izvedbeni plan - filozofski fakultet -2014 - ds - 2p - ljs - kro.pdfs v e u Č i l i Š t e u r i j...

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremene književne teorije Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 11.15-14:00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati

Telefon 051/265-675 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju - Kabinet -

Vrijeme za konzultacije - Telefon -

e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Nakon obrata prema jeziku (lingvistički obrat) koji je pokrenuo pravu teorijsku revoluciju u znanosti o književnosti, koncem šezdesetih godina 20. stoljeća taj je lingvistički model podvrgnut temeljitoj reviziji iz raznih pravaca. To je značilo preispitivanje ključnih opreka koje su tvorile okvir dotadašnjeg mišljenja o književnosti: jezik/stvarnost, poetski/svakodnevni jezik, poetska/referencijalna funkcija, tekst/kontekst, govor/pismo, komunikacija/referencija, označitelj/označeno, jezik/govor, visoka/trivijalna književnost, roman/manje književne vrste, itd. Uslijed takvog 'prevrednovanja svih vrijednosti' javio se neodgodiv zahthjev da se u proučavanje književnosti uključi do tada isključena problematika: kontekst, stvarnost, referencija, ideologija, pragmatika, kanon, institucija, klasna/rasna/rodna raslojenost autora/čitatelja/teoretičara. Drugim riječima, smatralo se da se dotadanji anti-mimetički i anti-reprezentacijski okvir proučavanja književnosti nužno mora nadopuniti upravo mimetičkom i reperezentacijskom problematikom. Odnosno, proučavanje književnosti ne može biti samo usredotočeno na probleme značenja i strukture jezične tvorevine, već mora uključiti društveni, kultur(al)ni, institucijski okvir unutar kojeg se tvori i cirkulira značenje teksta.

Stoga, od šezdesetih godina na ovamo znanost o književnosti prolazi kroz obrat prema kulturi (kulturalni obrat) koji otada tvori novo polazište u proučavanju književnosti. Kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

1. razumijevanje odnosa pojmova književnosti i kulture, 2. poznavanje povijesnih i društvenih okolnosti koji su pokrenuli takvu teorijsku transformaciju, 3. pojašnjavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 4. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (moć, diskurz, diseminacija,

dometak, parergon, paralogija, kolanje društvene energije, resemantizacija, i sl.) 5. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 6. tumačenje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, razumijevanje odnosa (razlika, sličnosti) između pravaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40

Kontinuirana provjera znanja 2 - ZAVRŠNI ISPIT 1,5 60 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. ( određene natuknice) 2. Culler, J., O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991., str. od 195. do 243. 3. Foucault, M., Znanje i moć, Zagreb, 1994., str. od 115. do 163. 4. Lešić, Z., Nova čitanja. Poststrukturalistička čitanka., Sarajevo, 2003. 5. Matijašević, Ž., Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb, 2006., str. od 113. do 213. 6. Šporer, D., Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005., str. od 7. do 165.

IZBORNA LITERATURA 1. A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C.,

Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999. 2. Eagleton, T., Teorija i nakon nje, Zagreb, 2005. 3. Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. 4. Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995. 5. Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, 1992. 6. Zlatar, A., Tekst, tijelo, trauma: ogledi u suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb, 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) :

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto točno riješenih zadataka. Na kolokviju može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit sastoji se od 4 zadataka esejskoga tipa.

Napomena: Kolokvij se polaže tokom travnja. Završni ispit:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje

50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno dobiti 60

bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 16. i 30. 6. u 10 (P) Jesenski

izvanredni 5. i 12. 9. u 10 (P)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

Psihoanalitička kritika i književnost Psihoanalitička kritika i kultura Arhetipska kritika – književni modusi I Arhetipska kritika – književni modusi II Poststrukturalizam I Poststrukturalizam II Kontinuirana provjera znanja Marksistička kritika Hermeneutička teorija pripovijedanja i metafore (P. Ricoeur) Alegorija čitanja (P. de Man) Feministička kritika I Feministička kritika II Postkolonijalna kritika Novi historizam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremene književne teorije Studij Dvoopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 2. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 11.15-14:00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati





SADRŽAJ KOLEGIJA Nakon obrata prema jeziku (lingvistički obrat) koji je pokrenuo pravu teorijsku revoluciju u znanosti o književnosti, koncem šezdesetih godina 20. stoljeća taj je lingvistički model podvrgnut temeljitoj reviziji iz raznih pravaca. To je značilo preispitivanje ključnih opreka koje su tvorile okvir dotadašnjeg mišljenja o književnosti: jezik/stvarnost, poetski/svakodnevni jezik, poetska/referencijalna funkcija, tekst/kontekst, govor/pismo, komunikacija/referencija, označitelj/označeno, jezik/govor, visoka/trivijalna književnost, roman/manje književne vrste, itd. Uslijed takvog 'prevrednovanja svih vrijednosti' javio se neodgodiv zahthjev da se u proučavanje književnosti uključi do tada isključena problematika: kontekst, stvarnost, referencija, ideologija, pragmatika, kanon, institucija, klasna/rasna/rodna raslojenost autora/čitatelja/teoretičara. Drugim riječima, smatralo se da se dotadanji anti-mimetički i anti-reprezentacijski okvir proučavanja književnosti nužno mora nadopuniti upravo mimetičkom i reperezentacijskom problematikom. Odnosno, proučavanje književnosti ne može biti samo usredotočeno na probleme značenja i strukture jezične tvorevine, već mora uključiti društveni, kultur(al)ni, institucijski okvir unutar kojeg se tvori i cirkulira značenje teksta.

Stoga, od šezdesetih godina na ovamo znanost o književnosti prolazi kroz obrat prema kulturi (kulturalni obrat) koji otada tvori novo polazište u proučavanju književnosti. Kolegij će predstaviti vodeće pravce književne teorije koji su oblikovali upravo opisan pristup književnosti. Pristup obradi nastavne građe bit će dvojak: autorsko-monografski, koji podrazumijeva proučavanje rada pojedinog i/li pojedinih teoretičara i tematski, koji podrazumijeva obrazlaganje pravca ili razvoja teorijskog pojma kroz različite pravce. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

1. razumijevanje odnosa pojmova književnosti i kulture, 2. poznavanje povijesnih i društvenih okolnosti koji su pokrenuli takvu teorijsku transformaciju, 3. pojašnjavanje ključnih aspekata mišljenja vodećih teoretičara, 4. poznavanje i razumijevanje osnovnog pojmovnog aparata teorije književnosti (moć, diskurz, diseminacija,

dometak, parergon, paralogija, kolanje društvene energije, resemantizacija, i sl.) 5. primjena stečenih teorijskih znanja na književnom tekstu, 6. tumačenje povijesne ‘geneze’ (genealogije) pravaca književne teorije, razumijevanje odnosa (razlika, sličnosti) između pravaca.




AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 40

Kontinuirana provjera znanja 2 - ZAVRŠNI ISPIT 2 60 UKUPNO 5 100






1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. ( određene natuknice) 2. Culler, J., O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma), Zagreb, 1991., str. od 195. do 243. 3. Foucault, M., Znanje i moć, Zagreb, 1994., str. od 115. do 163. 4. Lešić, Z., Nova čitanja. Poststrukturalistička čitanka., Sarajevo, 2003. 5. Matijašević, Ž., Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb, 2006., str. od 113. do 213. 6. Šporer, D., Novi historizam. Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005., str. od 7. do 165.

IZBORNA LITERATURA 1. A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C.,

Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999. 2. Eagleton, T., Teorija i nakon nje, Zagreb, 2005. 3. Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. 4. Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995. 5. Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, 1992. 6. Zlatar, A., Tekst, tijelo, trauma: ogledi u suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb, 2004.


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) :

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto točno riješenih zadataka. Na kolokviju može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit sastoji se od 4 zadataka esejskoga tipa od kojih je jedan iz propisane literature.

Napomena: Kolokvij se polaže tokom travnja. Završni ispit:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje

50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa od kojih je jedan iz propisane literature. Na završnom

ispitu može se maksimalno dobiti 60 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 16. i 30. 6. u 10 (P) Jesenski

izvanredni 5. i 12. 9. u 10 (P)


Psihoanalitička kritika i književnost Psihoanalitička kritika i kultura Arhetipska kritika – književni modusi I Arhetipska kritika – književni modusi II Poststrukturalizam I Poststrukturalizam II Kontinuirana provjera znanja Marksistička kritika Hermeneutička teorija pripovijedanja i metafore (P. Ricoeur) Alegorija čitanja (P. de Man) Feministička kritika I Feministička kritika II Postkolonijalna kritika Novi historizam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 10.15-13.00, dv. 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Biti

Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30


Suradnik na kolegiju Saša Stanić, prof. Kabinet 709

Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30 Telefon 051/265-674

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:

analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna epoha,

ideološki kontekst...) demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku



X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o interpretaciji)

IZBORNA LITERATURA 1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001. 2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str. 189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi, god. 36 (1992),

br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.), Colonial

Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili Dunja

Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih predložaka)

Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano. ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 18. 6. i 4. 7. 2014. Jesenski

izvanredni 4. 9. i 11. 9. 2014.


