izveŠtaj - psh-ks.net · policije, jer da bi se rešila jedna krivična prijava nepoznatog...

69
PROKURORI I SHTETIT/ DRŽAVNI TUŽILAC/ STATE PROSECUTOR izveŠtaj o radu javnih tužilaŠtava republike kosova za 2010 god Kancelarija za Statistiku i Analitiku: Sahit Shala Nexhat Haziri Mart / 2011

Upload: others

Post on 08-Oct-2019

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

PROKURORI I SHTETIT/

DRŽAVNI TUŽILAC/

STATE PROSECUTOR

izveŠtajo radu javnih tužilaŠtava

republike kosova za 2010 god

Kancelarija za Statistiku i Analitiku: Sahit Shala

Nexhat HaziriMart / 2011

1

UVOD

Godišnji izveštaj o radu Državnog Tužilaštva Republike Kosova, za 2010 godinu je sastavljen na osnovu člana 4, tačke 1.12 i 1.13 Zakona Tužilačkom Savetu Kosova kao i članu 21 Pravilnika o radu tužilaštava. Ižveštaj Javnih Tužilaštava za 2010 god, sadrži osnovne pokazatelje (indikatore) o stanju, kretanju i strukturi prijavljenih krivičnih dela kao i drugih predmeta u radu.

Izveštaj sadrži iste podatke kao i prethodni izveštaji , tako da izveštaj za 2010 godinumože biti uporedljiv sa izveštajima prethodnih godina.

Državno Tužilaštvo, podrazumeve nezavisnu instituciju nadležnu i odgovornu, za gonjenje sumljivih osoba za izvršenje krivičnih dela kao i drgih dela napomenuta zakonom.

Državni Tužilac po zakonu je ovlašćen da pokrene krivične istrage, da podnosi optužnicu ili optužni predlog da da preduzima krivično gonjenje, da izvrši druge zadatke i slične funkcije shodno Ustavu Republike Kosova i drugim primenljivim zakonima.

Zadaci i ovlašćenja Državnog Tužioca , su predvidjene članom 7 Zakona o Državnom Tužiocu. Realizacija funkcije tužilaštava omogućava odvajanje njihove funkcije od sudske funkcije.

Javna Tužilaštva kao samostalni organi , svoj rad zasnivaju na načelima samostalnosti protiv svih učesnika u krivičnim postupcima kao i u svim državnim organima.

Javna Tužilaštva, na osnovu preporuka Saveta Evrope, predstavljaju državnu vlast koja u ime društva i u ime javnog interesa garantuju primenu zakona u slučajevima kad kršenje zakona se odnosi na krivične sankcije, uzimajući za osnovu individualna prava kao i potrebu za jedan efikasan krivični pravosudni sistem.

Neke od zadataka Javnog Tužilaštava , na osnovu zakona br.200/03L-052, izvršava Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova , čiji je primarni zadatak suzbijanje kriminaliteta.

Javna Tužilaštva Republike Kosovo funkcionišu na tri nivoa:

1) Opštinska Javna Tužilaštva - postoje 7 tužilaštava;

2) Okružna Javna Tužilaštva - postoje 5 tužilaštava;

3) Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova i

4) Javno Tužilaštvo Republike Kosova (Državno Tužilaštvo )

1) Novi Zakon Nr.03/L-225 Zakon o državnom tužilaštvu

2

Funkcionisanje i organizacija Javnih Tužilaštava najbolje se vidi iz sledćeg organograma:.

Rad Javnih Tužilaštava , administrira se na osnovu statističkih podataka koja se prikupljaju za svaka tri meseca , i na kraju se izveštava za celu godinu.

Statistika Javnih Tužilaštava Kosova, uglavnom se vodi prema licima (izvršiocimakrivičnih dela), i prema krivičnim prijavama. 2)

Statistika Javnih Tužilaštava se fokusira na podatke :

Punoletnih izvršioca krivičnih dela ,

Maloletnih izvršioca krivičnih dela ,

Nepoznatih izvršioca krivičnih dela ,

Raznhi krivični predmeta ,

Izvršioca privrednih prestupa,

Upravnih krivičnih predmeta,

Krivičnih predmeta u drugostepenom postupku

Krivični predmeta u postupku trećeg stepena i

Krivičnih predmeta za vanredne pravne lekove

______________________________________________________________________2)

Krivična prijave može sadržavati više lica .

3

82.1%

13.5%

0.4%3.9%

ОЈТ

ОКЈТ

STRK

DTRK

Izveštaj o radu Javnih Tužilaštava Kosova, odražava rad svih tužilaštava kao i rad

tužilaštava pojedinačno.Izveštaj Državnog Tužilaštava Republike Kosova, u ovoj godini je potpun , jer u ovom

izveštaju su ubuhvaćena i podaci Opštinskog i Okružnog Javnog Tužilaštva u Mitrovici ali uporedjenja sa prethodnom godinom biće komplikovana iz razloga što KSA, ne raspolaže sa podacima iz prethodne godine .

Izveštaj rada Javnih Tužilaštava Republike Kosova za 2010 godinu

Tokom 2010 godine, Javna Tužilaštva Republike Kosova, primili su u rad ukupno 49015 krivižnih-prijava –predmeta, tokom izveštajnog perioda tužilaštva su rešila 34844 ili 71.1% krivičnih prijava- predmeta primljenih u rad. Od broja primljenih krivičnih prijava u rad:

40263 ili 82,1% krivičnih prijava-predmeta pripadaju Opštinskim JavnimTužilašvima, 6619 ili 13.5% krivičnih prijava-predmeta pripadaju Okružnim Javnim Tužilaštvima; 218 ili 0.4% krivičnih prijava- predmeta pripadaju Specijalnom Tužilaštvu Republike

Kosova i 1915 ili 3.9% predmeta pripadaju Državnom Tužilaštvu Republike Kosova.

U 2010 godini, broj kriviičnih prijava -predmeta primljenih u rad, je smanjen upoređujući sa 2009 godinom, za 3700 ili 8,2% krivičnih prijava- predmeta.

Na osnovu strukture krivičnih prijava- predmeta , se primećuje da 82,1% krivičnih prijava –predmeta se odnose na Opštinska Javna Tužilaštava, a ovo se najbolje vidi iz sledećeggrafičkog prikaza kao u nastavku:

4

42.8

%

3.7%

26.5

%

21.1

%

0.05

%2.

0% 3.9%

0.0%

5.0%

10.0%

15.0%

20.0%

25.0%

30.0%

35.0%

40.0%

45.0%

Punoletin učiniocikr.del.

Maloletni učiniocikr.del.

Nepoznati učiniocikr.del.

Razni krivičnipredmeti

Administrativnikrivični predmeti

Krivični predmetidrugostepenog

postupka

Javno TužilaštvoRepublike Kosovo

Struktura krivičnih prijava –predmeta primljenih u rad u Javnim Tužilaštvima Republike Kosova tokom 2010 godine, prema vrsti krivičnih predmeta je sledeća:

► 20958 ili 42.8 % pripadaju krivčnim prijavama punoletnih izvršioca k.d,

► 1812 ili 3.7% pripadaju krivičnim prijavama maloletnih izvršiocia k.d,

► 12969 ili 26,5% pripadaju krivičnim prijavama nepoznatih izvršioca k.d,

► 10367 ili 21.1 pripadaju raznim krivičnim predmetima ,

► 26 ili 0.05% pripadaju upravnim predmetima,

► 968 ili 2.0% prpadaju drugostepenim krivičnim predmetima,

► 1915 ili 39 pripadaju vanrednim pravnim lekovmai (predmeti Državnog Tužilaštva Republike Kosovo).

Iz grafičkog prikaza se vidi da najveći broj krivičnih prijava se odnosi na punoletne

izvršioce krivičnih dela (42.8%) , na nepoznate izvršioce krivičnih dela (26.5%) i ostalih (raližitih )krivičnih predmeta

5

Struktura podnosioca krivičnih prijava

Tokom 2010 godine, OJT,OKJT i STRK primili su ukupno u radu 20958 krivični prijava punoletnih izvršioca krivičnih dela. Primljene krivične prijave u radu, su bila podnesena od:

Podnosioci krivičnih prijava 2009 2010Godina 2010 + ili - uporedjena sa 2009 god. u %

Oštećenih gradjana 288 291 + 3 + 1,0 %

Posednik imovine (oštećena R.O) 2246 3849 + 1603 + 71,4 %

Kosovska Policija 13308 14674 + 1366 + 10,3 %

Antikorupsiska Agencija 13 27 + 14 + 107,7 %

Generalni Auditor - 5 + 5 -------

Finansijski Informacioni Centar 3 2 - 1 - 33,3 %

Organi uprave –Inspekcija 2213 1649 - 564 - 25,5 %

Javni tužioc-neposredno 102 113 + 11 + 10,8 %

Ostali 196 348 + 152 + 77,5 %

Ukupno 18369 20958 + 2589 + 14,1 %

U 2010 godini, uporedjujući sa prethonom godinom, broj podnešenih krivičnih prijava je povećan za 2589 ili za 14.1%. Broj podnošenih krivičnih prijava od oštećenih gradjana u izveštajnoj godini u odnosu na prethodnu godinu, je povećan za 3 ili za 1.0% krivičnih prijava, broj podnešenih prijava od strane posedioca imovine (oštećena R.O), je povećana za 1603 ili za 71.4% krivičnih prijava, broj podnešenih krivičnih prijava od strane Kosovske Policije je povećan u odnosu na prethodnu godinu za 1366 krivična prijava ili za 10.3%, takodje treba istaći da broj podnešenih krivičnih prijava neposredno od strane javnih tužioca je povećana za 11 ili za 10.8% .Ova činjenica je ohrabrajuća jer tužilaštva i tako su prenatrpana sa krivičnim prijavama od drugih subjekata (Policija,Inpekcija Posednika imovine) i dr.

Interesantno je istaći, da je broj podnešenih krivičnih prijava od strane Kosovske Policije u izveštajnoj godini u odnosu na prethodnu godinu , je povćan za 1366 ili za 10.3%. Drastično je smanjen broj podnošenih krivičnih prijava od strane Organa uprave –Inspekcije za 564 ili za 25.5% podnošenih krivičnih prijava. U glavom broj primljenih krivičnih prijava u izveštajnom periodu je povećan skoro kod svih oblasti .

6

288

291

2246 38

49

1330

814

674

13 27 5 3 2

2213

1649

102

113 19

6 348

1836

920

958

0

5000

10000

15000

20000

25000

Kosovska Policija

Antikorupsiska Agencija

Generalni Auditor

Finansijski Informacioni Centar

Organi uprave –Ispekcija

Javni tužioc-neposredno

Ostali

Ukupno

2009

2010

Broj podnosioca krivičnih prijava, grafički prikazan izgleda kao u nastavku:

7

20.2%

70.8%

9.0%

Odbačaj ili mirovanje

Podizanje optužnog akta

Na drugi način

Medjuetničke krivične prijave 3)

U toku izveštajnog perioda OJT,OKJT i STRK, primili su u rad 205 krivičnih prijava sa

274 lica. U izveštajnoj godini, u odnosu na prethodnu godinu, broj krivičnih prijava ove vrste se smanjio za 73 ili za 26,3%.krivičnih prijava.

Uzimajući u obzir i slučajeve 302 lica, koja su ostala nerešena iz prethodne godine,kao i slučajeve 274 lica koja su primljena u rad u toku izveštajne godine, onda ukupno u radu u toku izveštajne godine su bili slučajevi 576 lica.

U toku 2010 godine, su rešena slučajevi 267 lica, dok na kraju izveštajne godine ostala su nerešena slučajevi 309 lica ili 53.7% lica sa 149 krivičnih prijava.

Stanje za avakva vrsta krivičnih prijava u izveštajnoj godini je pogoršena iz razloga što još uvek ne funkcionišu tužilaštva u Mitrovici i iz razloga što osumljičeni iz severa Mitrovice nisu dostupna za Tužilaštva Mitrovice .

Slučajevi 267lica koja su rešena u toku izveštajne godine, su okončana na sledeći način:

54 ili 20.2% lica su rešena odbačajem ili mirovanjem istražnog postupka, 189 ili 70.8 lica su rešena podizanjem optužnog akta, 24 ili 9.0% lica su rešena na drugi način( ustupanje u nadležnost drugom

organu i spajanje postupka).

Odluke tužioca, povodom krivičnih prijava ove vrste izgledaju kao u nastavku:

______________________________________________________________________________

3)Medjuetnićka dela se smatraju ,krivićne prijave gde oštećeni je srbin a osumnjićeni albana,turak,bošnjak ili suprotno.

8

46.0

%

4.0%

29.1

%

20.8

%

0.06%

0.0%

5.0%

10.0%

15.0%

20.0%

25.0%

30.0%

35.0%

40.0%

45.0%

50.0%

Punoletin učiniocikr.del.

Maloletni učiniocikr.del.

Nepoznati učiniocikr.del.

Razni krivičnipredmeti

Administrativnikrivični predmeti

OPŠTINSKA JAVNA TUŽILAŠTVA

Struktura krivičnih prijava-predmeta primljenih u rad

Opštinska Javna Tužilaštva tokom izveštajnog perioda su primila u rad ukupno 40263krivičnih prijava –predmeta.

Od primljenih prijava –predmeta u rad tokom 2010 godine, Opštinska Javna Tužilaštva , tokom izveštajne godine su rešili 27534 ili 68.4%. Na mali procenat rešenih krivičnih prijava –predmeta, uticalo je neotkrivanje nepoznatih izvršioca krivičnih dela od strane Kosovske Policije, jer da bi se rešila jedna krivična prijava nepoznatog izvršioca, prethodno treba se otkriti od strane policije.

Struktura krivičnih prijava - predmeta izgleda:

18508 ili 46.0% su prijave punoletnih izvršioca krivičnih dela,

1605 ili 4.0% su prijave maloletnih izvršioca krivičnih dela ,

11732 ili 29.1% su prijave nepoznatih izvršioca krivičnih dela ,

8392 ili 20.8% su razni krivični predmeti i

26 ili 0.06% su upravni predmeti.

Struktura krivičnih prijava- predmeta najbolje se vidi iz sledećeg grafičkog prikaza-

9

16137

18508

1517

1605

12207

11732

7254

8392

58 26

37173

40263

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

Punoletin učiniocikr.del.

Maloletni učiniocikr.del.

Nepoznati učiniocikr.del.

Razni krivičnipredmeti

Administrativnikrivični predmeti

Ukupno

Godina 2009

Godina 2010

U 2010 godini, u OJT broj primljenih krivičnih prijava –predmeta u celini je povećan u odnosu na 2009 godini, za 3090 ili za 8.3 % .

Broj krivičnih prijava za punoletne izvršioca krivičnih dela u 2010 godini, u odnosu na prethodnu godinu je povećan za 2371 ili za 14.7%., broj krivičnih prijava za maloletne izvršioce krivičnih dela, uporedjujući sa prethodnom godinom je povećan za 88 ili 5.8% krivičnih prijava ove vrste, takodje i broj raznih krivičnih predmeta, uporedjujući sa prethodnom godinom je povećano za 1138 ili 15.7% avkvih predmeta.

Raduje činjenica da je u izveštajnom periodu, broj krivičnih prijava nepoznatih izvršioca krivičnih dela u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 475 ili 3.9% krivičnih prijava ove vrste.

Otkrivenost nepoznatih izvršioca krivičnih dela od strane Kososke Policije , u izveštanom periodu je bila na niskom nivou, od 11732 krivičnih prijava za nepoznatih izvršioca krivičnih dela za 2010 godinu, su otkrivene 1.4% nepoznatih izvršioca ,dok 4065 ili 34.6 krivičnih prijava nepoznatih izvršioca su odbačena zbog zastarelosti .

Osim krivičnih prijava – predmeta , Opštinska Javna Tužilaštva su primila u rad još 26upravnih predmeta, ovi predmeti su krivične prijave koji su ustupljeni u nadležnost sudovima za prekršaje.

- Krivične prijave za punoletne počinioce k.d - Krivične prijave za maloletne počinioce k.d - Krivične prijave za nepoznate počinioce k.d

- Razni krivični predmeti

- Upravni predmeti

Ukupno

Kretanje krivičnih prijava za 2009 i 2010 godinu najbolje se vidi iz grafičkog prikaza:

Godina 2009

Godina 2010

Godina i 2010 uporedjenosa godinom 2009 + ili – u %

16137 18508 +2371 +14,7%

1517 1605 +88 + 5,8 %

12207 11732 -475 -3,9 %

7254 8392 + 1138 + 15,7%

58 26 -32 -55,2%

37173 40263 + 3090 +8,3 %

10

OKRUŽNA JAVNA TUŽILAŠTVA

Struktura krivičnih prijava- predmeta primljenih u rad

Okružna Javna Tužilaštva, tokom izveštajnog perioda su primila ukupno u rad 6619 krivičnih prijava – predmeta .

Od primljenih prijava – predmeta u rad tokom 2010 godine, Okružna Javna Tužilaštva tokom izveštajnog perioda su rešili 5252 ili 79.3%.

Struktura krivičnih prijava – predmeta je sledeća:

2328 ili 35.2% krivičnih prijava se odnose na punoletne izvršioce krivičnih dela;

207 ili 3.1% krivičnih prijava se odnose na maloletne izvršioce krivičnih dela ;

1203 ili 18.2% krivičnih prijava se odnose na nepoznate izvršioce krivičnih dela;

1913 ili 28.9% su razni krivični predmeti i

968 ili 14.6% su krivični predmeti drugostepenog postupka

Struktura krivičnih prijava – predmeta prikazana grafički je kao u nastavku:

35.2

%

3.1%

18.2

%

28.9

%

14.6

%

0.0%

5.0%

10.0%

15.0%

20.0%

25.0%

30.0%

35.0%

40.0%

Punoletin učiniocikr.del.

