konačnosti odluke o dodjeli ugovora, naručilac zaključuje ugovor o javnoj nabavci sa ponuđačem čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija (Član 74. stav 1.).

Nacrt ugovora o javnoj nabavci je sastavni dio tenderske dokumentacije, tako da ugovor o javnoj nabavci mora biti u cijelosti u skladu sa ponudom ponuđača koji je prvorangiran i kome je dodijeljen ugovor. Ugovor, takođe, sadrži i ispravu o urednom plaćanju za izvršenje svih dospjelih obaveza, koja isprava je, takođe, sastavni dio tenderske dokumentacije (Član 74. stav 2.).

Ugovor o javnoj nabavci se ne može zaključiti prije konačnosti odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o dodjeli ugovora, obzirom da je Zakonom predviđeno da podnošenje prigovora i žalbe ima suspenzivno dejstvo na tok postupka javne nabavke, što znači da je naručilac obavezan da obustavi sve radnje u postupku javne nabavke do donošenja konačne odluke Komisije za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 74. stav 3.).

130

Ukoliko u tenderskoj dokumetaciji naručilac nije predvidio nacrt ugovora, naručilac je dužan da predlog ugovora uputi ponuđaču u roku od osam dana od dana konačne odluke o izboru najpovoljnije ponude (Član 74. stav 4.).

Ponuđač je obavezan da potpiše predlog ugovora u roku od osam dana od dana prijema ugovora i vratiti ga naručiocu zajedno sa traženom garancijom za dobro izvršenje ugovora, ukoliko je ta garancija bila predviđena javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom (Član 74. stav 5.).

Ukoliko, ni poslije ponovljenog zahtjeva naručioca, ponuđač ne potpiše predlog ugovora ili ne dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora, na način i u visini koja je tražena u javnom pozivu i u tenderskoj dokumentaciji, zakonodavac je predvidio pravo da naručilac može da zaključi ugovor sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem, ako razlika u cijeni nije veća od 10% u odnosu na prvobitno odabranu ponudu ili da poništi nadmetanje i ponovi postupak javne nabavke. Ovo pravo je utvrđeno zbog moguće zloupotrebe postupka javne nabavke od strane ponuđača, na način što prvorangirani ponuđač odustaje od zaključivanja ugovora u dogovoru sa ponuđačem koji je drugi na rang listi, da bi njemu ustupio zaključivanje ugovora, uz određenu finansijsku nadokadu ili neku drugu korist ili satisfakciju, za šta su takvi ponuđači i krivično odgovorni (Član 74. stav 6.).

Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor ne može zaključiti podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pisanog odobrenja naručioca. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopštavaju naručiocu blagovremeno, prije zaključivanja podugovora. Naručilac će ponuđača obavijestiti o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopštenja, navodeći razloge u slučaju odbijanja. Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora (Član 7. stav 7.).

IV. POSEBNI SLUČAJEVI DODJELE UGOVORA

Dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga putem konkursa

Član 75Predmet javne nabavke, po ovom zakonu, obuhvata konkurse za nacrte, planove ili dizajne koji su sastavni dio postupka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci usluga kao i samostalne konkurse za nacrte, planove ili dizajne, s dodjelom nagrade i plaćanjem učesnicima u slučajevima usluga navedenih

���

u Aneksu I, osim usluga glasovne telefonije, radio­telefonije, pejdžinga i satelitskih usluga iz tačke 5 Aneksa I.Naručilac će da dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga putem konkursa u oblastima urbanističkog, građevinskog i arhitektonskog planiranja, dizajna i informatike.Nacrt, plan ili dizajn bira nezavisni žiri.U žiriju iz stava 3 ovog člana mogu učestovati samo fizička lica koja nijesu povezana sa učesnicima na konkursu.Ako naručilac zahtijeva od učesnika na konkursu posebne profesionalne kvalifikacije ili iskustvo, najmanje jedna trećina članova žirija mora imati najmanje jednake kvalifikacije, odnosno iskustva.Žiri je samostalan u odlučivanju.Planove i projekte koje su kandidati podnijeli žiri razmatra anonimno i isključivo na osnovu kriterijuma iz javnog poziva.

Dodjela nabavke usluga putem konkursa je specifičnost u oblasti javnih nabavki usluga. Naručilac može da primijeni konkurs za dodjelu nabavke usluga samo u određenim slučajevima koji su taksativno nabrojani u ovom članu. Kod konkursa naručilac, po pravilu, ne može precizno da odredi predmet nabavke, već samo osnovnu ideju, koncept koji se kasnije dopunjava i nadograđuje.

Konkurs ne predstavlja poseban postupak dodjele javne nabavke, već oblik postupka koji se primjenjuje samo u određenim slučajevima. Konkurs se može dodijeliti i u otvorenom i u ograničenom postupku javne nabavke, kao i u postupku sa ili bez predhodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, u skladu sa odlukom naručioca o ispunjavanju postavljenih uslova za primjenu ovih postupaka i dobijenom prethodnom saglasnošću Direkcije za javne nabavke.

Specifičnost konkursa jeste u tome što Zakon nalaže da se za izbor predloga osnuje posebna komisija – nezavisan žiri. Pored toga, određuje se i sastav i stručnost žirija. Dodatni zahtjev koji Zakon dozvoljava jeste da učešće na konkursu može biti anonimno. Anonimnost je izuzetak od uobičajenog podnošenja ponuda u postupcima dodjele javnih nabavki.

Žiri je samostalan u odlučivanju, ali se njegova odluka mora zasnivati isključivo na kriterijuma i podkriterjumima iz člana 66. Zakona.

Zakon, međutim, ne zadire u suštinska pravila konkursa u oblasti arhitekture, već je riječ o međusobnom dopunjavanju. Za konkurs u oblasti arhitekture, naručilac će postupak sprovesti na osnovu ovog Zakona, kao i primjenom materijalnih odredbi drugih propisa.

���

Konsultantske usluge

Član 76Naručilac može, po prethodno dobijenoj saglasnosti nadležnog organa uprave, poziv za podnošenje ponuda za konsultantsku uslugu da dostavi neposredno ponuđačima, ako:

1) konsultantska usluga koja je predmet javne nabavke može da se dobije samo od ograničenog broja ponuđača, u kom slučaju se poziv za davanje ponude dostavlja svim takvim ponuđačima;

2) vrijeme i troškovi neophodni za procjenjivanje velikog broja predloga ne bi bili u srazmjeri sa vrijednošću usluge koja je predmet javne nabavke, pod uslovom da je poziv za davanje ponude dostavljen do­voljnom broju ponuđača da se obezbijedi pravična konkurencija.

Poziv za podnošenje ponuda konsultantskih usluga, pored elemenata iz čla­na 33 ovog zakona, sadrži kriterijume i bodove po svakom kriterijumu, koji će se primijeniti prilikom ocjenjivanja ponuda, s tim što ukupan zbir bodova po svim kriterijumima mora biti 100.Naručilac je dužan da kriterijume iz stava 2 ovog člana zasniva naročito na:

1) kvalifikacijama, iskustvu, ugledu, pouzdanosti i profesionalnim i me­nadžerskim sposobnostima ponuđača i osoblja koje će biti uključeno u pružanje usluge;

2) stepenu u kojem ponuda zadovoljava potrebe naručioca;3) ponuđenoj cijeni, uključujući eventualne sporedne i povezane troško­

ve;4) efektima prenosa tehnologije, znanja i razvoja menadžerskih i profesi­

onalnih vještina;5) drugim okolnostima, u zavisnosti od prirode konsultantske usluge.

Ovim članom Zakona regulisana je dodjela ugovora o konsultantskim uslugama u pregovaračkom postupku. S obzirom da nije izričito rečeno da je riječ o pre­govaračkom postupku, i to bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nad­metanje, javile su se dileme zbog ovako specifično napisane odredbe ovog člana.

Naime, ovom odredbom su dozvoljene dvije mogućnosti za pregovarački postupak bez prethodnog objavljvianja poziva za javno nadmetanje, tj. da se poziv za podnošenje ponuda dostavi neposredno ponuđačima. Obje mogućnosti zahtijevaju ispunjenje jednog obaveznog preduslova, a to je pribavljanje prethodne saglasnosti Direkcije za javne nabavke. U prvom slučaju, neophodan uslov je da se tražena konsultantska usluga može dobiti samo od ograničenog

���

broja ponuđača. To znači da ponekad nije cjelishodno ići na ograničeni postupak javne nabavke za nabavku konsultantskih usluga, već naručilac, po dobijenoj saglasnosti Direkcije za javne nabavke, poziv za podnošenje ponuda dostavlja neposredno ponuđačima. Obično su to situacije kada nema više od 2 – 3 ponuđača usluge, u nekoj oblasti koja je od interesa za naručioca.

Drugi slučaj se može podvesti pod načelo ekonomičnosti postupka javne nabavke, odnosno uštede novca i vremena u postupanju naručioca. Naime, nesporno je da postupak nabavke tražene konsultantske usluge može trajati nešto duže od vremena uobičajeno potrebnog za vrednovanje ponuda. Međutim, kada procijenjena vrijednost javne nabavke nije velika, a troškovi koji bi nastali procjenjivanjem ponuda su nesrazmjerni procijenjenoj vrijednosti javne nabavke, opravdano je da se poziv dostavlja neposredno ponuđačima. Naravno, ovo pod uslovom da se obezbijedi efektivna konkurencija kroz dostavljanje poziva dovoljnom (većem) broju ponuđača.

Stavom 2. ovog člana određeno je da poziv za podnošenje ponuda, pored obaveznih uslova, sadrži i kriterijume za izbor najpovoljnije ponude. Na taj način se obezbjeđuje ravnopravnost i sigurnost učesnika u postupku i daje im se do znanja da su to kriterijumi važni naručiocu prilikom izbora najpovoljnije ponude.

U sljedećem stavu ovog člana je u sedam tačaka precizirano na čemu je naručilac dužan da zasniva predhodno navedene kriterijume. Svakom od pomenutih elemenata naručilac određuje broj bodova, s tim što zbir bodova ne smije biti veći od 100.

V. JAVNE NABAVKE MALE VRIJEDNOSTI

Neposredno prikupljanje ponuda (šoping metoda)

Član 77Postupak dodjele javne nabavke neposrednim prikupljanjem ponuda (šoping metoda) sprovodi se putem prikupljanja najmanje tri ponude.Službenik za javne nabavke dužan je da, u roku od tri dana od isteka roka za prijem ponuda, razmotri prispjele ponude i sačini zapisnik o otvaranju i izboru najpovoljnije ponude.Odluka o izboru najpovoljnije ponude, primjenom šoping metode, objavljuje se na internet stranici nadležnog organa uprave.