1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.

2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.

3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). 4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.

5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.

6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. 7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija). 8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. 9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer).

10 Kolokvij 11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. 12 Zaključno predavanje 13 Izlaganje seminarskih radova 14 Izlaganje seminarskih radova 15 Izlaganje seminarskih radova




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 2. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 10.15-13.00, dv. 206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Biti

Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30


Suradnik na kolegiju Saša Stanić, prof. Kabinet 709

Vrijeme za konzultacije petkom 14.00-15.30 Telefon 051/265-674


SADRŽAJ KOLEGIJA Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:

analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna epoha,

ideološki kontekst...) demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku



X III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1.5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1.5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o interpretaciji)

IZBORNA LITERATURA 1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001. 2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str. 189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi, god. 36

(1992), br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.), Colonial

Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili Dunja

Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih predložaka)

Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano. ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 18. 6. i 4. 7. 2014. Jesenski

izvanredni 4. 9. i 11. 9. 2014.


1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.

2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.

3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). 4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.

5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.

6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. 7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija). 8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. 9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer).

10 Kolokvij 11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. 12 Zaključno predavanje 13 Izlaganje seminarskih radova 14 Izlaganje seminarskih radova 15 Izlaganje seminarskih radova




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Jezik reklama Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 9.15-10.00 (S); 10.15-12,00 (P), dv. 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac

Kabinet F-603 Vrijeme za konzultacije četvrtkom 11.30-13.00 i e-poštom


Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije utorkom 12.00-13.30 i e-poštom Telefon 051/265-683


SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno u jeziku reklama. Kulturološki aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote govorenoga jezika. Rima. Direktivnost (imperativ...). Atribucija u reklamama (gomilanje epiteta, superlativizacija, semantički prazni atributi...). Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame. Stručno nazivlje i prosječni recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušane nastave studenti će moći:

• samostalno prikupljati, sistematizirati i interpretirati reklamnu građu; • znati tumačiti reklamne poruke s jezičnoga stanovišta; • analizirati tekstove svih vrsta reklama (novinska, radijska, televizijska…); • samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku stručnu literaturu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Multimedija i internet

Komentar: Planira se organiziranje dviju tematskih radionica/gostujućih predavanja. III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1 - Aktivnosti u nastavi 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Istraživanje 1 (0,4 + 0,6) 60 a) Istraživački zadatak I. 0,4 20 b) Istraživački zadatak II. 0,6 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita

UKUPNO 3 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta). Kontinuirana provjera znanja – međuispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u pismenom i usmenom obliku. Istraživački zadaci Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Oba se rada prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 15, odnosno 35; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Istraživački zadatci I i II trebaju biti napisani u PwPt prezentaciji i moraju sadržavati sljedeće dijelove:

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživačke zadatke studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Istraživački zadatak I. Istraživački zadatak II. Izvrstan (5) – 18 – 20 bodova Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova Vrlo dobar (4) – 15 – 17 bodova Vrlo dobar (4) – 30 – 35 bodova Dobar (3) – 12 – 14 bodova Dobar (3) – 24 – 29 bodova Dovoljan (2) – 9 – 11 bodova Dovoljan (2) – 19 – 23 bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena:




1. Belak, B., Ma tko samo smišlja te reklame ?!?, Zagreb 2008. 2. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 3. Jezik i mediji – jedan jezik : više svjetova – Zbornik HDPL, Zagreb – Split 2006. 4. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 5. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2001.

IZBORNA LITERATURA 1. Bagić, K., Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012. 2. Bonačić, M., Tekst – diskurs – prijevod (O poetici prevođenja), Split 1999. 3. Cook, G., The Discourse of Advertsing, London 1992. 4. Coulthard, M., An Introduction to Discourse Analysis, London 1997. 5. Čmejrková, S., Reklama v češtine – Čeština v reklame, Prag 2000. 6. Filipan-Žignić, B., O jeziku novih medija: Kvare li novi mediji standardni jezik?, Split, 2012.