Maloletni učiniocikr.del.

Nepoznati učiniocikr.del.

Razni krivičnipredmeti

Krivični predmetidrugostepenog

postupka

11

2101

2328

204207

1144

12031255

19131252 968

5956

6619

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Punoletnih učiniocakr.del.

Maloletnih učiniocakr.del.

Nepoznatihučinioca kr.del.

Razni krivičnipredmeti

Krivičnidrugostepeni

predmeti

UKUPNO

U 2010 godini, o odnosu na 2009 godini, Okružna Javna Tužilaštva broj krivičnih prijava- predmeta, u celini su povećali za 663 ili 11.1% krivičnih prijava –predmeta.

Iz strukture krivičnih prijava – predmeta, se vidi da najveći broj krivičnih prijava-predmeta se odnosi na krivične prijave punoletnih izvršioca krivičnih dela sa (35.2%), i krivičnih prijava nepoznatih izvršioca krivičnih dela sa 18.2% .

U 2010 godini, u odnosu na prethodnu godinu, broj krivičnih prijava za punoletne izvršioca krivičnih dela je povećan za 227 ili 10,8 % krivičnih prijava, takodje broj maloletnih izvršioca krivičnih dela, za isti period je povećan za 3 ili 1,5% krivičnih prijava ove vrste, krivični predmeti drugostepenog postupka su se smanjili za 109 ili 8,7%.

U 2010 godini, uporedivši sa prethodnom godinom, razni krivični predmeti su se drastično povećali i to za 658 ili 52.4% .

Na povećanje krivičnih prijava –predmeta, u zveštajnom periodu je uticalo i obuhvaćenje Tužilaštava u Mitrovici, jer u prehodnim godinama ova tužilaštva nisu obuhvaćena izveštajem zbog nasilnog iseljavanja iz službenih zgrada na Severu Mitrovice.

- Krivične prijave izvršene od strane punoletnika - Krivične prijave izvršene od strane maloletnika - Krivične prijave izvršene od strane nepoznatih - Razna krivična dela - Krivični predmeti u drugostepenom postupku

Ukupno

Struktura krivičnih prijava-predmeta najbolje se vidi iz grafičkog prikaza:

Godina 2009

Godina 2010

Godina 2010 uporedjena sa godinom 2009 + ili - u %

2101 2328 + 227 +10.8%

204 207 + 3 +1.5 %1144 1203 + 59 +5.2 %

1255 1913 + 658 +52.4%1252 968 - 109 +8.7 %

5956 6619 + 663 +11.1%

12

SPECIJALNO TUŽILAŠTVO REPUBLIKE KOSOVA

Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, tokom 2010 godine, primila je u rad 122krivična prijava sa 393 osoba. Krivične prijave koje pristižu u rad u ovo tužilaštvo uglavnom se odnose na teška krivična dela. Od primljenih krivičnih prijava tokom izveštajne godine (122), 92 ili 75.4 prijava su podneta od strane Kosovske Policije , 14 ili 11.5% podneta su neposrednood strane javnih tužioca , 4 ili 3.3% podneta su odstrane Kosovske Agencije protiv Korupcije, 5ili 4.1 % su podnete od oštećenih gradjana, 2 ili 1.6% su podneta od strane Centra za Finansijsko Informiranje i 5 ili 4.1% kruvičnih prijava su podneta od ostalih subjekata.

Uzimajući u obzir nerešene slučajeve za 1424 osoba koja su preneta iz prethodne godine kao nerešeni slučajevi kao i slučajeve 393 lica koja su primljena u rad tokom 2010godine, proizilazi da je Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova imalo u rad slučajeve za 1817osoba.

Struktura 393 slučaja prema krivičnim delima, koje je Specijalno Javno Tužilaštvo Kosova primilo u rad tokom 2010 godine je sledeća:

17 ili 4.3% lica su osumnjičena za krivična dela vršenje terorizma (član 110 i 112 KZK),

52 ili 13.2% lica su osumnjičena za krivična dela protiv medjunarodnog prava (član117,138 i139 KZK),

7 ili 1.8 % lica su osumnjičena za kriviča dela protiv života i tela (član 146 i 147 KZK)

15 ili 3.8% lica su osumnjičena za kriviča dela protiv javnog zdravlja ( član 221 I 229 KZK),

35 ili 8.9% lica su osumnjičena za kriviča dela protiv privrede (član 232,236,237i 249 KZK),

86 ili 21.9% lica su osumnjičena za kriviča dela organizovanog kriminala (član 274 KZK),

1 ili 0,3 % lica su osumnjičena za kriviča dela protiv Administriranje pravde (član 309 KZK )

13 ili 3% lica su osumnjičena za kriviča dela protiv Javnog reda i pravnih radnji ( član 318,327 i 328 KZK)

75 ili 20,1% lica su osumnjičena za kriviča dela službene dužnosti (član 339,340,341,343, i 344 KZK), i

32 ili 10,1 % lica su osumnjičena za kriviča dela protiv pranja novca (Pravilnik 2004/2)

13

4.3%

13.2

%

1.8% 3.

8%

8.9%

21.9

%

0.3%

3.3%

34.4

%

8.1%

0.0%

5.0%

10.0%

15.0%

20.0%

25.0%

30.0%

35.0%

K.D protiv terorizma

Krivi;na dela protiv medjunarodnog terorizm

a

K.D.protiv života I tela

K.D protiv opšteg zdravlja

K.D protiv privrede

K.D. Protiv imovine

K.D protiv administriranja pravde

K.D protiv javnog reda

K.D. Protiv službene dužnosti

K.D.pranje novca

STRK

Struktura za 393 slučaja primljena u rad tokom 2010 godine, prikazano grafički izgledakao u nastavku:

U vezi prijavama 1817 lica, koja su bila u radu u toku 2010 godine, Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, u toku izveštajnog perioda je rešila 67 krivična prijava sa 513 lica ili 28.2% osoba, dok su na kraju izveštajne periode ostala nerešene 396 krivične prijave sa1304 ili 71.8% lica.

Rešeni slučajevi (513) lica, okončani su kao u nastavku:

42 ili 8.2% lica slučaj je ustupljen u nadležnost drugim tužilaštvima;

73 ili 14.2% lica krivične prijave su odbačene;

122 ili 23.8% lica prekid postupaka posle istrage;

59 ose 11.5% lica miruje postupak posle istrage,

14 ose 2.7% lica se odustalo od krivičnog gonjenja;

161 ose 31.4 lica je podignuta optužnica posle istražnog postupka i

42 ose 8.2% lica krivina prijava je rešena na drugi način.

Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova u izveštajnoj godini, za 24.5% manje je rešilo krivičnih prijava odbačajem u odnosu na prethodnu godinu, takodje za 6.7% više je rešilo krivičnih prijava , podizanjem optužnice posle istražnog postupka u odnosu na prethodnu godinu.

14

8.2%

14.2%

23.8%

11.5%

2.7%

31.4%

8.2%

0.0%

5.0%

10.0%

15.0%

20.0%

25.0%

30.0%

35.0%

Ustupljen unadležnost

Odbačajkrivičneprijave

mirovanjepostupka

Obustavapostupka

Odustanakod krivičnog

gonjenja

Podignutaoptužnica

posle istrage

Rešeno nadrugi način

STRK

Način rešavanja krivičnih prijave,od strane STRK, grafički prikazano izgledaju kao u nastavku:

DRŽAVNO TUŽILAŠTVO REPUBLIKE KOSOVA

Tokom 2010 godine , Državno Tužilaštvo Republike Kosova, je primila u rad 1915 predmeta koja se uglavnom odnose na vanredna pravna sredstva.

Struktura primljeni krivičnih predmeta u rad je sledeća:

Žalbe na presude (ŽP) 391 ili 20.4 %,

Žalbe na presude maloletnika (ŽPM) 20 ili 1,0%,

Pritvori (P) 705 ili 36,8%,

Krivične-razne (KR) 175 ili 9,2%,

Civilne revizije (CR) 289 ili 15,1%,

Zaštita zakonodavstva (svih oblasti) 198 ili 10,3 %,

Zahtevi za ublažavanje (ZU) 137 ili 7,2 % i

15

U 2010 godini, u odnosu na 2009 godini, Javno Tužilaštvo Republike Kosovo je primilo 25 ili 1,3 % manje predmeta nego u 2009 godini.

Od predmeta u radu(1946) tokom 2010 godine, u izveštajnm periodu su rešena 1927 ili99,9% predmeta i na kraju godine je ostalo nerešeno 19 predmeta ili 0,1% predmeta u radu.

Osim primljenih predmeta u rad koja su sve rešena tokom izveštajog perioda, Javno Tužilaštvo Republike Kosova nadgledava rad nižih tužilaštava (OJT-va i OKJT-va).

Svrha nadgledanja nižih tužilaštava, je konstatovanje ažurnosti i kvaliteta rada tužilaca.Kretanje primljenih krivičnih predmeta u 2009 godini u odnosu sa 2008 godine , najbolje

se vidi na sledećoj upoređujućoj tabeli:

Vrsta predmetaGodina

2009Godina

2010

Godina 2010 uporedjena sa 2009 god.

+ ili - u %

Žalbe na presude (ŽP) 477 391 - 86 - 18,0

Žalbe na presude maloletnika(ŽPM) 15 20 + 5 + 33,3

Pritvori (PPP) 565 705 + 140 + 24,8

Razni krivični (PN) 66 175 + 109 + 165,1

Gradjanske revizije (GR) 452 289 - 163 - 36,1

Zaštita zakonitosti (za sve vrste) 267 198 - 69 - 25,8

Zahtev za ublažvanje kazne )ZUK) 98 137 + 39 + 39,8

Ukupno 1940 1915 - 25 - 1,3

Iz prezentiranih podataka u tabeli, vidi se da u izveštajnoj godini, uporedjujući sa prethodnom godinom, najveće povećanje su pretrpili razni krivični predmeti i to za 109 ili 165,1%, predmeti pritvora su se povećali za 140 ili 24,8 % kao i predmeti zahteva za ublažavanje kazne za 39 ili 39,8, dok veliki pad primljenih predmeta je izražen kod predmeta gradjanskih revizija i to za 163 ili 36,1% i predmeti za zaštitu zakonitosti i to za 69 ili za 25,9%.

16

477

391

1520

565

705

66

175

452

289 267198

98137

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Žalbe napresude

Žalbe na maloletničke

presude

Pritvori Krivične razne Gradjanskerevizije

Zaštitazakonitosti

Zahtev zaublađavanje

kazne

Godina 2009

Godina 2010

Kretanje krivičnih predmeta najbolje se vidi iz grafikona kao

17

OPTEREČENOST SA PRIMLJENIM KRIVIČNIM PRIJAVAMA U RAD TOKOM 2010 GODINE

Opterećenost tužilaca sa krivčnim prijavama u 2010 godini

stanje 31/12/2010

Naziv tužilaštva

Opterećenost tužilaca sa krivičnim prijavama

Broj tužilaca

Sa stanjem31/12/2010

Broj stručnih

saradnika

Broj tužilaca koji

su se zaduženi sa

krivičnim prijavama-

predmetima

5) Opterećenost tužilaca sa krivičnim prijavama u 2010 godini

Broj krivićnih prijava po 1

tužiocu u 2010 godini

1 2 3 4 ( kol 4: kol 3 )

OPŠTINSKA JAVNA TUŽILAŠTVA 4)

1 " Gnjilane 4 - 5 (+1) 3588 7172 " Prizren 11 2 9 5084 5653 " Peć 4 1 4 2701 6754 " Djakovica 3 - 3 891 2975 " Priština 16 3 13 7623 5866 " Uroševac 4 - 4 2220 555

73) " Mitrovica 3 - 3 525 175

UKUPNO 45 6 41 22632 552

1 " Gnjilane 5 1 5 490 982 " Prizren 7 2 6 428 713 " Peć 5 1 5 700 1404 " Priština 6 2 6 1436 239

53) " Mitrovica 5 1 5 192 38

UKUPNO 28 7 27 3246 120

Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova

10 6 8 (-2) 122 15

JAVNO TUŽILAŠTVO REPUBLIKEKOSOVA

5 - 5

UKUPNO 88 19

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________4)

Brojevi u zagradama kolona 3 se odnose na dodatne tužioce odnosno oduzete tužioce 5)

Krivične prijave za nepoznate izvršioce krivićnih dela i razni krivićni predmeti se raćunaju u odnose na punoletne izvršioce krivičnih dela 1:8 krivični drugostepeni predmetiu odnosu na krivične prijave punoletnih učinioca računaju se 1: 8, dok krivične prijave OKJT u odnosu na krivične prijave OJT se računaju 1:3.

18

U 2010 godini, tužioci Opštinskih Javnih Tužilaštava Kosova, prosečno su primili po 552 krivičnih prijava-predmeta. U izveštajnoj godini svaki je tužilacprosečno je primio po 85 prijava, više u odnosu na prethodnu godinu.

Ispod proseka Kosova (552), u izveštajnoj godini je primila u rad krivičnih prijava OJT u Mitrovici za 377 krivičnih prijava, OJT u Djakovici za 255 prijava. OJT u Gnjilanima u izveštajnoj godini je primila u rad 165 krivičnih prijava iznad proseka Kosova, OJT u Peći sa 123 prijava, OJT u Prištini sa 34 prijava i OJT u Uroševcu sa 3 prijavaiznad proseka Kosova.

Bazirajući se na godišnju normu od 250 6) krivičnih prijava, koje treba da reši jedan tužilac OJT, da bi se rešile sve prijave koje su primljene u rad tokom 2010 godine, Republika Kosova trebalo bi da ima 91 tužilaca u OJT-ma.

Tužioci Okružnih Javnih Tužilaštava, tokom 2010 godine, prosečno su primili u rad 120 krivičnih prijava.

Tužioci Okružnog Javnog Tužilaštva u Prištini, tokom 2010 godine su bili zaduženi prosečno sa 239 krivičnih prijava-predmeta ili sa 119 krivičnih prijava iznad proseka Kosova i tužioci OKJT u Peći prosečno su primili po 140 krivičnih prijava ili po 20 krivičnih prijava-predmeta iznad proseka Republike Kosova. Tužioci ostalih OKJT u glavnom su primila krivičnih prijava izspod proseka Kosova, kao npr. OKJT u Mitrovici 82 prijava su primili ispod proseka Kosova,OKJT u Prizrenu 49 krivičnih prijava ispod proseka i OKJT u Gnjilanima 22 prijave ispod proseka. Bazirajući se na godišnju normu od 60 krivičnih prijava, koje treba da reši jedan tužilac OKJT –va , da bi rešile sve prijave koje su pristigla u rad tokom 2010 godine, Republika Kosovo bi trebalo imati 54 tužilaca u OKJT-ma , to znači da Okružnim Javnim Tužilaštvima , na osnovu primljenih krivičnih prijave u rad nedostaju još 26 tužioca u OKJT-ma.

Specijalno Tužilaštvo Republike Kosovo, tokom izveštajog perioda prosečno je primila po 15 krivičnih prijave za svakog tužioca, iako su ove krivične prijave složenije uporedivši sa krivičnim prijavama drugih tužilaštava , ne znači da su tužioci ovog tužilaštva , bili angažovaniji sa svim svojim kapacitetom, jer godišnja norma tužioca u OKJT-ma je 60 krivičnih prijava za jednu godinu.

_____________________________________________________________________________6)

Human Dynamics“ – Sektor javnog savetovanja, tokom 2007 utvrdio je godišnju normu od 250 krivičnih prijava koje treba da reši jedan

tužilac OJT tokom kalendarske godine, dok za Okružna Javna Tužilaštva norma je utvrđena od 60 krivičnih prijava za jednog tužioca tokom kalendarske godine

19

717

565

675

297

586

555

175

552

0

100

200

300

400

500

600

700

800

OJT- G

njilane

OJT- Prizren

OJT - Priština

OJT- Uroševac

OJT- M

itrovica

Prosek

98

71

140

239

38

15

120

0

50

100

150

200

250

OJT- G

njilane

OJT- Prizren

OJT - Priština

OJT- M

itrovica

STRKProsek

Opterećenost Opštinskih i Okružnih Javnih Tužilaštava grafički prikazana izgledaju kao nastavku:+

Opterećenost opštinskih tužilaca sa krivičnim prijavama

Opterećenost Okružnih Tužilaca sa krivičnim prijavama

20

Efikasnost tužioca na rešavanju krivičnih prijava u 2010 god

Stanje 31/12/2010

NAZIV TUŽILAŠTVA

Efikasnost tužioca u rešavanju krivičnih prijava

Br. Tužiocasa

31/12/2010

Br. Strunčnih saradnika

Br. Zaduženih tužioca na rešavanju krivičnih prijava

Efikasnost tužioca u rešavanju prijava za 2010god

Broj rešenih prijava za 1 tužioca za 2010god

1 2 3 4 ( kol 4 : kol 3 )

Opštinsko Tužilaštvo

1 " Gnjilane 4 - 5 (1) 3329 6662 " Prizren 11 2 9 3815 4243 " Peć 4 1 4 2659 6654 " Đakovica 3 - 3 1150 3835 " Priština 16 3 13 5082 3906 " Uroševac 4 - 4 1600 400

7 " Mitrovica 3 - 3 195 65

UKUPNO 45 6 41 17829 435

1 " Gnjilane 5 1 5 472 942 " Prizren 7 2 6 433 723 " Peć 5 1 5 629 1264 " Priština 6 2 6 1069 178

5 " Mitrovica 5 1 5 249 50

UKUPNO 28 7 27 2851 105

Specijalno Javno Tužilaštvo Republike Kosovo

10 6 8(2) 75 9

Javno Tužilaštvo Republike Kosovo

5 5

UKUPNO 88 19 22 -

Tužioci Opštinskih Javnih Tužilaštava Kosova tokom 2010 godine, ukupno su rešili 17829 krivičnih prijava-predmeta.

