izvjeŠĆe - european parliament · – uzimajući u obzir globalno partnerstvo za tropske šume...
TRANSCRIPT
RR\1158251HR.docx PE619.397v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0249/2018
4.7.2018
IZVJEŠĆE
o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u
razvoju: šume
(2018/2003(INI))
Odbor za razvoj
Izvjestiteljica: Heidi Hautala
Izvjestiteljica za mišljenje (*):
Kateřina Konečná, Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PE619.397v02-00 2/41 RR\1158251HR.docx
HR
PR_INI
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE ......... 23
MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU ............................................... 33
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 40
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM
ODBORU ................................................................................................................................. 41
RR\1158251HR.docx 3/41 PE619.397v02-00
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u
razvoju: šume
(2018/2003(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Akcijski plan za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u
području šumarstva (FLEGT) (rujan 2001.) i dobrovoljne partnerske sporazume s trećim
zemljama u okviru FLEGT-a,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njegov
članak 208.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od
20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza operatera koji stavljaju na tržište drvo i
proizvode od drva (Uredba EU-a o drvu)1,
– uzimajući u obzir Partnerstvo iz Busana za učinkovit razvoj iz 2011.,
– uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za razdoblje 2015. –
2030.,
– uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je postignut na 21. sjednici Konferencije
stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21),
– uzimajući u obzir završno izvješće u okviru studije Komisije „Utjecaj potrošnje u EU-u
na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma”
(2013.),
– uzimajući u obzir nacrt studije izvedivosti o mogućnostima unapređenja djelovanja EU-
a za suzbijanje krčenja šuma, koju je naručila Glavna uprava Europske komisije za
okoliš (2017.),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. listopada 2008. pod nazivom
„Suočavanje s izazovima krčenja i propadanja šuma kako bi se spriječile klimatske
promjene i gubitak biološke raznolikosti” (COM(2008)0645),
– uzimajući u obzir cilj svjetske industrijske mreže trgovaca na malo, proizvođača i
pružatelja usluga Consumer Goods Forum iz 2010., odnosno postizanje nulte stope
krčenja šuma u lancima opskrbe svojih članova do 2020.,
– uzimajući u obzir Izazov iz Bonna iz 2011., odnosno globalna nastojanja da se do 2020.
obnovi 150 milijuna, a do 2030. 350 milijuna hektara svjetskog zemljišta na kojemu je
provedeno krčenje šuma i koje je degradirano,
– uzimajući u obzir globalno partnerstvo za tropske šume Tropical Forest Alliance do
1 SL L 295, 12.11.2010., str. 23.
PE619.397v02-00 4/41 RR\1158251HR.docx
HR
2020.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju iz New Yorka o šumama i Akcijski plan iz 2014.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u
području šumarstva iz 2016.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Amsterdama naslovljenu „Uklanjanje krčenja šuma iz
lanaca poljoprivrednih dobara s europskim zemljama” iz prosinca 2015.,
– uzimajući u obzir strategiju Komisije „Trgovina za sve” iz 2015.,
– uzimajući u obzir mehanizam iz Programa Ujedinjenih naroda o smanjenju emisija
povezanih s krčenjem i degradacijom šuma (REDD+),
– uzimajući u obzir Strateški plan UN-a za šume za razdoblje 2017. – 2030. u kojemu je
definirano šest globalnih ciljeva za šume i 26 pridruženih specifičnih ciljeva koji se
trebaju postići do 2030.,
– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o suzbijanju dezertifikacije, usvojenu
17. lipnja 1994.,
– uzimajući u obzir razvoj nacionalnih platformi za održive proizvode od strane Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj,
– uzimajući u obzir Mehanizam bilateralne suradnje za provedbu zakonodavstva i
upravljanje u području šuma (BCM-FLEG) s Kinom (2009.),
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz
1966.,
– uzimajući u obzir Američku konvenciju o ljudskim pravima iz 1969.,
– uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1987.,
– uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 169 o
autohtonim narodima i plemenima iz 1989.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda iz 2007.,
– uzimajući u obzir Dobrovoljne smjernice o odgovornom upravljanju zemljišnim,
ribarstvenim i šumskim resursima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih
naroda (FAO) iz 2012.,
– uzimajući u obzir Načela FAO-a iz 2014. o odgovornom ulaganju u poljoprivredu i
prehrambene sustave,
– uzimajući u obzir najnovije izvješće o granicama planeta,
RR\1158251HR.docx 5/41 PE619.397v02-00
HR
– uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih
životinja i biljaka (CITES) iz 1973.,
– uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti iz 1992. i povezani Protokol iz
Kartagene o biosigurnosti iz 2000. te Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim
resursima te pravednoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja iz
2010.,
– uzimajući u obzir završno izvješće Stručne skupine na visokoj razini za održivo
financiranje,
– uzimajući u obzir Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koja je 2011.
potvrdilo Vijeće UN-a za ljudska prava, kao i Smjernice OECD-a za multinacionalna
poduzeća ažurirane 2011.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju
prašuma1,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti
za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama2,
– uzimajući u obzir izjavu predstavnika civilnog društva o ulozi EU-a u zaštiti šuma i
prava iz travnja 2018.,
– uzimajući u obzir „Globalni program za suzbijanje kaznenih djela protiv divljih biljnih i
životinjskih vrsta te šuma” Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine
i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance3,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje
i sigurnost hrane i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0249/2018),
A. budući da biološki raznolike šume znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena i
prilagodbi na njih te očuvanju biološke raznolikosti;
B. budući da 300 milijuna ljudi živi u šumama i da preživljavanje 1,6 milijardi ljudi
izravno ovisi o šumama, uključujući više od 2 000 autohtonih skupina; budući da šume
imaju ključnu ulogu u razvoju lokalnih gospodarstava; budući da oko 80 % svih
kopnenih vrsta živi u šumskim staništima, koja su stoga važan izvor biološke
raznolikosti; budući da FAO navodi da se svake godine izgubi otprilike 13 milijuna
hektara šuma;
C. budući da se krčenje i uništavanje šuma prije svega odvija u južnoj hemisferi i u
tropskim šumama;
1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0098. 2 SL C 215, 19.6.2018., str. 125. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0330.
PE619.397v02-00 6/41 RR\1158251HR.docx
HR
D. budući da šume sprečavaju degradaciju i dezertifikaciju zemljišta i time smanjuju rizik
od poplava, odrona tla i suše;
E. budući da su šume nužne za održivu poljoprivredu te da poboljšavaju sigurnost opskrbe
hranom i ishranu;
F. budući da šume ujedno pružaju ključne usluge ekosustava kojima se podržava održiva
poljoprivreda reguliranjem vodnih tokova, stabiliziranjem tla, održavanjem plodnosti
tla, reguliranjem klime i pružanjem održivog staništa divljim oprašivačima i
grabežljivcima koji se hrane poljoprivrednim štetnicima;
G. budući da šumski proizvodi čine 1 % svjetskog BDP-a;
H. budući da je obnova šuma jedna od strategija nužnih za ograničavanje globalnog
zatopljenja na 1,5 °C; budući da sve vlade trebaju preuzeti odgovornost i mjere za
smanjenje troškova emisija stakleničkih plinova u svojoj zemlji;
I. budući da su krčenje i uništavanje šuma drugi vodeći ljudski uzročnik emisija ugljika, a
ujedno i uzrok gotovo 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova;
J. budući da je drvni ogrijev i dalje najvažniji šumski proizvod u zemljama u razvoju i
najvažniji izvor energije u mnogim afričkim i azijskim zemljama; budući da u
subsaharskoj Africi, četiri od pet osoba i dalje upotrebljava drvo za kuhanje;
K. budući da primarne šume obiluju biološkom raznolikošću i imaju 30 % do 70 % više
ugljika od sječenih ili degradiranih šuma;
L. budući da su jasne, dosljedne i ažurirane informacije o šumskom pokrovu ključne za
učinkovito praćenje i provedbu zakonodavstva;
M. budući da, iako su se sporazumi u okviru FLEGT-a pokazali korisnima doprinijevši
poboljšanju upravljanja šumama, još uvijek sadrže brojne nedostatke;
N. budući da su sporazumi u okviru FLEGT-a usmjereni na industrijsku sječu drva, dok
velika većina nezakonite sječe obuhvaća sječu za obrtničke potrebe i drvo s
poljoprivrednih gospodarstava;
O. budući da sporazumi u okviru FLEGT-a imaju preusku definiciju „zakonitosti” te
katkad zaobilazi ključna pitanja u vezi s posjedom zemljišta i pravima lokalnog
stanovništva;
P. budući da su sporazumi u okviru FLEGT-a, program REDD+ i certifikacija odvojene
inicijative koje je potrebno dodatno uskladiti;
Q. budući da provedba ciljeva FLEGT-a uvelike ovisi o zemljama koje su glavni
proizvođači, prerađivači i trgovinski partneri, kao što su Kina, Rusija, Indija, Južna
Koreja i Japan, te o njihovoj predanosti borbi protiv nezakonite sječe i trgovine
nezakonitim drvnim proizvodima te budući da su bilateralni politički dijalozi s tim
partnerima do danas donijeli ograničene rezultate;
R. budući da je cilj Uredbe EU-a o drvu (EUTR) osigurati da na europskom tržištu ne bude
RR\1158251HR.docx 7/41 PE619.397v02-00
HR
nezakonitog drva; budući da je pri reviziji Uredbe EU-a o drvu 2016. zaključeno da su
primjena i provedba Uredbe nepotpune; budući da je početkom godine pokrenuto javno
savjetovanje radi moguće izmjene područja primjene Uredbe;
S. budući da zaštićena područja moraju biti u središtu svakog strateškog pristupa za
očuvanje divljih vrsta; budući da ona moraju biti sigurni i uključivi centri gospodarskog
razvoja, koji se temelje na održivoj poljoprivredi, energiji, kulturi i turizmu i da moraju
pokrenuti razvoj dobrog upravljanja;
T. budući da javno-privatna partnerstva imaju važnu ulogu u održivom razvoju parkova u
subsaharskoj Africi, uz poštovanje prava zajednica koje obitavaju na šumskim
područjima;
U. budući da su korupcija i slabe institucije glavne prepreke zaštiti i očuvanju šuma;
budući da je u zajedničkom izvješću Programa UN-a za okoliš (UNEP) i Interpola iz
2016.1 utvrđeno da su kaznena djela protiv šuma među pet najistaknutijih izazova kada
je riječ o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja te da se u njemu navodi da nezakonita
sječa predstavlja između 15 % i 30 % globalne zakonite trgovine; budući da prema
navodima Svjetske banke pogođene zemlje godišnje gube otprilike 15 milijardi USD
zbog nezakonite sječe i trgovine drvom;
V. budući da kaznena djela protiv šuma mogu imati razne oblike, na primjer: nezakonito
iskorištavanje ugroženih vrsta drva visoke kvalitete (popis CITES-a); nezakonita sječa
drva za građevinski materijal i namještaj; nezakonita sječa i takozvano „pranje drva”
preko fiktivnih plantaža i poljoprivrednih poduzeća radi opskrbe industrije papira
celulozom te iskorištavanje uvelike neregulirane trgovine drvom za ogrijev i ugljenom
kako bi se prikrila nezakonita sječa u zaštićenim područjima i izvan njih;
W. budući da urbanizacija, loše upravljanje, krčenje šuma velikih razmjera za
poljoprivredu, rudarstvo i razvoj infrastrukture uzrokuju teška kršenja ljudskih prava s
razornim učincima na zajednice koje obitavaju na šumskim područjima i lokalne
zajednice, kao što su jagma za zemljištem, prisilne deložacije, policijsko uznemiravanje,
proizvoljna uhićenja i kriminalizacija čelnih ljudi zajednica, boraca i aktivista za ljudska
prava;
X. budući da se u Programu UN-a do 2030. navodi cilj zaustavljanja i preokretanja trenda
krčenja i degradacije šuma do 2020.; da se na tu obvezu podjeća u Pariškom sporazumu
o klimi i da je ne bi trebalo odgađati;
Y. budući da se u 15. cilju održivog razvoja izričito navodi potreba za dobrim upravljanjem
šumama, a šume mogu pridonijeti postizanju mnogih drugih ciljeva održivog razvoja;
Z. budući da je program REDD+ donio ekološke i društvene koristi u mnogim zemljama u
razvoju, od očuvanja biološke raznolikosti do ruralnog razvoja i poboljšanja upravljanja
šumama; budući da ga se ipak kritizira zbog stavljanja pritiska na zajednice koje
obitavaju na šumskim područjima;
1 Nellemann, C. (glavni urednik); Henriksen, R., Kreilhuber, A., Stewart, D., Kotsovou, M., Raxter, P., Mrema,
E. i Barrat, S. (urednici) The Rise of Environmental Crime – A Growing Threat to Natural Resources, Peace,
Development And Security, A UNEP-INTERPOL Rapid Response Assessment, Program Ujedinjenih naroda za
zaštitu okoliša i Norveški centar za globalne analize (centar za brzi odgovor RHIPTO), www.rhipto.org, 2016.