7. Goddard, A., The Language od Advertising – Written Texts, London – New York 1998. 8. Janich, N., Werbesprache, Tübingen 1999. 9. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. 10. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2002. 11. Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2003. 12. Skowronkova, K., Reklama, Kraków 1993. 13. Vanden Bergh, B. G. i Katz, H., Advertising – Principles, Choice, Challenge, Change, Illinois 1999. 14. Williamson, J., Decoding Advertisements – Ideology and Meaning in Advertising, London 1998.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e-poštom Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije. NAČIN POLAGANJA ISPITA Nema završnoga ispita. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni Pismeni: 16. lipnja i 7. srpnja; Usmeni: 17. lipnja i 9. srpnja Jesenski

izvanredni Pismeni i usmeni: 3. i 10. rujna


1. --- 2. Uvod (program, literatura; obveze) 3. Uvodno predavanje; temeljni pojmovi; sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i

kognitivnolingvistički pogled na reklamu 4. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent 5. Dekodiranje reklamnih poruka objektivno i subjektivno u reklami 6. Lingvostilistički pristup reklamama 7. Festival znanosti 8. Pisani i govoreni reklamni diskurs 9. --- 10. --- 11. Globalno i lokalno u jeziku reklama 12. Intertekstualnost; interdiskurzivnost; citatnost; aludiranje 13. Atribucija u reklamama 14. (Kvazi)intelektualnost reklame 15. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Jezik reklama Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 8.15-10.00 (S); 10.15-12,00 (P), dv. 230 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac



Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije utorkom 12.00-13.30 i e-poštom Telefon 051/265-683


SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u proučavanje jezika reklama. Načela i principi izrade reklame. Temeljni pojmovi. Literatura. Sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i kognitivnolingvistički pogled na reklamu. Komunikacija. Dekodiranje reklamnih poruka. Višestruka kodiranost reklamnih poruka. Emitent i recipijent reklame. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent. Sustavi vrijednosti emitenta i recipijenta. Arhitektonika reklamnoga teksta. Paradigmatski i sintagmatski odnosi. Objektivno i subjektivno u reklami. Medij i reklama. Umreženost tekstova. Reklamna kampanja. Tipovi znanja o svijetu i jeziku. Intertekstualnost. Interdiskurzivnost. Citatnost i aludiranje. Globalno i lokalno u jeziku reklama. Kulturološki aspekti. Lingvostilistički pristup reklamama. Jezična organizacija i govorna organizacija. Pisani i govoreni reklamni diskurs. Kondenzacija teksta. Težnja: minimum izraza za maksimum sadržaja. Ikonički znak. Stereotipičnost. Klišeji. Ilustrativnost. Igre riječima. Grafostilističke mogućnosti. Vrednote govorenoga jezika. Rima. Direktivnost (imperativ...). Atribucija u reklamama (gomilanje epiteta, superlativizacija, semantički prazni atributi...). Metaforičnost. Internacionalizmi, posebice anglicizmi i prebacivanje kodova. (Kvazi)intelektualnost reklame. Stručno nazivlje i prosječni recipijent. Konverzacijski vi/ti modeli (oslovljavanje adresata). Interpunkcija. Konektori. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušane nastave studenti će moći:

• samostalno prikupljati, sistematizirati i interpretirati reklamnu građu; • znati tumačiti reklamne poruke s jezičnoga stanovišta; • analizirati tekstove svih vrsta reklama (novinska, radijska, televizijska…); • samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku stručnu literaturu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x Multimedija i internet

Komentar: Planira se organiziranje dviju tematskih radionica/gostujućih predavanja. III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 10 Istraživanje 1 (0,4 + 0,6) 60 a) Istraživački zadatak I. 0,4 25 b) Istraživački zadatak II. 0,6 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 (0,7 pismeni + 0,3 usmeni) 30 (20+10) UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta). Kontinuirana provjera znanja – međuispit Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u pismenom i usmenom obliku. Istraživački zadaci Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Oba se rada prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 25, odnosno 35): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 20, odnosno 30; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Istraživački zadatci I i II trebaju biti napisani u PwPt prezentaciji i moraju sadržavati sljedeće dijelove:

uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature,

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Istraživački se radovi nakon izlaganja predaju u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. Izložen je i predan rad uvjet za ostvarivanje bodova. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje rada studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživačke zadatke studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Istraživački zadatak I. Istraživački zadatak II. Izvrstan (5) – 21 – 25 bodova Izvrstan (5) – 31 – 35 bodova Vrlo dobar (4) – 16 – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 26 – 30 bodova Dobar (3) – 11 – 15 bodova Dobar (3) – 21 – 25 bodova Dovoljan (2) – 6 – 10 bodova Dovoljan (2) – 16 – 20 bodova


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



1. Belak, B., Ma tko samo smišlja te reklame ?!?, Zagreb 2008. 2. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. 3. Jezik i mediji – jedan jezik : više svjetova – Zbornik HDPL, Zagreb – Split 2006. 4. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. 5. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2001.

