1

1

Izvještaj zasnovan na analizi sadržaja medija u BiH

INFORMATIVNO POKRIVANJE AKTIVITETA NVO SEKTORA, ŽENSKIH

PRAVA I ROMSKE PROBLEMATIKE

Radenko Udovičić, Dalibor Tanić, Tatjana Udovičić

Sarajevo, 28.3.19.

2

2

Sadržaj

Uvod ..................................................................................................................................... 3

NVO: Borba za veći medijski interes i protiv negativnih percepcija javnosti .............. 3

Romi, i medijski isključeni ................................................................................................. 4

Ženska prava: od patrijarhalnog do zakonskog ugrožavanja .........................................4

Metodologija ........................................................................................................................ 5

NVO aktivizam .................................................................................................................. 10

Tematika ženskih prava i ženskog aktivizma ................................................................. 34

Romska problematika: Gotovo ništa ! ............................................................................. 48

Rezime ................................................................................................................................. 51

3

3

Uvod

NVO: Borba za veći medijski interes i protiv negativnih percepcija javnosti

Prve domaće nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, počinju s radom

nakon raspada Jugoslavije i početka ratnih sukoba 1992. godine i to, prije svega, u većim

gradskim centrima. Pravi razvoj doživljavaju nakon rata u BiH i Hrvatskoj, odnosno

završetka sankcija u Srbiji i Crnoj Gori, u vremenu konsolidacije i demokratizacije ovih

tranzicijskih država. Mnoge organizacije nastale su kao dijelovi projekata međunarodnih

organizacija, a najveći broj njih bavio se pitanjima koja su u tom trenutku predstavljala

prioritet poput nacionalnog pomirenja, jačanja ljudskih prava i zapadnih vrijednosti i slobode

medija. Istovremeno se počelo s korištenjem termina civilno društvo, mnogo širem u smislu

aktera, pod kojim su se podrazumijevale aktivnosti na razvoju demokratskih vrijednosti, a

čemu su značajno doprinosili međunarodni donatori.

I danas su nevladine organizacije, posebno one takozvane razvojne, u velikoj mjeri oslonjene

na evropske i američke fondove koji su postali pristupačniji nakon potpisivanja Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju.

Nevladin sektor u Bosni i Hercegovini je relativno obiman, a njegova aktivnost je uslovljena

intenzitetom međunarodnih donacija. Ne postoji jedinstveni registar nevladinih organizacija u

Bosni i Hercegovini. Procjene bazirane na objedinjavanju podataka sa kantonalnog,

entitetskog i državnog nivoa registrovanja sežu do 3000 nevladinih organizacija koje podnose

završne finansijske račune. Podaci kojima raspolaže Centar za promociju civilnog društva

kažu da je od nezavisnosti BiH registrovano čak 12000 organizacija, mada je među njima bio

ogroman broj takozvanih neprofitnih zaklada, sportskih udruženja i humanitarnih

organizacija koja se ne smatraju klasičnim razvojnim NVO-ima. Eksperti za civilno društvo

tvrde da je u ovom trenutku oko 400 NVO aktivno koje se bave razvojnim aktivnostima.

U Bosni i Hercegovini postojeće diskusije koncentrišu se uglavnom oko tri seta pitanja: uloge

nevladinih organizacija u civilnom društvu, ideološko-političkih dimenzija nevladinih

organizacija, te (ne)svrsishodnosti i (ne)učinkovitosti u djelovanju nevladinog sektora.

Međutim, pitanja pritisaka vlasti i drugih faktora na NVO sektor, posebno u domeni slobode

govora, te ekonomskih dimenzija nevladinog sektora uglavnom su zanemarena ili

instrumentalizovana u političke svrhe. Zanimljivo je da ove teme nisu našle svoje mjesto čak

ni u medijskom diskursu, nego se news mediji pretežno usredotočuju na spomenuta tri seta

pitanja, ili na fizičke napade (direktne posljedice), jer oni plijene medijsku pažnju. Za

povećanje javnog učešća potrebna je bolja komunikacija i saradnja između medija i

organizacija civilnog društva.

Generalno, javnost nije dovoljno informisana o aktivnostima NVO, te je i percepcija civilnog

društva u državama regiona vezana za već uveliko rasprostranjenu, djelimično i prihvaćenu,

kategoriju „stranih ili Soroševih plaćenika“, čemu značajno doprinosi i medijska prezentacija

NVO, često kreirana u odnosu na uređivačku politiku instruisanu od strane nosioca vlasti ili

kapitala. Ovo se prvenstveno odnosi na organizacije oslonjene na zapadne fondove koji

promovišu društvene promjene i ljudska prava. Višegodišnji karakter vlasti u BiH i Srbiji je

zasnovan na tvrdim nacionalnim politikama koje balansiraju između tradicionalnih

vrijednosti i doziranog prihvatanja evropskih mjerila. U tom međuprostoru, zalaganja

razvojnih NVO se smatraju opozicinim elementima i udarom na vlast.

4

4

Romi, i medijski isključeni

Uloga medija u procesu društvene inkluzije Roma u zemljama Zapadnog Balkana je osnažena

nizom međunarodnih donatorskih projekata koji su trebali i na ovom polju da stabilizuju

postkomunističke države i razviju poštovanje ljudskih prava prema takozvanim

marginalizovanim grupama. U fokusu su bili kako mainstream mediji koji su trebali da

intenzivnije i kvalitetnije izvještavaju o problemima Roma i na taj način naprave zbližavanje

i senzibilizaciju, prije svega većine, tako i manjinski, u ovom slučaju romski mediji, koji su

trebali da jačaju homogenost same romske manjine i pospješe njihovo obrazovanje i

informisanje.

U Bosni i Hercegovini ne postoji ni jedna romska radio ili TV stanica, a na javnim servisima

ne postoje specijalne emisije na romskom jeziku, niti o Romima. Rijetki su programi na

jezicima većine koji ozbiljnije govore o romskim problemima. U okviru donatorskih

projekata u posljednjih sedam godina pokrenuti su časopisi za Rome Glas Roma, Crno bijeli

svijet i Amarodrom, te web portal Točak. Niti jedan više ne postoji. Kadrovi, odnosno

nedostatak novca, najveće su prepreke za uspostavljanje romskog medija. Danas postoji samo

jedan romski medij na dnevnoj osnovi – Romski portal UDAR koji je postao etablirani,

uglavnom informativni medij čije pojedine tekstove, po statističkim pokazateljima digitalnih

alata, otvori/pročita i nekoliko hiljada ljudi.

Neprofesionalno izvještavanje o Romima u bh. medijima ima svoj kontinuitet i za sada nema

značajnijih naznaka da se taj trend mijenja. Izvještavanje se ranije kretalo u rasponu od

otvorenog pokazivanja netrpeljivosti prema Romima, namjernog pisanja nacionalnosti prije

imena i prezimena, do jedne te iste priče koja se ciklično ponavlja iz godine u godinu tokom

praznika koje Romi proslavljaju u Bosni i Hercegovini. Posljednje istraživanje Medijskih

inicijativa iz 2018. godine je još jednom potvrdilo matricu da se o Romima izvještava

intenzivnije samo tokom romskih praznika, a da se ostatak godine izvještava sporadično. Na

Klixu se, na primjer, pronašao tekst iz 2017. godine, koji je bukvalno prekopiran za 2018. sa

nekim manjim razlikama.

Svakako, u moru ovakvih tekstova, s vremena na vrijeme se pojavi i vrlo pozitivan,

angažovan tekst koji može poslužiti kao model kako treba objektivno pisati o Romima.

Nažalost, novinarima i novinarkama je daleko lakše pisati o nečemu što su i sami/e odavno

prihvatili/e kao činjenicu, dok njihovi konzumenti svakim novim tekstom pothranjuju svoje

predrasude i prihvataju to kao model.

U takvoj situaciji, vrlo je teško promijeniti stereotipan medijski diskurs prema Romima u

BiH. Jedini način da se ovaj negativni trend promijeni je prihvatanje da su Romi nacionalna

manjina kojoj itekako treba pomoć medija. I u ovom dijelu akcenat je na javnim servisima,

koji po definiciji trebaju biti servis svih građana.

Ženska prava: od patrijarhalnog do zakonskog ugrožavanja

Po podacima organizacija koje prate pitanja ženskih prava u BiH (Sarajevski otvoreni centar,

CURE i Ženska mreža), obrazovanje i ekonomska participacija žena; socijalna isključenost

žena, prije svega marginalizovanih grupa (Romkinje, žene sa invaliditetom, izbjegle i

interno raseljene žene, seksualne radnice i ovisnice o opojnim drogama, lezbejke, biseksualne

i trans /LBT/ žene, žene iz ruralnih područja); političko učešće žena; rodno zasnovano nasilje

5

5

te trgovina ljudima, su ključna područja u kojima dolazi do rapidnog ugrožavanja

ljudskih/ženskih prava u BiH.

I dalje postoji tradicionalna podjela poslova gdje žene u većini slučajeva rade u djelatnostima

i na radnim mjestima koja su slabije plaćena. Razlozi ovakvog položaja žena na tržištu rada

su brojni. Jedan od razloga je i da poslodavci/poslodavateljke često izbjegavaju zapošljavalje

žena zbog njihovog usklađivanja privatnog i porodičnog života, odnosno zbog (mogućnosti)

odsustva sa posla zbog materinstva. Govoreći o pravima porodilja na teritoriju Federacije

BiH, bitno je naglasiti da postoji diskriminacija porodilja u privatnom i javnom sektoru jer je

isplata razlike plaće u privatnom sektoru ostavljena na volju poslodavcu/poslodavateljki, dok

je u javnom sektoru ova obaveza definisana posebnim kolektivnim ugovorima te se isplaćuje

iz budžeta i javnih fondova. Međutim, u kantonima Federacije BiH ova prava nisu

ujednačena i kreću su od kontinuiranih, ali visinom različitih naknada, preko jednokrate

pomoći do odsustva bilo kakvih izdvajanja za porodilje.

Porodiljske naknade u Republici Srpskoj regulisane su Zakonom o radu, Opštim kolektivnim

ugovorom, Zakonom o socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite.

Zakonom o dječijoj zaštiti osnovan je poseban fond koji na pismeni zahtjev

poslodavca/poslodavateljke priznaje isplatu naknade za majku koja je na porodiljskom

odsustvu.

Posebno ugrožena kategorija, prije svega zbog ekonomskog položaja, ali i tradicionalnih

patrijarhalnih “okova” su Romkinje, najbrojnija nacionalna manjina u BiH. Stav romskih

nevladinih organizacija je da se situacija na terenu nije mnogo promijenila iako je realizovan

program Dekada Roma (2005-2015) kojom je usvojen Akcioni plan za Rome u oblasti

zapošljavanja, udomljavanja i zdravstvene zaštite 2013-2016.

Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, 90% Romkinja nema nikakav

pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i zaposlenju. Isti podaci pokazuju da je broj djevojčica

Romkinja koje pohađaju osnovnu školu u odnosu na broj dječaka u omjeru 3:7.

Zabrinjavajući je i podatak da je broj djevojčica koje napuštaju osnovnu školu u porastu.

Međutim, tokom podljednjih deset godina izrasla je jedna nova ženska generacija koja studira

ili je završila fakultete, te se bori da nađe svoje mjesto u NVO, ali i javnom/političkom i

medijskom diskursu. Borbi za ženska prava i generalno jačanju obrazovne svijesti, doprinosi i

činjenica da je zadnjih godina razvijena osnovna digitalna pismenost, te brojni Romi i

Romkinje, bez obzira na nisko formalno obrazovanje, putem mobitela koriste društvene

mreže i intenzivno komuniciraju, ali se i informišu.

Metodologija

Od 8. januara do 28. januara 2019. izveden je monitoring ključnih informativnih mainstream

medija o tome kako izvještavaju o aktivnostima nevladinog sektora, ženskim pravima i

romskim pitanjima. Rezultati monitoringa su namijenjeni Romskom portalu UDAR za

tematski i novinarski pristup (uglove) kao i drugim medijima te stručnoj javnosti koja prati ovu

problematiku.

