kliping medija

12
Kliping medija Oboji život u zeleno Arhimed http://www.arhiva-medija.com Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Upload: vodieu

Post on 14-Jan-2017

242 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Kliping medija

Kliping medija

Oboji život u zeleno

Arhimedhttp://www.arhiva-medija.com

Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 2: Kliping medija

Pobjeda, Hronika Podgorice, 11. mart 2011.

MAnifestacija Oboji život u zelenilo/ Bez struje šestsati/ Bić e i žednihTrodnevna prezentacija Nacionalnih parkova Crne Gore pod nazivom "Oboji život uzeleno“ poč inje u subotu u šoping molu Delta siti, i bić e u znaku šuma, jer je 2011.godina proglašena za Svjetsku godinu šuma. Projekat je u cjelini podržala kompanija A2AMontenegro, lider u podršci projetkima zaštite životne sredine na internacionalnom prostoru.- Manifestacija je edukativno-zabavnog karaktera sa ciljem afirmacije podizanja nivoaekološke svijesti, njegovanja ekološke kulture u zaštiti životne sredine, a sa druge strane,predstavlja promociju Nacionalnih parkova u susret turistič koj sezoni - istakla je PR JPNacionalnih parkova Crne Gore Slobodanka Martinović .

A.Ð.Bez vode ć e danas od 9 do 15 č asova biti potrošač i iz naselja Cvijetin brijeg i Drač , kao ipotrošač i iz Ulice Mitra Bakić a, Kralja Nikole, Crnogorskih serdara, Bracana Bracanović a iRadosava Burić a.Vode neć e biti zbog popravke kvara na vodovodnoj mreži.A.Ð.Bez vode ć e danas od 9 do 15 č asova biti potrošač i iz naselja Cvijetin brijeg i Drač , kao ipotrošač i iz Ulice Mitra Bakić a, Kralja Nikole, Crnogorskih serdara, Bracana Bracanović a iRadosava Burić a.Vode neć e biti zbog popravke kvara na vodovodnoj mreži.A.Ð.

Sredina lijevo (22. strana)

Institucije u svojstvu subjekta:JU Nacionalni parkovi Crne Gore, Delta city, A2A Italija

Osobe u svojstvu subjekta:Slobodanka Martinović

Teme:Ekonomija i privreda » Poljoprivreda, vodoprivreda i stoč arstvo, Preduzeć a, Energetika

1 / 1Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 3: Kliping medija
Page 4: Kliping medija

ND Vijesti, Društvo, 13. mart 2011.

Priznanja zaslužnimaPodgorica- Portparol Nacionalnih parkova Crne Gore Seka Martinovic uruč ila je juč e uDelta sitiju diplome ambasadora pojedmrima i kolelctivima, za doprinos oč uvanju i afirmacijinationalnih parkova, zaštiti životne sredine i za podršku aMvnostima u promociji ekološkekulture.Ambasadori Nacionalnih parkova su akademik Branko Radojić , prof dr Jovan Kavarić . MajaKrstajić iz kompanije "Č elebić ", Ivan Mališić , Ivica Draskovic, Danijel Alibabić ,i Sejfo Seferović .Diplome su dobili predstavnici kompanije "Delta sity", "Coca Cola"NBC Montenegro,Košarkaškog kluba "Morač a" i direktor JP "Zelenilo" Srđ an Mugoša.Zahvalnicu je primila Nina Redžepagić iz firme "Or", Gabrijela Vukašinović izDKC "Beauty" i Sandra Ivezaj i Paolo Karconi iz kompanije "A2AMontenegro". Ambasadori nacionalnih parkova su i novinari TV i ND Vijesti, MarijanaBojanić i Dejan Perunič ić , kao i predstavnici TV Atlas, jutarnjeg programa RTVCG iPobjede.J. S.

Donji lijevi dio (8. strana)

Institucije u svojstvu subjekta:JU Nacionalni parkovi Crne Gore, Delta city, Akademik, Profesor, Preduzeć e Č elebić ,Građ ani, Umjetnik, Ekološki pokret Ekoskop, Kompanija NBC Universal, Kompanija CocaCola HBC, JP Zelenilo Podgorica, Dječ iji kulturni centar Beauty, Novinar, Dnevni list Vijesti,RTV Atlas, Dnevni list Pobjeda, Javni servis RTCG

Osobe u svojstvu subjekta:Seka Martinović , Branko Radojić , Jovan Kavarić , Maja Krstajić , Ivan Mališić , DanijelAlibabić , Sejfo Seferović , Ivica Drašković , Srđ an Mugoša , Nina Redžepagić , GabrijelaVukašinović , Marijana Bojanić , Dejan Perunič ić

Teme:Društvo » Društvene grupe, Ekologija, MedijiEkonomija i privreda » Preduzeć a

1 / 1Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 5: Kliping medija

8 nedjelja, 13. mart 2011. društvo RADNIK NIKSICKE ŽELJEZARE M I Š K O M A N O J L O V I C SEBE JE NEKAD SMATRAO PRIPADNIKOM SREDNJEG SLOJA, A

DANAS NE Z N A GDJE JE N J E G O V O MJESTO

Najteže je ostati častan Nikšić - Jedinica mjere

ekonomske uspješnosti neke države je njen srednji stalež. Sudeći prema situaciji u kojoj se nalazi srednja klasa u Cr­noj Gori, mada je pitanje da li takva klasa ovdje uopšte i postoji, ocjena njene us­pješnosti je daleko ispod nu­le.

