1

ČITAJ, GLEDAJ, REAGUJ Izvještaj

i analiza rezultata monitoringa medija u BiH

I FAZA

Sarajevo, 25. 7. 2015.

2

• Izvještaj načinile:

- Mevlida Novalić, vođa projekta

- Rubina Čengić, ekspert za medije

• Pravni ekspert: Jelica Vuković

Podržano od:

3

1. Uvod

Brojni međunarodni i domaći relevantni faktori tvrde da je BiH najkorumpiranija

zemlja u regionu, pa i šire. O tome svjedoče istraživanja percepcije stanovništva u

kojima je BiH najčešće na dnu svih ljestvica kada je u pitanju povjerenje u

institucije sistema, kao i brojni medijski sadržaji.

Istovremeno, veliki broj medija u BiH gotovo svakodnevno objavljuju informacije,

izvještaje i analize o nezakonitim radnjama pojedinaca u institucijama i svoje

tvrdnje potkrepljuju izjavama i dostupnom dokumentacijom, no nakon tih

izvještavanja izostaje reakcija nadležnih institucija, odnosno tužilaštava koji bi, po

osnovu djelokruga svog djelovanja, mogli i trebali reagovati.

Na osnovu presuda za klevetu i nalaza Vijeća za štampu, kome se obraćaju građani

koji se osjete povrijeđeni pisanjem medija, očito je da postoje i izmišljene vijesti

koje se mogu tumačiti kao sadržaj u funkciji politike ili pojedinca ili zlonamjeran i

neprofesionalan sadržaj, ali najveći broj takvih slučajeva završi dubokom šutnjom

koja može biti znakovita.

No, postoje i vrlo ozbiljna, opsežna, temeljita istraživanja koja, bez obzira na

dokaze, rijetko postanu dijelom tužbe. U većini slučajeva, tužilaštva ignorišu, iz

samo njima poznatih razloga, rad istraživačkih medija iako im zakon nalaže da

svaku takvu vijest ili istraživanje stave u proceduru.

Iz institucija bh. pravosuđa nema informacija o pokretanju istraga ili izrečenim

presudama za korupciju i zloupotrebe položaja, nema rasvijetljenih slučajeva i

generalno je izuzetno mali broj presuda za bilo koju nezakonitost ili kriminal vezan

za pojedince iz institucija sistema.

Kako vrijeme prolazi i kako izostaju reakcije pravosuđa, uočava se da su u

medijima, sa jedne strane, evidentne manipulacije informacijama, a sa druge strane

sve je manje istraživanja na temu kriminala i procjena je da se radi o strahu od

moćnika, što zbog ekonomske nesigurnosti medija, što zbog ličnog osjećaja

ugroženosti, ali i osjećaja nesvrsishodnosti ulaganja posebnih napora jer niti

istraživanje polučuje rezultatima, niti odgovorne stiže zaslužena kazna. Naprotiv,

često se dešava da mediji bivaju kažnjeni za nanošenje duševne boli, pa čak i u

situaciji kada javnost informišu o nezakonitim radnjama za koje se na drugom sudu

protiv tih istih sudionika i za iste navedene radnje vodi sudski postupak.

4

A šta je uopšte obaveza ili službena dužnost tužioca u situaciji kada medijski

izvještaji ukazuju na zloupotrebe polažaja, korupciju i druge nezakonite radnje

pojedinaca ili grupa iz političkog i javnog života? Da li je medijski izvještaj

dovoljan da zainteresuje nadležne i navede ih na provjeru da li je zaista došlo do

navedenih radnji ili je medijski sadržaj samo manipulacija javnošću od strane

političkih moćnika i pojedinaca?

Ima tužilaca koji tvrde da je za njih sve „glas koji moraju provjeriti“ i dovoljan

osnov za provjeru informacija, pokretanje nekih istražnih radnji, ali ima i onih koji

odmahuju rukom i kratko komentarišu: „Čuj, pratiti medije? To više ne postoji, u

onom režimu je postojao tužilac zadužen samo za pisanje medija, ovo sada je drugo

vrijeme!“

Glavni tužilac Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona Nijaz Mehmedbašić

za jedan bh. portal, u okviru teme „Kobne greške u zdravstvu“, na pitanje da li su

medijski natpisi za tužilaštvo osnova za pokretanje istrage kaže da „zavisi kakva je

posljedica i o čemu se radi, da li je teška povreda prava...“, a glasnogovornik

jednog kantonalnog tužilaštva pojašnjava da „obaveza tužioca u smislu reagovanja

na novinske natpise nije jasno definisana. Provjera navoda je prevashodno obaveza

policije, a tužilac reguje po tim prijavama. To, naravno, ne znači da naši tužioci

neće ili ne reaguju i samoinicijativno. Najtačnije je da zapravo nema tačne

definicije, pa obaveze tumačimo iz Zakona o krivičnom postupku“.

Istini za volju, ima i onih koji odgovornost prebacuju na sudove pa kažu: „Zakon je

kao otvorena knjiga i sve zavisi kakve argumente ima onaj koji se nađe pred sudom

i kako ga tumači. Može tužilaštvo šta hoće, ali zadnja je do suda...“

U članu 45. Krivičnog zakona BiH (sa kojim su usaglašeni istovjetni entitetski

zakoni) stoji da je „osnovno pravo i dužnost tužioca otkrivanje i gonjenje učinilaca

krivičnih djela koja su u nadležnosti suda“, te kako tužilac ima pravo i dužnost da

„odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo

preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i provođenja istrage,

pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i radi

upravljanja aktivnostima ovlašćenih službenih osoba vezanih za pronalaženje

osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza…“, te da „zahtijeva dostavljanje

informacija od državnih organa, preduzeća, pravnih i fizičkih osoba...“

Kao ilustrativan primjer može poslužiti slučaj preduzeća iz Hercegovine koje

zaposlenicima mjesecima nije isplatilo platu, a direktor je, kada je smijenjen,

kamionom ušao u krug preduzeća i uzeo imovinu uz obrazloženje da „nije primio

5

platu, pa je došao da je naplati“! Nakon što je više medija izvjestilo o ovom

događaju, niti jedna institucija nije reagovala u okviru svojih nadležnosti: ni nova

uprava preduzeća, niti upravni odbor koji ga je smijenio, ni policija, ni tužilaštvo…

Ovo je samo jedan u nizu primjera odnosa pravosudnih institucija prema medijskim

izvještajima i uopšte interesu javnosti.