PE619.397v02-00 8/41 RR\1158251HR.docx
HR
AA. budući da postoji sve više dokaza da jamčenje kolektivnog prava posjeda doprinosi
smanjenju krčenja šuma i boljem održivom upravljanju šumama;
AB. budući da je 80 % krčenja šuma diljem svijeta posljedica poljoprivrednih djelatnosti;
budući da su stočarstvo i velike industrijske plantaže soje i palminog ulja glavni
pokretači krčenja šuma, osobito u tropskim zemljama, zbog sve veće potražnje za tim
proizvodima u razvijenim zemljama i gospodarstvima u usponu te zbog širenja
industrijske poljoprivrede po cijelom svijetu; budući da je u studiji Komisije 2013.
utvrđeno da je 27 država članica najveći svjetski neto uvoznik ostvarenog krčenja šuma
(od 1990. do 2008.); budući da EU stoga ima odlučujuću ulogu u suzbijanju krčenja i
uništavanja šuma, posebno u pogledu svoje potražnje i obveze za brižno postupa u
odnosu na poljoprivredne proizvode;
AC. budući da je povećani uzgoj soje doveo do društvenih i ekoloških problema, kao što su
erozija tla, iscrpljivanje vode, kontaminacija pesticidima i prisilno raseljavanje
stanovnika; budući da su autohtone zajednice među najpogođenijima tom pojavom;
AD. budući da je širenje plantaža za proizvodnju palminog ulja dovelo do masovnog
uništavanja šuma i društvenih sukoba u kojima su poduzeća s plantažama
suprotstavljena autohtonim skupinama i lokalnim zajednicama;
AE. budući da se privatni sektor posljednjih godina sve više zalaže za zaštitu šuma i budući
da se više od 400 poduzeća obvezalo na zabranu krčenja šuma kad je riječ o njihovim
proizvodima i lancima opskrbe u skladu s Deklaracijom iz New Yorka o šumama, s
posebnim naglaskom na potrošnoj robi kao što su palmino ulje, soja, govedina i drvo;
budući da su javne mjere usmjerene na poljoprivredne proizvode i dalje relativno
rijetke;
1. podsjeća na to da je u Programu održivog razvoja do 2030. prepoznata ključna uloga
biološki raznolikih šuma za održivi razvoj, kao i za Pariški sporazum; podsjeća da
održivo i uključivo upravljanje šumama i odgovorna upotreba proizvoda dobivenih
eksploatacijom šuma predstavljaju najučinkovitiji i najkonkurentniji prirodni sustav
hvatanja i skladištenja ugljika;
2. traži od EU-a da pruži potporu integraciji ciljeva upravljanja šumama i zemljištem u
nacionalno utvrđene doprinose zemalja u razvoju bogatih šumama;
3. podsjeća na to da se u Pariškom sporazumu od svih strana zahtijeva da poduzmu mjere
za očuvanje i poboljšanje ponora, uključujući šume;
4. napominje da bi zaustavljanje krčenja i degradacije šuma te omogućavanje ponovnog
rasta šuma, osiguralo najmanje 30 % svih mjera ublažavanja potrebnih za ograničavanje
globalnog zagrijavanja na 1,5 °C1;
1 Goodman, R.C. i Herold, M., Why Maintaining Tropical Forests is Essential and Urgent for Maintaining a
Stable Climate (Zašto je održavanje tropskih šuma ključno i hitno za održavanje stabilne klime), Radni
dokument 385, Centar za globalni razvoj, Washington DC, 2014.; McKinsey & Company, Pathways to a low-
carbon economy (Putovi prema niskougljičnom gospodarstvu), 2009.; McKinsey & Company, Pathways to a
Low-Carbon Economy: Version 2 of the Global Greenhouse Gas Abatement Cost Curve (Putovi prema
niskougljičnom gospodarstvu: verzija 2. krivulje troškova smanjenja emisija stakleničkih plinova), 2013.
RR\1158251HR.docx 9/41 PE619.397v02-00
HR
5. napominje da krčenje šuma predstavlja 11 % globalnih antropogenih emisija
stakleničkih plinova, više nego svi osobni automobili zajedno;
6. potvrđuje važnost vrste gospodarenja šumama za ravnotežu ugljika u tropskom
području, kako je naglašeno u nedavnim istraživanjima1 u kojima se ukazalo na to da su
suptilniji oblici degradacije, a ne kako se prije smatralo samo krčenje šuma velikih
razmjera, vjerojatno vrlo značajan izvor emisija ugljika koji predstavlja više od polovice
emisija;
7. ističe da pošumljavanje, obnova postojećih degradiranih šuma i povećanje pokrivenosti
drvećem u poljoprivrednim krajobrazima preko agrošumarstva predstavljaju jedine
dostupne izvore negativnih emisija sa znatnim potencijalom za doprinos postizanju
ciljeva Pariškog sporazuma;
8. podsjeća na Izazov iz Bonna2, namijenjen postizanju cilja obnove 350 milijuna hektara
degradiranih i iskrčenih zemljišta do 2030., čime bi se godišnje moglo stvoriti oko
170 milijardi USD neto dobitaka od zaštite slivnih područja, povećanog prinosa usjeva i
šumskih proizvoda te sekvestrirati do 1,7 gigatona ekvivalenta ugljikova dioksida
godišnje;
9. poziva Komisiju da poštuje međunarodne obveze EU-a, među ostalim one preuzete u
okviru Pariške konferencije o klimi (COP21), Foruma UN-a o šumama, Konvencije
UN-a o biološkoj raznolikosti, Deklaracije iz New Yorka o šumama i cilja održivog
razvoja br. 15, a posebice cilja 15.2. kojim se nastoji promicati provedba održivog
gospodarenja svim vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma, rehabilitirati degradirane
šume te znatno povećati pošumljavanje i ponovno pošumljavanje u svijetu do 2020.;
10. posebice podsjeća na to da se Unija obvezala na ciljeve iz Aichija u okviru Konvencije
o biološkoj raznolikosti, kojima se zahtijeva da se sačuva 17 % svih staništa, obnovi
15 % degradiranih ekosustava te da se gubitak šuma približi nuli ili barem prepolovi do
2020.;
11. napominje da se zrakoplovna industrija uvelike oslanja na neutralizaciju emisija ugljika,
uključujući šume; međutim, napominje da se neutralizacija putem šuma suočava s
ozbiljnom kritikom jer ju je teško mjeriti i nemoguće jamčiti; smatra da bi
Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) trebala isključiti
neutralizaciju šumama iz mehanizma Programa za neutralizaciju i smanjenje emisija
ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA);
12. ističe da pokretači krčenja šuma nadilaze sami sektor šumarstva i da se odnose na širok
raspon pitanja kao što su posjed zemljišta, zaštita prava autohtonih naroda,
poljoprivredne politike i klimatske promjene; poziva Komisiju da pojača svoje napore
za potpunu i učinkovitu provedbu sporazuma u okviru FLEGT-a, da usklađenim
političkim okvirom holistički obuhvati kršenje šuma, na primjer jamčenjem učinkovitog
priznavanja i poštovanja prava posjeda nad zemljištem zajednica koje obitavaju na
1 Baccini, A. i drugi, „Tropical forests are a net carbon source based on aboveground measurements of gain and
loss” (Tropske šume neto su izvor ugljika na temelju površinskog mjerenja dobiti i gubitka), Science, svezak
358, broj 6360, 2017., str. 230.–234. 2Vidjeti https://www.iucn.org/theme/forests/our-work/forest-landscape-restoration/bonn-challenge
PE619.397v02-00 10/41 RR\1158251HR.docx
HR
šumskim područjima, posebno kad EU financira razvoj, kao i u postupku pregledavanja
sporazuma u okviru FLEGT-a, i to na takav način da se lokalnim zajednicama omogući
da žive od šumarstva, a istodobno da se osigura očuvanje ekosustava;
13. poziva Komisiju da svake dvije godine sastavi izvješće o napretku akcijskog plana
FLEGT-a; ističe da bi njime trebalo obuhvatiti procjenu provedbe dobrovoljnih
partnerskih sporazuma (VPA), planirane rokove, teškoće s kojima se susreće i
provedene ili planirane mjere;
14. napominje da će provedba dobrovoljnih partnerskih sporazuma imati veće šanse za
uspjeh predvidi li se usmjerenija potpora za ranjive skupine uključene u upravljanje
drvnim resursima (maloposjednici, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, neovisni
subjekti u „neformalnom” sektoru); ističe da je važno osigurati da se u procesu
certifikacije vodi računa o interesima ranjivijih skupina uključenih u upravljanje
šumama;
15. ističe važnost borbe protiv nezakonite trgovine tropskim drvom; predlaže Komisiji da se
pri budućim pregovorima o izvoznim dozvolama u okviru FLEGT-a za dokazano
zakonite proizvode od drva koji se izvoze u EU uzme u obzir iskustvo s indonezijskim
sustavom koji je na snazi od studenoga 2016.; traži od Komisije da izvrši neovisnu
procjenu učinka provedbe indonezijskog sustava za osiguranje zakonitosti drvne
sirovine, koju bi trebalo predstaviti u odgovarajućem vremenskom razdoblju;
16. poziva Komisiju i države članice da poduzmu korake protiv rizika u vezi s drvom iz
područja zahvaćenih sukobima, kako bi se osiguralo da se ono definira kao nezakonito u
okviru postupka dobrovoljnog partnerskog sporazuma; smatra da bi se definicija
zakonitosti u okviru sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) trebala
proširiti kako bi se njome obuhvatila ljudska prava, posebice kolektivna prava
zemljišnog vlasništva u svim dobrovoljnim partnerskim sporazumima;
17. poziva Komisiju i države članice da se služe predloženim „strukturiranim dijalogom u
okviru FLEGT-a” kako bi provele odgovarajuću procjenu rizika od korupcije u sektoru
šumarstva i razvile mjere za jačanje sudjelovanja, transparentnosti, odgovornosti i
poštenja kao elemente antikorupcijske strategije;
18. poziva EU da razvije zelenu politiku nabave drvne sirovine kojom se podupire zaštita i
obnova šumskih ekosustava diljem svijeta;
19. sa zabrinutošću napominje da je sektor šumarstva posebno osjetljiv na loše upravljanje,
uključujući korupciju, prijevaru i organizirani kriminal, i da se ta vrsta kriminala još
uvijek ne kažnjava dovoljno; žali zbog činjenice da je provedba slaba čak i u onim
zemljama koje imaju dobre zakone u području šumarstva;
20. uviđa da se procjenjuje da su kaznena djela protiv šuma, kao što je nezakonita sječa,
2016. imala vrijednost između 50 i 152 milijarde USD, što je porast u odnosu na iznos
od 30 – 100 milijardi iz 2014., i prvi je na popisu ostvarenih prihoda u pogledu
kaznenih djela protiv okoliša na globalnoj razini; napominje da nezakonita sječa ima
značajnu ulogu u financiranju organiziranog kriminala te da znatno osiromašuje vlade,
RR\1158251HR.docx 11/41 PE619.397v02-00
HR
narode i lokalne zajednice zbog neubranih prihoda1;
21. zabrinut je zbog pojačanog kršenja ljudskih prava, jagme za zemljištem i oduzimanja
zemljišta autohtonih naroda, što je potaknuto širenjem infrastrukture, monokulturnim
plantažama za hranu, gorivo i vlakna, sječom i mjerama za smanjenje emisija ugljika
kao što su biogoriva, prirodni plin ili gradnja hidroelektrana velikih razmjera;
22. sa zabrinutošću napominje da se otprilike 300 000 pripadnika zajednica koje obitavaju
na šumskim područjima (koji se nazivaju i „pigmejci” ili „batwa”) u srednjoafričkoj
prašumi suočava s dosad nezabilježenim pritiscima na svoja zemljišta, šumske resurse i
društva zbog sječe šuma, krčenja šuma za potrebe poljoprivrede ili pretvaranja šuma u
isljučiva područja za očuvanje divlje flore i faune;
23. snažno apelira na Komisiju da prati zahtjeve sadržane u Rezoluciji Europskog
parlamenta od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede
ljudskih prava u trećim zemljama2, među ostalim i u pogledu poduzeća koja posluju u
tom području; posebice apelira na Komisiju da počne provoditi mjere iz navedene
rezolucije kako bi otkrile i kaznile odgovorne osobe kad se te aktivnosti mogu izravno
ili neizravno pripisati multinacionalnim poduzećima koja posluju u jurisdikciji neke
države članice;
24. ističe da nezakonita sječa uzrokuje gubitak prihoda od poreza u zemljama u razvoju;
posebno žali zbog činjenice da se, kao što je potvrđeno u Panamskim i Rajskim
dokumentima, offshore porezne oaze i mehanizmi izbjegavanja plaćanja poreza koriste
za financiranje fiktivnih društava i društava kćeri velikih poduzeća koja se bave
proizvodnjom celuloze, sječom šuma ili rudarstvom i povezana su s krčenjem šuma, i to
u kontekstu u kojem posljedice neregulirane financijske globalizacije mogu negativno
utjecati na zaštitu šuma i održivost okoliša; ponovno poziva EU da pokaže snažnu
političku volju i odlučnost u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i porezne utaje u
Uniji i trećim zemljama;
25. pozdravlja objavljivanje dugoočekivane studije izvedivosti o mogućnostima jačanja
djelovanja EU-a u pogledu krčenja šuma3, koju je naručila Glavna uprava Komisije za
okoliš; napominje da je ta studija usredotočena uglavnom na sedam dobara kojima se
ugrožavaju šume, odnosno palmino ulje, soju, gumu, govedinu, kukuruz, kakao i kavu,
te priznaje da je „EU očito dio problema globalnog krčenja šuma”;
26. apelira na Komisiju da odmah započne detaljnu procjenu učinka i stvarno savjetovanje s
dionicima, osobito uz uključivanje lokalnog stanovništva i žena, u cilju uspostave
svrsishodnog akcijskog plana EU-a o krčenju i degradaciji šuma koji sadrži konkretne i
dosljedne regulatorne mjere, uključujući mehanizam praćenja, kako bi se zajamčilo da
se ni lancima opskrbe ni financijskim transakcijama povezanima s EU-om ne
prouzročuju krčenje i degradacija šuma ili kršenja ljudskih prava; poziva da se tim
akcijskim planom promiče veća financijska i tehnička pomoć zemljama proizvođačima
1 Nellemann, C. (glavni urednik); Henriksen, R., Kreilhuber, A., Stewart, D., Kotsovou, M., Raxter, P., Mrema,
E. i Barrat, S. (urednici) The Rise of Environmental Crime – A Growing Threat to Natural Resources, Peace,
Development And Security, A UNEP-INTERPOL Rapid Response Assessment, Program Ujedinjenih naroda za
zaštitu okoliša i Norveški centar za globalne analize (centar za brzi odgovor RHIPTO), www.rhipto.org, 2016. 2 SL C 215, 19.6.2018., str. 125. 3 http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/feasibility_study_deforestation_kh0418199enn_main_report.pdf