Miško Manojlović, pede-setdvogodišnji radnik nikšićke Željezare, donedav­no je sebe smatrao pripa­dnikom srednjeg sloja. Da­nas, međutim, ne zna gdje je njegovo mjesto.

- Ako se uzmu neki klasični reperi, trebalo bi da pripa­dam srednjem građanskom sloju na kome počiva društvo i da u ovim godinama, sa skoro 30 godina staža, raz­mišljam kako da promijenim auto, gdje ću na ljetovanje. Umjesto toga, sistem i dešavanja u fabrici doveli su me u situaciju da razmišljam kako da ne slažem i ne pre­varim. Prije četiri godine pla-ta mi je bila preko 700 eura. To je onaj period kada vas iz banke vuku za rukav da uz­mete kredit. Bio sam u poziciji da još živim sa roditeljima, iako sam od Željezare dobio lokaciju potkrovlja da tu na­pravim stan. Uz pomoć pri­jatelja uspio sam da porodici i sebi napravim komforan stan. Uložio sam novac koji nijesam imao. Zato sam uzeo kredite da vratim pozajmljeni novac jer je uz moju i uz supruginu platu, koja je tada takođe ra­dila u Željezari, ostajalo do­voljno za normalan život. A onda odjednom sve počinje da se mijenja. Obećavali mnogi brda i doline, a mi dobili sunovrat firme i nas samih. Zato i kažem - sistem od mene napravi lazova jer se plašim da koliko se god tru­dim da ostanem častan i pošten ne dođe vrijeme da

1 1

žiranti budu morali da vraćaju kredite. A danas je, izgleda, makar kada su krediti i njiho­vo vraćanje u pitanju, teško ostati častan. I to je ono što mi najviše smeta - priča Miško, otac dva studenta i jednog srednjoškolca. ^ U Željezari, tačnije u Čeličani, gdje je prošao sve poslove u proizvodnji, a da­nas je sekretar tog pogona, počeo je da radi 1983. go­

dine. Iako, kako reče, ni tada nije bilo pretjerano sjajno, plata je bila dovoljna da bude ekonomski nezavistan u pra­vom smislu riječi. Danas, sko­ro 30 godina kasnije, pone­kad od oca penzionera uzme novac za cigarete ili gorivo.

- Porodicu sam zasnovao 1989. godine, baš onda kada je počela kriza ne samo u Željezari nego u cijeloj zemlji. Iako je tada bilo teško, velika

PODIJELJENA ZVANJA A M B A S A D O R A N A C I O N A L N I H PARKOVA

Novinar "Vijesti" Dejan Peruničić prima zahvalnicu Nacionalnih parkova Foto: L.ZEKOVIC

Priznanja zaslužnima Podgorica- Portparol Nacionalnih parkova Crne

Gore Soha Maxtinovic uručila je juče u Delta sitiju diplome ambasadora pojedmrima i kolelctivima, za doprinos očuvanju i afirmaciji nationalnih parkova, zaštiti životne sredine i za podršku aMvnostima u promociji ekološke kulture.

Ambasadori Nacionalnih parkova su aka­demik Branko Radojić, prof dr Jovan Ka-varić. Maja Krstajić iz kompanije "Čelebić", Ivan Mališić, Ivica Draskovic, Danijel Ali-babić, i Sejfo Seferović.

Diplome su dobili predstavnici kompanije

"Delta sity", "Coca Cola" NBC Montenegro, Košarkaškog kluba "Morača" i direktor JP "Zelenilo" Srđan Mugoša.

Zahvalnicu je primila Nina Redžepagić iz firme "Or", Gabrijela Vukašinović iz DKC "Beauty" i Sandra Ivezaj i Paolo Karconi iz kompanije "A2A Montenegro". Ambasadori nacionalnih parkova su i novinari TV i ND Vijesti, Marijana Bojanić i Dejan Peruničić, kao i predstavnici TV Atlas, jutarnjeg pro­grama RTVCG i Pobjede.

J. S.

Japanski sindrom Kada željezarci uđu u fabriku, kaže Manojlović, i počnu da

udišu „gvozdenu prašinu" nešto se desi sa njima i vežu se za Željezaru toliko da ne mogu više bez nje.

- U Željezari vlada "japanski sindrom" - ljudi su toliko vezani za firmu da djeca nasljeđuju roditelje i tako stalno. Ali ne treba da čudi ta vezanost, kada je egzistencija porodica zavisila upravo od nje. Od kako pamtim egzistencija moje porodice bUa je naslonjena na Željezaru. To je dovoljan razlog da je čovjek smatra svojom kućom i da se bori za nju da opstane. Moj otac je u Željezari stekao penziju. I ja sam nekada razmišljao da će sjutra jedan od mojih sinova možda krenuti mojim stopama i postati željezarac. Danas ne samo da ne bih volio da mi djeca rade u Željezari nego njihovu budućnost i perspektivu ne vidim ni u ovoj zemlji, koju toliko volim - kaže Miško.