Dostupne ankete pokazuju da građani više vjeruju medijima – pravosuđe

razočarava, da istrage i suđenja traju jako dugo, da je ukupni budžet pravosuđa u

BiH više od 200 miliona KM godišnje, da optužnice često padaju, da se dokazi

gube ili su pribavljeni mimo procedure, da presude padaju iz proceduralnih razloga,

da nema presuda protiv „krupnih riba“…

Niz je nevladinih organizacija koje rade veoma važan posao praćenja procesuiranja

predmeta pred sudovima i tužilaštvima u BiH, pogotovo kada se radi o korupciji i

zloupotrebi položaja. Oni prvenstveno prate poštivanje ljudskih prava i jednakosti

svih pred zakonima. Prema dostupnim informacijama, najzanimljiviji su im

predmeti u kojima se na jednoj strani pojavljuju političari ili imenovane ličnosti, ali

i predstavnici manjina bilo koje vrste. No, oni rade uglavnom kroz projekte, što

znači da određene predmete prate samo tokom trajanja određenog projekta za koji

imaju novac, a da nakon projekta ili mimo projektnih aktivnosti to ne rade i zbog

toga za brojne procese, pogotovo u manjim sredinama gdje je veća mogućnost

pritisaka na pravosuđe i profesionalni rad, monitoring izostaje.

Dodatni problem je što nakon monitoringa određenih predmeta pred institucijama

pravosuđa izostaju transparentni izvještaji, zapažanja i preporuke ili čak prijave

disciplinskom tužiocu pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, što cijeli

proces monitoringa čini upitnim.

Na osnovu pobrojanog, teško je ocijeniti da li prisustvo NGO-a kao monitora

pravosuđa pomaže.

Na ovaj način nastaje začarani krug: mediji otkrivaju kriminal i druge nezakonite

radnje - tužilaštva na to ne reaguju, nemaju neka druga saznanja koja bi poslužila

kao osnov za pokretnaje istraga - oni koji čine kriminal ostaju nedirnuti i, na kraju,

mediji ostaju poraženi i gube povjerenje i kredibilitet, a kriminalci se smiju svima.

Nerad tužilaštava praktično ostavlja prostor osobama na visokim pozicijama da

nastave u provođenju nezakonitih radnji i da vjeruju da su nekažnjivi.

Ta dugogodišnja inertnost tužilaštva i sudova, odnosno nadležnih institucija,

ostavila je duboke posljedice koje danas osjeća cjelokupno društvo. Velika

6

očekivanja javnosti da se riješe neki slučajevi „o kojima sve znaju i ptice na grani“

polako prerastaju u nepovjerenje, nezadovoljstvo i nesigurnost. Tako bh. društvo

dolazi do tačke u kojoj su poljuljane ne samo moralne nego i pravne i ekonomske

vrijednosti, a sve zajedno ugrožava put Bosne i Hercegovine ka stvaranju

pravednog demokratskog i savremenog društva zasnovanog na vladavini zakona i

jednakosti svih pred tim zakonima.

Udruženje Pozitivne vrijednosti ima namjeru da kroz projekat „Čitaj, gledaj,

reaguj“ doprinese pozitivnoj promjeni ovakve situacije. Vjerujemo da ćemo za ovaj

projekat imati, osim podrške nevladinog sektora, i podršku medija jer želimo

pomoći da istraživačke priče dobiju epilog, potaknuti medije na nova istraživanja,

ali i institucije pravosuđa na svim nivoima vlast u BiH zainteresirati za

izvještavanje medija i potaknuti ih da reaguju, te na taj način povratiti dignitet i

jednima i drugima jer nas se svih to itekako tiče.

2. O projektu

Udruženje građana Pozitivne vrijednosti od 1. 11. 2014. godine, pa narednih 18

mjeseci, realizuje projekat „Čitaj, gledaj, reaguj“ koji bi trebao da olakša svim

tužilaštvima u BiH uočavanje novinarskih radova koji govore o nezakonitom

ponašanju u javnim sferama života i eventualno reaguju na njih u skladu sa svojim

ovlastima i zadacima.

2.1. Ciljevi projekta Da doprinesemo većem broju reakcija, odnosno povećanju broja pokrenutih

istražnih postupaka nadležnih istražnih organa u BiH (Tužilaštvo BiH, Tužilaštvo

Brčko Distrikta, dva entitetska tužilaštva, deset kantonalnih tužilaštava u FBiH, pet

okružnih tužilaštava u RS-u, posebno tužilaštvo za suzbijanje organiziranoga

kriminala i najtežih oblika privrednoga kriminala, Specijalno tužilaštvo RS-a) na

osnovu medijskih sadržaja objavljenih u printanim i elektronskim medijima u BiH

tokom trajanja našeg projekta, odnosno tokom 18 mjeseci, a koji ukazuju na

kršenje zakona od strane pojedinaca ili grupe iz političkog života u BiH.

Da animiramo javnost u Bosni i Hercegovini o informacijama koje ukazuju

na krivična djela pojedinaca ili grupa iz političkog života objavljenim u medijima i

reakcije koje pravosudne institucije u BiH poduzimaju ili ne, te kroz primjere

7

pozitivne prakse u demokratskim zemljama u Evropi i svijetu upoznamo i ukažemo

na njihovo pravo na informacije, kako bi građane zaštitili od manipulacije

političkih moćnika i kako bi se povratilo povjerenje građana u pravosudne organe,

ali i medije.

2.2. Opšte informacije

Kroz projekat „Čitaj, gledaj, reaguj“ Udruženje provodi monitoring medijskih

sadržaja koji govore o nezakonitostima, analizira ih i upućuje tužilaštvima u BiH sa

namjerom da oni reaguju, odnosno na osnovu njih pokrenu istrage, ako to već nisu

uradili. Pratit ćemo tok cjelokupnog procesa, od slanja medijskih sadržaja

nadležnim tužilaštavima do njihove reakcije.

Naime, tokom dužeg vremenskog perioda je uočeno da novinari u svom radu

razotkrivaju obilje nezakonitih radnji pojedinaca ili grupa, od zloupotreba položaja

do netransparentnog trošenja javnog novca, ali da institucije sistema zadužene da

sankcionišu nezakonito ponašanje na to ne reaguju iako imaju zakonsku mogućnost

da istrage pokreću i na osnovu medijskih sadržaja.