Tokom izveštajnog perioda, svaki tužilac Opštinskih Javnih Tužilaštava Republike Kosovo, prosečno je rešio po 435 krivičnih prijava-predmeta .

Najefikasnija Opštinsko Javno Tužilaštvo u rešavanju krivičnih prijava u izveštajnoj godini, bila je OJT u Gnjilane, koja je rešila 666 krivičnih prijava za svakog tužioca, OJT Peć je rešio 665 krivičnih prijava- predmeta za svakog tužioca, u stvari je rešio 231 odnosno 230 krivičnih prijava-predmeta iznad proseka Kosova (435).

21

Opštinska Javna Tužilaštva koja su najmanje rešila krivičnih prijava-predmeta u izveštajnom perioddu su, OJT u Mitrovici za 370 krivičnih prijava je ispod proseka Kosova,OJT u Djakovici za 50 krivičnih prijava- predmeta ispod proseka Kosova, OJT u Prištini za 45 krivičnih prijava –predmeta je ispod proseka Kosova i OJT u Uroševcu za 35 krivične prijave-predmete ispod proseka Kosova i OJT u Prizrenu za 11 krivičnih prijava –predmeta ispod proseka Kosova.

OJT u Mitrovici ima naj niži prosek rešenih krivičnih prijava-predmeta jer ovo Tužilaštvo nema pristup na Severu Mitrovice (Zubin Potok,Leposavić) Što se tiče Okružnih Javnih Tužilaštava , onei su u izveštajnom periodu prosečno rešili po 105 krivičnih prijave za svakog tužioca.

Najefikasnija OKJT u rešavanju krivičnih prijava-predmeta, tokom 2010 godine je bila OKJT u Prištini, koja je za svakog tužioca prosečno rešila po 178 krivičnih prijava-predmeta ili 73 krivičnih prijava –predmeta iznad proseka Kosova, OKJT u Peći tokom izveštajnog perioda prosečno je rešila po 126 krivičnih prijava –predmeta za svakog tužioca ili 21 krivičnu prijavu iznad proseka Kosova, dok manje efikasna je bila OKJT u Mitrovici koja je prosečno za svakog tužioca rešila po 5o krivičnih prijava-predmeta ili 55 krivičnih prijava-predmeta ispod proseka Kosova, OKJT u Gnjilanu sa 11 krivičnih prijava-predmeta ispod proseka Kosova i OKJT u Prizrenu sa 33 krivičnih prijava –predmeta ispod proseka Kosova.

Specijalno Tužilaštvo Kosova tokom 2010 godine, je rešilo 75 krivičnih prijava , prosečno za svakog tužioca ovo tužilaštvo je rešilo po 9 krivičnih prijava.

Uzimajući u obzir mesečnu normu , kojom je predviđeno da jedan tužilac u OKJT, tokom godine reši 60 krivičnih prijava za svakog tužioca, postignuti prosek tokom 2010 godine je nizak iz razloga što u ovom tužilaštvu pored domaćih tužioca rade i medjunarodni tužioci i 6 stručnih saradnika .

Bazirajući se na godišnju određenu normu, 250 krivičnih prijava za tužioce OJT odnosno po 60 krivičnih prijave za tužioce OKJT, može se reći da su sva tužilaštva izuzev OJT u Mitrovici , bili su veoma efikasni u rešavanju krivičnih prijava , čak neka od OJT-va na primer Gnjilane ,Peć su rešili dvostruko krivičnih prijava- predmeta iznad norme za OJT (250) odnosno(60) za OKJT-va.

Javno Tužilaštvo Republike Kosova u 2010 godini, je bila efikasna zato što je rešila svekrivične predmete koje su pristizale u rad, odnosno 99 % krivičnih predmeta koji su bili u radu i na kraju godine ostalo svega 19 nerešenih predmeta.

22

666

424

665

383 39

040

0

65

435

0

100

200

300

400

500

600

700

OJT- G

njilane

OJT- Prizren

OJT - Priština

OJT- Uroševac

OJT- M

itrovica

Prosek

94

72

126

178

50

9

105

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

OKJT- G

njilane

OKJT- Prizren

OKJT - Priština

OKJT- M

itrovica

STRKProsek

Efikasnost na rešavanju krivičnih prijava-predmeta javnih tužilaštava najbolje se vidi u grafičkom prikazu kao u nastavku:

Efikasnost Opštinskih tužilaca na rešavanju krivičnih prijava

Efikasnost Okružnih tužilaca na rešavanju krivičnih prijava

23

63.7%6.0%

30.2%

Punoletni izvršioci

Maloletni izvršioci

Nepoznati izvršioci

IZVEŠTAJ JAVNIH TUŽILAŠTAVA PREMA INVOLVIRANIM LICIMA U VRŠENJU KRIVIČNIH DELA

U toku 2010 godine , Javna Tužilaštva Republike Kosova (OJT , OKJT dhe STRK), primili su u rad 35739 krivičnih prijava sa 42875 lica (punoletni , maloletni i nepoznati izvršioca krivičnih dela).

Struktura prijavljenih lica (42875), je kao u nastavku:

27327 ili 63,7%% prijava pripadaju punoletnim izvršioca krivičnih dela,

2579 ili 6,0% prijava pripadaju maloletnim izvršiocima krivičnih dela i

12969 ili 30.2% prijava pripadaju nepoznatim izvršioca krivičnih dela.9)

Od ukupnog broja osumnjičenih za izvršenje krivičnih dela 42875, 29906 ili 69,7%pripadaju poznatim izvršiocima krivičnih dela (punoletni i maloletni izvršioci krivičnih dela) i 12969 ili 30,2 % pripadaju nepoznatim izvršiocima krivičnih dela.

U 2010 godini, u odnosu na prethodnu godinu, broj poznatih izvršioca krivičnih dela (punoletna maloletna) je povećan za 3757 lica ili za 14,4% dok broj nepoznatih izvršioca krivičnih dela u odnosu na prethodnu godinu je smanjen za 386 ili za 2,9% krivičnih prijava .

Struktura prijavljenih lica (42875), prikazana grafički izgleda kao u nastavku:

_______________________________________________________________________________________________________________

9) Pod pretpostavkom da svaka kriuvična prijava za nepoznate izvršioce krivičnih dela ima jedno lice

24

78.7%

16.8%4.5%

OJT

OKJT

STRK

Broj nepoznatih izvršioca krivičnih dela u uslovima pod kojim se nalazi država Republike Kosova je velik (30,2%), ali u odnosu sa brojem nepoznatih učinioca kojih je imala Republika Hrvatska u 2009 godini (39,5%), tada proizilazi da broj nepoznatih izvršioca krivičnih dela u Republici Kosova je za 9,3% manji nego u Hrvatskoj i pored toga raduje činjenica da u izveštajnoj godini, uporedjujući sa prethodnom godinom, broj krivičnih prijava ove vrste se smanjilo za 2,9%.

PUNOLETNI UČINIOCI KRIVIČNIH DELA – PREMA LICIMA

Tokom 2010 godine , Opštinska Javna Tužilaštva, Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, imale su ukupno u radu slučajeve za 40043 lica, koja su bila osumnjičena za izvršenje krivičnih dela.

Od broja prijava za punoletne izvršioce krivičnih prijava, koja su bila u radu, 12716 ili 31,8% prijava–lica su bila nerešena iz prethodne godine (2009), dok 27327 ili 68,2% prijava, pristigla su u rad u toku izveštajne godine.

U toku izveštajnog perioda, tužilaštva su rešila slučajeve 22654 lica ili 56.6 slučajeva koja su bila u radu, dok nerešenih na kraju izveštajnog perioda je ostalo 17389 ili 43,4%islučajeva koja su bila u radu.

Od broja prijava-lica u radu 31493 ili 78,7% lica pripadaju Opštinskim Javnim Tužilaštvima, dok 6733 ili 16.80% prijava –lica pripadaju Okružnim Javnim Tužilaštvima i 1817 ili 4.5 % pripadaju Specijalnom Tužilaštu Republike Kosova.

Struktura krivičnih prijava koja su bila u radu (40043)grafički prikazana izglrdaju kao u nastavku:

25

Krivične prijave 22654 punoletnih izvršioca u izveštanom periodu su okončan (rešena) kao u nastavku:

► 833 ili 3,7% lica prijavea su rešena ustupljenjem u nadležnost,

► 2580 ili 11,4% lica prijava rešeni su sa odbačajem krivičnih prijava ;

► 42 ili 0,2% lica prijava odustalo se od krivičnog gonjenja ;

► 9187 ili 40,5% lica prijava rešeni su sa optužnim predlogom;

► 3951 ili 17,4% lica prijava rešeni su sa optužnim predlogom za izdavanje kaznenog naloga;► 3377 ili 14,9% lica prijava rešeni su neposrednom optužnicom;

► 187 ili 0,8% lica prijava rešeni su na drugi način i► 2497 ili 11,0 lica prijava su rešena istražnim postupkom

Krivične prijave koja su rešena nakon okončanja istražnog postupka(2497) su okončana kao u nastavku:

► 110 ili 0,5% lica prijava nako istrage je obustavljen član 223 ZKPK;

► 468 ili 2,1% lica mirovao postupak nakon istraga član 224 ZKPK i

► 1919 ili 8,5% lica prijava je podigmuta optužnica nakon istražnog poetupka.

Bazirajući se na načinu rešavanja krivičnih prijava punoletnih učinioca krivičnih dela, Opštinska, Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova tokom 2010godine, su donela sledeće odluke:

► Odbačene krivične prijave 2580 ili 11,4% lica ;

► Neposredna optužnica (meritorna odluka)16557 ili 73,1% lica ;

► Odluke nakon istražnog postupka(optužnica,mirovanje ili obustava istržnog

postupka) 2497 ili 11,0 % lica i

► Rešeno na drugi način 1o20 ili 4,5% lica 10)

_______________________________________________________________________________________________________________

10) Spajanje predmeta i ustupljene u nadlečnost

26

11.4%

73.1%

11.0%

4.5%

Odbačaj krivične prijave

Neposredno optuženje

Odluka posle istražnog postupka

Rešen na drugi način

Odluke javnih tužilaštava prikazana grafički izgledaju kao u nastavku:

Uporedivši broj slučajeve gde su odbačene krivične prijave 11,4% tokom 2010 godine, sa brojem odbačenih krivičnih prijava (11,8) koliko je bilo u 2009 godine, proizilazi da je broj odbačenih prijava u izveštajnoj godini manji nego u prethodnoj godini za 0,4%.

Uporedivši broj odbačenih krivičnih prijava (11,4%) koliko je bilo u Republici Kosova u 2010 godini, sa brojem odbačenih prijava u Republici Hrvatskoj u 2009 godine, (39.5 %), tada proizilazi da su tužioci Kosova za 28.1% manje su odacili kriviče prijave nego tužioci Hrvatske.

Odbacivanje krivičnih prijava se dešava zbog činjenice da građani u većini slučajeva podnose krivične prijave i pored toga što nemaju zakonsku osnovu za tako nešto.

Broj rešenih krivičnih prijava koje su rešene meritornom dlukom tužilaca (73,1%) skoro je ista (smanjeno za 0,5%) u odnosu 2009 godinu, gde je sa meritornom odlukom rešeno (73,6%) krivičnih prijava. U Republici Hrvatskoj u 2009 godini, sa meritornom odlukom odlukom tužioca rešeno je 52,2% krivičnih prijava.

Kod rešavanja krivičnih prijava meritornom odlukom vredno je istaći optužni predlog za izdavanje kaznenog naloga koji je predviđen članom 476 ZKPK, istim zakonom predviđeno je da “Za krivična dela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine o kojima je Javni Tužioc obavešten na osnovu poverljivih dokaza iz krivične prijave, javni tužioc može da traži u optužnim predlogom, da sud izrekne kazneni nalog u kojem se optuženom izriče odgovarajuća kazna bez održavanja sudske rasprave.

Opštinska Javna Tužilaštva, primenjujući optužni predlog za izdavanje kaznenog naloga upravo daju svoj doprinos na opštu efikasnost sudkog sistema.

Javni tužioc optužnim predlogom može da traži da sud izrekne kazneni nalog kojim se optuženom izriče novčana kazna bez sudske rasprave. Ovom prilikom, ukoliko je ispunjen zakonski uslovi, sud može da izrekne presudu – kazneni nalog i ukoliko optuženi ne podnese prigovor, ovim se postupak okončava.

27

Na osnovu istraživanja koje smo sproveli kod Opštinskog Suda u Podujevo, koja je tokom 2010 godine, rešila 102 predmeta –usvajanjem predloga za izdavanje kaznenog naloga, koja je u međuvremenu primila 28 prigovora, došli smo do zaključka da 72,7 % izdatih kaznenih naloga, protiv njih se ne podnosi prigovor od optuženog.

Tokom 2010 godine, na Kosovu optužnim predlogom za davanje kaznenog naloga rešeno je 3951 ili 23,6 % krivičnih prijava, proizilazi da 2868 optužnih predloga za punoletneučinioce krivičnih dela su rešena sa sudskom presudom bez rasprave. U 2010 godini, tužilaštva za 23,6% su rešila manje krivičnih prijava sa kaznenim nalogom nego u prethodnoj godini. Takođe u ovoj godini, javna tužilaštva istragom su rešila 2497 ili 11,0 % krivičnih prijava, uodnosu na 2009 godini, broj krivičnih prijava koji je rešen sa istragom je povećan za 2,2%.

U Republici Hrvatskoj u 2009 godini, 8,2% krivičnih prijava je rešeno sa istragom, što znači da za 2,6% više je rešeno krivičnih prijava u Tužilaštvima Kosova na ovakav način nego u Hrvatskoj.

U izveštajnoj godini, 1020 ili 4,5% krivičnih prijava je rešeno na drugi način (ustupljenau nadležnosti, spajanje postupka i odustajanje od krivičnog gonjenja), rešenje krivičnih prijava na ovaj način je smanjen u odnosu na prethodnu godinu za 1,3%.

U 2010 godini, Javna Tužilaštva Republike Kosova, su rešila 155 ili 0,7% manje krivičnih prijava nego u 2009 godine.

POSTUPAK POTVRĐIVANJA OPTUŽNICE

Kad sudija prethodnog postupka smatra da optužnica tužilaštva ispunjava uslove iz člana 305 PKZP, određuje raspravu o porvrđivanju optužnice.

Tokom izveštajne godine, Opštinska Javna Tužilaštva, Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, podneli su 5296 optužnica ( direktnih i optužnica posle istrage ).

Opštinski i Okružni sudovi, tokom 2010 godine, na raspravama o potvrđivanju optužnica, su razmatrali 3192 optužnica ili 60,3% podnetih optužnica.

U izveštajnoj godini, sudovi su bili manje efektivni, jer u ovoj godini su razmatrali 3,2% manje slučajeva u odnosu na prethodnu godinu.

U postupku potvrđivanja optužnice, sudovi su doneli sledeće odluke:

39 ili 1,2% vraćena optužnica tužiocu na dopunu;

88 ili 2.8% odbijena je optužnica

34 ili 1,0% podnesena žalba protiv odluke o odbacivanju optužnice i

3065 ili 95,0% potvrđena je optužnica.

28

1.2%2.8%

1.0%

95.0%

Vraćena optužnica na dopunu

Odbačena optužnica

Izjavljivanje žalbe na odluku sudije

Potvrdjena optužnica

Javna Tužilaštva Republike Kosova ,u izveštajnoj godini su bila kvalitetnija što se tiče podnetih optužnica , jer u izveštajnoj godini 95,0% podnetih optužnica su potvrđena u prethodnom postupku, dok u prethodnoj godini 90% podnetih optužnica su potvrđena ovo žnači da u izveštajnom periodu podignute optužnice od strane tužioca bila su za 5% kvalitetnija u onosu na prethodnu godinu

Sudske odluke prethodnog postupku prikazane grafički izgledaju kao u nastavku:

U vezi sa postupkom potvrđivanja optužnice u izveštajnoj godini, može se reći da sudije prethodnog postupka nisu bili efikasni, jer od broja podignutih optužnica 5296, u postupku potvrđivanaja optužnice su rešili samo 60,3% slučajeva, dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena 39,7% slučajeva-optužnica

Da su tužioci uradili svoj posao na kvalitetan način, govori činjenica da 95,0% slučajeva je potvrđena optužnica. Isto takođe za efektivan rad tužioca govori i podatak, da nezadovovljni tužioci sa sudskim odlukama su izjavili samo 34 žalbi ili 1,1% od razmotrenih slučajeva.

29

Sudske odluke u vezi sa optužnim aktima tužilaštava

Tokom 2010 godine , Javna Tužilaštva Republike Kosova, podneli su optužne akte protiv 18434 lica. Sudovi Republike Kosova u izveštavnoj godini su rešili slučajeva za 11157 lica ili 60,5%.

U vezi sa optužnimnim aktima (18434), sudovi su rešili 11157 slučajeva i to:

► 3664 ili 32,8% lica su osuđena sa presudom - kaznenim nalogom;

► 631 ili 5,7% lica su rešena sa odbijajućom presudom;

► 1975 ili 17,7% sa odbijajajućom odlukom zbog zastarevanja krivične prijave u

sudu;

► 318 ili 2,9% lica su rešena oslobađajućom presudom;

► 4554 ili 40,8% lica su osuđena osuđujućom presudom;

► 15 ili 0,1% lica je izrečena mera obaveznog tretmana.

U izveštajnoj godini, tužilaštva za 0,6% podneli više optužnica u odnosu na prethodnugodini.

Sudske odluke u vezi sa optužnicama grafički prikazana izgledaju kao u nastavku:

32.8%

5.7%17.7%2.9%

40.8%

0.1%

Presuda kaznenim nalogom

Odbijajuća presuda

Ybog zastarelosi

Oslobadjajuća presuda

osudjujuća presuda

Mera obaveznog tretmana

Upoređujući sudske odluke sudova Republike Hrvatske za u 2009 godinu, sa sudskim odlukama u vezi sa optužnim aktima Tužilaštava Republike Kosova u 2010 godine, može se utvrditi da kaznena politika u Hrvatskoj je bila oštrija u odnosu na kaznenu politiku Kosova.

30

Sa osudjujućom presudom u Hrvatskoj su okončani 86,9% lica, dok na Kosovu 73,7% lica je okončano osuđujućom presudom, dakle razlika je za 13,2%.

Sa oslobođajućom presudom u Hrvatskoj su okončana 5,7% lica, dok na Kosovu oslobađajućom presudom su okončana 2,8% . Što se tiče odbijajućih presuda, sudovi Kosova za 1,8% u odnosu na sudove Hrvatske, su više slučajeva rešili odbijajućom presudom (7,4% sa 5,6%) . Zabrinjava činjenica što u izveštajnoj godini 17,7 % optužnih akata su se zastarevali u sudskom postupku, to znači da ove krivične prijave su se okončali sa odbijajućom odlukom suda zbog zastarelosti.

Nerešene krivične prijave na kraju izveštajnog perioda za punoletne izvršioce krivičnih dela prema licima

2009 2010

Godina 2010 uporedivši sa 2009

god.

+ ili - %

OJT - Gnjilane 244 340 + 96 + 39,3 %OJT - Prizren 1258 2528 + 1270 + 100,9 %OJT – Peć 217 235 + 18 + 8,3 %OJT – Đakovica 187 79 - 108 - 57,7 %OJT – Priština 1594 3594 + 2000 + 125,5 %OJT - Uroševac 662 1246 + 584 + 88,2 %OJT – Mitrovica - 4601 11) ---- ------

Ukupno OPJT 4162 8022 + 3860 + 92,7 %

OKJT - Gnjilane 51 54 + 3 + 5,9 %OKJT - Prizren 141 198 + 57 + 40,4 %OKJT – Peć 74 164 + 90 + 121,6 %OKJT- Priština 2068 2398 + 330 + 15,9 %OKJT – Mitrovica 644 11) -----

Ukupno OKJT 2334 2818 + 484 + 20,7 %

Specijalno Tužilaštvo 1424 1304 - 120 - 8,4 %

Na kraju 2010 godine, Opštinska Javna Tužilaštva, su povećala broj neršenih prijava za slučajeve 3860 lica ili za 92,7%, medjutim ako uzimamo i slučajeve 4601 lica, koja su ostala nerešena u OJT u Mitrovici onda bi se povećli nerešeni predmeti za slučajeve 8461 lica ili za 203,2%. .

31

Najviše su povećali broj nerešenih prijava OJT u Prištini za 125,5%, OJT u Prizrenu za 100,9% ,OJT u Uroševcu za 88,2% OJT u Gnjilanima za 39.3% OJT u Peći za 8.3%.

Nrešene prijave je smanjila samo OJT u Djakovici i to 108 slučajeve ili za 57.7%,medjutim ovo smanjenje nije rezultat efikasnog rada, nego se radi o manjem opterećenju sa primljenim predmetima. OJT u Djakovici u izveštajnoj godini je primila u rad 229 krivičnih prija-predmeta ispod proseka Kosova.

Okružna Javna Tužilaštva imale su povećanje nerešenih slučajeve za 484 lica ili za 20.7%, medjutim ukoliko uzimamo u obzir inerešene slučajeve 644 lica, koja su ostala kao neršene u OKJT U Mitrovici, onda stanje nerešenih predmeta biće još lošija, jer faktički nerešeni slučajevi biće povećani za 48.3 nerešenih slučajeve.

Broj nerešenih prijavava u izveštajnoj godini su povećeli sva Okružna Javna Tužilaštva, medjutim najveći rast nerešeni slučajeve je imala OKJT u Peći za 90 lica ili za 121.6%,OKJT u Prizrenu je povećala broj nerešenih prijava za 57 lica ili za 40.4% i OKJT u Prištini je povećala nerešene slučajeve za 330 lica ili za 15.9%. Povećanje nerešenih slučajeve na kraju izveštajnog perioda kod OKJT u Prištini i Peći nije rezultat nerada nego su ova tužilaštva bila preopterećena sa velikim prelivom primiljenih prijava u radu.

OKJT u Prištini, na osnovu primljenih slučajeve u rad treba da imat 24 tužilaca ,dok OKJT u Peći trebao da ima 12 tužilaca , na kraju izveštajnog perioda OKJT u Prištini je imala 6 tužioca i OKJT u Peći je imao 5 tužioca .

Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, u izveštajnom periodu, u odnosu na prethodnu godinu je smanjila nerešene slučajeve za 120 licaa ili za 8.4%. I STRK nije mnogo optrećena sa primljenim slučajevim u radu jer u izveštajnoj godini je primila svega po 15 krivičnih prijava za svakog tučioca . Pored ovoga ovo tužilaštvo ima i 6 stručnih saradnika koja pomažu proces rešavanje slučajeve.

32

Pregled nerešenih slučajeva za punoletne izvršioce krivičnih dela u 2010 godini , u odnosu na 2009 godinu, grafički prikazano izgleda kao u nastavku:

244340

1258

2528

217235 187 79

1594

3594

662

1246

4601

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

OJT-Gnjilane

OJTPrizren

OJT-Djakovica

OJT-Priština

OJT-Uroševac

OJT-Mitrovica

Godina 2009

Godina 2010

51 54141

198 74164

2068

2398

644

1425 1304

0

500

1000

1500

2000

2500

OKJT-Gnjilane

OKJT-Prizren

OKJT-Priština

OKJT-Mitrovica

Specijalno tužilaštvo

Godina 2009

Godina 2010

33

Struktura punoletnih izvršioca osumnjičenih prema glavama krivičnog zakona za 2010

GLAVA IMENA GLAVA K.Z

Br.lica

Za 2009 godinu

Za 2010 godinu

Uporedje-nje

u %

GLAVA - XIII KRIVIČNA DELA PROTIV KOSOVA I NJENIH STANOVNIKA 109 208 + 90.8 %

GLAVA - XIV KRIVIČNA DELA PROTIV MEDJUNARODNOG PRAVA 285 222 - 22.1 %

GLAVA -XV KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTA I TELA 3765 4573 + 21.4 %

GLAVA - XVI KRIVIČNA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRADJANINA 1407 1487 + 5.7 %

GLAVA - XVII KRIVIČNA DELA PROTIV PRAVA IZ RADNOG ODNOSA 27 9 - 66.6 %

GLAVA - XVIII KRIVIČNA DELA PROTIV ČASTI I UGLEDA 15 8 - 46.6 %

GLAVA - XIX KRIVIČNA DELA PROTIV SEKSUALNOG INTEGRITETE 155 179 + 15.5 %

GLAVA - XX KRIVIČNA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE 59 71 + 20.3 %

GLAVA - XXI KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG ZDRAVLJA 330 407 + 23.3 %

KREU - XXII KRIVIČNA DELA PROTIV PRIVREDE 821 836 + 1.82 %

GLAVA - XXIII KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE 6671 8717 + 30.6 %

GLAVA - XXIVKRIVIČNA DELA PROTIV OKOLINE , STOKE ,BILJAKA I

KULTURNIH OBJEKATA 2428 2405 - 0.9 %

GLAVA - XXV KRIVIČNA DELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE 313 342 + 9.26 %

GLAVA - XXVI KRIVIČNA DELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA 2840 3121 + 9.9 %

GLAVA - XXVII KRIVIČNA DELA PROTIV ADMINISTRIRANJA PRAVDE 162 187 + 15.4 %

GLAVA - XXVIII KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNIH RADNJI 3625 3802 + 4.8 %

GLAVA - XXIX KRIVIČNA DELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI 588 665 + 13,1 %

PRANJE NOVCA (praviknik. 2004/02) 38 33 - 13.1 %

OSTALI PRAVILNICI 44 55 + 25.0 %

Ukupno 23682 27327 + 15.4 %

34

U toku izveštajne godine, 27327 punoletnih lica su bili osumnjičena za izvršenje krivičnih dela. Od broja punoletnih izvršioca krivičnih dela ,23208 ili 84.9% pripadaju OJT-vima ,3726 ili 13.6% pripadaju OKJT-vima i 393 ili 1.4% pripadaju STRK.

U opštem broju osumnjičenih lica, preovladavaju krivična dela protiv imovine GLAVA-XXIII koja učestvuje sa 31.9%, krivična dela protiv života i tele –GLAVA –XV, učestvuju sa 16.7 %, krivična dela protiv pravnog poretka i pravnih radnji –Glava XXVIII učestvuje sa 13.9% i krivična dela protiv sredine ,stoke,biljaka i kulturnih objekata –Glava XXIV učestvuje sa 8.8%, dok sva ostala krivična dela učestvuju sa 28.7%.

Uporedjujući broj punoletnih izvršioca koja su primljena u rad tokom 2010 godine ,sa brojem punoletnih lica koji su primljeni u rad tokok 2009 godine ,najviše su se povećali krivična dela velike opasnosti, kao što su krivična dela iz GLAVE –XXIII-krivična dela protiv imovine sa 30.6%,krivična dela iz GLAVE –XV krivična dela protiv života i tela sa 21.4%, krivična dela iz GLAVE –XXI krivična dela protiv javog zdravlja sa 23.3% i krivična dela iz GLAVE –XX krivična dela protiv braka i porodice sa 20.3 % itd.

Pad osumnjičenih lica u 2010 godini u uporedjenju sa 2009 godinomi , pretrpeli krivična dela iz GLAVE –XVII krivična dela protiv prava iz radnog odnosa sa 66.6%,krivična dela iz GLAVE –XVII krivična dela protiv časti i ugleda sa 46.6% i krivična dela iz GLAVE –XIV krivična dela protiv medjunarodnog prava sa 22.1%.

U 2010 godini , u uporedjenju sa prethodnom godinom, broj osumnjičenih u opšte je povećan za 3645 lica ili za 15.4%.

Stanje krivičnih prijava za punoletne izvršioce krivičnih dela prema indikatorima

KRIVIČNA DELA U VEZI SA TERORIZMOM

Krivična dela protiv terorizma su predvidjena u GLAVI XIII-KRIVIČNA DELA PROTIV KOSOVA I NJENIH STANOVNIKA .

Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 110,111,112 i 113 KZK.U toku izveštajnog perioda Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike

Kosova, su imali u radu slučajeve 38 lica . U toku izveštajnog perioda, postupak je okončan za 31 lica , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešene 3 krivične prijave sa 7 lica.

Krivična prijava je odbačena za 4 lica ,postupak je obustavljen za 7 lica, za 7 lica istražni postupak je mirovao i protiv 1 lica je podignuta optužnica posle istražnog postupka dok slučajevi 3 lica su rešena na drugi način.

35

KRIVIČNA DELA U VEZI SA PODSTREKAVANJEM NACIONALNE, RASNE VERSKE ILI ETNIĆKE MRŽNJE, RASDORA ILI NETOLERANCIJE

I ovo krivično delo pripada Glavi –XIII KZK i u toku izveštajnog perioda, Javna Tužilaštva Republike Kosova, imali su u radu slučajeve 8 lica koja pripadaju članu 115 KZK.

Od broja krivičnih prijava ove vrste , Javna Tužilaštva su rešila slučajeve 3 lica i to podizanjem optužnice posle istražnog postupka dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešene 3 krivične prijave sa 5 lica.

KRIVIČNE PRIJAVE U VEZI SA RATNIM ZLOČINIMA

Krivične prijave protiv ratnih zločina su predvidjena u GLAVI –XIV KZK, KRIVIČNA DELA PROTIV MEDJUNARODNOG PRAVA .

Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 117,118,119,120 i 121 KZK.U toku izveštajnog perioda , Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike

Kodova imali su u radu slučajeve 1175 lica. Od krivičnih prijava koja su bila u radu tokom ovog perioda, slučajevi 39 lica primljena su u rad tokom izveštajnog perioda, dok slučajevi 1136 lica su slučajevi koji su ostali nerešeni iz prethodnih godina. Tokom izveštajnog perioda su rešena slučajevi 139 lica dok nerešena su ostala 327 krivičnih prijava sa 1036 lica . Slučajevi koji su primljeni u rad tokom izveštajnog perioda, pripadaju krivičnim delima iz člana 117 KZK –zločini protiv čovečanstva.

Rešeni slučajevi 139 lica su okončana kao u nastavku:

33 ili 23.7 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

67 ili 48.2 % lica krivična prijava je odbačena,

10 ili 7.2% lica istražni postupak je obustavljen,

13 ili 9.3% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

3 oli 2.2% lica se odustalo se od krivičnog gonjenja i

13 ili 9.4% lica je podignuta optužnica posle istrage.

36

KRIVIČNE PRIJAVE U VEZI TRGOVINE SA LJUDSKIM BIĆIMA

Krivične prijave protiv trgovine sa ljudskim bićima, su predvidjene u glavi XIV-

krivična dela protiv medjunarodnog prava .Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 137,138,139 i 140 , Glave XIV KZK

Kosova.Opštinska, Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova , u toku

2010 godine , imale su u radu slučajeve 278 lica, koja se odnose na krivična dela trgovina i kontrbandiranje sa ljudskim bićima.

Broj slučajeve za 278 lica koja su bila u radu u izveštajnom periodu , slučajevi 100 lica ili 36.0% , su bili slučajevi koji su bili kao nerešeni iz prethodnih godina , dok 178 ili 64.0 su slučajevi koji su primljeni u radu tokom 2010 godine.

Od 178 osumnjičenih lica, koja su primljena u radu tokom izveštajnog perioda ,3 ili 1.7% su bili iz nadležnosti OJT,162 lica ili 91.0% su bila iz nadležnosti OKJT i 13 lica ili 7.3% su bila u nadležnost STRK.

Slučajevi 178 lica koja su primljena u rad tokom izveštajnog perioda, 53 ili 29.8% se odnose na član 138 KZK-Kontrabandiranje sa emigrantim i 125 ili 70.2% se odnose na član 139 KZK –trgovina sa ljudima.

Javna Tužilaštva Kosova, tokom izveštajnog perioda od slučajeva 278 lica koja su bili u radu , su rešili slučajeve 162 ili 58.3% lica dok na kraju izveštajnog perioda su ostali nerešeno slučajevi 116 ili 41.7% lica.

Slučajevi 162 lica ,koja su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončan na sledeći način:

25 ili 15.4 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

5 ili 3.1 % lica krivična prijava je odbačena,

7 ili 4.3% lica istražni postupak je obustavljen,

13 ili 8.0% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

3 ili 1.9 % lica je podignut optužni predlog,

1 ili 0.6% lica je podignuta neposredna optužnica ,

96 ili 59.3% lica je podignuta optužnica posle istrage i

12 ili 7.4% lica krivična prijava je rešena na drugi način.

Uporedjujući neršeene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nerešenim slučajevima na kraju 2009 godine , broj neršenih slučajeve za ovakvu vrstu krivičnih dela , je povećan za 16 ili 16.0 %.

37

KRIVIČNA DELA U VEZI SA UBISTVIMA

Krivična dela u vezi sa ubistvima,su predvidjena u GLAVI XV-Krivična dela protiv

života i tela .Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 146,147,148 i 149, Glave XV KZK.Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova , tokom 2010

godine,su imali u radu slučajeve 320 lica, koja su bila osumnjičena za krivična dela ubistvo.Od slučajeve 320 lica, koliko je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, 164 slučajeva su

primljena u rad tokom izveštajnog perioda , dok 156 slučajeva su prijave koja su ostala nerešena u tokom prethodnih godina. Tokom izveštajnog perioda , OKJT i STRK su rešili slučajeve 153 lica ili 47.8 % lica, dok na kraju izveštajnog perioda je ostalo nerešeno 72 krivične prijave sa 167 ili 52.2 % lica.

Slučajevi 153 lica kojas su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

6 ili 3.9 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

1 ili 0.7% lica istražni postupak je obustavljen,

11 ili 7.2% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

1 ili 0.7% lica se odutalo od krivičnog gonjenja,

2 ili 1.3% lica je podignuta neposredna optužnica ,

109 ili 71.2% lica je podignuta optužnica posle istrage i

23 ili 15.0% lica prijava je rešena na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela se povećalo za 11 ili 7.0% lica .

KRIVIČNA DELA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI

Krivična dela u vezi sa nasiljem u porodici , su predvidjena u GLAVI XV-krivična dela

protinv života i tela.Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 153 tačka 4, članom 154 tačka 3 KZKi

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici br.03/L-i82.Opstinska i Okkružna Javana Tužilaštva ,tokom 2010 godine ,imali su u radu slučajeve

511 lica koja se odnose na krivična dela nasilje u porodici.Od slučajeve 511 lica, koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, slučajevi 450

lica ili 88.1% slučajeva su primljeni u rad tokom izveštajnog perioda, dok slučajeve 61 lica ili 11.9% su slučajevi koji su ostali nerešeni iz prethodne godine.

38

Tokom izveštajnog perioda,OJT i OKJT su rešila slučajeve 424 ili 83.0 lica, dok na kraju izveštajnog perioda je ostalo nerešeno 57 krivična prijava sa 87 ili 17.0 lica.

Većina slučajeva koja su primljena u rad tokom izveštajnog perioda, 432 ili 96.0% lica se odnose na član 153 tačka 4,i 12 ili 2.7% lica se odnose na krivična dela iz člana 154 tačka 3 i 6 ili 1.3% lica se odnose na odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Slučajevi 424 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda , su okončana kao u nastavku:

3 ili 0,7 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

46 ili 10.8% lica je odbačena krivična prijava ,

1 ili 0.2% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

293 ili 69.1% lica je podignut optužni predlog,

64 ili 15.1% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom,

13 ili 3.1% lica je podignuta neposredna optužnica ,

3 ili 0.7% lica je podignuta optužnica posle istrage i

1 ili 0.2% lica krivična prijava je rešena na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela se povećalo za 26 ili 42.6% lica .

KRIVINA DELA U VEZI SA DROGOM

Krivična dela u vezi sa drogom su predvidjena u GLAVI XXI- Krivična dela protiv javnog zdravlja. Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisane članom 229,230 i 231 Glave XXI –KZK.

Optinska, Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, tokom 2010 godine, imali su u radu slučajeve 484 lica koja su bila osumnjičena za krivična dela u vezi sa drogom.

Od slučajeva 484 lica, koliko je bilo u radu tokom izveštajnog perioda ,353 ili 72,9% slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda ,dok 131 ili 27,1% su slučajevi koja su ostala nerešena iz prethodnih godina . Tokom izveštajnog perioda, OJT,OKJT i STRK su rešila slučajeve 264 ili 54,5% lica, dok na kraju izve[štajnog perioda su ostala nerešena 98 krivičnih prijava sa slučajevima 220 ili 45,5% lica.

39

Slučajevi 264 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda su okončana kao u nastavku:

54 ili 20,5% lica su okončani utupljenjem u nadležnost,

31 ili 11,7% lica su okončani odbačajem krivične prijave,

1 ili 0,4 % lica je okončano ubustavom istrage,

27 ili 10,2% lica je okončano mirovanjem istračnog postupka,

4 ili 1,5% lica je okončano podizanjem optužnog predloga,

1 ili 0,4% lica je okončano podizanjem optužnog predloga za izdavanje

kaznenog naloga ,

55 ili 20,8% lica je okončano podizanjem neposredne optužnice i

91 ili 34,5 lica okončano podizanjem optužnice posle istažnog postupka.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju iveštajnog perioda, sa nerešenim slučajevima na kraju 2009 godine ,broj nerešenih slučajeve za ovakva vrsta krivičnih dela je povećano za 89 ili 67,9% lica.

KRIVIČNA DELA PROTIV PRIVREDE

Krivična dela protiv privrede, su predvidjene u Glavi XXII- krivična dela protiv

privrede .Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 232 do 251 glave XXII- KZK.Optinska, Okružna i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova ,tokom 2010 godine imali

su u radu slučajeve 1180 lica za ovakvu vrstu krivičnih dela .Od slučajeva 1180 lica ,koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, 836 ili 70.8 %

slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda ,dok 344 ili 29.2% su slučajevi lica koja su ostala nerešena iz prethodnog perioda. Tokom izveštajnog perioda ,OJT, OKJT i STRKsu rešili slučajeve 679 ili 57.5% lica, dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena slučajevi 501 ili 42.5% lica .

Najveći broj ovih krivičnih dela pripada članu 244 –Falsifikovanje novca sa 662 ili 79.2% lica i članu 249 –utaja poreza sa 104 ili 12.4% lica .

40

Slučajevi 679 lica koja su se rešila tokom izveštajnog perioda, su se okončala kao u nastavku:

24 ili 3.5 % lica su rešena ustupljenjem u nadležnost,

287 ili 42.3% lica je odbačena krivična prijava ,

17 ili 2.5% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

192 ili 28.3% lica je podignut optužni predlog,

73 ili 10.7% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom,

40 ili 5.9% lica je podignuta neposredna optužnica ,

38 ili 5.6% lica je podignuta optužnica nakon istrage i

8 ili 1.2% lica krivična prijava je rešena na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela se povećalo za slučjeve 157 ili 45.6% lica .

KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE

Krivična dela protiv imovine , su predvidjena u GLAVI –XXIII –Krivična dela protiv

imovine.Naj karakteristična dela koja se odnose na ovu glavu krivičnog zakona su krivična dela

iz člana 259,259A,259B i 259C.Opštinska i Okružna Javna Tužilaštva, tokom 2010 godine su imali u radu slučajeve 405

lica za ovakvu vrstu krivičnih dela.Od slučajeva 405 lica ,koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, 300 ili 74.1%

slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda , dok 105 ili 25.9% su slučajevi lica koja su ostala nerešena iz prethodnog perioda. U toku izveštajnog perioda ,OJT i OKJT , su rešila slučajeve 279 ili 68.9 % lica, dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena slučajevi 126 ili 31.1 % lica .

Naveći broj ovih krivičnih dela se odnose na član 259 KZK –Nezakonito prisvajanje nepokretne imovine , sa 292 ili 97.3% osumnjičenih lica .

41

Slučajevi 279 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda , su okončana kao u nastavku:

3 ili 1,1 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

63 ili 22.6% lica je odbačena krivična prijava ,

4 ili 1,4% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

173 ili 62.0% lica je podignut optužni predlog,

32 ili 11.5% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom,

3 ili 1.1% lica je podignuta neposredna optužnica i

1 ili 0,3 % lica je rešeno na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela se povećalo za slučjeve 21 ili 20.0 % lica .

KRIVIČNA DELA U VEZI SA KRIJUMČARENJEM ROBE

Krivična dela u vezi sa krijumčarenjem robe su previdjena u glavi XXIII-krivična dela

protiv imovine.Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 273 Glave XXIII- KZK .

Opštinska i Okružna Javna Tužilaštva tokom 2010 godine , su imali u radu slučajeve 308 lica koja su bila osumničena za krivična dela krijumčarenje robom. Od slučajeve 308 lica , koliko ih je bilo u radu u izveštajnom periodu, 258 ili 83.8% slučajeva su primljena u radu tokom izveštajnog perioda ,dok 50 ili 16.2% su slučajevi koja su ostala nerešena iz prethodnog perioda.

Tokom izveštajnog perioda , OJT i OKJT su rešili 197 ili 64.0% lica , dok na krajuizveštajnog perioda ostala su neršena 80 krivičnih prijava sa slučajevima 111 ili 36.0% lica.

42

Slučajevi 197 lica koja su reršena tokom izveštajnog perioda su okončana kao u nastavku:

2 ili 1.0 % s lica a su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

22 ili 11.2% lica je odbačena krivična prijava ,

2 ili 1.0% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

130 ili 66.0% lica je podignut optužni predlog,

36 ili 18.3% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom,

2 ili 1.0% lica podignuta neposredna optužnica ,

1 ili 0.5% s lica je podignuta optužnica nakon istrage i

2 ili 1.0% lica krivična prijava je rešena na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela se povećalo za 61lica .

Većina osumnjičenih za krivično delo krijumčarenje robom, koja su primljena u rad tokom izveštajnog perioda, 99.2% pripadaju nadležnosti OJT,dok 0,8% osumljičenih se odnose na nadležnost OKJT.

KRIVIČNA DELA U VEZI SA ORGANOZOVANIM KRIMINALOM

Krivične prijave u vezi sa organizovanim kriminalom, su predvidjena u Glavi XXIII-

Krivična dela protiv imovine. Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 274 galave XXIII KZK.Opštinska , Okružna i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, tokom 2010, su imale u

rad slučajeve 288 lica, koja su bila osumjičena za krivično delo Organizovani kriminal.Od slučajeva 288 lica, koliko ih bilo u radu tokom izveštajnohg postupka,127 ili 44.1%

slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda ,dok 161 ili 55.9% su slačajevi koja su ostala nerešena iz prethodnih perioda . U toku izveštajnog OKJT i STRK su rešila slučajeve 188 lica ili 65.3% lica , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala neršena 21 krivičnih prijava sa 100 lili 34.7% lica .

43

Slučajevi 188 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda , su okončana kao u nastavku:

40 ili 21,3 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost, 1 ili 0.5% s lica je odbačena krivična prijava , 24 ili 12,.8% lica a istražni postupak je obustavljen nakon istrage, 62 ili 33,0% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage, 60 ili 31,9% lica je podignuta optužnica nakon istražnog postupka i 1 ili 0.5% lica je rešeno na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je smanjeneo za za slučajeve 61 ili 37.8 % lica .

Smanjenje nerešenih slučajeve nije rezultat velikog posla od strane tužioca , jer 40 ili 20.1% slučajeva osumničenih lica su rešena ustupljenjem u nadležnost a od ovih slučajeva 9 ili 22.5% su slučajevi STRK.

Medjutim slučajevi organizovanog kriminala, su veoma komplikovani i za ovo najbolje govori dokaz 77.7% slučajeva su okončana istražnim postupkom.

KRIVIČNA DELA U VEZI SA IZAZIVANJEM OPŠTE OPSNOSTI

Krivična dela u vezi sa izazivanjem u vezi sa izazivanjem opšte opasnosti, su previdjena u Glavi XXV-krivična dela protiv opšte opasnosti ljudi i imovine.

Ova vrsta krivišnih dela susankcionisana članom 291 glave XXV KZK.Opštinska i Okružna Javna Tužilaštva, tokom 2010 godine ,su imali u radu slučajeve 407

lica, koja su bila osumnjičena za krivična dela izazivanje opšte opasnosti. Od slučajeva 407 lica koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda ,276 ili 67.8% slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda , dok 131 ili 32.2% su slučajevi koji su ostali kao nerešeni iz prethodnih perioda. U toku izveštajnog perioda , OJT i OKJT su rešila slučajeve 154 ili38,8% lica ,dok na kraju izveštajnog perioda ostala su neršena 141 krivičnih prijava sa slučajevima 253 ili 62.2 lica .

44

Slučajevi 154 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda , su okončana kao u nastavku:

21 ili 13,6 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost, 33 ili 21,4% lica je odbačena krivična prijava , 1 ili 0,6% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage, 64 ili 41,6% lica je podignut optužni predlog, 7 ili 4,5% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom, 6 ili 3,9% lica je podignuta neposredna optužnica , 21 ili 13,6% lica je podignuta optužnica posle istrage i

1 ili 0.6% lica krivična prijava je rešena na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je smanjeno za slučajeve 122 lica .

KRIVIČNA DELA PROTIV SLUŽBENIH LICA

Krivična dela protiv službenih lica ,su predvidjena u glavi XXVIII –Krivična dela

protiv pravnog poretka i pravnih radnji .Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 316,317 i 318 glave XXVIII -KZK.Opštinska ,Okružna i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova ,u toku 2010 godine , su

imali u radu slučajeve 611 lica,koji su bili osumnjičeni za krivična dela protiv službenih lica.Od slučajeva 611 lica koja su bila u radu, u toku izveštajnog perioda su primljena 504 ili

82.5% slučajeva ,dok 107 ili 17.5% su slučajevi koja su ostala nerešena iz prethodnih perioda.U toku izveštajnog perioda, OJT i OKJT i STRK su rešila slučajeve 360 ili 58.9% lica,

dok na kraju izveštajnog postupka ostala su nerešena 162 krivičnih prijava sa slučajevima 251 ili 41,1% lica .

Slučajevi 360 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

15 ili 4,2 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost, 49 ili 13,6% lica je odbačena krivična prijava , 4 ili 1,1% lica istražni postupak je obustavljen nakon istrage, 3 ili 0,8% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage, 206 ili 57,2% lica je podignut optužni predlog, 27 ili 7,5% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom, 34 ili 9,4% lica je podignuta neposredna optužnica , 22 ili 6,1% lica je podignuta optužnica posle istrage i

45

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za slučajeve 144 lica .

KRIVIČNA DELA U VEZI SA ORUŽJEM

Krivična dela, u vezi sa oružjem, su predvidjena u glavi XXVIII- krivična dela protiv

pravnog poretka i pravnih radnji.Ova vrsta krivičnih dela je sankcionisano članom 327,328,329 i 330 Glave XXVIII-KZK.Optinska ,Okružna i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova, tokom 2010 godine, su

imali u radu slučajeve 2941 lica, koja su bila osumničena za krivična dela u vezi sa oružjem.Od slučajeva 2941 lica koliko ih je bilo u radu tokom mizveštajnog perioda ,1747 ili

59,4% slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda ,dok 1194 ili 4.,6% su slučajevi koji su ostali nerešeni iz prehodnog perioda. Tokom izveštajnog perioda, OJT,OKJT i STRK su rešili slučajeve 1285 ili 43,7% lica , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala neršena 1090 krivičnih prijava sa slučajevim 1656 ili 56.3% lica .

Slučajevi 1285 lica koji su rešeni tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

65 ili 5,1 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

66 ili 5,1% lica je odbačena krivična prijava ,

9 ili 0,7% lica istražni postupak je obustavljen nakon istrage,

35 ili 2,7% lica istražni postupak je mirovao nakon istrage,

1 ili 0,08% lica se odustalo od krivičnog gonjenja ,

837 ili 65,1% lica je podignuta neposredna optužnica ,

269 ili 20,9% lica je podignuta optužnica posle istrage

3 ili 0.2 % lica su rešeni na drugi način,

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za slučajeve 462 ili 38,7% lica .

46

KRIVIČNA DELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI

Krivične prijave, za krivična dela protiv službene dužnost (korupcija) su predvidjena u Glavi XXIX-krivična dela protiv službene dužnosti .

Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 339,340,341,342,343,344 i 345 glave

XXIX KZK .Javna Tužilaštva Kosova ( OJT,OKJT i STRK ), tokom 2010 godine, su imali u radu

slučajeve 1051 lica koja se odnose na krivična dela protiv slučbene dužnosti.Od slučajeve 1051 lica, koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, 634 ili 60,3%

slučajeva su primljena u rad u toku izveštajnog perioda ,dok 417 ili 39,7% su slučajevi koji su ostali neršeni iz prehodnih godina.

U toku izveštajnog perioda , OJT,OKJT I STRK su rešila slučajeve 368 ili 35,0% lica , dok na kraju izveštajnog perioda je ostalo nerešeno 282 krivična prijava sa slučajevima 683 ili 65.0% lica .

Od broja krivičnih prijava primljenih u rad tokom izveštajnog perioda ( 634 ), 310 ili 48,9 % se odnose na Opštinska Javna Tužilaštva ,189 ili 29,8% se odnosena Okružna Javna Tužilaštva i 135 ili 21,3% se odnose na Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova.

Vredno je napomenuti da 60,9% krivičnih prijava ove vrste su podneta od strane Kosovske Policije.

Slučajevi 368 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

44 ili 12,0 % lica su rešeni ustupljenjem u nadležnost,

69 ili 18,8% lica je odbačena krivična prijava ,

13 ili 3,5% lica istražni postupak je obustavljen nakon istrage,

42 ili 11,4% lica a istražni postupak je mirovao nakon istrage,

2 ili 0,5% lica se odustalo od krivičnog gonjenja ,

60 ili 16,3% lica je podignut optužni predlog,

21 ili 5,7% lica je podignut optužni predlog sa kaznenim nalogom,

8 ili 2,2% lica je podignuta neposredna optužnica ,

98 ili 26,6% lica je podignuta optužnica posle istrage

11 ili 3,0 % lica su rešeni na drugi način.

Što se tiče krivičnih prijava za krivična dela protiv službene dužnosti, tužilaštva nisu bila efikasna jer na kraju izveštajnog perioda su ostala neršena slučajevi 683 lica ili 65,0 % lica.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za slučajeve 462 ili 38,7% lica .

47

Da Opštinska,Okružna i Specijalno Tužilaštvo Repulike Kosova , nisu bila efikasna u rešavanju krivičnih prijava ove vrste, vidi se iz okončanaja krivičnih prijava u opšte su rešena 56,6% krivičnih prijava, dok krivične prijave koja se odnose na krivična dela protiv službene dužnosti su rešena svega 35,0%, što znači da 21,6% manje su rešena krivične prijave protiv službene dućnosti nego krivične prijave u opšte.

Nizak stepen rešenosti ( 35.0%) krivičnih prijava koja se odnose na krivična dela protiv službene dužnosti (korrupcija) mo]e se opravdati sa činjenicom :

-Krivična dela protiv službene dužnosti su veoma komplikovana, jer u većini slučajeve ova krivična dela se vrše “u četiri oka ‘’ što znači da je veoma teško da pribave dokazi za izvršenje ovakvih dela.

Za rešavanje slučajeve lica koje vrše ovakva krivična dela, treba angažovati razne stručnjake-veštake a dosta puta se dešava da veštačenja traju dosta dugo i zbog toga istražni postupak se odugovlači do bezkrajnosti. Za osvetljavanje krivičnih dela korupcije trebaju se preduzeti kordinovane radnje i to za dugoročni period svih kompetentnih državnih organa.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nrešenim slučajevima na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za slučajeve 266 ili 63.8% lica .

PRANJE NOVCA (Pravilnik 2004/2 )

Javna Tužilaštva Republike Kosova ( OKJT i STRK ), tokom 2010 godine, imali su u radu slučajeve 71 lica koja se odnose na krivično delo pranje novca i sličnih krivičnioh dela.

Od 71 slučajeva, koliko ih je bilo u radu u toku izveštajnog perioda, 33 ili 46.5% slučajeva su primljena u radu u toku izveštajnog perioda, dok slučajevi 38 ili 53,5% lica su slučajevi koji su ostali nerešenih iz prethodnih perioda.

U toku izveštajnog perioda , OKJT i STRK su reršila slučajeve 21 ili 29,6% lica , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena 22 krivična prijava sa slučajevim 50 ili 70,4% lica .

Od rešenih slučajeve, samo slučajevi 8 lica su okončana podizanjem optužnice.Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nerešenim slučajevima

na kraju 2009 godine, broj nerešenih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za slučajeve 12 ili 31.6% lica .

48

MALOLETNI IZVRŠIOCI KRIVIČNIH DELA– PREMA LICIMA

Tokom 2010 godine, Opštinska i Okružna Javna Tužilaštva, primila su u rad slučajeve 2579 lica, uzevši u obzir i broj krivičnih prijava 2284 lica, koja su ostala nerešena na kraju 2009godine, proizilazi da tužilaštva tokom 2010 godine su imali ukupno u radu slučajeve 4863 lica.

Ukupan broj krivičnih prijava koja su bila u radu u Opštinskim i Okružnim Tužilaštvima,su rešeni slučajevi 2033 ili 41,8% lica , dok na kraju 2010 godine, ostalo neršeno 2009 krivičnihprijava , sa slučajevim 2830 ili 58,2% lica.

Od ukupnog broja krivičnih prijava koja su bila u radu u Opštinskom i Okružnom Javnim Tužilaštvima, rešena su slučajevi 2033 ili 41,8 %, dok na kraju godine 2010 ostalo je nerešeno 2830 ili 58,2% lica. Mnogo su razloga koji su uticali na nerešavanju velikog broja krivičnih prijava, a jedan od razloga je mali broj tužioca, koji nisu proporcionalno sa prilivom krivićnih prijava koja pristižu u rad tužilaštvima.

Zadnjih godina je zabeležen porast učestvovanja maloletnika u ukupnom kriminalitetumedjutim srećom 2010 godine, učestvovanje maloletnika u ukupnom kriminalu je smanjen za 1.4%.

U našoj zemlji 2010 godine, učestvovanje maloletnika u ukunom kriminalu je bio 9.0% , dok 2009 godine učestvovanje maloletnika u ukupnom kriminalu je bio 10,4%.

U 2010 godini upoređujući sa prethodnom godinom, broj primljeneih krivičnih prijavaza maloletne izvršioce krivičnih dela se povećalo za 112 ili za 4.5% prijavljenih lica.

Od broja krivičnih prijava koja su bila u radu (4863 tokom 2010 godine, 4263 ili 87,7 %krivičnih prijava pripadaju Opštinskim Tužilaštvima, dok 600 ili 12.3 % pripadaju Okružnim Javnim Tužilaštvima .

U vezi krivičnih prijava za maloletnike, koje su bile u radu (4863), tužioci Opštinskih i Okružnih Tužilaštava tokom 2010 godine, su rešili slučajeve 2033 maloletnih lica, predložeći krivične sankcije kao u nastavku.

393 ili 19.3 % lica krivičnih prijava je okončana odbijanjem ili mirovanjem

prethodnog postupk.

1041 ili 51.2 % lica krivične prijave su okončan predlogommera(Divezitet

diciplinska,pojačani nadzor i Institucionalne mere )

360 ili 17,7% lica krivične prijave su okončana sa predlogom kazne(dobrobitni

posao,maloletnički zatvor,mera i maloletnički zatvor)

239 ili 11,8 % lica krivične prijave su okončane (na drugi način, spajanje postupaka i

novčanekazna )

49

23.4%

76.6%

Negativne odluke

pozitivne odluke

19.30%

51.20%

17.70%

11.80%

Okončano odbačajem i mirovanjem

Okončan predlogom mera

Okončan predlogom za kaznu

Rešen ne drugi način

Od 1041 prijava koje su okončane sa predlogom mera, 171ili 16,4 % prijava su okončano sa predlogom mera odvraćanja. Broj predloga mera odvraćanja je veoma nizak, imajući u obzirvažnost ove mere za maloletničko pravo.

Predloženi predlozi tužioca, u vezi krivičnim prijavama, prikazane u grafičkim prikazom je kao u nastavku;

SUDSKE ODLUKE DONOŠENE PRILIKOM PREDLOGATUZIOCA U VEZI KRIVIČNIH PRIJAAVA ZA MALOLETNA

LICA

U vezi predloga tužioca u vezi sa krivičnim prijavama protiv maloletnika, sudovi su odlučili za 573 lica kao u sledećem:

134 ili 23,4 % negativne odluke (odbačaj i miorovanje postupka) 439 ili 76,6 pozitivne osluke ( izricanje mere odvraćanja, vaspitna mera i osudjujuća presuda protiv maloletnika .

Struktura donesenih sudskih odluka koja su donesene u vezi sa predlogom tužioca prikazana grafički izgledaju kao u nastavku:

50

Nerešene krivične prijave na kraju izveštajnog perioda o maloletnim učiniocima krivičnih dela

2009 2010 Godina 2009 uporedjeno sa Godinom 2010

+ ili - %

OJT - Gnjilane 5 13 + 8 + 160,0 %OJT - Prizren 625 786 + 161 + 25,8 %OJT – Peć 54 73 + 19 + 35,2 %OJT - Đakovica 21 14 - 7 - 33,3 %OJT - Priština 389 513 + 124 + 31,9 %OJT - Uroševac 73 205 + 132 + 180,8 %OJT - Mitrovica 826

Ukupno OPJT 1167 160412) + 437 + 37,4 %

OKJT - Gnjilane 4 5 + 1 + 25,0 %OKJT - Prizren 5 15 + 10 + 200,0 %iliOKJT – PEĆ 4 11 + 7 + 175,0 %OKJT - PRISHTINA 222 285 + 63 + 28,3 %OKJT - MITROVICA 84

Ukupno OKJT 235 31612) + 81 + 34,5 %

UKupno OPJT+OKJT1402 1920 + 518 + 36,9 %

Na kraju godine 2010 godine, u Opštinskim Javnim Tužilaštvima i Okružnim Javnim Tužilaštvima, ostalo je ne rešeno 2009 krivičnih prijava sa 2830 lica.

Broj nerešenih slučajava u izveštajnom periodu (1920 persona), upoređujući sa prethodnim periodom se povećano za 518 12) ili za 36.9% lica maloletnih izvršioca krivičnih dela gde nisu uzeti u obzir 910 maloletničkih lica, koja su ostala nerešena u OJT i OKJT u Mitrovici. Od nerešenih slučajeva na kraju 2010 godine, 1604 ili 83,5% nerešenih prijava pripadaju OJT i 316 ili 16.5% krivičnih prijava pripadaju OKJT.

Opštinska Javna Tužilaštva, u izveštajnom periodu, uporedivši sa prethodnim periodom , povećali su broj ne rešenih krivičnih prijava za 437 ili 37.4%, dok Okružna Javna Tužilaštva za isti period povećali su broj ne rešenih prijava za slučajeve 81 lica koja osumnjičena za izvršenje krivičnih dela.

Imajući u obzir komplikovanost ličnosti maloletnika, krivičnom postupku protiv maloletnih izvršioca krivičnih dela, treba posvetiti posebnu pažnju, dok se u praksi do 2010 godine dešavlo se suprotno.

U tužilaštvima naročito u Opštinskim, od 2010 godine slučajevi maloletničkih izvrčioca krivičnih dela se dele jednom tužiocu i to najiskusnijim tužiocu a ne kao dosada što slučajevi su podeljeni svim tužiocima a ponekad i početnicima.

51

Takođe i Kosovska Policija u budućnosti, treba osnivati jedan sektor koji će se isključivo baviti kriminalom maloletnika.

Ove mere će uticati na efikasnost u rešavanju slučajeva koji se odnose na maloletneizvršioce krivičnih dela .

Broj nerešenih krivičnih prijava za maloletne izvršioce krivičnih dela, je smanjila samo OJT u Djakovici i to za slučajeve 7 lica, dok ostala OJT u odnosu na prethodnu godinu su povećali broj nerešenih slučajeve. U izveštajnoj godini, najviše je povećao broj nerešenih slučajeva u odnosu na prethodnu godinu OJT Prizren i to za 161 lica, OJT Uroševac za 132 lica dok OJT u Mitrovici je imao nerešene slučajeve 826 lica. Kod OKJT-va tužilaštva su povećala broj nerešenih krivičnih prijava na kraju izveštajnog perioda , OKJT u Prištini koja je imala najveći broj nerešenih slučajeva i to za 63 lica , OKJT u Prizreneu je imao slučajeve 10 lica, OJT u Peći je povećao slučajeve 7 lica dok OJT u Mitrovici je imao 84 lica.

Veliki broj nerešenih slučajeve kod OKJT u Prištini nije rezultat nerada nego je ova pojava povezana sa velikim prilivom primljenih predmeta to znači da je ovo tužilaštvo prenatrpano sa primljenim slučajevima u radu. OKJT u Prištini je bila preopterćena sa primljenim perdmetima iznad proseka Kosova za 119 slučajeva .

Takodje OJT i OKJT u Mitrovici, nemaju ni minimalne uslove za rad, Ova tužilaštva imaju po jednu kancelariju u Vučiternu i bave se samo emergentnim slučajevima. Nerešene krivične prijave, za maloletne učinioce krivičnih dela grifički prikazano izgledaju kao u nastavku:

52

Struktura maloletnih lica osumnjičena prema glavama krivičnog zakona za 2010 god.

GLAVA IMENA GLVA K.Z

Br.lica

Za 2009 godinu

Za 2010 godinu

Uporedje-nje

u %

GLAVA - XIII KRIVIČNA DELA PROTIV KOSOVA I NJENIH STANOVNIKA 16 15 - 6.2 %

GLAVA - XIV KRIVIČNA DELA PROTIV MEDJUNARODNOG PRAVA 2 3 + 50.0 %

GLAVA -XV KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTA I TELA 711 763 + 7.3 %

GLAVA - XVI KRIVIČNA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRADJANINA 51 40 - 21.6 %

GLAVA - XVII KRIVIČNA DELA PROTIV PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

GLAVA - XVIII KRIVIČNA DELA PROTIV ČASTI I UGLEDA

GLAVA - XIX KRIVIČNA DELA PROTIV SEKSUALNOG INTEGRITETE 32 22 - 31.2 %

GLAVA - XX KRIVIČNA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE 3 10 + 233.3 %

GLAVA - XXI KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG ZDRAVLJA 17 28 + 64.7 %

KREU - XXII KRIVIČNA DELA PROTIV PRIVREDE 11 27 + 145.5 %

GLAVA - XXIII KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE 1161 1276 + 9.9 %

GLAVA - XXIVKRIVIČNA DELA PROTIV OKOLINE , STOKE ,BILJAKA I

KULTURNIH OBJEKATA 206 152 - 26.2 %

GLAVA - XXV KRIVIČNA DELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE 28 37 + 32.1 %

GLAVA - XXVI KRIVIČNA DELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA 101 66 - 34.6 %

GLAVA - XXVII KRIVIČNA DELA PROTIV ADMINISTRIRANJA PRAVDE 14 9 - 35.7 %

GLAVA - XXVIII KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNIH RADNJI 102 130 + 27.4 %

GLAVA - XXIX KRIVIČNA DELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI 1 - 100.0 %

PRANJE NOVCA (praviknik. 2004/02)

OSTALI PRAVILNICI 11 1 - 91.0 %

Ukupno 2467 2579 + 4.5 %

53

Tokom 2010 godine, Opštinska i Okružna Javna Tužilaštva, primila su u rad ukupno

slučajeve 2579 lica, osumnjičenih za izvršenje krivičnih dela. Najveći broj osumnjičenih lica za

izvršenje krivičnih dela u 2010 godini se odnosi na glavu XXIII-krivična dela protiv imovine sa

1276 ili 49.5% lica, 763 ili 29.6% lica se odnose na glavu XV-krivična dela protiv života i tela ,

152 ili 5,9 % se odnose glavi XXIV krivična dela protiv sredine, stoke, biljaka i kulturnih

objekata i 130 ili 5,0% lica pripadaju glavi XXVIII-krivična dela protiv pravnog poretka i

pravnih radnji. Osumnjičena lica iz glava koja su gore spominjena sačinjavaju 90%

osumnjičenih lica .

Broj osumnjičenih lica za izvršenje krivičnih dela u 2010 godini, uporedjujući sa 2009

godini , je povećano za 112 ili 4,5%.

Izveštajnu godinu, uporedjujući sa prethodnom godinom, broj osunjičenih lica za

izvršenje krivičnih dela se povećano kod glave XXIII krivična dela protiv imovine i to 115 lica

, kod glave XV-krivična dela protiv života i tela za 52 lica, glava XXVIII krivična dela protiv

javnog reda i pravnih radnji za 28 lica, glava XXII krivična dela protiv privrede za 16 lica ,dok

ostale glave u glavnom su imali neznatna smanjenja ili su imali neznatna povećanja.

Stanje krivičnih prijava za maloletne izvršioce krivičnih dela prema indikatorima

KRIVIČNA DELA U VEZI SA PODSTREKAVANJEM NACIONALNE, RASNE VERSKE ILI ETNIĆKE MRŽNJE, RASDORA ILI NETOLERANCIJE

Ovo krivično delo pripada Glavi XIII KZK, tokom izveštajnog perioda OJT I OKJTsu imali u radu slučajeve 3 lica koja pripadaju članu 115 KZK. Od broja krivičnih prijava ove vrste, tužilaštva su rešila slučajeve 1 lica i to izricanjem mere pojačanog nadzora , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena 1 krivična prijava sa 2 lica.

54

KRIVIČNA DELA U VEZI UBISTVIMA

Krivična dela u vezi sa ubistvima,su predvidjena u GLAVI XV-Krivična dela protiv

života i tela .Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 146,147,148 i 149, Glave XV KZK.Okružna tužilaštva tokom 2010 godine, su imali u rad slučajeve 29 lica koja su bila

osumnjičena za krivična dela ubistvo.Od slučajeva 29 lica ,koliko ih je bilo u radu u izveštajnom periodu , slučajevi 12 lica su

primljena u rad tokom izveštajnog perioda dok slučajevi 17 lica su ostala nerešena iz prethodnih perioda . Tokom izveštajnog perioda , OKJT su rešila slučajeve 10 ili 34.5%lica, dok nakraju izveštajnog perioda su ostala neršena 15 krivičnih prijava sa slučajevima 19 ili 65.5% .

Od rešenih slučajeva , 3 licima je izricano mera pojačanog nadzora i Institucionalne mere, 5 licima je izricano maloletnički zatvor i slučajevi 2 lica su rešena na drugi način.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda ,sa nerečenim slučajevim na kraju 2009 godine , broj nerešnih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za 2 ili 11.8% lica.

KRIVIČNA DELA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI

Krivična dela u vezi sa nasiljem u porodici , su predvidjena u GLAVI XV-krivična dela

protinv života i tela.Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 153 tačka 4, članom 154 tačka 3 KZK i

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodice br.03/L-182.

Opštinsko i Okružno Javno tužilaštvo, tokom 2010 godine, su imali u radu slučajeve 10 lica koja se odnose na krivična dela nasilje nad porodicom.

Od slučajeve 10 lica, koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, slučajevi 8 lica su primljena u rad tokom izveštajnog perioda , dok slučajevi 2 lica su su ostala nerešena od prethodnih perioda. Tokom izveštajnog perioda , OJT i OKJT su rešili slučajeve 2 lica ,dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena 6 krivičnih prijava sa 8 lica. Slučajevi 2 lica su okončana , 1 lice ustupljeneo u nadležnost i 1 lice obustavljen pripremni postupka.

Svi slučajevi koji su primljena u rad tokom izveštajnog perioda ( 8 lica se odnose na član 153 tačka 4 -slučaj kad izvršioc kričnog dela sa oštećenim su u porodičnim odnosima.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda ,sa nerečenim slučajevim na kraju 2009 godine , broj nerešnih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za 6 lica.

55

KRIVIČNA DELA U VEZI SA DROGOM

Krivična dela u vezi sa drogom su predvidjena u GLAVI XXI- Krivična dela protiv javnog zdravlja. Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisane članom 229,230 i 231 Glave XXI –KZK.

Optinska i Okružna Javna TužilaštvA, tokom 2010 godine, imali su u radu slučajeve 39 lica koja su bila osumnjičena za krivična dela u vezi sa drogom.

Od slučajeve 39 lica , koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda , 28 ili 71,8 % slučajeva su primljena u rad tokom izveštajnog perioda , 11 ili 28,2% su slučajevi koja su ostala nerešena iz prethodnih perioda. Tokom izveštajnog perioda ,OJT i OKJT su rešili slučajeve 25 ili 64,1%lica, dok na kraju izveštajnog perioda je ostalo nerešeno 9 krivičnih prijava sa slučajevima 14 ili 35.9% lica.