Teški dani za proletere Manojlovići nekako sastavljaju kraj sa krajem. Ako je

teško njima koji su do juče bili „zlatna sredina" kako-je tek onima koji žive kao podstanari, imaju samo jednu platu koja kasni četiri mjeseca.

- Da ne pretjeram, ali 80 odsto željezaraca su čisti proleteri - bez imanja i okućnica, bez stoke i dodatnih prihoda. Među njima je dosta onih koji nemaju svoj krov nad glavom. Čini mi se da je za ono kroz šta oni danas prolaze čak i izraz životariti preblag jer su bukvalno na rubu egzistencije. Nemaju šta da jedu. Znam ljude koji nemaju drugih cipela osim onih željezarskih koje zaduže. Čovjeka srce zaboli kada ih vidi. A znam da su u pitanju sjajni radnici i ljudi, i da se trude ne samo da obezbijede egzistenciju svojoj porodici već da svojim radom doprinesu kompletnoj zajednici. A to im se na ovakav način vraća - sa uzdahom reče čovjek koji je nekoliko sati prije obavljenog razgovora protestovao ispred čuvenog zamajca.

I to ne prvi put. Nada se samo da je posljednji i da Željezara kreće nekim drugim, sigurnijim putem.

inflacija. Željezara i njem ra­dnici su imali sreće. Cak smo iz tih sankcija mogli da iz­vučemo povoljnost jer smo držali monopol nad proizvo­dnjom kvalitetnog i beton­skog čelika na prostorima bivše Jugoslavije, tako da smo diktirali cijene i sve ono što smo proizveli mogli smo i da prodamo. U gradu je tada iz ostalih firmi bila povika na željezarce, jer smo svaki dan

nosili po neki paket hrane. A dobijali smo sve - od limuna do svinjskih polutki i jagnjadi. Iako je bila inflacija imali smo dovoljno hrane i nije se os­jećala kriza. Plata je bila 10-20 maraka, ali mi nijesmo bili gladni - prisjeća se Ma­nojlović perioda za koji su mnogi smatrali da je najteži.

Tada nijesu znali šta ih, koju deceniju kasnije, čeka. Dešavalo se, kaže on, da im

plata kasni mjesec ili da bude smanjena ali se uvijek na­lazio nekakav modus da se to ljudima na neki način na­domjesti.

- Iako su se djeca rodila u teškim godinama kada je bila inflacija, trudio sam se da im sve priuštim. Sjećam se da sam, kada primim platu, prvo svraćao u prodavnicu da im kupim igračku. Htio sam da ne osjete krizu. I mislim da sam uspio u tome. A sve što nijesam mogao da im obe-zbijedim kompenzovao sam druženjem i ljubavlju. Sada je drugačije. Samo su druženje i ljubav ostali. Oni su odrasli, odlično razumiju u kakvoj smo situaciji i o svim pro­blemima otvoreno razgova­ramo. Kada imamo probleme egzistencijalne prirode tješe me, čak znaju i da me fi-nansiraju iz nekih njihovih izvora. Sin je ovdje ostao da studira, jer nijesam bio u mo­gućnosti da ga šaljem van Nikšića. Eto, onaj ko mi daje platu direktno je uticao na budućnost moga djeteta -kaže Miško čija supruga, pro­fesor engleskog jezika, radi u jednoj privatnoj školi u Pod­gorici.

Teška ekonomska situacija nije zaobišla ni tu školu tako da ona, kada plati autobuske karte, jedva uspijeva nešto da donese kući. Ali snalaze se Manojlovići. Kao i hiljade nji­ma sličnih u Crnoj Gori.

- Izlaz iz situacije u kojoj se Željezara našla, a mislim da nikada nije bila u gorem po­ložaju, postoji. Ne znam samo da li postoji dobra volja... Eto, radim isto kao što sam i ne­kada radio, cijenim posao je­dnako kao nekada, ako ne i više, ali ne živim kao nekad. Ni približno - zaključuje Ma­nojlović.

Svetlana MANDIĆ Foto: SRĐO

POČELO D R Ž A V N O TAKMIČENJE UČENIKA O S N O V N I H I SREDNJIH ŠKOLA

Traže se Podgorica - U organizaciji

Javne ustanove Ispitni centar u prostorijama Ekonomskog fakulteta juče je počelo držav­no takmičenje učenika os­novnih i srednjih škola iz pri­rodnih nauka, stranih jezika i istorije.

Koordinator Ispitnog centra Vesna Lazović izjavila je da će se učenici takmičiti od 12. do 19. marta.

- Škole su za takmičenje mogle prijaviti i učenike nižih razreda ukoliko su dodatnim radom savladali predviđeni program i osvojili nagradu na školskom takmičenju. Tak­mičenje iz stranih jezika od ove godine ima pismeni i us­meni dio. Pismeni dio će se održati 12. marta, dok će na usmeni dio 19. marta biti poz­vano 10 najbolje plasiranih takmičara. Takmičenje iz os­talih predmeta održaće se 19. marta. Za tamičare čiji je ma-ternji jezik albanski testovi su prevedeni - rekla je Lazović.