134

Ponuđači mogu da podnesu samo po jednu ponudu i ne mogu je mijenjati.Ugovor o javnoj nabavci, po primijenjenoj šoping metodi, dodjeljuje se ponuđaču koji pod jednakim uslovima ponudi najnižu cijenu.Naručilac je obavezan da se pridržava uslova i načina nabavke određenih ovim zakonom prema utvrđenim vrijednostima i ne smije dijeliti predmet nabavke tokom budžetske ili finansijske godine s namjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke.Službenik za javne nabavke odgovoran je za zakonitost sprovođenja postu­pka javne nabavke primjenom šoping metode, obavezan je da vodi eviden­ciju javnih nabavki primjenom šoping metode i da dostavi odluku o izboru najpovoljnije ponude nadležnom organu uprave, radi objavljivanja na internet stranici.Pogađanje između naručioca i ponuđača oko elemenata ponude nije dopu­šteno.Postupak javne nabavke primjenom šoping metode može se sprovesti najviše dva puta godišnje, pojedinačno za svaki predmet javne nabavke roba, usluga ili radova.

Zakonom o javnim nabavkama uređeni su posebni slučajevi dodjele ugovora o javnoj nabavci male vrijednosti (javna nabavka putem neposrednog prikupljanja ponuda i javna nabavka putem neposrednog sporazuma).

Rješenja o dodjeli ugovora o javnoj nabavci male vrijednosti (šoping metodom) uređena članom 77. Zakona o javnim nabavkama sastoji se u sljedećem:­ postupak dodjele javne nabavke neposrednim prikupljanjem ponuda (šoping metoda), sprovodi se putem prikupljanja najmanje tri ponude – obaveza javnog otvaranja ponuda,­ službenik za javne nabavke dužan je da, u roku od tri dana od isteka roka za prijem ponuda, razmotri prispjele ponude i sačini zapisnik o otvaranju i izboru najpovoljnije ponude,­ odluka o izboru najpovoljnije ponude, primjenom ovog postupka šoping metode, objavljuje se na internet stranici nadležnog organa uprave,­ ponuđači mogu da podnesu samo po jednu ponudu i ne mogu je mijenjati,­ ugovor o javnoj nabavci, po primijenjenoj šoping metodi, dodjeljuje se ponuđaču koji pod jednakim uslovima ponudi najnižu cijenu,­ naručilac je obavezan da se pridržava Zakonom propisanih uslova i načina nabavke, prema utvrđenim vrijednostima i ne smije dijeliti predmet nabavke tokom budžetske ili finansijske godine s namjerom izbjegavanja primjene Zakona i propisanog postupka nabavke,­ službenik za javne nabavke odgovoran je za zakonitost sprovođenja postupka javne nabavke, obavezan je da vodi evidenciju javnih nabavki primjenom ove

���

metode i da dostavi odluku o izboru najpovoljnije ponude Direkciji za javne nabavke, radi objavljivanja na internet stranici (član 77. st. 1. – 7. Zakona).Zakonom je takođe određeno da pogađanje između naručioca i ponuđača oko elemenata ponude nije dopušteno i da se postupak javne nabavke primjenom šoping metode može sprovesti najviše dva puta godišnje, pojedinačno za svaki predmet javne nabavke roba, usluga ili radova (član 77. stav 8. Zakona).

III. Saglasno navedenim određenjima Zakona o javnim nabavkama, postupak javne nabavke primjenom šoping metode može se sprovesti najviše dva puta godišnje, pojedinačno, za svaki predmet javne nabavke roba, usluga ili radova ( najviše dva puta u toku jedne godine za svaki pojedinačni predmet javne nabavke roba, radova odnosno usluga). Pri tome, vrijednost pojedine javne nabavke roba i usluga mora da se kreće u rasponu od 2000 do 10000 hiljada eura a za javnu nabavku radova od 2000 do 30000 eura, kako je to određeno odredbom člana 19. stav 1. alineja 2. Zakona o javnim nabavkama. Pri tome je zabranjena podjela predmeta javne nabavke u cilju izbjegavanja primjene javnog nadmetanja, na način što bi naručilac podijelio javnu nabavku (npr. kancelarijskog materijala) u vrijednosti šopinga, a kasnije ponovio nabavku tog materijala, primjenom iste metode. Ovo iz razloga što bi se na taj način podijelio predmet javne nabavke i povrijedila načela konkurencije, transparentnosti postupka i ravnopravnosti ponuđača.Valja ukazati na određenje člana 84. stav 4. Zakona, prema kome Direkcija za javne nabavke može zatražiti od svakog naručioca izvještaj o svakom pojedinačnom ugovoru dodijeljenom u postupku javne nabavke, sa dodatnim informacijama, ako je to neophodno zbog vođenja evidencije podataka u oblasti javnih nabavki, odnosno zbog zaštite javnog interesa.Posebno valja naglasiti, da je u dijelu kaznenih odredbi Zakona o javnim nabavka­ma, članom 103. stav 1. tačka 3. i stavom 2., propisano da će se novčanom ka­znom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj pravno lice ­ naručilac, ako dijeli predmet javne nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, s namjerom izbjegavanja primjene zakona i propi­sanog postupka nabavke određenog (član 3.2 stav 2. Zakona). Za navedene prekršaje predviđeno je da će se kazniti i odgovorno lice naručioca novčanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Neposredni sporazum

Član 78Javne nabavke čija je vrijednost do 2.000 eura mogu se sprovesti putem ne­posrednog sporazuma.

136

Naručilac je obavezan da obezbijedi da ukupna godišnja vrijednost takvih nabavki ne prelazi 10% njegovog ukupnog godišnjeg budžeta za nabavke.Službenik za javne nabavke obavezan je da vodi evidenciju javnih nabavki koje se sprovode putem neposrednog sporazuma i iskaže broj, vrijednost i naziv dobavljača u godišnjem izvještaju nadležnom organu uprave.

Putem neposrednog sporazuma sprovodi se postupak javne nabavke roba, usluga i radova, čije je vrijednost do 2.000 eura (Član 78. stav 1.).

Ukupna godišnja vrijednost javnih nabavki, koje se sprovode putem neposrednog sporazuma, ne smije da bude iznad iznosa od 10% ukupnog godišnjeg budžeta za javne nabavke naručioca. Ova odredba je predviđena u cilju izbjegavanja zloupotreba Zakona, na način što bi se izbjegli postupci šopinga ili javnog nadmetanja, primjenom postupka neposrednog sporazuma (Član 78. stav 2.).

Evidenciju javnih nabavki, koje se sprovode putem neposrednog sporazuma, obavezan je da vodi službenik za javne nabavke, na način što vodi evidenciju o broju, vrijednosti i nazivu dobavljača, a koju evidenciju iskazuje u godišnjem izvještaju, koji dostavlja Direkciji za javne nabavke, najkasnije do 28. februara tekuće za prethodnu godinu (Član 78. stav 3.).

VI. JAVNE NABAVKE U ELEKTRONSKOJ FORMI

Član 79Javne nabavke u elektronskoj formi sprovode se u otvorenom i ograničenom postupku javne nabavke, u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o elektron­skom potpisu i Zakonom o elektronskoj trgovini.

Zakonom je predviđena mogućnost sprovođenja postupka javnih nabavki u otvore­nom i u ograničenom postupku javne nabavke i u elektronskoj formi. Postupak javnih nabavki u elektronskoj formi sprovodi se u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o elektronskom postupku i propisima o elektronskoj trgo­vini.

Član 80Za sprovođenje elektonskog sistema javnih nabavki mora se obezbijediti:

1) komunikacija, razmjena i čuvanje informacija, na način da se obez­bijedi integritet podataka i povjerljivost ponuda;

2) da naručioci pregledanje sadržaja ponuda vrše samo nakon isteka roka za njihovo podnošenje;

137

3) da informacije koje se odnose na specifičnosti neophodne za elektro­nsko podnošenje ponuda budu dostupne svim ponuđačima i kandida­tima.

Bliži sadržaj i način sprovođenja javnih nabavki u elektronskoj formi propi­saće nadležni organ uprave za poslove razvoja informacionog sistema.

U cilju efikasnog sprovođenja elektronskog sistema javih nabavki, Zakon je predvidio da se mora obezbijediti:­komunikacija, razmjena i čuvanje informacija, na način da se obezbijedi integritet podataka i povjerljivost ponuda;­da naručioci pregledanje sadržaja ponuda vrše samo nakon isteka roka za njihovo podnošenje;­da informacije koje se odnose na specifičnosti neophodne za elektronsko podnošenje ponuda budu dostupne svim ponuđačima i kandidatima. Podzakonski akti kojima se bliže uređuje bliži sadržaj i način sprovođenja javnih nabavki u elektronskoj formi utvrđuje nadležni organ državne uprave za poslove razvoja informacionog sistema.

Član 81Elektronski uređaji koji se koriste za komunikaciju preko elektronskog sistema javnih nabavki, kao i njihove tehničke karakteristike moraju biti nediskriminatorski, podjednako dostupni ponuđačima i zasnivati se na informatičkoj i komunikacionoj tehnologiji koja je u opštoj upotrebi i koja ne ograničava dostupnost ponuđača i kandidata postupcima javnih nabavki.

U cilju obezbjeđivanja ravnopravnosti ponuđača, Zakonom je predviđeno da, u postupcima javnih nabavki koji se sprovode u elektronskoj formi, elektronski uređaji koji se koriste za komunikaciju, kao i njihove tehničke karakteristike, moraju biti nediskriminatorski, podjednako dostupni svim potencijalnim ponuđačima i da se zasnivaju na informatičkoj i komunikacionoj tehnologiji koja je u opštoj upotrebi. Takođe, informatička i komunikaciona tehnologija treba da je takva da ne ograničava dostupnost ponuđača i kandidata postupcima javnih nabavki u elektronskoj formi.

Član 82Naručilac je dužan da u odluci o sprovođenju postupka i u tekstu poziva na javno nadmetanje navede da će postupak biti spoveden u elektronskoj formi.Kada se javna nabavka sprovodi u elektronskoj formi, uvid u tendersku dokumentaciju, izmjene i dopune tenderske dokumentacije, dokazi o podo­

138

bnosti, razjašnjenja ponuđača, kao i druga komunikacija i informacije izme­đu naručioca i ponuđača, odnosno kandidata vrši se preko elektronskog sistema javnih nabavki.Ukoliko dokumenta i druga pismena iz stava 2 ovog člana ne postoje ili ne mogu da se obezbijede u elektronskoj formi, ponuđač i kandidat iste može da dostavi u pisanoj formi, u rokovima propisanim ovim zakonom.

Da bi naručilac sproveo postupak javne nabavke u elektronskoj formi, dužan je da u odluci o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke i u tekstu javnog poziva izričito naznači da će postupak javne nabavke da sprovede u elektronskoj formi.