PE619.397v02-00 12/41 RR\1158251HR.docx
HR
s konkretnim ciljem zaštite, očuvanja i obnove šuma i kritičnih ekosustava, te jačanja
sredstava za život zajednica koje ovise o šumama;
27. podsjeća na središnju ulogu žena pripadnica autohtonog stanovništva i poljoprivrednica
u zaštiti šumskih ekosustava; međutim, sa zabrinutošću konstatira da žene nisu
uključene u postupku upravljanja prirodnim resursima i da se ne jača njihova uloga u
tome; žali zbog nedostatka obrazovanja u području šumarstva; smatra da je rodna
ravnopravnost u obrazovanju o šumarstvu ključna za održivo upravljanje šumama, a ta
bi se činjenica trebala odražavati u Akcijskom planu EU-a;
28. primjećuje otvaranje javnog savjetovanja o području primjene Uredbe o drvu na
proizvode; smatra da mogućnost odabira u upitniku o smanjenju područja primjene koje
će se obuhvatiti Uredbom nije opravdana jer je nezakonita trgovina u porastu u okviru
trenutačnog područja primjene Uredbe; nadalje, napominje pozitivno stajalište Europske
konfederacije drvne industrije o proširenju područja primjene Uredbe o drvu na sve
drvne proizvode;
29. napominje da pri reviziji Uredbe EU-a o drvu (SWD(2016)0034) 2016. nije bilo
moguće procijeniti učinkovitost, proporcionalnost i sposobnost odvraćanja kazni koje su
uspostavile države članice jer je broj kazni do tada bio vrlo nizak; osporava to što
određene države članice primjenjuju kriterij „nacionalnih gospodarskih uvjeta” za
određivanje kazni, s obzirom na međunarodni aspekt tog kaznenog djela i činjenicu da
je na prvom mjestu na popisu kaznenih djela protiv okoliša u svijetu;
30. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu i primjenjuju Uredbu EU-a o
drvu te da se njome obuhvate svi proizvodi koji su napravljeni ili mogu biti napravljeni
od drva ili koji sadržavaju ili mogu sadržavati drvo; naglašava zahtjev koji se odnosi na
provedbu odgovarajućih i djelotvornih provjera, uključujući složene lance opskrbe i
uvoz iz zemalja s prerađivačkom industrijom, te poziva na uspostavu strogih i
odvraćajućih kazni za sve gospodarske aktere jer je riječ o međunarodnom kaznenom
djelu koje od svih kaznenih djela protiv okoliša donosi najveće prihode;
31. napominje da je otkriveno da se dozvolama za izvoz u okviru FLEGT-a omogućuje da
se drvo nezakonitog podrijetla miješa s drvom zakonitog podrijetla te se stoga takvo
drvo može izvoziti u EU kao drvo koje je sukladno s Uredbom EU-a o drvu (EUTR)1;
32. poziva Komisiju da ažurira smjernice iz Uredbe EU-a o drvu kako bi se riješilo pitanje
drva iz područja zahvaćenih sukobima i da predloži detaljnije mjere za ublažavanje
rizika kako bi se ojačala provedba, uključujući zahtjev za povećanje dužne pažnje
subjekata koji uvoze iz područja pogođenih sukobima ili visokorizičnih područja,
uspostavu odredbi i uvjeta protiv podmićivanja u ugovorima s dobavljačima, provedbu
odredbi za poštovanje mjera za borbu protiv korupcije, revidirana financijska izvješća i
revizije protiv korupcije;
1 U izvješću o dopuštanju kriminala Agencije za istrage o kaznenim djelima protiv okoliša (EIA) i indonezijske
mreže za praćenje šuma (Jaringan Pemantau Independen Kehutanan/JPIK) iz 2014. navedeno je da su određena
društva s dozvolama izdanim u sklopu sustava TLAS uključena u takozvano „pranje drva” miješanjem drva
nezakonitog podrijetla s drvom zakonitog podrijetla. Danas se to drvo može potencijalno izvesti u EU kao drvo s
dozvolom FLEGT. Dostupno na stranici: http://www.wri.org/blog/2018/01/indonesia-has-carrot-end-illegal-
logging-now-it-needs-stick; primarni izvor: https://eia-international.org/wp-content/uploads/Permitting-
Crime.pdf
RR\1158251HR.docx 13/41 PE619.397v02-00
HR
Upravljanje šumama i zemljištem
33. prima na znanje važan rad Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu i
Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) kada je riječ o
globalnom održivom upravljanju šumama, koje ima ključnu ulogu u održivoj trgovini
šumskim proizvodima;
34. poziva EU da uspostavi jaču suradnju i stvarna partnerstva sa zemljama s najvećom
potrošnjom drva te s međunarodnim akterima kao što su Ujedinjeni narodi, a posebno
FAO, Centar za međunarodna istraživanja u šumarstvu (CIFOR) i Program Svjetske
banke o šumama (PROFOR), radi efektivnijeg smanjenja trgovine nezakonito
posječenom drvnom sirovinom na globalnoj razini i boljeg upravljanja šumama u
cijelosti;
35. ističe da sekundarne šume, koje se uvelike regeneriraju prirodnim procesima nakon
značajnih ljudskih ili prirodnih narušavanja primarnih šuma, također pružaju, uz
primarne šume, ključne usluge ekosustava, sredstva za život za lokalno stanovništvo te
izvor drvne sirovine; smatra da bi, s obzirom na to da je njihovo preživljavanje
ugroženo i nezakonitom sječom, svaka radnja koja se odnosi na transparentnost i
odgovornost pri gospodarenju šumama trebala biti usmjerena i na sekundarne šume, a
ne samo na primarne;
36. ističe da je potrebno poticati participativno i zajedničko upravljanje šumama većim
uključivanjem civilnog društva u planiranje i provedbu politika i projekata upravljanja
šumama, podizanjem svijesti i osiguravanjem da lokalne zajednice također uživaju
koristi od šumskih resursa;
37. sa zabrinutošću primjećuje da je nesigurno kolektivno zemljišno vlasništvo zajednica
koje obitavaju na šumskim područjima ključna prepreka suzbijanju krčenja šuma;
38. podsjeća da je odgovorno upravljanje pravima posjedovanja zemljišta i šuma ključno za
osiguranje socijalne stabilnosti, održivog korištenja okoliša i odgovornog ulaganja u
održivi razvoj;
39. napominje postojanje modela šumarstva zajednice / kolektivnih običajnih prava posjeda
zemljišta koji mogu imati brojne prednosti1, uključujući povećanje šumskih površina i
dostupnih vodnih resursa, smanjenje nezakonite sječe uspostavom jasnih pravila o
pristupu drvu i snažan sustav za praćenje šuma; predlaže da se osigura više istraživanja i
potpore za pomoć u razvoju pravnih okvira o šumarstvu zajednice;
40. potiče partnerske zemlje da priznaju i zaštite pravo lokalnog stanovništva ovisnog o
šumama, osobito pravo autohtonih naroda, uključujući pripadnice tih naroda, na
običajno vlasništvo te kontrolu njihova zemljišta, područja i prirodnih resursa, sukladno
međunarodnim instrumentima za ljudska prava, kao što su Međunarodni pakt o
gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Deklaracija Ujedinjenih naroda o
pravima autohtonih naroda (UNDRIP), te sukladno Konvenciji br. 169 Međunarodne
organizacije rada; poziva EU da u tom nastojanju podupre partnerske zemlje, kao i u
1 Slučaj iz Nepala koji je predstavila organizacija ClientEarth, dostupno na stranici
https://www.clientearth.org/what-can-we-learn-from-community-forests-in-nepal/
PE619.397v02-00 14/41 RR\1158251HR.docx
HR
savjesnoj primjeni načela slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka za stjecanje
zemljišta velikih razmjera;
41. osuđuje sužavanje prostora za slobodu izražavanja civilnog društva i zajednica u
pogledu upravljanja šumama i sve češće napade na tu slobodu;
42. poziva Komisiju da Dobrovoljne smjernice FAO-a o odgovornom upravljanju
zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima učini pravno obvezujućima za plan
vanjskih ulaganja; naglašava da poštovanje tih smjernica iziskuje postojanje
djelotvornih neovisnih mehanizama praćenja i provedbe, uključujući odgovarajuće
mehanizme rješavanja sporova i pritužbi; ustraje na tome da se standardi zemljišnog
posjeda uključe u izradu i praćenje projekata i godišnje izvješćivanje o njima te da
postanu obvezujući za sve vanjske aktivnosti EU-a financirane iz službene razvojne
pomoći;
43. poziva Komisiju i države članice da kao prvi korak uspostave učinkovit administrativni
mehanizam za podnošenje pritužbi za žrtve kršenja ljudskih prava i drugih štetnih
učinaka nastalih zbog aktivnosti financiranih iz službene razvojne pomoći kako bi
pokrenuli istražne postupke i postupke mirenja; ističe da bi taj mehanizam trebao imati
standardizirane postupke, biti upravne naravi te stoga služiti kao dopuna sudskim
mehanizmima, a da bi delegacije EU-a mogle djelovati kao kontaktne točke;
44. poziva EU da donese odluku o obveznom objavljivanju informacija o krčenju šuma,
kojim se pruža dokaz o financijskim ulaganjima povezanima s proizvodnjom ili
preradom robe koja ugrožava šume;
45. podsjeća na to da bi Komisija do 27. studenoga 2018. trebala Parlamentu i Vijeću
podnijeti izvješće o funkcioniranju Direktive o transparentnosti 2013/50/EU, kojom se
uvode zahtjevi za objavu za plaćanja koja vladama izvršavaju poduzeća koja kotiraju na
burzi i velika poduzeća koja ne kotiraju na burzi s djelatnostima u ekstraktivnoj
industriji i sječi primarnih (prirodnih i poluprirodnih) šuma; nadalje napominje da bi
izvješće trebalo biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom; u svjetlu moguće revizije
poziva Komisiju da razmotri proširenje obveze na druge industrijske sektore koji utječu
na šume te na ostale šume osim primarnih;
46. žali zbog nedovoljnog lokalnog sudjelovanja i nedostatka sporazuma među zajednicama
koje obitavaju na šumskim područjima pri prostornom planiranju uporabe zemljišta i
dodjeli koncesija u mnogim zemljama; smatra da bi sustavi za osiguranje zakonitosti
drvne sirovine trebali sadržavati postupovna jamstva kojima se osnažuju zajednice, a u
cilju smanjenja vjerojatnosti korumpirane ili nepravedne dodjele ili prijenosa zemljišta;
47. ističe da su transparentnost podataka, bolje mapiranje, neovisno praćenje, instrumenti za
reviziju i razmjena informacija neophodni za poboljšanje upravljanja, međunarodne
suradnje i olakšavanje usklađenosti s obvezama u pogledu nulte stope krčenja šuma;
poziva EU da poveća financijsku i tehničku potporu zemljama partnerima pri ostvarenju
tih ciljeva i da im pomogne u razvoju stručnog znanja potrebnog za poboljšanje lokalnih
struktura upravljanja šumama i odgovornosti;
Odgovorni lanci opskrbe i odgovorno financiranje
RR\1158251HR.docx 15/41 PE619.397v02-00
HR
48. napominje da bi se uvoz drva i drvnih proizvoda trebao temeljitije provjeravati na
granicama EU-a kako bi se osiguralo da uvezeni proizvodi doista ispunjavaju kriterije
potrebne za ulazak u EU;
49. napominje da je više od polovice dobara proizvedenih i izvezenih na globalno tržište
nastalo nezakonitim krčenjem šuma; ističe da se procjenjuje, uzimajući u obzir
poljoprivredna dobra kojima se ugrožavaju šume, da je 65 % brazilskog i 9 %
argentinskog izvoza govedine, 41 % brazilskog, 5 % argentinskog i 30 % paragvajskog
izvoza soje vjerojatno povezano s nezakonitim krčenjem šuma; također napominje da
proizvođači iz EU-a uvoze znatne količine hrane za životinje i proteina iz zemalja u
razvoju1;
50. ističe ključnu ulogu privatnog sektora u postizanju međunarodnih ciljeva u području
šuma, uključujući obnavljanje šuma; međutim, ističe da je potrebno osigurati da se
svjetskim lancima opskrbe i financijskim tokovima podupire jedino zakonita i održiva
proizvodnja bez krčenja šuma i da oni ne rezultiraju kršenjima ljudskih prava;
51. pozdravlja činjenicu da su se glavni akteri privatnog sektora (koji su vrlo često iz EU-a)
obvezali na zabranu krčenja šuma u svojim lancima opskrbe i ulaganjima; međutim,
napominje da EU treba dorasti izazovu i ojačati napore privatnog sektora politikama i
odgovarajućim mjerama kojima se stvara zajednička osnova za sva poduzeća i postižu
jednaki uvjeti za sve; smatra da bi se time potaknulo obvezivanje, stvorilo povjerenje i
učinilo poduzeća odgovornijima za njihove obveze;
52. podsjeća da se Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima moraju poštovati;
podržava aktualne pregovore za uspostavu obvezujućeg instrumenta UN-a za
transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava i ističe da je
važno da EU bude aktivno uključen u taj proces;
53. potiče korporacije da poduzimaju mjere za sprečavanje korupcije u svojim poslovnim
praksama, osobito onima povezanima s dodjelom prava zemljišnog posjeda, te da jačaju
svoje sustave vanjskog nadzora radnih standarda kako bi njima obuhvatile šire obveze u
vezi s krčenjem šuma;
54. poziva EU da za financijski sektor uvede obvezne zahtjeve za postupanje s dužnom
pažnjom pri procjenjivanju financijskih i nefinancijskih okolišnih, socijalnih i
upravljačkih rizika; ujedno poziva na javno objavljivanje postupka dužne pažnje, barem
putem godišnjeg izvješćivanja ulagača;
55. poziva EU da problem globalnog krčenja šuma riješi reguliranjem europske trgovine i
potrošnje robe kojom se ugrožavaju šume, kao što su soja, palmino ulje, eukaliptus,
govedina, koža i kakao, na temelju iskustava iz Akcijskog plana FLEGT, Uredbe o
drvu, Uredbe o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima, Direktive o
nefinancijskom izvješćivanju, zakonodavstva o nezakonitom, neprijavljenom i
nereguliranom ribolovu, te drugim inicijativama EU-a za reguliranje lanaca opskrbe;
1 Niz izvješća o trendovima povezanima sa šumama: Consumer Goods and Deforestation: An Analysis of the
Extent and Nature of Illegality in Forest Conversion for Agriculture and Timber Plantations (Potrošačka roba i
krčenje šuma: analiza razmjera i prirode nezakonitosti u prenamjeni šuma za poljoprivredu i šumske plantaže),
2014.