IZBORNA LITERATURA 1. Bagić, K., Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012. 2. Bonačić, M., Tekst – diskurs – prijevod (O poetici prevođenja), Split 1999. 3. Cook, G., The Discourse of Advertsing, London 1992. 4. Coulthard, M., An Introduction to Discourse Analysis, London 1997. 5. Čmejrková, S., Reklama v češtine – Čeština v reklame, Prag 2000.

6. Filipan-Žignić, B., O jeziku novih medija: Kvare li novi mediji standardni jezik?, Split, 2012. 7. Goddard, A., The Language od Advertising – Written Texts, London – New York 1998. 8. Janich, N., Werbesprache, Tübingen 1999. 9. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. 10. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2002. 11. Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici – Zbornik HDPL, Zagreb – Rijeka 2003. 12. Skowronkova, K., Reklama, Kraków 1993. 13. Vanden Bergh, B. G. i Katz, H., Advertising – Principles, Choice, Challenge, Change, Illinois 1999. 14. Williamson, J., Decoding Advertisements – Ideology and Meaning in Advertising, London 1998.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adrese [email protected] i [email protected]. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e-poštom Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije. NAČIN POLAGANJA ISPITA Završni se ispit sastoji od pismenoga i usmenoga dijela, pri čemu pismeni dio nosi najviše 20, a usmeni dio najviše 10 bodova. Bodove za pismeni dio završnoga ispita studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 18 – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 15 – 17 bodova Dobar (3) – 12– 14 bodova Dovoljan (2) – 9– 11 bodova OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni Pismeni: 16. lipnja i 7. srpnja; Usmeni: 17. lipnja i 9. srpnja Jesenski

izvanredni Pismeni i usmeni: 3. i 10. rujna


1. --- 2. Uvod (program, literatura; obveze) 3. Uvodno predavanje; temeljni pojmovi; sociolingvistički, psiholingvistički, pragmalingvistički i

kognitivnolingvistički pogled na reklamu 4. Komunikacijski trokut: emitent, reklama, recipijent 5. Dekodiranje reklamnih poruka objektivno i subjektivno u reklami 6. Lingvostilistički pristup reklamama 7. Festival znanosti 8. Pisani i govoreni reklamni diskurs 9. --- 10. ---

11. Globalno i lokalno u jeziku reklama 12. Intertekstualnost; interdiskurzivnost; citatnost; aludiranje 13. Atribucija u reklamama 14. (Kvazi)intelektualnost reklame 15. Zaključno predavanje




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Redaktura i lektura Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 15.15-17.00, dv. 403 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina

Kabinet 705 Vrijeme za konzultacije srijedom 14.45-16.15


Suradnik na kolegiju Nikolina Palašić, prof. Kabinet 718

Vrijeme za konzultacije srijedom 14.45-16.15 Telefon 051/265-688


SADRŽAJ KOLEGIJA Redaktura i jezična redaktura – određenja pojma. Tekstni tipovi i jezični registri (podsustavi). Standardnojezično i nestandardnojezično. Govoreni i pisani jezik. Kriteriji pravilnosti u jeziku. Tipovi jezičnih normi: gramatičke norme, leksička norma, pravopisna i pravogovorna norma. Interpunkcija.

Strane riječi i imena. Tipovi odstupanja od jezičnih normi. Lektura – određenje pojma. Jezične razine (norme) i lektorski zahvati. Lektura na računalu (uključujući i

računalnu provjeru pravopisa). Kada i koje/čije tekstove lektorirati. Javna i privatna uporaba jezika. Zamke lektorskog posla: prihvatljive i

neprihvatljive intervencije u autorski tekst. Rad na različitim tipovima tekstova: analiza provedenih redaktorskih i lektorskih postupaka.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

razlikovati redaktorske od lektorskih zahvata u tekstu provesti redaktorske i lektorske zahvate u tekstu u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika provesti ispravak pisanih tekstova i govorenih iskaza koji

pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama zaključiti o prihvatljivim i neprihvatljivim lektorskim i redaktorskim intervencijama u tekst


x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

Komentari: Studenti se na predavanjima upoznaju s osnovama redaktorskog i lektorskog posla, usvajaju teorijska polazišta za praktičan rad na tekstovima. Na seminarima se analiziraju različiti tipovi tekstova,uočavaju problemi i traže prihvatljiva rješenja (nužnost poznavanja standardnojezičnih normi).

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 Seminarski rad 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100 Praktični rad izvodi se na nastavi i sastoji se od dviju provjera. Prva provjera nosi maksimalno 20 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 12 bodova.