U slučaju kada se javna nabavka sprovodi u elektronskoj formi, naručilac je dužan da obezbijedi da cijeli postupak javne nabavke bude sproveden na taj način, što podrazumijeva da se uvid u tendersku dokumentaciju, izmjene i dopune tenderske dokumentacije, dokazi o podobnosti, razjašnjenja ponuđača, kao i druga komunikacija i informacije između naručioca i ponuđača, odnosno kandidata vrše preko elektronskog sistema javnih nabavki.

Ako dokumenta i druga pismena koja se odnose na tendersku dokumentaciju, dokaze o podobnosti, kao i druge informacije ne postoje ili ih nije moguće obezbijediti u elektronskoj formi, ponuđači i kandidati mogu da navedena dokumenta i druga pismena dostave u pisanoj formi, u rokovima propisanim ovim Zakonom.

Član 83 Za svaku javnu nabavku u elektronskoj formi naručilac je dužan da oba­vijesti nadležni organ uprave u roku od petnaest dana prije dostavljanja poziva za javno nadmetanje na objavljivanje.Prije dostavljanja poziva za javno nadmetanje na objavljivanje, naručilac je dužan da obavijesti Direkciju za javne nabavke, u pisanoj formi, da će postupak javne nabavke sprovesti u elektronskoj formi. Ovo obavještenje dostavlja se Direkciji za javne nabavke u roku od petnaest dana prije dostavljanja poziva za javno nadmetanje na objavljivanje.

139

VII. EVIDENCIJA O JAVNIM NABAVKAMA

Vođenje evidencije

Član 84Naručioci su dužni da prikupljaju i evidentiraju određene podatke o dodijeljenim ugovorima o javnoj nabavci u skladu sa ovim zakonom, pri čemu su dužni da podatke evidentiraju posebno za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba, o javnim nabavkama usluga i o javnim nabavkama radova.Nadležni organ uprave utvrđuje obrasce za evidentiranje podataka o javnim nabavkama.Naručilac je dužan da nadležnom organu uprave, najkasnije do 28. fe­bruara tekuće godine, dostavi izvještaj o ugovorima o javnim nabavkama zaključenim prethodne godine.Nadležni organ uprave može zatražiti od svakog naručioca izvještaj o sva­kom pojedinačnom ugovoru dodijeljenom u postupku javne nabavke, sa dodatnim informacijama, ako je to neophodno zbog vođenja evidencije po­dataka u oblasti javnih nabavki, odnosno zbog zaštite javnog interesa.Nadležni organ uprave je dužan da pripremi zbirni izvještaj i da ga najkasnije do 31. maja tekuće godine dostavi Vladi.

Zakonom o javnim nabavkama, članom 78. propisano je da se javne nabavke čija je vrijednost do 2.000 eura mogu sprovesti putem neposrednog sporazuma te da je naručilac obavezan da obezbijedi da ukupna godišnja vrijednost takvih nabavki ne prelazi 10% njegovog ukupnog godišnjeg budžeta za nabavke.Službenik za javne nabavke obavezan je da vodi evidenciju javnih nabavki koje se sprovode putem neposrednog sporazuma i iskaže broj, vrijednost i naziv dobavljača u godišnjem izvještaju nadležnom organu uprave (Direkciji za javne nabavke).

Nadalje, ovim članom, određeno je da su naručioci dužni da prikupljaju i evidentiraju određene podatke o dodijeljenim ugovorima o javnoj nabavci na način propisan ovim Zakonom, pri čemu su dužni da podatke evidentiraju posebno za dodjelu ugovora o javnim nabavkama roba, o javnim nabavkama usluga i o javnim nabavkama radova (Član 84. stav 1.).

Obrasce za evidentiranje podataka o javnim nabavkama utvrđuje Direkcija za javne nabavke (Član 84. stav 2.).

140

Naručioci su takođe dužni, da Direkciji za javne nabavke, najkasnije do 28. februara tekuće godine, dostave izvještaj o ugovorima o javnim nabavkama zaključenim prethodne godine (Član 84. stav 3.).

Direkcija za javne nabavke može zatražiti od svakog naručioca izvještaj o svakom pojedinačnom ugovoru dodijeljenom u postupku javne nabavke, sa dodatnim informacijama, ako je to neophodno zbog vođenja evidencije podataka u oblasti javnih nabavki, odnosno zbog zaštite javnog interesa (Član 84. stav 4.).

Direkcija za javne nabavke ima obavezu da pripremi zbirni izvještaj, koji je dužna da najkasnije do 31. maja tekuće godine dostavi Vladi Crne Gore na razmatranje i usvajanje (Član 84. stav 5.).

Polazeći od navedenih određenja Zakona, potrebno je da svi obveznici primjene Zakona koji su imali javne nabavke, Direkciji za javne nabavke, što hitnije, a najkasnije do 28 februara tekuće za prethodnu godinu, radi pripreme godišnjeg Izvještaja o javnim nabavkama, dostave izvještaj o ugovorima o javnim nabavkama zaključenim prethodne godine, prema standardnim formularima za primjenu člana 84. Zakona o javnim nabavkama objavljenim u ,,Službenom listu Crne Gore’’ i na internet stranici ­ Način evidentiranja podataka o javnim nabavkama, i to popunjen:

1. Obrazac A ­ podaci o dodijeljenim javnim nabavkama zaključenim u pret­

hodnoj godini:­ u otvorenom postupku javne nabavke,­ u ograničenom postupku javne nabavke,­ u pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno

nadmetanje,­ u pregovaračkom postupku sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno

nadmetanje,­ okvirnim sporazumom i­ putem konkursa;

2. Obrazac B ­ podaci o:­ dodijeljenim javnim nabavkama male vrijednosti (šoping metoda) u pretho­

dnoj godini, kao i izvještaj sa:

3. Podacima o broju, vrijednosti i nazivu dobavljača (ponuđača) javnih nabavki sprovedenih putem neposrednog sporazuma.

141

Standardni formulari, objašnjenje načina njihove popune i dostavljanja dati su, kako je prethodno navedeno, u Službenom listu Crne Gore i na internet stranici Direkcije za javne nabavke. Obrasci moraju biti potpisani od strane odgovornog lica i dostavljeni nadležnom organu uprave u pisanoj formi i na elektronski podržan način.

Potrebno je naglasiti da je u dijelu kaznenih odredbi Zakona o javnim nabavkama (član 103.) propisano da će se novčanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj pravno lice ­ naručilac, ako:

­ sprovede postupak javne nabavke male vrijednosti (šoping metodu) suprotno članu 77. Zakona,

­ ne vodi evidenciju ili ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci (čl. 84. stav 1. i 85. Zakona) i

­ ne dostavi podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki u predviđenom roku Direkciji za javne nabavke (član 84. stav 3. Zakona). Za navedene prekršaje predviđeno je da će se kazniti i odgovorno lice naručioca novčanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Čuvanje dokumentacije

Član 85Dokumentaciju o postupku javne nabavke naručilac je dužan čuvati na na­čin i po postupcima propisanim posebnim propisima.

Zakonom je predviđeno da je naručilac dužan da dokumentaciju o postupku javne nabavke čuva na način i po postupcima propisanim propisima o kancelarijskom poslovanju i arhivskoj djelatnosti (Član 85.).

VIII. KONTROLA PRIMJENE ZAKONA I ZAŠTITA PRAVA PONUĐAČA I JAVNOG INTERESA

Obezbjeđivanje pravne zaštite

Član 86Zaštita prava ponuđača i javnog interesa u svim fazama postupka javne naba­vke obezbjeđuje se na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.Strane u postupku i nadležni organi moraju brzo i efikasno rješavati sporove koji proističu iz postupaka javnih nabavki.

142

Nadležni organi prilikom razmatranja i odlučivanja po zahtjevima za zaštitu prava primjenjuju odredbe Zakona o opštem upravnom postupku, ukoliko u pogledu pojedinih pitanja ovim zakonom nije drukčije predviđeno.

Zakonodavac je predvidio da se zaštita prava ponuđača i javnog interesa može ostvariti u svim fazama postupka javne nabavke. Ovo je novo rješenje u odnosu na ranije važeći zakon, ali i u odnosu na zakonska rješenja na području Zapadnog Balkana. Ovakvim određenjem, obezbjeđuje se potpuna zaštita ponuđača i javnog interesa u svim fazama postupka javne nabavke, što je od izuzetnog značaja, polazeći od činjenice da se pokretanjem postupka zaštite prava u početnim fazama postupka javne nabavke (npr. na sadržaj javnog poziva i tenderske dokumentacije) u startu mogu izvršiti ispravke manjkavosti izvršenih u postupku javne nabavke, koje kasnije ne bi bilo moguće otkloniti osim poništavanjem cjelokupnog postupka javne nabavke. Dakle, nesporno je da se na ovaj način obezbjeđuje dosljedno poštovanje principa efikasnosti i hitnosti u postupcima javnih nabavki (Član 86. stav 1.).

Zakonodavac je posebno apostrofirao karakter javnih nabavki, koji je po svojoj prirodi hitan i načelo ekonomičnosti i efikasnosti postupka javnih nabavki, određujući da strane u postupku i nadležni organi moraju brzo i efikasno rješavati sporove koji proističu iz postupaka javnih nabavki (Član 86. stav 2.). U postupku zaštite prava ponuđača i javnog interesa, naručioci i Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opšti upravni postupak, osim u dijelu postupka u odnosu na ona pitanja koja su posebno uređena ovim Zakonom (npr. u dijelu načina i postupka podnošenja prigovora, rokova za podnošenje prigovora, odlučivanja po prigovoru, podnošenja žalbe, odlučivanja po žalbi i dr.) ­ (Član 86. stav 3.).

Prigovor naručiocu

Član 87Svaki ponuđač i svako lice na čija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice) ima pravo uložiti prigovor zbog učinjenih nepravilnosti u toku čitavog postupka javne nabavke.Prigovor iz stava 1 ovog člana mogu, radi zaštite javnog interesa, podnijeti i nadležni državni tužilac, nadležni organ uprave, Državna revizorska insti­tucija i drugi nadležni organi.Prigovor se podnosi naručiocu, u pisanoj formi, u tri primjerka neposredno ili poštom preporučeno sa povratnicom.

143

U prigovoru se navode nepravilnosti u postupku javne nabavke, činjenice i dokazi za učinjene povrede i predlog za otklanjanje nepravilnosti.

Aktivnu legitimaciju za podnošenje redovnog pravnog lijeka u postupcima javnih nabavki ­ prigovora ima širok krug lica, i to:

­ svaki ponuđač i svako lice na čija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice),

­ nadležni državni tužilac, ­ Direkcija za javne nabavke, ­ Državna revizorska institucija i ­ drugi nadležni organi.