Mediji koji su analizirani:

6

6

- RTRS, centralni Dnevnik u 19.30

- FTV, centralni Dnevnik u 19.30

- BHT, centralni Dnevnik u 19.00

- Dnevni Avaz, online izdanje

- Klix, rubrika Vijesti u kojoj se nalaze podkategorije – BiH, Regija, Svijet, Crna hronika,

EU integracije, Humanitarne akcije, Lokalne vijesti

- Nezavisne novine, online izdanje

Metoda je bila analiza sadržaja medija, kvalitativno i kvantitativno. Za statistički pristup online

mediji su praćeni kroz 12, a dnevnici TV servisa 10 varijabli čije objašnjenje slijedi u nastavku.

Tematika

Tematika je kategorisana na osnovu ranijih iskustava medijske prezentacije romske, ženske i

NVO problematike u BiH. Ako se u članku (TV objavi) isprepliće više tema, odabirano je ono

što je dominantno.

NVO tematske varijable:

Politički aktivizam

Dječija prava i omladinske teme

Mediji

Nacionalno pomirenje

Pritisci vlasti na NVO

Razvoj demokratskih vrijednosti

Ostalo

Ženska prava i ženski aktivizam:

Odlučivanju o trudnoći

Zapošljavanje

Politička i društvena participacija

Ostalo

Romska problematika:

Obrazovanje

Stambena, zdravstvena i pitanja

zapošljavanja

Politička participacija

Jezik i kultura

Projekti NVO sektora i međunarodnih

organizacija

Ostalo

Pozicija subjekta

• Glavni subjekt

• Sporedni subjekt

7

7

Pod subjektom, u smislu ove varijable, se podrazumijeva ciljni pojedinac ili događaj koji je

tema monitoringa. Gledamo njegovu poziciju u tekstu – da li tekst govori dominantno o

posmatranoj problematici, ili je sporedan (samo spomenut) u tekstu. Npr, ukoliko je riječ o

izvještaju sa protesne šetnje nevladinih organizacija povodom ugrožavanja novinarskih prava,

riječ je o glavnom subjektu. Ukoliko se govori u prilogu o sporenju oko pristupa NATO paktu,

gdje se u nizu izjava političara pojavljuje i stav nekog analitičara iz NVO sektora, riječ je o

sporednom subjektu.

Novinarske forme

Za TV

*Vijest (Informacija koja sadrži 6 ili manje odgovora na ključna novinarska pitanja. Najčešće

se sastoji od lida, razrade i određene forme zaključka, mada je moguća i drugačija struktura.

Dužina je uglavnom do jedne novinarske kartice.)

*TV prilog/izvještaj (Pod ovim podrazumijevamo televizijsku formu koja zahtijeva

intelektualnu i tehničku obradu informacije kako bi ona kroz novinarski tekst (off), zvuk i sliku

pružila gledaocima informaciju.)

*Telefonski izvještaj (Javljanje vlastitog dopisnika ili druge relevantne osobe sa druge

lokacije putem telefona.)

*Direktni TV link (Audio-video veza u kojoj su spojeni studio i teren na kojem je novinar ili

sagovornik.)

*Intervju (Studijski ili terenski razgovor u kojem postoje namanje dva direktna pitanja i dva

direktna odgovora.)

*Ostalo

Za web

*Vijest (Isto kao kod “TV”.)

*Izvještaj (Izvještaj je priča o konkretnom događaju koja koristi, slično kao i vijest, iste

elemente i spisateljske konstrukcije. Opširniji je od vijesti, a pojedini izvještaji trpe i slobodniji

spisateljski stil, s tim da eventualni zaključci ili usmjerenja moraju jasno biti odvojeni od

navođenja činjenica, ili se moraju jasno referisati na određene činjenice.)

*Komentar (Najčešće je riječ o kolumnama u kojima se autor u ime redakcije ili samostalno

izražava o nekom događaju. Komentar kao takav ne mora biti naznačen, ali sama činjenica da

se novinar razmatra, upozorava, kritikuje i hvali, može se smatrati komentarom.)

*Intervju (Forma u kojoj postoje najmanje dva direktna pitanja i dva direktna odgovora.)

*Ostalo

Autorstvo

Autorstvo prvenstveno pokazuje na koji način mediji obrađuju informacije, odnosno koliko im

je snažna vlastita produkcija. Takođe, na osnovu autorstva vidimo koliko novinari svojim

imenom i prezimenom preuzimaju odgovornost prema objavljenoj (stvorenoj) informaciji,

odnosno da li se navode izvori informacija koje su proizvedene od strane novinskih agencija i

saopštenja za štampu raznih institucija i kompanija.

*novinar redakcije (potpisani tekstovi/prilozi bilo inicijalima bilo punim imenom)

*novinska agencija (naziv agencije naveden bilo kroz tekst bilo na kraju ili početku)

*saopštenje za medije (naznaka da se radi o saopštenju navedena ili u tekstu ili na kraju ili

početku)

*preneseno iz drugih medija (jasno naznačeno da je sadržaj prenesen u cjelini ili djelimično

iz drugih medija)

8

8

*gost komentator (razni autori koji ne rade u redakciji, ali se novinarski izražavaju na mediju)

*nepotpisano (sve za što nije navedeno ko je autor, ili to u okviru sadražaja nije jasno

naznačeno)

Naslovi (ova varijabla je samo za online medije)

Različita istraživanja pokazuju da čitaoci često u novinama čitaju samo naslove i nešto manje

lid. Dakle, informišu se samo na osnovu naslova što je prilično reducirana varijanta primanja

informacija. Istraživanja koja je radio Media plan institut su u više navrata pokazala da katkada

naslovi ne odgovaraju suštini teksta – dezavuišu čitaoca, odnosno sadrže senzacionalističke

konstrukcije koje nekada nemaju utemeljenje u tekstu.

Vrsta naslova

*informativno-narativni (Ova vrsta naslova, kako samo ime kaže, informiše odnosno priča.

Ovakva vrsta naslova je za novine najpogodnija, a sa profesionalnog stanovišta i

najpoželjnija. U kombinaciji nadnaslova i glavnog naslova (kada kažemo naslov mislimo na

kombinaciju ova dva elementa) moguće je ponuditi u par riječi dosta informativnih

elementa.)

*beletristički (simbolički) (Ove naslove katkada koriste novine jer oni mogu biti duhoviti i

provokativni. Sa informativnog stanovišta, ovakvi naslovi izražavaju samo tanku logičnu

vezu sa sadržajem, što je slučaj u beletrističkoj literaturi te nisu pogodni za novine.)

*udica naslovi (Ovi naslovi su posebno korišteni na web medijima, mada ih ima i u štampi,

jer “navlače” čitaoca da otvori tekst. Oni su suštinski u suprotnosti sa tradicionalnim

novinarskim pravilima koja inistiraju na tome da je i naslov informacija sa odgovorima na

barem tri novinarska pitanja. Primjer udica naslova je “Šta je to ponovo skandalozno

Ibrahimović napravio?”. Tradicionalni informativno-narativni naslov bi trebao da bude:

“Ibrahimović navijačima Nanta pokazao srednji prst”.

Emocija naslova

*senzacionalistički (Naslovi koji potenciraju šokantne činjenice i potenciraju određene

događaje mada sama sadržina teksta, ili nečija izjava nije bila osnovna konstrukcija

događaja.)

*emotivni (Naslovi koji namjenski bude emocije. Često se koriste kod tekstova koji treba da

pobude ljubav prema domovini ili ostvare emocije prema pozitivnom ili negativnom

postupanju naspram neke osobe, pojave ili grupe.)

*hladni naslovi (Ovo je forma informativnih naslova koji sadrže činjenice i ne sadrže

elemente karakteristične za prethodna dva oblika. Npr. “Usvojen akcioni plan za Rome u

Kaknju” ili “Liga šampiona: Liverpul u prvoj utakmici četvrtfinala pobijedio Real Madrid sa

1:0”)

Broj fotografija

- 1

- 2

- 3

- Više od 3

Sadržaj fotografije

- Učesnici događaja

- Panorame gradova i objekti gdje se događaj desio

9

9

- Simbolične fotografije

- Ostalo

Izvori

Za postavljanje ove varijable držali smo se u novinarstvu ustaljene prakse da je izvor direktno

ili indirektno naglašavanje u novinarskoj formi ko je dao podatak. Kada je televizija u pitanju,

izvori informacija se uglavnom oslikavaju kroz audiovizuelne nastupe sagovornika odnosno

osoba koje se pojavljuju u prilogu, ali može i kroz parafraziranje nekih izjava ili dokumenata

koji sadrže informacije. Takođe, i u novinama i na web portalima izvori mogu biti prepričani

(parafrazirani) ili direktno prenešeni (intervju, direktna izjava i sl.)

Broj izvora

*jedan

*dva

*tri

*četiri

*više od četiri

Pozicija izvora

Što je više izvora, to bi nekom logikom trebao da bude neutralniji novinarski uklon odnosno

objektivniji sadržaj. Međutim, u novinarstvu su česti slučajevi da imamo takozvane

jednoobrazne, odnosno jedinstvene izvore u pogledu stava. Iako nije uvijek pravilo (zavisno

od konteksta), različiti stavovi daju recipijentu veću mogućnost da sagleda problem, odnosno

događaj o kojem se izvještava. Dakle, jedinstveni izvori su oni koji zastupaju više manje

jednake stavove, a suprotstavljeni oni koji imaju suprotstavljena gledišta ili nude informacije

koje imaju suprotstavljenu sadržinu.

*jedinstveni izvori

*suprotstavljeni izvori

Sadržaj teksta/priloga

Sadržaj članka/objave se procjenjuje na osnovu konteksta u BiH odnosno opšteprihvaćenog

poimanja odnosa prema društvenoj realnosti.

*pozitivno

*negativno

*neizraženo

Novinarski pristup

Ovo se odnosi na vrijednosnu prosudbu pozicije medijske objave uzeto prema subjektu koji se

pojavljuje u medijskoj objavi odnosno samom događaju. Drugim riječima analizira se

novinarski pristup (stav). Naprimjer, kakvo stajalište autor/medij zauzima u članku prema

osobi/događaju koju pokriva. Važno je napomenuti da pod novinarskim stavom ne

procjenjujemo sadržaj članka, nego čisto novinarski pristup.

10

10

*pozitivan

*negativan

*neizražen

NVO aktivizam

Monitorišući medije bilježili smo samo NVO problematiku koja je bazirana na aktivitetu

(organizacija događaja, učešće, komentarisanje ili NVO kao meta kritike i pritisaka), a nismo

u obzir uzimali objave koje spadaju u širi civilni sektor, kao npr. sindikalno organizovanje.

Takođe, u periodu monitoringa, mediji iz Federacije BiH su intenzivno izvještavali o slučaju

Davida Dragičevića i njegovom širokom povodu za politička i društvena razmimoilaženja. Ova

problematika je praćena jedino u slučajevima kada je udruženje „Pravda za Davida“ imalo

konkretne izjave ili aktivnosti, dok sadržaji oko političkog diskursa, izuzetno prisutnog oko

ovog slučaja, nisu evidentirani.

Dnevnici javnih RTV servisa

U dnevnicima BHT i FTV dominantan politički aktivizam NVO sektora

Dnevnici javnih servisa sa sjedištem u Sarajevu, državni BHT i federalni FTV, barem u ovom

monitorisanom periodu, prate znatno više nego RTRS problematiku u kojoj učešće uzima

NVO sektor. U okviru Dnevnika BHT-a emitovano je 31, a Dnevniku FTV 26 novinarskih

sadržaja. Na RTRS smo ih imali 14. No, mnogo veća razlika je na polju tematike zabilježenih

primjera. BHT i FTV veliki značaj daju pitanjima političkog aktivizma odnosno djelovanja

NVO sektora na promjeni društveno-političkih odnosa, rada izvršnih i zakonskih tijela kao i

drugih vladinih institucija. Dio stavova iznesenih u ovim prilozima je često kritika vlasti

odnosno njenih postupaka i učinaka. Dnevnici iz Sarajeva su imali po 11 ovakvih sadržaja

dok RTRS samo 1. Razlog vjerovatno leži u činjenici da u većim gradovima Federacije BiH

postoji veliki broj organizacija koje svoje djelovanje dominantno zasnivaju na djelatnostima

monitoringa vlasti i ukazivanja na društvene anomalije, borbe za ljudska prava, te motiv

svog djelovanja često nalaze i u borbi za promjene i smjenu vlasti, ili bar jednog njenog

dijela.