PE619.397v02-00 16/41 RR\1158251HR.docx
HR
56. Tim regulatornim okvirom treba:
a) utvrditi obvezne kriterije za održive proizvode dobivene bez krčenja šuma;
b) nametnuti obveze postupanja s dužnom pažnjom gospodarskim subjektima na
početku i na kraju lanca opskrbe robom kojom se ugrožavaju šume;
c) uspostaviti sljedivost robe i transparentnost u čitavom lancu opskrbe;
d) zahtijevati od nadležnih tijela država članica da istraže i kazneno gone državljane
EU-a ili poduzeća sa sjedištem u EU-u koji imaju koristi od nezakonite
prenamjene zemljišta u zemljama proizvođačima;
e) pridržavati se međunarodnog prava o ljudskim pravima, poštovati običajna prava
navedena u Dobrovoljnim smjernicama o odgovornom upravljanju zemljišnim,
ribarstvenim i šumskim resursima te zajamčiti slobodan, prethodni i informirani
pristanak svih potencijalno pogođenih zajednica u čitavom životnom ciklusu
proizvoda;
57. poziva EU da osigura da uspostavljene mjere i regulatorni okvir ne uzrokuju
neopravdano opterećenje malim i srednjim proizvođačima te da ne onemogućavaju
njihov pristup tržištima i međunarodnoj trgovini;
58. također poziva EU da sličan obvezujući regulatorni okvir promiče na međunarodnoj
razini i da integrira diplomaciju u području šumarstva u svoju klimatsku politiku s
ciljem poticanja zemalja koje obrađuju i/ili uvoze znatne količine tropskog drva, kao što
su Kina i Vijetnam, da donesu učinkovito zakonodavstvo kojim se zabranjuje uvoz
nezakonito posječenog drva te da zahtijevaju od subjekata da postupaju s dužnom
pažnjom (slično kao što je propisano u Uredbi EU-a o drvu); s tim ciljem poziva
Komisiju da poveća transparentnost rasprava i mjera koje se provode s Kinom u okviru
Mehanizma bilateralne suradnje za provedbu zakonodavstva i upravljanje u području
šuma (BCM-FLEG);
59. žali što je vlada Demokratske Republike Kongo dovela u pitanje moratorij na dodjelu
novih dozvola za sječu u tropskim prašumama Demokratske Republike Kongo dvama
kineskim poduzećima; poziva na zadržavanje tog moratorija sve dok šumarska
poduzeća, vlada i lokalno stanovništvo koje ovisi o šumama ne postignu dogovor o
protokolima kojima se jamči zadovoljavajuće upravljanje okolišem i društvom;
60. poziva EU da uvede kriterije višestruke sukladnosti za hranu za životinje u okviru
reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi se osiguralo da se javne
subvencije dodjeljuju za hranu dobivenu iz održivih izvora i bez krčenja šuma, kako bi
se smanjio uvoz proteinskih usjeva i stoke, a istovremeno diversificirala i povećala
domaća proizvodnja proteinskih usjeva, te kako bi se uvoz robe koja ugrožava šume
(primjerice soja, kukuruz) uklonio iz izravne ili neizravne potpore u okviru buduće
prehrambene i poljoprivredne politike EU-a;
61. ističe da će budući ZPP morati biti u skladu s međunarodnim obvezama EU-a,
uključujući Program za održivi razvoj do 2030. i Pariški sporazum o klimatskim
promjenama;
RR\1158251HR.docx 17/41 PE619.397v02-00
HR
62. poziva da se za procjenu vanjskih učinaka ZPP-a upotrebljavaju pokazatelji za ciljeve
održivog razvoja, kao što predlaže OECD;
63. podsjeća da su Malezija i Indonezija glavni proizvođači palmina ulja, s procijenjenih
85 – 90 % globalne proizvodnje, i da sve veća potražnja za tom robom dovodi do
krčenja šuma, stavlja pritisak na korištenje zemljišta i znatno utječe na lokalne
zajednice, zdravlje i klimatske promjene; u tom kontekstu ističe da bi se pregovori o
trgovinskim sporazumima s Indonezijom i Malezijom trebali upotrijebiti za poboljšanje
situacije na terenu;
64. kad je riječ o palminom ulju, potvrđuje pozitivan doprinos postojećih sustava
certifikacije, ali sa žaljenjem primjećuje da ni Okrugli stol o održivom palminom ulju
(RSPO), ni program za indonezijsko održivo palmino ulje ISPO, ni program za
malezijsko održivo palmino ulje MSPO, ni bilo koji drugi važniji priznati sustav
certifikacije zapravo ne brani svojim članovima da prašumu ili tresetište prenamijene u
plantaže palmi; stoga smatra da se tim važnim sustavima certifikacije u praksi ne
uspijeva ograničiti emisije stakleničkih plinova pri osnivanju plantaža i njihovu
djelovanju te se kao posljedica toga njima nije uspjelo spriječiti velike požare u
prašumama i na tresetištima; poziva Komisiju da osigura nezavisnu reviziju i praćenje
tih sustava certifikacije kojima će se jamčiti da palmino ulje koje se stavlja na tržište
EU-a bude u skladu sa svim potrebnim standardima i održivo; napominje da se pitanje
održivosti u sektoru palmina ulja ne može rješavati samo dobrovoljnim mjerama i
politikama, već da su obvezujuća pravila i obvezujući sustav certificiranja potrebni i za
poduzeća iz sektora palmina ulja;
65. ističe da treba poboljšati pouzdanost dobrovoljnih postupaka certifikacije označivanjem
kako bi se zajamčilo da na tržište EU-a dolazi samo palmino ulje dobiveno bez krčenja i
uništavanja šuma, nezakonitog prisvajanja zemljišta i drugih vrsta kršenja ljudskih
prava, u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 25. listopada 2016. o korporativnoj
odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama1, i da se sustavima
kao što je RSPO u obzir uzmu sve krajnje upotrebe palmina ulja; ističe, osim toga, da
potrošače treba više informirati o štetnim posljedicama neodržive proizvodnje palminog
ulja na okoliš, a krajnji je cilj znatno smanjiti potrošnju palminog ulja;
66. potiče Komisiju i sve države članice koje to još nisu učinile da rade na uspostavi obveze
na razini EU-a da će se nabavljati samo certificirano održivo palmino ulje najkasnije do
2020., između ostaloga potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama
naslovljene „Uklanjanje krčenja šuma iz lanaca poljoprivrednih dobara s europskim
zemljama”, te da rade na uspostavi predanosti industrije, između ostaloga potpisivanjem
i provedbom Deklaracije iz Amsterdama o potpori potpuno održivom lancu opskrbe
palminim uljem do 2020.;
Usklađenost politika radi razvoja
67. podsjeća da se ciljevi održivog razvoja mogu postići samo ako lanci opskrbe postanu
održivi i ako se između politika stvori sinergija; zabrinut je zbog toga što visoka razina
ovisnosti EU-a o uvozu hrane za životinje u obliku soje uzrokuje krčenje šuma u
inozemstvu; zabrinut je zbog utjecaja sve većeg uvoza biomase i povećane potražnje za
1 SL C 215, 19.6.2018., str. 125.
PE619.397v02-00 18/41 RR\1158251HR.docx
HR
drvom u Europi na okoliš, posebice sa svrhom ispunjavanja ciljeva EU-a u pogledu
obnovljive energije; poziva EU da se pridržava načela usklađenosti politika radi
razvoja, koje proizlazi iz članka 208. UFEU-a, jer ono predstavlja temeljni aspekt
doprinosa EU-a provedbi Programa do 2030., Pariškog sporazuma i Europskog
konsenzusa o razvoju; stoga poziva EU da osigura dosljednost među svojom razvojnom,
trgovinskom, poljoprivrednom, energetskom i klimatskom politikom;
68. poziva Komisiju da u raznim politikama EU-a i službama uključenim u njih uskladi i
bolje koordinira svoja nastojanja u borbi protiv nezakonite sječe; poziva Komisiju da u
sklopu budućih bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma pregovara o
standardima za uvoz drvne sirovine kako se ne bi doveo u pitanje uspjeh postignut sa
zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za FLEGT;
69. podsjeća da 80 % šuma predstavljaju tradicionalna zemljišta i teritoriji autohtonih
naroda i lokalnih zajednica; sa zabrinutošću primjećuje da je posebna izvjestiteljica UN-
a o pravima autohtonih naroda izvijestila da prima sve veći broj pritužbi na slučajeve u
kojima su projekti za ublažavanje klimatskih promjena negativno utjecali na prava
autohtonih naroda, posebice projekti u području obnovljive energije, kao što je
proizvodnja biogoriva i izgradnja brana za hidroelektrane; ističe da je potrebno
zajamčiti pravo posjeda lokalnim zajednicama koje obitavaju na šumskim područjima,
uključujući običajna prava; ističe isplate na temelju rezultata i REDD+ kao prilike za
poboljšanje upravljanja šumama, prava zemljišnog posjeda i sredstava za život;
70. naglašava ključnu ulogu autohtonog stanovništva u održivom upravljanju prirodnim
resursima i očuvanju biološke raznolikosti; podsjeća da Okvirna konvencija Ujedinjenih
naroda o promjeni klime (UNFCCC) poziva svoje države potpisnice da poštuju znanje i
prava autohtonih naroda kao zaštitne mjere u provedbi programa REDD+; snažno potiče
partnerske zemlje da usvoje mjere za učinkovito uključivanje autohtonih naroda u
prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica;
71. poziva EU i njegove države članice da poboljšaju sinergije između sporazuma u okviru
FLEGT-a i programa REDD+;
72. izražava duboku zabrinutost zbog sve učestalijeg i raširenijeg uzgajanja monokultura na
šumskim površinama radi proizvodnje energije, čime se ubrzava gubitak biološke
raznolikosti i slabljenje usluga ekosustava;
73. podsjeća da bi politika EU-a o biogorivima trebala biti u skladu s ciljevima održivog
razvoja i načelom usklađenosti politika radi razvoja; ponavlja da bi EU trebao ukinuti
sve političke poticaje za agrogoriva najkasnije do 2030.;
74. žali zbog činjenice da se trenutačnom revizijom Direktive o obnovljivoj energiji (RED
II) ne uvode kriteriji socijalne održivosti i druge neizravne posljedice uporabe zemljišta
uzimajući u obzir rizik od jagme za zemljištem; podsjeća da bi ta Direktiva trebala biti u
skladu s međunarodnim standardima prava pri zakupu, odnosno Konvencijom br. 169
Međunarodne organizacije rada i dobrovoljnim smjernicama FAO-a o posjedu zemljišta
i načelima odgovornog ulaganja u poljoprivredu i prehrambene sustave; isto tako ističe
da je potrebno uvesti strože kriterije za šumsku biomasu kako bi se izbjeglo poticanje
krčenja šuma u inozemstvu zbog promicanja bioenergije;
RR\1158251HR.docx 19/41 PE619.397v02-00
HR
75. prima na znanje nedvosmilene dokaze da prenamjena tropskih šuma za poljoprivredni
uzgoj, plantaže i druge upotrebe zemljišta uzrokuje znatan gubitak vrsta, a posebice
vrsta tipičnih za šume; naglašava potrebu za obnovom prirodnih, biološki raznolikih
šuma kao načina borbe protiv klimatskih promjena i zaštite biološke raznolikosti, u
skladu s ciljevima Programa do 2030., a posebno 15. cilja; smatra da bi u programima
obnove šuma trebalo priznati lokalna običajna prava u vezi sa zemljištem, da bi ti
programi trebali biti uključivi, prilagođeni lokalnim uvjetima i promicati rješenja
temeljena na prirodi, kao što je obnova šumskog krajolika radi uspostave ravnoteže u
upotrebi zemljišta, uključujući zaštićena područja, agrošumarstvo, poljoprivredne
sustave, male plantaže i ljudska naselja; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu
za to da se utjecaj potrošnje EU-a na krčenje šuma u inozemstvu razmatra u svjetlu
ciljeva predviđenih Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2020.;
76. poziva EU da podupre inicijative zemalja u razvoju bogatih šumama namijenjene za
kompenzaciju neometanog širenja poljoprivrednih praksi i aktivnosti rudarstva, što je
imalo negativan učinak na gospodarenje šumama te na životni stil i kulturni integritet
autohtonih naroda, kao i štetne posljedice za socijalnu stabilnost i neovisnost
poljoprivrednika u pogledu opskrbe hranom;