Druga provjera (seminarski rad) nosi maksimalno 30 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti najmanje 19 bodova. Datumi provođenja provjera utvrdit će se naknadno. Seminarski rad studenti obavljaju kod kuće. Seminarski rad donosi maksimalno 20 bodova, a za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti najmanje 12 bodova. Znači, studenti tijekom nastave mogu ostvariti najviše 70 bodova. Za izlazak na završni ispit moraju ostvariti najmanje 50 bodova. Napomena: Pri bodovanju obavljenih zadataka negativni će se bodovi dodjeljivati za one lektorske zahvate koji nisu u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika. Završni ispit je pismeni i usmeni. Na pismenom dijelu studenti redigiraju i lektoriraju pisani tekst. Na usmenom komentiraju provedene zahvate. Pismeni dio nosi do 25 bodova, usmeni do 5.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)




IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Napomena: Na popisu se literature posebno ne navode gramatike i pravopisi hrvatskoga standardnog jezika, iako se poznavanje normativne gramatike i hrvatske pravopisne norme svakako pretpostavlja.

1. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio Marko Samardžija, Zagreb 1999. 2. Pranjković, Ivo, Temeljna načela jezične pravilnosti, u: Kolo, 4/1996, str. 5–12. ili u: I. Pranjković, Ogledi o

jezičnoj pravilnosti, Zagreb 2010. 3. Silić, Josip, Lingvističke i sociolingvističke zakonitosti, u: J. Silić Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb

2006. 4. Silić, Josip, Polifunkcionalnost hrvatskog standardnog jezika, u: J. Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika,

Zagreb 2006. IZBORNA LITERATURA

1. Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. 2. Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje) 3. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. 4. Batnožić, S. – Ranilović, B. – Silić, J., Hrvatski računalni pravopis (Gramatičko-pravopisni računalni vodič),

Zagreb 1996. 5. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. 6. Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006.


Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• predavanja i seminari • konsultacije

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • osobno na predavanjima i seminarima • konsultacije • elektronička pošta (prema dogovoru)

NAČIN POLAGANJA ISPITA Završni je ispit pismeni i usmeni.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 18. lipnja i 2. srpnja 2014. u 13 Jesenski

izvanredni 5. i 12. rujna 2014. u 13


Ključni pojmovi: redaktura i lektura.

Jezične norme ukratko. Kriteriji pravilnosti u jeziku. Rad na tekstu.

Funkcionalna raslojenost jezika; jezični registri (podsustavi). Primjeri tekstova.

Govoreni i pisani tekst. Značajke lekture govorenog i pisanog teksta. Primjeri. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura. Rad na tekstovima: redaktura i lektura.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Starije hrvatsko jezikoslovlje Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 16.15-19.00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac



Suradnik na kolegiju Borana Morić Mohorovičić, prof. Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 14.30-16.00 i e-poštom Telefon 051/265-676


SADRŽAJ KOLEGIJA Osnova programa obuhvaća proučavanje hrvatskih jezikoslovnih priručnika do kraja 19. st. te značajki standardizacijskih procesa. Jezikoslovni se rad promatra kronološki i tematski. Analiziraju se jezikoslovni tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena – rječnici, gramatike, slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave, polemike, članci i sl. U toj se analizi problematizira razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje kompetencije za provedbu egzaktne lingvostilističke interpretacije tekstova starije pismenosti te kompetencije za pristup izabranim jezikoslovnim djelima različitih standardoloških faza. Nakon odslušanih predavanja i seminara, vođenih analiza izabranih jezikoslovnih tekstova i proučene literature studenti će moći: - samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova (posebice rječnika i gramatika); - biti sposobni samostalno provesti egzaktnu interpretaciju rječničkoga članka u starijim rječnicima; - protumačiti važnost programskih tekstova; - interpretirati standardizacijske procese, utvrditi korijene i okolnosti normiranja pojedinih jezičnih činjenica. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Istraživanje 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. Nema završnoga ispita.UKUPNO 4 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova


IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske leksikografije, Zagreb, 2010. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993. Vončina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Vončina, J., Vrančićev rječnik, Filologija, 9, 1979, 7-36. IZBORNA LITERATURA Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011. Bićanić, A. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb, 2013. Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Farkaš, L., Od slovosloxnosti slavonske, Osijek, 2010. Ham, S., Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek 1998. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb 1996. Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981, 5-129. Kurelac, F. – Šulek, B. – Pacel, V. – Veber Tkalčević, A., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 1999. Moguš, M., Križanićeva hrvatska gramatika, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 19, 1984, 1-96. Nyomárkay, I., Kroatističke studije, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Jezična baština, Split 1988. Pretisci hrvatskih jezikoslovnih djela od 16. do 19. stoljeća Zbornici radova (izbor); Časopisi (izbor)