Na sva tri javna servisa imamo izuzetno veliki broj sadržaja koji su smješteni u kategoriju

ostalo. Npr. teme ekologije, umjestnosti i kulture, religije, obrazovanja, zdravstva...

Konkretno, emitovani su prilozi o najavljenom poskupljenju gasa, problemu isplate penzija u

Federacija BiH, sudskim procesima koje protiv banaka vode prevareni žiranti, problemu

zagađenja zraka u Tuzli i Zenici, problemu kupovine fakultetskih diploma u BiH. U većini

navedenih priloga, NVO statistički ima poziciju sporednog subjekta (fokus je na

institucijama, vlasti, donosiocima političkih odluka, predstavnicima političkih partija), ali je

za pohvalu urednička i novinarska odluka BHT-a i FTV-a da ponude javnosti i NVO

perspektivu i stav. Na RTRS ovaj pristup se koristi kod humanitarnih pitanja i prava djece,

gdje su u fokusu predstavnici relevantnih institucija, NVO sektora, ali, dakako, i sami

korisnici pomoći, ili oni koji se za nju bore (ili im je potrebna).

11

11

Tematika dječijih prava i omladinskih tema je u manjoj mjeri bila prisutna na sva tri javna

servisa, dok je tema medija u dva navrata bila prisutna na BHT i RTRS, a ticala se reagovanja

odnosno nedovoljno brzog reagovanja novinarskih udruženja na napad na ekipu RTRS i

prijetnje upućene putem društvenih mreža novinarki BHT Svjetlani Topalić.

Sedam emitovanih priloga odnosili su se na tematiku „Dječija prava i omladinske teme“. Npr,

prilozi na BHT o razvoju inkluzivnog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu, polazak u školu

djece migranata u Unsko-sanskom kantonu, i Humanitarni bazar u Sarajevu čiji je cilj

skupljanje pomoći za socijalno ugrožene učenike osnovnih škola, te na RTRS prilog o akciji

skupljanja pomoći za majku i dijete koji su oboljeli od raka. U prilogu majka govori o

njihovim problemima, dok je lice djeteta u zamaglenju, čime televizija štiti identitet

maloljetnika. Na kraju priloga se emituje i telefonski broj za skupljanje pomoći, što je

kombinacija informativnog i humanitarnog pristupa.

Pod kategorijom „pritisci vlasti na NVO“ zabilježen je jedan sadržaj, koji se tiče aktivnosti

Udruženja „Pravda za Davida“. Iako su dnevnici iz Sarajeva relativno često izvještavali o

nizu društveno-političkih okolnosti vezano za slučaj Dragičević i okupljanjima građana, koja

su u ovom periodu bila u mnogo manjem broju, sadržajno su samo prilozi 19. januara na

BHT i FTV bili intonirani kao NVO, odnosno kao društveni aktivizam (RTRS o ovome nije

izvijestio). Radilo se o press konferenciji Grupe (kao udruženje) „Pravda za Davida“ gdje su

objasnili svoj aktivizam, poteze i planove. Iako njihove tonske izjave nisu potencirale pritiske

koje trpe, prilog na FTV je imao izjave ministra finansija RS Tegeltije, koji se ranije susreo

sa predstavnicma Grupe i dao obećanja u ime Vlade RS za rješavanje ovog problema.

Novinarski zaključak je da nisu ispunjeni njihovi zahtjevi i da Grupa trpi pritiske.

Politički aktivizam

2332%

Dječija prava i omladinske

teme7

10%Mediji4

6%

Nacionalno pomirenje

46%

Razvoj demokratskih

vrijednosti 2

3%

Pritisci vlasti na NVO1

1%

Ostalo30

42%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM:TEMATIKA

12

12

I Tematika BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Politički aktivizam 11 11 1 23

2 Dječija prava i omladinske teme 3 2 2 7

3 Mediji 2 0 2 4

4 Nacionalno pomirenje 2 2 0 4

5 Pritisci vlasti na NVO 2 2 0 4

6 Razvoj demokratskih vrijednosti 1 0 0 1

7 Ostalo 10 9 9 28

Total 31 26 14 71

NVO izvori dopuna konteksta, a često korektiv i kritika

U 54 posto sadržaja u sva tri dnevnika NVO tematika ima poziciju sporednog subjekta

priloga, a u 46 posto sadržaja glavnog subjekta. Kvantitativne pokazatelje pozicije subjekta

treba posmatrati u kontekstu tematike priloga. Naime, i tamo gdje je NVO statistički

kategorisana kao sporedni subjekat, riječ je o prilozima koji obrađuju važne društvene teme,

što ukazuje na jasno uredničko opredjeljenje da se javnosti ponudi i stav NVO sektora o

važnim pitanjima od javnog interesa.

Posmatramo po servisima, na BHT u 16 objava (52%) NVO tematika ima poziciju centralnog

subjekta priloga, a u 15 (48%) sporednog subjekta. Slično je i na FTV (14:12) dok su u

dnevniku RTRS-a samo 3 objave bile direktno (isključivo) izvještavanje o NVO

aktivnostima, a 11 sporedno, gdje su predstavnici NVO samo jedan od izvora.

Kao primjer uključivanja NVO stavova i mišljenja u izvještavanje o važnim društvenim

temama koje nisu primarno i ekskluzivno NVO teme, ilustrativni su prilozi BHT o aferi

kupovine školskih diploma i budućnosti tuzlanske firme GIKIL.

“Istraživačka novinarska priča o dobijanju diplome za samo 17 dana otvorila je pitanje

validnosti diploma zaposlenih u institucijama širom BiH. Prvi će na provjeru zaposleni

službenici u bh. parlamentu. Biće provjeravane diplome visoke i srednje stručne spreme, a

aktivnosti su već počele” – najava je trominutnog priloga u Dnevniku 2 od 23.januara. Prilog

otvaraju tri dnevne vijesti - izjave sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH,

ministrice obrazovanja Federacije BiH i glavne inspektorice Tuzlanskog kantona, koji

najavljuju institucionalne aktivnosti provjere validnosti diploma službenika na državnom,

federalnom i kantonalnom nivou. Potom BHT ide dalje i dublje u tematiku, nudeći nove

informacije i nove izvore: „Prijedorska policija zajedno sa Okružnim tužilaštvom već godinu

dana radi na provjeri diploma. Posljednja u nizu instant diploma otkrivena je u Austriji,

odakle je došao zahtjev za provjeru. Trenutno tužilaštvo radi na još dva predmeta“. Slijedi

podsjećanje na aferu iz 2012. godine, kada je u Brčko Distriktu otkriveno 20 lažnih diploma

kod zaposlenih policajaca, te podsjećanje na tužilačku istragu i sudski epilog afere iz 2013.

godine kada su otkrivene lažne diplome kod 23 službenika Vlade Brčko Distrikta.

13

13

Ovako strukturisan novinarski prilog već je ispunio sve profesionalne standarde: ima aktuelan

povod, saopštava dnevne aktuelnosti, otkriva nove informacije, podsjeća na ranija iskustva,

baziran je na čak pet izvora, sagledava temu iz različitih uglova (ministarstvo obrazovanja,

inspekcija, sudstvo, tužilaštvo…). Ipak, BHT je otišao i korak dalje nudeći NVO perspektivu

cijele priče, i to ne samo s ciljem saopštavanja još jedne izjave, još jednog stava u nizu, nego

u formi svojevrsnog zaključka cijelog priloga: “Lažne diplome najsigurniji su put do

zaposlenja, bar za one koji nemaju struku i znanje… Očito da neznalice vode ovu državu. I

mislim da je to osnovni razlog zbog čega sve ovo imamo” – stav je direktora NVO

Antikorupcijska mreža u BiH, kojim BHT zaključuje prilog.

Kratkim podsjećanjem na podizanje optužnice protiv firme i bivšeg direktora koji je u

bjekstvu, te viješću o smjeni stare i imenovanju nove uprave, BHT je 13. januara najavio

prilog o problemima tuzlanske kompanije GIKIL da dobije okolišnu dozvolu kako bi

nastavila sa radom.

Prilog se temelji na izjavama izvršnog direktora GIKIL-a i premijera Vlade Tuzlanskog

kantona, a zatim BHT uvodi i treći izvor – NVO koji se ovako najavljuje: “Aktivisti za zaštitu

životne sredine smatraju da vlasti moraju vršiti stalni monitoring nad poštovanjem Zakona o

zaštiti životne okoline, ali također i sankcije za kompanije koje krše zakone moraju biti

daleko ozbiljnije”. Slijedi izjava predstavnika NVO Centra za ekologiju i energiju Tuzla

Denisa Žiška: “Vi trenutno u zakonu imate propisanu kaznu od 300 maraka za odgovornu

osobu u operateru. Šta je 300 maraka jednom direktoru da plati i da nastavi kršiti zakone

onako kako ih je kršio do sada?! Ništa”.

Novinar BHT-a zaključuje prilog također stavom nevladinog sektora: “U nevladinom sektoru

naglašavaju i da građani moraju prestati pasivno posmatrati zabrinjavajući stepen

zagađenja zraka, vode i tla, i da građanskim aktivizmom trebaju prisiliti i izvršnu i

zakonodavnu vlastu BiH da poduzmu konkretne mjere radi smanjenja zagađenja.”

14

14

II Pozicija subjekta

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Glavni subjekt 16 14 3 33

2 Sporedni subjekt 15 12 11 38

Total 31 26 14 71

TV prilog najzastupljenija forma u dnevnicima

Najzastupljenija novinarska forma u dnevnicma javnih servisa je bila TV prilog (92%). Riječ

je o formi koja se pokazala kao izrazito dominantna i na osnovu ranijih monitoringa na druge

teme. Suštinski, riječ je o terenskom izvještaju gdje imamo više izjava i snimke sa lica

mjesta, najčešćeg trajanja 100 sekundi, ali nekada i više, kada sadržaj ima intenciju

sveobuhvatne ili istraživačke priče. Za razliku od FTV i RTRS, gdje je prilog bio isključiva

forma, na BHT smo imali i pet vijesti, bilo agencijskih ili dijelova saopštenja, i jedan

intervju. Zabilježen je 22. januara razgovor u studiju gosta komentatora prof. Ante Domazeta

(komentar događaja na Međunarodnom ekonomskom forumu u Davosu), koji je svoje

izlaganje bazirao na podacima međunarodne NVO organizacije (Oxfam).

Glavni subjekt33

46%

Sporedni subjekt

3854%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: POZICIJA SUBJEKTA

15

15

III Novinarske forme

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Vijest 5 0 0 5

2 TV prilog/izvještaj 25 26 14 65

3 Telefonski izvještaj 0 0 0 0

4 Direktni TV link 0 0 0 0

5 Intervju 1 0 0 1

6 Ostalo 0 0 0 0

Total 31 26 14 71

Novinar redakcije dominantni autori/izvori sadržaja

U najvećem broju slučajeva TV prilozi su vlastita prudukcija medija, tako da su na FTV i

RTRS novinari redakcije isključivo autorstvo sadržaja o NVO produkciji. Na BHT, kako

smo imali više formi, po jednom bilježimo kao izvor agencijsku vijest i saopštenje za medije,

a jednom već spomenutog gosta komentatora – Ante Domazeta. Nije registrovan ni jedan

sadržaj kojem nije naveden izvor.

Vijest 5

7%

TV prilog/izvještaj

6592%

Intervju1

1%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: NOVINARSKE FORME

16

16

IV Autorstvo

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Novinar redakcije 28 26 14 68

2 Novinska agencija 1 0 0 1

3 Saopštenje za medije 1 0 0 1

4 Preneseno iz drugih medija 0 0 0 0

5 Gost komentator 1 0 0 1

6 Nepotpisano 0 0 0 0

Total 31 26 14 71

Najviše NVO izvora na BHT

Broj i poziciju izvora treba posmatrati u kontekstu metodologije monitoringa - broj izvora

podrazumjeva samo broj NVO izvora, ne i ukupan broj izvora u prilogu. Većina emitovanih

priloga sadrži ukupno najmanje dva ili tri izvora informacija, a često i više, među kojima je

jedan od izvora i NVO. Zbog toga u zbirnoj statistici čak 53 posto priloga ima samo jedan

izvor, a 28 posto dva izvora. Ostalih 19 posto procenata se odnosi na tri ili više izvora, i oni

su najčešće u TV sadržajima gdje je NVO problematika glavni subjekt. Inače ukupno broj

izvora iz NVO sektora ili o NVO sektoru je srazmjeran broju objava po medijima. Tako ih je

BHT imao najviše -57, FTV 52, a RTRS 221. BHT je čak četiri puta imao priloge gdje su se

NVO kao izvori pojavili više od četiri puta.