Slučajevi 25 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

5 lica ili 20,0 % lica je ustupljen u dalju nadležnost, 1 lice ili 4,0% lica je mirovao pripremni postupak, 14 lica ili 56,0% lica je predloženo izricanje mere pojačanog nadzora, 4 lica ili 16,0% lica je predloženo izricanje institucionalne mere i 1 lica ili 4,0 % lica je predloženo iricanje vaspitne mere i maloletničkog zatvora.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda ,sa nerešenim slučajevim na kraju 2009 godine , broj nerešnih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za 3 ili 27.2% lica.

KRIVIČNA DELA U VEZI SA IZAZIVANJEM OPŠTE OPSNOSTI

Krivična dela u vezi sa izazivanjem opšte opasnosti, su previdjena u Glavi XXV-krivična dela protiv opšte opasnosti ljudi i imovine.

Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 291 glave XXV KZK.Opštinska i Okružna Javna Tužilaštva, tokom 2010 godine, su imali u radu slučajeve 51

lica, koja su bila osumnjičena za krivična dela izazivanje opšte opasnosti.Od slušajeve 51 lica, koliko ih je bilo u radu u toku izveštajnog perioda ,32 ili 62,7%

slučajeva je primljeno u rad tokom izveštajnog perioda, dok 19 ili 37,3% su slučajevi koji su ostali nerešeni iz prethodnih perioda. U toku izveštajnog perioda, OJT i OKJT su rešili slučajeve 14 ili 27,5% lica, dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena slučajevi 37 ili 72,5% lica

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda, sa nerešenim slučajevimana kraju 2009 godine , broj nerešnih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za 18 ili 94.7% lica.

56

KRIVIČNA DELA PROTIV SLUŽBENIH LICA

Krivična dela protiv službenih lica ,su predvidjena u glavi XXVIII –Krivična dela

protiv pravnog poretka i pravnih radnji .Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisana članom 316,317 i 318 glave XXVIII -KZK.Opštinska Javna Tužilaštva , tokom 2010 godine, imali su u radu slučajeve 17 lica, koja

su bila osumnjičena za krivično delo protiv službenih lica. Od slučajeva 17 lica, koliko ih je bilo u radu u toku izveštajnog perioda, 15 ili 88,2% slučajeva su primljena u toku izveštajnog perioda , dok 2 ili 11.8% lica su slučajevi koji su ostali nerešeni iz prethodnih godina . U toku izveštajnog perioda ,OJT su rešila slučajeve 9 ili 52,9 lica , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena 8 krivičnih prijava sa slučajevima 8 ili 47,1% lica.

Slučajevi 9 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

Za 3 lica je odbačena krivična prijava, za 5 lica je predloženo iricanje mere pojačanog nadzora i za 1 lice je prerdloženo izricanje vaspitne mere i maloletnički zatvor.

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda ,sa nerečenim slučajevim na kraju 2009 godine , broj nerešnih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za 6 lica.

KRIVIČNA DELA U VEZI SA ORUŽJEM

Krivična dela, u vezi sa oružjem, su predvidjena u glavi XXVIII- krivična dela protiv pravnog poretka i pravnih radnji.

Ova vrsta krivičnih dela su sankcionisano članom 327,328,329 i 330 Glave XXVIII-KZK.

Optinska i Okružna Javna Tužilaštva, tokom 2010 godine su imali u rad slučajeve 214 maloletničkih lica , koja su bila osumnjičena za krivična dela u vezi sa oružjem. Od slučajeva 214 lica, koliko ih je bilo u radu tokom izveštajnog perioda, 96 ili 44.9% slučajeva su primljena u rad u toku izveštajnog perioda , dok 118 ili 55,1% su slučajevi koji su ostali nerešeni iz prethodnih perioda. U toku izveštajnog perioda, OJT i OKJT su rešili slučajeve 51 ili 23,8 lica , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena 121 krivična prijava sa slučajevima 163 ili 76,2% lica.

57

Slučajevi 51 lica koja su rešena tokom izveštajnog perioda, su okončana kao u nastavku:

1 lica ili 2,0 % lica j je ustupljen u dalju nadležnost,

9 lica ili 17,6 lica je odbačena krivična prijava ,

1 lica ili 2,0% lica je obustavljen pripremni postupak

1 lice ili 2,0% lica je mirovao pripremni postupak,

21 lica ili 41.2% lica je predloženo izricanje mera pojačanog nadzora,

6 lica ili 11,7 % lica je predloženo izricanje institucionalnih mera ,

1 lica ili 2,0 % lica je predloženo iricanje maloletničkog zatvora i

11 lica ili 21,5 % lica je predloženeo iricanje vaspitne mere i maloletnižkog zatvora

Uporedjujući nerešene slučajeve na kraju izveštajnog perioda ,sa nerešenim slučajevim na kraju 2009 godine , broj nerešnih slučajeva za ovakvu vrstu krivičnih dela je povećano za 45 ili 38,1% lica.

Takodje uporedjujući broj primljenih slučajeva tokom izveštajnog perioda , sa primljenim krivičnim slučajevima u toku 2009 godine, broj primljenih slučajeve u rad u

izveštajnoj godini je povećan za 13 ili 15.7%.Da je broj primljenih slučajeva u rad povećan u vezi sa krivičnim delima u vezi sa

oružjem , najbolje se vidi iz incidenata koji su se dogadjuju zadnjih godina u srednjim školama i zato je veoma značajno da se preduzimaju edukuatne mere za sprečavanje ovakvih pojava.

NEPOZNATI IZVRŠIOCI KRIVIČNIH DELA

U toku 2010 godine, Opštinska , Okružna Javna Tužilaštva i Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova su imali u rad ukupno 12969 krivičnih prijava nepoznatih izvršioca krivičnih dela.

Od boja krivičnih prijava primljenih u rad 11732 ili 90,4% prijava pripadaju OJT, 1203 ili 9,3% prijava pripadaju OKJT i 34 ili 0.3% prijava pripadaju Specijalnom Tužilaštu Republike Kosova. Za sve slučajeve gde izvršioci krivičnih dela nepoznati , tužilaštva shodno zakonskim odredbama, su zahtevali od policije da istražnim radnjama otkrivaju izvršioce i slučajeve ustupe kompetentnim tužilaštvima ali u vezi sa ovim rezultati su bili skromni.

Od broja prijava nepoznatih izvršioca (12969 ), koja su primljena u rad 2010 godine, tokom izveštajne godine su otkrivena 258 ili 2,0% nepoznatih izvršioca krivičnih dela ,dok 4396 ili 33.9% prijava su odbačena od strane tužioca zbog zastarelosti.

Iz prezentiranih podataka vidi se da stepen otkrivanja od strane Kosovske Policije je simboličan ( 2,0% ) .

58

Struktura nepoznatih lica osumnjičenih prema glavama krivičnog zakona za 2010 god.

GLAVA IMENA GLVA K.Z

Br.lica

Za 2009 godinu

Za 2010 godinu

Uporedje-nje

u %

GLAVA - XIII KRIVIČNA DELA PROTIV KOSOVA I NJENIH STANOVNIKA 4 4 -

GLAVA - XIV KRIVIČNA DELA PROTIV MEDJUNARODNOG PRAVA 5 25 +400 %

GLAVA -XV KRIVIČNA DELA PROTIV ŽIVOTA I TELA 500 333 -33,4 %

GLAVA - XVI KRIVIČNA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRADJANINA 211 236 + 11,8 %

GLAVA - XVII KRIVIČNA DELA PROTIV PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

GLAVA - XVIII KRIVIČNA DELA PROTIV ČASTI I UGLEDA 3 3 -

GLAVA - XIX KRIVIČNA DELA PROTIV SEKSUALNOG INTEGRITETE 11 11 -

GLAVA - XX KRIVIČNA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE 8 5 - 37,5 %

GLAVA - XXI KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG ZDRAVLJA 26 30 +15,4 %

KREU - XXII KRIVIČNA DELA PROTIV PRIVREDE 60 54 - 10,0 %

GLAVA - XXIII KRIVIČNA DELA PROTIV IMOVINE 11013 11053 + 0,4 %

GLAVA - XXIVKRIVIČNA DELA PROTIV OKOLINE , STOKE ,BILJAKA I

KULTURNIH OBJEKATA 150 104 - 30,7%

GLAVA - XXV KRIVIČNA DELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE 497 403 - 18,9%

GLAVA - XXVI KRIVIČNA DELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA 247 246 -0,4 %

GLAVA - XXVII KRIVIČNA DELA PROTIV ADMINISTRIRANJA PRAVDE 5 2 - 60,0 %

GLAVA - XXVIII KRIVIČNA DELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNIH RADNJI 602 449 - 25,4%

GLAVA - XXIX KRIVIČNA DELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI 6 10 + 66,6 %

PRANJE NOVCA (praviknik. 2004/02)

OSTALI PRAVILNICI 7

Ukupno 13355 12968 -2,9%

59

I z strukture nepoznatih izvršioca krivičnih dela (12968) prema glavama KZK, se vidi da najveći broj krivičnih prijava nepoznatih izvršioca krivičnih dela pripadaju Glavi-XXIII-krivična dela protiv imovine sa 11053 ili 85,2% krivičnih prijava ,krivična dela iz glave XXVIII-krivična dela protiv javnog reda i pravnih radnji sa 449 ili 3,5% krivičnih prijava .

U broj krivičnih prijava iz Glave XXVIII je uticao veliki broj krivičnih dela u vezi sa nošenjem oružja sa 436 ili 97,1%. Takodje dosta velik broj krivičnih prijava nepoznatihizvršioca sačinjavaju krivična dela iz Glave XXV-krivična dela protiv sigurnosti javnog saobraćaja sa 403 ili 3,1% . Najveći broj krivičnih prijava iz ove glave, sačinjavaju krivična dela iz člana 291 KZK –stvaranje opšte opasnosti sa 386 ili 95.8%.

U izveštajnoj godini broj krivičnih prijava za nepoznate izvršioce krivičnih dela , uoredjujući sa prethodnom godinom je smanjen za 386 ili 2,9% prijava ove vrste.

U zadnjoj godini su u povećanje, krivična prijave nepoznatih izvršioca krivičnih dela iz Glave XXIX –krivična protiv službene dužnosti , broj avakvih krivičnih dela u izveštajnoj godini se povećao za 4 dela .

STANJE KADROVA U JAVNIM TUŽILAŠTVIMA REPUBLIKE KOSOVA

BROJ TUŽIOCA NACIONALNA PRIPADNOST TUŽIOCA

Mu

ški p

ol

Žen

ski p

ol

Uk

up

no

Alb

anci

Srb

i

Crn

ogor

ci

Tu

rci

Bos

šnja

ci-M

usl

iman

i

Ašk

alij

e

Ost

ali

Uk

up

no

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

OJT 28 17 45 43 1 1 45

OKJT 24 4 28 27 1 28

STRK 8 2 10 9 1 10

RJTK 3 2 5 5 5

TOTAL 63 25 88 84 1 1 2 88

60

Organizaciju Državnih Tužilaštava Republike Kosova sačinjavaju: Državno TužilaštvoRepublike Kosova, Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova koja je u sklopu DTRK , 5 OkružnaJavna Tužilaštva i 7 Opštinska Javna Tužilaštva .

U svim Javnim Tužilaštvima Republike Kosova, bili su imenovani 88 nosioca tužilačke funkcije, 18 stručna saradnika i 262 ostalih radnika administracija,daktilografi i ostali što ukupno sačinjavaju 280 zaposlenih. Iz strukture zaposlenih se vidi da u Javnim Tužilaštvima Republike Kosova, nije zaposlen nijedan pripravnik dok broj stručnih saradnika u izveštajnoj godini je smanjen u odnosu na prethodnu godinu za 14 stručnih saradnika.

U samom državnom Tužilaštvu Republike Kosova u izveštajnoj godini je bilo imenovano, glavni tužioc i 4 tužioca u STRK bio imenovan jedan zamenik glavnog tužioca, jer funkciju glavnog tužioca obnaša medjunarodno lice i 9 tužioca, u OKJT je bilo 5 glavnih tužioca i 23 tužioca i u OJT je bilo 4 glavnih tužioca, 3 vršitelja dužnosi glavnog tužioca i 38 tužilaca.

Od ukupnog broja tužioca (88) u toku izveštajne godine 1 tužioc srpske nacionalnosti od proglašenja nezavisnosti Kosova nije redovno pohadjao posao.

Ženski pol u ukupnom broju tužilaca u izveštajnoj godini, učestvuje sa 25 ili 28,4%tužioca , dok učešće ženskog pola u ukupnom broju zaposlenih (civilni staf) je 155 ili 60,3%Nacionalna pripadnost imenovanih tužioca je sledeća; Albanci 95,5 %, Srbi 1,1%, Turci 1,1%, Bošnjaci 2,3%.

CIVILNI STAF U TUŽILAŠTVIMA KOSOVA

Nacionalna pripadnost zaposlenih u administraciji i drugih radnika

Alb

anac

i

Srb

i

Crn

ogor

ci

Tu

rci

Boš

nja

ci

Ašk

alij

e

Ost

ali

Uk

up

no

Od toga

Ženske

OJT 124 2 1 2 129 82

OKJT 81 3 6 1 91 54

STRK 28 1 29 14

RJTK 13 13 8

SVEGA 246 2 4 9 1 262 158

61

Nacionalna struktura zaposlenih (civilni staf) je ; 93,9% od civilnog stafa su albanci, dok 6,1% su nacionalne manjine.

Broj zaposlenih u civilnom stafu u izveštajnoj godini, uporedjujući sa prethodnom godinom je smanjen za 33 zaposlena . Do ovog smanjenje je došlo zbog toga što u izveštajnoj godini, 14 stručnih saradnika su imenovani u funkciju tužioca isto takodje i 19 pripravnika su završila pripravnički staž koji su bili kao donacija UNDP-a.

Od 2008 godine, u OJT,OKJT i DTRK, po sistematizaciji su bila odobrena 122 tužioca. Od odobrenih mesta za tužioce, u toku izveštajne godine su bila popunjena 78 tužilačka mesta ( bez STRK ). Popuna odobrenih tužilačkih mesta nije izvršena iz razloga što u toku izveštajne godine su se pojavile neke zapreke koja ni kom slučaju nisu mogla da se prevazidju a to su:

Proces imenovanja i reimenovanja tužioca u toku izveštajne godine, nastavljen u Okružna i Opštinska tužilaštva.

Nedostatak Tužilačkog Saveta Kosova, koja pored ostalih se bavi organizacijom Imenovanjatužioca,

Nedostatak potrebnog broja stručnih saradnika i pripravnika o kojih u budućem bi bili imenovani tužioci.

Ispit tužilačke etike je negativno uticao u rad tužilaštva, jer kandidati-tužioci koji nisu položili pomenuti ispit su izgubili radni motiv.

Jedan od tužioca koji nije položili ispit etike, posle razrešenja sa dužnosti je predao 633 krivičnih prijava, jedan drugi tužioc je predao 244 krivičnih prijava, jedan drugi je predao 200 nerešenih krivičnih prijav itd.

U toku 2010 godine je izvršen proces reimenovanja i imenovanja tužilaca. Ovaj proces je osiguravao izbor kredibilnih tužioca koji su sposobni za vršenje tužilačke funkcije.Medjutim pomenut proces nije osiguravao potreban broj tužilaca, dakle imenovan je

manji broj tužilaca u odnosu na 1/01/2010 godine.Radi popunjavanje dovoljnog broja tužioca je potrebno što prije da se popunjavaju radna

mesta stručnog saradnika i da se zaposli jedan broj pripravnika. Dosadašnja praksa pokazuje, da kandidati koji su započeli karijeru u Javnim Tužilaštvima, kao pripravnici ili stručni saradnik,posle imenovanja na položaj tužioca bili su najuspešniji.

Vredno je napomenuti da od 2007 godine, izuzev u 2010 godini u tužulaštvima nije dozvoljeno zapošlavanje pripravnika osim u svojstvu volontera . Za motivisanje pripravnika za dobar posao, je potrebno da pripravnicima rad kompesira sa simboličnom nagradom.

U budućem, broju stručnih saradnika i pripravnika treba posvetiti posebnu pažnju,neprihvatljiva je činjenica da u zadnjim godinama, u tužilaštvima Kosova, nije zaposlen nijedan pripravnik (osim u 2010 god. Kao donacija UNDP-ja), dok broj stručnih saradnika nije adekvatan prilivu krivičnih prijava koja stižu u rad. U izveštajnoj godini se smanjilo broj stručnih saradnika za 14 zaposlenih, jer isti broj je imenovan na funkciju sudije odnosno tužioca.

62

Od broja stručnih saradnika koliko ih ima 6 ili 33,0% pripadaju Specijalnom Tužilaštvu Republike Kosova , 11 ili 61.1% pripadaju OJT i OKJT i 1 ili 5,6% pripadaju DTRK.

U 2009 godini, Rrepublika Hrvatska na sto hiljada stanovnika je imala 2,3 stručnih saradnika, dok Javna Tužilaštva Republike Kosova na sto hiljada stanovnoka u izveštajnoj godini su imali 0,8 stručnih saradnika. Iz izloženog se vidi da broj stručnih saradnika nije ni približan sa susednim državama.

Polazeći od velikog priliva krivičnih prijava koja pristižu u rad u tužilaštvima, kad bi broj stručnih saradmika bio veći, olakšao bi nedostak tužioca u Javnim Tužilaštvima Republike Kosova.

Što se tiče broja tužioca, može se reći da broj tužioca nije adekvatan prilivu krivičnih predmeta primljenih u rad , pored ovoga i broj tužioca nije podeljen adekvatno sa strukturom ukupnih krivičnih prijava koja pristižu urad u tužilaštvima .