Učenici se takmiče pod šiframa (bar kodovima). La­zović je kazala da će rezultate testova objaviti na veb sajtu Ispitnog centra dva dana na­

kon takmičenja. - Rezultati moraju sadržati

šifru, odnosno broj sa bar ko­da, broj bodova po svakom zadatku posebno i ukupan broj bodova za svakog tak­mičara, što obavezuje učeni­ke da zapamte broj sa bar koda. Takmičari i njihovi nas­tavnici imaju pravo žalbe u

elektronskoj formi, a na žalbi ne smije biti napisan nijedan podatak koji bi identifikovao takmičara. Takmičari sa svo­jim mentorima mogu lično pogledati test u vrijeme koje će biti objavljeno na veb sajtu zajedno sa rezultatima - rekla je Lazović.

J.S.

Foto: L.ZEKOVIC

Nadmetanje u nauci, istoriji i jezicima: Sa takmičenja

Page 6: Kliping medija

Pobjeda, Društvo, 13. mart 2011.

"Oboji u život zeleno“U Delta sitiju poč ela prezentacija Nacionalnih parkova Crne Gore"Oboji u život zeleno“Trodnevna prezentacija Nacionalnih parkova Crne Gore pod nazivom "Oboji u životzeleno“ poč ela je juč e u Delta sitiju i bić e u znaku šuma, jer je 2011. godinaproglašena za Svjetsku godinu šuma. Projekat je u cjelini podržala kompanija A2AMontenegro, lider u podršci projektima zaštite životne sredine na internacionalnom prostoru.Prema riječ ima pomoć nika direktora JP Nacionalnih parkova Crne Gore Dragana Dragićević a, Nacionalni parkovi su postali prepoznatljivi brend naše zemlje i asocijacija nanetaknutu prirodu, ali i mjesta za odmor i rekreaciju.- Nacionalni parkovi predstavljaju otvoreni prostor za dalja nauč na istraživanja, odnosnopodruč ja koja iznova treba upoznavati i otkrivati - istakao je Dragić ević .On je saopštio da se Svjetski dan šuma proslavlja širom svijeta, te da je ustanovljen kako bise naglasila neophodnost mudrog upravljanja šumama, ali i njihovog održivog korišć enja.Menadžer kompanije A2A Montenegro Sandra Ivezaj podsjetila je da je briga o ekologija izaštiti životne sredine obaveza svih ljudi.- Zdravlje našeg društva povezano je sa zaštitom životne sredine i stoga se mi, kaoodgovorna kompanija, brinemo o sredini u kojoj živimo. A2A Montenegro ć e dati svojdoprinos da Crna Gora postane ekološka država u punom smislu tog znač enja - istakla jeIvezaj.Na manifestaciji su dodijeljene diplome ambasadorima Nacionalnih parkova i to: akademikuBranku Radojič ić u, prof. dr. Jovanu Kavarić u, Maji Krstajić (PR kompanije "Č elebić”), Ivanu Mališić u, Ivici Drašković u, Marijani Bojanić (TV "Vijesti”), DejanuPerunič ić u ("Vijesti”), Dragici Šaković ("Pobjeda”), Danijelu Alibabić u, NiniRedžepagić (Firma "OR”), Sejfu Sejferović u, Gabrijeli Vukašinović ( DKC"Beauty”), Delta sitiju, Jutarnjem programu RTVCG, kompaniji "Cocacola HBCMontenegro”, Košarkaškom klubu "Morač a”, TV Atlas, JP "Zelenilo”Podgorica i kompaniji A2A Montenegro.Pjesmom, igrom i plesom, a sve u duhu oč uvanja životne sredine, predstavila su se djeca izDječ jeg kulturnog centra "Beauty”, Baletske škole "Princeza Ksenija”, Centraza kulturu Rožaje, Osnovne šole "Oktoih”, te Iskra Zeković , Martina Ljuljđ uraj, LaraDragović i drugi, dok su program vodili glumac Dejan Ðonović i Sejfo Sejferović .Otvorena je i likovna radionica pod nazivom "Č uvaj drvo da te č uva”, na kojoj sudjeca crtala na temu prirode. Od prikupljenih crteža bić e postavljena izložba, a pet najboljihć e biti nagrađ eno.

A.Ð.

Donji desni dio (12. strana)

Institucije u svojstvu subjekta:JU Nacionalni parkovi Crne Gore, Delta city, A2A Italija, Preduzeć e Č elebić , Umjetnik,

1 / 2Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 7: Kliping medija

Kompanija Coca Cola HBC, JP Zelenilo Podgorica, RTV Atlas, Dječ iji kulturni centarBeauty, Baletska škola Princeza Ksenija, Centar za kulturu Rožaje, OŠ Oktoih, Građ ani,Glumac, Javni servis RTCG, Akademik, Profesor, Ekološki pokret Ekoskop, Dnevni list Vijesti

Osobe u svojstvu subjekta:Dragan Dragić ević , Sandra Ivezaj, Maja Krstajić , Nina Redžepagić , Iskra Zeković , DejanÐonović , Sejfo Seferović , Branko Radojič ić , Jovan Kavarić , Ivan Mališić , Ivica Drašković, Marijana Bojanić , Dejan Perunič ić , Danijel Alibabić , Gabrijela Vukašinović

Teme:Društvo » Društvene grupe, Ekologija, MedijiEkonomija i privreda » Preduzeć a

2 / 2Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 8: Kliping medija
Page 9: Kliping medija

Dan, Podgoricom, 14. mart 2011.

Pobjednik Pavle RovinskiPobjednik kviza "Šta znaš o nacionalnim parkovima" koji su organizovaliNacionalni parkovi Crne Gore i kompanija "A2A Montenegro" je Osnovna škola"Pavle Rovinski". Kviz je organizovan u "Delta Sitiju" povodommanifestacije "Oboji život u zeleno". Znanje o nacionalnim parkovima provjerili suuč enici osnovnih škola "Štampar Makarije", "Milorad Musa Burzan",Pavle Rovinski", "Marko Miljanov" i "Maksim Gorki".- Sva djeca su pokazala odlič no znanje, ali su uč enici OŠ "Pavle Rovinski" zanijansu bili bolji. Danas je drugi dan manifestacije i planiran je kviz, odnosno provjera znanjadjece o nacionalnim parkovima. Ovo je i promociji ideje da je znanje nešto što ć e nasdovesti do poveć anja nivoa ekološke svijesti, a samim tim i kulture. Kviz je ozbiljnogkaraktera, i dobra ideja č vršć e integracije sa školama, jer od malih nogu se uč i - rekla jeSlobodanka Martinović , autor projekta.Koliko djeca znaju o nacionalnim parkovima provjerio je žiri u sastavu Marijana Živaljević ,struč ni saradnik u Nacionalnim parkovima Crne Gore, Marijana Džaković , struč ni saradnikza odnose sa javnošć u, Hajdana Božović -Ilić , struč ni saradnik u Nacionalnim parkovimaCrne Gore i dva predstavnika škola. Nakon proglašenja pobjednika svi su se zabavili uz minikoncert Danijela Alibabić a.Danas ć e biti završnica manifestacije i planiran je program tri plesne grupe, nastup Ivana Čanović a, a bić e uruč ene i nagrade autorima najboljih pet crteža i pobjedniku kviza. Oni ć e,kako je rekla Martinović eva, dobiti vrijednu nagradu koju ć e uruč iti Serđ o Barbanti,ambasador Italije u Crnoj Gori.A.D.

Donji lijevi dio (XI. strana)

Institucije u svojstvu subjekta:Delta city, JU Nacionalni parkovi Crne Gore, A2A Italija, OŠ Pavle Rovinski, OŠ ŠtamparMakarije Podgorica, OŠ Milorad Musa Burzan, OŠ Marko Miljanov Podgorica, OŠ MaksimGorki, Umjetnik, Ambasada Italije u Crnoj Gori

Osobe u svojstvu subjekta:Slobodanka Martinović , Marijana Živaljević , Marijana Džaković , Hajdana Božović Ilić ,Danijel Alibabić , Ivan Č anović , Serđ o Barbanti

Teme:Društvo » Ekologija, ObrazovanjeEkonomija i privreda » Preduzeć a

1 / 1Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 10: Kliping medija

понедјељак, 14. лларт2011. полгорииом страна

О П О З И Ц И Ј А Т В Р Д И Д А Г Р А Д С К А В А А С Т З А П О С Т А В А > А П Р И Г Р А Д С К О H A C E A d E

Неопходно

X I

j e изградити дом здравља, вртиЋ, пошту, клуб пен-зионера, просто-рије М3,каже одборник СНП-а Драган Ивановић.

Насеље Златица, иако je на само четири километра од цен-тра града, потпуно je запуште-но. Мјештани немају основних садржаја, прпут дома здравља, вртића, поште, просторија Мјссне заједнице и клуба пен-зионера, a не могу се похвали-ти ни струјом, као ни путевима. Одборник СНП-а Драган Ива-новић, каже да je ово насеље запостављено од стране Глав-ног града. Он је -на сједници градске Скупштине поставио питање због чега je Главни град запоставио Златицу, и на-вео обсћања која нијесу испу-њена.

- Сматрам, баш као и п р е д -сједник МЗ Златица, да je ово' насеље запостављено. Ha Зла-тици губе убједЛ)Иво на избо-рима na je то највјероватније разлог што се не улаже. Про-шле године поставио сам пита-ње за Мосорску улицу. Они су ми одговорили да су крак при-појили канализацијом на Ор-јенску улицу. Тачно je, али су крак прекопали и оставили та-ко, нијесу га асфалтирали. Они

Златичанима само обећања

I 020 Ц * з

мени даЈу одговор и кажу да на Златици нема инвеститора ко-ји би градили, због тога се не улаже. Њихови инвеститори неће градити на Златици, jep није интересантна, већ им je боље да то раде у центру града у неком парку - каже Ивано-вић.

Он je истакао да су својевре-мено хтјели да нађу инвестито-ра да раде стадион, a под три-бинама да се гради дом здра-вља, библиотека, пошта, клуб пензионера, сви садржаји по-требни једној МЗ.

- Још 2004. године смо ca гра-доначелником Миомиром Му-гошом имали разговор и то смо предложили. Међутим, он je тад обећао, али кад je видио да један дио земље припада ФК KOM одустао je. Онда се успро-тивио и покренуо спор и оду-стало се до свега. Било je суђе-ње и ми смо доказали да један дио тога припада ФК Ком jep je својевремено био уписан у ка-тастар на то име. Од тада ни-шта - казао je Ивановић.

Ивановић je рекао да су мје-

штани приморани да често иду у град да би завршили неке нај-основније животне обавезе.

- Ca Златице су приморани да иду у центар града само због уплатнице. Пријеко je потре-бан вртић, библиотека, просто-рије МЗ, клуб пензионера, по-

ли ни-жу да

Недовољна улагања Мјештани Златице такође сматрају да су запостављени,

те да се мало улаже у ово насеље. Јован Вешковић, мје-штанин каже да може и боље.

- Фали нам на првом мјесту дом здравља, вртић и пошта. Недостају и други садржаји. Све то било je планирано код стадиона да се ради, али ове године колико см шта од тога, a сумњам да ће икада то и урадит1 постоје неки спорови, али Главни град 6и то тре јеши - рекао je Вешковип.

Вешковић истиче да je мјештанима к о м п л и к о е сваку ситницу иду до града или до Маслина.

- Златица има око 700 гласача и једно je од на сеља у граду. Једино чиме се можемо похвалит у дијелу у којем живим „Чистопа" редовно одво: истиче Вешковић.

Да je Златици пријеко потребан дом здравља к други садржаји слаже се и мјештанин Богдан Лг

- Потребно je и уређење путева, канализацију ка улица, a то се одуговлачи не знамо због чега. ље je само четири километра од центра града, i много тога. Превоз je солидан, али може бити бо/ пуно старих особа, те je дом здравља неопходан кође, као и пошта, jep рачуне плаћамо у цента дјеца у вртић иду у Маслине, што није нимало 6ј ли смо обећања од Главног града, али од тога вјерујем да Ће то икада урадити с обзиром на кр ге ствари које не знамо - рекао je Лабовић.

лу

Локација предвиђ шта, дом здравља. Све то може да се уради кад би се реконсту-рисао стадион Кома и направи испод трибина - рекао je Ива-новић.

Одговор на Ивановићево пи-тање дала je Нада Мугоша, ди-ректор Агенције за изградњу и развој Подгорице, која je каза-ла да Главни град настоји да у границама расположивих сред-става реализује одређене про-јекте.

- У току прошле године зав-шено je асфалтирање сао-браћајнице у насељу Куњ. Та-кође, асфалтиран je крак При-морске улице, урађен тампон Мартинићке, као и низ других неименованих локалних улица. За ове радове издвојено je око 30.000 еура. Урађена je фекал-на канализација у Орјенској улици као и у дијелу Мосорске у дужини од 120 метара. За ове радове утрошено je 155.000 еура. Преостало je асфалтира-ње овог дијела Орјенске и Мо-сорске улице које су у плану за ову годину. Обезбијеђена je и вода за Горњи Куњ, a вријед-ност тих радова je више од 30.000 еура - стоји у одговору који je Мугошева упутила Ива-новићу.

Она je истакла да je за про-стор Златице у изради и доиуна ДУП-а.

- Обрађивач плана je Репу-блички завод за урбанизам и

ена за вишенамјенски објекат

Мосорска приоритет

Одборник СНП-а Драган Ивановић, казао je да je Мосорска улица јако бит-на за овај дио насеља.

- Мосорска улица je битна jep води према гро-бљу. Чим киша падне та-мо се не може. Улица je у лошем стању. Такође, и пут од Златице према Ку-пусцима je лош. Taj пут je асфалтиран прије 30 ro-дина, a сад je у лошијем стању него тад. Малим колима се не може проћи. Кренули су да крпе рупе, али кад je директор „Пу-тева" видио какво je тамо стање и да се не може са-мо закрпити радови су стали - рекао je Ивано-вић.

проЈектовање, a вршедност из-раде je 47.000 еура. Анкета ко-рисника простора je спроведе-на. Вјерујемо да ће нова план-ска рјешења створити претпо-ставке за све садржаје потрсб-не овом простору, a да ће од финансијских могућности Главног града, Мшшстарства просвјете, Министартва здра-вља зависити динамика реали-зације - стоји у одговору. А.Л.

О Р Г А Н И З О В А Н К В И З „ Ш Т А З Н А Ш О Н А Ц И О Н А Л Н И М П А Р К О В И М А "

Побједник „Па! Побједник квиза „Шта знаш

о националним парковима" који су организовали Нацио-нални паркови Црне Tope и компанија „А2А Монтене-гро" je Основна школа „Па-вле Ровински". Квиз je opra-низован у „Делта Ситију" по-водом манифестације „Обоји живот у зелено". Знање о на-ционалним парковима провје-рили су ученици основних школа „Штампар Макарије", „Милорад Муса Бурзан", Па-вле Ровински", „Марко Ми-љанов" и „Максим Горки".

- Сва дјеца су показала од-лично знање, али су ученици ОШ „Павле Ровински" за ни-јапсу били бољи. Данас je дру-ги дан манифестације и пла-ниран je квиз, односно провје-ра знања дјеце о националним парковима. Ово je и промоци-ји идеје да je знање нешто што ће нас довести до повећања нивоа еколошке свијести, a самим тим и културе. Квиз je озбиљног карактера, и добра идеја чвршће интеграције ca школама, jep од малих ногу се учи - рекла je Слободанка

Мартиновић, аутор пројекта. Колико дјеца знају о нацио-

налним парковима провјерио je жири у саставу Маријана Живаљевић, стручни сарад-ник у Националним паркови-ма Црне Tope, Маријана Џа-ковић, стручни сарадник за односе ca јавношћу, Хајдана Божовић-Илић, стручни са-радник у Националним парко-вима Црне Горе и два пред-ставпика школа. Након про-глашења побједника сви су се

забавили уз мини концерт Да-нијела Алибабића.

Данас ће бити завршница манифестације и планиран je програм три плесне групе, на-ступ Ивана Чановића, a биће уручене и награде ауторима најбољих пет цртежа и по-бједнику квиза. Они ће, како je рекла Мартиновићева, до-бити вриједну награду коју ће уручити Серђо Барбанти, ам-басадор Италије у Црној Го-ри. А.Л.

М А Н И Ф Е С Т А Ц И Ј А „ O P E N D A Y " V VTOPAK V „ДЕАТА СИТИЈУ"

О с л у ш к у ј у м и ш љ е њ а п о т р о ш а ч а З а в о д за з а ш т и т у п о т р о -

ш а ч а и „Делта С и т и " сјутра у ш о п и н г м о л у организују „Ореп day" за све пос јетиоце који нијесу имали прилику да дају сугестије, похвале и к р и т и к е на к в а л и т е т услуге, а с о р т и м а н р о б е , а м б и ј е н т или б и л о ш т а друго. О в а ма-н и ф е с т а ц и ј а организује се п о в о д о м Свјетског дана п о -т р о ш а ч а , a догађај п о ч и њ е у 18 часова.

- Овај догађај представља јединствену прилику да по-

С Ј е т и о ц и даЈу предлоге к а к о да се унаприједи искуство к у п о в и н е у о в о м ш о п и н г молу. H a о к р у г л о м атрију-му ћ е бити п о с т а в љ е н а к њ и -га , у којој ћ е п о с ј е т и о ц и моћи да упишу м и ш љ е њ е , похвале и критике . З а п о с л е -ни у Ц е н т р у за з а ш т и т у по-т р о ш а ч а ће бити на распо-л а г а њ у да г р а ђ а н и м а обја-сне њихова права и о б а в е з е из о б л а с т и з а ш т и т е - стоји у с а о п ш т е њ у „Делта Ситија".

А.А.

ЗДРАВСТВЕНА С Т А Н И Ц А TV3M Д О Б И А А Д О Н А Ц И Ј У

Б р о ш у р е на п о к л о н З д р а в с т в е н а станица у Ту-

зима д о б и ћ е на п о к л о н бро -ш у р е и матери јал од Ц р н о -г о р с к о г д р у ш т в а за борбу п р о т и в рака .

- Н а д а м о се да ће едука-т и в н и м а т е р и ј а л на овај начин постати л а к о досту-пан м ј е ш т а н и м а Тузи. П о -к л о н и л и смо им б р о ш у р е о

канцеру , о ш т е т н о с т и кон-з у м и р а њ а дуванских произ -вода и к о р и с т и м а n o пре -с т а н к у у п о т р е б е , к а о и о здравој и правилној исхра-ни, редовној ф и з и ч к о ј ак -тивности и превенцији о б о -љ е л и х од к а н ц е р а - р е к а о j e Домагој Жарковић, с е к р е -т а р Ц Д П Р - а . А.А.

ДЕЖУРНЕ СЛУЖБЕ Електродистрибуција 633-979 ВодОвод 440-388 Агенција за становање 623-493 Чистоћа 655-313 Канализација 620-598 Погребно 662-480 Служба за обавјештавање 1285 Интернет ЦГ 19402 Теленор 1188 T-Mobile 19899 М:тел 1600

ПОЗОВИТЕ 1181

125 126 123 122 124

Број претплатника Тачно вријеме Телеграми Ватрогасци Полиција Хитна помоћ Дом наде-ванбрачне мајке 069-/077-023 Туристички инфо телефон 9797 Туристички тел. за жалбе 9817 Сигурна женска кућа 069-013-321 Канц. за прев. наркоманије 611-847 СОС-за трафиковане жене 232-232 СОС-за жене и дјецу 224-048 „Ксенија" 224-087 Тин телефон 231-042 Временска прогноза 044-600-200 Царинска отвор. линија 080-081-333 Центар за зашт. потрош. 210 - 670 Управа за антикорупцијску иницијативу 234-396 РДЦЦГ-квар на репетиторима 408-021 СОС-за жртве трговине људима • 656-166 СОС-тортура и дискриминација 655-175

АПОТЕКЕ Крушевац 241-441 1 Апотека-М.С. (нон-стоп) 225-444 Рибница 627-739 Сахат-кула 620-273 Галеника 245-019 „Радовић" 238-633 I „Лијек"

633-767 1 „Бона Фидес" 264-497 1 „Подгорица (дежурна) 230-798 1 „Медеонфарм" 248-922

„SANATHEA" 248-677 Свети Лука

272-303 1 БОЛНИЦЕ Клинички центар 412-412 1 Дјечја 412-412 :

ДОМОВИ ЗДРАВЉА Call centar 19816 Центар (деж.) 201 - 955; 201 - 956 g Блок пет 481 -911 Стари аеродром 651 - 103 Ј Коник

607 - 120 1 Голубовци 603-310 ' Тузи

603-940 1 ВЕТЕРИНАРСКЕ CTAHI

„Монтвет" 625-713 I Јаана вет, станица

645-300 4 „Анимавет" 641-651

! АГЧОИ LfJiy/l\Dt: Оранж „19" 19709 „Бел тахи" 19800 ,^\ло тахи" 19700 „Пинк тахи" 19705 „Бум тахи" 19703 „Ројал" 19702 .ЈПукс" 19706 „Елит" 19708

ИНСПЕКЦИЈЕ Тржишна 230-529; 230-921 Санитарна 608-015 Комунална полиција 0800-81-222 Еколошка 618-395 Грађевинска 281-055 Ветеринарска 234-106 Инспекција рада 613-047 Туристичка инспекција 201-355 Управа за игре на срећу 265-438 Метролошка инспекција 601-360

ХОТЕЛИ „Холидеј" 61 1-41 1 „Црна Гора" 634-271 „Подгорица" 402-500 ,Д1убовић" 621-503 „Еминент" 241-300 „Амбасадор" 272-233 „Европа" 623-444 ,/1овћен" 669-201 „Костас" 656-588 Мотел „Селект" 883-121 „Амбијент" 235-535

РЕДАКЦИЈЕ ШШ7ШШ 481-529

481-520 Радио „Д" 238-909 Радио „Д плус" 208-110 Маркетинг Радија ,Д" 664-099 и „Дана" 481-555 Ревија ,Л" 481-514

Биоскоп Ster cinemas - Пројекције у li 12.14,16.20,18.40,20,40 и 23.10 часова ЦНН - Сцена С Г У Д И О Л р о с и д б а и медвјед у једнбм чину" у 20 сати КИЦ „Будо ТомониТГ - Вслика сала XI EX YU FEST . И е к е друге •.цриче" у 18 сати; „Остављени" у 22 часа Куслевона куба - Традиднонална годи-шња изложба студената ФЛУ Цетиље ЈУ „Музеји и галерије"- Колажи Марка Мусића Дворац Петровића - Ретросиектииа из-ложба Милоша Вушковића Перјанички дом - Стална постанка Умјетнички паки.ћон - Изложба скулм-тура Љубодрага МрдовиГш Галсрија „Цснтар" - Изложба слика Алсксалдре Пововић Галерија „Арт" - Ичложба слика фото-

' графија ,Фотоархео" Галерија „Пнкасп" - Стална поставка радова умјетника из Црис Горс и окру-жења Галсрија „Мики" - Изложба слика цр-ногорске ликовне умјетности и изложба античких огледала од осам до 20 сати Музеј Марка Мцљанова - За посјетиоце отворен сваког радног дана, осим недје-љом и понбдјељком од oca.« до 16 чаеова

Page 11: Kliping medija

Pobjeda, Hronika Podgorice, 14. mart 2011.

Pobijedila škola Pavle RovinskiUč enici OŠ "Pavle Rovinski“ pobjednici su kviza "Šta znaš o nacionalnimparkovima“ koji je juč e organizovan u Delta sitiju. Na takmič enju su uč estvovale iosnovne škole "Štampar Makarije“, "Milorad Musa Burzan“, "MarkoMiljanov“ i "Maksim Gorki“.Svaka ekipa nosila je ime jednog od pet nacionalnih parkova (Durmitor, Skadarsko jezero,Biogradska gora, Lovć en i Prokletije).Kviz je dio ovogodišnje prezentacije nacionalnih parkova Crne Gore pod nazivom "Obojiživot u zeleno“ koja je u znaku Svetske godine šume.- Suština je u promociji ideje da upravo znanje treba da dovede do poveć anja ekološkesvijesti - kazala je PR JP Nacionalni parkovi Crne Gore Slobodanka Martinović .Ona je rekla da je ovo dobra ideja povezivanja i č vršć e integracije sa školama zbog togašto se ekološka kultura treba razvijati od najmlađ ih.Zahvalila se na organizaciji i podršci kompaniji A2A Montenegro i najavila da ć e, nazatvaranju pobjednicima ambasador Italije u Crnoj Gori Serđ o Barbanti danas uruč itivrijednu nagradu u 18 sati.Predsjednik komisije je bila mr Nela Vešović Dubak, a njeni č lanovi struč ni saradniciHajdana Ilić Božović , Mirjana Živaljević Roganović i dva predstavnika škola.Na kraju edukativnog dijela manifestacije, posjetioce je zabavljao pjevač Danijel Alibabić izvodeć i svoje najpoznatije hitove.M.Ð.

Gornji desni dio (16. strana)

Institucije u svojstvu subjekta:OŠ Pavle Rovinski, Delta city, OŠ Štampar Makarije Podgorica, OŠ Milorad Musa Burzan,OŠ Marko Miljanov Podgorica, OŠ Maksim Gorki, Nacionalni park Durmitor, Nacionalni parkSkadarsko jezero, Nacionalni park Biogradska gora, Nacionalni park Prokletije, JUNacionalni parkovi Crne Gore, A2A Italija, Ambasada Italije u Crnoj Gori, Umjetnik

Osobe u svojstvu subjekta:Slobodanka Martinović , Serđ o Barbanti, Nela Vešović - Dubak , Danijel Alibabić

Teme:Društvo » Obrazovanje

1 / 1Arhimed - http://www.arhiva-medija.com/

Page 12: Kliping medija