77. ponavlja da vrijednosti lanci održivog drva koje potječe iz šuma kojima se održivo
upravlja, uključujući održive šumske plantaže i poljoprivredna gospodarstva za uzgoj
stabala, mogu pružiti važne doprinose postizanju ciljeva održivog razvoja i obveza u
pogledu klimatskih promjena; u situaciji kada je 68,9 % ukupnih gubitaka ugljika u
tropskim ekosustavima posljedica degradacije ili narušavanja šuma1, ustraje u tome da
se nikakva javna sredstva koja potječu od financiranja u području klime i razvojnog
financiranja ne bi smjela upotrebljavati za potporu širenju poljoprivrede, industrijske
sječe, rudarstva, ekstrakcije resursa ili gradnje infrastrukture u netaknutim šumskim
krajolicima, dok bi financiranje javnim sredstvima općenito trebalo podlijegati strogim
kriterijima održivosti; nadalje poziva EU i njegove države članice da u tom pogledu
usklade donatorske politike2;
78. smatra da napori za zaustavljanje krčenja šuma moraju obuhvaćati pomoć i potporu
namijenjene najučinkovitijem mogućem iskorištavanju postojećih obradivih zemljišta,
što treba primijeniti zajedno s pristupom pametnih sela; uviđa da agroekološke prakse
imaju velik potencijal za maksimiranje funkcija ekosustava i njegove otpornosti
kombiniranim i veoma raznolikim tehnikama sadnje, agrošumarstvom i tehnikama
permakulture koje su relevantne i za proizvode kao što su palmino ulje, kakao ili guma,
te da stvaraju višak koristi u pogledu društvenih učinaka, diversifikacije proizvodnje i
produktivnosti, bez potrebe za dodatnom prenamjenom šuma;
Kaznena djela protiv šuma
79. napominje da su prema Programu UN-a za okoliš (UNEP) i Interpolu nezakonita sječa
drva i trgovina drvom jedan od pet najvažnijih sektora kriminala protiv okoliša; u njima
sve važniju ulogu imaju međunarodne organizirane kriminalne skupine;
1 Baccini, A. i drugi, „Tropical forests are a net carbon source based on aboveground measurements of gain and
loss” (Tropske šume neto su izvor ugljika na temelju površinskog mjerenja dobiti i gubitka), Science, svezak
358, broj 6360, 2017., str. 230.–234., http://science.sciencemag.org/content/early/2017/09/27/science.aam5962 2 Baccini, A. i drugi, citirani rad
PE619.397v02-00 20/41 RR\1158251HR.docx
HR
80. ističe da su za borbu protiv nezakonite međunarodne trgovine potrebne usklađene i
uključive mjere kako bi se zaustavilo uništavanje i krčenje šuma, nezakonita sječa
stabala, kako bi se suzbijale prijevare, masakri i potražnja za šumskim proizvodima i
divljim vrstama; poziva na osnivanje međunarodnog policijskog tijela koje bi se brinulo
za sigurnost zaštićenih područja;
81. ističe da kaznena djela protiv šuma, od nereguliranog ili nezakonitog paljenja ugljena do
velikih korporativnih kaznenih djela u vezi s drvom, papirom i celulozom, imaju velik
utjecaj na globalne emisije koje utječu na klimu, zalihe vode, dezertifikaciju i učestalost
kiša;
82. sa zabrinutošću napominje da je, prema UNEP-u i Interpolu, zakonodavstvo za borbu
protiv kaznenih djela protiv okoliša u mnogim zemljama neprikladno, između ostalog
zbog nedostatka stručnog znanja i osoblja, niskih kazni ili nepostojanja kaznenih
sankcija itd., što predstavlja prepreku učinkovitoj borbi protiv tih kaznenih djela;
83. ističe važnost primjene stvarno odvraćajućih i učinkovitih kazni u zemljama
proizvođačima radi borbe protiv nezakonite sječe i trgovine drvom;
84. poziva Komisiju da proširi područje primjene Direktive 2008/99/EZ o zaštiti okoliša
putem kaznenog prava1 kako bi se njome obuhvatila i nezakonita sječa drva;
85. potiče EU da pruži pomoć za jačanje nadzora nad krčenjem šuma i nezakonitim
aktivnostima;
86. ističe potrebu za rješavanjem temeljnih uzroka kaznenih djela protiv okoliša, kao što su
siromaštvo, korupcija i loše upravljanje, integriranim i holističkim pristupom,
poticanjem prekogranične financijske suradnje i primjenom svih relevantnih
instrumenata za suzbijanje međunarodnog organiziranog kriminala, uključujući zapljenu
i oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima, kao i mjere protiv pranja novca;
87. ističe da je potrebno ojačati nacionalne pravne okvire, poduprijeti osnivanje nacionalnih
mreža za provedbu zakona i unaprijediti provedbu i primjenu međunarodnog prava koje
se odnosi na promicanje transparentnog i odgovornog upravljanja šumama, među
ostalim razmjenom najboljih praksi, strogom objavom informacija, solidnim
procjenama učinka na održivost te sustavima praćenja i izvješćivanja, uzimajući u obzir
potrebu da se zaštite pripadnici službe za šumu; poziva na pojačanu međusektorsku i
međuagencijsku suradnju i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini, posebice s
INTERPOL-om i Uredom UN-a za droge i kriminal (UNODC), uključujući razmjenu
obavještajnih podataka i pravosudnu suradnju te proširenje nadležnosti Međunarodnog
kaznenog suda (ICC) kako bi se obuhvatila kaznena djela protiv okoliša;
88. podsjeća na to da bi se boljim pristupom carinskim podacima o uvozu u EU povećala
transparentnost i odgovornost globalnih lanaca vrijednosti; poziva Komisiju da proširi
zahtjeve u pogledu carinskih podataka i da navođenje izvoznika i proizvođača učini
obveznim elementom carinskih podataka, čime bi se poboljšala transparentnost i
sljedivost u globalnim lancima vrijednosti;
1 SL L 328, 6.12. 2008., str. 28.
RR\1158251HR.docx 21/41 PE619.397v02-00
HR
Trgovinska pitanja
89. naglašava da trgovinski pregovori Unije moraju biti u skladu s obvezama Unije da
poduzme mjere za smanjenje krčenja i degradacije šuma i da poveća zalihe ugljika u
šumama u zemljama u razvoju;
90. ističe da je potrebno proširiti i ojačati mehanizme za sprečavanje, praćenje i provjeru
utjecaja koji bilateralni i multilateralni sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini i
ulaganjima (FTA) imaju na okoliš i ljudska prava, među ostalim uz pomoć pokazatelja
koji se mogu provjeriti i neovisnih inicijativa za praćenje i izvješćivanje koje se provode
u okviru zajednica;
91. apelira na EU da u svoja poglavlja o trgovini i održivom razvoju uvijek uvrštava
obvezujuće i provedive odredbe za zaustavljanje nezakonite sječe, krčenja i uništavanja
šuma te jagme za zemljištem, te ostalih kršenja ljudskih prava koja podliježu
odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima rješavanja sporova te da razmotri, među
različitim metodama provedbe, mehanizam i odredbe koji se temelje na sankcijama
kako bi se zajamčilo pravo na vlasništvo, prethodno savjetovanje i informirani
pristanak; poziva Komisiju da takve odredbe uvrsti i u već sklopljene sporazume o
slobodnoj trgovini na temelju klauzula o reviziji, a posebno radi djelotvorne provedbe
obveza preuzetih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama; ističe važnost
praćenja tih odredbi i potrebu da se bez odgode započne postupak savjetovanja vlade u
slučaju da se trgovinski partneri ne pridržavaju tih pravila, te da se pokrenu postojeći
provedbeni mehanizmi kao što je mehanizam za rješavanje sporova uspostavljen u
okviru poglavlja o trgovini i održivom razvoju;
92. poziva Komisiju da u sve sporazume EU-a o trgovini i ulaganjima uključi ambiciozne
odredbe o šumama; naglašava da te odredbe trebaju biti obvezujuće i provedive s
pomoću djelotvornih mehanizama praćenja i sankcioniranja, kojima se pojedincima i
zajednicama, izvan ili unutar EU-a, omogućuje traženje pravne zaštite,
93. naglašava da bi korupcija povezana s nezakonitom sječom trebala biti obuhvaćena
trgovinskom politikom EU-a; potiče Komisiju da u svoje sporazume o slobodnoj
trgovini uključi antikorupcijske odredbe o nezakonitoj sječi koje su izvršive i koje se
moraju učinkovito i u cijelosti provesti;
94. potiče Komisiju da u područje primjene provedivih antikorupcijskih odredaba u
sporazumima o slobodnoj trgovini uvrsti nezakonite šumarske prakse, kao što su
preniske cijene drva u davanju koncesija, sječa zaštićenih stabala od strane
komercijalnih društava, krijumčarenje šumskih proizvoda preko granice, nezakonita
sječa i prerada šumskih sirovina bez dozvole;
95. napominje da Uredba o općem sustavu povlastica (OSP) još uvijek ima ograničeno
područje primjene u pogledu odgovornog upravljanja šumskim resursima i njihove
zaštite; poziva Komisiju da radi jamčenja zaštite šuma u partnerskim zemljama osigura
da se konvencije koje se odnose na šume na odgovarajući način prate unutar programa
OSP i OSP+, među ostalim i od strane organizacija civilnog društva, uključujući
mogućnost uspostave mehanizma za podnošenje pritužbi, čime bi se omogućilo da se
pritužbe zainteresiranih strana propisno razmatraju; naglašava da se tim mehanizmom
moraju posebno razmotriti prava autohtonih naroda i zajednica koje ovise o šumama te
PE619.397v02-00 22/41 RR\1158251HR.docx
HR
prava dodijeljena na temelju Konvencije C169 Međunarodne organizacije rada o
autohtonim i plemenskim narodima, ako je primjenjivo;
96. podsjeća na važnost primjerenog pristupa pravosuđu, pravnim sredstvima i učinkovitoj
zaštiti za zviždače u zemljama koje izvoze prirodne resurse kako bi se osigurala
učinkovitost zakona ili inicijativa;
°
° °
97. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
RR\1158251HR.docx 23/41 PE619.397v02-00
HR
23.5.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
upućeno Odboru za razvoj
o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume
(2018/2003(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje (*): Kateřina Konečná
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PRIJEDLOZI
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za razvoj da kao nadležni
odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. primjećuje da su krčenje i degradacija šuma drugi najveći razlog globalnog zatopljenja
te da su odgovorni su za oko 15 % emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini1;
naglašava važnost poduzimanja ispravnih političkih pristupa za cjelovito i održivo
gospodarenje šumama kako bi se postigle i koristi povezane s ugljikom i one koje nisu
povezane s njime;
2. podsjeća na to da se u Pariškom sporazumu od svih strana zahtijeva da poduzmu mjere
za očuvanje i poboljšanje ponora, uključujući šume;
3. napominje da bi zaustavljanje krčenja i degradacije šuma te omogućavanje ponovnog
rasta šuma, pružilo najmanje 30 % svih mjera ublažavanja potrebnih za ograničavanje
globalnog zagrijavanja na 1,5 C2;
4. napominje da krčenje šuma predstavlja 11 % globalnih antropogenih emisija
stakleničkih plinova, više nego svi osobni automobili zajedno;
5. potvrđuje važnost vrste gospodarenja šumama za ravnotežu ugljika u tropskom
1 https://www.forestcarbonpartnership.org/what-redd 2 Goodman, R. C. i Herold, M., Why Maintaining Tropical Forests is Essential and Urgent for Maintaining a
Stable Climate (Zašto je održavanje tropskih šuma ključno i hitno za održavanje stabilne klime) (studeni 2014.),
Radni dokument 385, Centar za globalni razvoj. McKinsey & Company, Pathways to a low-carbon economy
(Putovi prema niskougljičnom gospodarstvu) (2009.). Pathways to a low-carbon economy: Version 2 of the
global greenhouse gas abatement cost curve (Putovi prema niskougljičnom gospodarstvu: verzija 2. krivulje
troškova smanjenja emisija stakleničkih plinova) (2013.).