Okružno Javno Tužilaštvo u Prištini u ukupnom broju krivičnih prijava koja su pristižu u rad u svim tužilaštvima, učestvuje sa 44,2 %, na osnovu strukture krivičnih prijava – predmeta ovo tužilaštvo bi trebao da od sadašnjeg broja tužioca da ima 12,4 tužioca a ona trenutno ima samo 6 tužioca. OKJT u Prizrenu u ukupnoj strukturi krivičnih prijava-predmeta učestvuje sa 13.2%, dok u ukupnom broju tužioca ovo tužilaštvo trenutno bi trabalo da ima 3.7 tužioca a momentalno ona ima 7 tužioca.

OJT u Gnjilanima na osnovu strukture krivičnih prijava trebao imati 7 tužioca dok trenutno ima 4 tužioca, OJT u Prizrenu na osnovu strukture krivičnih prijava –predmeta treba da ima 10 tužioca a trenutno ima 9 tučioca, OJT u Djakovici na osnovu strukture krivičnih prijava –predmeta trebao imati 2 tužioca a trenutno ima 3 tučioca.Takodje i broj odobrenih tužioca za OJT,OKJT i DTRK (122) nije dovoljan za priliv od 22632 krivičnih prijava-predmeta primljenih u rad. Kad bi broj krivičnih prijava-predmeta koja su primljena u rad tokom izveštajne godine (22632 (prijava) podelili sa godišnjom normom koju bi trebao rešiti svaki tužioc (250 prijava), onda proizilazi da za rešenje primljenih prijava u rad, OJT trebaju imati 90 tužioca.

OKJT tokom izveštajnog perioda su primili u rad 3246 krivičnih prijava-predmeta i kad bi podelili broj krivičnih prijava-predmeta primljenih u rad sa godišnjom normom (60) krivičnih prijava za svakog tužioca, onda proizilazi da za rešenje krivičnih prijava-predmeta primljenih u rad, OKJT bi trebali imati 54 tužioca

Državno Tužilaštvo Republike Kosovasa sa 5 tužioca tokom izveštajnog perioda je rešila 99,0% predmeta koje je imala u rad . Predmeti koji su bili u radu se odnose na pritvore, na redovnim pravnim lekovima i vanredna pravnim lekovima. Sadašnji broj tužioca , nije adekvatan sa prilivom predmeta , jer uzimajući u obzir značaj ove intitucije i uzimajući obzir dodatne poslove ove institucije, kao što je posao koji se odnosi na monitoriranje tužilaštva nižeg ranga,davanje instrukcija (uputstva) u vezi sa poslovima, organizacione poslove tužilaštva svih nivoa, onda ovo tušilaštvo traba da ima još 3 tužioca to znači da DTRK treba ukupno imati 8 tužilaca a sva tužilaštva ,OJT, OKJT,STRK i DTRK trebaju imati 162 tužioca .

63

4

9

14

11

13

20

4

8

11

3 34

16

20

30

4

7

9

3

6

2

0

5

10

15

20

25

30

OJT-Gnjilane

OJT-Prizren

OJT-Peć

OJT-Djakovica

OJT-Priština

OJT-Uroševac

OJT-Mitrovica

Broj tužioca na dan31/12/2010

Broj tužioca na osnovustruktutre krivičnih prijava

Broj tužioca na osnovugodišnje norme

5

78

7 77

5

9

12

6

19

24

56

3

0

5

10

15

20

25

OKJT-Gnjilane

OKJT-Prizren

OKJT-Peć

OKJT-Priština

OKJT-Mitrovica

Broj tužioca na dan31/12/2010

Broj tužioca na osnovustruktutre krivičnih prijava

Broj tužioca na osnovugodišnje norme

Broj tužioca u OJT i OKJT prema stanju 31.12.2010 i broj tužioca izračunat na osnovu godišnje norrme tužioca OJT i OKJT (250 odnosno 60 prijava godišnje ) prikazana grafički izgledaju kao u nastavku ;

64

KADROVI U JAVNIM TUŽILAŠTVIMA REPUBLIKE KOSOVA

Emri i ProkuroriveB

roj t

uzi

oca

na

dan

31

/12/

2010

Bro

j st

ručn

ih s

arad

nik

a

Bro

j tu

žio

ca n

a o

sno

vu

kriv

ičn

ih p

rija

va –

pre

dm

eta

pri

mlj

ena

u r

ad

na

osn

ovu

str

ukt

ure

-ko

l. 5

Bro

j kr

ivič

nih

pri

java

-p

red

met

a

Str

ukt

ura

pre

dm

eta

u %

Go

diš

nja

no

rma

Bro

j tu

žio

ca n

a o

sno

vu

go

diš

nje

no

rme

Str

ukt

ura

civ

ilno

g s

tafa

u

tuži

lašt

vim

a p

rem

a st

anju

31

/12/

2010

1 2 3 4 5 6 7 8

Opštinska Tužilaštva

1 " Gnjilane 4 9 3588 15,9 250 14 13,2

2 " Prizren 11 13 5084 22,5 250 20 24,4

3 " Peć 4 1 8 2701 11,9 250 11 10,1

4 " Đakovica 3 - 3 891 3,9 250 4 11,6

5 " Priština 16 3 20 7623 33,7 250 30 29,5

6 " Uroševac 4 7 2220 9,8 250 9 10,8

7 " Mitrovica 3 - 6 525 2,3 250 2 9,3

UKUPNO 45 4 66 22632 100,0 250 90 100,0

Broj nerešenih prijava –predmeta 11547

UKUPNO PRIJAVA 34179 250 136

Opštinska Tužilaštva

1 " Gnjilane 5 1 7 490 15,1 60 8 13,1

2 " Prizren 7 2 7 428 13,2 60 7 25,3

3 " Peć 5 1 9 700 21,6 60 12 22,0

5 " Priština 6 2 19 1436 44,2 60 24 20,9

7 " Mitrovica 5 1 6 192 5,9 60 3 18,7

UKUPNO 28 7 48 3246 100,0 54 100,0

Broj nerešenih prijava –predmeta 2497

UKUPNO PRIJAVA 5743 60 95

STRK 10 6 10 10

DTRK 5 1 8 8

Total 88 18 132 162

Potreban broj tužioca za primljene prijave u rad i nerešene prijave iz prethodnih godina 249

65

I pored toga što u zadnjim godinama počelo da se popunjava broj tužioca, u tekućoj godini počeo da pada, iz razloga što jedan broj tužioca zbog materijanih razloga su prešli u avokaturi, neki nisu položili ispit iz etičkog koda, dok neki drugi nisu reizabrani jer su bili ogovarani za zloupotrebu službenog položaja .

Uporedjujući broj tužioca na sto hiljada stanovnika sa susednim zemljama, Republika Kosova nema ni približan broj tužioca, koji imaju susedne zemlje.

Republika Kosova na stohiljada stanovnika ima 4,0 tužioca, Bosna i Hercegovina ima 7,3 tužioca, Slovenija 9,0 tužioca,Hrvatska ima 13 tužioca, Crna Gora 13,4 tužioca itd.

Pored ovoga tužilaštva imaju nedostatak i civilnog stafa, civilni staf nije adekvatan sa strukturom primljenih premeta po tužilaštvima, neke jedinice nisu u opšte pokrivene sa civilnim stafom (arhivi tužilaštva, šefovi pisarnica, službenici za IT) itd.

Da civilni stav nije podeljen po tužilaštvimi adekvatno sa strukturom primljenih krivičnih prijava-predmeta, pokazuje činjenica da OKJT u Prištini učestvuje u ukupnom broju prijava sa 44,2%, ona u civilnom stafu učestvuje sa 20,9% dok na suprot ovome OKJT u Prizrenu koja u opštem broju krivičnih prijava-predmeta učestvuje sa 13,2%, dok u strukturi zaposlenih (civiniog stafa) , učestvuje sa 25,3% itd.

Nedovoljan broj tužioca i civilnog stafa u nekim tužilaštvima onemogućava funkcionisanje i vršenje zadataka efikasno i profesionalno, i u tom slučaju može da dodje i do gaženja ljudskih prava.

Drastičan nedostatak tužioca i civilnog stafa u tužilaštvima, utiče na normalnofunkcionisanje tužilaštava, oslabljuje sposobnost tužilaštava u vršenju istraga i uspešno krivično gonjenje krivičnih izvršioca krivičnih dela kao na uspešnom sastavljanju optužnih akata shodno zakonima koji su na snaži.

Istodobno, tužioci iz godine u godinu su prenatrpavani sa krivičnim prijavama-predmetima i pored toga što godišnja norma za OJT je 250 krivičnih prijava dok za OKJT je 60 krivičnih prijava po jednom tužiocu. U izveštajnoj godini OJT prosečno su rešila po 435 krivičnih prijava, dok OKJT su rešila prosečno po 105 krivičnih prijava. Iz ovoga se da videti da neka od OJT i OKJT Republike Kosovo, u izveštajnoj godini su rešila dvostruki broj krivičnih prijava u odnosu na oderedjenu godišnju normu. Posebno za efikasnost u izveštajnoj godini treba istaknuti OJT u Gnjilanima sa 666 rešeni krivični prijava-predmeta odnosno OJT u Peći sa 665 krivičnih prijava.

Ispod godišnje norme sa rešenim prijavama po jednom tužiocu, je bila OJT u Djakovici sa 383 rešenih krivičnih prijava, OJT u Prištini sa 390 krivičnih prijava –predmeta.

Što se tiče OKJT naj efektivnija u rešavanju krivičnih prijava-predmeta je bila OKJT u Prištini sa 178 rešenih krivičnih prijava i OKJT u Peći sa 126 rešenih krivičnih prijava po jednom tužiocu.

Treba istaknuti da je OKJT u Prištini povremeno pomognuta od drugih tužilaštva sa 2 tušioca , medjutim ovo pomaganje nije rešenje.

66

Evidentno je da nedovoljni broj tužioca (preopterećenost sa krivičnim prijavama ), utiče na uspešno, efikasno i sveobuhvatno rešavanje istraga.

Zbog preoptećenosti, tužioci više puta nemaju dovoljno vremena radi sastavljanja optužnih akata ili za izjavljivanje žalbi protiv sudskih odluka.

Iz iznetih razloga, dešava se da tužioci nisu u stanju da učestvuju u zakazanim sudskim ročištima odredjenih od strane sudova i iz tih razloga, sudovi otkažu sudska ročišta ova pojava utiče na efikasnost sudova.

Neki od tužioca u nemogućnosti učestvovanja u sudkim ročištima ovlašćuju svoje kolege da ih zamenjuju. Ovo rešenje mnogo puta stvara probleme, jer tužioci koji ih zamenjuju su zauzeti sa svojim slučajevima i zbog toga nemaju dovoljno vremena kako bi se pripremili za slučaj koga zastupaju po ovlašćenju kolege koji je sastavio optužni akt.

Jedan drugi problem koji zabrinjava, je preopterećenost sa krivičnim prijavama-predmetima, koji problem onemogućava tužiocima da se specijaliziraju za složene krivične prijave ( organizovani kriminal, korupciju i trgovina sa živim bićima).

Nedovoljan broj tužioca i civilnog stafa onemogućava tužilaštvima većeg nivoa (DTRK) kako bi nadzirali rad nižih tužilaštava kako bi redovnim nadzorom podigli kuantitet i kvalitet rada svih tužilaštva .

67

ZALJUČAK

U 2010 godini, Javna Tužilaštva Republike Kosova i pored toga štu su imali popunjena samo 64% od dozvoljenih tužilalačkih mesta, uspeli su da rešavaju 76,4 % krivičnih prijava koja su primljena u rad. OJT u toku izveštanjog perioda su rešila prosečno za svakog tučioca po 437 krivičnih prijave-predmeta i pored toga što je godišnja norma za svakog tužioca po 250 krivičnih prijava po jednom tužiocu. OKJT u izveštajnom periodu su rešila prosečno po svakom tužiocu po 105 krivičnih prijava i pored toga što godišnja norma je 60 krivičnih prijava po svakom tužiocu. DTRK u iveštajnom periodu je bila ažurna jer je tokom godine rešila 99,0% predmeta kojih je imala u radu..

Specijalno Tužilaštvo Republike Kosova u 2010 godine, je primila u rad 122 krivičnih prijava sa 393 lica, u ovom periodu ovo tužilaštvo je ršila slučajeve 513 lica koje je imala u rad , dok na kraju izveštajnog perioda su ostala nerešena slučajevi 396 krivičnih prijava sa 1304 lica.

Za podizanje kvaliteta i kvantiteta rada Javnih Tužilaštava Republike Kosova, potrebna je permanentna saradnja sa Kosovskom Policijom i Sudovima Kosova. Javna Tužilaštva imaju zamerke na kaznenu politiku sudova prvog stepena a tokodje i na sudove drugog stepena kad reševaju žalbe podnete od strane tužlaštva. Dešava se da optužni akti tužilaštava se odbijaju zbog zastarelosti, jer optužni akti tužilaštava nisu procesuirane na zakonskom roku od strane sudova. U 2010 godini, Opštinski sudovi su rešili odbijajućem rešenjem 1975 slučajeva zbog zatarelosti, takav velik broj zastarelih sluëajeva nemaju nikakvo opravdanje.

Za podizanje efikasnosti u vezi sa rešavanjem krivičnih prijava, je potrebno upotreba Sistema za menadžiranje predmeta(SMIL) u 2010 godini ovaj proces je stagnirao još više iz razloga što u ovoj godini je izabrano 23 mladjih tužioca koji ranije nisu radili u tužilaštvima dok 25 tužioca je prešlo iz OJT u OKJT, tako da proces usavršavanja tužioca treba početi iz početka. Sprovodjenje ovog projekta se još više komplicirao zbog manjka radnog prostora. U 2010 godini nijedno Javno Tužilaštvo Republike Kosova osim OJT u Djakovici nije imao dobrih uslova za sprovodjenje SMIL-a.u nedostatku radnog prostora.

Bez dobrih informativnih programa, Javna tužilaštva imaće poteškoća za identifikaciju složenih krivičnih dela kao što je korupcija, organizovani kriminal, trgovina sa živim bićima i dr. Samo sprovodjenje uspešnih programa, uticaće u podizanju nivoa nadzora nad krivičnim prijavam koja se nalaze u radu. Da sistem informativne tehnologije nije na nivou, pokazuje činjenica da u tužilaštvima od meseca januara 2010 god, pa do dan danas ne funkcioniše internet.

Ozbiljan problem za efikasno rešavanje nekih slučajeve predstavlja činjenica što neki izvršioci koji se odnose na teška krivinčna dela, se nalaze u bekstvu i nisu dostupni organima tužilaštava a naročiti problem predstavljaju izvršioci krivičnih dela srpske nacionalnosti te zbog toga jedan broj takvih krivičnih proijava je ostao nerešeno.

68

Radni prostori tužilaštava u izveštajnoj godini su bili nikakvi, OJT u Prištini, Prizrenu, kao i DTRK subila smeštena u privatnim objektima. Takodje i tužilaštva koja su smeštena u službenim prostorijama nemoju dovoljno radnog prostora u glavnom po dva tužiocia su smeštena u jednoj kancelariji, više puta se dogodilo da prilikom saslušanja osumnjičenog jedan od tužioca treba da oslobodi kancelariju. Drastičan slučaj prestavlja proterivanje OJT i OKTJ u Mitrovici od službene zgrade već više od tri godin, ova tužilaštva se bavee samo urgentnim predmetima (pritvorom), dok na Severu Kosova ova tužilaštva nemaju nikakv pristup.

Za podizanje efikasiteta u tužilaštvima vrlo je važno popunjavanje upražnjenih tužilačkih pozicija i podela tužilaca po tužilaštvima treba da se vrši na osnovu opterećenja tužilaca sa primljenim krivičnim prijavama (prema strukturi predmeta) jer iz razloga što godinama nisu popunjena upražnjena tužilačka mesta, broj nerešenih slučajeva u 2010 godini, u odnosu na 2009 godine se povećao za 92,7%, ne uzimajući u obzir i 4601 krivičnih prijava OJT u Mitrovici.

Za podizanje efikasikasnosti u tužilaštvima, neophodna je što prije moguće primena posredničkog postuaka, jer neke susedne države, posredničkom prostupkom rešavaju dosta velik broj krivičnih prijava- predmeta.

Takodje kod tužilaštava je vrlo bitno da se uradi organogram, gde će se predvideti potrebni civilni staf za sva tužilaštva. U velikom broju tužilaštava ne funkcionišu arhivi tušilaštava nema službenika za IT . Vrlo je važno da u svim arhivima tužilaštava, da se sistematizuju stari predmeti i ista da se arhiviraju u Arhiv Republike Kosova.

Na kraju treba napomenuti da snadbevanje tužilaštava sa vozilama je faktor koji utiče na efikasnost rada tužilaštava, više puta se desilo da sudska ročišta otkažu zbog nedostatka vozila. Kako objasniti slučaj OJT u Prizrenu, koja sa dva vozila jedna je (Lada –Niva), zastupa u četiri opštinska suda (Mališevo,Orahovac,Suva Reka, Dragaš i u samom Prizrenu, isti problem ima OJT Peć i Gnjilane. Kako su pomenuta vozila starija od deset godina, tužiocima putujući u sudovima je ugrožen život .

Na kraju može se reći da Javna Tužilaštva Republike Kosova, sa malim brojem tužioca (64% popunjena tužilačka mesta) sa malim brojem stručnih saradnika sa limitiranim civilnom stafom, sa nedovoljnim radnim prostorom, ni ukom slučaju nisu mogla biti efikasnija, izbog ovoga što pre treba eliminirati sve prepreke koja smetaju uspešan rad tužilaštava.