2.3. Aktivnosti

U okviru projekta „Čitaj, gledaj, reaguj“, udruženje Pozitivne vrijednosti planiralo

je, osim monitoringa medija, još niz drugih aktivnosti koje će nam pomoći u

ostvarenju ciljeva našeg projekta.

Između ostalog, planirana je i zaživjela interaktivna mapa sadržaja (medijskih) i

reakcija (tužilaca) na web portalu našeg udruženja (www.vrijednosti.com) kroz

koju će posjetioci portala imati priliku da vide, čuju ili pročitaju uočene i

analizirane novinarske sadržaje, te prate njihovu sudbinu, odnosno reakciju

tužilaštava: kada smo nešto poslali u tužilaštvo, šta je poduzeto, odnosno kada i šta

nam je odgovoreno. Na taj način imamo mogućnost da pratimo da li je i šta

nadležno tužilašto poduzelo po navedenom medijskom sadržaju.

U cilju što boljeg predstavljanja problematike kojom se bavimo kroz naš projekat,

ali i uočavanja, razotkrivanja i raščlanjivanja na proste faktore problema koji

evidentno postoje i sa kojima se suočavaju i mediji i tužilaštava, u okviru naše

interaktivne mape će se i emitirati kratke videopriče koje će dati prostora

predstavnicima medija i pravosudnih institucija, nevladinog sektora, ljudi iz drugih

zemalja koji se bave ovim važnim poslovima u interesu javnosti, predstavnicima

8

međunarodne zajednice koji su aktivni na provođenju reformi pravosuđa u BiH,

strukturalnog dijaloga i sl.

Svako od njih imat će priliku da kroz vlastita iskustva i prisutnu praksu iznese

prednosti i mane, te stavove koji će biti baza za kreiranje preporuka za poboljšanje

definisanja procedura pokretanja istražnih postupaka na osnovu medijskih natpisa

s akcentom na pozitivnu praksu iz Evrope i svijeta.

Naši aktivisti proveli su i anketu među građanima sedam gradova u BiH. Rezultate

naše ankete predstavit ćemo i u okviru posebnog poglavlja ovog izvještaja.

Jedna od aktivnosti je i održavanje sastanaka sa predstavnicima nadležnih

institucija, odnosno sa tužiteljima na svim nivoima, državnom, entitetskom i

kantonalnom.

Naše udruženje radi i na promociji svih navedenih aktivnosti, a u cilju što boljeg

upoznavanja javnosti o navedenom problemu, te animiranju pravosudnih institucija

na poduzimanje adekvatnih radnji u vezi sa medijskim sadržajima koji ukazuju na

zloupotrebe polažaja, korupciju i druge nezakonite radnje pojedinaca ili grupa iz

političkog i javnog života u BiH.

3. ANKETA I ANALIZA REZULTATA

3.1. Svrha Naši aktivisti su u okviru projekta „Čitaj, gledaj, reaguj“ proveli i anketu među

građanima BiH u svrhu dobijanja jasnije percepcije građana o reakciji pravosudnih

institucija na medijske sadržaje koji govore o nezakonitim radnjama ličnosti ili

grupa iz političkog i javnog života u BiH, kao i njihove percepcije medijskih

izvještavanja o ovim radnjama.

3.2. Metodologija Kreiran je anketni obrazac sa ukupno devet pitanja koji se odnose na stavove

građana o radu tužilaštava u BiH, medijima i medijskim sadržajima, te povjerenju u

njihov rad .

Anketa je rađena u sedam gradova u BiH: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla,

Doboj, Bosanski Šamac, Zenica, a posljednja tri grada smo izabrali zbog situacije

vezane za pomoć poplavljenim područjima za koje su već ranije postojale indicije o

9

korupciji i nepravilnosti u raspodjeli, a za koje smo pretpostavili da će ih biti i više

tokom trajanja našeg projekta.

Anketa je provedena na ukupno 1000 građana BiH. Radi se o ispitanicima različite

nacionalne i dobne pripadnosti.

3.3. Rezultati Iz odgovora sudionika na pitanje koliko znaju o radu tužilaštava u BiH njih 56,9

posto se izjasnilo da prati aktivnosti tužilaštava, dok se njih 13,6 posto izjasnilo da

nikako ne prati rad tužilaštava.

Kada je zadovoljstvo njihovim radom u pitanju 51,5 posto ispitanika se izjasnilo da

nije zadovoljno radom tužilaštava, dok je 33,7 izjavilo da bi moglo biti bolje.

Što se tiče praćenja medijskih sadržaja koji ukazuju na nezakonite radnje njih 72,7

posto prati ove sadržaje, sa tim da ih je 13,5 posto građana ocijenilo odličnom

ocjenom, 49 posto smatra da bi ovi sadržaji mogli biti bolji, a 24,1 posto građana

im je dalo lošu ocjenu.

Na pitanje da li tužilaštva u pravoj mjeri reaguju na natpise u medijima 34,7 posto

je odgovorilo sa NE, 25,8 posto da to rade rijetko, 23,5 da bi moglo bolje, a samo

7,8 posto je dalo pozitivan odgovor.

Pozitivan odgovor na pitanje da li bi tužilaštva trebala reagovati na medijske

sadržaje koji ukazuju na nezakonitosti i pokretati istragu dalo je 80,5 posto

ispitanika, a 9,6 posto ih je odgovorilo sa NE .

Na pitanje kome bi radije prijavili neki kriminal za koji bi saznali 51 posto

ispitanika se opredijelilo za medije, a 35,5 posto za tužilaštva i policiju.

Kada je povjerenje u pitanju 76,8 posto ispitanika se izjasnilo da nema povjerenja u

pravosudne institucije u BiH, a u medije 54,9 posto. Povjerenje medijima dalo je 31

posto ispitanika, a 14,5 posto pravosudnim institucijama.

Napomena: U okviru pojedinih pitanja dio ispitanika se nije izjašnjavao ili se

izjasnio kroz komentare kao što su naprimjer: da ne vjeruju nikome; da nekim

medijima vjeruju ,a nekima ne; da vjeruju samo interpolu; da treba voditi računa

koje medije pratiti; da treba medijima dati slobodu... Interesantan je i komentar da

„Svakog čuda tri dana. Bilo bolje prije, barem je bilo emisija - ako nije bilo

10

reakcija.“ Ili, komentar u kojem se i Bog poziva u pomoć „s ovakvim sudstvom i

tužilaštvom“.

3.4. ZAKLJUČAK Opća ocjena ispitanika upućuje ne zaključak da građani prate medijske sadržaje

koji ukazuju na nezakonitosti, smatraju da bi tužilaštva trebala reagovati na njih i

pokretati istragu. Svakako nije zanemarljiv ni procenat građana koji smatraju da i

jedni i drugi „mogu bolje“.

3.5 ZBIRNI PREGLED REZULTATA ANKETE

Grafikon 1. Tužilaštva i reagiranje

Grafikon 2.

11

Grafikon 3.

Grafikon 4.

12

0 10 20 30 40 50 60

DA

Moglo bi bolje

NE

Ocjena rada tužilaštava u BiH

Jeste li zadovoljni radom tužilaštava u BiH

4. MONITORING MEDIJA

4.1. Opšte informacije Osnovna aktivnost koja je i baza ostalih planiranih aktivnsoti u okviru projekta

„Čitaj, gledaj, reaguj“ je monitoring medija u BiH.

Kao što smo već naveli u uvodu ovog izvještaja: činjenica je da se dugi niz godina

u medijima pojavljuju sadržaji koji ukazuju na nepravilnosti u radu, zloupotrebu

položaja, korupciju pojedinaca ili grupa, a da iz pravosudnih institucija,

prvenstveno tužilaštava, nema informacijama o pokretanju istraga i podizanju

optužnica ili pravosnažnim presudama.

Primjera radi, 2013. godine su tužilaštva na svim nivoima imala ukupno 2.363

prijava, a proveli su 747 istraga, potom podigli 265 optužnica. Te godine je Sud

BiH donio samo tri presude za korupcijska od čega je je jedna osuđujuća. Iste

godine sudovi u FBiH donijeli su ukupno 78 presuda za korupcijska krivična djela i

to 60 osuđujućih presuda. U RS su sudovi te godine donijeli ukupno 60 sudskih

presuda za krivična djela korupcije s tim da je osuđujućih bilo 37.

13

U 2012. je na svim nivoima izrečeno sedam zatvorskih kazni za krivično djelo

primanja mita, dok je za zloupotrebu položaja izrečeno ukupno devet zatvorskih

kazni. Osuđujuće presude izrečene su uglavnom za slučajeve zloupotreba na nižim

nivoima, dok izostaju epilozi za slučajeve na višim nivoima. Prema dostupnim

podacima – najveći broj osuđenih je kasnije pomilovan.

Do 2012. godine zatvorsku kaznu za korupciju u BiH dobivao je tek svaki peti

osuđenik iako je ona propisana zakonom za većinu koruptivnih djela. Od 2005. do

2010. optuženi su oslobođeni u trećini od 1.458 suđenja za korupciju. Sudovi su

izrekli samo 211 zatvorskih kazni. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog

vijeća BiH (VSTV) u ostalim slučajevima osuđeni su dobili uslovne i novčane

kazne.

Kako iz tužilaštava često upozoravaju da su pretrpani poslom, da im nedostaje

ljudi,... ideja je bila uočiti medijske sadržaje, analizirati ih i uputiti ih tužilaštvima.

I, čekati reakciju - odgovor. .

4.2. Metodologija rada U skladu sa našim ciljevima razvijena je i metodologija istraživanja / monitoringa,

a koja se sastoji od svakodnevnog praćenja printanih i elektronskih medija u BiH,

markiranja tematskih sadržaja i njihove pripreme za analizu i proslijeđivanje na

adrese nadležnih tužilaštava.

Problem monitoringa uslovljen je već navedenom činjenicom da se dugi niz

godina u medijima pojavljuju sadržaji koji ukazuju na nepravilnosti u radu,

zloupotrebi položaja, korupciji... pojedinaca ili grupa iz političkog i javnog života u

BiH.

Predmet monitoringa su medijski sadržaji koji ukazuju na nepravilnosti u radu

pojedinaca ili grupe iz političkog života u BiH, a koji obnašaju ili su obnašali

funkciju na bilo kom nivou vlasti u BiH. “Meta” monitora su sadržaji koji ukazuju

ili otkrivaju nezakonite radnje za koje nisu pokrenuti istražni postupci ili se ne zna

da su pokrenuti.

Posebna pažnja posvećena je sadržajima u rubrikama (dnevne novine, magazini i

internet-portali) koje donose vijesti iz sfere politike i ekonomije, te vijesti, politički

magazini i debatne emisije (u okviru tv-programa), ali i ostali sadržaji ukoliko se u

njima pojave navodi koji se odnose na suštinu projekta. (Primjera radi, pretpostavili

smo da se na stranama posvećenim kulturi, estradi ili modi može naći neki sadržaj

koji ukazuje na moguće nepravilnost u institucijama sistema: dodjela granta iz

14

budžeta ili angažman neke osobe iz undergrounda za potrebe neke javne kompanije

ili institucije...)

4.2.1. Metodološki okvir

Monitoring medija radi se tokom trajanja projekta „Čitaj, gledaj, reaguj“, odnosno

18 mjeseci, ali je podijeljen u dvije faze. Prva faza obuhvata monitoring od sedam

mjeseci i to u periodu od 1.11. 2014. do 1. 6. 2015. nakon čega se radila analiza

markiranih sadržaja od strane angažovanih stručnjaka novinarske i pravne struke, te

je analiza i posebno poglavalje našeg izvještaja.

Monitoring medija u drugoj fazi podrazumijeva konstantno praćenje / istraživanje,

te analize uočenih sadržaja periodično, do završetka projekta.

Monitori su imali / imaju zadatak da uočavaju tematske medijske sadržaje,

markiraju i pripreme ih za analizu.

Kriterijum za izbor medija koji su obuhvaćeni monitoringom je sadržaj medija,

uticaj na javnost, medijska pokrivenost, gledanost, čitanost, broj pregleda na

internetu.Takođe, pri izboru medija kao dodatni kriterijumi uzeta je i geografska

pokrivenost (pokrivaju cijelu BiH ili različite regije).

Uzorkom je obuhvaćeno istraživanje: šest dnevnih novina, tri magazina, devet tv

stanica i sedam internet portala.

Monitoring je obuhvatio ukupno 25 medija, a angažovano je pet monitora koji su

dobili zadatak da prate po pet medija iz različitih kategorija i izdvajaju uočene

sadržaje koji govore o nezakonitim radnjama, korupciji, kriminalu, zloupotrebi

položaja...

Dakle, monitori redovnim i pažljivim gledanjem, slušanjem i čitanjem medija

imaju zadatak da uoče i označe sve sadržaje koji se odnose na ciljeve projekta.

Sljedeći korak je analiza profesionalnosti tih sadržaja (objektivnost, više izvora,

nepostojanje huškanja, govora mržnje ili drugih oblika kršenja kodeksa…) i ocjena

upotrebljivosti za pravosuđe (utemeljenost, kompletnost, postojanje imenovanih i

validnih izvora, sagovornika sa imenom i prezimenom, dokaza u obliku

dokumenata, fotografija…). Analizu rade eksperti novinarske i pravne struke.

15

4.2.2. Spisak medija obuhvaćenih monitoringom

MEDIJI OBUHVAĆENI MONITORINGOM

DNEVNE

NOVINE

MAGAZINI TV STANICE INTERNET

PORTALI

1 Dnevni avaz Dani BHT1 Klix.ba

2. Oslobođenje Slobodna

Bosna

FTV Buka.ba

3. Nezavisne novine Start BiH RTRS Frontal.ba

4. Glas srpske Hayat TV Cin.ba

5. Dnevni list TV1 Source.ba

6. Večernji list

(izdanje za BiH)

ATV RadioSarajevo.ba

7. BN TV startbih.info

8. TV KISS

9. RTV Mostar

4.3. Rezultati monitoringa

4.3.1 Opšte infromacije

U prvih sedam mjeseci monitoringa u 25 posmatranih medija uočeni su sadržaji

koji govore o nezakonitim radnjama u institucijama sistema vlasti u BiH:

zloupotrebi položaja, korupciji, kriminalu.

Među uočenim sadržajima prisutne su sve forme: vijesti, izvještaji, teme,

istraživačke teme ili intervjui u kojima sagovornici iznose određene optužbe.

Sadržaji koji su se odnosili na isti problem / temu / vijest su markirani pojedinačno,

ali su se tokom daljeg rada arhivirali kao jedan slučaj.

Naprimjer, aferu kupovine glasova u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te

kasnije i slučaj portala Klix prenijeli su svi monitorovani mediji, te konstantno

pratili i izvještavali javnost o ovome. Tako je za slučaj kupovine glasova samo u

16

mjesecu novembru 2014 objavljeno više od 150 sadržaja (vijesti, komentara,

kolumni...) koji nisu niti relevantni za naš monitoring obzirom da nisu donosili

neke nove činjenice, već predstavljali izjave, komentare, podršku pojedinih ličnosti

iz javnog i političkog života.

Radi lakšeg rada i praćenja, sve sadržaje vezane za ovaj slučaj evidentirali smo kao

jedan slučaj - slučaj kupovine glasova.

Na isti način, tretirali smo i ostale medijske sadržaje koji se odnose na istu

problematiku. U suprotnom bi podaci vezani za ukupan broj markiranih sadržaja i

ukupan broj sadržaja koji će se nakon analize slati tužilaštvima bili u potpunosti

zbunjujući i ne bi pokazali stvarni broj, odnosno stvarno stanje.

4.3.2. Pregled rezultata monitoringa

U prvom mjesecu monitoringa , mjesecu novembru 2014 ,naši monitori markirali

su ukupno 23 različita sadržaja koji ukazuju na nepravilnosti i nezakonotosti u radu

pojedinaca ili grupa koje obnašaju javne funkcije .

Ovaj mjesec obilježen je aferom kupovine glasova u Narodnoj skupštini Republike

Srpske, odnosno objavom snimka na portalu Klix.ba na kojem aktuelna premijerka

RS-a Željka Cvijanović govori o kupovini zastupnika radi formiranja većine. Afera

Tuš , protesti nezadovoljnih radnika privatiziranih firmi, sumnjive privatizacije ,

mljekari koji također ukazuju na nepravilnosti ,slučaj Bobar banke, zloupotreba

vaučera za pomoć građanima u poplavljenim područjima, izbor i imenovanje

Dragana Lukača za direktora FUP-a, bile su neke od glavnih tema većine medija

koji su predmet našeg monitoringa.

17

Slika 1. Portal Klix.ba objavio je snimak 15.11.2014. godine (http://www.klix.ba/vijesti/bih/klix-ba-u-posjedu-snimka-na-kojem-

cvijanovic-govori-o-kupovini-zastupnika/141115059)

U mjesecu Decembru 2014 markirano je ukupno 18 novih medijskih sadržaja.

Ovaj mjesec okončao je još jednom aferom vezanom za sporni snimak u posjedu

web portala Klix.ba. Naime, krajem mjeseca u redakciju ovog portala upali su

pripadnici MUP-a Republike Srpske u saradnji sa MUP-om Kantona Sarajevo gdje

su više od osam sati vršili pretres u potrazi za snimkom koji je portal objavio, a na

kojem premijerka tog bh. entiteta govori o kupovini zastupnika u Narodnoj

skupštini Republike Srpske.

Inače, decembar je obilježio i novinarski tekst koji je objavio Centar za

istraživačko novinarstvo ( CIN) pod naslovom "Naknada za smještaj u vlastitom

stanu", a u kojem se iznosi sljedeće : " Federalni ministar kulture i sporta Salmir

Kaplan kupio je stan u Sarajevu prije pet godina. Istovremeno, svakog mjeseca je iz

budžeta primao naknadu za smještaj u ovom gradu. Za smještaj i troškove života 13

ministara izdvojeno je oko 226.000 KM iz federalnog budžeta. Niko ne provjerava

jesu li troškovi opravdani, pa se zbog toga dešavaju i zloupotrebe tih privilegija. "

Naša stranka odmah je i reagovala na ovaj tekst i podnijela krivičnu prijavu protiv

Salmira Kaplana zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj jer je koristio naknadu

za smještaj u gradu u kojem ima stan. Tužilaštvo Kantona Sarajevo, samo četiri

dana od objave teksta, s naznakom hitnosti, izdalo je zahtjev Federalnoj upravi

policije za provjeru ovih navoda.

18

I potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo izazvao je veliku pažnju javnosti

kada je Tužilaštvu BiH dostavio dio dokumentacije koja se odnosi na sumnju o

počinjenom krivičnom djelu neprijavljivanja ratnog zločina nad civilima srpske

nacionalnosti u Vozući, opština Zavidovići.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović odbacio je optužbe potpredsjednika

Federacije BiH Mirsada Kebe koje ga dovode u vezu sa ratnim zločinom u Vozući i

najavio da će Kebo svoje tvrdnje morati dokazati pred nadležnim sudom.

U mjesecu Januaru 2015 monitori su zabilježili 12 novih medijskih sadržaja.

Podignuta je optužnica za kriminal u tuzlanskoj Diti, no u medijima i javnosti

istaknuto je da među optuženima nema ni ministara, a ni investitora.

U Februaru je evidentirano 18 medijskih sadržaja . U ovom mjesecu se , između

ostalog oglasilo i Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje je saopštilo " da nema

osnova za krivično gonjenje aktuelnog federalnog ministra kulture i sporta Salmira

Kaplana (SDA) koji je bio pod optužbama da je nezakonito uzimao naknade za

odvojeni život i smještaj. Isto se odnosi na članove nadležne federalne komisije.

Utvrđeno je da je ova komisija postupala su skladu s važećim propisima, iako su

oni okarakterizirani kao manjkavi i nedorečeni."

U Martu 2015. godine mediji su donijeli 20 novih sadržaja , u aprilu 16, a maju

12.

Krajem mjeseca maja pripradnici Državne agencija za istrage i zaštitu SIPA po

nalogu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo uhapsili su Šefika Handžića, Amara

Arslanagića, Aidu Selvić, Izeta Arslanagića i Jasmina Šepu u akciji kodnog naziva

"Bayer" (a za Edinom Arslanagićem i Bojanom Kebeom, koji nisu bili dostupni

pravosudnim organima, raspisana je međunarodna potjernica) . Tužilaštvo je u

saopštenju navelo kako se uhapšeni sumnjiče da su kao “organizovana grupa u

periodu od 2002. do 2012. godine počinili više krivičnih djela”, među kojima se

nabrajaju zloupotreba položaja, sklapanje štetnih ugovora, krivotvorenje službene

isprave, porezne utaje i drugi te kao uposlenici Bosnalijeka, Brštanice čiji je vlasnik

Hasan Šepo i Carpe Diem čiji je vlasnik Jasmin Šepo, oštetili Bosnalijek, budžet

Federacije i budžet Kantona Sarajevo “za milionske iznose u novcu”.

Godinama su mediji istraživali i ukazivali na načine za izvlačenje novca iz ove

farmaceutske kompanije, porijeklo enormnog bogatstva porodice Arslanagić kao i

odnos vlasti prema Bosnalijeku.

"Pratili smo trag novca Bosnalijeka koji je završavao na tajanstvenim otocima i

raznim emiratima, istraživali kolika je vrijednost nekretnina porodice Arslanagić,

kako su izgrađeni apartmani ove kompanije na Bjelašnici, koliko je zaista pojedeno

19

toplih obroka te zašto je vlast godinama zatvarala oči iako su imali jasne signale

da se u kompaniji u kojoj su većinski vlasnici dešavaju čudne stvari!"- kazali su na

web portalu Žurna.ba. I predstavnici Vlasti bili su odlučni da se obračunaju sa

kriminalom:

Slika 2.:http://www.oslobodjenje.ba/intervju/obracunacemo-se-s-kriminalom-u-bosnalijeku- Tekst objavljen 27.04.2012.

U maju mjesecu desio se i jedan za naše prilike neobičan pozitivan primjer .

Naime, Mirsad Bilajac, kantonalni tužilac u Goraždu, otvorio je istragu kojom se

treba utvrditi da li su česti kvarovi na vodovodnoj mreži rezultat zloupotreba ili

nesavjesnog rada nadležnih institucija.

20

Slika 3. http://www.klix.ba/vijesti/bih/tuzilastvo-bpk-gorazde-pokrenulo-istragu-zbog-cestih-prekida-u-

vodosnabdijevanju/150515063, objavljeno 15.05.2015.

Sveukupno, naši monitori su u periodu od sedam mjeseci, odnosno ukupno 212

dana uočili 119 sadržaja koje su mediji objavili , a koji ukazuju na nepravilnosti u

radu, zloupotrebu položaja, korupciju i kriminal. Možemo slobodno reći da su ovi

sadržaji, kada bismo isključili dane vikenda i padajuće međunarodne i vjerske

praznike, objavljivani skoro pa svakodnevno.

Kako je ranije objašnjeno, fokus monitoringa nije analizirati medij u kom je

određeni sadržaj objavljen već samo uočiti sadržaj koji ukazuje na nepravilnosti i

kao informaciju poslati na adresu nadležnog tužilaštva. Zbog toga se u ovom

izvještaju nećemo baviti statističkim podacima kao naprimjer, koliko je koji medij

objavio ovakvih sadržaja .

21

5. ANALIZA MEDIJSKIH SADRŽAJA

5. 1. Analiza rezultata monitoringa

Kako bi sadržaje koju su uočili naši monitori pripremili za slanje nadležnim

tužilaštvima, provedena je njihova analiza. Medijski i pravni ekperti angažovani u

okviru projekta Čitaj,gledaj,reaguj imali su zadatak da analizom utvrde koji od

markiranih sadržaja zadovoljava pravila profesije, koji mogu biti poslani

tužilaštvima i koja su tužilaštva nadležna, odnosno kojim tužilaštvima poslati

analizirani sadržaj.

Nakon provedene analize od ukupno 119 sadržaja uočenih i markiranih od strane

naših monitora, izdvojeno je i na adrese tužilaštava u BiH poslano ukupno 78

medijskih sadržaja koji ukazuju na zloupotrebu položaja, kriminal, korupciju....

Kroz analizu sadržaja koje su monitori markirali utvrđeno je da pojedini slučajevi

o kojima govore izdvojeni medijski sadržaji nisu za slanje tužilaštvima jer se radi

o tome da :

- se nekim od ovih slučajeva prvo trebaju baviti nadležne inspekcijske službe /

primjer je tekst pod naslovom "Firme dobile 660 hiljada a nisu u sistemu UIO/,

objavljen u Dnevnom Avazu ;

- neki od njih su stvar građanske parnice / primjer je prilog FTV BiH, emisija

Mreža-Međugorski kriminal u režiji HDZ-a, Amarildo Gutić pronašao je Kompas i

kriminal oko njega/ ;

22

Slika 4. Emisija Mreža, /FTVBiH/- http://www.federalna.ba/bhs/vijest/112089/mreza-07112014

- kod nekih slučajeva postoji pravna praznina u propisima /takav slučaj je

naprimjer sa tekstom čiji sadržaj govori o tome kako " Iz Transparency

Internationala Bosne i Hercegovine (TI BiH) tvrde da Uprava za indirektno

oporezivanje BiH "zapošljava osuđene i osobe koje su pod istragom za krivična

djela. Protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak/ ;

- neki sadržaji govore o slučajevima koji se odnose na nerad, nemoral, nemar- /

primjer je tekst objavljen na portalu byka.com pod naslovom : Komšić u Austriji

skijao o trošku države?- (uz pretpostavku da su navodi tačni)/;

- za neke sadržaje ( poput već navedenog slučaja ministra Kaplana) je tužilaštvo u

međuvremenu pokrenulo istragu i dalo mišljenje, odnosno epilog;

- neki su urađeni površno i neprofesionalno, tendenciozno ili nedovoljno uvjerljivo

23

Slika 5. Dnevni Avaz- http://www.avaz.ba/clanak/166907/ko-stoji-iza-el-sidijevih-miliona?url=clanak/166907/ko-stoji-iza-el-

sidijevih-miliona-4.03.2015.

Jelica Vuković, pravni ekpert :

" Na pitanje: šta sve minimalno mora da sadrži jedan tekst da bi bio

prihvatljiv,odnosno zanimljiv za tužilaštvo,mislim da je nužno:

-da se problemima kriminala svih vrsta bave novinari koji bi morali imati minimum

znanja o tome šta je krivično djelo, ko je nadležan za otkrivanje i gonjenje,a ko za

procesuiranje.

-da se članci pišu po principu istražnog novinarstva,što bi podrazumjevalo,da se o

pojedinom slučaju prikupe relevantne činjenice,sa svjedocima,izjavom obiju

strana,ukoliko se članci pišu na temelju nečije izjave,po mogućnosti

fotografijama,izvještajima odgovarajućih organa i slično.To uostalom nalaže i

Kodeks novinarske etike.

24

- Kada je u pitanju dilema kako utvrditi razliku između nezakonitosti i kriminala sa

jedne strane i nemorala i nerada sa druge strane,mislim da je tu odgovor

jasan.Kada novinari budu imali osnovna znanja šta čini obilježja recimo krivičnog

djela utaje poreza,onda će moći napraviti razliku između činjenice da je neko lice

utajilo npr.100.000,00 KM poreza i time direktno oštetilo državu za taj iznos-što je

krivično djelo,ili kada je porez plaćao sa zakašnjenjem-što je nemar. "

Ne upuštajući se u ocjene zašto pojedini mediji pišu baš o ono o čemu pišu, a ne o

nečem drugom ili zašto izvještavaju onako kako izvještavaju, a ne drugačije, u

drugim formama ili sa drugim sagovornicima, analizom je uočeno:

- Svi posmatrani mediji izvještavaju o nezakonitostima i nesavjesnom radu

- Te informacije su plasirane u različitim rubrikama, ali najčešće u onima koje

privlače najviše pažnje čitalaca i koje su tako formatirane i opremljene da privuku

pažnju. Tako su u tv-programima to prve minute centralnih informativnih emisija, u

tematskim emisijama udarni ili najduži prilozi, a u dnevnim i periodičnim

novinama prve strane. I na web portalima su vijesti istaknute u prvim „slajdovima“

ili rotacijama

- Analizom su uočeni i sadržaji koji nisu urađeni profesionalno: nema

sagovornike, citate iz dokumenata ili kopije dokumenata koji dokazuju ono o čemu

se izvještava, nemaju “drugu stranu” i takozvani background ili objašnjenje zašto je

to važno, pa osim što ne zadovoljava profesionalne standarde medij ostavlja utisak

da radi zlonamjerno. (Primjer je tekst koji se bavi navodnim nezakonitostima jedne

osobe koja je proteklih godina imala više preduzeća i navodno napravila poreske

prevare. U tom tekstu je određena osoba, sa punim imenom i prezimenom nazvana

kriminalkom, varalicom, pljačkašicom i sve to bez “druge strane”, dakle njenog

očitovanja o navodima, dokumenta koji potvrđuju navode autora, sagovornika koji

barem otvaraju sumnju da je sve navedeno u tekstu istina, bilo kakvog sagovornika

koji bi možda objasnio šta je sporno u radnjama koje su opisane, informacije iz

tužilaštva o tome da li ima istrage, presude... dakle tekst je pun osuda, ocjena,

karakteristika, neprikladnih termina... koji, osim što su neprofesionalni i neetični

čime krše kodeks, nemaju uporište u tekstu.

- Uočeni su i sadržaji koji su komentari autora koji treba da navede konzumenta na

zaključak da je nešto zaista loše ili nezakonito i nemoralno, iako nema dokaza,

druge strane... Nerijetko ti komentari navode na odgovornost određene osobe ili

preduzeća ili političke partije iako se taj neko u cijelom tekstu nigdje ne pominje i

bez tog autorskog komentara ih je nemoguće dovesti u vezu

- Veliki broj sadržaja, prvenstveno onih objavljenih na portalima, objavljeni su

bez ikakve provjere i navođenja izvora, uglavnom se prenose kao vijesti drugih

25

portala tako da vrlo brzo netačna ili neistinita ili nepotpuna i neprofesionalna

informacija postaje opšte dostupna bez ikakvih ograda

- Veliki broj sadržaja iznosi navode iz revizorskog izvještaja bez pojašnjenja, bez

druge strane, bez razgraničenja šta je nezakonito, šta nemoralno, šta aljkavo i

neodgovorno....