1 Ukupni brojčani rezultati su dobijeni množenjem podvarijable „broj izvora“ sa brojem koliko je puta zabilježeno u toj kategoriji. Npr. ako medij ima dva izvora tri puta, to je šest izvora. Ovo su minimalne cifre po

novinar redakcije

6896%

novinska agencija

12%

saopštenje za medije

11% gost

komentator 1

1%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: AUTORSTVO

17

17

V Broj izvora

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Jedan 21 9 8 38

2 Dva 3 12 5 20

3 Tri 2 2 0 4

4 Četiri 1 2 1 4

5 Više od četiri 4 1 0 5

Total 31 26 14 71

Jedinstveni izvori dominantni

U 82 posto slučajeva u prilozima su izvori imali jedinstveno ili slično stajalište o pitanjima o

kojima govore, odnosno za šta ih novinari kontaktiraju. U prilozima gdje je NVO

problematika glavni subjekt, očekivano je da govornici imaju iste ili približne stavove jer je

često riječ o sadržajima gdje predstavnici jedne organizacije govore o svojoj akciji, željama,

ciljevima i nužnim promjenama, tako da je teško za očekivati da se, ako su bar dva

govornika, jedan drugom suprostavljaju i proturiječe o problemu ili akciji.

Prilozi sa suprostavljenim izvorima su uglavnom oni gdje je NVO sporedni subjekt i gdje je

korektiv aktuelnog stanja, pri čemu državni izvori imaju različit stav od NVO. Npr. u prilogu

o iseljavanju iz Republike Srpske (zanimljivo je da ovu temu obrađuje FTV, a ne RTRS) 21.

januara gledamo i slušamo izjavu predsjednice RS Željke Cvijanović koja kaže da je

kratkoročno teško zaustaviti iseljavanje, “ali za nekih pet godina kada se zatvori krug, biće

mnogo onih koji će se vratiti”. Predsjednica pod “zatvaranjem kruga” podrazumijeva

ekonomske i političke reforme vlasti RS. No imamo i suprotan stav, reakciju predstavnika

medijima vezano za broj izvora jer u kategoriji „više od četiri izvora“ je namjanje 5, ali dalje od toga se nije bilježilo.

jedan38

53%

dva20

28%

tri4

6%

četiri4

6%

više od četiri 5

7%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: BROJ IZVORA

18

18

NVO sektora. “Vraćaće se poslije 20 ili 25 godina kada politički sistem bude u potpunosti

promijenjen”, kaže predstavnica udruženja “Geto” iz Banja Luke. Predsjednica Cvijanović je

svoj stav rekla pred brojnim medijima, nakon sastanka sa predstavnicima poslodavaca, dok je

izjava iz NVO sektora unikatna, data samo za FTV.

No, u istom dnevniku imamo i prilog sa identičnim stavovima parlamentaraca i NVO

aktivista. Udruženje “Dajte nam šansu” iz Sarajeva je putem političke partije SDP uputilo

prijedlog izmjena Zakona o osobama sa poteškoćama u razvoju. U prilogu govori federalni

poslanik iz SDP-a, roditelji djece sa teškoćama i predstavnici udruženja. Prilog je počeo sa

ljudskom pričom teškoće odgoja i brige za dijete sa psihičkim invaliditetom, koja se prenijela

na generalni zakonski i društveni problem u državi, a potom su u prilog izjavama uvedeni

predlagač (političar) i inicijator (NVO). Suština izmjena zakona je prijedlog da se roditeljima

briga i odgajanje oboljele djece prizna kao radni staž, budući da ne mogu biti na tržištu rada.

Prilog, profesionalno napravljen, je odličan primjer skretanja pažnje javnosti na manje

poznate društvene probleme i primjer društvenog aktivizma, zagovaranja NVO sektora koje

je rezultovalo zakonskom inicijativom.

VI Pozicija izvora

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Jedinstveni izvori 28 18 12 58

2 Suprostavljeni izvori 3 8 2 13

Total 31 26 14 71

U NVO problematici više pozitivnog nego negativnog sadržaja

Procjena sadržaja priloga je pokazala da relativna većina priloga ima pozitivan sadržaj, 41

posto, a negativan 32 posto. Na RTRS je najviše priloga sa pozitivnim sadržajem. To su prije

svega prilozi o kulturnim i vjerskim dešavanjima u kojima su učešće, kao organizatori ili

jedinstveni izvori

5882%

suprostavljeni izvori

1318%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: POZICIJA IZVORA

19

19

participanti uzeli predstavnici kulturno-umjetničkih i omladinskih udruženja. Na FTV to su

prilozi o projektima prekogranične saradnje, poput “Power”, koji je baziran na pomoći

osobama sa poteškoćama, potom izdavanje publikacije istorijskog arhiva, otvaranje izložbe

likovnih umjetnika Kantona Sarajevo… Suština ovih priloga, čak i kada je sam povod neka

negativnost, bazirana je na projektnim uspjesima, što im kontekstualno daje pozitivan sadržaj.

Specifičnost BHT-a je da je ubjedljivo najveći broj priloga ocijenjen sa neizraženom

(neutralnom) sadržinom. Razlog je sadržinska kombinacija pozitivnih i negativnih elemenata

koji su balansirano predstavljeni.

Negativan sadržaj je bio vezan uglavnom za teme vezane za politička zbivanja u BiH,

korupciju, ali i incidentne situacije, kao što je bio napad na TV ekipu RTRS-a u Sarajevu i

verbalne prijetnje novinarki BHT Svjetlani Topalić (o tome više u objašnjenju naredne

varijable). Dva primjera NVO aktivizma vezana za kritike vlasti, prije svega njenih

konkretnih poteza, su bila na FTV 11. januara. Prilog iz Banja Luke sa press konferencije

grupe “Pravda za Davida” gdje je iznesen niz kritika na rad pravosuđa u Republici Srpskoj, te

prilog o nacrtu budžeta Mostara, gdje predstavnik organizacije “Futura” kaže da se

“vladajuće stranke mogu lako složiti oko međusobnog trošenja našeg novca, a ne mogu oko

izbora”.

VIII Sadržaj teksta/priloga

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Pozitivno 6 13 10 29

2 Negativno 7 12 4 23

3 Neizraženo 18 1 0 19

Total 31 26 14 71

pozitivno29

41%

negativno23

32%

neizraženo 19

27%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: SADRŽAJ TEKSTA/PRILOGA

20

20

U dvije trećine slučajeva neizražen novinarski pristup

Više od dvije trećine (68%) monitorisanih sadržaja je imalo neizražen novinarski pristup.

Dakle, bez novinarskog stava ili očigledno pristrasnog selekcionisanja informacija (izjava).

Pozitivan pristup je bio u 24 posto slučaja, a negativan u 8 posto. Procentualno gledano, na

RTRS je omjer u korist pozitivnih sadržaja nešto veći, a razlog je veći broj priloga o

humanitarnim aktivnostima (pomoć djeci i siromašnima), koji su imali i novinarski pozitivan

uklon prema ovim aktivnostima.

Kada su negativni novinarski pristupi u pitanju, karakteristični su primjeri na RTRS gdje je

novinar (ili redakcija) osudilo Udruženje BH novinari zbog nereagovanja odnosno

pristrasnosti prilikom napada na ekipu RTRS i verbalnih prijetnji novinarki BHT iz

Republike Srpske, Svjetlani Topalić. Tako dnevnik RTRS 10. januara emituje prilog o

uvredama na račun novinarke BHT-a zbog čestitanja Dana Republike Srpske na društvenim

mrežama, kao i napadu na reportažna kola i ekipu RTRS-a u Sarajevu. Već u najavi priloga

voditelj naglašava da nakon salvi uvreda i prijetnji na novinarku ni jedno novinarsko

udruženje u BiH nije stalo u njenu zaštitu. Sam prilog je zasnovan na kritici “anitsrpske

histerije” u Sarajevu zbog obilježavanja Dana RS. U prilogu se naglašava da je to i bio

povod za napade na novinare, te se imenuje Udruženje BH novinari da nije reagovalo2. Čak i

predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže “da je hajka na sve iz Republike

Srpske” i da se “sada ne vide novinarska i druga udruženja”, čime se pokazuje odnos prema

cjelokupnom aktivističkom NVO sektoru. Međutim, sutradan se ima različit odnos prema

ovom udruženju. U drugom prilogu se kaže: “Konačno su reagovali BH novinari i pozvali

portale da brišu komentare sa jezikom mržnje“. Citira se i dio saopštenja gdje se kaže da se

osuđuju prijetnje Svjetlani Topalić, ali se od nje traži da ih prijavi policiji i zatraži provođenje

istrage. Slušamo i telefonsku izjavu Fedžada Forte, generalnog sekretara Društva novinara

BiH (to je drugo udruženje iz Sarajeva) koji osuđuje napad na ekipu RTRS u blizini

Predsjedništva BiH.

2 Na osnovu ranijih monitoringa RTRS, ali i ukupnog odnosa medija bliskih vlasti u RS, prevladavao je stav da je ovo udruženje oduvijek smatrano nebitnim i antisrpskim te je zanimljivo odakle povod da se čak tri priloga zasnivaju na njegovom nereagovanju ili kasnije reagovanju.

21

21

IX Novinarski pristup

BHT FTV RTRS

Total JRTVS

BiH

1 Pozitivan 6 6 5 17

2 Negativan 0 3 3 6

3 Neizražen 25 17 6 48

Total 31 26 14 71

Online mediji

Dječija prava i omladinske teme, Nacionalno pomirenje i Politički aktivizam najčešće teme

Ukupno posmatrajući monitorisane online medije problematika dječijih prava i omladinskih

tema je najzastupljenija (23 posto). U Nezavisnim novinama to je znatno više nego na druga

dva medija gdje se dominantno izvještavalo o humanitarnim aktivnostima u koje su uključene

humanitarne nevladine organizacije.

Klix je kroz različite teme uvrstio aktivnosti nevladinih organizacija o dječijim pravima i

omladinskim temama u svoj sadržaj. Članovi raznih organizacija su izražavali svoje stavove i

zahtjeve. Klix je izvještavao u dva dana o uličnoj akciji Tuzlaka koji su tražili da se djeca

liječe iz budžeta, a da se političari plaćaju SMS porukama. Tema je bila prvo najavljena, a

zatim i medijski propraćena, sa puno fotografija sa same akcije (10. i 12. januar)

Tema nacionalnog pomirenja je u ukupnom uzorku bila prisutna sa 19 posto, ali su

dominantno za ovaj procenat zaslužna dva medija iz Sarajeva, dok je u banjalučkim

Nezavisnim novinama ova tema bila prisutna samo u jednom slučaju. Razlog ovog

pozitivan17

24%

negativan6

8%

neizražen 48

68%

DNEVNICI JAVNIH RTV SERVISA - NVO AKTIVIZAM: NOVINARSKI PRISTUP

22

22

nesrazmjera je nekoliko izvještaja o skupovima povodom 10. godišnjice donošenja

Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, gdje jeste jedna od namjera da se

priznavanjem krivice (genocida) napravi put kao nacionalnom pomirenju. Međutim,

insistiranjem na kvalifikaciji genocida, što jeste pravna kvalifikacija suda u Hagu, srpska

strana smatra ovo, uz niz izjava koje optužuju Republiku Srpsku i za brojne druge stvari

usmjerene protiv Bošnjaka, generatorom novih sukoba, a ne pomirenja. Očigledno, riječ je o

različitoj percepciji kako doći do pomirenja. Tako se 09.01.2019. na portalu Avaz govori o

održanom okruglom stolu povodom 10. godišnjice donošenja Rezolucije Evropskog

parlamenta o genocidu u Srebrenici, koji je u Ljubljani organizovao Međunarodni institut za

bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES). Pored NVO organizatora, u ovoj vijesti NVO se

pojavljuje kao sporedni subjekt, gdje se samo spominje učešće žena iz Udruženje majki

enklava Srebrenica i Žepa.

Klix 31. januara prenosi vijesti agencije Fena u kojoj advokat Duško Tomić kao uvodničar na

sesiji Kruga 99, govori o fašizmu koji, kako kaže, nikada nije pobjeđen, već je danas jači

nego ikada. Indirektno, dio “žaoke” je usmjeren na postupke vlasti RS iako imamo “oreol”

nastojanja ka nacionalnom pomirenju, tako da nije jasno ko bi trebala da bude druga strana.

Procenat od 16 posto pripada političkom aktivizmu. Nezavisne novine 22. januara 2019.

objavljuju tekst pod naslovom “Nema nove vlasti u BiH, nema pristupanja EU”. Tekst

tematizuje problem formiranja novog saziva Vijeća ministara BiH nakon provedenih opštih

izbora u oktobru 2018. Primarni izvor ovog medijskog sadržaja je Delegacija EU u BiH, ali

autor konsultuje i NVO kao sekundarni izvor: “Admir Ćerimagić, analitičar Inicijative za

evropsku stabilnost, kaže da je poruka Brisela već duže vrijeme da BiH nije spremna za

kandidatski status, ali ni za otvaranje pregovora o članstvu u EU.”

Međutim, u Dnevnom avazu imamo sasvim drugi tematski ugao istog NVO izvora, što

oslikava duboku geo-političku razliku između dva medija. NATO je interes svih u BiH i

Srbiji, naslov je vijesti koja je objavljena 27.01.2019. na portalu Avaza. NVO je glavni

subjekat, a Admir Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u ovoj vijesti govori

o sporazumu iz Prespe, kojim je Makedonija promijenila ime i deblokirala ulazak u

Sjevernoatlantski savez (NATO), što on tumači kao dobre vijesti za cijeli zapadni Balkan.

Ćerimagić u ovoj vijesti govori da je u interesu i Sarajeva, i Beograda, i Prištine da se dalje

integriraju u zapadne institucije, u NATO. On je dodao i da približavanje NATO-u svakoj od

država zapadnog Balkana olakšava i put ka Evropskoj uniji.

Za razliku od navedenog stava NVO sektora, kao dodatne vrijednosti razumijevanju situacije

(ali i uticaju na javno mnijenje) dan kasnije u Avazu imamo primjer političke sinergije NVO

sektora. “Preda: Odlascima u Rusiju niko neće postati članica Evropske unije”, naslov je

vijesti koja je objavljena 11.01.2019. U ovom tekstu, izvjestilac Evropskog parlamenta za

Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda u razgovru sa tada novoizabranim zvaničnicima i

članovima NVO sektora, jasno je poručio šta EU misli o odnosima BiH i Rusije i generalno

putu BiH prema Evropskoj uniji. U ovoj vijesti, NVO se pojavljuje kao sporedni subjekat,

tačnije Tijana Cvjetićanin kao članica Inicijative za monitoring evropskih integracija, kazavši

da nevladin sektor ozbiljno sumnja da će u Bosni i Hercegovini doći do željenih promjena u

odnosu na sadašnje stanje. Cristian Dan Preda, međunarodni zvaničnik, Nikola Lovrinović,

zastupnik u Parlamentu BiH i Tijana Cvjetićanin, NVO djelatnica obratili su se novinarima

nakon okruglog stola održanog povodom posjete evropskog izvjestioca, a u suradnji

23

23

Inicijative za monitoring evropskih integracija s Delegacijom Evropske unije u BiH.

Praktično, riječ je o evropskom nastojanju da se u evropske integracije uključi i NVO sektor,

što je i efektivni primjer političkog aktivizma.

Tekst naslova Ustavni sud BiH: Vlasti KS prekršile pravo na slobodu okupljanja LGBT

osoba (16.01.2019. Klix) opisuje aktivnosti Ustavnog suda BiH i usvajanje apelacije

Sarajevskog otvorenog centra (SOC) da su javne vlasti Kantona Sarajevo prekršile pravo na

slobodu okupljanja LGBTI osoba ne osiguravši sigurnost učesnika na Festivalu Merlinka

2014. godine. U ovoj vijesti NVO se javlja kao glavni subjekat gdje se pojavljuju dvije

sagovornice iz organizacije, koje govore o odluci Ustavnog Suda BiH. Navodi se da je

Sarajevski otvoreni centar – SOC (nevladina organizacija koja se bavi promocijom i zaštitom

prava LGBTI osoba-o. p. aut.), svojom aktivnošću zajedno sa još deset apelanata, uspjela da

izdejstvuje veliku pobjedu za LGBT zajednicu. Ustavni sud potvrdio je i da su javne vlasti

propuštanjem da osiguraju sigurnost učesnika, ali i da provedu temeljnu istragu i sankcionišu

počinitelje nasilja prekršile i zabranu podvrgavanja mučenju ili nečovječnom ili

ponižavajućem postupanju, tačnije da su omogućile homofobno i transfobno nasilje na

samom Festivalu.

I Tematika

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Politički aktivizam 1 5 3 9

2 Dječija prava i omladinske teme 0 9 3 13

3 Mediji 1 7 1 9

4 Nacionalno pomirenje 6 1 4 11

5 Pritisci vlasti na NVO 0 0 0 0

Politički aktivizam

916%

Dječija prava i omladinske

teme13

23%Mediji9

16%

Nacionalno pomirenje

1119%

Razvoj demokratskih

vrijednosti3

5%

Pritsci vlasti na NVO0

0%

Ostalo12

21%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: TEMATIKA

24

24

6 Razvoj demokratskih vrijednosti 1 1 1 3

7 Ostalo 3 6 4 12

Total 12 29 16 57

NVO tematika značajno tretirana kao glavni subjekt sadržaja

Za razliku od javnih RTV servisa, na online medijima dominantno je pojavljivanje NVO kao

glavnog subjekta (77 %). To je posebno izraženo u Nezavisnim novinama, mada su većinski

procenti i na Klix-u i Avaz-u. Razlog je agencijsko praćenje NVO aktivnosti i distribuiranje

njihovih saopštenja koja govore o aktivnostima, ali i nastojanju online medija koji raspolažu

sa znatno više produkcionog prostora nego TV dnevnici, da posredstvom NVO aktiviteta,

pogotovo na humanitarnom i društvenom polju, pokriju dešavanja i aktivnosti.

Pozicija subjekta Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

Glavni subjekt 9 24 10 44

Sporedni subjekt 3 5 6 13

Total 12 29 16 57

NVO problematika najviše zastupljena kroz izvještaje i vijesti

Za razliku od sadržaja u dnevnicma javnih TV servisa, gdje je gotovo isključiva novinarska

forma kroz koju se tretira NVO problematika – TV izvještaj (TV prilog), u praćenim online

medijima Vijest ima visok procenat od 38 posto dok je (novinski) Izvještaj i dalje

Glavni subjekt44

77%

Sporedni subjekt13

23%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: POZICIJA SUBJEKTA

25

25

procentualno najzastupljeniji, 46 posto. Relativno visok procenat je kategorije Ostalo, 14

posto. Riječ je o sadržajima koje naši monitori, iako su profesionalni novinari, nisu uspjeli

staviti u neku od ponuđenih kategorija, kao n aprimjer neke izjave bez uvoda ili kratke

informacije sa podacima, ali koje nisu u formi vijesti.

III Novinarske forme

Dnevni avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Vijest 5 14 2 22

2 Izvještaj 5 14 7 26

3 Intervju 0 1 0 1

4 Komentar 0 0 0 0

5 Ostalo 2 0 7 8

Total 12 29 16 57

Novinari redakcije i agencijske vijesti najčešće autorstvo monitorisanih sadržaja

Novinar redakcije je najčešći izvor (autor) zabilježenih sadržaja - 60 posto. Gotovo svi

izvještaji su djelo vlastitih novinara medija, ali i dijela vijesti. Novinska agencija kao izvor je

26 posto, a potom Saopštenja za medije (9 %). Nepotpisanih tekstova je bilo samo 2 posto što

je sa profesionalne strane pozitivan rezultat jer u monitorinzima Media plan instituta u vezi

drugih, najčešće političkih tema, na portalima i dnevnim novinama registrovano je bilo do 10

posto nepotpisanih objava.

Vijest22

38%

Izvještaj26

46%

Komentar0

0%

Intervju1

2%

Ostalo8

14%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: NOVINARSKE FORME

26

26

IV Autorstvo

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Novinar redakcije 6 20 8 34

2 Novinska agencija 3 8 4 15

3 Saopštenje za medije 3 0 2 5

4 Preneseno iz drugih medija 0 1 0 1

5 Gost komentator 0 0 0 0

6 Nepotpisano 0 0 2 2

Total 12 29 16 57

Gotovo bez senzacionalizma u naslovima

U najvećem broju naslovi su bili informativno-narativni na sva tri monitorisana medija. Bilo

je naslova i koji su imali blagu dozu senzacionalizma poput Zurovac: Iznenađuje me što

inteligentni ljudi u BiH nasjedaju na lažne vijesti. Vijest sa ovim naslovom, objavljena je

23.01. 2019. na portalu Klix. U njoj, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana

Zurovac, govori o tome kako se u našoj zemlji vrlo opasno šire dezinformacije u kojima

uvijek ima nekog traga istine, što, kako kaže, “navuče javnost da povjeruje u plasiranu

informaciju”. Međutim nepotrebno je naslovno podcrtavanje čuđenja, pogotovo zato što

medijska pismenost, po većini istraživanja, nije visoka u BiH.

Takođe, određenu dozu senzacionalizma imamo i u naslovu “Preda: Odlascima u Rusiju

niko neće postati članica Evropske unije” (11.01.2019. Dnevni avaz). Tekst govori o

ispunjenju uslova pristupa EU, a moment iz Predine izjave u naslovu je samo jedan od

segmenata koji su potencirani u vijesti. Slično je i kod Nezavisnih novina – „Dan Preda:

novinar redakcije

3460%

novinska agencija

1526%

saopštenje za medije

59%

preneseno iz drugih medija

12%

nepotpisano2

3%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: AUTORSTVO

27

27

Umjesto kod Putina treba ići u Brisel“. Očigledno mediji kroz naslove insistiraju na

privlačanje pažnje i buđenju političkih emocija, ali kod ova dva medija u različitim pravcima.