PE619.397v02-00 24/41 RR\1158251HR.docx
HR
području, kako je naglašeno u nedavnim istraživanjima1u kojima se ukazalo na to da su
suptilniji oblici degradacije, a ne kako se prije smatralo samo krčenje šuma velikih
razmjera, vjerojatno značajan izvor emisija ugljika koji predstavlja više od polovice
emisija;
6. ističe da pošumljavanje, obnova postojećih degradiranih šuma i povećanje pokrivenosti
drvećem u poljoprivrednim krajobrazima preko agrošumarstva predstavljaju jedine
dostupne izvore negativnih emisija sa znatnim potencijalom za doprinos postizanju
ciljeva Pariškog sporazuma;
7. uviđa da se procjenjuje2 da je kriminal povezan sa šumama, kao što je nezakonita sječa,
tijekom 2016. iznosio 50 – 152 milijarde USD, što je porast u odnosu na iznos od 30 –
100 milijardi iz 2014., i prvi je na popisu ostvarenih prihoda u pogledu kaznenih djela
protiv okoliša na globalnoj razini; napominje da ima glavnu ulogu u financiranju
organiziranog kriminala te da znatno osiromašuje vlade, države i lokalne zajednice zbog
nenaplaćenih prihoda;
8. podsjeća na izazov iz Bonna3, namijenjen postizanju cilja obnove 350 milijuna hektara
degradiranih i iskrčenih zemljišta do 2030., čime bi se moglo stvoriti oko
170 milijardi USD godišnje neto dobitaka od zaštite slivnih područja, povećanog
prinosa usjeva i šumskih proizvoda te sekvestrirati do 1,7 gigatona ekvivalenta
ugljikova dioksida godišnje;
9. napominje da šume nisu samo ključni izvor drva, hrane i vlakana, nego se u njima
nalazi i 80 % svjetske zemaljske bioraznolikosti, glavni su pružatelj različitih usluga
ekosustava te imaju značajnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika;
10. ističe da sekundarne šume, koje se uvelike regeneriraju prirodnim procesima nakon
značajnih ljudskih ili prirodnih narušavanja primarnih šuma, također pružaju, uz
primarne šume, ključne usluge ekosustava, sredstva za život za lokalno stanovništvo te
izvor drvne sirovine; smatra da bi, s obzirom na to da je njihovo preživljavanje
ugroženo i nezakonitom sječom, svaka radnja koja se odnosi na transparentnost i
odgovornost pri gospodarenju šumama trebala biti usmjerena i na sekundarne šume, a
ne samo na primarne;
11. napominje da je potvrđeno i nepobitno da se prenamjenom tropskih šuma radi
poljoprivrede, plantaža i drugih uporaba zemljišta uzrokuje znatan gubitak vrsta,
posebice vrsta tipičnih za šume;
12. poziva Komisiju da poštuje međunarodne obveze EU-a, među ostalim one preuzete u
okviru Pariške konferencije o klimi (COP21), Foruma UN-a o šumama, Konvencije
UN-a o biološkoj raznolikosti, Deklaracije iz New Yorka i cilja održivog razvoja br. 15,
a posebice cilja 15.2. kojim se želi promicati provedba održivog gospodarenja svim
vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma, rehabilitirati degradirane šume te znatno
povećati pošumljavanje i ponovno pošumljavanje u svijetu do 2020.;
1 Baccini, A. i drugi, Tropical forests are a net carbon source based on aboveground measurements of gain and
loss (Tropske šume neto su izvor ugljika na temelju površinskog mjerenja dobiti i gubitka) (2017.). 2 UNEP, Izvješće o povećanju broja kaznenih djela protiv okoliša (2016.). 3 Vidjeti https://www.iucn.org/theme/forests/our-work/forest-landscape-restoration/bonn-challenge
RR\1158251HR.docx 25/41 PE619.397v02-00
HR
13. posebice podsjeća na to da se Unija obvezala na ciljeve iz Aichija u okviru Konvencije
o biološkoj raznolikosti, kojima se zahtijeva da se sačuva 17 % svih staništa, obnovi
15 % degradiranih ekosustava te da se gubitak šuma približi nuli ili barem prepolovi do
2020.;
14. posebice podsjeća na zajedničke obveze Unije u okviru Deklaracije iz New Yorka o
šumama da se obnovi 150 milijuna hektara degradiranih krajobraza i šumskih zemljišta
do 2020. te da se znatno povećaju stope globalne obnove nakon toga, čime bi se
obnovilo najmanje dodatnih 200 milijuna hektara do 2030.;
15. pozdravlja objavljivanje dugo očekivane studije izvedivosti o mogućnostima jačanja
djelovanja EU-a u pogledu krčenja šuma1, koju je naručila Glavna uprava Komisije za
okoliš; napominje da je ta studija usredotočena uglavnom na sedam dobara kojima se
ugrožavaju šume, odnosno palmino ulje, soju, gumu, govedinu, kukuruz, kakao i kavu,
te priznaje da je „EU očito dio problema globalnog krčenja šuma”;
16. u potpunosti je svjestan složenosti problema krčenja šuma i naglašava važnost
donošenja globalnog rješenja temeljenog na kolektivnoj odgovornosti mnogih aktera;
čvrsto preporučuje da to načelo poštuju svi sudionici u opskrbnom lancu za drvne
sirovine, uključujući EU i druge međunarodne organizacije, države članice, financijske
institucije, vlade zemalja proizvođača, autohtone narode i lokalne zajednice, nacionalna
i multinacionalna poduzeća, potrošačke udruge i nevladine organizacije; osim toga,
uvjeren je da svi ti akteri trebaju napraviti svoj dio koordinacijom uloženih napora kako
bi se riješili mnogi ozbiljni problemi povezani s krčenjem šuma;
17. pozdravlja činjenicu da su se glavni akteri privatnog sektora (koji su vrlo često iz EU-a)
obvezali na zabranu krčenja šuma u svojim lancima opskrbe i ulaganjima; međutim,
napominje da EU treba dorasti izazovu i ojačati napore privatnog sektora politikama i
odgovarajućim mjerama kojima se stvara zajednička osnova za sva postižu i postižu
jednaki uvjeti za sve; smatra da bi se time potaknulo obvezivanje, stvorilo povjerenje i
učinilo poduzeća odgovornijima za svoje obveze;
18. primjećuje otvaranje javnog savjetovanja o području primjene proizvoda Uredbe o drvu;
smatra da mogućnost odabira u upitniku o smanjenju područja primjene koje će se
obuhvatiti Uredbom nije opravdana jer je nezakonita trgovina u porastu u okviru
trenutačnog područja primjene Uredbe; nadalje, napominje pozitivno stajalište Europske
konfederacije drvne industrije o proširenju područja primjene Uredbe o drvu na sve
drvne proizvode;
19. napominje da u reviziji Uredbe EU-a o drvu (SWD(2016)0034) iz 2016. nije bilo
moguće procijeniti učinkovitost, proporcionalnost i sposobnost odvraćanja kazni koje su
uspostavile države članice jer je broj kazni do tada bio vrlo nizak; osporava što
određene države članice primjenjuju kriterij „nacionalnih gospodarskih uvjeta” za
određivanje kazni, s obzirom na međunarodni aspekt tog kaznenog djela i činjenicu da
je na prvom mjestu na popisu kaznenih djela protiv okoliša u svijetu;
20. napominje da je otkriveno da se dozvolama za izvoz u okviru provedbe zakona,
upravljanja i trgovine u području šuma (FLEGT) omogućuje da se drvo nezakonitog
1 http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/feasibility_study_deforestation_kh0418199enn_main_report.pdf
PE619.397v02-00 26/41 RR\1158251HR.docx
HR
podrijetla miješa s drvom zakonitog podrijetla te se stoga takvo drvo može izvoziti u
EU kao drvo koje je sukladno s Uredbom EU-a o drvu (EUTR)1;
21. poziva Komisiju da ažurira smjernice Uredbe EU-a o drvu kako bi se riješilo pitanje
drva iz područja zahvaćenih sukobima i da predloži detaljnije mjere za ublažavanje
rizika kako bi se ojačala provedba, uključujući zahtjev za povećanje dužne pažnje
subjekata koji uvoze iz područja pogođenih sukobima ili visokorizičnih područja,
uspostavu odredbi i uvjeta protiv podmićivanja u ugovorima s dobavljačima, provedbu
odredbi za poštovanje mjera za borbu protiv korupcije, revidirana financijska izvješća i
revizije protiv korupcije;
22. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu i primjenjuju Uredbu EU-a o
drvu te da se njome obuhvate svi proizvodi koji su napravljeni ili mogu biti napravljeni
od drva ili koji sadržavaju ili mogu sadržavati drvo; naglašava zahtjev koji se odnosi na
provedbu odgovarajućih i djelotvornih provjera, uključujući složene lance opskrbe i
uvoz iz zemalja s prerađivačkom industrijom te poziva na uspostavu strogih i
odvraćajućih kazni za sve gospodarske aktere s obzirom na to da je riječ o
međunarodnom kaznenom djelu koje donosi najveći prihod među kaznenim djelima
protiv okoliša;
23. napominje postojanje modela šumarstva zajednice / kolektivnih običajnih prava posjeda
zemljišta koji mogu imati brojne prednosti2, uključujući povećanje područja šuma i
dostupnih vodnih resursa, smanjenje nezakonite sječe uspostavom jasnih pravila o
pristupu drvu i snažan sustav za praćenje šuma; predlaže da se osigura više istraživanja i
potpore za pomoć u razvoju pravnih okvira o šumarstvu zajednice;
24. ističe da se priznavanje prava posjeda zemljišta naroda, na primjer ustavom, ne
primjenjuje nužno u praksi3 te bi stoga EU trebao provoditi aktivnu provjeru kako bi se
zajamčilo da se poštuju prava posjeda zemljišta, u svrhu dobrovoljnih partnerskih
sporazuma i za pojedinačne slučajeve EU-ovog financiranja razvoja;
25. podsjeća na to da bi Komisija do 27. studenoga 2018. trebala Parlamentu i Vijeću
podnijeti izvješće o funkcioniranju Direktive o transparentnosti 2013/50/EU, kojom se
uvode zahtjevi za objavu za plaćanja koja vladama izvršavaju poduzeća koja kotiraju na
burzi i velika poduzeća koja ne kotiraju na burzi s djelatnostima u ekstraktivnoj
industriji i sječi primarnih (prirodnih i poluprirodnih) šuma; nadalje napominje da bi
izvješće trebalo biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom; u svjetlu moguće revizije
poziva Komisiju da razmotri proširenje obveze na druge industrijske sektore koji utječu
1 U izvješću o dopuštanju kriminala Agencije za istrage o kaznenim djelima protiv okoliša (EIA) i indonezijske
mreže za praćenje šuma (Jaringan Pemantau Independen Kehutanan/JPIK) iz 2014. navedeno je da su određena
društva s dozvolama sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) uključena u takozvano „pranje
drva” miješanjem drva nezakonitog podrijetla s drvom zakonitog podrijetla. Danas se to drvo može potencijalno
izvesti u EU kao drvo s dozvolom FLEGT. Dostupno na stranici http://www.wri.org/blog/2018/01/indonesia-
has-carrot-end-illegal-logging-now-it-needs-stick, primarni izvor https://eia-international.org/wp-
content/uploads/Permitting-Crime.pdf 2 Slučaj iz Nepala koji je predstavila organizacija ClientEarth, dostupno na stranici
https://www.clientearth.org/what-can-we-learn-from-community-forests-in-nepal/ 3 Nedavni slučaj (projekt WaTER, koji je financirala Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj) odnosio
se na kršenje prava posjeda zemljišta autohtonih kenijskih naroda Ogieka i Sengwera unatoč priznanju njihovih
prava na zemljište u Ustavu, posebice člankom 63. stavkom 2. točkom (d) i u Zakonu o zemljištu zajednice iz
2016.