- Kod jednog broja medija ili novinara, a samim tim i urednika, uočava se

nepoznavanje elementarnih termina iz zakona vezanih za različite faze

pravosudnih procesa, pa se moće pročitati da je neko optužen iako je tek

osumnjičen ili osuđen iako je tek optužen. Isto tako u medijskim sadržajima nema

razgraničenja na nezakonito i nemoralno što ukazuje na nepoznavanje materije,

zakona…

- Primjetan je veći stepen profesionalnosti i odgovornosti u sadržajima koji dolaze

iz jednog broja TV-kuća : autor priloga prezentira javnosti dokumente, donosi

izjave većeg broja aktera slučaja. No kod drugih je uočena površnost i

nerazumijevanje obaveze “druge strane”, pa se osude plasiraju samo na osnovu

jednog sagovornika koji raspolaže ili ne raspolaže određenim dokumentima. Ima i

slučajeva apsolutne jednostranosti i stavljanja u službu određene političke partije ili

institucije

- Veći broj medija izvještavanje o nezakonitostima svodi na vijest, bez dodatnog

profesionalnog angažmana, istraživanja, tematiziranja, traženja dokaza, drugih

sagovornika… dakle površno i jednostrano što se u slučajevima izvještavanja o

kriminalu može smatrati, osim neprofesionalnim, i zlonamjernim protiv nekoga, a

ne izvještavanjem u interesu javnosti jer kada je nepotpuno izvještavanje lako

postaje zbunjujuće.

PREPORUKE

Na osnovu monitoringa 25 medija iz cijele BiH u prvih sedam mjeseci i imajući u

vidu rezultate analize ovih sadržaja, moguće je dati određene preporuke:

- Novinari u svom radu u bilo kojoj vrsti medija moraju poštovati elementarna

profesionalna pravila: odgovore na pet osnovnih pitanja (ko, šta, gdje , kada, kako

ili zašto), uključivanje druge strane, traženje međusobno nepovezanih izvora,

nastojati da njihov proizvod bude što jasniji, konkretniji, sadržajniji…

- Proširiti svoje sadržaje i ne zadržavati se samo na vijesti

- Tražiti nove forme izvještavanja kako bi njihov proizvod bio što atraktivniji

26

- Pratiti razvoj događaja ili problema o kom su jednom izvještavali, tražiti

nove činjenice, detalje, sagovornike

- Jasno razdvojiti fakte i mišljenja

- Suzdržavati se od vlastitih komentara u vijestima, temama, izvještajima,

analizama, izbjegavati etiketiranje, izricanje ocjena ili osuda i presuda

- Ne povoditi se za političkim ili materijalnim interesima bilo koje strane u

priči

- Upoznati se sa zakonima koji se odnose na oblast o kojoj izvještavaju

- Pratiti i druge medije i na taj način oplemenjivati svoj rad – učiti na tuđim

greškama ili na tuđim dobro urađenim poslovima

- Ne prenositi sadržaje drugih medija bez provjere istinuitosti ali I bez

navoiđenja izvora – zašto bi bilo ko bio odgovoran za tuđi loše urađen posao

Jednom riječju – raditi u interesu javnosti i poštovati kodeks.

27

6. BAZA MEDIJSKIH SADRŽAJA

Nakon provedene analize od strane naših ekperata, medijski sadržaji poslani su

putem maila i pošte na adrese nadležnih tužilaštava. Ovi sadržaji bit će postavljeni

i u okviru našeg web portala www.vrijednosti.com - na mapi koja predstavlja

svojevrsnu bazu objavljenih medijskih sadržaja (u periodu od 18 mjeseci koliko

traje projekat Čitaj,gledaj, reaguj) koji ukazuju na nezakonite radnje,zloupotrebu

polažaja,korupciju i kriminal ličnosti ili grupa iz političkog života , onih koji

obnašaju javne funkcije. Ovdje posjetioci u svakom trenutku samo klikom na miš

mogu da pročitaju, čuju i vide sve medijske sadržaje koji su upućeni tužilaštvima,

zatim mogu da dobiju informaciju kojem je tužilaštvu sadržaj poslan, da li je i

kako tužilaštvo reagovalo,odnosno pratiti njegovu sudbinu.

Slika 6. Interaktivna mapa- klikom na određenu tačku na mapi , birate tužilaštvo i otvarate bazu podataka koja se

na njega odnosi

28

Slika 7. Neki od medisjkih sadržaja uočenih monitoringom

29

Sa sastanaka sa tužiocima

Pripremajući teren za što uspješniju realizaciju projekta, Pozitivne vrijednosti su

obišle veći broj tužilaštava u BiH najavljujući svoje aktivnosti i razgovarajući sa

tužiocima o praćenju izvještavanja medija o nezakonitim radnjama.

Osim što smo u svim tužilaštvima dobili načelnu saglast i obećanje da će biti

otvoreni za saradnju s nama, dobili smo i različite primjedbe:

- Mediji su površni

- Mediji su zlonamjerni i neprofesionalni

- Mediji su nepošteni, samo prepisuju jedni od drugih, a pored njih neopaženo

prolaze veliki problemi i veoma zanimljive čudne pojave

- Novinari su neznalice, ne znaju šta je nezakonito, a šta nemoralno

- Mi nismo adresa za medijske sadržaje, njih treba da provjerava policija koja

nama kasnije dostavlja izvještaj na osnovu kog mi radimo

- Gdje bi mi stigli kada bi pratili sve medije

- Ne možemo mi to pratiti i otvarati istrage na svaki njihov mig

- Ovaj projekta je totalno besmislen

Ali i

- Ima vrijednih i odgovornih novinara

- Tužilac je dužan da, čim čuje od nekoga ili na bilo koji način sazna da se

desilo nešto što bi moglo biti krivično djelo, vrši provjere i otvori predmet u

tužilaštvu.

- Mislim da je nekada u zakonu i pisalo 'čim do tužioca dopre glas'

- Mi smo već otvorili neke predmete na osnovu izvještavanje medija i dobro je

da kod njih nađemo informacije

- Pratimo medije i prepoznajemo njihovu ulogu

- Problem je što mediji ne otkrivaju izvore

- Problem je i organizacione prirode- postojeća organizacija tužilačkog sistema

; nedovoljan broj tužilaca; nedostatak stručnog pomoćnog osoblja u

tužilaštvu

- Kvalitet ,stručno znanje ovlaštenih lica nije na zadovoljavajućem nivou

Nemoguće je ne primjeti da jedan broj tužilaca ili zamjenika koje smo sreli

imaju vlastita loša iskustva sa medjima – bili su predmet njihovih istraga i

tema njihovih tekstova koji su bili urađeni sa više ili manje profesionalnog

uspjeha, pa su zbog toga uglavnom generalno ljuti na medije.

30

Konačnu ocjenu rada tužilaštava iz ugla projekta Čitaj, gledaj, reaguj

Pozitivnih vrijednosti biće moguće izreći nakon što pošaljemo prve medijske

sadržaje i dobijemo prve reakcije.