IV Vrsta naslova

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Informativno-narativni 9 26 13 48

2 Beletristički 3 1 2 6

3 Udica naslovi 0 2 1 3

Total 12 29 16 57

Hladni naslovi u Nezavisnim novinama, a emotivni u Klixu i Dnevnom avazu

Za razliku od Nezavisnih novina, koje gotovo isključivo imaju hladne naslove, u dva

sarajevska medija polovina naslova treba da pobudi emocije i skrene pažnju na zločine ili

loše stanje u države. Npr, Izlazak Valentina Ćorića na slobodu uznemirio žrtve: Ovo je

dolijevanje ulja na vatru. Vijest koja je objavljena 17.01.2019. na portalu Klix, prenosi

reakciju žrtava na očekivano, uslovno oslobađenje osuđenog HVO komandanta. Veza sa

NVO aktivitetom je što se prenosi i stav bivšeg predsjednika Udruženja logoraša Mostara, a

sada člana, Tarika Tanovića.

informativno-narativni

4884%

beletristicki (simbolički)

611%

udica naslovi3

5%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: VRSTA NASLOVA

28

28

IV Emocija naslova

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Hladni naslovi 7 26 4 30

2 Emotivni 5 1 6 20

3 Senzacionalistički 0 2 6 7

Total 12 29 16 57

Jedna fotografija standard

Oprema gotovo svih tekstova, čak 84 posto, ima jednu fotografiju. Dvije ili više fotografija su

izrazita rijetkost, barem kada je NVO problematika u pitanju. Izuzetak je samo tekst iz Klixa

o zahtjevu NVO organizacija da se djeca liječe iz budžeta, a da se političari plaćaju SMS

porukama, koji je imao niz fotografija sa ove ulične akcije. (12. januar).

senzacionalistički7

12%

emotivni20

35%

hladni naslovi 30

53%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: EMOCIJA NASLOVA

29

29

IV Broj fotografija

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Jedna 10 27 11 48

2 Dvije 1 1 1 3

3 Tri 0 0 3 3

4 Više od tri 1 1 1 3

Total 12 29 16 57

Uz tekstove uglavnom fotografije sa skupova ili učesnici događaja

Dvije trećine fotografija su učesnici samih događaja, bilo foto portreti sagovornika, ili

fotografije sa samog događaja sa više učesnika. Simbolične fotografije, koja su nešto više

prisutne u Nezavisnim novinama, su uglavnom skinute sa interneta i indirektno (simbolično)

oslikavaju temu. Npr, dimnjaci vezano za ekologiju ili školske table vezano za obrazovanje,

ili fotogenične trudnice, ako se govori o problematici nataliteta. Panorame gradova, gdje se

odvija događaj su veoma rijetke, samo u dva navrata, što je profesionalni napredak, jer je to

ranije, prilikom monitorisanja printanih izdanja, bila forma kojom su mediji pokrivali

nedostatak fotografije sa samog događaja.

jedna48

84%

dvije3

6%

tri3

5%

više od 33

5%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: BROJ FOTOGRAFIJA

30

30

IV Sadržaj fotografije

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Učesnici događaja 9 17 12 38

2 Simbolične fotografija 3 10 4 17

3

Panorame gradova i objekata

gdje je događaj 0 2 0 2

Total 12 29 0 57

54 posto tekstova samo sa jednim izvorom

Od ukupno 57 objavljenih tekstova, 31 se zasniva na jednom izvoru. Ovom procentu izrazito

doprinose Nezavisne novine kod kojih dominiraju tekstovi sa jednim izvorom, dok Klix i

Dnevni avaz imaju procentualno znatno veći broj tekstova sa više izvora. Ovakva statistika je

donekle logičan rezultat imajući u vidu novinarske forme izvještavanja (svi tekstovi su u

formi vijesti i/ili izvještaja) i sam sadržaj tekstova (kratko informisanje o dnevnim

događajima). Takođe, riječ je o izvorima iz NVO, tako da, tamo gdje je NVO sporedni

subjekt, bilo je više izvora, ali ne iz našeg monitorisanog polja.

Učesnici događaja

3867%

Panorame gradova i objekti gdje je događaj

23%

Simbolične fotografije

1730%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: SADRŽAJ FOTOGRAFIJA

31

31

IV Broj izvora

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Jedan 4 21 7 31

2 Dva 3 4 4 12

3 Tri 3 3 4 10

4 Četiri 1 1 1 3

5 Više od četiri 1 0 0 1

Total 12 29 16 57

Gotovo u potpunosti izvori sa jedinstvenim stajalištima

Čak u 96 posto objava izvori imaju jedinstvena ili slična stajališta. To je inače trend u

mnogim tematskim oblastima, što odstupa od novinarskom pravila – prikaži dvije strane. Ali

ovoliki procenat je prije svega zbog činjenice, što smo istakli i kod javnih RTV servisa, da

NVO sektor kroz svoje akcije uglavnom ima svoju viziju problema. Ako je riječ o

takozvanom progresivnom društvenom djelovanju, kao što su humanitarne akcije ili

zagovaranja za promjene, mediji uglavnom ne traže oponente naspram takvog djelovanja. Ili

imaju samo jedan izvor.

jedan31

54%

dva12

21%

tri10

18%

četiri3

5%

više od četiri1

2%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: BROJ IZVORA

32

32

IV Pozicija izvora

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Jedinstveni izvori 11 29 15 55

2 Suprostavljeni izvori 1 0 1 2

12 29 16 57

Dominiraju tekstovi sa pozitivnim sadržajem

Pozitivan sadržaj, koji je dominantan i zabilježen u 58 procenata, prije svega je u tekstovima

koji su klasifikovani pod tematikom dječijih prava i omladinskih tema, kao i kategorije

“ostalo“. Riječ je o vijestima o različitim inicijativama NVO sektora, od sportskih i

edukativnih aktivnosti, do uređenja parkova i ekoloških aktivnosti.

Već i sami naslovi tekstova u Nezavisnim novinama jasno ukazuju na pozitivan sadržaj:

„Djecu liječiti iz budžeta, a političare plaćati sms porukama“, „Dječaku Miši Periću uručeni

slušni aparati“, „Dječak heroj Meho Beton dobio super odijelo“, „Prijedor donirao 5.000

KM, a anonimni donator 4000 KM za oboljelu djecu“, „Oko 130 djece migranata uskoro u

školskim klupama“, „Plastenik i kuvanje osnažuju djecu sa autizmom“, itd.

Među ovim pozitivnim sadržajima, pažnju je privukla vijest koja baca negativno svjetlo na

NVO sektor - vijest iz rubrike Hronika, da je zaposlenik Centra za socijalni rad Banja Luka

osuđen i kažnjen novčanom kaznom od 5.000 KM zbog nezakonitog isplaćivanja dnevnica i

putnih troškova članovima NVO „Nova generacija“. (22. Januar, Nezavisne novine)

jedinstveni izvori

5596%

suprostavljeni izvori

24%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: POZICIJA IZVORA

33

33

IV Sadržaj teksta

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Pozitivno 9 15 9 33

2 Negativno 0 5 1 6

3 Neizraženo 3 9 6 18

Total 12 29 16 57

Ili neizražen, ili pozitivan stav

U većini slučajeva – 58 posto, analizirani tekstovi su faktografski, bez ikakvog stava ili nekog

drugog ugla i načina pisanja koji bi pravio pozitivnu ili negativnu preferenciju naspram

čitaoca. Tekstova sa negativnim novinarskim stavom nije uopšte bilo (0 %), ali je relativno

veliki broj sadržaja koji su imali pozitivan novinarski uklon. Procentualno takvih tesktova je

mnogo više na Klixu i Dnevnom avazu nego u Nezavisnim novinama. Međutim, pozitivan

stav uglavnom nije bio kroz komentar novinara, već više kroz nastojanje da se problem riješi,

te uvođenje NVO sektora kao nekoga ko na tome radi. To je prije svega vidljivo kod raznih

humanitarnih i zagovaračkih akcija gdje su tekstovi potencirali društveni i ljudski značaj

rješavanja problema, te davanjem prostora za izjave koje to ističu. Takođe, na portalu Dnevog

avaza određeni elementi pozitivnog novinarskog pristupa su vidljivi i kroz interakciju NVO

sektora i EU zvaničnika pri čemu se isticao značaj pristupa NATO paktu, bez navođenja bilo

kakvog drugačijeg stava, koji evidentno postoji u BiH. To je prije svega pozitivan odnos

prema NATO paktu, ali činjenica da su tu uvršteni stavovi (jedinstveni) NVO sektora koji se

za to zalaže, u tom kontekstu, pokazuje se pozitivan stav medija/novinara.

pozitivno33

58%

negativno6

10%

neizraženo18

32%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: SADRŽAJ TEKSTA/PRILOGA

34

34

IV Novinarski pristup

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Pozitivan 7 6 11 24

2 Negativan 0 0 0 0

3 Neizražen 5 23 5 33

12 29 16 57

Tematika ženskih prava i ženskog aktivizma

Javni TV servisi

Tematika ženskih prava i ženskog aktivizma nije bila zastupljena u sadržaju Dnevnika BHT

dok je dnevnik FTV imao dva puta ovu tematiku, a RTRS jednom. Od ta tri priloga u 43

centralne informative emisije, što je začuđujuće malo, dva su govorila o pitanjima prava na

trudnoću odnosno mogućih poticaja države. Tako u dnevniku FTV gledamo u okviru većeg

priloga izjavu Sabine Čudić, poslanice u Parlamentu Federacije BiH, koja se založila za veća

porodiljska prava. Kritikuje što u budžet nije uvršteno 8 miliona maraka za prava porodilja.

„Samo 5 kilometara odavde, u Republici Srpskoj, porodilje imaju regulisano ovo pravo. Sve

zemlje u regionu i Evropi imaju regulisano ovo pravo, a u Federaciji BiH nema“, navodi

Čudić. Suština je na obezbijeđivanju novčanih naknada za sve žene u Federaciji nakon

poroda. Ovo pravo nije istovjetno u zavisnosti od kantonalnih zakona, gdje većina porodilja

ne prima nikakve naknade, što po mišljenju većine javnosti destimuliše natalitet.

pozitivan24

42%

negativan0

0%

neizražen 33

58%

ONLINE MEDIJI - NVO AKTIVIZAM: NOVINARSKI PRISTUP

35

35

Online mediji

Za razliku od dnevnika javnih servisa, na online medijima je bilo mnogo više sadržaja koji se

tiču problematike ženskih prava, i to prije svega zahvaljujući Nezavisnim novinama.

Nezavisne novine su objavile ukupno 14 sadržaja o tematici ženskih prava, što je

neuporedivo više nego druga dva medija (Klix 2, Avaz 1). Ovaj kvantitet je važno sagledati i

u kontekstu samog sadržaja objavljenih tekstova i novinarskih formi izvještavanja. Naime,

nijedan od objavljenih tekstova ne nudi dublji, detaljniji, analitički pogled na tematiku

ženskih prava. Nezavisne su izvještavanje o ženskim pravima i ženskom aktivizmu bazirale

na objavi vijesti i izvještaja o dnevnim događajima.

Tematika “Odlučivanje o trudnoći” je predstavljena kroz 7 tekstova, a već sami naslovi jasno

ukazuju na sadržaj: “Za sufinansiranje vantjelesne oplodnje 11.000 KM” , “Za

sufinansiranje vantjesne oplodnje 25.000 KM”, “Za porodice sa četvoro i više djece 100

KM” , “Raste broj korisnica materinskog dodatka”, “Besplatna radionica za trudnice” , “U

RS 12.177 abortusa za šest godina”. Svi navedeni tekstovi predstavljaju informacije o

budžetskim izdvajanjima različitih institucija za podršku politikama rađanja. Jedino tekst pod

naslovom “U RS 12.177 abortusa za šest godina” (28.1.) nudi nešto širi kontekst, budući da

pored statističkog pregleda podataka Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske sadrži i

izjave ljekara o posljedicama abortusa na reproduktivno i opšte zdravlje žene.

U periodu istraživanja, oba objavljena teksta na Klixu se bave naknadama za porodilje i to

prije svega kroz problem o kojem se raspravljalo u Parlamentu FBiH, a u kojem su ponovo

akterice bile same žene. U prvom tekstu (10.januar) koji smo izdvojili, govori se o

parlamentarkama koje su različito glasale o amandmanima za porodilje. U ovom tekstu autor

taksativno navodi ko je i na koji način glasao od zastupnica za predložene amandmane za

porodiljske naknade. U tekstu ima 6 fotografija, od kojih su 5 fotografija zapravo spiskovi

gdje su između ostalog i imena zastupnica.

Drugi tekst koji smo izdvojili, objavljen je 12.januara i govori o tome kako se porodiljama

godinama obećava novčana podrška, te da se sve završava na obećanjima. U tekstu su ponovo

glavne akterice zastupnice u Parlamentu FBiH, ovog puta kao suprotstavljeni izvori.

Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić je predlagala da se novac za porodilje obezbijedi tako

što će se preusmjeriti od sredstava predviđenih za povećanje plaća, između ostalog i

članovima Vlade. Amandman je odbijen.

Zastupnica Ćudić je kazala da je predloženi zakon problematičan jer je između ostalog

podrazumijevao da u kriterijima bude sadržano da pravo na naknadu imaju porodilje koje

žive u domaćinstvu gdje mjesečni prihodi po članu ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene

neto plaće u Federaciji. "To znači 171,6 KM. Drugim riječima ako recimo suprug ima plaću

od 350 KM, onda porodilja ne može ostvariti pravo na primanja", kazala je.

S druge strane zastupnica SDA Kenela Zuko ističe da se radi o populističkom predstavljanju

ozbiljne problematike i iznosi podatke o tome kako se intersektorski radi na ovom problemu.

36

36

"Na ovoj kompleksnoj problematici više od 20 godina radi nevladin sektor, a zadnjih

nekoliko godina su ozbiljno uključena i kantonalna Ministarstva za socijalnu politiku,

kantonalni Centri za socijalni rad, stručni konsultanti ispred USAID-a, te zastupnice ispred

Kluba parlamentarki, u kojem participiraju žene iz svih političkih partija. Prije tri godine je

podnesena i usvojena inicijativa Kluba parlamentarki o izjednačavanju prava porodiljskih

naknada i dostavljena Vladi FBiH na realizaciju. Trenutno je u formi nacrta pripremljen

zakon i Javna politika o zaštiti porodice s djecom u FBiH, na kojoj je radila Radna grupa koju

su činili predstavnici institucija i stručnjaci iz oblasti socijalne i dječije zaštite", kazala je

Zuko.

Pod tematikom“ostalo” klasifikovano je sedam objavljenih sadržaja, također većinom u formi

vijesti o dnevnim događajima i aktivnostima: vijest o akciji besplatnih mamografskih

pregleda u Bolnici Istočno Sarajevo, vijest o uređenju banjalučkih parkova klupama za

dojenje, vijest ženskom lovu - sportsko turističkoj manifestaciji u Kotor Varoši, itd.

U seriji dnevnih vijesti, neka vrsta osvježenja je interesantan izbor teme za tekst objavljen u

Nezavisnim novinama pod naslovom “Ženski zatvor sve tješnji” (22. januar 2019). Tekst se

bavi problemom nedovoljnih kapaciteta Kazneno-popravnog zavoda u Istočnom Sarajevu,

jedinog zatvora za žene u Republici Srpskoj. Ipak, važno je primjetiti da se tekst temelji

institucionalnim izvorima - izjavama zvaničnika Kazneno popravnog zavoda u Istočnom

Sarajevo i Ministarstva pravde Republike Srpske, dok su izostale izjave samih korisnica

zatvora. Sadržaj već u uvodu daje jasnu sliku o temi: “U jedinom zatvoru za žene u Republici

Srpskoj, u Kazneno-popravnom zavodu u Istočnom Sarajevu, postoji potreba za povećanjem

smještajnog kapaciteta s obzirom na trend blagog rasta broja zatvorenica koje upućuju iza

rešetaka”. Tekst se temelji na dva izvora, na izjavama direktora zatvora u Istočnom Sarajevu

Vukašina Crnjaka i personalno neimenovanom izvoru iz Ministarstva pravde RS. Iako se u

nizu dnevnih vijesti ovaj tekst izdvaja zanimljivim izborom teme, on po svom sadržaju i

izboru izvora ne nudi dublji pogled na problematiku. Naime, izostale su izjave, mišljenja i

stavovi samih korisnica zatvorskih usluga, a tekst donosi prvenstveno statističke informacije

o zatvorskim kapacitetima, broju osuđenica, statističkim trendovima u izvršenju krivičnih

sankcija: “Smještajni kapacitet ovog zatvora je 25 žena. (…) S obzirom na trend blagog rasta

broja zatvorenica u Istočnom Sarajevu, planirano je proširenje objekta (…) Crnjak ističe da

je procentualno veliki broj žena koje izdržavaju kaznu zatvora zbog najtežeg krivičnog djela

– ubistva. Zbog tog krivičnog djela na izdržavanju kazne se nalazi njih oko 50 odsto (...)”

Interesantno je primjetiti da pod tematikom “zapošljavanje” nije zabilježen nijedan sadržaj.

Slijedi statistički prikaz po svim posmatranim varijablama.

37

37

I Tematika

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Politička I društvena participacija 6 3

2 Odlučivanje o trudnoći 7

3 Zapošljavanje 0

7 Ostalo 7

Total 17

Odlučivanju o trudnoći

741%

Zapošljavanje0

0%

Politička i društvena

participacija3

18%

Ostalo7

41%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, TEMATIKA

38

38

Pozicija subjekta Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

Glavni subjekt 13 15

Sporedni subjekt 1 2

Total 17

Glavni subjekt15

88%

Sporedni subjekt

212%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, POZICIJA SUBJEKTA

39

39

III Novinarske forme

Dnevni avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Vijest 6 8

2 Izvještaj 8 9

3 Intervju 0 0

4 Komentar 0 0

5 Ostalo 0 0

Total 14 17

Vijest8

47%

Izvještaj9

53%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, NOVINARSKA FORMA

40

40

IV Autorstvo

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Novinar redakcije 8 10

2 Novinska agencija 6 7

3 Saopštenje za medije 0 0

4 Preneseno iz drugih medija 0 0

5 Gost komentator 0 0

6 Nepotpisano 0 0

Total 14 17

Novinar redakcije

1059%

Novinska agencija

741%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, AUTORSTVO

41

41

Vrsta naslova Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

Informativno-narativni 13 15

Beletristički 0 1

Udica naslovi 1 1

Total 14 17

Informativno-narativni

1588%

Beletristicki (simbolički)

16%

Udica naslovi 1

6%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, VRSTA NASLOV

42

42

IV Emocija naslova

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Hladni naslovi 11 14

2 Emotivni 2 2

3 Senzacionalistički 1 1

Total 14 17

Senzacionalistički 1

6%

Emotivni 2

12%

Hladni naslovi 14

82%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, EMOCIJA NASLOV

43

43

IV Broj fotografija

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Jedna 13 14

2 Dvije 1 1

3 Tri 0 1

4 Više od tri 0 1

Total 14 17

Jedna14

82%

Dvije1

6%

Tri1

6%

Više od 31

6%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, BROJ FOTOGRAFIJA

44

44

IV Sadržaj fotografije

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Učesnici događaja 6 9

2 Simbolične fotografija 2 6

3

Panorame gradova i objekata

gdje je događaj 6 2

Total 14 17

Učesnici događaja

953%

Panorame gradova i

objekti gdje je događaj

212%

Simbolične fotografije

635%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, SADRŽAJ FOTOGRAFIJE

45

45

IV Broj izvora

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Jedan 8 9

2 Dva 1 2

3 Tri 4 4

4 Četiri 0 0

5 Više od četiri 1 2

Total 14 17

jedan9

53%

dva2

12%

tri4

23%

više od četiri 2

12%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, BROJ IZVORA

46

46

IV Pozicija izvora

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Jedinstveni izvori 13 14

2 Suprostavljeni izvori 1 3

14 17

jedinstveni izvori

1482%

suprostavljeni izvori

318%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, POZICIJA IZVORA

47

47

IV Sadržaj teksta

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Pozitivno 10 11

2 Negativno 3 3

3 Neizraženo 1 3

Total 14 17

pozitivno11

65%

negativno3

17%

neizraženo 3

18%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, SADRŽAJ TEKSTA/PRILOGA

48

48

IV Novinarski pristup

Dnevni

avaz

Nezavisne

novine Klix Total

1 Pozitivan 1 3

2 Negativan 0 0

3 Neizražen 13 14

14

Romska problematika: Gotovo ništa !

Romska tematika je u posmatranim medijima prisutna na nivou statističke greške. U

programu centralne informativne emisije BHT-a Dnevnik 2 emitovan je samo jedan sadržaj

koji se tiče Roma, i to implicitno, kao pripadnika jedne od niza nacionalnih manjina u Bosni i

Hercegovini. Nezavisne novine su objavile sadržaj više, odnosno ukupno dvije agencijske

vijesti, u kojima su Romi takođe sporedni subjekat izvještavanja. Klix je imao jedan sadržaj,

a Dnevni avaz dva.

Javni servisi

U centralnoj informativnoj emisiji BHT-a, u posmatranom trosedmičnom periodu, emitovan

je samo jedan novinarski prilog koji se tiče romske tematike, što statistički čini svega 0,25%

ukupno emitovanog sadržaja u okviru Dnevnika BHT-a. Marginalizacija romske tematike

ogleda se i u činjenici da se emitovani prilog ne odnosi eksplicitno na Rome, nego na cijeli

pozitivan3

18%

negativan0

0%

neizražen 14

82%

ONLINE MEDIJI - ŽENSKA PRAVA, NOVINARSKI PRISTUP

49

49

korpus nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Naime, u dnevniku 16. januara 2019.

emitovana je vijest o održanom sastanku ministrice za lokalnu upravu i samoupravu

Republike Srpske Lejle Rešić i predsjednika Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske

Franje Rovera, povodom pripreme Nacrta strategije za nacionalne manjine u Republici

Srpskoj. Prilog sadrži direktnu izjavu ministrice Rešić i direktnu izjavu Franje Rovera, pri

čemu nijedan od ova dva izvora nije eksplicitno pomenuo Rome kao pripadnike nacionalne

manjine. Oba izvora u narativu koriste sintagmu “nacionalne manjine”, pa se u tom smislu

ne može reći da je postojao ni pozitivan, ni negativan uklon prema Romima. Novinar - autor

priloga i voditelj Dnevnika u najavi priloga takođe koriste sintagmu “nacionalne manjine”,

bez eksplicitnog navođenja konkretnih nacionalnih manjina.

I dok su u narativu prisutni indirektno, u vizuelnim elementima priloga Romi su prisutni

direktno. Naime, narativ priloga je dijelom praćen arhivskim snimkom Roma i romskog

naselja. Ovakav izbor vizuelnih elemenata implicira zaključak da se pojam “nacionalne

manjine” prvenstveno veže za romsku nacionalnu manjinu, i to stereotipno, jer se prikazuju

bijedni uslovi života, a ne uspješni pojedinci.

BHT je propustio priliku da uključi romsku problematiku i kada je imao aktuelan povod.

Naime, povodom 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, BHT je

emitovao dva priloga, 27. i 28.januara. Ni u jednom prilogu, ni kroz novinarsku najavu, ni

kroz izjave sagovornika u prilogu, nisu pomenuti Romi kao žrtve Holokausta (prilog tretira

isključivo pripadnike jevrejske zajednice). BHT je, dakle, prepoznao temu Holokausta kao

važnu društvenu temu, ali ne i romsku vizuru ove tematike.

U Dnevniku FTV emitovan je samo jedan prilog, a Romi su direktan subjekt. 20. januara

gledamo prilog o učenici romske nacionalnosti Almedini Seferević, kako se navodi, jedinoj

učenici romske nacionalnosti u Goraždu koja uz to živi još u teškim ekonomskim uslovima.

Djevojčica kaže da voli školu, direktorica škole da je odlična učenica koja ima primjereno

vladanje, a majka da djevočica u porodici nije zanemarana. Iako je prilog ocijenjen kao

pozitivan sadržaj i pozitivan novinarski pristup, pomalo (mada vjerovatno nesvjesno) prilog

ističe jedno sasvim normalno ponašanje kao čudo neviđeno (kod Roma), što još jednom

pokazuje koliko je važno pratiti procese rješavanja problema romske poulacije i postavljanje

ljudskih priča kao pomoć razumijevanju problematike, a ne senzacije.

I RTRS ima samo jedan sadržaj, i to indirekatno vezan za Rome. U Dnevniku od 19.1.

gledamo prilog koji govori o tek sada objavljenim snimcima američkog pilota koji je za

vrijeme rata iz aviona snimio Jasenovac. Naglašava se „da fotografije pokazuju sve razmjere

ustaških zločina“ i „da je vidljivo romsko groblje“. Međutim, na snimcima koji su prikazani

u dnevniku, ne vidimo ni ratne zločine ni romsko groblje. Riječ je o mapiranju sa visine i da

nemamo informaciju da je riječ o Jasenovcu, ne bi znali o čemu se radi. Problem ovog priloga

je što je on napravljen na osnovu pisanja hrvatskog lista Globus, gdje je ova tema bolje

objašnjena i kontekstualizirana, uključujući i objašnjenje pozicije tog romskog groblja.

50

50

Online mediji

U posmatranom periodu, Nezavisne novine su objavile dva sadržaja koja se tiču romske

tematike. 25.januara 2019. agencijsku vijest (Srna) pod naslovom “Knežiček razrješen

dužnosti predsjedavajućeg Savjeta nacionalnih manjina”. Vijest se bazira na saopštenju

Parlamentarne skupštine BiH, i u jednom dijelu se pominju Romi: “Knežiček je smijenjen na

inicijativu predstavnika romske manjine.”, ali se u tekstu ne kaže zašto.

Drugi sadržaj koji se tiče romske tematike predstavlja također agencijsku vijest (Srna), pod

naslovom “Hrvatska ima problem sa revizijom istorije i umanjivanjem zločina”, od

26.januara 2019. Riječ je o izvještaju o reviziji Holokausta, koji su uradili istraživači sa

univerziteta Jejl i Grinel. U fokusu teksta je odnos susjedne države Hrvatske prema

Holokaustu, a Romi se pominju u backgroundu izvještaja, u rečenici: “Ustaše su, uglavnom

po uzoru na njemački SS, primjenjivale nacističke rasne zakone, ciljajući i ubijajući Srbe,

Jevreje, Rome i antifašiste.”

U oba objavljena sadržaja Romi su sporedni subjekat. Ovu poziciju subjekta treba posmatrati

i u kontekstu autorstva sadržaja. Naime, oba sadržaja predstavljaju agencijske vijesti, što

znači da Nezavisne novine nisu urednički mogle uticati na samu poziciju subjekta, niti

sadržaj teksta.

Može se konstatovati da su i Nezavisne novine propustile priliku da uključe pitanja Roma

kroz sadržaje koji se tiču Međuarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, ali je važno

primjetiti izvjesnu razliku u pristupu Nezavisnih novina u odnosu na BHT. Za razliku od

BHT-a kod kog je vidljiva urednička odluka da se informiše o ovoj temi (dva priloga u dva

dana, autorski prilozi), Nezavisne generalno nisu pridale veći značaj temi Holokausta, pa ni

žrtvama Holokausta bilo koje nacije. Oslonile su se na objavu pomenute agencijske vijesti, a

indikativno je i da je ova vijest objavljena u rubrici Ex-Yu, što implicira uredničku procjenu

da se ovo pitanje ne odnosi primarno na građane BiH, ma koje nacije bili.

U periodu istraživanja, web izdanje Dnevnog avaza objavilo je samo dva sadržaja koja se tiču

Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini. Jedan od njih govori o porodici Seferović i vrlo

teškim uslovima u kojima živi, ali i maloj Almedini, koja i pored toga ostvaruje odlične

rezultate u školi (27.1.). Tekst je bio jedinstven poziv da se pomogne ovoj porodici, a

zahvaljujući tome, Almedina je postala vrlo prepoznatljiva kao pozitivan primjer. O ovom

slučaju Avaz je vrlo pozitivno pisao, a nakon toga je i sam gradonačelnik Goražda izjavio da

će se stambeno pitanje porodice Seferović riješiti. Obzirom da je istu priču imala i Federalna

televizija, čini se da je riječ o kampanji, odnosno animiranju medija u vezi ovog slučaja.

Tokom perioda istraživanja, na portalu Klix objavljen je tek jedan sadržaj koji se bavi

Romima i to na vrlo indirektan način. Riječ je o izvještaju Human Rights Watcha, koji na par

mjesta spominje Rome u kontekstu kršenja ljudskih prava (17.1.).

51

51

Rezime

Javni RTV servisi – NVO aktivizam

U programima Dnevnika javnih TV servisa iz Sarajeva (BHT i FTV) evidentan je

trend izvještavanja o NVO aktivnostima i trend uključivanja NVO stavova i mišljenja

u priloge o temama koje nisu eksluzivno i primarno NVO teme. Oba servisa njeguju

jasno prepoznatljivu uredničku politiku da javnosti ponude NVO perspektivu svih

važnih društvenih tema, od politike, preko ekonomije, obrazovanja, do ekologije i

zaštite životne sredine. Sa druge strane, Dnevnik RTRS sadrži procentualno manje

tematike gdje je uključen NVO sektor. Na RTRS ovaj pristup se koristi kod

humanitarnih pitanja i prava djece, gdje su u fokusu predstavnici relevantnih

institucija, NVO sektora, ali, dakako, i sami korisnici pomoći, ili oni koji se za nju

bore (ili im je potrebna).

Najzastupljenija novinarska forma u dnevnicima javnih servisa, kojom se pratila NVO

tematika, je bila TV prilog (92%). Riječ je o formi koja se pokazala kao izrazito

dominantna i na osnovu ranijih monitoringa na druge teme. Suštinski, riječ je o

terenskom izvještaju gdje imamo više izjava i snimke sa lica mjesta, najčešćeg

trajanja 100 sekundi, ali i duže, ako objava ima elemente istraživačkog pristupa.

U 82 posto slučajeva u prilozima su izvori imali jedinstveno ili slično stajalište o

pitanjima o kojima govore odnosno za šta ih novinari kontaktiraju. U prilozima gdje

je NVO problematika glavni subjekt, očekivano je da govornici imaju iste ili približne

stavove jer je često riječ o sadržajima gdje predstavnci jedne organizacije govore o

svojoj akciji, željama, ciljevima i nužnim promjenama, tako da je teško za očekivati

da se jedan drugom suprotstavljaju (ako su bar dva govornika) i proturječe o

problemu ili akciji.

Prilozi sa suprostavljenim izvorima su uglavnom oni gdje je NVO sporedni subjekt i

gdje je korektiv aktuelnog stanja, pri čemu državni izvori imaju različit stav od NVO.

Online mediji – NVO aktivizam

Najveći broj objava na Klixu i Dnevnom avazu odnosio se na temu nacionalno

pomirenje. Polovina zabilježenih tekstova govorila je o temama koje su vezane za

aktivnosti različitih udruženja, koje zagovaraju nacionalno pomirenje, zastupaju prava

žrtava genocida u Srebrenici, kao i istraživanje genocida. S druge strane, kod

Nezavisnih novina najveći broj objavljenih sadržaja odnosi se na NVO humanitarne

aktivnosti posvećene oboljeloj i socijalno-ugroženoj djeci.

Izvještaji se baziraju na dnevnim događajima, kroz osnovne novinarske forme vijesti i

izvještaje. Nije zabilježen nijedan sadržaj u formi intervjua, komentara, analitičkog

članka, što bi omogućilo dublje, kvalitetnije sagledavanje tematike.

Za razliku od javnih RTV servisa, na online medijima dominantno je pojavljivanja

NVO kao glavnog subjekta (77 %). To je posebno izraženo u Nezavisnim novinama,

mada su većinski procenti i na Klix-u i Avaz-u. Razlog je agencijsko praćenje NVO

aktivnosti i distribuiranje njihovih saopštenja koja govore o aktivnostima, ali i

nastojanju online medija koji raspolažu sa znatno više produkcionog prostora nego

TV dnevnici, da posredstvom NVO aktiviteta, pogotovo na humanitarnom i

društvenom polju, pokriju dešavanja i aktivnosti.

Oprema gotovo svih tekstova, čak 84 posto, ima jednu fotografiju. Dvije ili više

fotografija su izrazita rijetkost, barem kada je NVO problematika u pitanju. Dvije

52

52

trećine fotografija su učesnici samih događaja, bilo foto portreti sagovornika, ili

fotografije sa samog događaja sa više učesnika.

Čak u 96 posto objava izvori imaju jedinstvena ili slična stajališta. To je inače trend u

mnogim tematskim oblastima, što odstupa od novinarskom pravila – prikaži dvije

strane. Ali ovoliki procenat je prije svega zbog činjenice da NVO sektor kroz svoje

akcije uglavnom ima svoju viziju problema. Ako je riječ o takozvanom progresivnom

društvenom djelovanju, kao što su humanitarne akcije ili zagovaranja za promjene,

mediji uglavnom ne traže oponente naspram takvog djelovanja. Ili imaju samo jedan

izvor.

Ženska prava – online mediji

Nezavisne novine su objavile ukupno 14 sadržaja o tematici ženskih prava, što je

neuporedivo više nego druga dva posmatrana medija (Klix 2, Avaz 1). Ovaj kvantitet

je važno sagledati i u kontekstu samog sadržaja objavljenih tekstova i novinarskih

formi izvještavanja. Naime, nijedan od objavljenih tekstova ne nudi dublji, detaljniji,

analitički pogled na tematiku ženskih prava. Izvještavanje o ženskim pravima i

ženskom aktivizmu baziralo se na objavi vijesti i izvještaja o dnevnim događajima.

Izvještavanje online medija o ženskoj tematici dominantno je bazirano na objavi

vijesti o finansijskim izdvajanjima, ili u Fedraciji neizdvajanjima, institucija za

podršku pronatalitetnoj politici (budžetska izdvajanja za vantjelesnu oplodnju i pomoć

porodiljama).

Ženska prava – javni TV servisi

U BHT u Dnevniku nije emitovan nijedan prilog na temu ženskih prava i ženskog

aktivizma, dok je dnevnik FTV imao dva puta ovu tematiku, a RTRS jednom. Od ta

tri priloga u 43 centralne informative emisije, što je začuđujuće malo, dva su govorila

o pitanjima prava na trudnoću odnosno mogućih poticaja države.

Romska tematika

U centralno-informativnoj emisiji BHT-a Dnevnik 2 emitovan je samo jedan prilog

romske tematike. Na temelju jednog priloga se ne može govoriti o bilo kakvom

trendu, ali je važno primjetiti da su Romi neprepoznatljivi u narativu emitovanog

priloga (u narativu se koristi sintagma nacionalne manjine, a ne eksplicitno naziv

Romi), ali su prisutni u vizuelnim elementima (narativ priloga o nacionalnim

manjinama praćen je snimkom Roma, odnosno siromašnog romskog naselja), što na

neki način implicira stereotipan pristup.

U Dnevniku FTV emitovan je samo jedan prilog, u kom su Romi direktan subjekt –

prilog o učenici Almedini Seferević, kako se navodi jedinoj učenici romske

nacionalnosti u Goraždu koja uz to živi još u teškim ekonomskim uslovima. Iako je

prilog ocijenjen pozitivnom sadržinom i novinarskim pristupom, pomalo (mada

vjerovatno nesvjesno) prilog ističe jedno sasvim normalno ponašanje kao čudo

neviđeno (kod Roma), što još jednom pokazuje koliko je važno pratiti procese

rješavanja problema ove poulacije i postavljanje ljudskih priča kao pomoć

razumijevanju problematike, a ne senzacije. O istoj temi je izvještavao i Dnevni avaz,

ali nešto umjerenije, mada je primjetan anagažovani humanitarni pristup, što indicira

nečiju PR kampanju vezano za ovaj slučaj.

53

53

Monitorisani mediji su propustili priliku da uključe u romsku problematiku u svoje

izvještavanje i kada su imali aktuelan povod. Naime, povodom 27.januara –

Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, javni servisi BHT i RTRS su

emitovali priloge 27. i 28.januara. Ni u jednom prilogu, ni kroz novinarsku najavu, ni

kroz izjave sagovornika u prilogu, nisu pomenuti Romi kao žrtve Holokausta (prilog

tretira isključivo pripadnike jevrejske zajednice). Mediji su, dakle, prepoznali temu

Holokausta kao važnu društvenu temu, ali ne i romsku uključenost vezanu sa ovaj

genocid (koji je i nad njima izvršen).

Ad hoc indicija

Gneralni zaključak je da romska problematika i tematika ženskih prava i ženskog aktiviteta

gotovo da nije prisutna u monitorisanim medijima, barem ne u ovom trosedmičnom periodu.

Aktivitet NVO sektora je nešto više prisutan i zasniva se na selektivnom izvještavanju o

dnevnim događajima (aktivnostima NVO sektora) te, posebno u medijima iz Sarajeva, na

konsultovanju pojedinaca iz NVO sektora radi komentara i obrazloženja aktuelnih društveno-

političkih zbivanja (i to selektivno). Kao precizan statistički pokazatelj prezentujemo tabele

za jedan TV i jedan pisani/online medij koji indikativno pokazuju rezultat izvještavanja news

medija u BiH:

BHT Dnevnik

Ukupan broj medijskih sadržaja 385 100%

Broj sadržaja – romska tematika 1 0,25%

Broj sadržaja – NVO tematika 31 8,05%

Broj sadržaja – ženska prava 0 0%

Nezavisne novine (online

izdanje)

Ukupan broj medijskih sadržaja 1300 100%

Broj sadržaja – romska tematika 2 0,15%

Broj sadržaja – NVO tematika 29 2,23%

Broj sadržaja – ženska prava 14 1,07%