RR\1158251HR.docx 27/41 PE619.397v02-00
HR
na šume te na druge šume, osim primarnih;
26. poziva EU da održi svoje obećanje da će pojačati tekuće pregovore o dobrovoljnim
partnerskim sporazumima o FLEGT-u; ističe potrebu da se osigura da koncesije za
sječu drveća dodijeljene na temelju korupcije ili na drugi nezakonit način ne budu
legitimizirane u okviru bilo kakvog sporazuma ili zakonodavstva, da to zakonodavstva i
ti sporazumi budu usklađeni s međunarodnim pravom i obvezama preuzetima u pogledu
zaštite okoliša i bioraznolikosti, ljudskih prava i održivog razvoja, da iz njih proizađu
adekvatne mjere za očuvanje i održivo gospodarenje šumama, uključujući pravnu
zaštitu prava lokalnih zajednica i autohtonih naroda priznavanjem njihovih prava na
posjed zemljišta i običajnih prava, te da se riješe problemi globalne trgovine drvnim
proizvodima, poput drva iz područja zahvaćenih sukobima i drva dobivenog
prenamjenom zemljišta;
27. poziva Komisiju i države članice da koordiniraju donorske politike i zajamče da se
sredstva za razvoj u okviru tih politika neće upotrijebiti za potporu širenju industrijske
sječe u netaknute tropske šume; poziva na obustavu financiranja svakog projekta u
pogledu kojeg postoji tvrdnja poduprta dokazima o takvu krčenju, sve dok se ta tvrdnja
ne odbaci ili dok se ne primijene korektivne mjere;
28. poziva EU da podupre inicijative zemalja u razvoju bogatih šumama namijenjene za
kompenzaciju neometanog širenja poljoprivrednih praksi i aktivnosti rudarstva, što je
imalo negativan učinak na gospodarenje šumama te na životni stil i kulturni integritet
autohtonih naroda, kao i štetne posljedice za socijalnu stabilnost i neovisnost
poljoprivrednika u pogledu opskrbe hranom;
29. napominje da bi se postupkom FLEGT trebalo odgovarati na temeljne uzroke krčenja
šuma u zemljama proizvođačima, što obuhvaća nesiguran posjed zemljišta, slabu
provedbu zakonodavstva i slabo upravljanje;
30. poziva EU da u svojem dijalogu sa zemljama u razvoju bogatima šumama istakne
potrebu za uvođenjem odgovarajućih sustava i programa kompenzacije za lokalne
zajednice koje su prisilno preseljene i lišene pristupa svojim zemljištima i resursima te u
svim slučajevima kada nije dobiven njihov slobodan, prethodan i informiran pristanak;
31. poziva EU da, kao dopunski element dobrovoljnih partnerskih sporazuma, donese
zakonodavstvo koje će se odnositi na takve sporazume, vodeći se pritom Uredbom EU-a
o drvu kojom su obuhvaćena i poduzeća i financijske institucije, te da revidira
funkcioniranje postojećih dobrovoljnih partnerskih sporazuma u praksi, osiguravajući
da zajednička procjena državnog sustava osiguranja zakonitosti drva funkcionira kako
je navedeno u dobrovoljnom partnerskom sporazumu te da se može isključiti takozvano
„pranje drva”; sa zabrinutošću primjećuje da, iako treba priznati da EU regulira
opskrbne lance za drvo, ribu i minerale iz područja zahvaćenih sukobima, još nije
regulirao opskrbne lance za poljoprivredna dobra kojima se ugrožavaju šume; potiče
Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore kako bi proveli Uredbu o drvu i
bolje procijenili njezinu učinkovitost;
32. poziva Komisiju i države članice da razviju postupak koji se pokreće kada dođe do
sukoba u partnerskoj zemlji dobrovoljnog partnerskog sporazuma, uključujući
uspostavu neovisnog odbora koji provodi procjenu rizika od pojavljivanja drva iz
PE619.397v02-00 28/41 RR\1158251HR.docx
HR
područja pogođenih sukobima i potrebu za obustavom dobrovoljnog partnerskog
sporazuma u svim fazama pregovora kada postoje dokazi da prihodi od trgovine drvom
potiču sukobe;
33. poziva Komisiju da osigura dosljednost između Zajedničke poljoprivredne politike
(ZPP) i ostalih politika EU-a i potakne sinergije između njih te da osigura da se provode
na način koji je sukladan programima usmjerenima na borbu protiv krčenja šuma u
zemljama u razvoju, uključujući program REDD+; poziva Komisiju da se pobrine za to
da se uvoz dobara koja ugrožavaju šume ukloni iz izravne ili neizravne potpore u okviru
buduće prehrambene i poljoprivredne politike EU-a; poziva Komisiju da potiče, ondje
gdje je to praktično, povećanje prakse agrošumarstva i ponovnog pošumljavanja; poziva
Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se o problemima okoliša povezanima s
krčenjem šuma raspravlja i s obzirom na ciljeve predviđene Strategijom EU-a za
biološku raznolikost do 2020., koji moraju biti sastavni dio vanjskog djelovanja Unije u
tom području;
34. smatra da je mapiranje, uključujući s pomoću satelita i geoprostornih tehnologija,
ključno za osiguranje transparentnosti i odgovornosti pri gospodarenju šumama te za
uspostavu ciljanih strategija za pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i stvaranje
ekoloških koridora; stoga poziva Komisiju i države članice da pruže tehničku i
financijsku potporu zemljama u razvoju bogatima šumama kako bi se poduprlo
temeljito mapiranje njihovih šuma, također pružanjem potpore projektima za zajedničko
mapiranje koje zajedno provode nevladine organizacije, šumarske organizacije,
znanstvenici i lokalni stručnjaci;
35. napominje da je više od polovice dobara proizvedenih i izvezenih na globalno tržište
proizvod nezakonitog krčenja šuma1 te da je širenje poljoprivrednih površina, i u
komercijalne i u samoopskrbne svrhe, uzrok više od 80 % ukupnog krčenja šuma2;
nadalje, napominje da su EU-ov uvoz hrane za životinje i bjelančevina (npr. soje) zbog
visoke razine potrošnje mesa kako je potvrđeno u nedavnoj studiji, njegov uvoz kakaa i
palminog ulja, tok financija u sektore koji uzrokuju krčenje šuma i degradaciju šuma,
njegova potrošnja biogoriva i rastuća potražnja za šumskom biomasom i drvetom,
uključujući potražnju za energijom, značajni pokretači krčenja šuma i degradacije
šuma3;
36. poziva EU da uspostavi obvezujući regulatorni okvir kako bi se zajamčila sljedivost
opskrbnih lanaca svih uvoznika poljoprivrednih dobara sve do podrijetla sirovine;
napominje da se nove tehnologije, npr. tehnologija lanca blokova, mogu upotrebljavati
za praćenje podrijetla dobara te ističe da bi se to moglo upotrebljavati u praksi za
povećanje transparentnosti u pogledu podrijetla različitih dobara i praktički ukloniti
1 Niz izvješća o trendovima povezanima sa šumama, 2014.: Consumer Goods and Deforestation: An Analysis of
the Extent and Nature of Illegality in Forest Conversion for Agriculture and Timber Plantations (Potrošačka roba
i krčenje šuma: analiza razmjera i prirode nezakonitosti u prenamjeni šuma za poljoprivredu i šumske nasade)
https://www.forest-trends.org/wp-content/uploads/2014/09/doc_4718.pdf 2 Tackling deforestation and forest degradation: a case for EU action in 2017 (Zaustavljanje krčenja šuma i
degradacije šuma: slučaj za djelovanje EU-a 2017.) https://www.greenpeace.org/eu-unit/Global/eu-unit/reports-
briefings/2017/170620%20-%20A%20case%20for%20EU%20action%20in%202017.pdf 3 Feasibility study on options to step up EU action against deforestation (Studija izvedivosti o mogućnostima
poboljšanja djelovanja EU-a u pogledu krčenja šuma), Europska komisija
http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/feasibility_study_deforestation_kh0418199enn_main_report.pdf
RR\1158251HR.docx 29/41 PE619.397v02-00
HR
krčenje i degradaciju šuma iz lanaca opskrbe;
37. poziva Komisiju da razvije sustav certifikacije za proizvode proizvedene na održiv
način bez krčenja šuma, koji ulaze na tržište EU-a;
38. u pogledu palminog ulja, pozdravlja pozitivan doprinos postojećih sustava certifikacije,
ali sa žaljenjem primjećuje da ni RSPO, ni ISPO, ni MSPO ni bilo koji drugi važniji
priznati sustav certifikacije zapravo ne brani svojim članovima da prašumu ili tresetište
prenamjene u plantaže palmi; stoga smatra da se tim važnim sustavima za certifikaciju u
praksi ne uspijeva ograničiti emisije stakleničkih plinova pri osnivanju plantaža i
njihovu djelovanju te se kao posljedica toga njima nije uspjelo spriječiti velike požare u
prašumama i na tresetištima; poziva Komisiju da osigura nezavisnu reviziju i nadzor
nad tim sustavima certifikaciju kojima će se jamčiti da je palmino ulje koje se stavlja na
tržište EU-a u skladu sa svim potrebnim standardima i da je održivo; napominje da se
pitanje održivosti u sektoru palmina ulja ne može rješavati samo dobrovoljnim mjerama
i politikama, već da su obvezujuća pravila i obvezujući sustavi certificiranja potrebni i
za poduzeća iz sektora palmina ulja;
39. podsjeća na svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma1,
uključujući napomenu da 73 % globalnog krčenja šuma proizlazi iz krčenja zemljišta za
poljoprivredna dobra, da je 40 % globalnog krčenja šuma uzrokovano prenamjenom u
opsežne monokulturne plantaže palmina ulja te da je EU veliki uvoznik proizvoda koji
su nastali kao posljedica krčenja šuma; podsjeća i na svoje izmjene Direktive o
obnovljivim izvorima energije kojima se najkasnije do 2021. ukidaju poticaji za
uporabu palmina ulja u gorivima namijenjenima za uporabu u prometu;
40. poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u pogledu navedene Rezolucije o palminu
ulju i krčenju prašuma, uvodeći kriterije održivosti za palmino ulje i za proizvode koji
ga sadržavaju, a koji ulaze na tržište EU-a, kao i jedinstven sustav certifikacije te
poboljšavajući sljedivost uvezenog palminog ulja;
41. potiče Komisiju i sve države članice koje to još nisu učinile da rade na uspostavi obveze
na razini EU-a da će se nabavljati samo certificirano održivo palmino ulje najkasnije do
2020., između ostaloga potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama
naslovljene „Ususret iskorjenjivanju krčenja prašuma iz lanaca poljoprivrednih dobara s
europskim zemljama”, te da rade na uspostavi predanosti industriji, između ostaloga
potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama o potpori potpuno održivom
lancu opskrbe palminim uljem do 2020.;
42. smatra da napori za zaustavljanje krčenja šuma trebaju obuhvaćati pomoć i potporu
namijenjene najučinkovitijem mogućem iskorištavanju postojećih obradivih zemljišta,
što treba primijeniti zajedno s pristupom pametnih sela; uviđa da agroekološke prakse
imaju velik potencijal za maksimiranje funkcija ekosustava i njegovu otpornost preko
kombiniranih i veoma raznolikih tehnika sadnje, agrošumarstva i permakulture koje su
relevantne i za proizvode kao što su palmino ulje, kakao ili guma, te za davanje viška
koristi u pogledu društvenih učinaka, diversifikacije proizvodnje i produktivnosti, bez
potrebe za dodatnom prenamjenom šuma;
1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0098.
PE619.397v02-00 30/41 RR\1158251HR.docx
HR
43. poziva EU da osigura da uspostavljene mjere i regulatorni okvir ne uzrokuju
neopravdano opterećenje malim i srednjim poduzetnicima proizvođačima te da ne
onemogućavaju njihov pristup tržištima i međunarodnoj trgovini;
44. poziva Komisiju da pokaže političku volju i vodstvo obvezujući se da će što prije, a u
svakom slučaju prije završetka mandata trenutne Komisije, donijeti ambiciozan akcijski
plana EU-a o krčenju i degradaciji šuma kojim bi trebale biti obuhvaćene konkretne
regulatorne mjere kako bi se zajamčilo da nijedan lanac opskrbe ili financijska
transakcija povezana s EU-om ne uzrokuju krčenje i degradaciju šuma ili kršenje
ljudskih prava u zemljama u razvoju;
45. poziva da takva zakonodavna mjera obuhvaća obvezne zahtjeve dužne pažnje za lance
subjekata koji upotrebljavaju dobra kojima se ugrožavaju šume i obveze za financijske
institucije da poduzmu mjere za uklanjanje rizika od krčenja šuma koje proizlazi iz
financijskih ulaganja;
46. naglašava da trgovinski pregovori Unije moraju biti u skladu s obvezama Unije da
poduzme mjere za smanjenje krčenja i degradacije šuma i da poveća zalihe ugljika u
šumama u zemljama u razvoju;
47. poziva Komisiju i države članice da u cijelosti iskoriste postojeće diplomatske i
institucionalne postupke i dijaloge kako bi se potaknulo zemlje koje prerađuju i/ili
uvoze znatne količine drva iz tropskih područja, posebice kada se ti proizvodi od drva
zatim izvoze u EU, kao što su Kina i Vijetnam, da donesu efektivno zakonodavstvo
kojim se zabranjuje uvoz nezakonito posječenog drva i zahtijeva od subjekata da
postupaju s dužnom pažnjom usporedivom sa onom koja se zahtijeva Uredbom EU-a o
drvu.
RR\1158251HR.docx 31/41 PE619.397v02-00
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 17.5.2018.