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected], [email protected] • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanu obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. • Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e-poštom • nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije. NAČIN POLAGANJA ISPITA 1.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadataka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Student je tijekom pisanja istraživačkoga zadatka dužan redovito dolaziti na konzultacije s profesorom (najmanje troje konzultacije). Radovi u obliku PwPt-prezentacije trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Bodove za rad studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 60): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada i poštivanje normi HSJ – 20

Istraživački zadatak u PwPt-prezentaciji mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature.

Pri ocjenjivanju se u obzir uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava, odnosno stručan

komentar rezultata analize). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Istraživački se radovi predaju u elektronskom obliku na e-adresu [email protected] i [email protected] te nakon konzultacija s profesorom na CD-u do kraja semestra. U slučaju prekoračenja zadanoga roka studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 60) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 54 – 60 bodova Vrlo dobar (4) – 46 – 53 bodova Dobar (3) – 38 – 45 bodova Dovoljan (2) – 30 – 37 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je izložena, predana i pozitivno ocijenjena istraživačkoga zadatka te kontinuirane provjere znanja (testovi na nastavi i redovite konzultacije s profesorom). Pridruživanje se ocjena ostvarenim bodovima vrši nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – 90 do 100% ocjenskih bodova B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni 24. 4. u 10 (P); 24. 4. u 12 (P)

Ljetni 16. 6. i 7. 7. (P); 17. 6. i 9. 7. u 9 (U) Jesenski

izvanredni 3. 9. i 10. 9. u 9 (P); 3. 9. i 10. 9. u 12 (U)


3. 3. Uvod u kolegij (program, literatura, obveze)

10. 3. Leksikografija (uvod); Rječnici (uvod i 16. st.) podjela istraživačkih zadataka; rad na tekstu

17. 3 Rječnici (17. st.) rad na tekstu

24. 3. Rječnici (18. st.) rad na tekstu

31. 3. Rječnici (19. st.) rad na tekstu

7. 4. Rasprave i polemike u 19. st. rad na tekstu

14. 4. Slovopis i pravopis rad na tekstu 21. 4. ispitni rok 28. 4. Gramatike (17. st.)

rad na tekstu

5. 5. Gramatike (18. i 19. st.) rad na tekstu 12. 5. Konzultativna nastava

19. 5 Studentska izlaganja 26. 5. Studentska izlaganja

2. 6. Zaključno predavanje; zaključivanje ocjena evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljska kinematografijaStudij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II.Akademska godina 2013./2014.Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 12.15-15.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska

Kabinet 611Vrijeme za konzultacije srijedom 14.30-16.00





SADRŽAJ KOLEGIJA Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s poviješću poljske kinematografije (najvažniji redatelji i glumci,

najvažnija filmska djela) i, kroz prikazane filmove, približavanje poljske povijesti i kulture. Sekundarni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnom filmološkom terminologijom te osposobljenje studenata za korištenje navedenog znanja pri analizi gledanih filmova.

Sadržaj kolegija: - osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti, uvod u filmološku terminologiju; - uvod u povijest poljskog filma (periodizacija, poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća, važni redatelji i

glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade); - poljski film izvan poljske, poljski dobitnici Oscara, istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu; - Poljska filmska škola - Film «moralnog nemira» - Povijesni film - Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije - Književnost i filmske adaptacije - Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame - Nezavisni i amaterski film

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza student će biti sposoban:

- prepoznati i opisati bitne karakteristike djela važnih za poljsku kinematografiju - prepoznati i objasniti odabrane termine iz filmologije - primijeniti stečena teorijska znanja u analizi filmskog djela




AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1 10

Kontinuirana provjera znanja 1* 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2** 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita 0 UKUPNO 4 100

*pismeni rad

**kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da






1. Turković Hrvoje, Nacrt filmske genologije, Zagreb 2010. 2. Tymowski Marek, Kratka povjest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999. 3. Filmski leksikon, (ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić), Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb, 2003.

IZBORNA LITERATURA 1. Lubelski Tadeusz, Historia kina polskiego: Twórcy, filmy konteksty, Chorzów 2008.


Pohađanje nastave smatra se obaveznim. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Nema završnoga ispita. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Rok za predaju pismenih zadataka: predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni Jesenski

izvanredni


28.02.2014 Osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti. Uvod u povjest poljskog filma (I) – poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća.

7.03.2014 Uvod u povijest poljskog filma (II) – važni redatelji i glumci, važni redatelji i glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade, poljski dobitnici Oscara. Uvođenje u filmološku terminologiju. Projekcija filma. Analiza filma

14.03.2014 Uloga glazbe u filmu. Najznačajniji poljski skladatelji filmske glazbe Projekcija filma. Analiza filma 21.03.2014 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma 28.03.2014 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma. 4.04.2014 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje.

Projekcija filma. Analiza filma. 11.04.2014 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma. 18.04.2014 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija filma. Analiza filma. 9.05.2014 Povjesni film. Projekcija filma. Analiza filma.

16.05.2014 Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije. Projekcija filma. Analiza filma.

23.05.2014 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV, zamolbi i sl.

23.05.2014 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma. 30.05.2014 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma. 6.06.2014 Istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu. Projekcija filma. Analiza filma.

13.06.2014 Nezavisni i amaterski film. Projekcija filma. Analiza filma.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Monografski pristup temama starije hrvatske književnosti Studij Dvopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 9.15-11.00, dv. 205 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija dr. sc. Saša Potočnjak

Kabinet 715 Vrijeme za konzultacije utorkom 10.30-12.00





SADRŽAJ KOLEGIJA Književni opus Frana Krste Frankopana reprezentativan je književni opus sjeverozapadne hrvatske književnosti 17. stoljeća (ozaljski jezično-književni krug). Obuhvaća prigodnu Elegiju (Divoto pianto), zbirku pjesama Gartlic za čas kratiti, ciklus pjesama Dijačke junačke, izdvojenu skupinu Pobožnih pjesama i zasebnu skupinu talijanskih pjesama,zbirku stihovanih zagonetki Zganke za vrime skratiti, zbirku poslovica Šentencije vsakojaške,prozni ulomak Trumbita sudnjega dneva, dramski fragment Jarne Bogati te Frankopanovo oproštajno pismo supruzi. Raznolikost književnih vrsta i podvrsta, literarnih konvencija kao i pluralnost lirskih diskurza karakteristika su Frankopanova književnoga opusa.U oblikovanju književnoga djela Frana Krste Frankopana sudjelovale su književne tradicije koje se razlikuju podrijetlom, dubinom starosti i trajanjem. U njegovu se opusu nalazi nasljeđe mitološke i klasične antičke književnosti, srednjolatinske popularne i provansalske ljubavne lirike, pojedine književne vrste talijanske renesanse,srednjovisokonjemačke književnosti katoličkoga Juga, a u dijelu opusa zamjetni su i elementi književnoga folklora. Cilj je kolegija protumačiti specifične književne strategije kojima je oblikovan Frankopanov pjesnički univerzum. U svrhu analitičkoga raslojavanja naglasak je na izoliranim aspektima književne strukture (stih, motivi, metaforika itd.), a s ciljem opisa svih poetičkih razina književnoga teksta. Metodom filološke obrade teksta, strukturnom i genološkom analizom te komparativnim pristupom nastojat će se predočiti jedan književni opus, različit od dominantne seičenteskne književne produkcije dubrovačke književnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA ‐ objasniti temeljne odrednice književnopovijesne teme//pisca hrvatske književnosti koja//koji se aktualizira ‐ kritički čitati tekstove//pisca koji se aktualizira ‐ objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente književnopovijesne teme//pisca hrvatske književnosti koja//koji se aktualizira ‐ primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij ‐ riješiti jednostavnije književnopovijesne problema na temelju literature NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 0,5 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 50 Kontinuirana provjera znanja 2 2 50 ZAVRŠNI ISPIT nema UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da


Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:



IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Bogdan, T. Instancija lirskoga subjekta i hrvatska petrarkistička lirika. ''Umjetnost riječi'', XLV, 3-4, Zagreb, 2001, str.

161-176. 2. Kravar, Z. Nakon godine MDC, Matica hrvatska, Dubrovnik, 1993. (odabrana poglavlja) 3. Kravar, Z., Pojam baroka u hrvatskoj znanosti o književnosti i njegove primjene, Treći program hrvatskog radija,

61/62, 2002. 4. Kravar, Z. Fran Krsto Frankopan u Leksikon hrvatskih pisaca, ur. K. Nemec, D. Fališevac, D. Novaković. Školska

izvedbeni plan - filozofski fakultet -2014 - ds - 2p - ljs - kro.pdfs v e u Č i l i Š t e u r i j...

Documents