Novina u odnosu na ranije važeći zakon je da se prigovor može podnijeti u toku čitavog postupka javne nabavke, što podrazumijeva da se prigovor može podnijeti na sadržaj javnog poziva, tenderske dokumentacije, postupak javnog otvaranja ponuda, zaključak o odbacivanju ponuda, rješenje o odbijanju ponude, odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o dodjeli ugovora i odluke o poništenju postupka javne nabavke (Član 87. stav 1. i 2.).

Posebno je značajno ukazati na obavezu ponuđača da, ukoliko smatraju da su im, u postupku javne nabavke, povrijeđena prava i na prava zasnovani interesi, osporavaju radnje naručioca u fazi u kojoj su te radnje izvršene, a ne da te navode ističu u nekoj kasnijoj fazi postupka. To znači da ponuđač, ukoliko smatra da je naručilac, npr. javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom povrijedio neko njegovo pravo, treba da, u toku trajanja javnog poziva, pokrene postupak zaštite svojih prava podnošenjem prigovora naručiocu i žalbe Komisiji za kontrolu postupka javne nabavke, u kojim pravnim ljekovima će istaći svoje navode. Ukoliko propusti da pokrene postupak zaštite u toj fazi, pa navode koji se odnose na sadržaj javnog poziva i tenderske dokumentacije, istakne u pravnim ljekovima, koje bi podnio nakon donošenja odluke o dodjeli ugovora ili odluke o poništavanju postupka javne nabavke, takva žalba će biti odbačena kao neblagovremena, s obzirom da svoje pravo nije blagovremeno iskoristio.

Zakonodavac je propisao strogo formalni uslov za podnošenje prigovora, prema kome se prigovor podnosi isključivo u pisanoj fomri, u tri primjerka i to putem neposredne predaje ili putem preporučene poštanske pošiljke sa povratnicom (Član 87. stav 3.).

Takođe, zakonodavac je odredio i sadržaj prigovora, na način što je odredio da prigovor mora da sadrži nepravilnosti koje su po ocjeni podnosioca prigovora

144

učinjene u postupku javne nabavke, činjenice i dokaze za utvrđivanje učinjenih povreda, kao i predlog na koji način da se otklone nepravilnosti naznačene u prigovoru. U slučaju da prigovor ne sadrži sve navedene elemente primjenjuju se određenja Zakona o opštem upravnom postupku, koja se odnose na dopunu podnesaka, kojima je propisano da ako podnesak sadrži neki formalni nedostatak, koji sprječava postupanje po podnesku, ili ako je nerazumljiv ili nepotpun, organ koji je primio takav podnesak, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema podneska, tražiće od podnosioca da se nedostaci otklone i odrediće podnosiocu rok u kome je dužan da to učini (Član 87. stav 4.).

Ako podnosilac otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatraće se da je podnesak bio od početka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u određenom roku, pa se usljed toga ne može postupati po podnesku, organ će zaključkom odbaciti takav podnesak. Na ovu posljedicu podnosilac će se naročito upozoriti u pozivu za ispravku podneska. Protiv tog zaključka dozvoljena je posebna žalba.

Kada je podnesak poslat telegrafski, odnosno telefaksom ili u elektronskom obliku, pa se posumnja da je podnesak podnijelo lice čije je ime označeno na telegrafskom podnesku, odnosno telefaksom, odnosno elektronskom podnesku, organ će pokrenuti postupak za utvrđivanje tih činjenica, pa ako se one ne utvrde, odnosno ako se nedostaci ne otklone, postupiće se na način da će organ zaključkom odbaciti takav podnesak, na koju posljedicu će podnosilac biti upozoren u pozivu. O ovome se sačinjava službena zabilješka. Protiv zaključka organa kojim se podnesak odbacuje može se izjaviti žalba. Ovdje se dakle, primjenjuju opšta pravila upravnog postupka.

Rokovi za podnošenje prigovora

Član 88Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke, odnosno učinjene radnje kojom su povrijeđena prava, odnosno druge pre­duzete mjere ili radnje kojom se povređuju prava u postupku.O podnesenom prigovoru naručilac obavještava sve učesnike u postupku ja­vne nabavke, u roku od tri dana od prijema prigovora.

Prigovor se može podnijeti u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke, odnosno učinjene radnje kojom su povrijeđena prava, odnosno druge preduzete mjere ili radnje kojom se povređuju prava u postupku. Dakle, radi se o prekluzivnom roku za podnošenje prigovora, što znači da ukoliko podnosilac prigovora propusti da podnese prigovor u naznačenom roku, naručilac će isti odbaciti zaključkom kao neblagovremen (Član 88. stav 1.).

145

U cilju obezbjeđivanja transparentnosti i ravnopravnosti ponuđača, predviđena je obaveza naručioca da, u roku od tri dana od dana prijema prigovora, obavijesti sve ponuđače u predmetnom postupku javne nabavke, o podnijetom prigovoru (Član 88. stav 2.).

Pravne posljedice prigovora

Član 89Prigovor podnesen u ostavljenom roku obustavlja sve dalje aktivnosti naruči­oca u postupku dodjele ugovora o javnoj nabavki, do donošenja odluke po prigovoru.

Zakonom je predviđeno da podnijeti prigovor ima suspenzivno dejstvo na tok postupka javne nabavke, što podrazumijeva da je naručilac dužan da, po podnijetom prigovoru obustavi sve radnje u postupku javne nabavke do donošenja konačne odluke po prigovoru. Ovdje treba imati u vidu da je članom 98. Zakona predviđeno suspenzivno dejstvo žalbe, pa je naručilac dužan da obustavi sve radnje u postupku javne nabavke i po podnijetoj žalbi (Član 89.).

Odluka naručioca po prigovoru

Član 90Naručilac, zaključkom, odbacuje prigovor koji je nedopušten, neblagovremen i izjavljen od strane neovlašćenog lica.Naručilac je obavezan razmotriti blagovremeno podneseni prigovor i rješe­njem odlučiti o njemu, u roku od osam dana od dana prijema prigovora.Rješenjem iz stava 2 ovog člana može se:

1) usvojiti prigovor u cjelini ili djelimično i preinačiti odluka o izboru najpovoljnije ponude;

2) usvojiti prigovor kao osnovan i, u cjelini ili djelimično, poništiti postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavci;

3) odbiti prigovor kao neosnovan.Obrazloženo rješenje iz stava 2 ovog člana dostavlja se podnosiocu prigovora, najkasnije u roku od tri dana od dana donošenje rješenja.Ako podnosiocu prigovora nije dostavljeno rješenje u roku iz stava 4 ovog člana, podnosilac može nastaviti postupak zaštite svog prava kao da mu je prigovor odbijen.

Po podnijetom prigovoru, naručilac može odlučiti u formi zaključka ili rješenja.

146

Naručilac zaključkom, odbacuje prigovor koji je nedopušten, neblagovremen ili izjavljen od strane neovlašćenog lica.

Prigovor je nedopušten kada:­postupak na koji je izjavljen nije javna nabavka, u smislu člana 2 Zakona ili­kada nije ispunjena procesna pretpostavka za njegovo podnošenje.Prigovor je neblagovremen:­kada ponuđač podnese prigovor nakon isteka roka iz člana 88. stav 1. Zakona za njegovo podnošenje, tj. nakon osam dana od dana dostavljanja odluke, odnosno učinjene radnje kojom su povrijeđena prava, odnosno druge preduzete mjere ili radnje kojom se povređuju prava u postupku.

Prigovor je izjavljen od strane neovlaščenog lica kada naručilac nesporno utvrdi da lice koje je podnijelo prigovor nije aktivno legitimisano u smislu člana 87. st 1. i 2. Zakona (svaki ponuđač i svako lice na čija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice), nadležni državni tužilac, Direkcija za javne nabavke, Državna revizorska institucija i drugi nadležni organi) ­ (Član 90.stav 1.). Zakonom je određen imperativni rok od osam dana od dana podnošenja prigovora, u kome je naručilac dužan da donese rješenje. Ovako kratak rok za donošenje odluke po podnijetom prigovoru određen je zbog karaktera javnih nabavki, koji je po svojoj prirodi hitan, kao i zbog potrebe obezbjeđivanja dosljedne primjene efikasnosti i ekonomičnosti postupka javne nabavke (Član 90. stav 2.).

Naručilac će rješenjem:­usvojiti prigovor u cjelini ili djelimično i preinačiti odluku o izboru najpovoljnije ponude,­usvojiti prigovor kao osnovan i u cjelini ili djelimično, poništiti postupak za do­djelu ugovora o javnoj nabavci ili­odbiti prigovor kao neosnovan (Član 90. stav 3.).

Rješenje po prigovoru obavezno mora da bude obrazloženo, odnosno da sadrži precizno određene razloge za njegovo usvajanje ili odbijanje, u cjelini ili djelimično. Pri tom naručilac je dužan da ocijeni svaki od iznijetih navoda u prigovoru, kojima se osporava postupak i radnje u postupku javne nabavke.

Obrazloženo rješenje po prigovoru dostavlja se podnosiocu prigovora najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja rješenja, kako bi podnosilac eventualno mogao da nastavi sa postupkom zaštite svojih prava podnošenjem žalbe Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (Član 90. stav 4.).

147

Zakonom je predviđena i situacija kada naručilac ne donese odluku po podnijetom prigovoru, u zakonom predviđenom roku ili istu ne dostavi podnosiocu prigovora u roku od tri dana od dana donošenja odluke, kada se primjenjuje institut ćutanja administracije. Pri tom, rokovi predviđeni za institut ćutanje administracije značajno su skraćeni ovim Zakonom, u odnosu na Zakon o opštem upravnom postupku, zbog potrebe da se odluke o ovim postupcima donose u što kraćim rokovima. Naime, Zakonom je predviđeno da ako podnosiocu prigovora nije dostavljeno rješenje u roku od tri dana od dana donošenja rješenja, podnosilac prigovora može nastaviti postupak zaštite svojih prava kao da mu je prigovor odbijen (Član 90. stav 5.).

Žalba Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki

Član 91 Protiv rješenja naručioca kojim je odlučeno po podnijetom prigovoru ili ako naručilac, u smislu člana 90 stav 4 ovog zakona, ne donese u ostavljenom roku rješenje, može se izjaviti žalba Komisiji za kontrolu postupka javnih nabavki (u daljem tekstu: Državna komisija), u roku od osam dana od dana prijema rješenja po podnijetom prigovoru.

Zakonom je postupak zaštite prava ponuđača i javnog interesa u drugom stepenu centralizovan i ostvaruje se pred Komisijom za kontrolu postupka javnih nabavki (u daljem tekstu: Državna komisija). Naime, žalba, u postupku zaštite prava, može se podnijeti protiv rješenja naručioca ili u slučaju ćutanja administracije, kada naručilac ne donese odluku po podnijetom prigovoru ili donijetu odluku ne dostavi podnosiocu prigovora u roku od tri dana od dana donošenja. Žalba se podnosi u roku od osam dana (Član 91.).

Član 92Državna komisija je samostalna i nezavisna.Državna komisija ima predsjednika i dva člana.Predsjednika i članove Državne komisije imenuje Vlada i to: predsjednika, na predlog ministarstva nadležnog za poslove pravde, jednog člana, na pred­log ministarstva nadležnog za poslove finansija i jednog člana na predlog Zajednice opština.Za predsjednika Državne komisije može biti imenovano lice koje je diplo­mirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i koje ima najmanje 15 godina radnog iskustva u struci.Za člana Državne komisije može biti imenovano lice sa visokom stručnom spremom i najmanje 10 godina radnog iskustva u struci.

148

Predsjednik Državne komisije zastupa Državnu komisiju i rukovodi njenim radom.Predsjednik i članovi Državne komisije imenuju se na period od četiri godine.Predsjednik i članovi Državne komisije ne mogu biti: poslanici, odbornici, starješine državnih organa, organizacija i ustanova korisnika budžeta Republike, starješine organizacija za obavezno socijalno osiguranje, glavni administrator i starješina organa lokalne uprave, kao i direktori javnih preduzeća i drugih pravnih lica obveznika primjene ovog zakona.Državna komisija ima sekretara, koga na predlog predsjednika Državne komisije imenuje Vlada.Sekretar Državne Komisije može biti lice koje je diplomirani pravnik, sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

Komisija za kontrolu postupka javnih nabavki ­ Državna komisija, čiji je zadatak obezbjeđivanje pravne zaštite ponuđača i javnog interesa u svim fazama postupka javne nabavke, posebno je, samostalno i nezavisno državno tijelo. Među razlozima da se Zakonom o javnim nabavkama detaljnije uredi status, nadležnost i djelovanje Državne komisije, bio je i zahtjev za usklađivanje sa direktivama o pravnoj zaštiti, koje, osim opštih smjernica, nemaju detaljnije odredbe o tijelima nadležnim za odlučivanje u postupcima javnih nabavki.Na rad i organizaciju Državne komisije primjenjuju se osnovna načela javnih nabavki, i to načelo zakonitosti, javnosti, transparentnosti i efikasnosti. U skladu sa navedenim načelima, Državna komisija osnovana je Zakonom o javnim nabavkama, kao samostalno i nezavisno državno tijelo. Samostalnost Državne komisije se ogleda u radu i odlučivanju, koji su bliže uređeni Poslovnikom o radu Državne komisije. U pogledu imenovanja, Zakonom je propisano da predsjednika i članove Državne komisije imenuje Vlada i to: predsjednika, na predlog ministarstva nadležnog za poslove pravde, jednog člana, na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija i jednog člana na predlog Zajednice opština. Ovdje treba istaći da je zakonodavac propisao uslove za imenovanje koji su slični uslovima za izbor sudija i to na način što je propisao da za predsjednika Državne komisije može biti imenovano lice koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i koje ima najmanje 15 godina radnog iskustva u struci, dok za člana Državne komisije može biti imenovano lice sa visokom stručnom spremom i najmanje 10 godina radnog iskustva u struci.

Potvrda nezavisnosti Državne komisije ogleda se u činjenici da:1) Predsjedniku i članu Državne komisije može prestati mandat, odnosno mogu biti razriješeni dužnosti, samo u zakonom propisanim slučajevima (ako bude

149

osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili ako bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim vršenja funkcije; umre ili trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje dužnosti; bude izabran i počne da obavlja funkciju nespojivu sa dužnošću u Državnoj komisiji; ako podnese ostavku i sam zatraži da bude razriješen; bez opravdanog razloga, ne obavlja dužnost u Državnoj komisiji duže od tri mjeseca),2) Državna komisija je samostalan budžetski korisnik.

Pored članova, Državna komisija ima stručnu službu, kojom rukovodi sekretar. Na zaposlene u stručnoj službi primjenju se propisi o državnim službenicima i namještenicima. Smatramo da sa izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama treba predvidjeti (kao što je to urađeno u Hrvatskoj) da se na zaposlene u stručnoj službi Državne komisije primjenjuju opšti propisi Zakona o radu, a ne propisi Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Na ovaj način bi se obezbijedila veća fleksibilnost u zapošljavanju, privukli bi se najkvalifikovaniji kadrovi da se javljaju na konkurse za prijem u radni odnos u Državnoj komisiji, obezbijedilo bi se uspostavljanje efikasnih motivacionih mehanizama kroz dodijeljivanje nagrada i stipendija najkvalitetnijim kadrovima i sl.

Način rada Državne komisije bliže se uređuje Poslovnikom o radu, kojim je predviđeno da Državna komisija radi i odlučuje na sjednici.

Na sjednicama Državna komisija:1) razmatra žalbe ponuđača na postupke javnih nabavki i donosi odluke po

njima,2) ispituje pravilnost primjene Zakona o javnim nabavkama i predlaže i preduzima mjere za ispravku utvrđenih nepravilnosti, kojima se obezbjeđuje konkurentsko ponašanje ponuđača i transparentnost postupka javnih nabavki,3) utvrđuje načelne stavove radi jedinstvene primjene zakona,4) razmatra primjenu zakona i drugih propisa iz nadležnosti Državne komisije,5) donosi Poslovnik o radu,6) donosi izvještaj o radu, na predlog predsjednika Državne komisije,4) vrši i druge poslove, utvrđene zakonom i ovim poslovnikom.

Državna komisija odluke donosi na sjednicama većinom glasova prisutnih čla­nova. Sjednice Državne komisije na kojima se odvija vijećanje po žalbama, kao i sam postupak odlučivanja nijesu javni. O vijećanju i glasanju sastavlja se posebni zapisnik koji potpisuju predsjednik, članovi i sekretar Državne ko­misije. Državna komisija odluke donosi u roku od 15 dana, koji se u naročito opravdanim slučajevima može produžiti za još 10 dana, tako da je najduži rok

150

za donošenje odluke samo 25 dana. Tako kratki rokovi za donošenje odluka podrazumijevaju izuzetnu ažurnost u radu Državne komisije. Donošenje odluka u ovako kratkim rokovima omogućava da se proces javne nabavke ne zaustavi, što bi povećalo troškove za naručioca, ali bi indirektno stvorilo opterećenje i za državu i javni interes, naročito u slučajevima javnih nabavki koje su od izuzetnog značaja za državu i gdje postoji snažno izražen javni interes. Kroz izloženo se dobija odgovor na pitanje zašto u sporovima o javnim nabavkama ne odlučuje redovni sud, već jedan specijalizovani organ, kao što je Državna komisija. Takvo rješenje je prihvaćeno i u zemljama Evropske zajednice, kao i u zemljama koje se nalaze u našem okruženju (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija).

Zahtjevi prava Evropske unije u pogledu statusa Državne komisije

Pri osnivanju Državne komisije, Direktive Evropske i neke presude Evropskog suda pravde, koristile su se kao osnova za uspostavljanje novog tipa državnog organa, smještenog između upravne i sudske vlasti.

Direktivom EU 89/665 propisano je da tijela koja vode žalbeni postupak, moraju biti utemeljena na sljedećim pravilima:­odluka koju takvo tijelo donosi u postupku kontrole javne nabavke, mora biti u pisanom obliku sa obrazloženjem razloga za donošenje takve odluke,­protiv odluka takvih tijela, strankama u postupku mora biti omogućena sudska zaštita,­tijelo mora biti nezavisno,­članovi tijela imenuju se i razrešavaju pod istim uslovima kao i predstavnici sudske vlasti (uslovi za imenovanje sudija),­članovi tijela imenuju se na određeni mandat,­predsjednik tog tijela mora ispunjavati iste pravne i profesionalne kvalifikacije kao i članovi sudske vlasti,­tijelo vodi postupak na raspravnom principu saslušanjem stranaka,­odluke takvog tijela moraju biti pravno obavezujuće.

Kada su u pitanju presude Evropskog suda pravde, najznačajnija je C­54/96 Dorsch Consult Ingenieurgessellschaft mbH protiv Bundesbaugessellschaft Berlin mbH iz 1997. godine, u kojoj Sud, pored odlučivanja o postavljenom zahtjevu, određuje i uslove koje državno tijelo za kontrolu postupka javne naba­vke, ukoliko kontrolu ne vrši sudska vlast, mora ispunjavati, da bi se steklo pra­vo postavljanja prethodnog pitanja Evropskom sudu pravde. Ova presuda je od izuzetnog značaja za pravni sistem Crne Gore, s obzirom na to da kontrolu postupka javnih nabavki vrši Državna komisija, a ne sud.

���

Zahtjevi navedeni u citiranoj presudi moraju biti kumulativno ispunjeni, a odnose se na:­tijelo mora biti osnovano zakonom, a ne nekim podzakonskim aktom,­tijelo mora biti osnovano kao stalan organ, a ne ad hoc,­mora imati obavezujuću nadležnost,­mora voditi inter partes postupak,­mora primjenjivati zakonske propise,­mora biti nezavisno.

U citiranim direktivama, kao i u presudama Evropskog suda pravde, više puta je navedeno da je odluka tijela mjerodavnog za odlučivanje o pravnim sredstvima ponuđača protiv odluke naručioca prepuštena državama članicama. U mnogim takvim slučajevima o zahtjevu za pravnu zaštitu ne odlučuju sudovi nego posebna prima facie nesudska tijela (pri tom je izuzetak odštetni zahtjev, koji je, po pravilu, u nadležnosti sudova). Razloge za takvo uređenje treba tražiti u nužnosti obezbjeđivanja hitnog postupka i suspenzivnog dejstva podnijetog pravnog sredstva – hitnosti da nadležni organ o podnesenom pravnom sredstvu odluči što prije. Priroda javne nabavke i ovlašćenja nadležnih organa u postupcima pravne zaštite (mogućnost poništavanja odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno kompletnom postupku javne nabavke) ne dozvoljavaju da žalbe iz postupaka javne nabavke budu na sudu u istom redu čekanja s ostalim zahtjevima, jer je takav način pravne zaštite neefikasan. Direktive inače zahtijevaju da, u slučaju kada nadležna tijela za odlučivanje o pravnoj zaštiti nijesu sudska tijela, svaku odluku treba argumentovati pismeno. U tom slučaju, države moraju osigurati da navodno nezakonita odluka nadležnog tijela pravne zaštite ili svaki propust u sprovođenju njegovih ovlašćenja mogu biti predmet sudske zaštite ili provjere drugog tijela koje je sud ili tribunal po članu 234. Amsterdamskog ugovora, i koje je nezavisno od naručioca i organa za provjeru pravilnosti postupka javne nabavke.

Organizacija pravne zaštite, po kojoj o zahtjevima odlučuju specijalizovana tijela promoviše i Evropska komisija, a isti se nagovještaj može nazrijeti iz novih Direktiva 2004/17/EC (član 72.) i 2004/18/EC (član 81.).

Nadležnosti i ovlašćenja Državne komisije

Član 93Državna komisija:

1) razmatra žalbe ponuđača na postupke javnih nabavki i donosi odluke po njima;

���

2) ispituje pravilnost primjene ovog zakona i predlaže i preduzima mje­re za ispravku utvrđenih nepravilnosti, kojima se obezbjeđuje kon­kurentsko ponašanje ponuđača i transparentnost postupka javnih nabavki;

3) utvrđuje načelne stavove radi jedinstvene primjene zakona,4) obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom.

Državnoj komisiji je dato u nadležnost da:­razmatra i odlučuje po žalbama u postupku javnih nabavki,­u cilju ostvarivanja svojih nadležnosti i ovlašćenja, Državna komisija u postupku razmatranja žalbi i utvrđivanja jedinstvenih stavova, ispituje pravilnost primjene ovog Zakona i predlaže i preduzima mjere za ispravku utvrđenih nepravilnosti, kojima se obezbjeđuje konkurentsko ponašanje ponuđača i transparentnost postu­pka javnih nabavki,­radi jedinstvene primjene zakona utvrđuje načelne stavove na zahtjev zainteresovanih lica (naručilaca, ponuđača, državnih organa i drugih institucija i lica, koja dokažu da imaju pravni interes za donošenje načelnog stava Državne komisije) i da­vrši i druge poslove, u skladu sa ovim Zakonom (Član 93.).

Način rada Državne komisije

Član 94Način rada Državne komisije bliže se uređuje Poslovnikom o radu.Članovi Državne komisije moraju čuvati podatke koji se odnose na državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu i postupati sa dokumentima do kojih dođu u svom radu u skladu sa stepenom povjerljivosti.

Državna komisija donosi Poslovnik o radu, kojim se bliže uređuje način rada i druga pitanja od značaja za ostvarivanje funkcija Državne komisije (Član 94. stav 1.).

Kao jedno od osnovnih načela kojima se obezbjeđuje ostvarivanje funkcija Državne komisije, pored ostvarivanja načela zakonitosti, apostrofirano je i načelo zaštite podataka i dokumentacije. Tako članovi Državne komisije, saglasno Zakonu, moraju da čuvaju podatke koji se odnose na državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu i da sa dokumentima do kojih dođu u svom radu postupaju u skladu sa stepenom njihove povjerljivosti (Član 94. stav 2.).

���

Član 95

Sredstva za rad Državne komisije obezbjeđuju se u budžetu Republike.Predsjedniku i članovima Državne komisije pripada naknada za rad.

S obzirom da je Državna komisija samostalna i nezavisna u svom radu, u cilju obezbjeđenja te samostalnosti i nezavisnosti, a što je i imperativni zahtjev Evropske komisije i Evropskog suda pravde, kojim se obezbjeđuje nezavisnost u odlučivanju ovog organa, ovim članom izričito je određeno da se sredstva za rad Državne komisije obezbjeđuju u budžetu Crne Gore, to jeste da je Državna komisija poseban i samostalan budžetski korisnik (Član 95. stav 1.).U tom smislu, predsjedniku i članovima Državne komisije za rad u Državnoj komisiji pripada naknada (Član 95. stav 2.).

Prestanak mandata i razrješenje dužnosti

Član 96Predsjedniku i članu Državne komisije može prestati mandat, odnosno mo­gu biti razriješeni dužnosti, samo ako:

1) bude osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili ako bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije;

2) umre ili trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje duž­nosti;

3) bude izabran i počne da obavlja funkciju nespojivu sa dužnošću u Državnoj komisiji;

4) ako podnese ostavku i sam zatraži da bude razriješen;5) bez opravdanog razloga, ne obavlja dužnost u Državnoj komisiji du­

že od tri mjeseca.Predsjedniku i članu Državne komisije mora se pružiti mogućnost da se izja­sni o razlozima za razrješenje.

S obzirom da se predsjednik i članovi Državne komisije imenuju na period od četiri godine, obezbijeđena je stalnost njihovog mandata. Zakonodavac je predvidio taksativno određene razloge, zbog kojih predsjednik i član Državne komisije mogu da budu razriješeni dužnosti i to ako:­bude osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, ­bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije,­umre,

154

­trajno izgubi zdravstvenu sposobnost za obavljanje dužnosti,­bude izabran i počne da obavlja funkciju nespojivu sa dužnošću u Državnoj komisiji, što se procjenjuje u svakom pojedinačnom slučaju,­ako podnese ostavku i sam zatraži da bude razriješen ili­bez opravdanog razloga, ne obavlja dužnost u Državnoj komisiji duže od tri mjeseca (Član 96. stav 1.).U postupku utvrđivanja prestanka mandata i razrješenja od dužnosti, predsjedniku i članu Državne komisije mora se obezbijediti mogućnost da se izjasne o razlozima za razrješenje (Član 96. stav 2.).

Sadržaj žalbe

Član 97U žalbi je neophodno navesti:

1) rješenje naručioca koje se pobija žalbom;2) opis nepravilnosti koje je počinio naručilac u postupku javne na­

bavke;3) razloge zbog kojih pobija odluku;4) osnovne podatke o podnosiocu žalbe.

Državna komisija može, kad ocijeni da žalba ne sadrži ove podatke, od podnosioca žalbe zahtijevati da dopuni žalbu u smislu stava 1 ovog člana.Rok za dopunu žalbe ne može biti duži od tri dana.Ako podnosilac žalbe u ostavljenom roku ne dopuni žalbu, Državna komisija će nastaviti postupak i, u skladu sa raspoloživim podacima i okolnostima, donijeti odluku.

Žalba izjavljena Državnoj komisiji mora obavezno da sadrži:­naznačenje rješenja naručioca koje se pobija žalbom,­naznačenje i opis nepravilnosti koje je naručilac počinio u postupku javne na­bavke,­jasne i precizno obrazložene razloge zbog kojih pobija odluku i ­osnovne podatke o podnosiocu žalbe (Član 97. stav 1.).

Ukoliko, po ocjeni Državne komisije, žalba ne sadrži prethodno navedene podatke, odnosno druge podatke neophodne za postupanje po žalbi, Državna komisija može, od podnosioca žalbe, zahtijevati dopunu tih podataka (Član 97. stav 2.). Rok za dopunu žalbe je prekluzivan i ne može biti duži od tri dana od dana dosta­vljanja zahtjeva za njenu dopunu (Član 97. stav 3.).

���

Državna komisija će nastaviti postupak odlučivanja po žalbi, u skladu sa raspoloživim podacima i okolnostima iznijetim u žalbi i u slučaju ako podnosilac žalbe u ostavljenom roku ne dopuni žalbu (Član 97. stav 4.).

Suspenzivno dejstvo žalbe

Član 98Blagovremeno i propisano izjavljena žalba odlaže zaključivanje ugovora o javnoj nabavci.

Zakonom je predviđeno da podnijeta žalba ima suspenzivno dejstvo na tok postupka javne nabavke, što podrazumijeva da je naručilac dužan da obustavi sve radnje u postupku javne nabavke do donošenja konačne odluke Državne komisije. Ukoliko je žalba podnijeta u toku postupka javne nabavke do donošenja odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o dodjeli ugovora. Ukoliko je žalba podnijeta na odluku o izboru najpovoljnije ponude, odnosno na odluku o dodjeli ugovora, naručilac će odložiti zaključivanje ugovora do donošenja konačne odluke Državne komisije (Član 98.).

Postupanje Državne komisije

Član 99Državna komisija odlučuje u granicama žalbenih navoda.Državna komisija odlučuje i o povredama postupka javnih nabavki propi­sanog zakonom, a koje su mogle bitno uticati na dodjelu ugovora o javnoj nabavci.Na zahtjev Državne komisije, naručilac je obavezan, u roku od tri dana od prijema zahtjeva, dostaviti sve spise i dokumentaciju neophodnu za rješa­vanje žalbe.

U skladu sa načelom dispozitivnosti, Državna komisija odlučuje o izjavljenoj žalbi u granicama navoda žalbe, a u slučaju kršenja osnovnih načela javne nabavke može izvesti sve dokaze za koje smatra da će doprinijeti donošenju zakonite i pravilne odluke. Uvažavajući granice žalbenih navoda, Državna komisija odlu­čuje i o onim povredama postupka javnih nabavki propisanih zakonom, koje su mogle bitno uticati na dodjelu ugovora o javnoj nabavci. Dakle, Državna komisija je obavezna, u skladu sa zakonom, da po izjavljenoj žalbi, u postupku odlučivanja, po službenoj dužnosti ispituje zakonitost cijelog

156

postupka javne nabavke. Tako se u postupku, osim upravnog akta, koji je predmet postupka, mogu ispitivati i one radnje/odluke koje su izvršene u fazi prije objavljivanja poziva na javno nadmetanje (Odluka o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, postojanje formalno obezbijeđenih sredstava za sprovođenje postupka javne nabavke, objavljivanje plana javne nabavke i dr.)

Zakonom je strogo određen rok za dostavljanje spisa predmeta i dokumentacije neophodne za rješavanje po žalbi, koje spise i dokumentaciju je naručilac obavezan da dostavi Državnoj komisiji u roku od tri dana od prijema zahtjeva. U vezi sa tim, važno je napomenuti da je zakonodavac predvidio u članu 103. stav 1. tačka 13. Zakona, da je nedostavljanje spisa predmeta Državnoj komisiji podliježe prekršajnoj odgovornosti, za koju je predviđena odgovarajuća novčana kazna (Član 99. stav 3.).

Rokovi za donošenje odluke

Član 100Radi zaštite prava ponuđača i naručioca postupak pred Državnom komisijom mora biti efikasan i okončan u najkraćem mogućem roku.Državna komisija je obavezna donijeti rješenje po podnijetoj žalbi u roku od petnaest dana o dana prijema spisa i kompletne dokumentacije.Rok iz stava 2 ovog člana, u naročito opravdanim slučajevima, može se produžiti za najviše deset dana, o čemu se obavještava podnosilac žalbe i naručilac.Rješenje iz stava 2 ovog člana Državna komisija dostavlja podnosiocu žalbe i naručiocu.Postupak pred Državnom komisijom mora da se okonča u najkraćem mogućem roku. Akcenat je dat zaštiti prava ponuđača i naručilaca u postupku pred Državnom komisijom, u smislu obezbjeđivanja efikasnosti (Član 100. stav 1.).

U cilju obezbjeđivanja načela efikasnosti, Zakonom je strogo određen rok za donošenje rješenja po žalbi od 15 dana od dana prijema spisa i potpune dokumentacije (Član 100. stav 2.).

Izuzetno, zakonodavac je dopustio mogućnost, da se rok od petnaest dana za odlučivanje po žalbi, može produžiti u naročito opravdanim slučajevima, za još najviše 10 dana, o čemu je Državna komisija dužna da obavijesti naručioca i podnosioca žalbe (Član 100. stav 3.).

157

Odluku po žalbi (rješenje ili zaključak), Državna komisija je obavezna da dostavi podnosiocu žalbe i naručiocu. S tim u vezi, Državna komisija je podigla stepen transparentnosti svog rada na način što sve donijete odluke objavljuje i na svojoj interent stranici na dan donošenja (Član 100. stav 4.).

Odlučivanje Državne komisije

Član 101Državna komisija, zaključkom, može da:

1) odbaci žalbu, ako je žalba nedopuštena, neblagovremena i izjavljena od strane neovlašćenog lica;

2) obustavi dalji postupak, prijemom pisanog obavještenja, podnosioca žalbe da odustaje od podnijete žalbe.

Državna komisija, rješenjem, može da:1) odbije žalbu kao neosnovanu;2) usvoji žalbu kao osnovanu i, u cjelini ili djelimično, poništi postupak

za dodjelu ugovora i donesene odluke, ukaže naručiocu na učinjene nepravilnosti i naloži mu sprovođenje novog postupka i odlučivanja ili preduzimanje potrebnih mjera kojima se učinjene nepravilnosti uklanjaju.

Državna komisija je dužna da obrazloži svoju odluku.Naručilac je obavezan da postupi, po navodima Državne komisije sadržanim u rješenju u roku koji odredi Državna komisija.Državna komisija može da zahtijeva od naručioca da joj podnese izvještaj o realizaciji naloga sadržanih u rješenju iz st. 1 i 2 ovog člana.Ako Državna komisija utvrdi da naručilac nije sproveo njeno rješenje doni­jeto po žalbi i prijavljenom slučaju nepravilnosti, obavijestiće o tome Vladu, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave i predložiti pokretanje postupka odgovornosti.

Kao što je već istaknuto, Državna komsija, u postupku zaštite prava, odlučuje u formi zaključka ili rješenja.

Državna komisija zaključkom:­odbacuje žalbu, ako je žalba nedopuštena, neblagovremena i izjavljena od strane neovlašćenog lica;­obustavlja dalji postupak, prijemom pisanog obavještenja, podnosioca žalbe da odustaje od podnijete žalbe.

158

Žalba je nedopuštena kada je:­postupak na koji je izjavljen nije javna nabavka, u smislu člana 2. Zakona ili­kada nije ispunjena procesna pretpostavka za njegovo podnošenje (nije prethodno podnijet prigovor naručiocu).

Žalba je neblagovremena:­kada žalilac podnese žalbu nakon isteka roka iz člana 91. Zakona za njegovo podnošenje.

Žalba je izjavljena od strane neovlaščenog lica kada Državna komisija nesporno utvrdi da lice koje je podnijelo žalbu nije aktivno legitimisano u smislu člana 87. st 1. i 2. Zakona (svaki ponuđač i svako lice na čija se prava i pravne interese odnosi postupak javne nabavke (zainteresovano lice), nadležni državni tužilac, Direkcija za javne nabavke, Državna revizorska institucija i drugi nadležni organi) – (Član 101. stav 1.). Naručilac je obavezan da postupi po navodima Državne komisije sadržanim u rješenju po izjavljenoj žalbi nezadovoljnog ponuđača. U slučaju da naručilac ne izvrši njeno rješenje, Državna komisija ima ovlašćenje da o tome obavijesti Vladu Crne Gore, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave i predloži pokretanje postupka odgovornosti. Ovakvim rješenjem omogućeno je da Vlada i nadležni organi preduzmu mjere protiv naručioca koji postupa suprotno zakonu. U svakom slučaju, ugovor zaključen suprotno odluci Državne komisije je ništav.

Član 102 Rješenje Državne komisije je konačno u upravnom postupku, ali se protiv njega, radi utvrđivanja njegove zakonitosti, može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Crne Gore.

Odluke Državne komisije obaveznog su karaktera i imaju status konačnog i izvršnog akta. Sudska kontrola odluka u javnim nabavkama, odnosno ocjena zakonitosti odluka (rješenja i zaključaka) Državne komisije obezbijeđena je, u skladu sa zahtjevima Direktiva Evropske Unije i zahtjeva Evropskog suda pravde, u sudskom postupku pred Upravnim sudom. Naime, protiv odluka Državne komisije nije dozvoljeno pravo žalbe, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja strankama može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore. Takođe, nezadovoljni ponuđač može da zahtijeva naknadu štete pred nadležnim sudom.

159

IX. KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Član 103Novčanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj pravno lice ­ naručilac, ako:

1) ne zaštiti podatke navedene u ponudi saglasno odgovarajućem stepenu povjerljivosti (član 10);

2) dodijeli ugovor o javnoj nabavci bez prethodno sprovedenog postupka propisanog ovim zakonom (član 18);

3) dijeli predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cijelinu, s na­mjerom izbjegavanja primjene ovog zakona i propisanog postupka nabavke (član 32 stav 2);

4) ne objavi prethodni raspis, poziv za javno nadmetanje, oglas i odluku o dodjeli ugovora na način propisan ovim zakonom (čl. 33, 34, 35 i 36);

5) ne dostavi tendersku dokumentaciju svima koji su je tražili, u skladu sa javnim pozivom (član 41);

6) u pozivu za nadmetanje predvidi uslove za učestvovanje i kriterijume koji nisu u saglasnosti s ovim zakonom ili promijeni uslove i kriterijume pošto je javni poziv objavljen i oglašen, a da o tome ne obavijesti ponuđače (čl. 66 i 45­51);

7) u pozivu za nadmetanje ne odredi rok, način dostavljanja ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda (član 62);

8) sprovede postupak javne nabavke male vrijednosti (šoping metodu) suprotno članu 77 ovog zakona;

9) ne vodi evidenciju ili ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci (čl. 84 stav 1 i 85);

10) ne dostavi podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki u predviđenom roku nadležnom organu uprave (član 84 stav 3);

11) zaključi ugovor o javnoj nabavci prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz člana 88 ovog zakona;

12) postupi protivno članu 89 ovog zakona o zadržavanju postupka u slučaju podnijetog zahtjeva za zaštitu prava;

13) ne dostavi dokumentaciju iz člana 99 ovog zakona;14) ne izvrši, u predviđenom roku, odluku Državne komisije iz člana

101 ovog zakona.Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice naručioca nov­čanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zara­de u Republici.

160

Saglasno pozitivno pravnim propisima koji uređuju oblast prekršajne odgovornosti u Crnoj Gori, ovim članom Zakona određene su kazne za postupanja koja su suprotna određenim pravilima propisanim Zakonom. Tako je određeno da će se novčanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniti za prekršaj pravno lice – naručilac (obveznik primjene Zakona), ako:

­ ne zaštiti podatke navedene u ponudi saglasno odgovarajućem stepenu povjerljivosti (član 10.),

­ dodijeli ugovor o javnoj nabavci bez prethodno sprovedenog postupka propisanog ovim zakonom (član 18.),

­ dijeli predmet nabavke koja predstavlja jedinstvenu cijelinu, s namjerom izbjegavanja primjene ovog Zakona i propisanog postupka nabavke (član 32. stav 2.),

­ ne objavi prethodni raspis, poziv za javno nadmetanje, oglas i odluku o dodjeli ugovora na način propisan ovim Zakonom (čl. 33., 34., 35. i 36.),

­ ne dostavi tendersku dokumentaciju svim licima koja tražila dostavljanje dokumentacije, u skladu sa javnim pozivom (član 41.),

­ u pozivu za nadmetanje predvidi uslove za učestvovanje i kriterijume koji nisu u saglasnosti s ovim Zakonom ili promijeni uslove i kriterijume pošto je javni poziv objavljen i oglašen, a da o tome ne obavijesti ponuđače (čl. 66. i 45.­51.),

­ u pozivu za nadmetanje ne odredi rok, način dostavljanja ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda (član 62.),

­ sprovede postupak javne nabavke male vrijednosti (šoping metodu) suprotno članu 77. ovog Zakona,

­ ne vodi evidenciju ili ne čuva dokumentaciju o javnoj nabavci (čl. 84 stav 1. i 85.),

­ ne dostavi podatke o sprovedenim postupcima javnih nabavki u pred­viđenom roku nadležnom organu uprave (član 84. stav 3.),

­ zaključi ugovor o javnoj nabavci prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iz člana 88. ovog Zakona,

­ postupi protivno članu 89. ovog Zakona o zadržavanju postupka u slučaju podnijetog zahtjeva za zaštitu prava,

­ ne dostavi dokumentaciju iz člana 99. ovog Zakona,­ ne izvrši, u predviđenom roku, odluku komisije za kontrolu postupka javnih nabavki u Crnoj Gori (Član 101.) ­ (Član 103. stav 1.).

Zakonodavac je takođe odredio i da će se za naznačene prekršaje (prekršaje iz člana 103. stav 1.) kazniti i odgovorno lice naručioca novčanom kaznom od

161

petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori. I ove kazne određene su saglasno rasponima određenim opštim propisima o prekršajnoj odgovornosti (Član 103. stav 2.).

Član 104Novčanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici kazniće se za prekršaj pravno lice ­ ponuđač, ako:

1) daje netačne podatke u pogledu stručno tehničke i kadrovske osposobljenosti (član 49);

2) ne obavijesti naručioca o promjeni podataka (član 51).Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice ponuđača od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i fizičko lice, kao ponuđač, novča­nom kaznom od petostrukog do dvanaestostrukog iznosa minimalne zarade u Republici.

Rangiranjem stepena opasnosti od kršenja pojedinih odredbi Zakona ovim članom Zakona određeni su prekršaji koji su manjeg stepena društvene opasnosti u odnosu na prekršaje iz člana 103. Zakona. Tako će se novčanom kaznom od tridesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj pravno lice ­ ponuđač, ako:

­ daje netačne podatke u pogledu stručno tehničke i kadrovske osposobljenosti (član 49.);

­ ne obavijesti naručioca o promjeni podataka (član 51.) ­ (Član 104. stav 1.).

Za navedene prekršaje propisano je da će se kazniti i odgovorno lice ponuđača, od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori (Član 104. stav 2.).

Takođe, za prekršaje određene članom 104. stav 1. Zakona, predviđeno je kažnjavanje i fizičko lice, kao ponuđača, novčanom kaznom od petostrukog do dvanaestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori (Član 104. stav 3.).

X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 105 Javne nabavke za koje su javni pozivi objavljeni prije stupanja na snagu ovog zakona sprovešće se po propisima po kojima su započeti.

162

U cilju obezbjeđenja zaštite interesa stranaka u postupcima javnih nabavki i obezbjeđenja zaštite javnog interesa, ovom odredbom se obezbjeđuje da se javne nabavke za koje su javni pozivi objavljeni prije stupanja na snagu ovog Zakona sprovedu po propisima po kojima su započeti a koji su važili do početka primjene ovog Zakona (Član 105.).

Član 106 Odredbe člana 46 ovog zakona, koje se odnose na krivičnu odgovornost pravnih lica, primjenjivaće se nakon stupanja na snagu Zakona o odgo­vornosti pravnih lica za krivična djela.

Ovom odredbom Zakona, u cilju njegove efikasne sprovodljivosti, decidno je određeno da će se određenja člana 46. Zakona, u dijelu koji se odnosi na krivičnu odgovornost pravnih lica za krivična djela, primjenjivati nakon stupanja na snagu zakona kojim se uređuje odgovornost pravnih lica za ta krivična djela (Član 106.).

Član 107 Komisija za javne nabavke imenovana na osnovu odredbi važećeg zakona, nastavlja sa radom, sa pravima, obavezama i ovlašćenjima utvrđenim ovim zakonom.

Ovom prelaznom odredbom predviđen je kontinuitet rada Komisije za javne nabavke, imenovane na osnovu odredbi dosadašnjeg zakona, tako što po Zakonu nastavlja sa radom, sa novoutvrđenim pravima, obavezama i ovlašćenjima (Član 107.).

Član 108Nadležni organ uprave osnovaće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.Do dana obrazovanja nadležnog organa uprave, njegove poslove vršiće Dire­kcija za nabavke Republike.

Direkcija za javne nabavke čiji su poslovi određeni članom 17. i drugim odred­bama Zakona, saglasno ovoj odredbi, određeno je da se ima osnovati u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona (Član 108. stav 1.).Do dana obrazovanja – osnivanja Direkcije za javne nabavke, njegove poslove vršiće Direkcija za nabavke Republike koja nastavlja sa radom pod nazivom Uprava za zajedničke poslove državnih organa (Član 108. stav 2.).

163

Ovdje treba napomenuti da saglasno propisima o državnoj upravi, poslove državne uprave vrše ministararstva i organi uprave. Organi uprave vrše poslove izvršavanja Zakona, tako da je karakter organa uprave određen i za Direkciju za javne nabavke koji se osniva saglasno odredbama Zakona.

Član 109Nadležni organ uprave preuzima službenike i namještenike Direkcije za nabavke Republike koji su radili na poslovima javnih nabavki, u roku iz člana 107 stav 1 ovog zakona.Raspoređivanje službenika i namještenika iz stava 1 ovog člana izvršiće se u skladu sa aktom o organizaciji i sistematizaciji nadležnog organa uprave.Službenici i namještenici Direkcije za nabavke Republike koji ne budu raspoređeni u skladu sa stavom 2 ovog člana ostvaruju prava po osnovu rada, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava državnih službenika i namještenika.

Odredbama ovog člana određeno je da Direkcija za javne nabavke preuzima službenike i namještenike Direkcije za nabavke Republike koji su radili na poslovima javnih nabavki, u roku u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona (Član 109. stav 1.).

Raspoređivanje preuzetih službenika i namještenika određeno je da se izvrši u skladu sa aktom o organizaciji i sistematizaciji koji je dužan da donese Direkcija za javne nabavke (Član 109. stav 2.).U cilju obezbjeđenja zaštite prava iz rada i po osnovu rada, Zakonom je određeno da službenici i namještenici Direkcije za nabavke Republike koji ne budu raspoređeni u skladu sa ovim članom Zakona ostvaruju prava po osnovu rada, u skladu sa zakonom i drugim propisima kojim se uređuju prava državnih službenika i namještenika (Član 109. stav 3.).

Član 110Direkcija za nabavke Republike, od dana osnivanja nadležnog organa upra­ve, nastavlja sa radom pod ranijim nazivom Uprava za zajedničke poslove državnih organa, do donošenja propisa Vlade kojim će se urediti njene nadležnosti, prava i obaveze.Nadležni organ uprave preuzima službene prostorije, sredstva rada, pred­mete, opremu, arhivu i druga sredstva, koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona koristili zaposleni u Direkciji za nabavke Republike, a koji su radili na poslovima javnih nabavki, u roku iz člana 107 stav 1 ovog zakona.

164

Ovom odredbom Zakona, utvrđeno je da, od dana osnivanja nadležnog organa uprave, čija su prava i obaveze utvrđene članom 17. i drugim odredbama Zakona, Direkcija za nabavke Republike, osnovana ranije važećim Zakonom o javnim nabavkama, nastavlja sa radom pod nazivom Uprava za zajedničke poslove državnih organa, do donošenja odgovarajućeg propisa Vlade, kojim će se urediti njene nadležnosti, prava i obaveze, odnosno djelokrug (Član 110. stav 1.).

Direkcija za javne nabavke, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, preuzima službene prostorije, sredstva rada, predmete, opremu, arhivu i druga sredstva, koja su na dan stupanja na snagu ovog Zakona koristili zaposleni u Direkciji za nabavke Republike, a koji su radili na poslovima javnih nabavki (Član 110. stav 2.).

Član 111Podzakonski akti čije donošenje je predviđeno ovim zakonom donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ovim članom određen je rok za donošenje podzakonskih akata, za primjenu Zakona, tako što je isti određen u trajanju od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona (Član 111.).

Član 112Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnim nabavkama (”Službeni list RCG”, br.40/01).Podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o javnim nabavkama (”Službeni list RCG”, br.40/01) primjenjivaće se do donošenja podzakonskih akata predviđenih ovim zakonom.

Ovim članom određeno je da danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi ranije važeći Zakona o javnim nabavkama, a da će se podzakonski akti doneseni na osnovu tog Zakona primjenjivati do donošenja novih podzakonskih akata, u skladu sa Zakonom (Član 112.).

Član 113 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenom listu Republike Crne Gore”.

Ovim članom predviđeno je, saglasno opštem pravilu stupanja na snagu Zakona i drugih propisa i obaveze objavljivanja u ,,Služebenom listu Crne Gore’’, da ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu Crne Gore’’ (Član 113.).

165

ANEKS I:

Usluge

1. usluge servisiranja i popravke;2. usluge kopnenog saobraćaja (izuzev usluga željezničkog saobraćaja),

uključujući usluge prevoza u oklopljenim vozilima i kurirske usluge (osim prevoza pošte);

3. usluge za aviotransport putnika i tereta, osim prevoza pošte;4. usluge kopnenog i vazdušnog prevoza pošte (osim usluga željezničkog

saobraćaja);5. telekomunikacione usluge (osim usluga glasovne telefonije, radio telefo­

nije, pejdžinga i satelitiskih usluga);6. finansijske usluge:

­ usluge osiguranja­ bankarske i investicione usluge (osim nabavki finansijskih usluga u

vezi sa emitovanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata i usluge Centralne banke);

7. kompjuterske i druge slične usluge;8. računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge;9. usluge u oblasti istraživanja tržišta i javnog mnjenja;10. usluge menadžmentskog konsaltinga (osim usluga arbitraže i pora­

vnanja);11. arhitektonske usluge:

­ inženjerske usluge;­ usluge urbanističkog planiranja i pejsažne arhitekture;­ slične naučne i tehničke konsultantske usluge;­ usluge tehničnog testiranja i analiza.

12. reklamne usluge;13. usluge čišćenja zgrada i usluge upravljanja nepokretnostima;14. izdavačke i štamparske usluge na honorarnoj ili ugovornoj osnovi;15. usluge uklanjanja otpadaka, sanitarne usluge i srodne usluge;16. usluge hotela i restorana;17. usluge željezničkog saobraćaja;18. usluge rječnog saobraćaja;19. dodatne i pomoćne saobraćajne usluge;20. pravne usluge;21. usluge regrutovanja kadrova;22. istražne usluge i usluge obezbjeđenja (osim usluga obezbjeđenja prevo­

zom u oklopnim vozilima);

166

23. usluge obrazovanja i stručnog osposobljavanja;24. zdravstvene i socijalne usluge;25. usluge u oblastima rekreacije, kulture i sporta;26. ostale usluge.

Aneks usluga, sa određenim izuzecima od primjene Zakona, određen je Aneksom I koji je sastavni dio Zakona.

Ovim aneksom decidno su nabrojane usluge na koje se primjenjuje Zakon o ja­vnim nabavkama, i to:­usluge servisiranja i popravke,­usluge kopnenog saobraćaja, uključujući usluge prevoza u oklopljenim vozilima i kurirske usluge,­usluge za aviotransport putnika i tereta,­usluge kopnenog i vazdušnog prevoza pošte,­telekomunikacione usluge,­finansijske usluge:

­ usluge osiguranja­ bankarske i investicione usluge,

­kompjuterske i druge slične usluge,­računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge,­usluge u oblasti istraživanja tržišta i javnog mnjenja,­usluge menadžmentskog konsaltinga,­arhitektonske usluge:

­ inženjerske usluge,­ usluge urbanističkog planiranja i pejsažne arhitekture,­ slične naučne i tehničke konsultantske usluge i­ usluge tehničnog testiranja i analiza.

­reklamne usluge,­usluge čišćenja zgrada i usluge upravljanja nepokretnostima,­izdavačke i štamparske usluge na honorarnoj ili ugovornoj osnovi,­usluge uklanjanja otpadaka, sanitarne usluge i srodne usluge,­usluge hotela i restorana,­usluge željezničkog saobraćaja,­usluge rječnog saobraćaja,­dodatne i pomoćne saobraćajne usluge,­pravne usluge,­usluge regrutovanja kadrova,­istražne usluge i usluge obezbjeđenja,

­usluge obrazovanja i stručnog osposobljavanja,

167

­zdravstvene i socijalne usluge,­usluge u oblastima rekreacije, kulture i sporta,­ostale usluge.

Takođe, Aneksom su određene I usluge na koje se Zakon ne primjenjuje, i to:­usluga željezničkog saobraćaja,­prevoza pošte,­usluge glasovne telefonije, radio telefonije, pejdžinga i satelitiskih usluga,­finansijske usluge u vezi sa emitovanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata i usluge Centralne banke,­usluge arbitraže i poravnanja i­usluge obezbjeđenja prevozom u oklopnim vozilima.

CIP - Каталогизација у публикацијиЦентрална народна библиотека Црне Горе, Цетиње

658.71(497.16)(094.5.072)

PAДОВИЋ, КатаринаZakon о javnim nabavkama sa komentarom / Katarina

Radović, Ivan Krkeljić. - Podgorica : Direkcija za javne nabavke : Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, 2008 (Cetinje : Obod). -167 str, ; 24 сm

Tiraž 500.

ISBN 978-9940-9168-0-0 (Komisija za kontrolupostupaka javnih nabavki)1. Кркељић, Иван [аутор]a) Јавне набавке - Црна Гора - Законски прописиCOBISS.CG-ID 13261840