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
53
1
3
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen,
Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam
Dalli, Seb Dance, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz,
Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens
Gieseke, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte
Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor,
Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas
Mazuronis, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci,
Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia
Reid, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Claudiu Ciprian Tănăsescu,
Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Nikos Androulakis, Nicola Caputo, Esther Herranz García, Jan
Huitema, Peter Jahr, Karol Karski, Ulrike Müller, Stanislav Polčák,
Bart Staes, Tiemo Wölken
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
John Flack, Jaromír Kohlíček, Miltiadis Kyrkos
PE619.397v02-00 32/41 RR\1158251HR.docx
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
53 +
ALDE Gerben-Jan Gerbrandy, Jan Huitema, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis,
Ulrike Müller, Nils Torvalds
ECR: John Flack, John Procter
EFDD: Piernicola Pedicini
ENF : Sylvie Goddyn
GUE/NGL: Stefan Eck, Jaromír Kohlíček
NI : Zoltán Balczó
PPE: Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz,
Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej
Grzyb, Esther Herranz García, György Hölvényi, Peter Jahr, Peter Liese, Lukas Mandl,
Stanislav Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean
S&D: Nikos Androulakis, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola
Caputo, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Miltiadis Kyrkos, Jo
Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Claudiu Ciprian
Tănăsescu, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli
VERTS/ALE: Benedek Jávor, Davor Škrlec, Bart Staes
1 -
EFDD Julia Reid
3 0
ECR Karol Karski, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
RR\1158251HR.docx 33/41 PE619.397v02-00
HR
24.4.2018
MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
upućeno Odboru za razvoj
o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume
(2018/2003(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Arena
PRIJEDLOZI
Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog
rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja napredak ostvaren u okviru dobrovoljnih partnerskih sporazuma u kontekstu
FLEGT-a, naročito kada je riječ o postizanju kohezije među civilnim društvom,
gospodarskim subjektima i vladama da se donesu zajedničke političke odluke; poziva
Komisiju da uspješno okonča aktualne pregovore, da ojača i ubrza provedbu postojećih
dobrovoljnih partnerskih sporazuma, da dodatno prioritizira provedbu nacionalnog
zakonodavstva i pruži odgovarajuću pomoć radi podupiranja potrebnih reformi u
zemljama izvoznicama s kojima su sklopljeni dobrovoljni partnerski sporazumi, te da
riješi preostale izazove kao što su korupcija, drvo iz područja zahvaćenih sukobima,
nezakonito krčenje šuma, uništavanje šuma, transparentnost i sigurnost uživanja posjeda
za zajednice, ujedno ključnog načela upravljanja zemljištem; apelira na Komisiju da
potakne zemlje s kojima su sklopljeni dobrovoljni partnerski sporazumi da pri izradi
nacionalnih sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine uzmu u obzir krčenje šuma,
prenamjenu šuma i održivo upravljanja šumama; dodaje da se Akcijskim planom za
FLEGT također trebaju uzeti u obzir nova geografska prioritetna područja, kao i ona
obuhvaćena dobrovoljnim partnerskim sporazumima i ona koja to nisu;
2. napominje da će provedba dobrovoljnih partnerskih sporazuma imati veće šanse za uspjeh
predvidi li se veća usmjerena potpora za ranjive skupine uključene u upravljanje drvnim
resursima (maloposjednici, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, neovisni subjekti u
„neformalnom” sektoru); ističe da je važno osigurati da se u procesu certifikacije vodi
računa o interesima ranjivijih skupina uključenih u upravljanje šumama;
3. ističe važnost borbe protiv nezakonite trgovine tropskim drvom; predlaže Komisiji da se
budućim pregovorima o izvoznim dozvolama u okviru FLEGT-a za dokazivo zakonite
proizvode od drva koji se izvoze u EU uzme u obzir iskustvo s indonezijskim sustavom od
studenoga 2016.; traži od Komisije da izvrši neovisnu procjenu učinka provedbe
PE619.397v02-00 34/41 RR\1158251HR.docx
HR
indonezijskog sustava za osiguranje zakonitosti drvne sirovine, koja bi se trebala
predstaviti u odgovarajućem vremenskom razdoblju;
4. podsjeća da je pitanje drva iz područja zahvaćenih sukobima već sastavni dio djelovanja iz
Akcijskog plana za FLEGT, ali da je za rješavanje tog problema nedovoljno učinjeno;
poziva Komisiju da ispuni svoju obvezu i da u okviru skorog preispitivanja obvezu
postupanja s dužnom pažnjom navedenu u Uredbi EU-a o drvu proširi na drvo iz područja
zahvaćenih sukobima;
5. naglašava da je potrebno dodatno poboljšati provedbu i izvršenje Uredbe EU-a o drvu
kako bi se na najbolji način očuvala održiva trgovina uvezenom i domaćom drvnom
sirovinom i drvnim proizvodima;
6. prima na znanje važan rad Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu i
Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) kada je riječ o globalnom
održivom upravljanju šumama, koje ima ključnu ulogu u održivoj trgovini šumskim
proizvodima;
7. poziva EU da uspostavi jaču suradnju i stvarna partnerstva sa zemljama s najvećom
potrošnjom drva te s međunarodnim akterima kao što su Ujedinjeni narodi, a posebno
FAO, Centar za međunarodna istraživanja u šumarstvu (CIFOR) i Program Svjetske
banke o šumama (PROFOR), radi efektivnijeg smanjenja trgovine nezakonito posječenom
drvnom sirovinom na globalnoj razini i boljeg upravljanja šumama u cijelosti;
8. napominje da bi se uvoz drva i drvnih proizvoda trebao provjeravati na granicama EU-a
kako bi se osiguralo da uvezeni proizvodi doista ispunjavaju kriterije potrebne za ulazak u
EU;
9. podsjeća na to da u šumskim područjima živi 300 milijuna ljudi i da gotovo 1,6 milijardi
ljudi ovisi o šumskim resursima za privređivanje za život, kao izvor hrane, gorivo za
kuhanje i grijanje, lijekove, sklonište, odjeću, zapošljavanje i prihode; napominje da
šumski resursi također djeluju kao sigurnosne mreže u krizama ili hitnim situacijama, ako
primjerice usjevi ne uspijevaju zbog dugotrajne suše; smatra da EU treba kontinuirano
raditi sa svojim partnerima kako bi se osigurala održivost dodane vrijednosti koja
proizlazi iz šuma i njezina usklađenost s ciljevima održivog razvoja UN-a;
10. sa zabrinutošću primjećuje da je komercijalna, na izvoz orijentirana poljoprivreda i dalje
glavni uzrok globalnog krčenja šuma, s obzirom na to da oko 75 % cjelokupnog krčenja
proizlazi iz prenamjene prirodnih šuma u poljoprivredne svrhe1, i da je oko polovice
ukupnog krčenja tropskih šuma od 2000. godine posljedica nezakonitih prenamjena šuma
za komercijalnu poljoprivredu; napominje da je EU najveći uvoznik palmina ulja i soje
koje izvoze zemlje s tropskim šumama i da su prema nedavnim procjenama, soja,
govedina, palmino ulje, kava i kakao odgovorni za gotovo 80 % krčenja tropskih šuma u
svijetu, te da komercijalna poljoprivreda orijentirana na izvoz u 21. stoljeću ima sve
izraženiju ulogu kada je riječ o sve raširenijem krčenju šuma2; ističe potrebu za snažnom
zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a kako bi se smanjila ovisnost o uvozu u
1 Ocjena Akcijskog plana EU-a za FLEGT (Provedba zakonodavstva, upravljanje i trgovina u području
šumarstva) 2004. – 2014., travanj 2016., str. 92. 2 http://ec.europa.eu/environment/forests/studies_EUaction_deforestation_palm_oil.htm
RR\1158251HR.docx 35/41 PE619.397v02-00
HR
određenim sektorima;
11. ponavlja svoj poziv EU-u da razvije akcijski plan o krčenju i uništavanju šuma, koji bi
uključivao konkretne regulatorne mjere kako bi se zajamčilo da se nijednim lancem
opskrbe ni financijskom transakcijom povezanom s EU-om ne prouzročuje krčenje ili
uništavanje šuma;
12. sa zabrinutošću primjećuje da se krčenje smatra jednim od čimbenika koji doprinosi
globalnim klimatskim promjenama i podsjeća da 70 % svjetskih biljaka i životinja obitava
u šumama i gubi svoja staništa zbog krčenja šuma;
13. napominje da je EU regulirao lance opskrbe za drvne sirovine, ribu i minerale iz područja
zahvaćenih sukobima, ali nije regulirao lance opskrbe za poljoprivrednu robu kojom se
ugrožavaju šume; napominje da bi, prema nedavno provedenoj studiji izvedivosti o
mogućnostima da se pojača djelovanje EU-a protiv krčenja šuma, donošenje
zakonodavstva kojim se regulira pristup tržištu EU-a za proizvode koji ugrožavaju šume
bilo najučinkovitije sredstvo na strani potražnje za borbu protiv krčenja šuma; poziva
Komisiju da razmotri mogućnost izrade provedivog okvira za obveze u pogledu dužne
pažnje u čitavom lancu opskrbe tim proizvodima, kako bi se osigurala pravna sigurnost i
na temelju kriterija održivosti ili kriterija izostanka krčenja šuma, primjerice kada je riječ
o izravnim i neizravnim učincima na šume i ostale ekosustave, postupanju s radnicima i
pravima šumskih zajednica i autohtonih naroda u vezi s pitanjima kao što je jagma za
zemljištem;
14. ističe da je potrebno proširiti i ojačati mehanizme za sprečavanje, praćenje i provjeru
utjecaja koji bilateralni i multilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini i ulaganjima imaju
na okoliš i ljudska prava, među ostalim uz pomoć pokazatelja koji se mogu provjeriti i
neovisnih inicijativa za praćenje i izvješćivanje koje se provode u okviru zajednica;
15. podsjeća da su Malezija i Indonezija glavni proizvođači palmina ulja, s procijenjenih 85 –
90 % globalne proizvodnje, i da sve veća potražnja za tom robom dovodi do krčenja šuma,
stavlja pritisak na korištenje zemljišta i znatno utječe na lokalne zajednice, zdravlje i
klimatske promjene; u tom kontekstu ističe da bi se pregovori o sporazumima o trgovini s
Indonezijom i Malezijom trebali upotrijebiti za poboljšanje situacije na terenu;
16. apelira na EU da u svoja poglavlja o trgovini i održivom razvoju uvijek uvrštava
obvezujuće i provedive odredbe za zaustavljanje nezakonite sječe, krčenja i uništavanja
šuma te jagme za zemljištem, te ostalih kršenja ljudskih prava koja podliježu
odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima rješavanja sporova te da razmotri, među
različitim metodama provedbe, mehanizam i odredbe koji se temelje na sankcijama kako
bi se zajamčilo pravo na vlasništvo, prethodno savjetovanje i informirani pristanak; poziva
Komisiju da takve odredbe uvrsti i u već sklopljene sporazume o slobodnoj trgovini na
temelju klauzula o reviziji, a posebno radi djelotvorne provedbe obveza preuzetih
Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama; ističe važnost praćenja tih odredbi i
potrebu da se bez odgode započne postupak savjetovanja vlade u slučaju da se trgovinski
partneri ne pridržavaju tih pravila, te da se pokrenu postojeći provedbeni mehanizmi kao
što je mehanizam za rješavanje sporova uspostavljen u okviru poglavlja o trgovini i
održivom razvoju;
17. podsjeća da se Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima moraju poštovati;
PE619.397v02-00 36/41 RR\1158251HR.docx
HR
podržava aktualne pregovore za uspostavu obvezujućeg instrumenta EU-a za
transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava i ističe da je važno
da EU bude aktivno uključen u taj proces;
18. napominje da Uredba o OSP-u još uvijek ima ograničeno područje primjene u pogledu
odgovornog upravljanja šumskim resursima i njihove zaštite; poziva Komisiju da, kako bi
se zajamčila zaštita šuma u partnerskim zemljama, osigura da se konvencije koje se
odnose na šume na odgovarajući način prate unutar programa OSP i OSP+, među ostalim
i od strane organizacija civilnog društva, uključujući mogućnost uspostave mehanizma za
podnošenje pritužbi, čime bi se omogućilo da se pritužbe zainteresiranih strana propisno
razmatraju; naglašava da se tim mehanizmom moraju posebno razmotriti prava autohtonih
naroda i zajednica koje ovise o šumama te prava dodijeljena na temelju Konvencije
Međunarodne organizacije rada C169 o autohtonim i plemenskim narodima, ako je
primjenjivo;
19. potiče Komisiju da u područje primjene provedivih antikorupcijskih odredaba u
sporazumima o slobodnoj trgovini uvrsti nezakonite šumarske prakse, kao što su preniske
cijene drva u davanju koncesija, sječa zaštićenih stabala od strane komercijalnih društava,
nezakonita sječa i prerada šumskih sirovina bez dozvole;
20. naglašava da bi korupcija povezana s nezakonitom sječom trebala biti obuhvaćena
trgovinskom politikom EU-a; potiče Komisiju da u svoje sporazume o slobodnoj trgovini
uključi antikorupcijske odredbe o nezakonitoj sječi koje su izvršive i koje se moraju
učinkovito i u cijelosti provesti;
21. podsjeća na važnost primjerenog pristupa pravosuđu, pravnim sredstvima i učinkovitoj
zaštiti za zviždače u zemljama koje izvoze prirodne resurse kako bi se osigurala
učinkovitost zakona ili inicijativa;
22. poziva EU da, u skladu s odredbama Svjetske trgovinske organizacije, razmotri izradu
transparentnog, funkcionirajućeg, učinkovitog i provedivog sustava označavanja
„socijalne i ekološke sljedivosti” u proizvodnim lancima za drvne sirovine i
poljoprivrednu robu te da slične mjere promiče i na međunarodnoj razini; naglašava da bi
certifikacija trebala biti lako dostupna maloposjednicima i malim i srednjim poduzećima
te bi trebala biti razumljiva za potrošače, ali i podsjeća da bi takve mjere trebale ostati
praktično i financijski pristupačne, posebno za male proizvođače; podsjeća da se carinski
nadzor mora ojačati, da se mora osigurati potpuna neovisnost i odgovornost tijela za
izdavanje dozvola i revizora te da svi oblici nezakonitih praksi utvrđenih u postupku
certifikacije moraju podlijegati pravnim mjerama;
23. podsjeća da je odgovorno upravljanje zemljištem i šumama ključno za osiguranje
socijalne stabilnosti, održivog korištenja okoliša i odgovornog ulaganja u održivi razvoj;
24. poziva EU da surađuje s privatnim sektorom i promiče prihvaćanje smjernica za
odgovorno poslovanje u lancima opskrbe u poljoprivredi, kao što su smjernice
organizacije OECD-a, kao i prihvaćanje ambicioznih obveza u skladu s konvencijama
MOR-a i multilateralnim sporazumima u području okoliša, s odgovarajućom razinom
sudjelovanja civilnog društva i učinkovitom suradnjom s lokalnim dionicima, te da razvije
odgovarajuće odredbe za provedbu socijalnih i okolišnih standarda za ulagače te sprječava
investicijske aktivnosti kojima se potiču krčenje i nezakonita sječa šuma, primjerice
RR\1158251HR.docx 37/41 PE619.397v02-00
HR
dodavanjem te dimenzije u Direktivu o nefinancijskom izvješćivanju o šumama prilikom
narednog preispitivanja; poziva EU da u tom smjeru djeluje i s međunarodnim partnerima.
PE619.397v02-00 38/41 RR\1158251HR.docx
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 24.4.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
36
0
0
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Tiziana
Beghin, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu,
Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Nadja Hirsch,
Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David
Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Artis
Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding,
Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz,
Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler,
Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Eric Andrieu, Goffredo Maria Bettini, Reimer Böge, Klaus Buchner,
Dita Charanzová, Agnes Jongerius, Frédérique Ries
RR\1158251HR.docx 39/41 PE619.397v02-00
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
36 +
ALDE Dita Charanzová, Nadja Hirsch, Frédérique Ries
ECR David Campbell Bannerman, Emma McClarkin, Joachim Starbatty, Jan Zahradil
EFDD Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth
ENF France Jamet
GUE/NGL Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz
PPE Laima Liucija Andrikienė, Reimer Böge, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago
Fisas Ayxelà, Sorin Moisă, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-
Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler
S&D Eric Andrieu, Goffredo Maria Bettini, Karoline Graswander-Hainz, Agnes Jongerius,
Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Inmaculada Rodríguez-Piñero
Fernández, Joachim Schuster
VERTS/ALE Klaus Buchner, Yannick Jadot
0 -
0 0
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
PE619.397v02-00 40/41 RR\1158251HR.docx
HR
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 25.6.2018
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
21
0
0
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, György
Hölvényi, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon,
Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Mirja Vehkaperä, Bogdan
Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Thierry Cornillet, Frank Engel, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge,
Adam Szejnfeld
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Asim Ademov, Marie-Christine Vergiat
RR\1158251HR.docx 41/41 PE619.397v02-00
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
21 +
ALDE Thierry Cornillet, Mirja Vehkaperä
GUE/NGL Lola Sánchez Caldentey, Marie-Christine Vergiat
PPE Asim Ademov, Frank Engel, György Hölvényi, Ádám Kósa, Adam Szejnfeld, Bogdan
Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller
S&D Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert
Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein
VERTS/ALE Heidi Hautala, Maria Heubuch
0 -
0 0
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani