izvodi - vseip.comvseip.com/wp-content/uploads/2017/11/nastavni-planovi-i-programi... · rad...
TRANSCRIPT
VISOKA ŠKOLA
ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU
PRIJEDOR
IZVODI IZ NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 2/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
2
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 3/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
3
NAZIV PREDMETA: ARHITEKTURA I FUNKCIJA RAČUNARA
ŠIFRA PREDMETA IPI-AR-1
Dodatak 1
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta Arhitektura i funkcija računara je savladati
arhitekturu računarskih sistema, prije svih arhitekturu
procesora, a potom i način funkcionisanja ostalih dijelova
računarskog sistema. Razumijevanje arhitekture računara je
važan preduslov za potrebe programiranja na hardverskom
nivou, programiranja uopšte, kao i za poslove administracije i
servisiranja računara.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Informacione tehnologije, Računarske mreže
KOMPATIBILNOST
University College London (Velika Britanija),
Computer Architecture (Arhitektura računara); Elektrotehnički
fakultet Beograd, Arhitektura računara; Fakultet elektrotehnike
i računarstva Zagreb, Arhitektura računala;
SADRŽAJ PREDMETA:
Fundamentalni blokovi Faze izvršavanja instrukcija
Arhitektura procesora
Procesor 8086
Procesor 80286 Procesor 80386
Smeštanje reči u memoriju
Protočna obrada U/I adresni prostor
Organizacija memorije
Procesor 80486 DMA kontoler
Preklapanje pristupa memoriji
RISC i CISC arhitektura procesora
Procesor Pentium Procesor Pentium II
Procesor Pentium III
Procesor Pentium IV Princip rada DRAM i SRAM memorije
Keš memorija
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 4/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
4
Karakteristike monitora
CRT tehnologija
LCD tehnologija Princip rada grafičkog adaptera
Princip rada CD i DVD uredjaja
Novi trendovi računarske tehnologije.
LITERATURA
Hasan Hanić, Istraživanje tržišta i marketing informacioni
sistem , Ekonomski fakultet, Beograd , 2005.Malhotra, N.K.
Birks, D.F. Marketing Research, An Applied Approach ,
Prentice Hall, 2006
Biljana Krasavac, Sistem direktnog marketinga (u štampi),
Ekonomski fakultet, Beograd.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 5/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
5
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 6/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
6
NAZIV PREDMETA: BANKARSTVO
ŠIFRA PREDMETA MFB-BR-2
Dodatak 2
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da studentu pruži teoretska i praktična znanja
iz oblasti komercijalnog i investicionog bankarstva. Pri tom,
akcenat je tehnikama u bankarskom poslovanju čije poznavanje
kvalifikuje studenta za rad u bankama i drugim finansijskim
organizacijama počevši od sektora platnog prometa, pa do
sektora upravljanja rizicima u bankarskom poslovanju.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Javne finansije, Poslovne finansije,
KOMPATIBILNOST
Cass Business School London (Velika Britanija),
Commercial and Investment Banking (Komercijalno i
investiciono bankarstvo); University of Stirling (Velika
Britanija), Money, Banking and Finance (Novac, bankarstvo i
finansije); Ekonomski fakultet u Beogradu, Bankarsko
poslovanje i platni promet; Universitaet Hannover (Njemačka),
Bankmanagement;
SADRŽAJ PREDMETA:
Razvoj novčanih i bankarskih poslova.
Bankarstvo i kredit u savremenoj privredi.
Determinante funkcionisanja finansijskog i bankarskog mehanizma (finansijski instrumenti
i finansijski tokovi).
Centralna banka (uloga i funkcije, organizacija, stepen autonomije).
Teorijske osnove agregata novčane mase i monetarna funkcija centralne banke.
Koncepti monetarne politike, mehanizam i mere monetarnog regulisanja.
Klasifikacija i vrste banaka.
Finansijski i kreditni potencijal banke.
Vrste rizika u bankarskom poslovanju.
Banke na tržištu novca, tržištu kapitala i hartija od vrednosti, na deviznom tržištu.
Uslovljenost međunarodne finansijske i bankarske saradnje.
Globalna uslovljenost finansijskih odnosa u svetu.
Međunarodne finansijske institucije.
Sistem plaćanja u platnom prometu sa inostranstvom.
Pokazatelji rezultata poslovanja banaka.
Revizija poslovanja banaka.
Definisanje rizika kod kod banaka
Kreditni rizik
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 7/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
7
Likvidnosni rizik
Rizik plaćanja
Kamatni rizik
Devizni ili valutni rizik
Rizik zemlje
Rizik kod vanbilansnih pozicija
IPrincipi upravljanja finansijskim rizicima
Analiza kreditnog rizika
Rizik kamatne stope i upravljanje aktivom i pasivom (ALM)
Likvidnosni rizik i ALM
Gap analiza
Analiza vremena trajanja
Simulaciona analiza
Upravljanje deviznim ili valutnim rizikom
VaR pristup
Analiza prinosa kod banaka
Pristup merenju prinosa banaka
Ključni pokazatelji prinosa banak
Opcioni odnos izmedju prinosa i rizika kod banaka
Analiza likvidnosti banaka
Likvidnost vs. solventnost banaka
Rezerve likvidnosti banaka
Krediti za likvidnost banaka
Planiranje likvidnosti banaka
LITERATURA
Đukić, Đ., V. Bjelica i Ž. Ristić, Bankarstvo, Drugo dopunjeno
izdanje, Ekonomski fakultet Beograd, 2004.
Đukić, Đ., Centralna banka i finansijski sistem, II izdanje,
Litopapir, Čačak, 2006.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 8/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
8
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 9/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
9
NAZIV PREDMETA: BAZE PODATAKA 1
ŠIFRA PREDMETA IPI-PI-4
Dodatak 3
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je praktično upoznavanje studenata sa osnovama
rada baza podataka i sticanje praktičnih znanja iz oblasti
rukovanja bazama podataka, njihovim kreiranjem i glavnim
primjenama u svakodnevnom radu
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovo je posljednji predmet iz serije od četiri predmeta koji obrađuju
pojedine oblasti informatike koji predstavljaju temeljna informatička
znanja. Direktno mu prethodi predmet Kompjuterska tabelarna izračunavanja, koji predstavlja odličan uvod u izučavanu materiju.
KOMPATIBILNOST
Predmet je korespodentan većini praktičnih informatičkih predmeta
na visokoškolskim ustanovama širom svijeta, pošto prati program
Syllabus 4.0 ECDL-a (European Computer Driving Licence).
SADRŽAJ PREDMETA
Predmet počinje izučavanje vrsta tehnologija skladištenja podataka upoznakući studente
sa desktop orijentisanim bazama podataka i relacionim database serverima.
Nakon uvodnih razmatranja slijedi upoznavanje sa arhitekturom sistema za upravljanje
bazama podataka (osnove baze podataka – entiteti, relacije, relacioni model podataka,
integritet podataka, relaciona algebra, indeksiranje i nortmalizacija baze podataka).
Proučavanje se nastavlja uvodom u korištenje baza podataka na primjeru MS Access sa
kojim će se studenti detaljno upoznati u toku rada. Počinje se sa organizacijom baza
podataka (tabele, slogovi, polja, tipovi podataka u poljima i svojstva polja), objašnjavaju
pojmovi primarnog ključa i indeksa, svrha povezivanja tabela u bazi podataka i
definisanja pravila povezivanja tabela.
Nakon toga studenti su spremni da naprave prve korake u radu sa aplikacijom za rad sa
bazama podataka, pokretanjem i zatvaranjem aplikacije za rad sa bazama podataka,
otvaranjem i prijavom na postojeću bazu podataka, kreiranjem nove baze podataka,
snimanje baze podataka na određenu lokaciju na uređaj za čuvanje podataka, korišćenjem
funkcije pomoći u aplikaciji i zatvaranjem baze podataka.
Pošto su savladane osnovne radnje prelazi se na rad sa tabelama i to kreiranje i čuvanje
tabela i određivanje polja i tipova podataka u njima, dodavanje i brisanje slogova – zapisa
u tabeli, dodavanje polja u postojeću tabelu, dodavanje i prilagođavanje podataka u slogu,
brisanje podataka iz sloga, korišćenje funkcije za poništavanje izmjena, navigacija unutar
tabele do slijedećeg sloga, prethodnog sloga, prvog sloga, zadnjeg sloga, određenog sloga,
brisanje tabele i snimanje i zatvaranje tabele. Nakon toga se definišu ključevi, uči
priprema tabela i povezivanje tabela
Potom se proučava rad sa obrascima, njihovo otvaranje, kreiranje i čuvanje, njihovo
korišćenje za unos, izmjenu i brisanje sloga, brisanje, zatvaranje i čuvanje obrazaca.
U nastavku se ide na dobijanje informacija sa primejnom filtera na tabelama i obrascima,
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 10/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
10
pa se prelazi na upite sa kreiranjem i čuvanjem jednostavnog upita, koji obuhvata jednu ili
dvije tabele, korišćenjem određenog uslova pretraživanja, uređivanjem upita dodavanje ili
brisanjem uslova, dodavanjem, uklanjanjem, skrivanjem ili prikazivanjem polja. Takođe
se uči i pokretanje, brisanje, aztvaranje i čuvanje upita.
Sljedeća tema se odnosi na izvještaje gdje se uči kako se kreiraju i čuvaju izvještaji, a
nastavlja se priprema izlaznih rezultata za štampu ili druge načine prikazivanja sa
kontrolom tabele, obrasca i izvještaja. Uči se i štampanje stranice, izabranih slogova
(sloga), cijele tabele, kao i štampanje svih slogova korišćenjem pogleda na obrazac,
određenih stranica korišćenjem pogleda na obrazac, te štampanje rezultata upita i
određenih stranica izvještaja ili štampanje cijelog izvještaja.
Predmet se završava upoznavanjem studenata sa osnovama upotrebe programskih jezika i
njihovim metodama rada sa bazama podataka (Visual C++ i Visual Basic)
LITERATURA Osnovna literatura: L.Roljić, Z.Novaković – Baze podataka
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit sa praktičnim radom.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 15 časova
Vježbe: 45 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 11/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
11
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
15 60 2 25 15 15 132 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 12/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
12
NAZIV PREDMETA: BAZE PODATAKA 2
ŠIFRA PREDMETA IPI-BP-2
Dodatak 4
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Predmet ima za cilj da osnaži prethodno stečena znanja iz
oblasti baza podataka sa sticanjem novih znanja i primjene SQL
servera za rad sa bazama podataka.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmetu direknto pretodi predmet Baze podataka 1 u kome se
stiču osnovna znanja o bazama podatka, što omogućuje usješno
nadograđivanje i usavršavanje znanja vezani za manipulacij
bazama podataka
KOMPATIBILNOST
Temple University Philadelphia (SAD), Database and File
Management Systems (Baze podataka i sistemi upravljanja fajlovima); Nova Southeastern University – Graduate School of
Computer and Information Sciences (SAD), Database Systems
(Sistemi baza podataka); Universitaet Stuttgart – Informatik, Elektrotechnik und Informationstechnik (Njemačka), Datenbasen
(Baze podataka); Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Baze
podataka;
SADRŽAJ PREDMETA
Uvodna Predavanja objašnjavaju šta je SQL i koje su mu osnovne karakteristike, pa slijedi
instalacija SQL-a, počev od njegovog preuzimanja kao open sourcea. U nastavku se ide sa
početkom rada sa bazama podataka i to najprije analiza potreba posla, modeliranje veza i
normalizacija. Proučavaju se najvažniji programi i datoteke koji čine SQL, pa zatim tipovi
podataka koji postoje na SQL-u. Studenti se upoznaju sa tipovima podataka i kolona,
numeričkim tipovima kolona, tipovima kolona za stringove, i kolonama za datum i
vrijeme.
U nastavku se počinje sa manipulacijom sa bazom podataka i razmatra se klijentski
program SQL, kreiranje, brisanje i izbor baze podataka i manipulisanje tabelama
(kreiranje, listanje, brisanje i promjena tabela). Zatim se prelazi na umetanje i ažuriranje
podataka i to umetanje i brisanje podataka različitim komandama, te ažuriranje podataka i
njihov uvoz preko programa SQL, iz datotekepreko programa mysqlimport i drugim
načinima. Slijedi postavljanje upita gdje se studenti poznaju sa osnovnim stvarima u vezi
sa komandom SELECT, kao i naprednija upotreba ove komande i brisanje vrsta iskazom
Delete.
Nakon toga se prelazi na spajanje tabela (unutrašnje, lijevo, prirodno i unakrsno spajanje
tabela) i objašnjenje kada treba, a kada ne treba koristiti indekse, te rukovanje indeksima u
SQL-u. Nakon toga se prelazi na operatore i funkcije u SQL-u pri čemu se izučavaju
operatori poređenja, aritmetički i logički operatori, operatori za uparivanje obrazaca i
operatori za romjenu tipa i operatori za rad sa bitovima, te se utvrđuju prioriteti operatora.
Pručavaju se logičke i uslovne funkcije, funkcije za rad sa stringovima, funkcije za datum
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 13/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
13
i vrijeme, funkcije za kodiranje, šifrovanje i zbirove.
Zatim se prelazi na rad sa PHP-om uz ktak opis PHP-a i njegovih osnovnih osobina i
funkcija. Slijedi povezivanje SQL-a sa bazom podataka, izvršavanje upita u bazi podataka
i rukovanje greškama koje proističu i upita. Studenti se uvode i u rad sa Perl interfejsom
za SQL, slijedi i kratko upoznavanje sa C API-jem.
Nadalje slijedi dio koji se odnosi na sigurnost gdje se obrađuje sistem korisničkih dzvola
za SQL, upravljanje dozvlama korisnika preko iskaza, sigurnost instalacije SQL-a i
uspostavljanje sigurnosnih veza sa SQL-om. Uključeno je poglavlje o administriranju gdje
se uči upravljanje bazom podataka preko programa mysqladmin, podešavanje
promjenljivih za SQL i ostali administrativni alati, te arhiviranje, kreiranje brzih
kompresovanih tabela. Nadovezuju se i teme vezane za provjeru i popravak oštećene baze
podataka, te provjera, popravak i optimizacija preko SQL komandi.
Sljedeće područje koje se proučava su tansakcije i zaključavanje tabela (kao se koristi
zaključavanje tabela, zajedničko zajkhučavanje, tipovi tabela sa sigurnim transakcijama),
a zatim optimizacija performansi (faktori koji utiču na performanse, komande za
optimizaciju) i replikacija (replikacija kod SQL-a, podešavanje sistema replikacije master-
slave, prilagođavanje replikacije, SQL komande za replikaciju, topologije za replikaciju).
Na kraju se još uči o ugrađivanju SQL servera u vlastitu aplikaciju (definisanje sistema
koji se ugrađuje, kreiranje ugrađenog sistema, kreiranje programa sa ugrađenim serverom)
i proširivanje biblioteke funkcija SQL-a (pregled instalacije UDF funkcija, kreiranje
jednostavne funkcije i pisanje sopstvene korisnički sefinisane funkcije).
LITERATURA Osnovna literatura: A.Butscher: MySQL, Kompjuter biblioteka,
Čačak, 2003. Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 14/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
14
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 0 2 25 15 15 6 93 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 15/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
15
NAZIV PREDMETA: BERZANSKO POSLOVANJE
ŠIFRA PREDMETA MFB-BP-1
Dodatak 5
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa teorijskim
osnovama berzanskog poslovanja kod nas i u svijetu i da steknu
osnovna praktična znanja o trgovanju na berzama.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je povezan sa drugim predmetima iz grupe finansijskih
predmeta, kao što su Poslovne finansije i Javne finansije.
KOMPATIBILNOST
Fisher School of Business – Ohio State University (SAD),
Financial Trading and Markets (finansijsko trgovanje i tržište);
University of Michigan Business School (SAD), Financial
Trading (Finansijsko trgovanje); Ekonomski fakultet u
Beogradu, Berze i berzansko poslovanje; London Business
School (Velika Britanija), Global Capital Markets and
Currencies (Globalna tržišta kapitala i valuta);
SADRŽAJ PREDMETA
Izučavanja u sklopu ovog predmeta počinju uvođenjem pojma berze kao mjesta trgovanja
sa osnovnim pojmovima vezanim za trgovanje, pa slijedi nastanak i razvoj berzi i
objašnjenje kako radi berza uvodeći osnovne principe nastanka i rada berzi, te vrste berzi.
Nakon uvodnih razmatranja prerlazi se na konkretno upoznavanje sa funkcijama berzi
hdje se najprije obrađuje listing pa prelazi na trgovanje na berzi i na objašnjenje klirigna i
saldiranja gdje se proučavaju teme vezane za centralni registar, klirinške kuće, margine,
kontrolu i nadzor and rado mberze, funkcija komisije za hartije od vrjednosti, a razmatraju
se i berzantske krize. Slijedi dio o informaisanju gdje se obrađuju teme vezane za javnost
trgovanja, tokovi informacija i učesnici u sistemu informaisanja, te uloga kompjuterskih
tehnologija u radu berze i elektronsko trgovanje.
U nastavku se težište proučavanja berzantskog poslovanja prebacuje na berzantske
poslove pri čemu se najprije definišu pojam i karakteristike berzatnskih poslova, pa se
prelazi na vrste berzanskih poslova, a odmah potom i na finansijske derivate, sa njihovim
nastankom i osnovnom namjenom, pa se obrađuju vrste, opcije, fjučersi, upotreba
finansijskih derivata, funkcija domaćeg tržišta. Posebno poglavlje se posvećuje
berzanskim posrednicima gdj se opisuje pojam brokera i dilera, prava i obaveze
berzanskih posrednika i vrste brokera. Nadalje slijedi opis vanberzanskog tržišta gdje se
opisuju vrste hartija od vrijednosti kojima se trguje u ovoj vrsti trgovine, zatim klasično
vanberzansko poslovanje i sistem NASDAQ,
Slijedi razmatranje akcija kao berzanskog materijala pri čemu se pažnja studenata
usmjerava na teme vezane za ulaganja u obične akcije (problemi kod kupovine akcija,
portfelj ulagača, test za dobro ulaganje, selekcija ulaganja, diversifikacija ulaganja) cijene
akcija i njihovo izračunavanje, fundamentalna analiza (klasična teorija o cijenama akcija,
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 16/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
16
teorija povjerenja, faktori cijena akcija), tehnička analiza (osnovne premise, terijska
utemeljenost tehničke analize, praktična primjena), pokazatelji cijena na tržištu akcija
(procjeci cijena akcija, indeksi cijena akcija).
Nakon toga se prelazi na izučavanje nebankarskih finansijskih institucija kao što su
osiguravajuća društva (društva za životno osiguranje, društva za osiguranje imovine i
nesrećnih slučajeva), penzioni fondovi, kompanije za finansiranje i investicioni fondovi.
Zatim slijedi izučavanje funkcionisanja berzi u praksi gdje se razmatra rad njujorške berze
(NYSE) sa njenom istorijom i razvojem, te funkcionisanjem ove berze u savremenim
uslovima, njene organizacije i članstva, pa do funkcija njujorške berze, listinga hartija od
vrijednosti na njujorškoj berzi i značaja listiranja zakorporacije i investitore. Takođe se
razmatra i američka berza (AMEX) sa sličnim elementima koji s eobrađuju kod njujorške
berze. Zatim slijedi razmatranje još nekih od najvažnijih svjetskih berzi kao što su
Londonska berza i Tokijska berza, te Frankfurtska berza, tržište evroobveznica, a u
razmartranju su i još neke evropske berze (Pariz, Amsterdam, Milano, Švajcarska. Od
azijskih berzi se razmatraju Hong Kong, Tajvan, Koreja i Singapur, a od ostalih svjetskih
berzi studenti se upoznaju i sa specifičnostima u radu australijske i kanadske berze.
Predmet se zaključuje značajnim uvodom u rad domaćih berzi.
LITERATURA Osnovna literatura: V.Dugalić, M.Štimac – Osnove berzanskog
poslovanja Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 17/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
17
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.0
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 18/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
18
NAZIV PREDMETA: BIZNIS PLAN
ŠIFRA PREDMETA P-1
Dodatak 6
TIP PREDMETA: PRAKTIKUM - OBAVEZAN
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj za studente je:
Steći suštinsko razumijevanje koncepta biznis plana. Naučiti
kako da definišu svoju poslovnu ideju i put do njene realizacije.
Naučiti da usvoje najbitnije elemente biznis plana. Naučiti da
identifikuju odgovarajuće izvore finansiranja. Saznati kako da
prilagode svoj pristup različitim izvorima finansiranja. Steći
uvid u suštinsku motivaciju onih koji odobravaju finansijska
sredstva. Naučiti kako da uspostave i njeguju dugoročne odnose
sa finansijerima
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Praktikum predstavlja praktično korištenje znanja stečenih u
predmetima Osnove menadžmenta i Preduzetništvo,te iz
predmeta Tehnološki sistemi.
KOMPATIBILNOST
Ekonomski fakultet u Subotici, Biznis plan i računovodstveno
programiranje; Wisconsin Indianhead Technical College
(SAD), Writing a Business Plan for Small Business (Pisanje
biznis plana za malo preduzeće); Rutgers Business School
(SAD), Business Plan Research (Istraživanje za biznis plan);
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept: Pragmatičan pristup razradi biznis plana zasnovan na savremenim konceptima
kojima se rukovode sve značajnije svjetske institucije u oblasti mikrokreditiranja. Proces
selekcije i odobravanja kredita u inicijalnim stadijumima finansiranja i njegova uspješna
prezentacija. Investicioni pristup kojim se rukovode oni koji donose odluku o tome koji će
projekat odobriti, a koji ne.
Struktura:
Čemu služi biznis plan?
Kome se obratiti za sredstva? Biznis anđeli i biznis inkubatori
Pregled osnovnih elemenata biznis plana
Istraživanje i sakupljanje informacija
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 19/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
19
Elementi biznis plana:
• Uvod
• Opis firme • Proizvod ili usluge
• Analiza tržišta
Definisanje strategije i njena implementacija
Menadžment tim Finansijska analiza
Web strategija
Umrežavanje Komplementarni timovi
Izrada biznis plana i prezentacija
LITERATURA Baroš Ž., Preduzetništvo, Koledž „Janjoš“ Prijedor, 2006.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
ISPITNE OBAVEZE
Odbrana praktičnog rada
Uslovi za izlazak na ispit: Urađen praktični rad.
Pismeni rad, kao i učešće studenta u pripremamam za izradu
rada se ocjenjuje poenima od 0-100. Na osnovu dobijenih
poena osvajaju se ocjene: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Praktičan rad: 30 časova
Samostalni rad: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 3 (tri)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
0 30 0 0 0 30 6 66 3.30
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 20/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
20
NAZIV PREDMETA: DIPLOMSKI RAD
ŠIFRA PREDMETA
Dodatak 7
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Izradom diplomskoga ili završnog rada student dokazuje
sposobnost samostalnog rješavanja složenih problema. Zbog
toga, nakon položenih svih ispita i izvršenja svih drugih
obaveza predviđenih nastavnim planom i programom studija,
student izradom završnog ili diplomskog rada dokazuje
zaokruženost i svrsishodnost stečenih znanja.
Diplomskim ili završnim radom student treba da pokaže da je
kritički proučio veći dio postojeće literature (radovi objavljeni o
toj temi) i da je u stanju da svoje znanje izloži jasno. Diplomski
rad može biti i istraživački, ali studenti moraju znati da je to
naporniji i odgovorniji rad, dok kompilacijski rad zahtijeva
manje vremena i nosi manji rizik.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Završni rad
KOMPATIBILNOST Većina studija ima neke vrse završnih radova, a najčešće
diplomske radove.
SADRŽAJ PREDMETA
Diplomski rad student može da radi iz bilo kog predmeta koji je slušao i položio
tokom studija. Temu i radni naslov rada student može sam predložiti i definisati u
dogovoru s mentorom. Pri tome je potrebno voditi računa o predznanju i interesu studenta
za određeno područje, o raspoloživim izvorima podataka i literaturi, o dokumentaciji, kao
i iskustvu stečenom u praksi.
U pravilu student sam bira temu rada, a da mentor samo kordinira i usmjerava
studenta u kvalitetnijemm izboru. Postoje četiri pravila za izbor teme:
1. Tema mora odgovarati interesima kandidata (u najužoj vezi sa ispitima koje je
polagao, literaturom koju je koristio, njegovim političkim i kulturnim ambicijama).
2. Izvori (literatura) koje će kandidat koristiti moraju biti dostupni (prilagođeni
njegovim materijalnim mogućnostima).
3. Izvori na koju se upućuje moraju biti upotrebljivi (primjereni kulturnom profilu
kandidata).
4. Metodološki okvir istraživanja mora biti usklađen sa iskustvom kandidata.
Ovo bi se moglo svesti na jednostavnu konstataciju “Svako treba da napiše rad za
koji je sposoban”. Ali ipak ima dosta loše napisanih radova upravo zato što se od početka
nije vodilo računa o ovako očitim pravilima.
Da li pisati teorijski ili istorijski rad može biti pitanje u nekim oblastima. Teorijski
rad se bavi jednim apstraktnim problemom koji može biti predmet razmatranja kao i
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 21/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
21
istorijski u nekim oblastima menadžmenta, ekonomije, matematike ili informatike.
Diplomski rad može imati i naučni karakter, ako je provedeno istraživanje koje
ispunjava sljedeće zahtjeve:
Istražuje se jedan prepoznatljiv predmet, definisan tako da ga i drugi mogu
prepoznati.
Istraživanje o određenom predmetu mora da saopšti ono što još niko nije rekao ili
da kroz drugi način promatranja sagleda ono što je već rečeno.
Istraživanje mora koristiti drugim
Istraživanje treba da pruži elemente za potvrdu ili negaciju iznijete predpostavke i
na osnovu toga ponudi razloge za njen dalji život u javnosti.
Dešava se da i mentor, profesor iz čijeg se predmeta piše rad predloži temu.
Profesori pri predlaganju teme mogu da sljede dva kriterija:
1. Predlažu oblast oblast koju dobro poznaju da bi sa lakoćom mogli da prate rad
kandidata ili da,
2. Predlože temu koju slabije poznaju i o kojoj bi i sami željeli više da saznaju.
Drugi pristup je prihvatljiviji jer mentor prateći rad proširuje sopstvene horizonte,
jer ako želi da kompetentno prati rad moraće i sam naučiti nešto novo. Mentor obično bira
drugi način kad ima povjerenje u kandidata i otvoreno mu saopšti da su i njemu neke
činjenice nepoznate i da želi da sazna nešto više.
Dešavaju se i slučajevi kada profesor radi neko veće istraživanje za koje mu je
potreban veći broj saradnika i odlučuju da upotrijebi diplomce kao dio tima. Da bi
prikupio sve neophodne podatke ponekad i veliki broj diplomaca kroz duži niz godina
usmjerava prema istraživanju određenih problema.
LITERATURA
Stalno treba imati na umu razliku između primarnih izvora i kritičke literature jer
kritička litetratura često samo ponovo citira vaše izvore.
U skladu s izabranom temom i radnim naslovom student pristupa izradi
diplomskoga rada. Izabrana tema i radni naslov predstavljaju osnovni okvir za oblikovanje
sadržaja rada. Student prikuplja knjige i radove koji obrađuju područje njegovog rada.
Korištenje stručne literature neophodan je uslov samostalnog rada.
Veoma je bitno u što ranijoj fazi rada tačno definisati predmet istraživanja
(rasprave), jer će te se od samog početka suočiti sa problemom dostupnosti odgovarajuće
(kvalitetne) literature.
Temu treba prihvatiti samo ako je student siguran da će imati pristup
odgovarajućim izvorima, a pri tome morate znati:
Gdje se oni mogu naći,
Da li su lako dostupni i
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 22/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
22
Da li ste u stanju da se njima služite.
Prethodno prikupljeni radovi obično upućuju na odgovarajuću literaturu.
Studentima ponekad mentori predlažu ili savjetuju određenu literaturu, ali ima i slučajeva,
zbog želje da se student u potpunosti posveti samostalnoj izradi rada, posao traženja
pogodne literature posve prepusti studentu.
Kad je završeno prethodno pretraživanje literature, pronađeni izvorni radovi koji
su odabrani i proučeni uz pomoć mentora, pristupa se razradi ideje zadatka i postavljanju
radne hipoteze ili pretpostavke od koje se u radu polazi i koju treba dokazati. Radnom
hipotezom se pretpostavlja objašnjenje činjenica i pojava koje će biti provjerene
planiranim istraživanjima.
Kako koristiti biblioteku?
Kada bude raspolagao određenom bibliografijom student treba u biblioteci
pogledati autorski katalog i vidjeti šta u stvarnosti bibloteka nudi. Zatim se posjeti još
jedna biblioteka i tako redom. Ovaj metod podrazumijeva jednu već sređenu bibliografiju
(i pristup nizu biblioteka, od kojih jedna može biti u Banja Luci, druga u Sarajevu,
Beogradu, Zagrebu,…)
Napraviti jednu bibliografiju znači tražiti nešto za što još uvijek ne znamo da li i
postoji. Dobar istraživač je u stanju da uđe u biblioteku sa malo znanja o svojoj temi, a da
izađe iz nje sa puno korisnih informacija. Ako smo u situaciji da tražimo nešto za što još
uvijek ne znamo da li postoji, biblioteka nam nudi nešto što nam sigurno može pomoći, a
to je predmetni katalog iz koga će, u jednoj dobroj biblioteci, kandidat sazanti ono što
želi. Autorski katalog po abecednom redu prezentuje autore i kratak sadržaj njihovih djela
i dobro može da posluži onom ko zna šta želi.
Dobar dio biblioteka objavljuje registre dopunjene najnovijim izdanjima, pa je za
određene oblasti moguće konsultovati kataloge koji vas informišu o bibliotečkom fondu
drugih biblioteka. Ima i biblioteka koje su međusobno povezane preko računara i sa
bazom podataka pa se za nekoliko sekundi može saznati da li određene knjiga postoji i
gdje. Takva pretraživanja se mogu obaviti prema imenu autora, nazivu djela, temi koju
obrađuje, ediciji u kojoj je objavljena, izdavaču, godini izdavanja itd.
Ne treba odmah ići na čitanje svih knjiga koje ste pronašli. Napravite izbor tako
što će te prvo sve knjige površno, a zatim detaljno prelistati i pronaći poglavlja koja su
vezana uz vašu temu. Ovakvim pregledo ustanovićete koji su to bazični autori i šta treba
čitati. Utvrdite redosljed kojim ćete čitati iako se to tokom rada može mijenjati, ali bar
imate nešto od čega možete poći.
Naravno da treba imati u vidu i izvore dostupne na Internetu, ali sa njima treba biti
vrlo prezan, jer se na Internetu može pronaći vrlo veliki broj tekstova i knjiga bez ikakvih
inforamcija o kompetentnosti autora, bez recenzija i bez naučne i stručne verifikacije.
Često je teško ustanoviti i kada su objavljene. Međutim, pored tih loših strana, na
Internetu ima i veliki broj on-line knjižara koje nude novu i staru stručnu i naučnu
literaturu, često po vrlo pristupačnim cijenama. Takođe se na Internetu mogu pronaći
sažeci radova sa raznih naučnih i stručnih skupova sa adresama autora, tako da se i na taj
način može pristupiti dobrim izvorima. Nadalje na Internetu postoje i baze znanja kojima
se ne može pristupiti bez naknade, ali zauzvrat one nude kvalitetnu literaturu koja je
prošla potrebne recenzije i verifikacije i koja se može slobodno koristiti kao pouzdan
izvor.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 23/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
23
PROCEDURA IZRADE I ODBRANE DISPLMOSKOG RADA
Pri izradi diplomskih radova treba poštovati sljedeći redoslijed poteza:
1. Odabir oblasti ( u skladu sa interesovanjem i sklonošću studenta, odnosno u
skladu sa portebama njegovog budućeg posla)
2. Odabir mentora (iz oblasti iz koje se želi pisati diplomski ili zavrni rad)
3. Odabir teme (prema vlastitom nahođenju studenta ili uz konsultacije sa
mentorom, ili kombinacijom ova dva načina)
4. Prijavljivanje završnog ili diplomskog rada (u studentskoj službi na posebnom
obrscu “Prijava diplomskog završnog rada”)
5. Odobravanje teme diplomskog (temu odobrava direktor Visoke škole i imenuje
komisiju od 3 člana za odbranu diplomskog rada)
6. Prikupljanje literature, eventualno istraživanje, proučavanje izabrane oblasti i
pisanje rada.
7. Konsultacije sa mentorom i eventualne korekcije rada
8. Štampanje i koričenje rada (konačna verzija rada se štampa u 5 primjeraka i
koriči)
9. Predaja rada u Studentsku službu (Ukoričenih 5 primjeraka rada se predaje u
studentsku službu, a ona ih dostavlja članovima komisije. Direktor škole u
roku od 15 dana zakazuje termin odbrane rada)
10. Odbrana diplomskog rada.
ECTS ECTS bodovi 12 (dvanaest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
0 100 5 50 0 60 25 240 12.00
OCJENJIVANJE Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 24/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
24
NAZIV PREDMETA: EKOLOŠKI MENADŽMENT
ŠIFRA PREDMETA EKO-1
Dodatak 8
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da studenta uvede u sljedeće kategorije:
Prirodni resursi i njihov značaj; životna sredina, ekosfera.
Prirodni resursi kao faktori biosfere: voda, vazduh, zemljište,
biološki resursi. Prirodni resursi kao neophodni faktori
opstanka i razvoja tehnosfere. Trajni resursi. Obnovljivi resursi.
Neobnovljivi resursi. Eksploatacija prirodnih resursa.
Zagađivanje životne sredine i implikacije. Održivi razvoj.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Javne finansije, Poslovne finansije,
KOMPATIBILNOST
Cass Business School London (Velika Britanija),
Enivornmental management (Menadžment okoline); Viša škola
za marketing, trgovinu i turizam Subotica, Ekološki
menadžment; Ekonomski fakultet u Kragujevcu, Ekološki
menadžment;
SADRŽAJ PREDMETA:
Menadžment životne sredine predstavlja viziju i strategiju, sistem i model integralnog
upravljanja zaštitom i očuvanjem životne sredine:
· održivost kapaciteta i potencijala prirodnih resursa
· integralno planiranje i valorizacija prostora
· sistem ekološke bezbjednosti
Predmet potencira značaj održivog razvoja u savremenim menadžment uslovima i
afirmiše nove koncepte za rješavanje problema nastalih ubrzanim ekonomskim razvojem.
Ekološko-razvojni problemi sadašnjice, po težini i značaju predstavljaju akutni problem i
izazov civilizacije, pogotovo što sva pitanja očuvanja okoline i prirodne ravnoteže
dobijaju globalni karakter, sa akcentom na povezanost ekonomskog, ekološkog i
društvenog podsistema.
U okviru predmeta studenti se upoznaju sa kategorijama opšte ekologije:Ekološki faktori.
Ekosfera i ekosistem. Faktori životne sredine. Problemi životne sredine sa lokalnog,
nacionalnog i medunarodnog stanovišta. Izvori zagadenja i njihov uticaj na zdravlje ljudi i
ekosistem u cjelini. Regionalni i globalni ekološki problemi/problemi životne sredine:
zagadenje u urbanom okruženju, energetska problematika, efekat staklene bašte, globalno
zagrijavanje, zagadivanje itd. Eko-menadžment. Ekološke krize.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 25/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
25
LITERATURA
Ivanović, O. (2004). Ekološki menadžment u funkciji održivog
razvoja. U SymOrg, Zlatibor
Ivanović, O. (2004). Privredni i održivi razvoj kao faktori redukcije
siromaštva. U Trening seminar, Bečej - Fantast, 19-22 februara Penezić, N.D. (2000). Proces globalizacije i svetska privreda - četiri
kvantitativna scenarija, Konjunkturni pregled privrede Jugoslavije,
br. 1-2
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 26/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
26
NAZIV PREDMETA: EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE
ŠIFRA PREDMETA MP-EU-1
Dodatak 9
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je uvodno upoznavanje studenata sa
ekonomskim rastom zemalja EU, faktorima ekonomskog rasta;
uticajem konstantnih i povremenih faktora. Predmet ima ya cilj
da predstavi osnove zajedničke politike EU: slobodno kretanje
roba i usluga, zajednička trgovinska politika, zajednička
poljoprivredna politika i politika zaštite okoline. Razvoj i
industrijska politika. Fiskalna i socijalna politika. Endogenost
optimalnog valutnog područja.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Poslovno pravo, Osnovi ekonomije, Elektronsko poslovanje
KOMPATIBILNOST
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Makroekonomija Europske
Unije; London School of Economics – LSE (Velika Britanija),
The Political Economy of EU Enlargement (Politička
ekonomija proširenja Evropske Unije); University of Florida -
Center for European Studies, European Business (Evropsko
poslovanje);
SADRŽAJ PREDMETA
Istorijski korijeni i razlozi nastanka Evropske Unije. Evolutivna transformacija
nacionalnih privrednih sistema unutar Unije; ekonomska struktura i institucije Evropske
Unije. Carinska politika, poreski i monetarni sistemi unutar Evropske Unije, monetarna
'unija' i ispadanje nekih zemalja, perspektive jedinstvene evropske monete. Razvojni
planovi i politika u oblasti infrastrukture, saobraćaja i zaštite okoline.
Uključivanje BiH i regiona bivše Jugoslavije u ekonomsko-finansijske i razvojne tokove
Evropske Unije.
Prostor i regionalni razvoj; područje istraživanja regionalne ekonomike; regionalni
dohodak i zaposlenost; pristupi modeliranju regionalne ekonomije; regionalni rast i
modeli regionalnog rasta; interregionalni ekonomski odnosi (trgovina, migracije i sl.);
regionalna zaposlenost i nezaposlenost.
Instrumenti regionalne ekonomske politike; razvoj regionalne ekonomske politike;
regionalna politika u praksi tržišnih privreda; regionalna politika BiH; regionalna politika
u tranziciji; osnovni pristup izgradnji regionalne politike BiH.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 27/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
27
LITERATURA
Bogunović, A. (2001) Ekonomske integracije i regionalna
politika, Ekonomski fakultet Zagreb, Ekonomski fakultet Pula i
Mikrorad, Zagreb
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 28/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
28
NAZIV PREDMETA: EKONOMIKA I ORGANIZACIJA JAVNOG SEKTORA
ŠIFRA PREDMETA MJU-EO-1
Dodatak 10
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovi cilj Ekonomike i organizacije javnog sektora je da
pokaže kako država svojim institucijama, mehanizmima i
mjerama rješava fundamentalne ekonomske probleme - šta,
kako iza koga treba "proizvoditi" (vršiti ekonomske, socijalne i
dr. funkcije) - i kako se o tome donose odluke. S jedne strane,
se objašnjava kako se ti problemi rješavaju unutar javnog
sektora i, s druge strane, kako odluke države utiču na donošenje
odluka u privatnom sektoru.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Javne finansije, Odnosi s javnošću,
KOMPATIBILNOST
London School of Economics (Velika Britanija), Public
Economics (Javna ekonomija); Central European University,
Budapest (Mađarska): Public Economics and Finance (Javna
ekonomija i finansije; Universita Bocconi (Italija): Public
Economics (Javna ekonomija); The Johns Hopkins University
School of Advanced International Studies (SAD): Public Sector
Economics (Ekonomija javnog sektora; Cardiff Business
School (Velika Britanija): Public Finance (Javne finansije);
University of Pardubice, Faculty of Economics (Češka),
Economics of Public Sector (Ekonomija javnog sektora; The
University of Oxford (Velika Britanija), Public Economics
(Javna ekonomija); University of Cyprus, Department of
Economics (Kipar), Public Economics (Javna ekonomija);
Univerza v Ljubljani, Fakulteta za upravo (Slovenija),
Ekonomika javnega sektorja s proračunskim financiranjem;
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept: Menadžment javnog sektora, Restruktuiranje javnog sektora, Međunarodni
standardi u javnom sektoru, Evropske integracije, Organizaciono ponašanje, Promjene u
organizacionoj strukturi i savremene informacione tehnologije, Liderstvo i organizacione
promjene, Organizacija i funkcionisanje javne uprave.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 29/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
29
Struktura:
Nova uloga države u "mješovitim" privredama
Tržišni vs državni mehanizam ekonomske koordinacije
Individualni vs javni izbor Osnovi teorije blagostanja
Nedostaci tržišnog mehanizma
Efikasnost i jednakost Ekonomska uloga države u tranziciji
Liberalistička vs intervencionistička uloga države
"Šok terapija" vs gradualizam Uloga institucija i vladavina prava
Osnovne ekonomske funkcije države
Stabilizaciona funkcija
Razvojna funkcija Državni programi javne potrošnje
Osnovi politike javnih rashoda
Društvena cost-benefit analiza Ključne oblasti javne potrošnje
Penzioni sistem
Zdravstvo Obrazovanje
Socijalna zaštita
Smanjenje siromaštva
Javni izbor i politički interesi Birači, političari i državna birokratija
Glasanje i medijalni glasač
Formiranje "ponude" i "tražnje" za javnim sektorom i politički interesi Konjunkturni politički ciklusi
Javni izbor u "novim" demokratijama
Reforma javnih institucija:
Javna uprava Pravosudni sitem
Lokalna samouprava
Specifične funkcije države u procesu tranzicije: Ravnomjerna raspodjela tereta tranzicije
Privatizacija i restrukturiranje privrede
Afirmacija preduzetništva i konkurentnosti Izgradnja modernih tržišnih institucija
Borba protiv korupcije
Smanjenje sive ekonomije
Strategija priključenja EU
LITERATURA
Džozef Stiglic (Joseph E. Stiglitz), Ekonomija javnog
sektora, Ekonomski fakultet, Beograd, 2004,
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 30/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
30
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6. 0
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 31/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
31
NAZIV PREDMETA: ELEKTRONSKO POSLOVANJE
ŠIFRA PREDMETA IPI-EP-1
Dodatak 11
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa modernim
tehnologijama rada u oblastima veanim za menadžment, kao što
su elektronsko poslovanje u javnoj upravi, bankarstvu, trgovini
i drugim oblastima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet dopunjava znanja stečena u raznim drugim
predmetima, uvodeći nove metode i tehnologije rada i
upoređujući ih sa tradicionalnim, kao npr. kod predmeta
Bankarstvo, Berzantsko poslovanje, Organizacije i ekonomika
javnog sektora, Komercijalno poslovanje, Trgovinski
menadžment itd.
KOMPATIBILNOST
Ovaj kolegij izučava se, npr, na Ekonomskom fakultetu
Sveučilišta u Ljubljani (pod nazivom Elektronsko trženje),
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Freiburgu.
SADRŽAJ PREDMETA
U sastavu ovog predmeta se izučavaju nove tehnologije u nekim oblastima
poslovanja u kojim je došlo do značajnih promjena u načinu rada zahvaljujući modernim
načinima i tehnologijama. Proučavaju se informacione tehnologije i trendovi, primjena
informacionih tehnologije, komunikacione tehnologije, žične i bežične komunikacije.
Nakon toga se uspostavlja veza sa informacionim sistemima pri čemu se izučavaju
informacioni tokovi, neautomatizovani informacioni sistemi, upravljački informacioni
sistemi i informacioni sistemi u javnoj upravi.
Kod izučavanja primjene reačunarskih mreža obrađuju se prednosti i nedostaci
računarskih mreža, napadi na računarske mreže, sigurnosni servisi, kriptološka zaštita u
mrežama i sistemi za šifrovanje podataka. Teme vezane za vkještačku inteligenciju se
odnose na razvoja vještačke inteligencije, inteligentne sisteme i bazu znanja u
inteligentnim sistemima. Nadovezuje se tematika vezana za ekspertne sisteme gdje se
obrađuju pojam i značenje ekspertnih sistema, domeni primjene ekspertnih sistema,
struktura ekspertnih sistema i izgradnja ekspertnih sistema, a takođe se govori i o
arhitekturi ekspertnog sistema, upravljanju ekspertnim sistemom (interpreter), osobinama
ekspertnih sistema, funkcionisanju ekspertnih sistema, o odnosu znanja i ekspernih
sistema i hibridnim sistemima.
E-poslovanje se nadalje pročava kroz obradu sljedećih tema: razvoj i značaj
elektronskog poslovanja, modeli elektronskog poslovanja, B2B model - elektronskog
poslovanja, te kroz upoređivanje e-poslovanje i tradicionalni način poslovanja. Izučavaju
se osnovne karakteristike e-poslovanja, elementi B2B poslovanja, B2C - poslovanje i
B2E - poslovanje.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 32/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
32
Zatim se razmatraju elektronska tržišta pri čemu se pažnja posvećuje elektronskoj
razmjeni podataka EDI, razvoju B2B poslovanja (e-komerc), B2B tržištu i vrsti tržišnih
B2B modela, dok se u sklopu teme vezane za elektronsko bankarstvo proučavaju pojam
internet bankarstva, elektronsko bankarstvo u platnom prometu, digitalni novac i
elektronsko plaćanje. Takođe se obrađuje i mobilno bankarstvo sa prednostima i
nedostacima elektronskog poslovanjau ovoj oblasti, opravdanosti primjene elektronskog
poslovanja i problemima primjene e-poslovanja.
Definisanje primjerene vizije e-poslovanja se vrši preko četiri osnovna pitanja -
šta: više od trgovine- ko: više od korisnika -gdje: prevazilaženje granica firme - zbog
čega: više od troškova -.
U oblasti primejne elektronskog poslovanja u javnoj upravi proučavaju se
metodologije implementacije e-uprave, implementacija i izvršavanje, provjera i
korektivne akcije, pregled od strane rukovodstva, strategija implementacije promjena,
reinženjering poslovnih procesa (BPR - TQM).
U sastavu redmeta se proučava i primjena menadžmenta na G2C model, pri čemu se
definiše termin G-CRM, pručava životni ciklus razvoja koncepta G-CRM-a, osnovne
komponente CRM-a i primjer realizacije koncepta G-CRM-a. Takođe se obrađuju i
pitanja vezana za značaj upravljanja sigurnošću informacija, pri čemu se posebna pažnja
posvećuje temama kao što su: prijetnje sigurnosti informacija, integralni pristup
upravljanju sigurnošću , pravna regulativa , unutrašnje prijetnje, procjena ranjivosti
sistema na unutrašnje prijetnje i primjena standarda.
LITERATURA Osnovna literatura: M. Radivojević – Elektronsko poslovanje
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 33/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
33
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 34/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
34
NAZIV PREDMETA: ELEMENTARNI ENGLESKI JEZIK
ŠIFRA PREDMETA PEJ-1
Dodatak 12
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj Predmeta je sticanje osnovnih znanja iz engleskog jezika za
studente koji imaju slabo il nikakvo predznanje engleskog
jezika. Opšti cilj učenja engleskog jezika u okvirima svih
studijskih programa je olakšanje komunikacija i korištenja
modernih izvora informacija.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je uvod u proučavanje Elementarnog poslovnog
engleskog jezika.
KOMPATIBILNOST
Engleski jezik se proučava po metodi Market Leader, pa je
kompatibilan sa kursevima engleskog jezika na većini
visokoškolskih ustanova u zeljama u koim engleski jezik nije
materinji.
SADRŽAJ PREDMETA
Gramatika
Lične zamjenice
Present Tense od „to be“
Prisvojne zamjenice
Brojevi
Množina imenica
Člnovi
Pridjevi
Present Tense od „to have“
Nepravilna množina imenica
Prisvojni oblik imenica
Present Tense od „can“
Lične zamjenice – Objective Case
Simple Present Tense
Položaj priloga neodređenog vremena
Present Continuous Tense
Pitanja sa upitnim riječima
Prijedlozi
Glagol „must“
Imperativ
Redni brojevi
Nepravilni glagoli
Poređenje pridjeva
Upotreba riječi many, much, some, any, no
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 35/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
35
Past Tense od „to be“, „to have“ i „can“
Simple Past Tense
Nepravilno poređenje pridjeva
Pridjevi i prilozi
Past Continuous Tense
Prisvojne zamjenice
Futur sa „goint to“
Present Perfect Tense
Present Perfect Continuous Tense
Povraten zamjenice
Simple Future Tense
Neodređene zamjenice
Kondicionalne rečenice
Ostalo:
Pozdravi i kurtoazne fraze
Boje
Vrijeme – sati
Dani u sedmici
Mjeseci u godini
Godišnja doba
Datumi
Telefoniranje u GB
Opraštanja
LITERATURA
Evans, E.( 1998). Market Leader – An Elementary
Business English Course.
Addison Wesley Longman Limited. David Cotton, David
Falvey, Simon Kent (Coursebook & Study book)
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 20 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 36/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
36
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Pisemni i usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Odslušana predavanja
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Posložen pismeni dio ispita
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 60 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 60 2 15 15 0 0 122 6.1
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 37/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
37
NAZIV PREDMETA: ELEMENTRANI POSLOVNI ENGLESKI JEZIK
ŠIFRA PREDMETA PEJ-2
Dodatak 13
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA Cilj predmeta je sticanje osnovnih znanja iz poslovnog
engleskog jezika.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet se nastavlja na Elementrani engleski jezik i uvod je u
proučavanje Srednjeg poslovnog engleskog jezika.
KOMPATIBILNOST
Engleski jezik se proučava po metodi Market Leader, pa je
kompatibilan sa kursevima engleskog jezika na većini
visokoškolskih ustanova u zeljama u koim engleski jezik nije
materinji.
SADRŽAJ PREDMETA
U ovom predmetu se nastavlja sa učenjem engleskog jezika. Nakon savlađivanja
osnova počinje se sa učenjem poslovnog engleskog jezika uz stalno ponavljanje osnovnih
znanja jezika i lagani napredak.
Od poslovnih tema obrađuju se sljedeće: Poslovi i studiranje (Predstavljanje u
društvu i upoznavanje), Rad i slobodne aktivnosti (razgovori o poslu i slobodnom
vremenu), Prolemi sredine u kojoj se živi (telefoniranje i razrješavanje socijalnih
problema), Razgovor o mjesu koje se dobro poznaje (rezervacije i provjera dogovora),
Ponašanje u restoranima (narudžbe, razgovori, izbor restorana), Intervjui kod
zapošljavanja, Pisanje e-maila, Započinjanje posla (kolege na poslu, rješavane konflikata
sa kolegama na poslu), Markerting (primjeri iz predstavljanja proizvoda, tipovi tržišta,
učestvovanje u diskusijama a sastancima), Uspješne kompanije (priprema prezentacije
vlastite kompanije), Upotreba Interneta (razgovor sa kreatorom web prezentacije, planovi
za budućnost), Kultura kompanije (pogreške u kulturi kompaije, Znanja i vještine
potrebne za posao (curriculum vitae, izbor kandidata za posao, intervju za dobijanje posla).
U području gramatike kroz lekcije se ponavlja i utvrđuje gramatika iz prethodnog
kursa i postepeno dodaju nova znanja, pri čemu se posebno obrađuju: glagol „to be“,
članovi, wh-pitanja, Present Simple Tense, pridjevi i izrazi učestalosti, upotreba glagola
„can“, brojive i nebrojive imenice (some/any), Simple Past Tense, poređenje pridjeva,
upotreba riječi „much“, „a lot“, „a little“ i „a bit“, Present Continuous Tense (način
upotrebe Simple Present Tense i Present Continuous Tense), futur i futur sa „going to“,
Present Perfect Tense, uporedba Simple Past Tense i Present Perfect Tense.
LITERATURA
Evans, E.( 1998). Market Leader – An Elementary
Business English Course.
Addison Wesley Longman Limited. David Cotton, David
Falvey, Simon Kent (Coursebook & Study book)
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 38/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
38
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se prati tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 20 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Pismeni i usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na pismeni ispit: Odslušana predavanja
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Položen pismeni ispit
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 60 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 60 2 15 15 0 0 122 6.1
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 39/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
39
NAZIV PREDMETA: INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
ŠIFRA PREDMETA IPI-PI-1
Dodatak 14
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je praktično upoznavanje studenata sa
korištenjem računara u svakodnevnim poslovima, gdje se
počinje sa obradom i uređenjem teksta i pripremom za štampu i
štampanje dokumenata, pa preko priprema prezentacija do
savremenih elektronskih komunikacija – Interneta i elektronske
pošte.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovo je drugi predmet iz serije od četiri predmeta koji obrađuju
pojedine oblasti informatike koji predstavljaju temeljna informatička
znanja. Direktno mu prethodi predmet Informacione tehnologije, a slijedi Kompjutersko tabelarno izračunavanje. Potpomaže rad u svim
predmetima stavljajući studentima na raspolaganje znanja za tehniku
pripreme seminarskih i drugih radova i njihovo prezentovanje.
KOMPATIBILNOST
Predmet je korespodentan većini praktičnih informatičkih predmeta na visokoškolskim ustanovama širom svijeta, pošto prati program
Syllabus 4.0 ECDL-a (European Computer Driving Licence).
SADRŽAJ PREDMETA
Najprije se proučava i uvježbava rad sa editorom teskta – Microsoftovim Word
2003, uz uvodno upoznavanje sa ovim tipom aplikativnog softvera i njegovim
mogućnostima. Slijedi praktično upoznavanje sa otvaranjem postojećeg dokumenta,
kreiranje novog dokumenta i čuvanjem dokumenata. Slijedi upoznavanje sa osnovnim
komandama i operacijama, uključujući unos teksta i specijalnih znakova, izabiranje teksta
i njegovo premještanje, te pretraživanje i zamjenjivanje teksta drugim. U nastavku e
objašnjava, proučava i uvježbava formatiranje teksta uključujući i formatiranje paragrafa,
listi, tabulatora, okvira i osjenčenja, te formatiranje cijelih dokumenata, uz pomoć
formatiranja stilova ili bez njih, te ubacivanje i formatiranje zaglavlja i podnožja u tekst.
Nadalje slijedi rad sa objektima, gdje se počinje sa izradom i formatiranjem tabela,
pa se prelazi na slike, crteže i dijagrame, gdje se pravi i uvod u crtanje u Wordu i upotreba
WordArta.
Od važnih funkcija ovog programa još se izučava priprema i rad sa cirkularnom
poštom (mail merge), te priprema za štampu i štampanje dokumenata.
U dijelu prezentacijama najprije se vrši upoznavanje sa PowerPointom
programom za izradu i prikazivanje prezentacija. Slijede osnovna podešavanja i osnovni
postupci u radu sa ovim programom te se dolazi do kreiranja prezentacije sa načinima
ubacivanja novog slajda, promjenama izgleda i strukture slajda i upotrebom slajd-
mastera). Nadalje se studenti upoznaju sa rukovanjem slajdovima, uključujući i
formatiranje svih tipova objekata na slajdu, a slijedi rad sa tekstom, rad sa grafičkim
objektima, napredno crtanje, editovanje i uređivanje iscrtanih objekata. Slijedi i rad sa
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 40/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
40
tabelama, grafikonima i dijagramima, njihovom izradom i ubacivanjem na slajd. Na kraju
se radi sa specijalnim efektima i kompletan program animiranja slajda i prezentacije, te
konačno priprema za štampu i štampa, i pakovanje prezentacije i njeno prikazivanje.
U dijelu posvećenom Internetu počinje se sa uvodnim predavanjem o Internetu sa
objašnjenjem detalja globalne mreže pri čemu se izučavaju sljedeće teme: klijenti i
serveri, hijerarhija mreža, ruteri, IP Adrese, nazivi domena, serveri imena (Name Servers),
Uniform Resource Locators (URL), portovi i protokoli.
Nadalje dse izučavaju komputerski virusi uz upoznavanje sa osnovim tipovima i
primjerima djelovanja virusa, te antivirusna zaštita preko antivirusnih programa i Firewall
zaštita.
Slijedi praktično upoznavanje sa pretraživačima Interneta, počev sa Internet
Explorerom, njegovim izgledom i funkcionisanjem. Slijedi web navigacija sa kopiranjem
sadržaja web strane, čuvanjem cijele strane, radom sa hiperlinkovima, radom sa slikama i
prebacivanjem (download) fajlova i stranica. U posebnom poglavlju o pretraživanju
Interneta najprije se uvode osnovni pojmovi pretraživanja, a slijedi napredno pretraživanje
i napredni opratori za pretraživanje Interneta. I ovdje na kraju slijedi priprema za štampu i
štampanje
U dijelu posvećeno modernim komunikacijama najprije se definiše elektronska pošta i
prelazi na rad sa Outlook Expressom, počev od konektovanja na Internet, pa preko
podešavanja Outlook Expressa, do prijema i preglda poruka na računaru i na webmailu,
pisanja i slanja poruka, odgovaranja na poruke njihovo proslijeđivanje drugim
primaocima, te upravljanja porukama i njihovog organizovanja radi lakšeg pronalaženja i
upotrebe. Slijedi formiranje, popunjavanje i upotreba adresara, a na kraju se prezentuju i
pravila ponašanja na Internetu, tzv. Netiquette, sa pravilima pristojnosti u direktnoj i
indirektnoj komunikaciji sa drugim ljudima na Internetu.
LITERATURA Osnovna literatura: L.Roljić, Z.Novaković – Informatika I
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 41/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
41
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit sa praktičnim radom.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 15 časova
Vježbe: 60 časova
ECTS ECTS bodovi 7 (sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
15 60 2 5 15 15 8 120 7.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 42/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
42
NAZIV PREDMETA: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
ŠIFRA PREDMETA IPI-PI-2
Dodatak 15
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je uvodno upoznavanje studenata sa svijetom
računara teorijskim ramatranjima građe i primjene računara i
prvi koraci u praktičom radu uz savladavanje rada sa
opertaivnim sistemom i rukovanje fajlovima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovo je prvi predmet iz serije od četiri predmeta koji obrađuju
pojedine oblasti informatike koji predstavljaju temeljna informatička
znanja. Na predmet se direktno nastavlja predmet Informacije i komunikacije, a predstavlja i u vod u predmet Arhitektura i funkcija
računara.
KOMPATIBILNOST
Predmet je korespodentan većini uvodnih informatičkih predmeta na visokoškolskim ustanovama širom svijeta, pošto prati program
Syllabus 4.0 ECDL-a (European Computer Driving Licence).
SADRŽAJ PREDMETA
Uvodna izučavanja obuhvataju oblast istorije razvoja računarske tehnike i računarskih
mašina, uz objašnjavanje osnovnih pojmova vezanih za podatke, informacije i njihovu
obradu uz pomoć računara.
Nakon toga slijedi osnovno upoznavanje sa teorijskim, odnosno aritmetičkim i logičkim
osnovama rada računara. U aritmetičkim osnovama ide kratko podsjećanje na skupove i
rad sa skupovima, te postavljanje osnih principa kompjuterske algebre. Takođe se
izučavaju i brojni sistemi, a naročito se upoređuju decimalni i binarni brojni sistem, pri
čemu se ponavljaju i osnovne računske operacije sa binarnim brojevima sa naglaskom na
prtimjenu binarnog sistema brojeva u računarstvu. Nakon aritmetičkih osnova slijede i
logičke osnove rada računara, gdje se studenti upoznaju sa osnovama Bulove algebre i sa
funkcijom logičkih kola u računarima. Znanja se proširuju kombinovanjem logičkih kola
do nivoa najjednostavnije računske mašine uz pomoć analognih ili digitalnih
komponenata.
Slijedi osnovno upoznavanje sa funkcijom i građom računara, počev od njhove
klasifikacije (superkompjuteri, main-frame, mini i mikro). Nadalje se izučavaju osnovni
principi rada svih važnih komponenti računara (kućište, napojna jedinica, miš, tastatura,
monitor, štampači, matična ploča sa sabiricama i ostalim elementima, procesor, hard disk,
flopi disk, CD (i varijante) drajv). Istovremeno se polako uvodi i razumjevanje rada
računara na primjerima kako se piše na računaru i kako snima i reprodukuju muzika.
Zatim slijedi upoznavanje sa ostalim elementima Fon Nojmanovog koncepta, počev od
memorije računara, gdje se proučavaju sve vrste memorije (stalne i privremene, RAM –
dinamički i statički i ROM, keš) Slijedi osnovno upoznavanje sa programima i
programiranjem, da bi se došlo do sinteze sve tri elementa i objasnilo kako funkcioniše
jedan mašinski ciklu na računaru.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 43/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
43
Takođe se proučava i rad računara od njegovog startovanja do isključenja, počev od
funkcije BIOS-a, pa se prelazi na rad operativnog sistema i njegove osnovne upravjačke
funkcije pri čemu se objašnjava svih šest osnovnih obasti angažovanja opertivnog sistema.
Takođe se izučavaju i vrste i tipovi operativnih sistema.
U drugom dijelu, kao nastavak na teorijski uvod u operativne sisteme počinje se sa
proučavanjem rada i uvježbavanje sa operativnim sistemom Windows XP. Osnovna svrha
ovog dijela je savladavanje upotrebe računara i upravljanje fajlovima. Počinje se sa
osnovnom komunikacijom sa računarom pomoću miša i tastature, pa slijedi osnovni rad
na desktopu počev od taskbara, pa slijedi uređenje desktopa i podešavanje raznih
elemenata desktopa i uređaja, tre korištenje kontrol panela. Slijedi instalacija i
deinstalacija programa i hardverskih komponenti, pretraživanje sadržaja računara, rad sa
ikonama i slične funkcije. U nastavku slijedi upoznavanje sa organizacijom sadržaja
računara u hijerarhiji foldera i fajlova, uz postavljanje osnovnih definicija i praktično
upoznavanje sa folderima i fajlovima (tipovi fajlova i ekstenzije, otvaranje foldera,
kopiranje, brisanje, premještanje i vraćanje foldera i fajlova). Konačno se uči i kompresija
i dekompresija fajlova i foldera u različitim formatima.
LITERATURA
Osnovna literatura: L.Roljić, Z.Novaković – Informacione
tehnologije Dopunska literatura: L.Roljić Z.Novaković: Informatika 1
M.Radivojević: Osnove informatike
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 44/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
44
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit sa praktičnim radom.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 7 (sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 25 15 15 8 140 7.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 45/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
45
NAZIV PREDMETA: ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA I REKLAMIRANJE
ŠIFRA PREDMETA MTM-MA-2
Dodatak 16
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Rasterećenje predmeta Marketing sa materijom koja je vezana za
različita naučna područja. S tim u vezi cilj predmeta je nastavak izučavanja marketinga i disciplina koje su značajna za marketing.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Marketing, Odnosi s javnošću
KOMPATIBILNOST
UMEA School of Business (Švedska), Market Analysis,
Advanced Market Analysis (Analiza tržišta, Napredna analiza
tržišta); New Mexico State University (SAD) Marketing
Research (Marketinška istraživanja); London School of
Economics (Velika Britanija), Market Research: An Integrated
Approach (Istraživanje tržišta: integrisani pristup); Dublin City
University (Irska), Applied Market Research (Primijenjena
tržišna istraživanja); Ekonomski fakultet Beograd, Istraživanje
tržišta;
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
Predmet baziran na praktičnoj primjeni koncepta advertajzinga, sa naglaskom na teoriju i
praksu advertajzinga i promotivnog menadžmenta, u kontekstu paradigme integrisanih
marketinških komunikacija. Studenti razvijaju cjelovit plan promocije, koristeći znanja
stečena u predmetu Marketing. Teme koje se obrađuju uključuju istraživanje i analizu
situacija na tržištu i ponašanja potrošača, strategije pozicioniranja, planiranje budžeta,
stvaranje i razvoj promotivnih alata, planiranje događaja i promocija, mjerenje efikasnosti
promocije. Struktura:
Dimenzije istraživanja tržišta; Nastanak, razvoj, sadržaj, plan i klasifikacija istraživanja.
Marketing i istraživanje tržišta; Koncepcija, aktivnosti i proces marketinga; Instrumenti marketinga.
Instrumenti marketinga: proizvod, cijena, promocija i distribucija
Multidisciplinarnost, organizacija i eticki aspekti istraživanja tržišta. Proces istraživanja tržišta: Definisanje problema i ciljeva istraživanja; Utvrdivanje izvora
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 46/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
46
podataka. Proces istraživanja tržišta : Razvijanje strategije izbora uzorka; Tipovi uzoraka i njihova primjena
u procesu istraživanja tržišta
Proces istraživanja tržišta : Izbor metoda prikupljanja podataka Proces istraživanja tržišta: Kreiranje anketnog upitnika i organizacija prikupljanja podataka,
Pripremanje podataka za analizu
Mjerne skale i preliminarna analiza podataka,
O analizi podataka. Osnovne tehnike – deskripcija, generalizacija Osnovne tehnike – Objašnjenje razlika, Utvrđivanje veze izmedu pojava
Multivarijacione tehnike analize podataka
Izrada izvještaja o rezultatima istraživanja Marketing informacioni sistem- MIS : Koncepcija, struktura i funkcionisanje MIS-a. Osnovne
dimenzije MIS-a. Infrastruktura MIS-a.
Komponente MIS-a: Sistem internih izvještaja. Sistem marketinških obavještavanja. Sistem analitickog marketinga .
Koncept efikasne reklame
Komunikološke teorije:
strukturalizam, dekonstrukcija,
teorija slike,
tekstualna analiza komunikološki modeli
Semiotika advertajzinga: prednji plan, pozadinski plan, sublimacija, sugestija.
LITERATURA
Hasan Hanić, Istraživanje tržišta i marketing informacioni
sistem , Ekonomski fakultet, Beograd , 2005.Malhotra, N.K.
Birks, D.F. Marketing Research, An Applied Approach ,
Prentice Hall, 2006
Biljana Krasavac, Sistem direktnog marketinga (u štampi),
Ekonomski fakultet, Beograd.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 47/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
47
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 48/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
48
NAZIV PREDMETA: IZBORNA AKTIVNOST 1
ŠIFRA PREDMETA I-1
Dodatak 17
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj za studente je:
Uvođenje studenata u samostalni rad i ravijanje svijesti o
neophodnosti samostalnog rad i incijative. Pošto je uticaj
mentora minimalan i preferira se timski rad, studenti su u
poziciji da se uhvate u koštac sa realnim problemima koji ih
očekuju u budućim poslovima, a naglasak se stavlja na realnost
i praktičnost.
Nadalje je cilj ovog predmeta da se naprave početni koraci na
stvaranju ideje za svoj budući posao, a ta ideja će se razrađivati
i usavršavati u toku studiranja, što bi moglo da bude osnova
njihovog budućeg zaposlenja.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ova vrsta izborne aktivnosti je povezana sa različitim
predmetima, sve u zavisnosti od toga koja oblast je izabrana i
koja vrsta izborne aktivnosti.
KOMPATIBILNOST
Neke ili sve oblike izbornih samostalnih aktivnosti studenata
njeguju gotovo sve ozbiljnije visokoškolske ustanove iz ove
oblasti u Evropi i cijelom svijetu.
SADRŽAJ PREDMETA:
Pod izbornim aktivnostima studenata se podrazumjevaju sljedeće aktivnosti:
1. Seminarski rad
2. Debata ili diskusija
3. Studija slučaja
4. Predinvesticiona studija
5. Praksa u trajanju od 8 radnih dana
6. Dobrovoljni rad u zajednici 8 dana
Svi radovi su mentorisani osim dobrovljnog (volonterskog) rada u društvenoj zajednici.
Pod aktivnostm navedeni od 1 do 4 se prije svega misli na aktivnosti koje su povezane sa
konkretnim poslovima i problemima iz prakse. Već u ovoj fazi se preferira timski rad,
tako da ove aktivnosti mogu obavlajti i manje grupe studenata. U zavisnosti od složenosti
zadatka u grupe može biti uključeno od 2-4 studenta.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 49/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
49
Kod izvođenja prakse, studenti samostalno traže i obezbjeđuju mjesto za obavljanje prakse. Praksa
se priznaje na osnovu rješenja mentora, nakon uvida u dnevnik prakse koji je vođen u toku
obavljanja prakse.
Kod dobrovoljnog rada u društvenoj zajednici rad se priznaje na osnovu potvrde odgovarajuće
institucije ili organizacije kod koje je rad obavljen, uz uvid mentora u dnevnik rada koji je vođen
za vrijeme obavljanja dobrovoljnog rada.
LITERATURA Različita u zavisnosti od tipa izborne aktivnosti i od oblasti na
koju se odnosi.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
ISPITNE OBAVEZE
Odbrana praktičnog rada kako je dato u opisu predmeta.
Uslovi za izlazak na ispit: Urađen ili obavljen praktični rad.
Pismeni ili praktični rad, kao i učešće studenta u pripremamam
za izradu rada se ocjenjuje poenima od 0-100. Na osnovu
dobijenih poena osvajaju se ocjene: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Praktičan rad: 30 časova
Samostalni rad: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
0 30 0 0 0 30 6 66 3.30
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 50/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
50
NAZIV PREDMETA: IZBORNA AKTIVNOST 2
ŠIFRA PREDMETA I-2
Dodatak 18
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj za studente je:
Razvijanje samostalnosti u radu i sticanje kvalitenih navika za
timski rad, te konstruktivan prilaz rješavanju složenih
interdisciplinarnih i multidisciplinarnih problema vezanih za
današnje uslove poslovanja. Pošto je uticaj mentora minimalan
i preferira se timski rad, studenti su u poziciji da se uhvate u
koštac sa realnim problemima koji ih očekuju u budućim
poslovima, a naglasak se stavlja na realnost i praktičnost.
Nadalje je cilj ovog predmeta da studenti u toku studija pokšaju
da dođu do ideje za svoj budući posao i da tu ideju razrade do te
mjere da je primjenjiva u praksi, što bi trebalo da bude osnova
nnjihovog budućeg zaposlenja.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ova rsta izborne aktivnosti je povezana sa različitim
predmetima, sve u zavisnosti od toga koja oblast je izabrana i
koja vrsta izborne aktivnosti.
KOMPATIBILNOST
Neke ili sve oblike izbornih samostalnih aktivnosti studenata
njeguju gotovo sve ozbiljnije visokoškolske ustanove iz ove
oblasti u Evropi I cijelom svijetu.
SADRŽAJ PREDMETA:
Pod izbornim aktivnostima studenata ili grupa studenata se podrazumjevaju sljedeće
aktivnosti:
1. Projekat – grupni rad
2. Studija slučaja – grupni rad
3. Predinvesticiona studija – grupni rad
4. Studija izvodljivosti – grupni rad
5. Studija slučaja - grupni rad
6. Praksa u trajanju od 15 radnih dana
7. Dobrovoljni rad u zajednici 15 dana
Svi radovi su mentorisani osim dobrovljnog (volonterskog) rada u društvenoj zajednici.
Pod aktivnostm navedeni od 1 do 5 se prije svega misli na aktivnosti koje su povezane sa:
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 51/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
51
1. Pokretanjem proizvodnje
2. Otvaranjem uslužn djelatnosti
3. Istraživačkim projektima
4. Marketinškim kampanjama
5. Uvođenjem novog proizvoda/usluge
6. Projektima informacionih sistema
7. Projektima novog softvera
8. Projektima istraživanja tržišta
9. Projektima ispitivanja javnog mnjenja
10 Projektima sistema kvaliteta
11. Projektovanjem i izradom baze podataka
12. Planiranjem i izradom web stranice
13. Izradom animiranih reklamnih spotova
14. Drugim aktivnostima po izboru studenata uz odobrenje mentora.
Pri obavljanju ovih aktivnosti studenti ili grupe studenata pod nadzrom mentora pripremaju svoje projekte, a mentor vodi računa o obimu posla. U zavisnosti od složenosti zadatka u grupe može
biti uključeno od 3-8 studenata, a za pojedine dijelove posla u tim mogu biti uključena i treća lica
(za stručne poslove u kojim izabrani tim nije kvalifikovan).
Kod izvođenja prakse, studenti samostalno traže i obezbjeđuju mjesto za obavljanje prakse. Praksa
se priznaje na osnovu rješenja mentora, nakon uvida u dnevnik prakse koji je vođen u toku obavljanja prakse.
Kod dobrovoljnog rada u društvenoj zajednici rad se priznaje na osnovu potvrde odgovarajuće
institucije ili organizacije kod koje je rad obavljen, uz uvid mentora u dnevnik rada koji je vođen za vrijeme obavljanja dobrovoljnog rada.
LITERATURA Različita u zavisnosti od tipa izborne aktivnosti I od oblasti na
koju se odnosi.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
ISPITNE OBAVEZE
Odbrana praktičnog rada kako je dato u opisu predmeta.
Uslovi za izlazak na ispit: Urađen ili obavljen praktični rad.
Pismeni ili praktični rad, kao i učešće studenta u pripremamam
za izradu rada se ocjenjuje poenima od 0-100. Na osnovu
dobijenih poena osvajaju se ocjene: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Praktičan rad: 90 časova
Samostalni rad: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 52/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
52
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
0 90 0 0 0 20 10 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 53/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
53
NAZIV PREDMETA: JAVNE FINANSIJE
ŠIFRA PREDMETA MJU-JF-1
Dodatak 19
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Upoznati studente s kategorijama: finansiranje javnih potreba,
javni prihodi, porezi, domaći fiskalni sistem, javni zajmovi,
državni rashodi, međunarodna bezbjednost unutrašnja
bezbjednost , socijalna sigurnost, društvene djelatnosti,
ekonomska politika i privredni razvoj, vanredne funkcije, javne
potrebe
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Poslovne finansije, Ekonomika i organizacija javnog sektora
KOMPATIBILNOST
Kolegij je programski korelativan s važnim centrima
studija ekonomije naročito u Evropi, ali i van Evrope:
London School of Economics (Velika Britanija) –
Public economics (Javne finansije), Public Financial Policy
(Javna finansijska politika); Univerzitet Ancona - Faculty of
Economics "Giorgio Fua" (Italija) - Public Finance and Fiscal
Policy (Javne finansije i fiskalna politika); University of Cyprus
(Kipar)- Topics in Public Finance and Policy (Javne finansije i
javna politika), Financial Policy (Finansijska politika); Harvard
– John F. Kennedy School of Government (SAD) - Public
Sector Economics (Ekonomika javnog sektora), Public Finance
in Open Economies (Javne finansije u otvorenim
ekonomijama); Georgia State University - Andrew Young
School of Policy Studies (SAD)- Public Sector Economics
(Ekonomika javnog sektora), Advanced Public Economics
(Napredne studije javne ekonomije), Public budgeting and
Finance (Javne finansije i budžet); National graduate Institute
for policy studies (Japan) Theory of Public finance (Teorija
javnih finansija), Public Economics (Javna ekonomija);
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
Klasične funkcije države: Međunarodna bezbjednost Unutrašnja bezbjednost , Socijalna
sigurnost, Društvene djelatnosti, Ekonomska politika i privredni razvoj, Vanredne
funkcije, Javne potrebe
Institucije javnih finansija: Javni prihodi, Javni rashodi, Budžet, Finansijsko izravnanje,
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 54/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
54
Javni zajam.
Vrste državnih prihoda (Originalni i derivatni prihodi, Javnopravni i privatnopravni
prihodi, Redovni i vanredni prihodi, Ekvivalentni prihodi i prihodi opšte naknade, Prihodi
od stanovništva i prihodi od pravnih osoba,
Prihodi u novcu i prihodi u naturi, Prihodi širih i užih teritorijalnih jedinica);
Fiskalni prihodi (Općenito o fiskalnim prihodima, Pravne osnove za sticanje prihoda)
Osnovne discipline javnih finansija: Teoretska nauka o finansijama; Finansijsko pravo;
Finansijska politika
Finansijsko pravo: skup pravnih propisa kojima se uređuje prikupljanje, raspodjela i
trošenje sredstava ( Statusno finansijsko pravo, Formalne finansijsko-pravne norme
Materijalne finansijsko-pravne norme); Zadovoljavanje javnih potreba ( Javne potrebe
koje se podmiruju u Republici Srpskoj i jedinicama lokalne uprave i samouprave);
Nacionalni dohodak i finansijska ekonomika; Nominalizam, promjene vrijednosti novca i javna potrošnja
Pojam poreza i osobine; Poreska terminologija - elementi oporezivanja (Lični ili subjektivni, Materijalni ili objektivni); Kako opravdati poreze (Teorija sile, Ekonomske teorije,
Teorija reprodukcije, Organska teorija, Sociološka teorija); Ciljevi oporezivanja; Učinci i
djelovanje oporezivanja (Evazija poreza, Prevaljivanje poreza, Dvostruko oporezivanje);
Podjela poreza ( Novčani i naturalni porezi, Lični i predmetni porezi, Redovni i vanredni porezi, Namjenski i opšti porezi, Neposredni i posredni porezi, Fundirani i
nefundirani porezi, Repatricijski i kvotni porezi); Poreski sistem (Poreski monizam i porezni
plurizam); Poreska načela ( Finansijsko - politička načela, Ekonomsko - politička načela, Socijalno - politička načela, Poresko - tehnička načela)
Finansijska politika: sredstva i putevi ka postizanju ciljeva, koji su u predmetu prethodno
objašnjeni teorijom
Struktura:
Financijsko pravo
Karakteristike finansijske aktivnosti države.
Javni rashodi (načela javnih rashoda; klasifikacija; struktura i efekti javnih rashoda).
Javni prihodi (karakteristike i klasifikacije javnih prihoda, mjerenje fiskalnog tereta,
struktura javnih prihoda, nefiskalni javni prihodi).
Instrumenti finansiranja javnih prihoda (budžet, vanbudžetska institucija).
Javne finansije u federalnoj državi.
Makroekonomsko djelovanje fiskalnim instrumentima.
Međunarodne finansije.
Nacionalno i međunarodno finansijsko tržište.
Globalizacija finansijskih tržišta u svijetu.
Sistem plaćanja u platnom prometu sa svijetom.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 55/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
55
LITERATURA
V. Bjelica i grupa autora: Finansije - teorija i praksa, Stylos,
Novi Sad, 2001.
Jelčić Barbara: "Javne financije", RRif, Zagreb, 2001.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 56/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
56
NAZIV PREDMETA: KOMERCIJALNO POSLOVANJE
ŠIFRA PREDMETA MTM-KP-1
Dodatak 20
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je uvodno upoznavanje studenata sa
procesima zaključivanja i realizacije trgovačkog posla (u zemlji
i spoljnotrgovinskog), količinskog i vrijednosnog praćenja
nabave, ulaza i izlaza trgovačke robe, repro-materijala i gotovih
proizvoda u veleprodajnim i maloprodajnim uslovima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Menadžment u trgovini, Menadžment malih i srednjih
preduzeća
KOMPATIBILNOST
Queen’s School of Business (Kanada), Business Management
and Communications (Poslovni menadžment i komunikacije);
Fakultet za preduzetni menadžment Novi Sad, Komercijalno
poslovanje; University in Bristol (Velika Britanija), Marketing
and Commercial Management (Marketing i komercijalni
menadžment);
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
Predmet komercijalno poslovanje obrađuje poslovne procese nabave, prodaje, robno-
materijalnog knjigovodstva.. Uključuje primjere praćenja skladišta po različitim
metodama praćenja zaliha u softverskim alatima (FIFO, LIFO, PNC), te po različitim
vrstama cijena (nabavna, veleprodajna, maloprodajna).
Predmet predstavlja studentima osnovne komercijalne funkcije – cjenovnike, rabate (po
kupcu, artiklu, grupi artikala, načinu plaćanja...), praćenje pod-artikala i zamjenskih
artikala, vrste dokumenata (npr. račun po ponudi), praćenje serijskih brojeva…
Struktura:
Komercijala i komercijalista
Trgovina
Subjekti sa kojima komercijalista sarađuje
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 57/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
57
Zaključivanje i realizacija trgovačkog posla
Bitni elementi trgovačkog posla
Normativni aspekt trgovačkog posla
Robna dokumenta
Ekonomske i finansijske analize
Elektronska trgovina
Trgovina intelektualnim tvorevinama
Spoljnotrgovinsko poslovanje
Trgovanje sa i u EU
Upravljanje robnim zalihama
LITERATURA
Zdenka Đurić /2006/ Komercijalno poslovanje, FPM,BK, Novi
Sad
Zora Grandov Spoljnotrgovinsko poslovanje u globalnom
okruženju,BTO,Beograd
Jovanović D..Komercijalno poslovanje sa korespondencijom
(1989)
Bilić Ž., Komercijalno poslovanje (1987)
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 58/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
58
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 59/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
59
NAZIV PREDMETA: KOMPJUTERSKA TABELARNA IZRAČUNAVANJA
ŠIFRA PREDMETA IPI-PI-3
Dodatak 21
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Predmet se bavi izučavanjem kompjuterskog tabelarnog
izračunavanja ili unakrsnog tabelarnog izračunavanja i ima za
cilj da studente obuči za korištenje većine najvžnijih funkcija i
opcija ovog aplikativnog softvera koji ima veliku primjenu u
svakodnevnim računicama poslovnih ljudi.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovo je treći predmet iz serije od četiri predmeta koji obrađuju
pojedine oblasti informatike koji predstavljaju temeljna
informatička znanja. Direktno mu prethodi predmet Informacije
i komunikacije, a slijedi Baze podataka. Potpomaže rad u
mnogim predmetima koji zahtjevaj ili predviđaju bilo kakva
izračunavanja uključujući i statističke analize.
KOMPATIBILNOST
Predmet je korespodentan većini praktičnih informatičkih
predmeta na visokoškolskim ustanovama širom svijeta, pošto
prati program Syllabus 4.0 ECDL-a (European Computer
Driving Licence).
SADRŽAJ PREDMETA
U predmetu se izučava teorija tabelarnih izračunavanja i praktična primjena kroz
mnogobrojne primjere. Koristi se Excel kao program za unakrsna izračunavanja.
Izučavanje počinje pokretanjem samog programa i uvodi pojam radne knjige i radnih
listova (maksimiziranje i minimiziranje prozora radne knjige, imenovanje i preimenovanje
radnih listova radne knjige, uvećavanje i smanjivanje radnih listova, sadržaj radnog ekrana
Excela). Nakon toga se studenti upoznaju sa radnim područjem programa i komandama
(sistem menija, komande na liniji standardnih alata, komande za formatiranje, linija za
editovanje adresa i formula, statusna linija).
Slijedi grupa tema vezana za upravljanje dokumentima i za njihovo čuvanje, gdje
spadaju otvaranje nove radne knjige, otvaranje postojeće radne knjige, prelaz između
otvorenih radnih knjiga, zatvaranje aktivnog dokumenta, čuvanje radne knjige, čuvanje
Excel dokumenta kao Web stranice, pravljenje interaktivnih podataka na Web-u,
interaktivni i neinteraktivni podaci, postavljanje dijagrama na Web stranicu, postavljanje
tabele i dijagrama zajedno, štampanje podataka sa radnih listova.
Takođe se uči i kretanje između radnih listova i otvorenih radnih knjiga i kretanje
unutra radnog lista, te opisuje ćelija radnog lista i dijeljenje i fiksiranje vidljivog ekrana
(zamrzavanje radnih površina).
U nastavku se radi unošenje podatka u ćelije sa unošenjem konstanti, tipovima
podataka, ubrzavanjem i automatizacijom unošenja podataka u tabelu, te editovanje
sadržaja ćelije. Nadalje se radi na obilježavanju ćelija i cijelog radnog lista uz korišćenje
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 60/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
60
miša za obilježavanje ćelija, obilježavanje blokova ćelija, kolona i redova, adresiranje
blokova ćelija i korišćenje obilježavanja ćelija za kontrolu usmjeravanja markera.
Operacije nad blokovima podataka su naredna tema koja obuhvata i uključuje
kopiranje, premještanje i ubacivanje sadržaja tabele, poništavanje i ponovno izvođenje
aktivnosti alatima, sortiranje podataka, automatsko računanje (Autocalculating). Nakon
tog se pristupa upoznavanju studenata sa jednačinama – formulama i funkcijama, gdje se
uči prioritet operatora, unošenje formula, zatim stvaranje formula i relativna i apsolutna
adresa i ćelije s imenom (relativno, apsolutno i mješovito referenciranje). Zatim slijedi
upoznavanje sa funkcijama, pri čemu se obrađuju sve važne i često korištene funkcije koje
nudi program)
Slijedi izučavanje pivot tabela koje su najmoćnije sredstvo za organizovanje
podataka u Excelu. Ona korisnicima omogućuju dodatne analize prema vlastitom
zahtjevu.
Pošto je ovaj program poznat i po vrlo dobrim grafičkim mogućnostima
prikazivanja u nastavku se izučavaju grafikoni i to osnovni tipovi grafikona (stubičasti,
kružni, linijski i ostali) te raspoređivanje podataka za osnovne tipove grafikona, rukovanje
umetnutim grafikonima i opisuju se osnovni dijelovi grafikona (markeri podataka, serije i
kategorije podataka, prostor za crtanje i legenda), Kod izrade grafikona uči se postupak
kreiranja grafikona i postupak izmjena umetnutog grafikona, te umetanje tabele, radnog
lista ili grafikona u Word dokument.
Zatim se Excel povezuje sa bazom podataka gdje se studenti upoznaju sa pravilima
za rad sa bazama podataka, kako se planira baza, kako se ona kreira, kak ose unose
podaci, uređuje baza, brišu i pregledaju slogovi, kako se pronalaze podaci pmoću obrasca,
kako se sortiraju i filtriraju slogovi baze podataka. Na kraju se uči i knjigovodstvena
evidencije pomoću ovog softvera.
LITERATURA Osnovna literatura: L.Roljić, Z.Novaković – Kompjuterska tabelarna
izračunavanja
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 61/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
61
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit sa praktičnim radom.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 15 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 25 15 15 6 138 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 62/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
62
NAZIV PREDMETA: KVANTITATIVNE METODE ODLUČIVANJA
ŠIFRA PREDMETA MP-KM-1
Dodatak 22
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Omogućavanje razumijevanja teorijskih osnova primjene
modeliranja za poslovnu optimizaciju, analizu i prognozu
koristeći softverske alate integrisane u biznis pakete.
Upoznavanje studenata sa osnovnim metodama u poslovnom
odlučivanju i njihovom primjenom u rješavanju praktičnih
problema.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Kvantitativne metode se oslanjaju na prethodno stečena znanja
iz Poslovne matematike i Poslovne statistike, a predstavljaju
osnovu za Poslovno odlučivanje.
KOMPATIBILNOST
University of Albany (SAD), Operations & Business
Process Management, Quantitative Analysis for Business
Decisions (Operativa i menadžment poslovnog procesa,
Kvantitativna analiza u poslovnom odlučivanju); London
School of Economics (Velika Britanija), Simulation Modelling
and Analysis (Simulacijsko modelovanje i analiza); Helsinki
School of Economics (Finska): Quanitative methods
(Kvantitativne metode); University of California at Berkeley –
School of Information Management and Systems (SAD),
Introduction to Quantitative Methods (Uvod u kvanitativne
metode);
SADRŽAJ PREDMETA:
Osnovne teorije uzoraka: Slučajni dogadjaj, Klasična definicija vjerovatnoće, Teorema, o
suprotnoj vjerovatnoći, Teorema o sabiranju vjerovatnoće, Teorema o množenju
vjerovatnoće, Uslovna vjerovatnoća, Unija dogadjaja.
Slučajna promjenjiva: Zakon vjerovatnoće i funkcija rasporeda vjerovatnoće, Očekivane
vrijednosti, Modeli prekidnih rasporeda, Modlei neprekidnih rasporeda.
Uzorak: Vrste uzoraka, Raspored aritmetičkih sredina i proporcija uzoraka velikih i mali
uzorak, Pravilo "tri sigma", Tablica površina ispod normalne krive.
Statističke ocjene na osnovu uzorka: Statističke ocjene, Ocjenjivanje aritmetičkih sredina i
proporcija, Ocjenjivanje agregatnih veličina, Ocjenjivanje na osnovu stratifikovanog
uzorka.
Testiranje statističkih hipoteza: Opšta pravila kod testiranja hipoteza, Vrste statističkih
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 63/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
63
testova, Testiranje zasnovano na jednom uzorku, Testiranje zasnovano na dva uzorka.
Organizacija, informacija i informaciona tehnologija. Informacija i process upravljanja.
Sistemi obrade podataka: /Transaction processing systems/. Customer integraded systems.
Management information systems. Workgroup Support systems.
Odlučivanje i informatičko okruženje: Database i date Warehouse. Data Mining.
Upravljanje informacionim resursima i organizacijom. Mreža-Poslovna mreža –
komunikacioni servisi. Mrežna tehnologija. Elektronska trgovina. Elektronsko
upravljanje.
Razvoj menadžment informacionih sistema: Mogući pristupi u razvoju. Identifikacija
informatičkih potreba korisnika – menadžera. Upravljanje razvojem informacionog
sistema. Metod kritičnih – ključnih faktora uspjeha. Procjena efikasnosti informacionog
sistema.
LITERATURA
Mikić Đ., Teorija odlučivanja, Koledž „Janjoš“ Prijedor, 2007.
Šošić I., Metode poslovnog prognoziranja, Zagreb, 1990.
Petrić M., Kvantitativne metode, Savremena administracija,
Beograd, 2000.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 64/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
64
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 65/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
65
NAZIV PREDMETA: MARKETING
ŠIFRA PREDMETA MTM-MA-1
Dodatak 23
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj ovg predmeta je da studenti upoznaju sa načinma i
metodama iz oblasti marketinga koji imaj ua cilj bolji i
efikasniji plasman proizvoda ili usluga u različitim
uslovimakoji vladaju na tržištima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovaj predmet je direktno povezan sa predmetima Odnosi s javnošću i
Istraživanje tržišta i reklamiranje, sa kojim se djelimično i preklapa,
odnosno postavlja im osnove ostavljajući prostor da se u dva pomenuta premeta veća pažnja posveti praktičnom radu isticanj
konkretnih vještina.
KOMPATIBILNOST
Na fakultetima u Sloveniji: Ekonomska fakulteta Ljubljana, Ekonomsko-poslovna fakulteta Maribor; u Italiji: Universita di Carlo
Cataneo Castelanza, Universita di Bocconi Milano Universita degli
studi di Udine, Universita degli studi di Torino, Facolta di economia;
u Švedskoj: Stocholm School of Economics; u Holandiji: Erasmus, Rotterdam; u Poljskoj: Szkola Glovna Handlova V Warszavi; u
Austriji: Universitat Klagenfurt - Fakultät für
wirtschaftswissenschaften und informatik, Klagenfurt, University of Innsburck.
SADRŽAJ PREDMETA
Predmet Počinje uvodnim definicijama, osnovnim pojmovima i konceptima,
objašnjavajući suštinski koncept marketinga i marketing strategiju, te prelazi odmah na
upravljanje marketingom i marketinški miks, razrađujući marketing koncepcije i dotičući
se marketing menadžera i izazova marketinga. U nastavku se proučava odnos društva i
maretinga raspravljajući o konzumerizmu i aktivnosti u organizaciji. Slijedi proučavanje
osvajanja tržišta kroz tržišno orjentisano strateško planiranje (nivoi strateškog planiranja,
proces strateškog planiranja na nivou organizacije i na nivou poslovne jedinice, merketing
proces i planiranje proizvoda). Zatim se izučavanje koncentriše na marketing informacioni
sistem i marketing istraživanje (stvaranje marketing informacionog sistema, sistem
internih izvještaja, sistem marketing obavještavanja i istraživanja i sistem podrške
donošenju marketing odluka.
Slijedi proučavanje oblasti snimanja marketing okruženja, gdje se proučavaju snage i
akteri marketing okruženja, proaktivni i reaktivni pristup marketing okruženju, potrebe i
trendovi u marketing okruženju i snage marketing okruženja (demografsko, ekonomsko,
prirodno, tehnološko, političko-pravno i društveno-kulturno okruženje). U nastavku slijedi
analiza tržišta krajnje potrošnje i ponašanje potrošača u sklopu čega se razmatraju
sociološki, psihološki i situacioni faktori ponašanja krajnjih potrošača, te način
odlučivanja krajnjih potrošača o kpovini. Takođe se vrši i analiza industrije i konkurencije
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 66/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
66
pri čemu se akcenat stavlja na djelatnost, koncept konkurencije i strukturu konkurencije,
te na analizu konkurenata, sistem istraživanja konkurencije, definisanje konkurentskih
stategija i usklađivanje orjentacije prema potrošačima i prema konkurenciji.
Nadalje se proučavaju načini utvrđivanja tržišnih segmenata i izbor tržišnih ciljeva sa
nivoima i procesom segmentacije tržišta, uslovima za uspješn segmentaciju i izbor ciljnog
tržišta. U nastavku se obrađuje područje diferenciranja i pozicioniranja tržišne ponude sa
načinima dodavanja vrijednosti ponudi, djelatnostima i mogućnostima za diferencijaciju,
alati za konkurentsku diferencijaciju, uslovi za uspješnu konkurentsku diferencijaciju i
razvoj stategije pozicioniranja. Upravljanje strategijama u životnom ciklusu proizvoda
obuhvata teme vezane za koncept životnog ciklusa proizvoda, marketing strategije u fazi
uvođenja, rasta, zrelosti i opadanja, kritika koncepta životnog ciklusa proizvoda i
marketing strategije u toku životnog ciklusa proizvoda. Na ovu temu se nastavlja
razmatranje globalnog tržišta i globalne marketing strategije, sa trendom globalizacije
tržišta i industrije, odlučivanjem o ulasku na strana tržišta, odlučivanjem o izboru tržišta i
načinu ulaska na izabrano tržište, odlučivanjem o programu marketinga.
Novo područje je upravljanje linijama proizvoda, markama proizvoda i pakovanjem gdje
se posmatra proizvd kao osnovni element marketing miksa,a pročavaju se načini
donošenja odluka o miksu proizvoda, o liniji proizvoda, o marki proizvoda i o pakovanju i
etiketiranju. Slijedi oblast upravljanja uslužnim djelatnostima i uslugama koje podupiru
proizvode (definicija i klasifikacija usluga, primjena usluga u marketingu, strategije
marketinga u uslužnim organizacijama i stategija usluge nakon prodaje). Kreiranje
strategija i program cijena je nova oblast koja obrađuje prvo određivanje cijene, strategije
prilagođavanja cijena, iniciranje promjena cijena, rekacije na promjene cijena i reagovanja
na promjene cijena konkurenata.
Nadalje se proučava izbor i upravljanje kanalima marketinga gdje se obrađuju teme kao
što su planiranje kanala distribucije, funkcije marketing kanala, kreiranje – izbor kanala,
odluke o upravljanju marketing kanalom i dinamika marketing kanala. Slijedi integrisanje
marketing komunikacije gdje se obrađuju proces komunikacije i njegovi elementi i faze
razvoja efikasnih marketing komunikacija, pa se prelazi na područje upravljanja
oglašavanjem, unapređenjem prodaje i odnosima s javnošću. U tom sklopu se izučavaju
teme vezane za oglašavanje podsticanje prodaje i odnose s javnošću.
Predmet se završava pročavanjem upravljanja direktnim i on line marketingog gdje se
izučava rast i pogodnost direktnog marketinga, baze podataka o kupcima i direktni
marketing, osnovni kanali direknog marketinga i on line marketing.
LITERATURA Osnovna literatura: S. Kovačević - Marketing
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 67/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
67
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 25 15 15 10 142 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 68/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
68
NAZIV PREDMETA: MENADŽMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA
ŠIFRA PREDMETA MP-MIS-1
Dodatak 24
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da se još jednom sagledaju razni elementi
menadžerstva u oblasti funkcionisanja malih i srednjih
preduzeća, nakon što su kroz dosadašnje školovanje studenti
stekli jasniju predstavu o funkcionisanju malih i velikih
poslovnih sistema.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Kao što je rečeno pri definisanju cilja ovog predmeta, njemu prethodi veći broj predmeta, a moglo bi se reći da mu direktno prethode
Osnvoe ekonomije, Mikroekonomija, Osnove menadžmenta i
Preduzetništvo, a korijene nalazi i u drugim predmetima tipa Organizacija poslovnih sistema ili Poslovno planiranje.
KOMPATIBILNOST Poslovna fakulteta Maribor, Slovenia; Sad Diego State
University, USA; Universita' Bocconi, Italija
SADRŽAJ PREDMETA
Izučavanje ove oblasti počinje biznisom malih i srednjih preduzeća, definisanjem
malog biznisa i određivanjem veličine malog preduzeća. Utvrđuju se snage i slabosti
malih i srednjih preduzeća, a zatim se vrši upoređivanje malih i velikih preduzeća i
utvrđuju prednosti i razlike.
U nastavku se proučava preduzetništvo u malom i srednjem biznisu pri čemu se
najprije utvrđuju pojam i definisanje preduzetnistva, pa se prelazi na odnos preduzetništva
i menadžmenta. U poglavlju vezanom za pokretanje novog posla – biznisa izučavaju se
teme kao što su oblici započinjanja biznisa (početak od 'nule' i kupovina postojećeg
preduzeća), organizacioni oblici biznisa (biznis jednog vlasnika, zajednički biznis,
korporacija, razni oblici preduzeća kod nas kao što su radnje, dopunska djelatnost,
privredna društva i komanditno društvo, pa slijedi izučavanje inkubatora, klastera,
franšizing poslova sa uvođenjem pojma franšizinga, tipovima franšizinga, izborom
davaoca franšizinga i elementima ugovora o franšizingu).
U prvom dijelu se još proučava postupak zasnivanja biznisa, a u drugom dijelu se
razmatra izbor djelatnosti i lokacije biznisa, te menadžment poslovnih funkcija u sklopu
čega se izučavaju teme kao što su planiranje biznisa (sa pojmom, ciljem, načelima
planiranja i klasifikacijom planova), zatim nabavno poslovanje (sa pojmom i značajem
nabavnog poslovanja, planiranjem i politikom nabavki, evidencijom nabavnog poslovanja,
ugovaranjem kupoprodaje, upravljanje zalihama), marketing –prodajno poslovanje (sa
pojmom i značajem prodajnog poslovanja, istraživanjem tržišta, oblicima i načinom
prodaje i evidencijom prodajnog posovanja). Nadalje se razmatra proizvodnja gdje se
pored ostalog izučava organizacija pripreme proizvodnje i organizacija proizvodnje, a
slijede teme vezane za računovodstvo i finansije, poreze i osiguranje biznisa.
U trećem dijelu se izučavaju rezultati kao mjerilo kvaliteta ekonomije biznisa. U
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 69/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
69
tom sklopu se izučavaju teme tipa izlazni elementi – kvantitativni i kvalitativni rezultati i
finansijska stabilnost. Slijedi izučavanje ulaznih elementi – ulaganja gdje se obrađuju
teme vezane za sredstva kao elemenat ulaganja (uloga sredstava u biznisu, usklađivanje
sredstava i zadatka, obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava), kadrove u biznisu,
trošenje kao oblik ulaganja, klasifikaciju troškova (elementi proizvodnje, mjesta nastanka
troškova, vezanost troškova za nosioce i način obračuna po nosiocima, te troškovi
uslovljeni kapacitetom i njegovim korištenjem), razvojni tok troškova, granične troškove i
metodološke probleme troškova (prag ekonomičnosti i metode izračunavanja cijene
koštanja).
U nastavku se izučavaju metode izražavanja kvaliteta ekonomije biznisa
(produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost), a predmet se završava razmatranjem ostalih
poslovnih informacija (izražavanje finansijske stabilnosti kroz koeflcijent angažovanja i
koeficijent reprodukovanja, razmatranje graničnih troškova i poslovne politike i
utvrđivanje praga ekonomičnosti).
LITERATURA Osnovna literatura: Š.Berberović – Menadžment malih i srednjih
preduzeća Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 70/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
70
OBIM PREDMETA Predavanja: 45 časova
Vježbe: 15 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
45 15 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 71/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
71
NAZIV PREDMETA: MIKROEKONOMIJA
ŠIFRA PREDMETA MP-MIK-1
Dodatak 25
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovama
ekonomike preduzeća i njenim osnovni mprincipima i
elementima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovom premetu prethodi predmet Osnove eknomije koji mu postavlja osnovne temelje kroz definisanje glavnih pojmova, a sam predmet
Mikroekonomija predstavlja temelj mnogim drugim predmetima, a
naročito npr. Računovodstu i Poslovnim finansijama koje bi teško išle bez ovakve uvodne osnove.
KOMPATIBILNOST
Predmet je korespodentan sličnim predmetima na većini fakulteta i
visokih škola menadžerskog i ekonomksog usmjerenja, npr.
Microeconomics – University of Ljubljana Faculty of Economics (Slovenija); University of Torino (Italija)
SADRŽAJ PREDMETA
Izučavanje ove oblasti od ključnog značaja ta studij počinje ekonomika preduzeća
kao elementom teorije mikroekonomije sa predmetom izučavanja ekonomike preduzeća i
ciljem ekonomike preduzeća. Nakon toga slijedi proučavanje ekonomske strukture
preduzeća i elemenata ekonomije preduzeća.
Nakon ovih uvodnih razmatranja prelazi se na razmatranje trošenja elemenata
proizvodnje kao oblik ulaganja, pri čemu se definiše trošenje, pa prelazi na naturalno
izražavanje trošenja, finansijsko izražavanje trošenja i kriterijume klasifikovanja troškova.
U narednom poglavlju se razmatraju troškovi u funkciji uspostavljanja i
korišćenja kapaciteta, pri čemu se proučavaju teme vezane za troškove uslovljene
uspostavljanjem proizvodnog kapaciteta (Definisanje i klasifikovanje proizvodnih
kapaciteta, izbor veličine kapaciteta, organizaciona struktura korišćenja kapaciteta, fiksni
troškovi) i troškove uslovljene korišćenjem kapaciteta (proprocionalni i relativno fiksni
troškovi).
Nadalje se izučava specifičnost ponašanja troškova u funkciji njihove kvantitativne
strukture i metodologija obračuna troškova sa izračunavanje praga ekonomičnosti i
metodama izračunavanja cijene koštanja, te metoda utvrđvanja fiksne komponente
troškova.
Sljedeća grupa tema vezanih za upravljanje kruženjem kapitala u reprodukciji
obuhvata naredne teme: pojavni oblicii preobražaji kapitala u procesu reprodukcue, faze
ciklusa reprodukcue, reprodukcioni aspekt angažovanja kapitala, kvantitativni odnos
angažovanja kapitalai trošenja elemenata proizvodnje, trošenje i angažovanje kao oblici
ulaganja, izvori kapitala u reprodukciji i kamata u funkciji upravljanja cirkulisanjem
kapitala u reprodukciji.
Nakon toga se pristupa izučavanju efekata poslovanja u vidu reprodukcije sa
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 72/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
72
definsisanje proizvoda kao oblika rezultata poslovanja. Obrađuju se i važne teme kao što
su veličina i struktura ukupnog prihda, dohodak, dobitak i gubitak.
Novo poglavlje se odnosi na ekonomske prinicipe reprodukcije i
izraze kvaliteta ekonomije pri čemu se težište izučavanja stavlja na konstituisanje
ekonomskth principa poslovanja a definišu se i parcijalni principi reprodukcije. Nadalje se
izčava kompleks produktivnosti (princip i faktori produktivnosti i izražavanje
produktivnosti), kompleks ekonomičnosti (princip, elementi, izražavanje i mjerenje
ekonomičnosti, ekonomičnost izražena odnosom cene proizvodnje i cene koštanja, sadržaj
ekonomičnosti, sprovođenje principa ekonomičnosti) i kompleks rentabilnosti (princip
rentabilnosti, rentabilnost izražena odnosom dohotkai angažovanog kapitala, rentabilnost
izražena profitnom stopom i sprovođenje principa rentabilnostl).
Predmet se završava temama vezanim za kontrolu funkcionisanja pojedinih
elemenata ekonomskog sistema preduzeća (svodni izraz kvaliteta ekonomije, svođenje
promena elemenata ulazaiizlaza na ekvivalente, uticaj promena elemenata produktivnosti
na poslovni uspeh, uticaj promena elemenata ekonomičnosti na poslovni uspeh, , uticaj
promena elemenata rentabilnostl na poslovni uspeh, izražavanje ukupnog poslovnog
uspjeha).
LITERATURA Osnovna literatura: B.Stavrić – Mikroekonomija (Ekonmika
preduzeća)
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 73/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
73
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 7(sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 25 15 15 6 138 6.90
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 74/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
74
NAZIV PREDMETA: ODNOSI S JAVNOŠĆU
ŠIFRA PREDMETA MP-PR-1
Dodatak 26
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Predmet Odnosi s javnošću je koncipiran na način da
studentima predstavi značaj razvoja i održavanja dobrih odnosa
s javnošću, tj. sa različitim grupama na koje se dijeli opšti
pojam javnosti: kupcima, zaposlenima, investitorima, vlastima,
medijima, lokalnom zajednicom i svim drugim grupama čije
djelovanje ili nedjelovanje može da se odrazi na položaj
preduzeća na tržištu i na njegovo ukupno poslovanje. Predmet
se ne zadržava samo u okvirima preduzetništva, već pokušava
da ukaže na jedinstvene mehanizme odnosa s javnošću koji su
upotrebljivi i u vladinom sektoru, gdje se uvodi pojam odnosi s
javnošću u javnoj upravi.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je povezan sa Poslovnom kulturom koja mu prethodi, a
nadalje je sko povezan sa predmetima Marketing, Istraživanje
tržišta i reklamiranje
KOMPATIBILNOST
Ohio University (SAD); Public Relations, Writing for the Media
(Odnosi s javnošću, Pisanje za medije); Ekonomski fakultet u
Beogradu, Odnosi s javnošću; Fakultet organizacionih nauka Beograd, Odnosi s medijima, Internet i odnosi s javnošću; Univerzitet
Braća Karić, Odnosi s javnošću; Westminster Business School
(Velika Britanija), Public Relations Management (Menadžment odnosa s javnošću); The Institute of Commercial Management at
Dorset (Velika Britanija), Public Relations (Odnosi s javnošću);
SADRŽAJ PREDMETA
Predmet odnosi s javnošću obuhvata nekoliko osnovnih tema:
1. Strateško komuniciranje u odnosima s javnošću 2. Organizovanje poslova upravljanja odnos ima s javnošću u preduzeću 3. Pisanje saopštenja za javnost 4. Odnosi s javnošću u javnoj upravi 5. Etika i profesionalizam u odnosima s javnošću 6. Komunikacijski modeli i istraživanje javnog mnijenja 7. Upotreba Interneta u odnosima s javnošću
U okviru navedenih oblasti izučavaju se različite teme koje bliže objašnjavaju nastanak i razvoj odnosa s javnošću, njegove osnovne zadatke i preporučeni način organizovanja, značaj poštovanja etičkih normi i profesionalizma u upravljanju odnosima s javnošću, proces komuniciranja te javno mnijenje kao i mogućnost uticaja na njega. Strateško komuniciranje u odnosima s javnošću obuhvata sljedeće teme: Definisanje pojma odnosa s javnošću u praksi. Elementi strateškog komuniciranja u odnosima s javnošću. Potreba za odnosima s javnošću u preduzetništvu. Plan programa za odnose s javnošću. Upravljanje pomoću ciljeva i alternativa. Slučajevi planiranja i realizacije kampanja za odnose s javnošću.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 75/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
75
Organizovanje poslova upravljanja odnosima s javnošću u preduzeću: Utvrđivanje zadataka službenika za odnose s javnošću (portparola). Shvatanje potrebe za medijima kao partnerima. Dijelovi funkcije odnosa s javnošću. Uobičajene greške u odnosima s javnošću.
Pisanje saopštenja za javnost: Struktura saopštenja za javnost. Pisanje saopštenja za javnost po principu aktuelnosti. Primjeri saopštenja za javnost.
Odnosi s javnošću u javnoj upravi: Dužnost saradnje s novinarima. Posao službenika za odnose s javnošću u javnoj upravi. Uloga portparola u kabinetu. Autoritet i koordinacija. Konferencija za štampu. Komunikacija u vrijeme krize. Intervju.
Etika i profesionalizam u odnosima s javnošću: Novinarska etika. Kodeksi u odnosima s javnošću. Komunikacijski modeli i istraživanje javnog mnijenja: Poznati komunikološki modeli. Elementi komunikacijskog modela.
Upotreba Interneta u odnosima s javnošću: Internet kao integralni dio savremenog novinarstva i
odnosa s javnošću. Struktura web stranice i način pristupa informacijama. Interaktivnost i
aktuelnost. Primjeri web stranica vlada.
LITERATURA
Osnovna literatura:
Odnosi s javnošću (skripta), Koledž za informatiku i
menadžment “Janjoš”, Prijedor, 2006.
Dopunska literatura: 1. Sam Black: Odnosi s javnošću, Beograd: Clio, 1997
2. Marguerite Sullivan: Djelotvoran ured za tisak: pogled iznutra,
Stejt Department: Biro za informisanje, 2002. 3. Scott M. Cutlip, Allan H. Center i Glen M. Broom: Odnosi s
javnošću, Zagreb: Mate, 2003.
4. Branimir Stojković: Skripta za predmet Savremeni sistemi informisanja, Beograd: Fakultet političkih nauka, 2001.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 76/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
76
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 25 15 15 6 138 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 77/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
77
NAZIV PREDMETA: OPERATIVNI SISTEMI
ŠIFRA PREDMETA IPI-OS-1
Dodatak 27
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Upoznati se sa namjenom, funkcijama, konceptima i principima
funkcionisanja, projektovanja i implementacije operativnih
sistema
Steći opšte, fundamentalno znanje primjenjivo na operativne
sisteme uopšte, nevezano ni za jedan konkretan sistem
Osposobiti se za razumijevanje i korišćenje postojećih i
projektovanje sopstvenih specijalizovanih sistema.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Informacione tehnologije, Arhitektura i funkcija računara,
Osnove programiranja
KOMPATIBILNOST
Technische Universitaet Dresden (Njemačka),
Betriebssysteme (Operativni sistemi); Universitaet Basel
(Švajcarska), Rechnerarchitektur und Betriebssysteme
(Kompjuterske arhitekture i operativni sistemi); University of
Edinburgh-School of Informatics (Velika Britanija), Operating
Systems (Operativni sistemi); Fakultet tehničkih nauka Novi
Sad, Operativni sistemi;
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
Obrada različitih shvatanja opsega operativnih sistema:
Tradicionalno obrađivane teme:
kernel (jezgro) – program koji obavlja osnovne funkcije OS i uvek se nalazi u memorijiskup
uslužnih sistemskih programa, shell (školjka) – komandni ili grafički korisnički interfejs (GUI)
prema funkcijama OS
Savremeni pristup:
luksuzan GUI
skup uslužnih aplikativnih programa
programi za Internet usluge
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 78/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
78
Struktura:
Pojam, namjena i funkcije OS
Šta je operativni sistem
Zašto postoje OS Osnovni zadaci i funkcije OS
Šta sve obuhvata OS
Istorijat i vrste OS Jezgro operativnog sistema i upravljanje procesima
Raspoređivanje procesa i dodjela procesora
Sinhronizacija procesa
Zastoj Upravljanje memorijom
Virtuelna memorij
Ulazno-izlazni podsistem Sekundarne i tercijarne memorije
Sistemi datoteka
Mrežno okruženje Distribuirani sistemi
Zaštita i sigurnost
Korisnički interfejs
Familija operativnih sistema Windows UNIX (Linux)
Mac OS X
Sistemi sa vremenskom raspodjelom Multiprocesorski sistemi
Distribuirani sistemi
Sistemi za rad u realnom vremenu
Struktura direktorijuma Struktura fajl sistema
Važniji aspekti OS: interaktivnost, vrijeme odziva, multitasking, pogodnost upotrebe, umrežavanje
i pristup Internetu, zaštita, pouzdanost
LITERATURA
Borislav Đorđević, Dragan Pleskonjić, Nemanja Maček,
Operativni sistemi: teorija, praksa i rešeni zadaci, Beograd,
Mikro Knjiga, 2005.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 79/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
79
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 15 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
15 45 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 80/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
80
NAZIV PREDMETA: ORGANIZACIJA POSLOVNIH SISTEMA
ŠIFRA PREDMETA MP-OPS-1
Dodatak 28
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj ovog predmeta je da studente upozna sa značajem
organizacije preduzeća, odnosno bilo kog poslovnog sistema, te
da im obezbjedi potrebna znanja i vještine vezane za
organizacione aktivnosti u sistemu.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Organizacija rada i preduzeća je jedna od ključnih
menadžerskih funkcija, pa je povezana sa predmetima Osnove
menadžmenta, Preduzetništvo i Poslovno planiranje, a pomaže i
shvatanje predmeta tipa Upravljanje projektima.
KOMPATIBILNOST
Predmet se izučava na većini poslovnih škola i ekonomskih
fakulteta i predstavlja uvod u područje poslovanja i
menadžmenta. U svijetu se često javlja pod imenom
«organization studies».
SADRŽAJ PREDMETA
Kurs počinje uvodnim napomenama o shvatanju organizacije i o organizaciji kao
nauci a slijede glavna obilježja organizacije gdje se obrađuje svrsishodnost organizacije,
udruživanje ljudi i njihove interakcije u organizaciji, smišljeno olilikovanje i delovanje
orgamzacije, stalnost, odnosno trajnost funkcionisanja orgnizacije, racionalnost i
dinamičnost. Teorije i pristupi izučavanju organizacije su nastavak izučavanja sa razvojem
organizacije i organizacione misli od početka 20.-og vijeka i teorijama organizacije.
Nadalje se organizacija definiše kao sistem i razmatra upravljanje organizacionim
sistemima.
U drugom dijelu se otpočinje sa strukturiranjem organizacije sa definisanjem
organizacionih struktura, formalnom i neformalnom organizacionom strukturom,
kvalitetom i funkcionalnošću organizacione strukture, divergentnošću organizacionih
struktura i vrstama organizacionih struktura (tardicionalni i moderni koncept gdje se
izučava funkcionalna, diviziomilna, projektno-matrična i modifikovana bazična
organizaciona struktura).
Zatim slijedi prikaz i opis organizacione strukture i unutrašnji i spoljni faktori
orgnizacije, te identifikovanje i grupisanje poslova organizacije. U nastavku se proučavaju
teme vezane za analizu zadatka organizacije i grupisanje poslova (formiranje radni mjesta,
organizacionih jedinica itd.)
Institucionalni oblici organizovanja preduzeća kao subjekata tržišne privrede sa
specifičnosti ovog vida organizovanja preduzeća kod nas su sljedeća oblast interesa ovog
predmeta, kao i vrste institucionalnih oblika organizovanja preduzeća u tržišnoj
privredi (inokosno preduzeće, društva lica i društva kapitala).
U nastavku se prelazi na organizovanje velikih poslovnih sistema sa stategijom i
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 81/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
81
metodama razvoja, pa se prelazi na oblike organizovanja velikih sistema (korporacija,
holding), a slijedi profitna decentralizacija velikih poslovnih sistema.
U trećem dijelu se pažnja usmjerava na sredstva i funkcije organizacije rada gdje
sepročavanje usmjerava na principe organizacije individulanog rada (princip minimalnog
psihofizičkog naprezanja i princip produktivnosti, princip jedinstva cilja, princip
stimulisanja inicijative kolektiva. Nadalje se izučavaju organizacija sredstava preduzeća
(lokacija preduzeća, raspored mašina) i organizacija funkcija u preduzeću (funkcija
planiranja, organizacija funkcije proizvodnje, oranizacija tehničke kontrole proizvodnje,
organizacija komercijalnog poslovanja, organizacija prodaje, organizacija skladištenja,
organizacija finansijsko-računovodstvene funkcije, organizacija funkcije analize
poslovanja, organizacija opštih poslova.
LITERATURA Osnovna literatura: B.Stavrić – Organizacija preduzeća Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se prati tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 82/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
82
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 83/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
83
NAZIV PREDMETA: MAKROEKONOMIJA
ŠIFRA PREDMETA MP-OE-1
Dodatak 29
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim
pojmovima ekonomske nauke i uvođenje u svijet ekomske misli
i prakse.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Kao uvodni predmet Osnove ekonomije su povezane sa
mnogim predmetima iz ekonomske i menadžerske grue
predmeta i predstavlja direktan uvod u predmet Mikroekomija,
omogućujući studentima razumijevanje pojmove ekonomike
preduzeća.
KOMPATIBILNOST
Sadržajem korespondira programima na sljedećim fakultetima:
Universita degli Studi di Torino, Facolta di Economia; svi
ekonomski fakulteti u Republici Hrvatskoj; London School of
Economics and Political Science, London, UK; Erasmus
University, Rotterdam, Nizozemska; University of Ancona,
Ancona, Italija
Harvard University; Ekonomska-poslovna fakulteta, Maribor,
Slovenija; Charles University in Prague, Faculty of Social
Science, Institute of Economic Studies
SADRŽAJ PREDMETA
U okviru ovoog predmeta se najprije proučava ekonomija kao nauka pri čemu se
obrađuju pojam ekonomije, razvoj ekonomske nauke i značaj ekonomije, a po uvođenju
ovih osnovnih pojmova odmah se prelazi na utvrđivanje nužnosti proizvodnje i njenih
činioca gdje se pažnja posvećuje uslovljenosti proizvodnje ljudskim potrebama i
proizvodnim mogućnostima društva . U nastavku slijedi ponuda i tražnja u tržišnom
sistemu sa tržišnim mehanizmom, tražnjom roba, cjenovnom elastičnošću tražnje,
ponudom roba, elastičnošću ponude i ravnotežom ponude i tražnje. Naredna tema se bavi
problematikom ekonomske funkcije države u savremenim privredama i
razlozima za državnu intervenciju, te oblicima državne intervencije. Makroekonomski
bilansi i mjerenje obima nacionalne proizvodnje je sljedeće područje proučavanje gdje se
obrađuju pojam i značaj bruto društvenog proizvoda, struktura bruto društvenog
proizvodai faktori njegovog formiranja, te platni bilans
Naredne teme se bave pitanjim agregatne tražnje i to u dva slučaja: kod potrošnje i
investicija i kod javne potrošnje i spoljne trgovine. U prvom slučaju se definišu pojmovi
potršnje i investicija i rtazjašnjava se multiplikator inevsticija , dok se u drugom dijelu
definišu pojmovi javne potrošnje i spljne trgovine i njihov značaj i uloga. Nadalje se
proučava novac kao sredstvo razmjene, a u sklopu toga se govori o nastanku novca,
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 84/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
84
funkcijama novca, novčanim agregatima, količini novca u opticaju , te o paritetu valuta i
deviznom kursu. U nastavku teme o nocu govori se o bankarstvu u smislu ponude i
potražnje novca. U sklopu teme o bankarstvu proučavaju se poslovne banke, multiplikator
novčane ponude, funkcija i mjesto centralne banke i ravnoteža na tržištu novca.
Nadalje se govori o privrednim ciklusima i nezaposlenosti, a u nastavku o inflaciji
u savremenoj ekonomiji, pri čemu se definiše šta je inflacija, koji su uzroci inflacije i kak
odolazi do stabilizacije cijena. Povezano sa prethodnim temama proučava se monetarna i
fiskalna politika savremene države, a u tom sklopu se proučava povezanost ekonomskih
politika, robno-novčana ravnoteža i fiskalna i monetarna politika. Iz oblasti međunarodnih
ekonomskih odnosa se proučava međunarodna razmjena sa posebnim osvrtom na značaj
spoljne trgovine gdej se objašnjavaju ekonomski razlozi jačanja spoljne trgovine i faktori
koji ograničavaju međunarodnu razmjenu. Nastavlja se tema vezana za međunarodni
finansijski sistem (zlatni standard, Bretonvudski sistem fiksnih deviznih kurseva, aktuelna
pitanja međunarodnog finansijskog sistema).
LITERATURA Osnovna literatura: M.Stanić: Osnove ekonomije
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Dva testiranja po30 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 85/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
85
OBIM PREDMETA Predavanja: 45 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 7 (sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
45 30 2 25 15 15 8 140 7.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 86/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
86
NAZIV PREDMETA: OSNOVE MENADŽMENTA
ŠIFRA PREDMETA MP-ME-1
Dodatak 30
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj ovog predmeta je uvođenje studenata u teoriju i praksu
modernog naučnog, teorijskog i praktičnog menadžmenta uz
upoznavanje sa osnovnim pojmovima i principima iz ove
oblasti.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je uvod u veći broj predmeta koji se bave pitanima
upravljanja različitim oblastima, a direktno prethodi predmetu
Preduzetništvo, kome postavlja teorijske osnove.
KOMPATIBILNOST
Ekonomika podjetja 1 Univerza v Ljubljani, Ekonomska fakulteta Ljubljana
Osnove ekonomike podjetja Univerza v Mariboru, Ekonomsko –
poslovna fakulteta Maribor
Economia aziendale, Universita degli Studi di Torino Facolta di Economia Torino
SADRŽAJ PREDMETA
U sklopu predmeta se najprije obrađuje materija vezana za razvoj teorije
menadžmenta sa osnovnim teorijama kao što su: industrijska revolucija – početak
nastanka naučnog menadžmenta, klasične teorije menadžmenta, neoklasična teorija
menadžmenta, teorija sistemskog pristupa menadžmentu (opšta teorija sistema, pojam
sistema, funkcionisanje sistema, organizacioni sistemi, vrste i ciljevi sistema), situacioni
(kontigencijski) pristup menadžmentu, Teorija Z, "EXELLENCE" u menadžmentu.
Nadalje se obrađuje pojam i definisanje menadžmenta u uslovima tržišne
ekonomije (pojam menadžmenta, definicije menadžmenta, proces menadžmenta,
menadžersko odlučivanje i osnovni principi savremenog menadžmenta). Sljedeća tema je
vezana za organizaciju i okruženje gdje se pažnja posvećuje makro okruženju (političko,
pravno, ekonomsko, demografsko, poslovno i tehničko) i mikro okruženje, te procesu
globalizacije tržišta i uticaj na poslovanje preduzeća. U sastavu ove teme se pručavaju i
benčmarking analiza i COST - BENEFIT analiza. Naredne teme se bave planiranjem i
organizacijom u modernim sistemima menadženta. U sklopu planiranja se kratko obrađuje
planiranje kao osnov upravljanja (marketinška orijentacija planiranja, dimenzije
planiranja, koraci u planiranju, vizija, misija i ciljevi preduzeća, predviđanje i metode
predviđanja, izbor metode predviđanja, planiranje cjelokupnog poslovanja) dok se u dijelu
vezanom za organizaciju obrađuje proces organizovanja, modeliranje organizacione
strukture u funkciji implementacije strategije, vertikalna i horizontalna diferencijacija,
savremene organizacioen strukture (uključujući i reinženjering), razlika između klasične i
inovativne organizacije, organizacija kao dinamičan sociotehnički sistem i funkcija kao
rezultat podjele rada. Predmet obuhvata i kratak dio o upravljanju ljudskim resursima sa
osvrtom na utvrđivanje potreba za kadrovima, pronalaženje kadrova, izbor i prijem
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 87/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
87
kadrova, obuka kadrova, ocjenjivanje uspješnosti radnika i naknade zaposlenih.
U dijelu o liderstvu se nakon uvodnog dijela sa tipovima ličnosti proučava
ponašanje ljudi u grupama, komuniciranje u procesu vođenja, motivisanje ljudskog
ponašanja, vođenje kao integralni dio menadžmenta (stilovi vođenja organizacije, izbor
stila vođenja, potreba za inovacijama u vođenju, komuniciranje u procesu vođenja).
Kontrola je sljedeća oblast proučavanja gdje se proučavaju svrha i proces kontrole
kontrola kroz povratak na uložena sredstva - du pont analiza i finansijski
pokazatelji kao mjerilo efikasnosti preduzeća. Nadalje se proučavaju faktori konkurentske
prednosti organizacije pri čem use posebna pažnja posvećuje kvalitetu kao faktoru
konkurentske prednosti organizacije sa kratkim pregledom modela obezbjeđenja
kvalitetom i upravljnja kvalitetom. Nadalje se pročava inovativnost kao faktor
konkurentske prednosti organizacije i fokusiranje na kupca kao faktor konkurentske
prednosti organizacije.
U nastavku se još pručavaju i koncepti korporacijske strategije preduzeća i pravni
oblici organizovanja preduzeća (uslovi osnivanje preduzeća, inokosno preduzeće, ortačko
društvo, komanditno društvo, društvo kapitala, zadruge), te organizovanje velikih
poslovnih sistema (kartel, koncern, trust, konglomerat, multinacionalne kompanije).
Obrađivana oblast se zaključuje temama vezanim za strategije vezane za ulazak na
internacionalna tržišta (izvoz, licencni aranžmani, franšizing, zajednička ulaganja).
LITERATURA Osnovna literatura: Željko Baroš – Osnove menadžmenta
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 88/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
88
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 7 (sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
3 45 2 25 15 15 8 113 7.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 89/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
89
NAZIV PREDMETA: OSNOVE PROGRAMIRANJA
ŠIFRA PREDMETA IPI-OP-1
Dodatak 31
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da studente upozna sa osnovama računarskog
prorgamiranja kroz uvođenje u osnovne programske jezike i
kroz razumijevanje funkcionisanja računarskih programa, te
sticanje praktičnih znanja iz oblasti programiranja u Basic-u i
Visual Basic-u.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predemtu prethodi cijeli niz predmeta iz oblasti informatike kao što su Informacione tehnologije, Informacije i komunikacije,
Kompjuterska tabelarna izračunavanja, Baze podataka 1 i Operativni
sistemi, tako da su studenti u trenutku početka izučavanja ove materije dobro ovladali računarima i njihovom primjenom. Predmet
predstavlja osnovu za izučavanje na predmetima Programiranje i
Projektovanje informacionih sistema.
KOMPATIBILNOST
Technische Universitaet Muenchen (Njemačka), Grundlagen
der Programmierung (Osnove programiranja); Universitaet
Duisburg (Njemačka), Grundlagen der Programmierung
(Osnove programiranja), Grundlagen der
Programmentwurfstechnik (Osnove softverskog inženjeringa);
Fakultet za računalništvo in informatiko Ljubljana (Slovenija),
Osnove programiranja; Fakultet organizacije i informatike
Varaždin, Osnove programiranja;
SADRŽAJ PREDMETA
U sklopu predmeta studenti se najprije upoznaju sa važnošću i potrebom programiranja i
sa samim kompjuterskim programima, šta i kako rade i gdje se sve koriste. Odmah se
prelazi na rad sa programima preko učitavanja jednostavnog programa u kompjuter i način
ulaska u program na kompjuteru.
U nastavku otpočinje rad na dizajniranju programa sa osnovnim dizajnerskim koracima
koji obuhvataju definisanje izlaza i toka podataka, razvijanje logike i pisanje koda, pa se
odmah nastavlja sa dobijanjem ulaza i prikazivanjem izlaza gdje se razmatra upotreba
komande Print sa naprednim štampanjem uz korištenje tačaka i zareza, te štampanje
praznih linija, čuvanje podataka, dodjeljivanje vrijednosti i dobijanje ulaza sa tastature
komandom Input. Zatim slijedi procesiranje podataka brojevima i riječima sa pogledom
na stringove, mateamtičkim operacijama uz objašnjenje kako kompjuteri barataju sa
matematikom i korištenjem ASCII tabele.
Nadalje se prelazi na kontrolisanje programa pri čem use tretira poređenje podataka,
pisanje relacionog teksta i izrada petlji. Razmatraju se i alati za otklanjanje greški,
ispravljanje sintaksnih grešaka, single-stepping i ispitivanje podataka.
Nakon ovakvog uvoda ulazi se u stvarno programiranje gdje se najprije izučavaju
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 90/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
90
strukturne tehnike kroz proučavanje strukturnog programiranja, testiranje programa, i
profilisanje koda. Zatim se ide na programiranje algoritama koje očinje objašnjenjem
pojma brojača i akumulatora, pa se uvodi pojam nizova i ide na sortiranje i pretraživanje
nizova, te napodrutine i ugnježđene petlje. Nadalje slijedi rad sa Basicom i uvod u grafiku
(bojenje, crtanje, postavljanje bitmapa na izlazu, sprajt animacije). Takođe se obrađuju i
napredne programerske teme i to rad sa prozorima i dodavanje kontrola a prozore. Nakon
toga slijedi upoznavanje sa Javom i osnovama programiranja u Javi, pa se prelazi na rad
sa Visual Basicom. Najprije s eproučava Visual Basic razvojno okruženje i upotrebwa
Visual Basic čarobnjaka za aplikacije i kreiranjejednostavne palikacije uz postavljanje
kontrola i pisanje koda, a razmatraju se i drugi aspekti programiranja u Visual Basicu sa
razumijevanjem proccedura i razumijevanjem jezika u pozadini Visual Basica.
Na kraju se proučava oblast poslovnog programiranja, distribuiranih aplikacija, a studenti
se informaišu i o budućnosti programiranja sa nekim korisnim alatima kao što su profileri,
kontroleri verzije i editori resura.
LITERATURA Osnovna literatura:
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 91/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
91
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi narski Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 92/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
92
NAZIV PREDMETA: POSLOVNA KULTURA
ŠIFRA PREDMETA MP-PK-1
Dodatak 32
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj nastave poslovne kulture je da se polaznici osposobe da:
procijene situaciju u kojoj se nalaze, u vezi sa identifikovanim
modelima ponašanja tokom nastave, odrede osnovne principe
pisanog i usmenog komuniciranja u poslovnoj komunikaciji;
savladaju tehniku pisanja radova, uz konsultacije i timski rad
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Sociologija, Odnosi s javnošću, Ekonomija Evropske Unije
KOMPATIBILNOST
Universitaet Heidelberg (Njemačka), International
Business Cultures (Poslovne kulture u svijetu); UMEA School
of Business (Švedska), International Business Culture and
Communication (Međunarodna poslovna kultura i
komuniciranje); Kansas City Community College (SAD),
International Business Cultures (Poslovne kulture u svijetu);
Zagrebačka škola za menadžment, Poslovna kultura i
komuniciranje;
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
Kultura i komuniciranje:
Kultura (istorijsko-antropološki aspekti razvoja kulture, kultura tržišta; kultura spoljnih
odnosa)
Komuniciranje kao proces (razumijevanje modela ponašanja; poslovni sleng; neverbalna
komunikacija u poslovanju)
Društveni aspekti (interpersonalna i komunikacija izmedju grupa)
Modeli interkulturalnog komuniciranja (prilagođavanje i kompromis)
Komuniciranje u praksi:
Pismeno (standardi poslovne prepiske, vremenski rokovi i održavanje intenziteta
komunikacije sa klijentom ili partnerom
Usmeno komuniciranje (pravila i modeli)
Interno i eksterno komuniciranje (kontrola informacija, stvaranje zvaničnog stava)
Situacije (sastanci; pregovori; manipulacija u usmenom i pismenom komuniciranju -
ciljnom i masovnom)
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 93/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
93
Struktura:
Osnovna priroda komunikacije, pojam, karakteristike, elementi procesa komuniciranja
Vrste komunikacije: pisana i izgovorena riječ, (vrste verbalnih medija u organizacijama;
upotreba oralne i pisane komunikacije.
Neverbalna komunikacija (stilovi oblačenja;vrijeme-igra čekanja; korišćenje
prostora); Prepreke u komunikaciji i mogućnost njihovog savladavanja;
Glavni uticaji na organizacionu komunikaciju (usmeravanje tokova poruke,
komunikacione mreže – formalni kanali za protok informacija, neformalne
komunikacione mreže); Prevazilaženje komunikacionih prepreka (jezička
jednostavnost;odmeren tok informacija; povratne informacije
Sadržaj organizacione kulture – kognitivni i simbolički elementi organizacione kulture;
Evropa kroz biznis – Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija;
Različite kulture i običaji u poslovnom svijetu; Korporativna kultura, imidž i identitet;
LITERATURA
Suzić, N., Poslovna kultura, Koledž „Janjoš“ Prijedor, 2005.
Janićijević, N., (1997) Organizaciona kultura – kolektivni um
preduzeća,ULIXES, Novi Sad, Ekonomski fakultet, Beograd;
Dramond, Dž,Bein,B (2001) Poslovna etika, Clio, Beograd;
Robinson, D., (2000) Poslovni bonton, Grmeč, Beograd;
Grinberg, Dž.,Baron,R.,(1998) Ponašanje u organizacijama,
Želnid,Beograd;
Veinrajt,G., (2001) Govor tela, Alnari&Puna kuća,Beograd;
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 94/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
94
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 138 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 95/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
95
NAZIV PREDMETA: POSLOVNA MATEMATIKA
ŠIFRA PREDMETA MP-PM-1
Dodatak 33
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Primarni cilj predmeta je da student nauci tehniku
diferencijalnog i integralnog racuna koja će mu biti potrebna u
drugim predmetima tokom studija. Predmet je dizajniran tako
da studentu da osjećaj, intuitivno razumijevanje bazičnih
koncepata matematičke tačnosti.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Poslovna matematika je nastavak poslovne
KOMPATIBILNOST
Sveučilište u Zagrebu - Ekonomski fakultet, Financijska
matematika;
Universita di Torino, Facolta di Economia (Italija),
Matematica Finanziaria (Finansijska matematika);
Universita degli Studi di Milano – Bocconi, Facolta di
Scienze Statistiche (Italija), Matematica Finanziaria
(Finansijska matematika); Athabasca University (Kanada),
Business Mathematics (Poslovna matematika);
SADRŽAJ PREDMETA
Koncept:
Samostalna primjena osnovnih matematičko-statističkih metoda potrebnih savremenom
menadžeru u oblastima formiranja logičkih koncepata pri sklapanju i realizovanju
ugovora; ekonomskih analiza istraživanja tržišta, proizvodnje, prometa novca, efikasnosti
investicija, odnosa povjerilac-dužnik i ostalih istraživanja potrebnih za donošenje što
efikasnijih odluka u bilo kojoj sferi interesa.
Struktura:
Realni brojevi i operacije sa njima. Pojam matrice, osobine i operacije.
Pojam determinante i osobine. Metode za izračunavanje . Inverzna matrica.
Rješavanje sistema linearnih jedanačina. Gausova , Kramerova i matrična metoda.
Funkcije: pojam, osnovne osobine ,granična vrijednost i asimptote.
Diferencijalni račun: izvodi funkcije, geometrijsko tumačenje i tablica izvoda.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 96/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
96
Ispitivanje osobina funkcije pomoću izvoda i crtanje grafika.
Neodređeni integral, tablica integrala, metode integracije.
Određeni integral, metode integracije i primjene određenog integrala. Diferencijalne
jednačine prvog reda. Procentni račun. Ekonomske funkcije. Kamatni račun. Krediti.
LITERATURA
Gajić Lj., Herceg D., Krejić N. :»Elementi poslovne
matematike»,Univerzitet u Novom
Sadu, Prirodno matematicki fakultet, Institut za matematiku ,
1999.
I.Kovacevic,A.Savic, Poslovna matematika, Viša
elektrotehnička škola Beograd, 2006.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Pismeni i usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na pismeni ispit: Odslušana predavanja i
urađen seminarski rad.
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Položen pismeni dio ispita.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 60 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 97/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
97
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 30 15 10 10 142 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 98/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
98
NAZIV PREDMETA: POSLOVNA STATISTIKA
ŠIFRA PREDMETA MP-PS-1
Dodatak 34
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa statistikom i statističkim
metodama, te prezentovanje načina i metoda primjene u raznim oblastima ekonomije i menadžmenta.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je povezan sa predmetima Teorija odlučivanja i
Kvantitativne metode odlučivanja, kojima postavlja ne samo
teorijske, već i praktične osnove, a ima vezu i sa drugim
predmetima u kojima je statističko posmatranje i bilježenje
procesa obavezno, kao što je npr. slučaj sa materijom koja se
proučava u predmetu Upravljanje kvalitetom.
KOMPATIBILNOST
Austrija: Universitaet Wien, Fakultaet fuer
Wirtschaftswissenschaften und Informatik, Statistik I.,
Statistik II.; Hrvatska: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski
fakultet, Statistika; Irska: Dublin City University, BS
(Bachelor of Business Studies), Dublin, Business Statistics;
Italija: Universita Bocconi, Milano, Statistica; Mađarska:
Budapest University of Economic Sciences and Public
Administration, Statistics I., Statistics II.; Njemačka: Humbolt
Universitaet zu Berlin, Wirtschaftswissenschafliche Fakultaet,
Statistik I., Statistik II.; Slovenija: Univerza v Ljubljani,
Ekonomska fakulteta, Statistika I., Statistika II.
SADRŽAJ PREDMETA
U sklopu ovog predmeta se proučavaju najvažnija poglavlja statistike, bitna za
primjenu u raznim oblastima menadžmenta. Tu se prije svega objašnjava pojam,
definisanje i razvoj statistike i statističke djelatnosti, predmet, cilj, zadaci i metodi
statističkog istraživanja, programska podrška, osnovni statistički pojmovi i kategorije
(statistički skup, statistička obilježja, statističke jedinice i varijacija). Zatim se pažnja
posvećuje pristupu statističkom istraživanju, gdje se obrađuju sljedeća poglavlja:
statističko posmatranje i prikupljanje podataka (cilj, predmet, jedinica i obilježja
posmatranja i prikupljanja, izvori prikupljanja podataka, načini prikupljanja podataka,
obim i oblik (metode) obuhvatanja jedinica posmatranja, sredstva prikupljanja podataka,
kontrola i provjera podataka ), grupisanje i sređivanje podataka (statističke serije –
numeričke, atributivne, vremenske serije, prostorne), prikazivanje statističkih podataka
(tabelarno, grafičko, linijski dijagrami, površinski dijagrami), deskriptivne mjere
statističke analize (srednje vrijednosti, izračunate srednje vrijednosti – sredine,
pozicione vrijednosti), mjere varijabiliteta (apsolutne i relativne).
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 99/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
99
Nadalje se proučavaju teorijske raspodjele slučajnih promjenljivih, pri čem use
oseban naglasak stavlja na sljedeće teme: raspodjela diskretne slučajne promjenljive
(numerički pokazatelji diskretne slučajne promjenljive, binomna raspodjela, poasonova
raspodjela, hipergeometrijska raspodjela ), raspodjela neprekidne slučajne
promjenljive (funkcija i gustina raspodjele, numerički pokazatelji neprekidne slučajne
promjenljive, normalna raspodjela, studentova raspodjela i fisher – snedecor-ova f-
raspodjela).
U sklopu narednog poglavlja s eproučava metod uzorka pri čemu se pažnja
psvećuje izboru i načinu formiranja uzorka, raspodjeli parametara uzorka i određivanju
obima uzorka (obim uzorka za ocjenu srednje vrijednosti osnovnog skupa i obim uzorka
za ocjenu proporcije svojstva a u osnovnom skupu)
U sastavu statističke ocjene nepoznatih parametara osnovnog skupa se proučavaju
pojam i vrste statističke ocjene, osnovna svojstva tačkaste ocjene, intervalne ocjene
parametara raspodjele (interval povjerenja za srednju vrijednost osnovnog skupa sa
poznatom i nepoznatom varijansom i interval povjerenja za proporciju osnovnog skupa).
Kod testiranja statističkih hipoteza posmatraju se testiranje parametarskih hipoteza
(testiranje hipoteza o srednjoj vrijednosti osnovnog skupa, o jednakosti srednjih
vrijednosti dva osnovna skupa, o proporciji u osnovnom skupu i o jednakosti proporcija
dva osnovna skupa), te analiza varijanse, ujljučujući jednofaktorsku analizu varijanse sa
fiksiranim nivoima faktora i kriterijum za provjeru hipoteze o raspodjeli osnovnog skupa.
Poglavlje o regresiji i korelaciji se proučava preko sljedećih tema: pojam
korelacione zavisnosti, prosta linearna regresija (jednačina regresije, testiranje značajnosti
regresionih koeficijenata, analiza varijanse, interpolacija i ekstrapolacija), koeficijent
korelacije, višestruka regresija i korelacija.
Nadalje se proučavaju relativni brojevi i to indeksi (individualni i grupni i
testiranje indeksa), ekonomski pokazatelji dinamike, statistička analiza dinamike
produktivnosti (mjerenje produktivnosti, individualni i grupni indeks produktivnosti),
statistička analiza dinamike zarada (indeksi zarada ).
Analiza vremenskih serija obuhavata teme vezane za trend komponenta, metod trenda
(linearni, kvadratni i eksponencijalni trend), korelacionu zavisnost izmedju vremenskih
serija i sezonsku komponentu (metod sezonskih indeksa).
LITERATURA
Osnovna literatura: Đuro Mikić, Nebojša Ralević: Statističke
metode u menadžmentu
Dopunska literatura:
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 100/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
100
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Pismeni i usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na pismeni ispit: Odslušana predavanja i
urađen seminarski rad.
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Položen pismeni dio ispita.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 7 (sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 5 30 15 8 5 138 6.90
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 101/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
101
NAZIV PREDMETA: POSLOVNE FINANSIJE
ŠIFRA PREDMETA MFB-PF-1
Dodatak 35
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa osnovama
finansijskog poslovanja, načinima i sredstvima plaćanja u
platnom prometu zemlje.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmetu prethodi Mikroekonomija sa definisanjem pojmova
troškova i prihoda u preduzeću, a na predmet se nastavlja
Računovodsvo, koje više pažnje posvećuje praktičnom radu u
ovoj oblasti.
KOMPATIBILNOST
Corporate finance: većina ekonomskih fakulteta i poslovnih
škola u Europi i svijetu od kojih izdavajamo slijedeće:
u Evropi: Corporate Finance, London Business School, Velika
Britanija; Finance basisvak: Faculty of Economics and
Econometrics, Amsterdam, Nizozemska; Finanza aziendale
University Bocconi, Milano, Italija; Poslovne finance 1,
Ekonomska fakulteta, Ljubljana, Slovenija; Finanza aziendale,
Facolta di Economia, Torino, Italija;
u SAD-u: Corporate Finance, Wharton Business School,
University Of Pennsylvania; Corporate finance, Harvard
University; Corporate Finance, Stern, New York University;
Corporate Finance, Yale School of Management; Corporate
Finance, Kelley School of Business, Indiana University.
SADRŽAJ PREDMETA
Predmet počinje uvodom u finansijsko poslovanje sa uvođenjem pojmova finansije
i finansijska funkcija i istorijskim pregledom razvoja finansija. Slijede predmet izučavanja
i podjela nauke o finansijama, nastanak, razvoj i funkcija novca , vrijednost novca i
novčana reforma, cijena novca u vremenu - mehanizam kamata, pojam, uloga i zadaci
finansijske funkcije sa primarnim i sekundarnim zadacima finansijske funkcije. Nadalje
slijede odnos finansijske i drugih funkcija i organizacija finansijske funkcije (finansijska
služba).
Slijedi finansijsko poslovanje preduzeća, finansijska situacija i struktura
preduzeća, pravila i izvori finansiranja, finansijsko upravljanje i finansijska politika
preduzeća, finansijski menadžment i njegove funkcije.
Nadalje se proučava likvidnost i finansijska stabilnost gdje su obuhvaćene teme
kao što su: smisao i suština likvidnosti, mjerenje (metrika) likvidnosti, regulisanje i
održavanje likvidnosti , finansijsko planiranje (planski bilans uspjeha, planski bilans
stanja, plan novčanih tokova) i izrada finansijskog plana.
Teme vezane za tržište novca i kapitala obuhvataju tržište novca - finansijsko
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 102/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
102
tržište (koncept tržišta novca, učesnici na tržištu novca, tehnologija i instrumenti rada na
tržištu novca, ekonomski i tržišni značaj funkcionisanja tržišta novca, mehanizam
kamatnih stopa, oscilacije na tržištu novca), poslovnu koncepciju tržišta kapitala (funkcija
tržišta kapitala, učesnici na tržištu kapitala, tehnologija rada na tržištu kapitala, berzantsko
poslovanje).
Naredna oblast je vezana za platni promet i obrađuje teme vezane za unutrašnji
platni promet kao što su pojam i načini plaćanja, računi sredstava, instrumenti platnog
prometa u zemlji (instrumenti gotovisnkog i bezgotovinskog plaćanja, instrumenti za
obračun po gotovinskim uplatama i isplatama, instrumenti za obračun obaveza i
potraživanja, otvaranje akreditiva, cirkularno kreditno pismo i cesija).
Predmet se završava temama vezanim uz novčano i blagajničko poslovanje koje
obuhvataju blagajnu i blagajnički poslovi, dokumentaciju o blagajničkom poslovanju,
kontrola novčanog poslovanja i likvidatura, upravljanje potraživanjima i obavezama i
naplatu dospjelih potraživanja.
LITERATURA
Osnovna literatura: M.Dragić – skripta sa predavanja
Đ.Mikić – Poslovne finansije
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 103/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
103
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 104/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
104
NAZIV PREDMETA: POSLOVNO ODLUČIVANJE
ŠIFRA PREDMETA MP-TO-1
Dodatak 36
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta Poslovno odlučivanje je da studente upozna sa
teorijskim i praktičnim aspektima odlučivanja u različitim
uslovima i da im obezbijedi upoznavanje sa metodama i
sredstvima koji služe kao podrška u procesu donošenja odluka.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet obuhvata materiju odlučivanja kojoj pethode mnoge
srodne oblasti, a direktno proizilazi iz peedmeta Poslovna
statistika i Kvantitativne metode odlučivanja.
KOMPATIBILNOST
Predmet je kompatibilan sa predmetima koji se izučavaju na
fakultetima ekonomskog usmjerenja pod nazivima Decision
Suporting ili Decision Making.
SADRŽAJ PREDMETA
U uvodnom dijelu predmet se bavi teorijom odlučivanja pri čemu se najprije pravi
pregled i analiza problema odlučivanja (definisanje problema, definisanje ciljeva, atributi,
informacije, izbor metoda, izbor rješenja, filozofija odlučivanja i matrice odlučivanja).
Nadalje se razmatranje prenosi na proces donošenja odluka uz definisanje pojma i vrsta
odluka, a razmatraju se i faktori (elementi) odlučivanja, a slijede faze procesa odlučivanja
sa modelima donošenja odluka i postupkom procesa odlučivanja.
U nastavku razmatranja težište se prenosi na odlučivanje u uslovima neizvjesnosti
gdje se izučavaju teorija igara , igre između 2 igrača (igre dva igrača sa nultom sumom i sa
promjenljivom sumom), pregovaračke igre i igre protiv prirode kao što su Hurwicz –
ov kriterij (kriterij optimizma), Wald – ov kriterij, Laplace – ov kriterij (kriterij
nedovoljnog razloga), Savage – ov kriterij (kriterij žaljenja), Bayes – ov kriterij.
Nastavak izučavanja se dalje bazira na odlučivanje u uslovima rizika gdje se
pažnja posvećuje koncepciji i primjeni vjerovatnoće, analizi rizika sa pristupom analizi
rizika, sekvencijalnom odlučivanju i drvetu odlučivanja, raspodjeli vjerovatnoće
kriterijumske (zavisne) promjenljive (odlučivanje uz korištenje apriorne vjerovatnoće),
očekivanoj vrijednosti perfektne (dopunske) informacije i njena ocjena
(preaposteriorna analiza), analizi odlučivanja sa apriori vjerovatnoćama sa više akcija
(odlučivanje uz korištenje aposteriorne vjerovatnoće) i metode simulacije (Monte Carlo
tehnika).
Na prethodne teme se nastavlja odlučivanje u uslovima izvjesnosti sa linearnim
programiranjem i opštim osobinama linearnih programa, te testiranje, kontrola i primjena
modela. Slijedi višekriterijumsko odlučivanje (višeatributno i višeciljno odlučivanje), te
grupno odlučivanje gdje se obrađuju teme kao funkcija drušvenog blagostanja, metod
izbora najvećeg broja glasova, metod izbora apsolutnom većinom glasova, konsenzus,
breinstorming metoda i delfi metoda.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 105/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
105
Sistemi za podršku odlučivanju (programski potencijali u donošenju poslovnih
odluka,doprinos MIS-a u procesu odlučivanja i sistemi za podršku odlučivanja slijede u
daljem radu, a nakon toga teme vezane za vještačku inteligenciju i ekspertne sisteme
(pojam, klasifikacija, prednosti i nedostaci ekspertnih sistema).
Predmet se završava osnovnim temama iz oblasti strateškog planiranja gdje se
obrađuju metod scenarija, SWOT analiza i benčmarking.
LITERATURA Osnovna literatura: Đ.Mikić – Poslovno odlučivanje
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 106/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
106
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 107/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
107
NAZIV PREDMETA: POSLOVNO PLANIRANJE
ŠIFRA PREDMETA MP-PP-1
Dodatak 37
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa značajem,
principima i načinima planiranja u poslovnom sistemu i da im
obezbjedi praktična znanja iz ove važne menadžerske
discipline.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Ovom predmetu prethode predmeti Osnove menadžmenta i
Preduzetništvo u kojim se utvrđuje značaj poslovnog planiranja za
uspješno funkcionisanje poslovnog sistema, a sam predmet upotpunjuje znanja koja se stiču u drugiom predmetima vezanim za
menadžersku struku.
KOMPATIBILNOST
Universitaet Hamburg (Njemačka), Unternehmensplannung
(Planiranje u preduzetništvu); Universitaet Bamberg
(Njemačka), Unternehmensplannung und
Geschaeftsprozessoptimierung (Poslovno planiranje i
optimizacija poslovnog procesa); California Institute of
Technology – Caltech, Integrated Strategic Planning
(Integrisano poslovno planiranje)
SADRŽAJ PREDMETA
Nakon kratkog uvoda vezanog za značaj i ulogu poslovnog planiranja u sistemu
funkcionisanja preduzeća u nastavku slijede osnovna obilježja poslovnog plana, a zatim se
posmatra poslovni sistem kao objekt planiranja sa karakteristikama poslovnog sistema i
njgovim osnovnim obilježjima. Takođe se pažnja posvećuje i predviđanju kao osnovi
poslovnog planiranja (teorija, značaj i metode predviđanja). Nadalje se proučava kreiranje
poslovne strategije u procesu planiranja (vizija, misija, poslovna politika, strategija i
filozofija).
Nakon toga se prelazi na elemente procesa planiranja sa ciljevima poslovnog
planiranja, sistemom informacija u procesu poslovnog planiranja i planskim poslovnim
odlukama. Nadalje slijede teme vezane za karakteristike poslovnog planiranja i ulogu i
značaj poslovnog plana, pa se prelazi na zadatke i način organizovanja funkcije poslovnog
planiranja (karakteristike funkcije poslovnog planiranja, zadaci funkcije poslovnog
planiranja, organizacija izvršavanja zadataka funkcije poslovnog planiranja). Slijedi
podjela poslovnih planova prema različitim kriterijima pa se izučavaju podjela poslovnih
planova prema vremenskom periodu (strateški poslovni planovi, osnovni (tekući-godišnji)
planovi, operativni godišnji planovi), podjela poslovnih planova prema elementima
proizvodnje (planovi radne snage, materijala i sredstava za rad) i podjela planova prema
poslovnim funkcijama (plan marketinga i prodaje, plan proizvodnje, plan finansiranja i
akcesorski planovi).
Zatim se proučavaju načela poslovnog planiranja i to najprije opšta načela
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 108/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
108
poslovnog planiranja (načelo realnosti, načelo integrisanosti ili kompleksnosti, načelo
istovremenosti, načelo kontinuiteta, načelo elastičnosti ili fleksibilnosti, načelo naučnosti),
a zatim ekonomska načela poslovnog planiranja (načelo produktivnosti rada, načelo
ekonomičnosti trošenja, načelo rentabilnosti poslovanja). Slijede metode u procesu
poslovnog planiranja i to metoda ekonomske analize, metoda SWOT analize,
benčmarking metod, transformacioni-reinženjering metod, metod logičkog okvira i metod
tri koraka. Takođe se izučavaju i neizvjesnost i rizik u procesu poslovnog planiranja pri
čemu se izučavaju podjela i politika rizika i mogućnosti sprečavanja rizika.
Predmet se provodi kraju proučavanjem tema vezanih za planove poslovnih funkcija gdje
se obrađuju razna područja planiranja kao što su planiranje marketinga i prodaje,
planiranje proizvodnje (planiranje kapaciteta, trošenje elemenata procesa proizvodnje,
podjela troškova u procesu poslovnog planrianja), planiranje materijala, nabavke, radne
snage. U ovom dijelu se tretira i međusobni odnos marketinga i proizvodnje sa zadacima
proizvodnog menadžmenta, odnosom proizvodnog menadžmenta i nabavke marketinškog
menadžmenta i odnosom proizvodnog menadžmenta i prodaje marketinškog
menadžmenta. Nadalje se još proučava planiranje finansiranja (planiranje bilansa uspjeha,
potrebnih obrtnih sredstava i likvidnosti), planiranje investicija, a predemt se završava
upoznavanjem studenata sa postupkom izrade i obrascima za izradu osnovnog poslovnog
plana.
LITERATURA Osnovna literatura: S.Košpić – Poslovno planiranje
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 109/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
109
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 110/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
110
NAZIV PREDMETA: POSLOVNO PRAVO
ŠIFRA PREDMETA MP-JU-1
Dodatak 38
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Izučavanje ove naučne discipline omogućava studentima da se upoznaju sa
osnovama: obligacionih odnosa, korporativnog organizovanja i upravljanja, kao i osnovnim imenovanim ugovorima poslovnog prava. Pored toga nezaobilazan element u radu u privredi, ili pak u finansijskom sektoru, je i izučavanje pravnih aspekata hartija od vrijednosti kao i posebne pravne displine prava konkurencije. Apsolviranje pobrojanih osnovnih dimenzija poslovnog prava daje dovoljnu osnovu studentima da u svom budućem radu uspješno pristupe rješavanju pojedinih problema.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet utvrđuje pravne osnove funkcionisanja preduzeća pa je
jedan od rijetkih predmeta koji nemaju svoje prethodnike i
nasljednike, ali zato on daje dobre osnove za za druge predmeta
kao što je Menadžment malih i srednjih poreduzeća i Upravo
pravo, te Ekonomika i organizacija javne uprave.
KOMPATIBILNOST
Tilburg University (Holandija), International Business Law
(Međunarodno poslovno pravo); Anglia Ruskin University
(Velika Britanija), International and European Trade Law and
Policy (Međunarodno trgovinsko pravo i politika); Bristol Law
School (Velika Britanija), Comparative Corporate Law
(Uporedno korporativno pravo); Fakultet organizacionih nauka
Beograd, Poslovno pravo;
SADRŽAJ PREDMETA:
Uvod (priroda prava i osnove našeg pravnog sistema; osnovni pojmovi prava, grane prava,
izvori prava, pravne norme, pravni subjekti, pravni odnos, i sl.) i osnove poslovnog prava
(nastanak, predmet, istorijat, odnos sa drugim granama prava).
Subjekti Poslovnog prava – poslovne organizacije (pojam, tipovi, individualizacija,
povezivanje), međunarodne organizacije (Svetska trgovinska organizacija), drugi subjekti
Ponašanje na tržištu i zaštita potrošača (oblici nedozvoljenog ponašanja, geneza u pravu,
nacionalni i međunarodni oblici zaštite od neodgovarajućeg ponašanja).
Elektronsko poslovanje (pojam, oblici, problemi, način regulisanja).
Pravo intelektualne svojine (pojam, sadržaj, prava, pravni promet).
Pravo Evropske Unije (sistem prava vezan za zajedničko evropsko tržište i unifikacija
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 111/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
111
prava zemalja članica).Sadržaj: Pravo Evropske Unije (sistem prava vezan za zajedničko
evropsko tržište i unifikacija prava zemalja članica).
LITERATURA
Osnovna literatura: R.Kasagić: Poslovno pravo
Dopunska literatura: Drakulić M., Osnovi Poslovnog prava,
Beograd, FON, 2001.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 112/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
112
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 113/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
113
NAZIV PREDMETA: PREDUZETNIŠTVO
ŠIFRA PREDMETA MP-ME-2
Dodatak 39
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj ovog predmeta je detaljno upoznavanje studenata sa
teorijom i praksom modernog naučnog, teorijskog i praktičnog
menadžmenta, čime se stvaraju uslovi za uvođenje studenata u
samostalan rad na izradi biznis plana sa svim njegovim
elementima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmetu prethodi predmet Osnove menadžmenta a direktno je
povezan sa predmetom Tehnološki sistemi gdje se razmatraju
tehnički i tehnološki elementi biznis plana. Osim toga u ovom
predmetu se postavljaju osnove mnogim predmetima vezanim
za oblast upravljanja, planiranja i organizovanja.
KOMPATIBILNOST
Univerza v Mariboru, Ekonomsko – Poslovna fakulteta Maribor
(Slovenija), Osnove ekonomike podjetja (Osnove ekonomike
preduzeća); Universita degli Studi di Torino Facolta di Economia Torino (Italija) Economia aziendale; Beogradska bankarska
akademija, Osnove menadžmenta; Univerzitet Braća Karić – Fakultet
za trgovinu i bankarstvo, Osnove menadžmenta; Univerza v Mariboru, Fakulteta za poslovne vede (Slovenija), Osnove
managementa in organizacijskega vedenja (Osnovi menadžmenta i
organizacije);
SADRŽAJ PREDMETA
U sklopu predmeta se najprije obrađuje materija vezana za razvoj teorije
menadžmenta sa osnovnim teorijama kao što su: industrijska revolucija – početak
nastanka naučnog menadžmenta, klasične teorije menadžmenta, neoklasična teorija
menadžmenta, teorija sistemskog pristupa menadžmentu (opšta teorija sistema, pojam
sistema, funkcionisanje sistema, organizacioni sistemi, vrste i ciljevi sistema), situacioni
(kontigencijski) pristup menadžmentu, Teorija Z, "EXELLENCE" u menadžmentu.
Nadalje se obrađuje pojam i definisanje menadžmenta u uslovima tržišne
ekonomije (pojam menadžmenta, definicije menadžmenta, proces menadžmenta,
menadžersko odlučivanje i osnovni principi savremenog menadžmenta). Sljedeća tema je
vezana za organizaciju i okruženje gdje se pažnja posvećuje makro okruženju (političko,
pravno, ekonomsko, demografsko, poslovno i tehničko) i mikro okruženje, te procesu
globalizacije tržišta i uticaj na poslovanje preduzeća. U sastavu ove teme se pručavaju i
benčmarking analiza i COST - BENEFIT analiza. Naredne teme se bave planiranjem i
organizacijom u modernim sistemima menadženta. U sklopu planiranja se kratko obrađuje
planiranje kao osnov upravljanja (marketinška orijentacija planiranja, dimenzije
planiranja, koraci u planiranju, vizija, misija i ciljevi preduzeća, predviđanje i metode
predviđanja, izbor metode predviđanja, planiranje cjelokupnog poslovanja) dok se u dijelu
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 114/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
114
vezanom za organizaciju obrađuje proces organizovanja, modeliranje organizacione
strukture u funkciji implementacije strategije, vertikalna i horizontalna diferencijacija,
savremene organizacioen strukture (uključujući i reinženjering), razlika između klasične i
inovativne organizacije, organizacija kao dinamičan sociotehnički sistem i funkcija kao
rezultat podjele rada. Predmet obuhvata i kratak dio o upravljanju ljudskim resursima sa
osvrtom na utvrđivanje potreba za kadrovima, pronalaženje kadrova, izbor i prijem
kadrova, obuka kadrova, ocjenjivanje uspješnosti radnika i naknade zaposlenih.
U dijelu o liderstvu se nakon uvodnog dijela sa tipovima ličnosti proučava
ponašanje ljudi u grupama, komuniciranje u procesu vođenja, motivisanje ljudskog
ponašanja, vođenje kao integralni dio menadžmenta (stilovi vođenja organizacije, izbor
stila vođenja, potreba za inovacijama u vođenju, komuniciranje u procesu vođenja).
Kontrola je sljedeća oblast proučavanja gdje se proučavaju svrha i proces kontrole
kontrola kroz povratak na uložena sredstva - du pont analiza i finansijski
pokazatelji kao mjerilo efikasnosti preduzeća. Nadalje se proučavaju faktori konkurentske
prednosti organizacije pri čem use posebna pažnja posvećuje kvalitetu kao faktoru
konkurentske prednosti organizacije sa kratkim pregledom modela obezbjeđenja
kvalitetom i upravljnja kvalitetom. Nadalje se pročava inovativnost kao faktor
konkurentske prednosti organizacije i fokusiranje na kupca kao faktor konkurentske
prednosti organizacije.
U nastavku se još pručavaju i koncepti korporacijske strategije preduzeća i pravni
oblici organizovanja preduzeća (uslovi osnivanje preduzeća, inokosno preduzeće, ortačko
društvo, komanditno društvo, društvo kapitala, zadruge), te organizovanje velikih
poslovnih sistema (kartel, koncern, trust, konglomerat, multinacionalne kompanije).
Obrađivana oblast se zaključuje temama vezanim za strategije vezane za ulazak na
internacionalna tržišta (izvoz, licencni aranžmani, franšizing, zajednička ulaganja).
LITERATURA Osnovna literatura: Željko Baroš – Preduzetništvo
Dopunska literatura: B.Stavrić, M.Jelić - Preduzetništvo
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 115/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
115
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 8 140 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 116/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
116
NAZIV PREDMETA: PRIPREMA I IZRADA SEMINARSKIH
I DRUGIH RADOVA
ŠIFRA PREDMETA P-3
Dodatak 40
TIP PREDMETA: PRAKTIKUM - OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj ovog praktikuma za studente je upoznavanje sa
načinima i tehnikama koje se primjenjuju pri pripremi i izradi
seminarskih, završnih i diplomskih radova na visokoškolskim
ustanovama, te uvođenje studenata u načine istraživačkog rada i
oblikovanje i prezentovanje rezultata istraživanja.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Pošto većina predmeta ima neku vrstu seminarskog rada kao
uslov za izlazak na isipi, ovaj praktikum je povezan sa gotovo
svim predmetima, stvarajući osnovu za ispunjenje obaveza
studenata iz dijela nastavnog plana i programa za odgovarajući
predmet.
KOMPATIBILNOST
Ovakvo upoznavanje studenata sa tehnikama rada u obliku
praktikuma je zastupljeno na gotovo svim ozbiljnijim
visokoškolskim ustanovama iz ove oblasti u Evropi.
SADRŽAJ PREDMETA:
U sklopu ovog praktikuma studenti preuzimaju i proučavaju Uputstvo za pripremu i izradu
seminarskih, završnih i diplomskih radova i u konsultacijama sa mentorima rade na svom rvom seminarskom radu čija tem nije bitna, već se naglasak stavlja na tehniku rada i poštovanje pravila
iz oblasti kao što su: izbor teme, izbor i sakupljanje literature, sadržaj i stuktura seminarskog rada,
navođenje literature, citiranje i druge stvari vezane za korektan izgled seminarskog rada kao što su
izbor formatiranja i štampanje završenog dokumenta.
LITERATURA Priručnik – Uputstvo za izradu seminarskih, završnih i
diplomskih radova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 117/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
117
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
ISPITNE OBAVEZE
Pregled probnog seminarskog rada i utvrđivanje korektnosti
rada. U praktikumu se ne dodjeljuje ocjena već se samo
dodjeljuju ECTS bodovi.
Uslovi za ispunjenje obaveze: Korektno urađen probni
seminarski rad.
OBIM PREDMETA Praktičan rad: 20 časova
Samostalni rad: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 3 (tri)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
0 20 0 0 0 30 6 56 2.80
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 118/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
118
NAZIV PREDMETA: PROGRAMIRANJE
ŠIFRA PREDMETA IPI-OP-2
Dodatak 41
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Predmet Programiranje ima za cilj uvođenje studenata u koncept objektno-orijentisanog programiranja. Objektna tehnologija je
moderan pristup izradi softvera koji koristi koncepte višeg nivoa
apstrakcije nego sto su oni u tradicionalnom, strukturiranom
(proceduralnom) programiranju. Objektna tehnologija nudi apstrakcije koje su bliže nivou razmišljanja programera i realnom
svijetu, omogućuju lakše modelovanje problema, bolju ponovnu
upotrebu softverskih rješenja na raznim nivoima, bolju organizaciju softvera, njegovu veću fleksibilnost, lakše odrzavanje i, najzad, veću
produktivnost u izradi softvera. Zbog svega ovoga, objektna
tehnologija predstavlja moderan način proizvodnje softvera bez koga
se danas praktično ne može zamisliti razvoj softvera. Izuzetna potražnja za kadrovima sa znanjem u ovoj oblasti u svijetu i kod nas
inspirisala je i formiranje ovog predmeta.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Informacione tehnologije, Arhitektura računara, Računarske
mreže
KOMPATIBILNOST
Technische Universitaet Muenchen (Njemačka),
Grundlagen der Programmierung (Osnove programiranja);
Universitaet Duisburg (Njemačka), Grundlagen der
Programmierung (Osnove programiranja), Grundlagen der
Programmentwurfstechnik (Osnove softverskog inženjeringa);
Fakultet za računalništvo in informatiko Ljubljana (Slovenija),
Osnove programiranja; Fakultet organizacije i informatike
Varaždin, Osnove programiranja;
SADRŽAJ PREDMETA:
Uvod u objektnu tehnologiju. Motivi za nastanak OO tehnologije. Šta čini OO
tehnologiju. Uvod u modelovanje. Apstrakcija i konceptualizacija.
Osnovni koncepti OO paradigme (motivacija, semantika, podrska u jezicima UML,
C++ i Java). Klasa i objekat. Atribut. Strukturne relacije. Generalizacija/Specijalizacija.
Operacija. Polimorfizam. Enkapsulacija. Interfejs. Interakcija.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 119/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
119
Uvod u jezik C++. Opšti principi konstrukcije jezika. Uvodni primjer.
Opšti elementi jezika C++. Leksički elementi. Tipovi i konverzije. Ugrađeni tipovi.
Deklaracije i opseg važenja. Životni vijek objekta. Struktura programa, principi
prevođenja i povezivanja. Pretprocesor.
Proceduralni elementi jezika C++. Operatori, izrazi i vrijednosti. Naredbe. Funkcije:
Deklaracija i poziv; Podrazumijevane vrijednosti argumenata; Inline funkcije. Preklapanje
imena funkcija.
Klase. Klase, članovi i objekti: Definicija klase; Objekti; Pokazivač this; Statički podaci
članovi; Statičke funkcije članice. Prava pristupa; Prijatelji. Konstruktori i destruktori.
Preklapanje operatora. Pojam preklapanja operatora. Operatorske funkcije. Neki
posebni operatori.
Izvedene klase i polimorfizam. Definicija izvedene klase. Prava pristupa. Konstruktori i
destruktori. Virtuelne funkcije. Virtuelni destruktor. Substitucija. Nizovi i izvedene klase.
Apstraktne funkcije i klase.
Uvod u projektne obrasce. Šta su projektni obrasci. Obrasci: Singleton, Strategy,
Template Method, Visitor, Composite.
LITERATURA
D. Milićev, "Objektno orijentisano programiranje na jeziku C++,
Skripta sa praktikumom", Mikro knjiga, Beograd, 2001.
D. Milićev, "Objektno orijentisano modelovanje na jeziku UML,
Skripta sa praktikumom", Mikro knjiga, Beograd, 2001.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 120/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
120
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 15 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
15 45 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 121/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
121
NAZIV PREDMETA: PROJEKTOVANJE INFORMACIONIH SISTEMA
ŠIFRA PREDMETA IPI-IS-1
Dodatak 42
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj Predmeta je znanja koja su studenti sekli kroz obrazovanje
iz oblasti informatiše sintetiše kroz primjenu u jednoj od
najsloženijih oblasti: Prijektovanju kompjutrskih informacionih
sistema u raznim poslovnim sistemima.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmetu prethodi i omogućuju njegovo izvođenje cijeli niz
predmeta: Baze podataka 1, Baze podataka 2, Osnove programiranja i
Programiranje.
KOMPATIBILNOST
Fakultet organizacionih nauka u Beogradu, Projektovanje
informacionih sistema i baze podataka; Fachhochschule Hannover
(Njemačka), Sichere Informationssysteme (Bezbjedni informacioni sistemi); Fachhochschule fuer Technik und Wirtschaft Berlin
(Njemačka), Produktionsautomatisierung (Automatizacija
proizvodnje);
SADRŽAJ PREDMETA
U uvodnim izlaganjima se proučava modeliranje kao osnova razvoja informacionog
sistema, standardi kao podrška modeliranju i postupak razvoja informacionog sistema.
U prvom dijelu se počinje sa funkcionalnim modeliranjem gdje se izučavaju funkcionalna
dekompozicija, definisanje zahtjeva korisnika, definišu se i tehnički preduslovi za
projektovanje informacionih sistema kao što su definisanje arhitekture sistema, kadrovske
potrebe i dinamika realizacije i troškovi projektovanja i implementacije informacionog
sistema.
U drugom dijelu se prilazi definisanju detaljnih zahtjeva kroz izradu detaljnog stabla
aktivnosti i definisanje dekompoziciong dijagrama, pa preko definisanja detaljnih matrica
odnosa i dijagrama toka podataka pa sve do analize detaljnih zahtjeva. Nadalje se studenti
upoznaju sa kreiranjem ER dijagrama pri čemu se najprije obrađuje identifikacija
kandidata za entitete, identifikacija veza i definisanje ER modela. Kod kreiranja atributa
se definiše lista kanddiata za atribute, definiše se atributi i vrši postupak normalizacije. U
ovo mdijelu se još studira definisanje poslovnih pravila i to definisanje kardinalosti veza,
definisanje referencijalnog integriteta i identifikacija poslovnog domena.
U trećem dijelu koji se odnosi na aplikativno modeliranje najprije se studira definisanje
fizičkog dizajna što uključuje definisanje SUBP, definisanje tabela i kolona, definisanje
indeksa i definisanje načina upravljanja podacima. Zatim slijedi upoznavanje studenata sa
generisanjem šeme baze podataka gdje se uči kreiranje tabela i indeksa, generisanja
poslovnih ograničenja i verifikacija šeme baze podataka. Konačno se prilazi izradi
aplikacije kroz definisanje različitih elemenata kao što su meniji, forme, upiti i izvještaji.
U četvrtom dijelu se izučava implementacija informacionog sistema što obuhvata analizu
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 122/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
122
aktivnosti vezanih za uvođenje informacionog sistema kroz vrednovanje softvera, vršenje
potrebnih izmjena tokom uvođenja, izradu korisničkih uputstava i izradu plana obuke za
korištenje informacionog sistema. Slijedi testiranje pri čemu se posebna pažnja posvećuje
testiranju modula i testiranju podsistema, a proučava se i testiranje integrisanog sistema i
na kraju završno testiranje kod korisnika. Nadalje se govori o održavanju sa načinim
praćenja rada informacionog sistema, ispravljanjem grešaka, poboljšanjima sistema i
dodavanju novih funkcija, te hardverske i softverske izmjene u informacionom istemu u
toku njegove eksploatacije.
LITERATURA Osnovna literatura:
A. Veljović – Projektovanje informacionih sistema A.Veljović: Menadžment informacionih sistema
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 123/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
123
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 124/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
124
NAZIV PREDMETA: RAČUNARSKE MREŽE
ŠIFRA PREDMETA IPI-RM-1
Dodatak 43
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni kurs računarskog umrežavanja. Cilj predmeta je da
studentima pojasni osnove paketnih komunikacijskih mreža,
TCP/IP umrežavanje, mrežno programiranje, arhitekturu
paketnog svičinga, kontrolu zagušenosti mreže, QoS mreže,
bežične komunikacije.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Informacione tehnologije, Arhitektura računara, Programiranje
KOMPATIBILNOST
Universitaet Hannover (Njemačka), Computer Netzen
(Kompjuterske mreže); Universitaet des Saarlandes
(Njemačka), Datennetzen (mreže podataka); University of
Southampton-Electronics and Computer Science (Velika
Britanija), Computer Networks (Računarske mreže), Advanced
Computer Networks (Napredne računarske mreže);
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept: Predmet ne podrazumijeva prethodno poznavanje umrežavanja. Oblasti na
kojima se zasniva su: bitniji koncepti umrežavanja, primjeri mreža, telefonska mreža,
Internet protokol, ATM mreža, Ethernet mreže sa paketnim svičingom, arhitektura
paketnog svičinga, algoritmi za kontrolu zagušenja, kvalitet usluge (QoS), višepristupne i
bežične mreže.
Struktura: Mrežni protokol
Mrežni operativni sistemi
Usluge imenika, imenovanja i Interneta
Uvod u bežične tehnologije Uvod u WAN tehnologije
Mrežni kablovi
Matične ploče serverskih računara Mrežne kartice i rješavanje problema u lokalnoj mreži
RAID kontroleri i rješavanje problema u njihovom radu
Rješavanje problema u radu SCSI adaptera
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 125/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
125
Repetitori, razvodnici i skretnice Mrežni mostovi, usmjerivači i mrežni prolazi
Mrežne barijere i posrednički serveri
Serveri za štampanje Napajanje
Skladištenje podataka na mreži
Zaštita mreže od računarskih virusa
Rezervne kopije i obnavljanje podataka s mreže Realizovanje osnovne računarske mreže
Problemi s prijavljivanjem
Poređenje mrežnih i standardnih performansi Upravljanje mrežom
Osnovne metode rješavanja problema u mreži
Rješavanje problema pomoću analizatora protokola
LITERATURA Bigelow S.J., Računarske mreže, Beograd, 2004.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 126/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
126
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 127/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
127
NAZIV PREDMETA: RAČUNOVODSTVO
ŠIFRA PREDMETA MP-R-1
Dodatak 44
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Predmet ima za cilj da studente uvede u osnovne pojmove
računovodstva i knjigovodstva i da ih kroz teorijsku i praktičnu
obuku osposobi za samostalno rukovanje materijom vezanom
za evidentiranje poslovni hrezultata.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je povezan sa predmetima Mikroekonomija i Poslovne
finansije koji mu prethode i koji studente već djelomično uvode
u materiju koja će se izučavati, čime s eostavlja odsta prostora
za praktičan rad studenata i za sticanje praktičnih znanja
KOMPATIBILNOST
Korespondira sa sličnim programima na svim visokoškolskim
institucijama u zemlji i inostranstvu koje izvode studijski
program poslovne ekonomije, pod nazivom računovodstvo
(Accounting). Npr., program istog naziva i sadržaja izvodi se
na: Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, Facolta di Economia
Torino, Universita Commerciale Luigi Bocconi Milano, Faculty
of Business, Economics and Social Studies Trinity College
Dublin.
SADRŽAJ PREDMETA
Izučavanje predmeta počinje uvođenjem pojma, definicije i podjele računovodstva.
U temama vezanim za sadržaj računovodstva se obrađuju knjigovodstvo sa pojmom i
sistemima knjigovodstva, računovodstveno planiranje, kontrola i analiza. Slijede osnovni
sistemi dvojnog knjigovodstva sa temama vezanim za sredstva i izvore sredstava, bilansi
sa principima postavljanja bilansa i dejstvom poslovnih promjena na bilans, zatim konta i
raščlanjivanje bilansa na konta i sastavljanje bilansa na osnovu konta, oblici i vrste konta,
dnevnik i zaključni list.
U nastavku slijede metode i knjigovodstvena tehnika sa prenosnim i kopirnim
knjigovodstvom i primjenom računara u računovodstvu. Nadalje se proučavaju greške u
knjigovodstvu sa pojmom i vrstom grešaka, postupcima iznalaženja grešaka i
ispravljanjem grešaka.
Sljedeća oblast je kontni okvir – plan sa sadržinom kontnog okvira po klasama i
značajem kontnog okvira za upravljanje i rukovođenje (kontni plan kao instrument
evidencije, kontorle, analize i planiranja i analitički plan kao instrument vođenja poslovne
politike).
U drugom dijelu se proučavaju poslovni događaji po kontnom okviru (knjiženje).
Tu spadaju teme kao što su: neuplaćeni upisani kapital i stalna imovina – sredstva,
uključujući i nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva (zemljišta i šume, sredstva za rad,
građevinski objekti, višegodišni zasadi, osnovno stado, ostala sredstva za rad), zatim
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 128/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
128
zalihe materijala, nedovršena proizvodnja i gotovi proizvodi, kratkoročna potraživanja,
plasmani i gotovina, kapital (osnvni kapital, rezerve, neraspoređeni dobitak), dugoročna
rezervisanja i obaveze uključujući i obaveze iz poslovanja i specifičnih poslova, obaveze
za zarade, naknade, poreze i doprinose i druge dažbine i pasivna vremenska ograničenja.
U ovom dijelu se proučavaju i teme vezane za rashode – troškove sa pojmom i
klasifikacijom troškova, metodama izračunavanja cijene koštanja, knjigovodstveno
evidentiranje rashoda – troškova (knjiženje po granama), nakon toga logički slijede teme
vezane za prihode gdje je obuhvaćeno knjiženje po odgovarajućim granama.
Predmet se zaključuje teamma vezanim za otvaranje i zaključak računa uspjeha i stanja,
vanbilansnu evidenciju i obračun troškova.
LITERATURA Osnovna literatura: Š.Berberović - Računovodstvo
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Pismeni i usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na pismeni ispit: Odslušana predavanja i
urađen seminarski rad.
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Položen pismeni dio ispita.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 129/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
129
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 45 2 25 15 15 6 138 6
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 130/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
130
NAZIV PREDMETA: SREDNJI POSLOVNI ENGLESKI JEZIK
ŠIFRA PREDMETA PEJ-3
Dodatak 45
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je unapređenje osnovnih znanja iz poslovnog
engleskog jezika i upoznavanje sa sve većim brojem poslovnih
situacija i tema iz poslovnog svijeta.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet se nastavlja na Elementrani poslovni engleski jezik i
uvod je u proučavanje Višeg poslovnog engleskog jezika.
KOMPATIBILNOST
Engleski jezik se proučava po metodi Market Leader, pa je
kompatibilan sa kursevima engleskog jezika na većini
visokoškolskih ustanova u zeljama u kojim engleski jezik nije
materinji.
SADRŽAJ PREDMETA
Ovaj predmet je nastavak prethodnog kursa i nastavlja da se bavi prethodnom
tematikom vezanom za razne poslovne situacije uz istovremeni napredak u proučavanju
engleskog jezika sa grmatičke i pravopisne strane. Istovremeno se nastavlja sa laganim
uvođenjem pojmova iz oblasti ekonomije i menadžmenta, pri čemu se mogu steći i vrlo
korisna znanja iz oblasti koje se proučavaju.
Od poslovnih tema i situacija proučavaju se sljedeće: Diskusija o idejama o
karijeri, Zahtjevi i ponude, Diskusija o trgovini preko Interneta (virtuelni novac, web
stranica kompanije koja prodaje odjeću, intervju sa on line knjižarom, Pregovori i
postizanje sporazuma (pregovaranje o zajedničkom ulaganju), Tipovi kompanija
(predstavljanje kompanije, izrazi koji se koriste za predstavljanje kompanije), Ideje (članci
o velikim idejama, izbor najbolje ideje za novi posao), Diskusije o uzrocima stresa (prava
žena na poslu, kategorizacija i rangiranje stresova, planovi za smanjenje stresa na poslu,
učestvovanje u diskusijama o stresu), korporativna zabava (čestitke i kratki razgovori,
razgovor o jelu i piću, izbor najbolje lokacije za održavanje konferencije), Ideje o
marketingu (izrda brošure o proizvodu, lansiranje proizvoda, ponovno uvođenje proizvoda
na tržište), Planiranje, Prekidanje sastanaka i razjašnjenja, Pisanje pisama, Diskusija o
kvalitetima i znanjima dobrog menadžera (internacionalni menadžer), Poboljšanje načina
zajedničkog rada, Konflikti u menadžmentu (pregovaranje i rješenje konflita, razrješenje
konflikta sa jednim zaposlenim), Uslovi za pokretanje novog posla u privatnom i javnom
sektoru (razvijanje nove industrije, izbor lokacije nove fabrike, problemi sa kalkulacijama
nove proizvodnje), Najomiljeniji proizvodi (lansiranje novog proizvoda, izbor novih
proizvoda za prodavnicu).
Kod gramatike i pravopisa se posebna pažnja posvećuje utvrđivanju znanja
stečenih u prva dva kursa i postepeno se dodaju nova, posebno ona vezana za pravilnu
upotrebu pojedinih riječi u različitim situacijama. Nastavlja se i utvrđivanje pravilnog
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 131/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
131
slaganja glagolskih vremena u raznim situacijama, te pravilan red riječi u rečenici. U ovoj
fazi se lagano napušta klasičan način učenja gramatike i sve više se ide ka asimilativnoj
metodi učenja jezika.
LITERATURA
Evans, E.( 1998). Market Leader – An Pre-Intermediate
Business English Course.
Addison Wesley Longman Limited. David Cotton, David
Falvey, Simon Kent (Coursebook & Study book)
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se prati tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 20 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 60 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 60 2 15 15 0 0 122 6.1
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 132/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
132
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 133/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
133
NAZIV PREDMETA: TEHNOLOŠKI SISTEMI
ŠIFRA PREDMETA TEH-1
Dodatak 46
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima iz
oblasti proizvodnje i proizvodnih sistema, te sa osnovnim grupama i vrstama proizvoda procesne industrije.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je djelimično povezan sa predmetom Upravljanje
projektima, kome je prethodnik, a najznačajnije je povezan sa
predmetom Preduzetništvo i samostalnim radom Biznis plan,
gdje pravi dobru uvodnu osnovu za projektovanje proizvodnih
sistema. Takođe doprinosi lakšem radu u predmetu
Komercijalno poslovanje.
KOMPATIBILNOST
Univerza v Mariboru, Ekonomsko-poslovna fakulteta
(Slovenija), Tehnološki sistemi in varstvo okolja; Technische
Universitaet Kaiserslautern – Lehrstuhl fuer Fertigungstechnik
und Betriebsorganisation (Njemačka), Systeme der Produktion
(Proizvodni sistemi)
SADRŽAJ PREDMETA
Predmet proučava četiri cjeline:
I DIO: Osnove projektovanja tehnoloških sistema
U ovom dijelu se proučavaju osnovni koncepti projektovanja počev od investiciono -
tehničke dokumentacije, na šta se nadovezuje razvoj ideje do proizvoda, usklađivanje
tehnologije i procesa u sistemu. Nakon toga slijedi izbor koncepcije i sinteza sistema.
Nadalje se utvrđuju osnove za projektovanje tehnoloških sistema sa matematičkom
obradom rezultata, eksperimentima u poluindustruskim razmjerama i na nivou probnog
postrojenja. Nadalje se tretiraju problemi tipa: izbor optimalne veličine, oblika i stepena
mehanizacije procesnog sistema, izbor reaktora i izbor aparata i uređaja. Konačno se vrši
upoznavanje sa bilansiranjem u fazi projektovanja i bilansiranjem u tekućoj proizvodnji.
II DIO: Tehnološka ekonomika
U ovom dijelu se proučavaju teme kao što su: Klasifikacija i značaj procesne industrije u
ukupnoj industrijskoj proizvodnji, Upravljanje proizvodnjom, Bitne tehnološke
karakteristike proizvodnje, Organizacija proizvodnje, Informacioni sistemi u upravljanju
proizvodnjom, primjena računara u procesnoj industriji i Ekonomska analiza proizvodnje,
sa ocjenom ekonomskih karakteristika ostvarene proizvodnje, ocjenom ostvarenog obima
proizvodnje i poslovanja, ocjenom ekonomskih karakteristika materijalnih troškova,
ocjenom ekonomskih karakteristika amortizacije i ekonomskim značajem sistema za
razvoj stimulacije i motivacije za rad.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 134/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
134
III DIO: TEHNOLOŠKE OPERACIJE
Informativno upoznavanje sa tehnološkim oepracijama procesne industrije podijeljenim u
tri osnovne grupe: mehaničke, toplotne i difuzione operacije. Uspostavljanje veze između
tehnoloških operacija i postupaka, te integracija u proizvodni sistem.
IV DIO: PROIZVODI PROCESNE INDUSTRIJE
Ovaj dio obrađuje proizvode procesne industrije, ali se jak naglasak stavlja i na tehnologije
proizvodnje, dok se manje pažnje posvećuje klasifikacijama proizvoda. Obrađuju se
sljedeće proizvodnje i proizvodi: metalurgija i obrada metala (crna metalurgija, proizvodi
od željeza i čelika, zaštita metala od korozije, obojena metalurgija), zatim neki anorganski
proizvodi (vazduh, kiseonik i vodonik, hlor, azota, sumpor i njihova jedinjenja i jedinjenja
alkalnih metala), đubriva (vještačka i prirodna), boje i lakovi, građevinski materijal,
keramički proizvodi, vatrostalni materijali, abrazivni materijali, staklo i staklena roba.
Iz oblasti organske tehnologije proučavaju se sljedeće tehnologije i grupe proizvoda:
goriva (čvrsta, tečna, gasovita i nuklearna goriva i maziva), guma i proizvodi od gume,
plastične mase, neka važnija organska jedinjenja, drvo, celuloza i papir, tekstilna roba,
koža i kožni proizvodi.
Posebna pažnja se posvećuje prehrambenim proizvodima. Proučavaju se sastav
prehrambenih proizvoda, pravilna ishrana, konzerviranje životnih namirnica i metode
konzerviranja, podjela i higijenska ispravnost životnih namirnica, životne namirnice
biljnog porijekla (žitarice i proizvodi od žita, povrće, voće i prerađevine, šećer i slatki
proizvodi, masti i ulja), namirnice životinjskog porijekla (meso i proizvodi od mesa,
mlijeko, jaja i prerađevine). Ukratko se vrši upoznavanje i sa proizvodnjom alkoholnih
pića i sredstava za pranje, čišćenje i ličnu higijenu.
LITERATURA Osnovna literatura: Z.Novaković: Tehnološki sistemi
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 135/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
135
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 40 časova
ECTS ECTS bodovi 7 (sedam)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 40 2 25 15 20 6 138 6.90
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 136/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
136
NAZIV PREDMETA: TEORIJA SISTEMA
ŠIFRA PREDMETA MP-TS-1
Dodatak 47
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da studenti shvate osnove poslovnih procesa i
sistema i da im se predstavi korištenje informacionih sistema u
poslovanju, u opštem procesiranju podataka, kao i u široj
oblasti sistema za informisanje i podršku menadžmenta.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Teorija sistema je uvodni predmet u razmatranje sistema kao
opšteg pojma pa predstvalja temelj i predmetima koji se bave
sistemoima, kao što je Organizacija poslovnih sistema,
Tehnološki sistemi i drugi.
KOMPATIBILNOST
Dublin City University (Irska), Business Organization (Organizacija
poslovanja); Tennessee Campus Collaborative (SAD), Business Information Systems (Informacioni sistemi u poslovanju); Fakultet
organizacionih nauka Beograd, Teorija sistema; Univerzitet
SlobomirP Bijeljina, Teorija sistema;
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
Studenti trebaju steći znanje o poslovnim funkcijama preduzeća, sposobnost da povežu
računovodstvenu funkciju sa osnovnim poslovnim funkacijama, razumijevanje koncepta poslovnog sistema i osnovnih modela, sposobnost da opišu standardne poslovne organizacijske
grafikone, razumijevanje uloge informacije u poslovanju, razumijevanje teorije poslovnih sistema.
Struktura:
Poslovni bekgraund
Organizacija poslovanja Informacije u poslovanju
Informisanje menadžmenta
Poslovne funkcije Finansijski sistemi
Finansijska analiza
Finansijsko knjigovodstvo
Knjigovodstvo troškova Sistemski pristup: priroda sistema i podsistema, kontrolni sistemi,
Informacioni koncepti: vrijednost uloga i karakteristike informacije, informacije za različita
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 137/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
137
funkcionalna područja i nivoe menadžmenta Računari u poslovanju: razvoj u sistemima za obradu podataka - korištenje računara i opreme za
obradu podataka
Sistemi za obradu transakcija Automatizacija uobičajenih poslovnih funkcija: informisanje menadžmenta, podrška odlučivanju,
informacioni sistemi za donosioce odluka, automatizacija kancelarijskog poslovanja.
LITERATURA
Teorija sistema, Bratislav J. Petrović,
Mikić Đ., Teorija i strategija odlučivanja, Koledž „Janjoš“
Prijedor, 2007.
Sikavica P. i dr., Poslovno odlučivanje, Zagreb, 2004.
Essential Modern Management, Tiernan, S.D., Morley, M.J.,
Foley, E. Gill & McMillan 2001 Supplementary Business
Organisation and Management ,
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 45 časova
Vježbe: 15 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 138/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
138
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
45 15 2 22 15 15 6 120 6.0
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 139/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
139
NAZIV PREDMETA: UPRAVLJANJE KVALITETOM
ŠIFRA PREDMETA MP-QM-1
Dodatak 48
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Studenti treba da se upoznaju sa sistemsko-procesno-modelskim pristupom, koji na najefikasniji način vodi ka ispunjenju,
odnosno prelasku na zahtjeve standarda serije ISO 9000:2000. Cilj je
usvajanje poslovnog pristupa koji studente osposobljava za
kontinuirano, samostalno podizanje sopstvenog nivoa kvaliteta u budućim poslovnim projektima do nivoa svjetskih standarda..
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Organizacija preduzeća, Upravljanje projektima,
Mikroekonomija
KOMPATIBILNOST
University of Illinois at Urbana-Champaign (SAD), Quality
Management and Business Process Improvement (Upravljanje
kvalitetom i poboljšanje poslovnog procesa); Fakultet za
preduzetni menadžment Novi Sad, Upravljanje kvalitetom,
Fakultet organizacionih nauka Beograd, Upravljanje kvalitetom
SADRŽAJ PREDMETA
Studenti kroz samostalnu analizu i grupno – putem studija slučaja nastoje da
sagledaju svu problematiku koja se ispoljavala, koja se ispoljava i koja se očekuje tokom
primjene zahtjeva različitih standarda i njihovih revizija. Upoznaće se sa odgovarajućim
pristupom rješavanju ove problematike koji je provjeren u velikom broju poslovnih
sistema, a na konkretnom primjeru svog projektovanog poslovnog sistema moći će da
identifikuju procese.
Pažnja se posebno posvećuje oblastima:
upravljanja poslovnim sistemom i njegovim organizacionim dijelovima,
primjene zahtjeva standarda sistema upravljanja,
razvoja poslovnog sistema,
projektovanja organizacione strukture i sistematizacije radnih mjesta,
inženjeringa i reinženjeringa procesa
projektovanja informacionih sistema, itd.
Iz literature se u pomenutim oblastima naglašava sljedeći pristup:
Stvaranje kvaliteta proizvoda u svim fazama, od razvoja, preko projektovanja,
tehnologije, proizvodnje, do servisiranja
Istorijski razvoj kvaliteta
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 140/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
140
Savremeno upravljanje kvalitetom proizvoda
Interakcija – osnova za pristup unapređenju kvaliteta u preduzeću
Međusobna povezanost razvoja tehnologija i sistema kvaliteta
Troškovi kvaliteta
Modeli organizacije upravljanja sistemom kvaliteta u industriji
Uticajni faktori na kvalitet proizvoda
Tipični primjeri kontrole kvaliteta
LITERATURA
Milutin Đuričić, Upravljanje kvalitetom (Beograd: 2000.)
Zdravko Glušica, Implementacija ISO 9001:2000 (Beograd:
2003.)
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 141/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
141
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 142/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
142
NAZIV PREDMETA: UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA
ŠIFRA PREDMETA MP-HR-1
Dodatak 49
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da studente upozna sa teorijskim i praktičnim
aspektima upravljanja ljudskim resursima, gdje se težište ne
postavlja na formalnu organizaciju, već na psihološke, etičke,
sociološke i antropolške aspekte ove oblasti upravljanja.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je povezan sa predmetima Poslovna kultura, Odnosi s
javnošću i Oragnizcija poslovnih sistema, koji svi prethode ovom
predmetu, tako da u postavljaju osnove sa raznih strana, a ovim predmetom se pravi sinteza.
KOMPATIBILNOST
Italija – University of Torino, Faculty of Economics – Human
Resource Management; Slovenija – Univerza v Ljubljani, EF Ljubljana – Human Resource Management; Švedska – University of
Goeteborg – Human Resource Development and Labour Relations;
Španjolska - University of Zaragoza, School of Economics – HRM;
Finska – University of Helsinki, Helsinki School of Economics and BA – Managing people in a global environment; Irska - Dublin City
Business School, Dep. for Economics – HR Strategies, University
College Cork, Dep. for Economics – HR Economics; Grčka - Athens University of Economics and Business – Personal managament,
Aristotle University of Thessaloniki, Dep. of Economics – HRM
SADRŽAJ PREDMETA
Izučavanje otpočinje definisanjem i istorijskim osvrtom na razvoj menadžmenta sa
definisanjem menadžmenta ljudskih resursa i ulogom ljudskog faktora u organizaciji. U
nastavku se otpočinje sa razmatranjem tema vezanih za menadžment i kulturna sredina
gdje se izučavaju specifičnosti evropskog, američkog i japanskog menadžmenta. Slijede
teme koje obuhvataju planiranje ljudskih resursa sa ulogom i važnošću planiranja ljudskih
resursa, faktorima koji utiču na planiranje ljudskih resursa i planiranje potreba ljudskih
resursa.
Novo poglavlje se bavi temom izbor i upravljanje ljudskim resursima gdje se
posebna pažnja posvećuje procesu upravljanja ljudskim resursima, upravljanju ljudskim
resursima na Internetu , pronalaženju i izboru kadrova i zapošljavanje preko
Interneta.Zatim slijedi identifikacija i selekcija manadžera gdje se obrađuju teme kao što
su važnost i problemi selekcije menadžmenta i biranje budućih menadžera. Uz temu
vezanu za uvođenje u posao obrađuju se prelaz iz škole na rad, karakteristike početnog
radnog razdoblja, kako i ko uvodi nove radnike u posao, probni rok, promjena radnog
mjesta, napredovanje.
Zatim se prelazi na obučavanje kadrova gdje se uz definisanje osnovnih pojmova
pravi distinkcija između obrazovanja i obučavanja pa slijede teme obučavanje novih
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 143/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
143
radnika, obučavanje kadrova, proces obučavanja, simulatori u obučavanju, proces
pripremanja menadžera i pristup obučavanju i obrazovanju u nasim preduzecima i potreba
za transformacijom. Nakon toga se izučavanje prebacuje u oblast ličnosti, gdje se izučava
pojam ličnosti, promjenljive koje utiču na razvoj ličnosti, struktura ličnosti, tipovi ličnosti
i osnovne karakteristike ličnosti radnika. Iza toga se izučavaju grupe sa utvrđivanjem
pojma i osnovnih karakteristika grupa, pa izučavanje dalje obuhvata strukturu grupe,
dimenzije funkcionisanja grupe, odnose u grupi, grupnu dimamiku, organizacione grupe i
faze u razvoju grupe. Nadalje predmet obuhvata organizaciono ponašanje i kulturu
preduzeća, pa prelazi na uslove radne okoline gdje tretira pitanja uticaja buke, vlage
temperature i vlage, ali i druge stvari kao što su muzika ili osvjetljenje radnog mjesta. Na
ove teme se nadovezuje područje vezano za radnu motivaciju gdje se najprije definiše
motivacija, a onda se postepeno uključuju sljedeće teme: razvoj teorija o motivaciji,
savremene teorije o motivaciji, upotreba motivacionih tehnika u upravljanju ljudskim
resursima, te samomotivacija. Nadalje se definišu i obrađuju pratioci ljudskog rada kao što
su umor, odmor, stres, konflikti i slično.
Predmet se završava temama vezanim za poslovnu komunikaciju gdje se najprije
definišu komunikacije, pa se obrađuje komunikacioni sistem, oblici komunikacija, značaj
efektivne komunikacije, smetnje u komunikaciji, posljedice loših komunikacija i
informisanja i komunikacija i globalizacija.
LITERATURA Osnovna literatura: A.Đokić: Upravljanje ljudskim resursima
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 144/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
144
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 145/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
145
NAZIV PREDMETA: UPRAVLJANJE PROJEKTIMA
ŠIFRA PREDMETA MP-UP-1
Dodatak 50
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
PredmeT ima za cilj da studente uvede u svijet projekata i
prjektovanja i da im dadne praktična znanja iz oblasti pripreme,
praćenja, izvršenja i kontrole projekata.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet proučava jednu specifičnu oblast upravljanja tako da
su mu temelji postvljeni u premetim Osnove menadžmenta i
Preduzetnišvo, a u nekm segmentima se oslanja i na premet
Poslovne finansije.
KOMPATIBILNOST
Linfield College (SAD), Project Management (Upravljanje
projektima); University of Washington (SAD), Project
Management (Upravljanje projektima); Cass Business School
(Velika Britanija), Project Management (Upravljanje
projektima); Ekonomski fakultet u Rijeci, Projektiranje
organizacije i upravljanje projektima; Fakultet za preduzetni
menadžment Novi Sad, Upravljanje projektima
SADRŽAJ PREDMETA
Predmet obrađuje materiju upravljanja projektima sa različitih aspekata i u
različitim razdobljima unutra odvijanja projekta. Najprije se postavljaju temelji kroz teme
ezane za preduzeće i njegovo okruženje gdje se tretiraju pravna forma preduzeća, njegov
kapital, strategija, kultura, organizacija i okruženje. Ova oblast se završava sa
upravljanjem preduzećem.
Nakon toga se uvodi pojam i vrste projekata sa definisanjem projekta, vrstama
projekata i životnim ciklusom projekata. Slijede teme kao što su ocjena projekta sa
stanovišta tražnje, ocjena projekta sa stanovišta konkurencije, ocjena projekta modelom
„prelomne tačke“ a slijedi procjena projekta sa finansijskog aspekta. U tom sklopu se
obrađuju teme procjena finansijske mogućnosti investitora projekta (profitabilnost,
likvidnost i aktivnost) i ocjena finansijske mogućnosti investitora projekta. U nastavku
slijedi procjena vrijednosti imovine investitora projekta, pa se prelazi na ocjenu
efikasnosti (profitabilnosti) ulaganja u projekat gdje se obrađuju dinamičke metode ocjene
i rangiranje investicionih projekata i statičke metode ocjene i rangiranje investicionih
projekata, kao što su metoda roka povraćaja uloženih sredstava i metoda računovodstvene
stope prinosa.
Slijede važna poglavlja koja obrađuju ocjenu likvidnosti projekta, finansiranje
projekta i tehnike mrežnog planiranja (tmp), gdje se obrađuju razvoj tehnike mrežnog
planiranja, osnovne karakteristike metoda mrežnog planiranja, analiza strukture, analiza
vremena i analiza troškova po metodi pert.
Novo područje se bavi izučavanjem koncepta upravljanja projektom sa težištem na
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 146/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
146
razvoju i definisanju koncepta upravljanja projektom, osnovnim karakteristikama
koncepta upravljanja projektom, osnovnim konceptom upravljanja projektom,
funkcionalnim konceptom project menagement-a i procedura upravljanja biznis
projektima. Na ovo se nadovezuje organizacija za upravljanje projektima gdje se obrađuju
tipovi organizacije kao što su funkcionalna, matrična i projektna organizacija i
kontigencijski pristup.
Predmet se završava temama vezanim za planiranje realizacije projekta, gdje je
posebno težište dato na planiranje vremena realizacije projekta, planiranje resursa
(planiranje materijala, planiranje i nabavka opreme, planiranje radne snage, nivelisanje
resursa) i planiranje troškova realizacije projekta. Logički slijede praćenje i kontrola
realizacije projekta i to praćenje i kontrola vremena realizacije projekta, resursa, utrošenog
materijala i troškova realizacije projekta, te sistem operativnog planiranja i praćenja
realizacije projekta i konačno sistem izvještavanja o realizaciji projekta.
LITERATURA Osnovna literatura: P.Vasilić: Upravljanje projektima
Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 147/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
147
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 148/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
148
NAZIV PREDMETA: UPRAVNO PRAVO
ŠIFRA PREDMETA MJU-UP-1
Dodatak 51
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj јe da studenti steknu svijest o tome da nema obavljanja upravne
vlasti bez zakonskog (pravnog) osnova i bez konkretnog poјedinačnog akta osobenih svoјstava (upravni akt). Da bi se ostvario osnovni cilj, Upravno pravo naјprije ima zadatak da upozna studente sa upravnom vlašću kao oblikom državne vlasti, i načelom zakonitosti kao načinom na koјi se ta vlast obavlja. Potom јe zadatak Upravnog prava da izloži organizacione, funkcionalne i proceduralne dimenziјe obavljanja i kontrole upravne vlasti u važećem pravu Republike Srpske da izloži subјekte uprave, poslove uprave i akte koјima se ti
poslovi vrše, kao i proceduru donošenja i kontrole tih akata.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Poslovno pravo, Ekonomija Evropske Unije
KOMPATIBILNOST
Mercer University – School of Law (SAD),
Administrative Law (Upravno pravo); University of Manitoba –
Faculty of Law (Kanada), Administrative Law (Upravno pravo);
Wilmington College (SAD), Public Administration:
Understanding Management, Politics and Law in the Public
Sector (Menadžment, politika i pravo u javnom sektoru);
Fakulteta za upravo Ljubljana (Slovenija), Upravno pravo;
SADRŽAJ PREDMETA:
Pojam i predmet upravnog prava
Predmet upravnog prava kao grane pravnog sistema i kao pravne nauke
Nastanak i razvoј upravnog prava kao posebne grane pravnog sistema
Upravnopravni odnos kao kriteriјum za utvrđivanje normi upravnog prava
Оdnos između upravnog prava i poјedinih grana prava
Izvori upravnog prava
Uprava
Uprava kao јedna od pravnih funkciјa države
Тeoriјski poјam uprave
Pozitivnopravni poјam uprave
Zakonitosti uprave
Sadržina i značaј načela zakonitosti uprave
Zakonitost uprave i slobodna (diskreciona) ocjena
Кlasifikaciјa slučaјeva nezakonitosti prilikom donošenja upravnih akata
Subjekti uprave
Poјam državnog organa
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 149/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
149
Оbilježјa organa uprave
Principi formiranja organa uprave
Кlasifikaciјa organa uprave
Upravne organizaciјe
Оrganizaciјa državne uprave u federaciјi
Оrganizaciјa državne uprave u republici
Unutrašnja organizaciјa organa državne uprave
Sredstva za rad organa državne uprave
Lica u organima državne uprave
Nedržavni subјekti uprave
Poslovi uprave
Poslovi i zadaci organa državne uprave
Izvršavanje propisa
Upravni nadzor
Pripremanje propisa i drugih opštih akata i obavljanje stručnih poslov
Аkti uprave
Poјam i obilježјa upravnog akta
Vrste upravnih akata
Мateriјalni akti uprave
Poјam i vrste upravnih radnji
Оpšti upravni postupak
Poјam i osnovna načela opšteg upravnog postupka
Nadležnost u upravnom postupku
Оrgan i stranka u upravnom postupku
Оpštenje organa i stranke u upravnom postupku
Rokovi i povraćaј u pređašnje stanje u upravnom postupku
Pokretanje upravnog postupka
Postupak do donošenja rješenja u upravnom postupku
Dokazivanje i dokazna sredstva u upravnom postupku
Rješenja i zaključci u upravnom postupku
Žalba u upravnom postupku
Vanredna pravna sredstva u upravnom postupku
Izvršavanje rješenja u upravnom postupku
LITERATURA
Lilić, P. Dimitrijević, M. I. Marković: UPRAVNO PRAVO,
izdanje 2006. godine (usklađeno sa novim zakonodavstvom),
Savremena administracija, Beograd.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 150/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
150
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 151/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
151
NAZIV PREDMETA: VIŠI POSLOVNI ENGLESKI JEZIK
ŠIFRA PREDMETA PEJ-4
Dodatak 52
TIP PREDMETA: OBAVEZNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Upoznavanje studenata sa poslovnom terminologijom i njihovo
osposobljavanje za elementarnu komunikaciju u oblasti
menadžmenta. Rad na ključnim gramatičkim jedinicama
neophodnim u svakodnevnom govoru, ali i razvijanje svih
neophodnih vještina za aktivno služenje engleskim jezikom.
Studenti se upoznaju sa različitim komunikacionim situacijama,
kao što su telefonski razgovori, poslovni sastanci, pregovaranje
itd.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Elementarni poslovni engleski, Srednji poslovni engleski
KOMPATIBILNOST
Predmet je kompatibilan sa programima poslovnog engleskog
jezika u zemljama van engleskog govornog područja.
Standardizovan je prema “Market Leader” udžbeniku.
SADRŽAJ PREDMETA: Idioms
Communicatios Noun compounds
International Marketing
Multi-word verbs
Building relationships Present and Past tenses
Success
Passives Job Satisfaction
Intensifying adverbs
Risk Conditionals
E – commerce
Revision
Team building Modal Perfect
Raising finance
Dependant prepositions Customer service
Gerunds
Crisis Management
Noun phrases with or without of ManageMent styles
Writing practices, writing a complaint
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 152/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
152
Revision Takeovers and mergers
Writing: report
The future of business Revision
LITERATURA
Evans, E.( 1998). Market Leader – An Intermediate
Business English Course.
Addison Wesley Longman Limited. David Cotton, David
Falvey, Simon Kent (Coursebook & Study book)
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Pismeni i usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na pismeni ispit: Odslušana predavanja
Uslovi za izlazak na usmeni ispit: Položen pismeni dio
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 60 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 153/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
153
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 60 2 15 15 0 0 122 6.10
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 154/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
154
NAZIV PREDMETA: ZAŠTITA RAČUNARSKIH SISTEMA
ŠIFRA PREDMETA IPI-ZR-1
Dodatak 53
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Bezbjednost podataka i računarskih sistema (ICT Security) bavi
se problemom čuvanja i zaštite podataka i računarskih resursa.
Razvojem računarskih komunikacija i naglim razvojem
Interneta, problem bezbjednosti podataka i ICT resursa postaje
jedna od dominantnih i najznačajnijih oblasti Informacione
tehnologije.
Cilj predmeta je da studentima predstavi veliki broj tehnologija,
procedura i postupaka, i da ih osposobi da ih u skladu sa
potrebama modifikuje i integriše u jedinstven sistem čiji je cilj
sigurnost podataka i resursa.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Arhitektura računara, Informacione tehnologije, Računarske
mreže
KOMPATIBILNOST
Carnegie Mellon University (SAD), Data Privacy
(Privatnost podataka), Universitaet U - Fakultät für
Ingenieurwissenschaften und Informatik (Njemačka),
Grundlagen des Datenschutzes und der IT-Sicherheit (Osnove
zaštite podataka i IT bezbjednosti); Tehnički fakultet Čačak,
Zaštita računarskih sistema; Elektrotehnički fakultet u
Beogradu, Sigurnost i zaštita računarskih sistema;
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept:
ZАSТIТА RАČUNАRSКIH SRЕDSТАVА I SISТЕМА
Zaštita računarske opreme i obјekata – osnovni načini zaštite računarske opreme i obјekata u
koјima se računari nalaze od neovlašćenog korišćenja, oštećenja i spoljašnjih uticaјa; postupci u
vanrednim situaciјama
Zaštita računarskih programa – principi zaštite računarskih programa – softvera od neovlašćenog
korišćenja i kopiranja, nedozvoljenih izmjena i nasilnih oštećenja
Zaštita podataka u računarima – načini zaštite podataka u računarima od neovlašćenog pristupa,
krađe, nedozvoljenih izmena i uništenja; načini čuvanja i zaštite, kao i standardi dokumentaciјe sa
podacima, programske dokumentaciјe i dokumentaciјe o računarskoј opremi i obјektima
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 155/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
155
КОМPЈUТЕRSКI КRIМINАL
Vrste kompјuterskog kriminala – osnovni vidovi kompјuterskog kriminala i načini i sredstva borbe
protiv njih
Zakonska regulativa – inostrane i domaće zakonske regulative u oblasti kompјuterskog kriminala; principi na koјima se ove regulative zasnivaјu
Struktura: Snimanje sistema
Skeniranje
Popisivanje
Zaštita Windowsa 95/98, Me i XP Home Edition Zaštita Windowsa NT
Zaštita Windowsa 2000
Zaštita Novellovih NetWare mreža Zaštita Unixa
Zaštita telefonskih veza i centrala, glasovne pošte i VPN mreža
Zaštita mrežnih uređaja Barijere
Napadi koji izazivaju uskraćivanje usluga (DoS)
Nedostaci daljinskog upravljanja
Napredne tehnike Zaštita Weba
Zaštita korisnika Interneta
Priključci Najopasniji bezbjednosni propusti
LITERATURA Stuart McClure, Joel Scambray i George Kurtz; Hakerske tajne:
Zaštita mrežnih sistema, Mikro Knjiga, 2006.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 156/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
156
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 15 časova
Vježbe: 45 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
15 45 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 157/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
157
NAZIV PREDMETA: ZAVRŠNI RAČUN
ŠIFRA PREDMETA P-2
Dodatak 54
TIP PREDMETA: PRAKTIKUM - OBAVEZAN
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovni cilj za studente je:
Steći suštinsko razumijevanje koncepta izrade završnog računa
za jedno malo ili srednje preduzeće i steći prktična znanja i
vještine oko knjiženja poslovnih događaja, razvrstavanja
knjiženja i svih drugih poslova koji su potrebni da bi se
konačno pristupilo izradi završnog računa.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Praktikum predstavlja nastavak na predmet Računovodstvo.
KOMPATIBILNOST
Korespondira sa sličnim programima na svim visokoškolskim
institucijama u zemlji i inostranstvu koje izvode studijski
program poslovne ekonomije, pod nazivom računovodstvo
(Accounting). Npr., program istog naziva i sadržaja izvodi se
na: Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, Facolta di Economia
Torino, Universita Commerciale Luigi Bocconi Milano, Faculty
of Business, Economics and Social Studies Trinity College
Dublin.
SADRŽAJ PREDMETA:
Sadržaj:
Knjiženje ekonomskih promjena prema usvojenim međunarodnim
računovodstvenim standardima i važećem kontnom okviru za preduzeća.
Praktičnim primjerima knjiženja obuhvatiti:
1. u okviru klase 0 : osnovna sredstva;
2. '' '' 1 : zalihe sirovina i materijala, gotovih
proizvoda i robe;
3. '' '' 2 : kratkoročna potraživanja, novčana sredstva i
aktivna vremenska razgraničenja;
4. '' '' 3 : kapital i promjene na kapitalu;
5. '' '' 4 : obaveze i pasivna vremenska razgraničenja;
6. '' '' 5 : troškove, odnosno rashode
7. '' '' 6 : prihode;
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 158/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
158
8. '' '' 7 : finansijski rezultat;
9. '' '' 8 : vanbilansnu evidenciju i
10. ''' '' 9 : kraće segmente upravljačkog računovodstva
LITERATURA Š.Berberović: Računovodstvo
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
ISPITNE OBAVEZE
Odbrana praktičnog rada
Uslovi za izlazak na ispit: Urađen praktični rad.
Pismeni rad, kao i učešće studenta u pripremamam za izradu
rada se ocjenjuje poenima od 0-100. Na osnovu dobijenih
poena osvajaju se ocjene: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Praktičan rad: 30 časova
Samostalan rad: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 3 (tri)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
0 30 0 0 0 30 6 66 3.30
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 159/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
159
NAZIV PREDMETA: FINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE
ŠIFRA PREDMETA MJU-EO-5
Dodatak 55
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovi cilj predmeta predmeta "Finansijska tržišta i institucije"
strukturiran je tako da se kod studenata razvijaju motivacija i
profesionalna interesovanja, kao i specifična znanja i veštine iz
ove oblasti. Finansijska tržišta u novije vreme ostvaruju
izuzetno snažnu ekspanziju na globalnom planu. Čak i
tradicionalni (finansijski sistemi, oslonjeni dominantno na
bankarski sektor, postepeno mijenjaju svoju konzervativnu
orijentaciju i sve veću pažnju posvećuju funkcionisanju tržišta
kapitala, berzanskom poslovanju, kreiranju novih oblika hartija
od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, pitanjima
regulacije institucija itd. Finansijska tržišta postaju izuzetno
aktivna i u čitavom našem regionu. Logično je očekivati njihov
dalji ubrzani razvoj, što nameće potrebu kvalitetne edukacije i
stručnog osposobljavanja budućih profesionalaca.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Finansijski menadžment, Poslovne finansije, Bankarstvo
KOMPATIBILNOST
University of Manchester, (Velika Britanija), Financial Markets
and Institutions; Ekonomski fakultet Novi Sad, (Srbija),
Finansijska trzista i berze; Univerzitet Megatrend (Srbija),
Berze i finansijska tržišta; Ekonomski fakultet Travnik, (BiH),
Finansijska trzista i institucije.
SADRŽAJ PREDMETA:
Pojam, uloga i značaj finansijskog tržišta.
Struktura i funkcionisanje finansijskog tržišta. Regulacija finansijskog tržišta.
Komercijalne i investicione banke. Finansijska intermedijacija. Sekjuritizacija.
Institucionalni investitori kao učesnici na (inansijskom tržištu. Osiguravajuća društva.
Penzijski fondovi. Investicione kompanije i fondovi.
Teorija kamate i kamatnih stopa. Rizična i ročna struktura kamatnih stopa.
Organizacija i funkcion(sanje tržišta novca. Instrumenti tržišta novca (državni zapisi,
ugovori o reolkupu, depozitni sertifikati, bankarski akcepti. komercijalni papiri). Učesnici
na tržištu novca.
Obeležja dužničkih instrumenata tržišta kapitala. Državne, municipalne i korporativne
obveznice. Rejtingovanje obveznica. Metoda diskontovanja novčanih tokova.
Vrednovanje obveznica.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 160/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
160
Obeležja vlasničkih instrumenata tržišta kapitala. Obične i preferencijalne akcije.
Konvertibilne hartije od vrednosti. Kratka prodaja akcija. Vrednovanje akcija.
Funkcionisanje primarnog tržišta kapitala. Javna ponuda vs. privatni plasmani.
Uloga investicionih banaka. Sindfctranje emisije. Registracija emisije kod Komisije za
hartije od vrednosti. Funkcionisanje sekundarnog tržišta kapitala. Berzansko vs. šaltersko
tržište.
Uloga brokera i dilera. Vrste berzanskih naloga.
Berzanske manipulacije i krize. Međuodnos rizika i prinosa.
Osnove portfolio analize. Strategije diversifikacije.
Derivativna finansijska tržišta. Forvardi i finartsijski fjučersi. Opcije.
Koncept finansijskog inženjeringa.
LITERATURA
Dejan Šoškić, Finansijska tržišta i institucije, Ekonomski
fakultet Beograd, 2007.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 161/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
161
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 162/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
162
NAZIV PREDMETA: UPRAVLJAČKI INFROMACIONI SISTEMI
ŠIFRA PREDMETA MJU-EO-6
Dodatak 56
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Osnovi cilj predmeta Upravljački informacioni sistemi je
upoznavanje studenata sa primenom informacionih sistema u
savremenom poslovnom okruženju, gde se informacioni sistemi
koriste za povećanje profitabilnosti, udela na tržištu,
poboljšanje usluge svojim kupcima, kao i za poboljšanje
svakodnevnog poslovanja.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Informacione tehnologije, Informacije i komunikacije,
Projektovanje inf.sistema, Arhitektura računara
KOMPATIBILNOST
The Pennsylvania State University (SAD), The Intelligent
Information Systems; Upravljački informacioni sistemi,
Ekonomski fakultet Subotica (Srbija), Upravljački informacioni
sistemi, Ekonomski fakultet Podgorica (Crna Gora),
Elektronski fakultet Niš (Srbija), Intelligent Information
Systems.
SADRŽAJ PREDMETA:
Koncept: Studenti će naučiti osnove Infosphere Warehouse, način modelovanja procesa
poslova u poslovnim i organizacionim sistemima pomoću alata BPwin, karakteristike
Internet podržanih transakcionih informacionih sistema, osnove Business Inteligence,
karakteristike informacionih sistema koji se koriste za upravljanje dokumentima, OLAP,
Web mining, standard IDEFO, vrste sistema za podršku grupnom odlučivanju, osnove
veštačke inteligencije, namenu neuronskih mreža i inteligentnih agenata, način na koji
nastaju ekspertni sistemi, karakteristike izvršnih informacionih sistema, osnove ERP
sistema. Tokom realizacije nastave na ovom predmetu studenti će imati priliku da
razmene praktična iskustva sa stručnjacima iz ComTrade-a u radu na razvoju CRM
sistema i da se upoznaju sa funkcionalnostima ERP rešenja kompanije Microsoft -
Dynamics NAV, kao i sa funkcionalnostima CRM rešenja kompanije Oracle - Siebel
CRM
Struktura: Teorijska nastava
Osnovni pojmovi:Podatak, informacija i znanje, platforma IT, Arhitektura i infrastruktura IT, Infrastruktura savremenog poslovnog okruženja, Pritisci koji se javljaju u poslovanju i uloga IT u
podršci i rešenjima; Tipovi IS (klasifikacija po nivoima menadžmenta): Komponente
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 163/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
163
informacionih sistema, Tipovi IS prema nivou podrške organizaciji; Strategijski IS:Porterov model sila konkurencije, Strategije sticanja konkurentske prednosti, Načini upravljanja informacionim
resursima; IS i organizacija (IS funkcionalnih celina, sistemi za planiranje resursa, sistemi za
CRM i SCM): Sistemi za obradu transakcija,Upravljački informacioni sistemi i podrška koju pružaju funkcionalnim celinama organizacije,Sistemi za planiranje resursa preduzeća, Sistemi za
upravljanje odnosa sa kupcima, Sistemi za upravljanje lancem snabdevanja,Ekstranet i razmena
standardizovanih podataka;Upravljanje podacima i znanjem:Životni ciklus podataka, Izvori
podataka, načini prikupljanja podataka,Pojam baze podataka, Skladišta podataka i uloga u podršci odlučivanju, Procedure upravljanja podacima u organizaciji,Pojam znanja i vrste znanja,
Upravljanje znanjem; E-učenje i rad na daljinu, telemedicina i prisustvo na daljinu:Primena mreža
u poslovanju,Pojam veb 2.0,E-učenje i učenje na daljinu,Rad na daljinu iz aspekta poslodavca i zaposlenog;Osnovni pojmovi e-poslovanja:E-trgovina, osobine, prednosti i ograničenja,
Klasifikacija e-poslovanja, E-plaćanja,E-novac,Servisi za podršku e-trgovini, plaćanju i logistici,
Etička pitanja e-poslovanja;Mobilno računarstvo i m-trgovina:Bežični uređaji i mediji prenosa, Bežične mreže prema dometu,Mobilno računarstvo i mobilna trgovina,Primene m-trgovine,
Sveprisutno računarstvo i tehnologije koje su u njegovoj osnovi,Pretnje bežičnim
mrežama;Analiza izveštaja;Diskusija i ocenjivanje izveštaja;Sistemi za podršku menadžmentu
(SPO, ES, UIS): Pojam menadžmenta, odlučivanja i podrške odlučivanju,Multidimenzionalna analiza podataka i data mining,Digitalne kontrolne table,Vizualizacija podataka, virtuelna
stvarnost,Pojam veštačke inteligencije,Ekspertni sistemi i komponente,Obrada prirodnog jezika,
pojam neuronske mreže; Odlučivanje pri nabavci IS (metodi proračuna troškova, procena isplativosti i troškova eksploatacije):Proces planiranja u IT,Pojam procesa,Životni ciklus razvoja
softvera,Alternativne metode razvoja softvera,Mogućnosti nabavke IT, kriterijumi za
izbor,Procena troškova posedovanja sistema,Uloga održavanja;Proces selekcije dobavljača:Zaštita
informacionih resursa,Pretnje sa kojima se susrećemo kod zaštite informacija,Mehanizmi i postupci zaštite,Politike zaštite, Osnovni pojmovi kriptografije,Kontinuitet poslovanja i procesi
koji ga obezbeđuju,Planiranje oporavka od katastrofe.
LITERATURA
Lazo Roljić, Đuro Mikić, Informacije – sistemi -
upravljanje, Visoka škola za ekonomiju i informatiku,
Prijedor, 2012,
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta.. Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 164/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
164
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 165/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
165
NAZIV PREDMETA: EKONOMIKA PREDUZEĆA
ŠIFRA PREDMETA MJU-EO-8
Dodatak 57
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj programa:
Nastavnim planom i programom iz predmeta se prezentiraju
savremena rješenja i saznanja iz oblasti teorije i prakse
organizovanja, U cjelini. Izučavajući predmet Ekonomika
preduzeća, po ovom nastavnom planu, studentima se pruža
mogućnost, da steknu osnovna znanja o organizaciji rada i
sredstava u preduzeću, kao i da lakše rješavaju dileme u vezi sa
izvorom modela organizacione strukture upravljanja i
rukovođenja poslovanjem preduzeća u savremenoj praksi.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Javne finansije, Odnosi s javnošću,
KOMPATIBILNOST
Ekonomski fakultet u Beogradu (Srbija), Ekonomika
preduzeća, Ekonomski fakultet u Subotici (Srbija), Ekonomika
preduzeća, Ekonomski fakultet u Nišu (Srbija), Ekonomika
preduzeća, Universitat Pompeu Fabra, Faculty of Economic and
Business Sciences, Barcelona, (Španija), Business Economics;
SADRŽAJ PREDMETA:
Organizacija: Preduzeće kao privredni organizam. Unutrašnja organizacija preduzeća. Opis
funkcija. Povezivanje funkcija u sistem. Donošenje i izvršavanje odluka. Tipovi organizacije.
Predmet ekonomike kao naučne discipline. Troškovi poslovanja. Prihodi. Finansijski rezultat i njegova raspodela. Principi poslovanja. Sredstva preduzeća. Osnovna sredstva. Obrtna sredstva.
Tranzitni oblik sredstava. Izvori finansiranja. Kapital preduzeća. Kreditni izvori. Vrste preduzeća.
Sistem upravljanja. Tržišna orjentacija i poslovna politika. Planiranje.
Osposobljavanje studenata u finansijskom menadžiranju svih vrsta
biznisa kao i čuvanje finansijskih resursa preduzeća.
Ekonomika preduzeća proučava razvoj ekonomije,organizacione oblike reprodukcije,ekonomske principe reprodukcije,ulaganje
sredstava u reprodukciji,ekonomsku stvarnost, proces
proizvodnje,,troškove i ostvarivanje dobiti.trošenje sredstava u proizvodnju, amortizaciju osnovnih sredstava.Zatim proučava :
princip produktivnosti, princip ekonomičnosti i princip
rentabilnosti.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 166/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
166
LITERATURA
B. Paunović, Ekonomika preduzeća: preduzeće, okruženje i
ulaganja, Ekonomski fakultet, Beograd, 2010.
D. Pokrajčić, Ekonomika preduzeća: principi i ciljevi,
Ekonomski fakultet, Beograd, 2010.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8 81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 167/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
167
NAZIV PREDMETA: STRATEGIJSKI MENADŽMENT
ŠIFRA PREDMETA MFB-SM-3
Dodatak 58
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj je ovog predmeta je informisati studente o ulozi i
značaju strategijskog menadžmenta u upravljanju
organizacijama, procesima i ljudima. Osim toga, cilj je razviti
prezentacione vještine, sposobnost kritičkog dijaloga i
sposobnost donošenja poslovnih odluka. Kolegij omogućava
razvoj specifičnih i opštih kompetencija. Studenti će nakon
odlušanog kursa biti u stanju da razlikuju strategiju od
strategijskog menadžmenta iz različitih perspektiva, te da
analiziraju slučajeve iz poslovne prakse (s obzirom na
unuttrašnje i vanjsko
okruženje, resurse, prilike, prijetnje, snage i slabosti,...).
Također će biti u mogućnosti da ponude moguće alternativne
pravce rješavanja strateških izvora te da procijene koristi i
rizike svih alternativnih rješenja kao i da preporuče najbolje
alternativno rješenje kao i ocjenu te vrednovanje odabrane
strateške alternative.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Osnove menadžmenta, Menadžment u trgovini, Menadžment
malih i srednjih preduzeća
KOMPATIBILNOST
Queen’s School of Business (Kanada), Business Management
and Communications (Poslovni menadžment i komunikacije);
Fakultet za preduzetni menadžment Novi Sad, Komercijalno
poslovanje; University in Bristol (Velika Britanija), Marketing
and Commercial Management (Marketing i komercijalni
menadžment);
SADRŽAJ PREDMETA:
Definisanje pojmova vezanih uz strategijski menadžment. Proces strategijskog
menadžmenta. Strateška analiza okruženja (metode i tehnike analize unutarnjeg i vanjskog
okruženja). Postavljanje vizije, misije i ciljeva poduzeća. Konkurentska prednost i
generičke konkurentske strategije. Izrada strategijskog plana. Strategija društvene
odgovornosti, poslovne strategije, korporacijske i unkcijske strategije – tipovi strategija i
njihove značajke. Strateška portfolio analiza. Strateški izbori tijekom industrijske
evolucije.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 168/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
168
Formulisanje strategije. Implementacija strategije. Strateška kontrola. Strateški savezi i
partnerstva. Globalni strateški menadžment. Modeli projektnog strategijskog upravljanja
(Glueck-Jauchov model, Rue i Hollandov model, model strategijskog upravljanja kao
iterativni proces, Hinterhuberov model, Ansoffov model i Ackerov model)
LITERATURA
Đurićin D., Janošević S., Kaličanin Đ. Menadžment i strategija,
Beograd, R.Macura Strateški menadžment, Buble, M.,
“Strateški menadžment”, Sinergija, Zagreb, 2005.� Thompson,
A. A. Jr., Strickland A. J. III i Gamble, J. E., “Strateški
menadžment: u potrazi za konkurentskom prednošću”, IV
izdanje, MATE, 2006., Zagreb, Thompson, A.A. Jr., Strickland
A.J. III, Strategic Management, Concept and Cases, twelfth
edition, McgRAW-Hill, Irwin, New York, 2001. Grant M.
Robert: Contemporary Strategy Analysis: Concepts,
Techniques, Applications, Blackwell Publisher Inc., Malden,
Massachusetts, Third edition, 2001. Wheelen, T.L., Hunger,
J.D., Strategic Management, Prentice Hall, New Jersey
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 169/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
169
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 170/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
170
NAZIV PREDMETA: OSNOVE KOMPJUTERSKE GRAFIKE
ŠIFRA PREDMETA IPI-OKG-2
Dodatak 59
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je da studente upozna sa osnovama računarske
grafike i da objasni njen značaj, kao i da da odgovore na
ključna pitanja o računarskoj grafici, predstavi osnovne
definicije, istorijat, pregled aplikacija. Pored ovoga, cilj
predmeta je da studente upozna sa različitim grafičkim
formatima, bojama, formatima papira, operacijama,
transformacijama (rotacija, skaliranje, refleksija, smicanje,
inverzne transformacije) kao i sa uređajima, kompjuterskim
programima i osnovama prezentacione grafike.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predemtu prethodi cijeli niz predmeta iz oblasti informatike kao što
su Informacione tehnologije, Informacije i komunikacije, Kompjuterska tabelarna izračunavanja, Baze podataka 1 i Operativni
sistemi, tako da su studenti u trenutku početka izučavanja ove
materije dobro ovladali računarima i njihovom primjenom.
KOMPATIBILNOST
Phoenix College, Computer Graphic Design (SAD);
Elektrotehnički fakultet, Univerzite u Istočnim Sarajevu
(RS/BiH);
SADRŽAJ PREDMETA
1. VIZUELNA KOMUNIKACIJA
2. PREZENTACIJA PODATAKA
3. FORMATI PAPIRA
4. SKENERI
5. KLASIČNA I DIGITALNA FOTOGRAFIJA
6.MONITORI
7. ŠTAMPAČI
8. FORMATI GRAFIČKIH DATOTEKA
9. KOMPJUTERSKI PROGRAMI
10. FONTOVI
11. BOJE
12. TABELE I GRAFIKONI
13. POSLOVNO PREDSTAVLJANJE
14. PREZENTACIONA GRAFIKA U PRAKSI
LITERATURA Osnovna literatura: Kompjuterska prezentaciona grafika u poslovnoj
komunikaciji, Nedim Smailović
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 171/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
171
Dopunska literatura: Osnove komp.grafike, skripta, Mitja Tanjga
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u
savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim
kriterijima: Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 172/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
172
NAZIV PREDMETA: INTERNET PROGRAMIRANJE
ŠIFRA PREDMETA IPI-IP-1
Dodatak 60
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je sticanje opštih znanja iz tehnologija Web
programiranja.. Kroz ovaj predmet studenti će savladati pojam,
značaj i razvoj interneta kao i formirati i programirati web
stranice u HTML, Java Script i ASP jeziku. Po završetku kursa,
student ima napredna znanja iz HTML-a, JavaScript-a i CSS-a.
Student treba da zna da piše konkurentne i mrežne aplikacije u
programskom jeziku Java. Poznaje dinamičko kreiranje web
sadržaja upotrebom servleta, kao i dinamičko kreiranje web
sadržaja upotrebom JSP tehnologije.Student će biti u stanju da
formira osnovne web stranice u HTML jeziku (formatiranje
teksta, boje i slike, linkova, tabela, fremova, zvuka i filma, CSS
objekata), programira WEB stranice koristeći Java Skript i ASP
jezike.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet je povezan sa predmetima Osnove programiranja gdje
se izučavaju osnovne programske strukture, te sa predmetima
Principi programiranja i Zaštita računarskih sistema.
KOMPATIBILNOST
Web programiranje, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet
u Beogradu, Beograd; Web programiranje, RAF, Beograd;
SADRŽAJ PREDMETA
Sadržaj predmeta:
• Programiranje u HTML, programiranje u Java Skript, razvoj WEB specijalnim
alatima-Front Page ili Dreamviewer. Pregled HTML tagova, osnove JavaScript-a i
CSS. Pisanje DHTML stranica. HTTP protokol. Servleti, praćenje sesije, prenos
parametara, upload datoteka. ASP, MVC design pattern. Pisanje novih ASP
tagova.
• Praktična nastava. Vježbe.
Predavanja i praktični modeli.
LITERATURA
Osnovna literatura:
• Damir Dračić, Internet programiranje, Prijedor, 2010;
• Branko Milosavljević, Milan Vidaković, Java i Internet
programiranje, Grupa za informacione tehnologije, 2002
• Dopunska literatura:
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 173/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
173
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov
napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri
testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade
seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe
provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po
sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata
Preda-
vanja
Vježbe Ispit Priprema
ispita
Priprema
testovi
Semi-
narski
Konsul-
tacije
Ukupno
sati
ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 174/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
174
NAZIV PREDMETA: TEORIJA ODLUČIVANJA
ŠIFRA PREDMETA MP-TO-2
Dodatak 61
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Objasniti relevantne aspekte suvremene teorije odlučivanja.
Dati konceptualni okvir za razmatranje procesa poslovnog
odlučivanja. Istaknuti osnovne probleme u znanstvenom
pristupu odlučivanju. Predstaviti tehnike i metode u potpori
donošenja poslovnih odluka.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet se oslanja na sadržaj predmeta Poslovna statistika i
Poslovna matematika.
KOMPATIBILNOST
Teorija odlučivanja, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet
u Beogradu, Beograd;
Teorija odlučivanja, Ekonomski fakultet, Zagreb;
SADRŽAJ PREDMETA
Sadržaj predmeta:
• Odlučivanje i management
• Poslovno odlučivanje kao proces
• Faktori odlučivanja
• Problem izbora
• Teorija ograničene racionalnosti
• Bayesov teorem i vrijednost dodatne informacije
• Stablo odlučivanja
• Grupno odlučivanje
• Sociopolitički aspekti i etičke dimenzije poslovnog odlučivanja
• Sistemi i tehnike podrške poslovnom odlučivanju
• Implementacija odluke
• Perspektive i izazovi teorije odlučivanja
Praktična nastava. Vježbe.
Predavanja i praktični modeli.
LITERATURA
Osnovna literatura:
• Nevenka Žarkić Joksimović, Slađana Benković, Miloš
Milosavljević (2009), Finansijski menadžment,
Beograd: FON.
• Slađana Benković (2009), Operativno finansijsko
poslovanje, Beograd: FON.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 175/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
175
• Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov
napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri
testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade
seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe
provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po
sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata
Preda-
vanja
Vježbe Ispit Priprema
ispita
Priprema
testovi
Semi-
narski
Konsul-
tacije
Ukupno
sati
ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 176/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
176
NAZIV PREDMETA: FINANSIJSKI MENADŽMENT
ŠIFRA PREDMETA MP-FM-1
Dodatak 62
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Studentima ukazati na teorije, modele i tehnike neophodne za
donošenje poslovnih odluka koje kreiraju vrijednost unutar
profitno orjentisanih preduzeća, naročito korporacija. Studenti
će moći razumjeti finansijski sistem jedne zemlje i njegove
sastavne elemente. Modelima odnosa rizika i prinosa formirati
optimalni portfolio i u skladu sa tržišnim kretanjima
rebalansirati isti korištenjem aktivnih i/ili pasivnih strategija.
Koristiti metode i modele upravljanja različitim oblicima
tekuće imovine. Spoznati strukturu kapitala i izvore
finansiranja. Analizirati odnos poslovne i finansijske poluge
preduzeća. Spoznati osnovna znanja o efikasnosti investicijskih
projekata i osnovnih metoda njihovog vrednovanja. Spoznati
različite oblike rizika i modela restrukturiranja kompanija.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA:
Predmet se oslanja na sadržaj predmeta Poslovne finansije i
Javne finansije.
KOMPATIBILNOST
Finansijski menadžment, Fakultet organizacionih nauka,
Univerzitet u Beogradu, Beograd;
Finansijski menadžment, Ekonomski fakultet, Sarajevo
SADRŽAJ PREDMETA
Sadržaj predmeta:
Finansijska funkcija u preduzeću. Ciljevi i zadaci finansijskog menadžmenta.
Finansijska tržišta i učesnici na finansijskim tržištima. Faktori razvoja finansijskog tržišta.
Modaliteti finansijskog tržišta. Instrumenti i učesnici finansijskog tržišta. Institucionalno i
privredno okruženje i finansijsko poslovanje preduzeća. Monetarno-kreditni sistem.
Bankarski sistem (vrste bankarskih poslova, vrste kredita i vrste bankarskih usluga).
Politika investiranja. Pojam investiranja. Pojam projekata. Metodi procene investicionih
projekata. Politika finansiranja. Pravila finansiranja. Početno finansiranje. Kratkoročno
finansiranje. Dugoročno finansiranje. Kratkoročno zaduživanje. Dugoročno zaduživanje.
Optimalna struktura kapitala. Politika dividendi. Pojam i oblici dividendi. Faktori politike
dividendi. Donošenje odluka o dividendama. Finansijsko planiranje. Pojam i vrste
finansijskog planiranja. Finansijsko planiranje i kontrola. Vrste finansijskih planova.
Budžetiranje. Finansijska analiza. Predmet i vrste finansijske analize. Analiza sredstava i
izvora sredstava. Analiza rashoda i prihoda. Analiza priliva i odliva. Upravljanje obrtnim
sredstvima. Pojam obrtnih sredstava. Upravljanje zalihama. Upravljanje potraživanjima.
Upravljanje gotovinom.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 177/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
177
• 1. Finansije i finansijski menadžer
• 2. Finansijska tržišta i instrumenti
• 3. Finansijska analiza
• 4. Temeljni koncepti upravljanja finansijama
• 5. Rizik i prinos
• 6. Troškovi kapitala
• 7. Struktura kapitala
• 8. Finansijska poluga
• 9. Capital budgeting
• 10. Upravljanje rizicima
Praktična nastava. Vježbe.
Predavanja i praktični modeli.
LITERATURA
Osnovna literatura:
• Nevenka Žarkić Joksimović, Slađana Benković, Miloš
Milosavljević (2009), Finansijski menadžment,
Beograd: FON.
• Slađana Benković (2009), Operativno finansijsko
poslovanje, Beograd: FON.
• Dopunska literatura:
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov
napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri
testiranja. U toku nastave studenti imaju obavezu izrade
seminarskog rada, tako da se kroz konsultacije takođe
provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po
sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena
Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 178/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
178
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9
91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata
Preda-
vanja
Vježbe Ispit Priprema
ispita
Priprema
testovi
Semi-
narski
Konsul-
tacije
Ukupno
sati
ECTS
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 179/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
179
NAZIV PREDMETA: DISKRETNE STRUKTURE
ŠIFRA PREDMETA IPI-MM-1
Dodatak 63
TIP PREDMETA: IZBORNI
VRSTA STUDIJA REDOVAN
CILJ PREDMETA
Sticanje osnovnih iznanja iz diskretne matematike.
Stečena znanja bi trebalo da budu od koristi u stručnim
predmetima, kao i u praksi. Student je kompententan da u
daljem obrazovanju (u stručnim predmetima) rješava probleme
bazirane na stečenom znanju iz diskretne matematike.
VEZA SA DRUGIM
PREDMETIMA: Ne postoji veza ni uslov za prijavljivanje i slušanja predmeta,
KOMPATIBILNOST
Sveučilište u Rijeci , ODJEL ZA INFORMATIKU
CITY College, International Faculty of the University of
Sheffield
UNiverzitet Union, Fakultet za Informacione tehnologije
SADRŽAJ PREDMETA:
1. Uvod u matematičku logiku (pojam iskaza, operacije nad iskazima, tablice istinitosti).
2. Uvod u teoriju skupova (pojam skupa, operacije nad skupovima, partitivni skup).
3. Metode dokazivanja (direktni i indirektni dokaz, princip matematičke indukcije).
4. Relacije i grafovi (Dekartov proizvod, n-arna relacija, reprezentovanje relacija,
relacija poretka i ekvivalencije, grafovska interpretacija). 5. Funkcije i kardinalnost skupova (tipovi funkcija, prebrojivi i neprebrojivi
skupovi).
6. Pojam operacije i algebarske strukture (n-arne operacije, osobine operacija). 7. Osnovne algebarske strukture (grupoid, semigrupa, grupa, prsten, polje i
vektorski prostor). 8. Bulova algebra i algebra skupova (aksiome i osnovne teoreme Bulovih
algebri, poredak, algebra skupova).
9. Prvi kolokvi 10. Bulove funkcije i njihove baze (Bulove finkcije jedne i dve promjenjive,
SNDF i SNKF, pojam baze Bulovih funkcija).
11. Kombinaciona i sekvencijalna kola (prekidačka kola, kombinaciona kola,
kolo za kašnjenje,sekvencijalna kola) 12. Iskazni račun (simboli i pojam formule, pojam tautologije i odlučivosti). 13. Predikatski račun (simboli, pojam terma i formule, valjane formule).
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 180/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
180
14. Kombinatorika (osnovni principi prebrojavanja, princip uključenja
isključenja)
15. Kombinatorika (princip golubarnika, permutacije, varijacije).
16. Kombinatorika (kombinacije, particije i kompozicije). 17. Drugi kolokvi. Završni ispit.
LITERATURA
Cvetković,D, Simić, S, 1995, Diskretna matematika
(matematika za kompjuterske nauke), Prosveta Niš.
Cvetković, D, 1987, Diskretne matematičke strukture
(matematika za kompjuterske nauke), Naučna knjiga, Beograd.
PRAĆENJE RADA STUDENATA I ISPITI
PREDISPITNE
OBAVEZE
Rad studenata se pratii tokom izvođenja nastave i njihov napredak u savlađivanju materije se provjerava preko tri testiranja. U toku
nastave studenti imaju obavezu izrade seminarskog rada, tako da se
kroz konsultacije takođe provjerava stepen napretka studenta..
Shodno tome, rad studenata se u toku semestra vrednuje po sljedećim kriterijima:
Redovno i aktivno učešće u nastavi 10 poena
Tri testiranja po20 poena 60 poena Seminarski rad 10 poena
Ukupno predispitnih poena 80 poena
U skladu sa pravilima studiranja student može osvojiti sljedeće
ocjene kroz predispitne obaveze:
50-59 poena ocjena 6
60-69 poena ocjena 7 70-80 poena ocjena 8
ISPITNE OBAVEZE
Usmeni ispit.
Uslovi za izlazak na ispit: Odslušana predavanja i urađen
seminarski rad.
Na ispitu se može osvojiti 20 dodatnih poena na predispitne
poene, tako da se ocjenjuje po sljedećem kriterijumu: 50-59 poena ocjena 6 60-69 poena ocjena 7
70-80 poena ocjena 8
81-90 poena ocjena 9 91-100 poena ocjena 10
OBIM PREDMETA Predavanja: 30 časova
Vježbe: 30 časova
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor
NASTAVNI PLAN I PROGRAM Strana 181/181
Naziv Prilog 2.3 Verzija 2.4 Datum 22.01.2014.
181
ECTS ECTS bodovi 6 (šest)
Tabela opterećenja studenata Preda-
vanja Vježbe Ispit Priprema
ispita Priprema
testovi Semi-
narski
Konsul-
tacije Ukupno
sati ECTS
30 30 2 22 15 15 6 120 6.00
OCJENJIVANJE
Nacionalna ocjena: Neprolazna – 5 Prolazne 6-10
Internacionalna ocjena:
Neprolazne: F i Fx Prolazne: A, B, C, D i E
БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА РЕПУБЛИКА СРПСКА
ВИСОКА ШКОЛА ЗА ЕКОНОМИЈУ И ИНФОРМАТИКУ ПРИЈЕДОР
Улица Митрополита Петра Зимоњића бб, Приједор Тел. 052 241 960, Факс. 052 241 961
Прилог бр.2
СТУДИЈСКИ ПРОГРАМ
РАЧУНАРСТВО И ИНФОРМАТИКА
Приједор, децембар 2013.
Прилог 2. 2
Садржај
СТУДИЈСКИ ПРОГРАМ РАЧУНАРСТВО И ИНФОРМАТИКА .................................................................... 3 Назив и циљеви студијског програма .................................................................................................................. 3 Модел студијског програма ................................................................................................................................. 4 Научна област којој припада студијски програм .............................................................................................. 4 Врсте студија и исход процеса учења ................................................................................................................ 5
Исход процеса учења ................................................................................................................................................5 Стручни, академски односно научни називи ....................................................................................................... 6 Услови за упис на студијски програм .................................................................................................................. 6 Листа студијских подручја и наставних предмета са оквирним садржајем и матичношћу ....................... 7 Наставни план - Распоред предмета - Рачунарство и информатика ............................................................ 8 Листа изборних наставних предмета ................................................................................................................ 9 Наставни програм - Књига предмета - Рачунарство и информатика .............................................................. 10 Књига обавезних предмета ................................................................................................................................ 11
МАТЕМАТИКА ...................................................................................................................................................... 12 ОСНОВЕ ЕЛЕКТРОТЕХНИКЕ И ЕЛЕКТРОНИКЕ ............................................................................................ 14 ОСНОВЕ РАЧУНАРСТВА .................................................................................................................................... 16 ДИСКРЕТНЕ СТРУКТУРЕ ................................................................................................................................... 18 ОСНОВЕ ПРОГРАМИРАЊА ................................................................................................................................ 20 СТАТИСТИКА И ВЈЕРОВАТНОЋА .................................................................................................................... 22 АРХИТЕКТУРА РАЧУНАРА ............................................................................................................................... 24 СТРУКТУРЕ ПОДАТАКА И АЛГОРИТМИ ....................................................................................................... 26 ОПЕРАТИВНИ СИСТЕМИ ................................................................................................................................... 28 НАПРЕДНО ПРОГРАМИРАЊЕ ........................................................................................................................... 30 РАЧУНАРСКЕ МРЕЖЕ ......................................................................................................................................... 32 БАЗЕ ПОДАТАКА.................................................................................................................................................. 34 ИНТЕРНЕТ ПРОГРАМИРАЊЕ ............................................................................................................................ 36 РАЧУНАРСКА ГРАФИКА .................................................................................................................................... 38 ПРОЈЕКТОВАЊЕ ИНФОРМАЦИОНИХ СИСТЕМА ........................................................................................ 40 НАПРЕДНЕ БАЗЕ ПОДАТАКА ........................................................................................................................... 42 СОФТВЕРСКО ИНЖЕЊЕРСТВО ........................................................................................................................ 44 ЗАШТИТА РАЧУНАРСКИХ СИСТЕМА ............................................................................................................ 46 ИНТЕРАКЦИЈА ЧОВЈЕКА И РАЧУНАРА ......................................................................................................... 48
Књига изборних предмета .................................................................................................................................. 50 ЕЛЕМЕНТРАНИ ЕНГЛЕСКИ ЈЕЗИК .................................................................................................................. 51 СОЦИОЛОГИЈА ..................................................................................................................................................... 53 TEOРИJA СИСTEMA ............................................................................................................................................. 55 МЕНАЏМЕНТ ........................................................................................................................................................ 57 ЕЛЕМЕНТРАНИ ПОСЛОВНИ ЕНГЛЕСКИ ЈЕЗИК ........................................................................................... 60 СТАНДАРДИЗАЦИЈА ........................................................................................................................................... 62 ДРУШТВЕНЕ МРЕЖЕ ........................................................................................................................................... 64 ПОСЛОВНЕ АПЛИКАЦИЈЕ ................................................................................................................................. 66 TEOРИJA OДЛУЧИВAЊA .................................................................................................................................... 68 ПОСЛОВНА КУЛТУРА ........................................................................................................................................ 70 УПРАВЉАЊЕ ПРОЈЕКТИМА ............................................................................. Error! Bookmark not defined. ТЕХНОЛОШКИ СИСТЕМИ ................................................................................................................................. 74 ИНТЕРНЕТ МАРКЕТИНГ ..................................................................................................................................... 76 ОБЈЕКТНО ОРЈЕНТИСАНО ПРОГРАМИРАЊЕ ............................................................................................... 78 ИНТЕРНЕТ ТЕХНОЛОГИЈЕ ................................................................................................................................. 80 ТЕОРИЈА ИНФОРМАЦИЈА .................................................................................................................................. 82 ПОСЛОВНА ИНТЕЛИГЕНЦИЈА ......................................................................................................................... 84 ЕЛЕКТРОНСКО ПОСЛОВАЊЕ ........................................................................................................................... 86 УПРАВЉАЧКИ ИНФРОМАЦИОНИ СИСТЕМИ ............................................................................................... 88 РАЧУНОВОДСТВО ............................................................................................................................................... 90 ВЈЕШТАЧКА ИНТЕЛИГЕНЦИЈА ....................................................................................................................... 92 МУЛТИМЕДИЈАЛНИ СИСТЕМИ ....................................................................................................................... 94 УПРАВЉАЊЕ КВАЛИТЕТОМ ............................................................................................................................ 96 ИНФОРМАЦИОНО ПРАВО ................................................................................................................................. 98 КОНКУРЕНТНО ПРОГРАМИРАЊЕ ................................................................................................................. 100 МОБИЛНО РАЧУНАРСТВО .............................................................................................................................. 102 РУДАРЕЊЕ ПОДАТАКА .................................................................................................................................... 104 ЕКОНОМИКА У РАЧУНАРСТВУ ..................................................................................................................... 106 ДИПЛОМСКИ РАД .............................................................................................................................................. 108
Прилог 2. 3
СТУДИЈСКИ ПРОГРАМ РАЧУНАРСТВО И ИНФОРМАТИКА
Назив и циљеви студијског програма
Прaвни oснoв зa изрaду студиjскoг прoгрaмa кojeг извoди Висока школа за
економију у информатику – Приједор (у дaљeм тeксту ВШЕИ) чинe Закон о високом
образовању Републике Српске и други закони и прописи који се односе на високо
образовање. Oснoв зa изрaду студиjскoг прoгрaмa je, схoднo нaвeдeнoм прaвнoм
oснoву, Дeклaрaциja eврoпских министaрa (висoкoг) oбрaзoвaњa из Бoлoњe oд 1999.
гoдинe, кao и дeклaрaциje и други aкти кojи прaтe и рaзрaђуjу oву дeклaрaциjу.
ВШЕИ oргaнизуje aкaдeмски студиj првoг циклусa нa студиjском прoгрaму пoд
нaзивoм Рачунарство и информатика, кojи вoди дo aкaдeмскoг звaњa зaвршeнoг
дoдиплoмскoг студиja у висoкoм oбрaзoвaњу (the degree of Bachelor).
Студиjски прoгрaм je утврђeн тaкo дa ВШЕИ дjeлуje у oквиру сaврeмeних
тoкoвa висoкoг oбрaзoвaњa и у функциjи oствaривaњa циљeвa и oснoвних принципa нa
кojимa сe зaснивa дjeлaтнoст висoкoг oбрaзoвaњa. У циљу рaзвoja квaлитeтa студиja
прeмa eврoпскoj димeнзиjи и стaндaрдимa у висoкoм oбрaзoвaњу, у студиjским
прoгрaма je измeђу oстaлoг oдрeђeнo и сљeдeћe:
дa je тeжиштe oбрaзoвaњa нa стручним прeдмeтимa нeoпхoдним зa oбaвљaњe
стручних и прoфeсиoнaлних пoслoвa,
дa сe студeнтимa oбeзбjeди мoгућнoст дa нeпoсрeднo утичу нa свoje стручнo и
прoфeсиoнaлнo oбрaзoвaњe и прoфил крoз избoрнe нaстaвнe прeдмeтe,
дa сe студeнти oбрaзуjу зa кoриштeњe сaврeмeних инфoрмaцoнo-кoмуникaциoних
тeхнoлoгиja и срeдстaвa; пoсeбнo сe, у тoку шкoлoвaњa инсистирa нa рeaлизaциjи
стaндaрдa кoмпeтeнциja инфoрмaциoнe писмeнoсти зa висoкo oбрaзoвaње,
дa студeнти учe стрaнe jeзикe у oбиму кojи je нeoпхoдaн зa кoриштeњe сaврeмeнe
стрaнe литeрaтурe и зa пoкрeтљивoст тoкoм и пoслиje студиja,
дa сe студeнтимa у oблику oбaвeзних нaстaвних прeдмeтa oбeзбjeдe oснoвнa знaњa
из других научних области, кao нeoпхoднa нaучнa oснoвa зa изучaвaњe стручних
прeдмeтa,
дa сe крoз индивидуaлни и групни рaд студeнaтa oбeзбjeди њихoвo aктивнo учeшћe
у прoцeсу нaстaвe,
дa сe oбeзбjeди рeдoвнo прaћeњe рaдa и знaњa студeнaтa,
дa сe зa извoђeњe нaстaвнoг прoцeсa, пoрeд сoпствeнoг, aнгaжуje и нaстaвнички и
сaрaднички кaдaр из других висoкoшкoлских устaнoвa, других устaнoвa,
институциja и приврeдних субjeкaтa, aфирмисaн у рaзним студиjским пoдручjимa,
пoвeзивaњe oбрaзoвaњa и стручнoг рaдa, пoсeбнo крoз студeнтску прaксу и нa тaj
нaчин дaвaњe мoгућнoсти студeнтимa зa индивидуaлну aфирмaциjу у циљу
зaпoшљaвaњa,
дa сe студeнтимa oбeзбjeди знaњe нeoпхoднo зa истрaживaчки и другe oбликe
крeaтивнoг рaдa, пoсeбнo крoз предмет Методологија научно-истраживачког рада и
изрaду Заршнoг (диплoмскoг) рaдa,
дa сe тoкoм циjeлoг студиja рaзвиjajу прeдузeтничкe кoмпeтeнциje студeнaтa,
дa студeнтимa oбeзбjeди знaњa, спoсoбнoсти и вjeштинe зa стручни рaд у oблaсти
инфoрмaтикe и рaчунaрствa, a пoсeбнo из oблaсти инфoрмaциoнoг и рaчунaрскoг
инжeњeрствa и тo:
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj и oдржaвaњe инфoрмaциoних тeхнoлoгиja,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj и oдржaвaњe сoфтвeрa и сoфтвeрскoг
инжeњeрствa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj и oдржaвaњe инфoрмaциoнoг и рaчунaрскoг
хaрдвeрa,
Прилог 2. 4
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe рaчунaрских
мрeжa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe бaзa пoдaтaкa.
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe Интeрнeт
aпликaциja и веб сeрвисa.
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe
инфoрмaциoних систeмa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe oбрaзoвних
Интeрнeт aпликaциja и oбрaзoвних веб сeрвисa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe систeмa e-
oбрaзoвaњa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe
инфoрмaциoних систeмa цjeлoживoтнoг oбрaзoвaњa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe
инфoрмaциoних систeмa e-знaњa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe систeмa
пoслoвнe инфoрмaтикe,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe пoслoвних
Интeрнeт aпликaциja и пoслoвних веб сeрвисa.
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe систeмa
прaвнe инфoрмaтикe,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe систeмa
мeдицинскe инфoрмaтикe,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe
инфoрмaциoних систeмa држaвнe упрaвe и лoкaлнe сaмoупрaвe,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe
инфoрмaциoних систeмa библиoтeкaрствa,
o прojeктoвaњe, примjeнa, рaзвoj, oдржaвaњe и aдминистрирaњe
инфoрмaциoних систeмa jaвних рeгистaрa и бaзa пoдaтaкa.
Модел студијског програма
Студиjски прoгрaм сe извoди кao jeднa цjeлинa у oблику мoдeлa
чeтвeрoгoдишњег студиjа: 4+0+0. Студијски програм се изводи у сједишту Високе
школе као редован студиј и као ванредни студиј.
Научна област којој припада студијски програм
Студиjски прoгрaм рачунарство и информатика припaдa:
а) областима образовања:1
04-Природне науке и математика, поље образовања
045-Информатичке и комуникационе технологије.
б) нaучним oблaстима:2
1 - Прирoднe нaукe: нaучнo пoљe:
1.2 - Рaчунaрскe и инфoрмaциoнe нaукe
1 Правилник о областима образовања, Министарство просвјете и културе Републике Српске, Бања Лука, фебруар 2014. 2 Правилник о измјени правилника о научним и умјетничким областима, пољима и ужим облатима, Министарство науке и
технологије Републике Српске, Службени Гласник Републике Српске, број 22/09 од 26.03.2009. године
Прилог 2. 5
Врсте студија и исход процеса учења
Студиjски прoгрaм je oргaнизoвaн кao aкaдeмски студиj у jeднoм циклусу: кao
први циклус. Први циклус у склaду сa зaкoнским прoписимa, вoди дo aкaдeмскoг звaњa
зaвршeнoг дoдиплoмскoг студиja (the degree of Bachelor), у трajaњу oд 4 гoдинe студиja
кojи сe врeднуje сa нajмaњe 240 ECTS бoдoвa (European Credit Transfer System – ECTS).
Jeднa aкaдeмскa гoдинa студиja нoси 60 ECTS бoдoвa. Jeдaн сeмeстaр студиja нoси 30
ECTS бoдoвa. Студиj сe мoжe oргaнизoвaти и извoдити у сeмeстримa, тримeстримa или
блoкoвимa, у склaду сa Прaвилимa студиja првoг циклусa.
Исход процеса учења
Toкoм студиja студeнти ћe стeћи oдгoвaрajућa знaњa, спoсoбнoсти и вjeштинe из
oблaсти рaчунaрствa и инфoрмaтикe, пoштуjући прeпoрукe IEEE-CS3, ACM4 i AIS5 из
aприлa 2005. гoдинe и кaсниje, у кojимa je дeфинисaнo 5 oблaсти, 40 пoдручja (тeмa)
знaњa и 59 пoдручja спoсoбнoсти (вjeштинa) сврстaних у 11 кaтeгoриja.
У тoм смислу oдгoвaрajућa знaњa из oблaсти рачунарства и инфoрмaтикe су:
Oснoвe прoгрaмирaњa, Teoриja прoгрaмских jeзикa, Aлгoритми и кoмплeкснoст,
Нaучнo рaчунaњe (Нумeричкe мeтoдe), Интeгрaтивнo прoгрaмирaњe, Нeт цeнтрични
принципи и дизajн, Нeт цeнтричнa кoнфигурaциja и упoтрeбa, Инфoрмaциoни
мeнaџмeнт (Бaзe пoдaтaкa) – Teoриja, Инфoрмaциoни мeнaџмeнт (Бaзe пoдaтaкa) –
Прaксa, Aрхитeктурa и oргaнизaциja рaчунaрa, Aнaлизa тeхничких зaхтjeвa, Teхничкa
пoдршкa, Дигитaлнa лoгикa, E-Пoслoвaњe, E-Учeњe, E-знaњe, Oпeрaтивни систeми -
Принципи и дизajн, Oпeрaтивни систeми - Кoнфигурaциja и упoтрeбa, Oснoвe
сoфтвeрскoг инжeњeрствa, Teхнoлoшкe плaтфoрмe, Дизajн сoфтвeрa, Moдeлoвaњe и
aнaлизa сoфтвeрa, Рaзвoj сoфтвeрa (Oдржaвaњe), Сoфтвeрски прoцeси, Вeрификaциja и
вaлидaциja сoфтвeрa, Кoмпoнeнтнo сoфтвeрскo инжeњeрствo, Eкoнoмикa зa сoфтвeрскo
инжeњeрствo, Квaлитeт сoфтвeрa, Рaзвoj инфoрмaциoних систeмa, Aнaлизa пoслoвних
зaхтjeвa, Интeрaкциja Чoвjeк-Рaчунaр, Meнaџмeнт инфoрмaциoних систeмa
oргaнизaциje, Интeгрaциja систeмa, Aдминистрaциja систeмa, Угрaђeни систeми,
Дистрибуисaни систeми, Грaфикa и визуeлизaциja, Рaзвoj дигитaлних мeдиja, Зaштитa:
Oснoвe и Принципи, Зaштитa: Имплeмeнтaциja и мeнaџмeнт, Интeлигeнтни систeми
(Вjeштaчкa интeлигeнциja), Прaвo/Прoфeсиja/Eтикa/Друштвo.
Oдгoвaрajућe спoсoбнoсти и вjeштинe из oблaсти инфoрмaтикe и рaчунaрствa
су: Aлгoритми: Дoкaзивaњe тeoриjских рeзултaтa, Рaзвoj рjeшeњa зa прoблeмe
прoгрaмирaњa, Рaзвoj прoгрaмa зa дoкaзивaњe кoнцeптa, Утврђивaњe дa ли je мoгућe
бржe рjeшeњe; Aпликaтивни прoгрaми: Дизajн прoгрaмa прoцeсoрa риjeчи, Дoбрo
кoриштeњe кaрaктeристикa прoцeсoрa риjeчи, Oбукa и пoдршкa кoрисникa прoцeсoрa
риjeчи (нпр. Word), Дизajн тaбeлaрних прoгрaмa (нпр. Excel), Дoбрo кoриштeњe
кaрaктeристикa тaбeлaрних прoгрaмa, Oбукa и пoдршкa кoрисникa тaбeлaрних
прoгрaмa; Рaчунaрскo прoгрaмирaњe: Спoсoбнoст "small-scale" прoгрaмирaњa,
Спoсoбнoст "large-scale" прoгрaмирaњa, Спoсoбнoст систeмскoг прoгрaмирaњa, Рaзвoj
нoвих сoфтвeрских систeмa, Крeирaњe бeзбjeднoснo-критичних систeмa, Упрaвљaњe
бeзбjeднoснo-критичним систeмимa; Хaрдвeр и урeђajи: Дизajн угрaђeних систeмa,
Имплeмeнтaциja угрaђeних систeмa, Дизajн кoмпjутeрских пeрифeрaлa, Дизajн
кoмплeксних сeнзoрских систeмa, Дизajн чипoвa, Прoгрaм чипoвa, Дизajн рaчунaрa;
Итeрфejс Рaчунaр-Чoвjeк: Крeирaњe сoфтeрскoг кoрисничкoг интeрфejсa,
Прoдукциja сoфтвeрa зa грaфику или игрe, Дизajн "human-friendly" урeђaja;
Инфoрмaциoни систeми: Дeфинисaњe зaхтjeвa инфoрмaциoних систeмa, Дизajн
инфoрмaциoних систeмa, Имплeмeнтaциja инфoрмaциoних систeмa, Oбукa кoрисникa
3 The Institute of Electrical and Electronics Engineers – Computer Society (IEEE-CS) 4
The Association for Computing Machinery (ACM)
5 The Association for Information Systems (AIS)
Прилог 2. 6
инфoрмaциoних систeмa, Oдржaвaњe и мoдификaциja инфoрмaциoних систeмa;
Инфoрмaциoни мeнaџмeнт (Бaзe пoдaтaкa): Дизajн систeмa зa упрaвљaњe бaзoм
пoдaтaкa (нпр. Oracle, SQL Server), Moдeл и дизajн бaзe пoдaтaкa, Имплeмeнтaциja
инфoрмaциoнoг сoфтвeрa зa oпoрaвaк бaзe пoдaтaкa, Избoр прoдукaтa бaзa пoдaтaкa,
Кoнфигурaциja прoдукaтa бaзa пoдaтaкa, Рукoвaњe и aдминистрaциja бaзaмa пoдaтaкa,
Oбукa и пoдршкa кoрисникa бaзa пoдaтaкa; Плaнирaњe ИT рeсурсa: Рaзвoj
инфoрмaциoнoг плaнa кoрпoрaциje, Рaзвoj плaнa рaчунaрских рeзурсa, Дoгрaдњa
рeсурсa тeрмински плaн/буџeт, Инстaлaциja/дoгрaдњa рaчунaрa, Инстaлaциja/дoгрaдњa
сoфтвeрa; Интeлигeнтни систeми: Дизajн интeлигeнтних систeмa, Имплeмeнтaциja
интeлигeнтних систeмa; Умрeжaвaњe и кoмуникaциje: Дизajн мрeжних
кoнфигурaциja, Избoр мрeжних кoмпoнeнти, Инстaлaциja рaчунaрскe мрeжe, Рукoвaњe
упрaвљaњe и aдминистрaциja рaчунaрским мрeжaмa, Имплeмeнтaциja кoмуникaциoнoг
сoфтвeрa, Рукoвaњe, упрaвљaњe и aдминистрaциja кoмуникaциoним рeсурсимa,
Имплeмeнтaциja мoбилнoг рaчунaрскoг систeмa, Рукoвaњe, упрaвљaњe и
aдминистрaциja мoбилним рaчунaрским рeсурсимa; Рaзвoj систeмa крoз интeгрaциjу:
Упрaвљaњe веб лoкaциjoм oргaнизaциje, Кoнфигурaциja и интeгрaциja "e-commerce"
сoфтвeрa, Рaзвoj мултимeдиjских рjeшeњa, Кoнфигурaциja и интeгрaциja "e-learning"
систeмa, Рaзвoj пoслoвних рjeшeњa, Eвaлуaциja нoвих фoрми мaшинa зa прeтрaживaњe.
Уз oвa знaњa, студeнти ћe стeћи и oснoвнa знaњa из oблaсти других нaукa и
стрaних jeзикa. Нaвeдeнa знaњa су им нeoпхoднa дa сe пoслиje зaвршeткa студиja
зaпoслe и успjeшнo oбaвљajу пoслoвe из области рачунарства и инфoрмaтикe и
софтверског инжењерства, a уз њих пoслoвe из oблaсти мeнaџмeнтa, пoслoвнe
eкoнoмиje и пoслoвнe aдминистрaциje пoвeзaнe сe пoслoвимa дипломираниг инжењера
рачунарства и инфoрмaтике, кao и дa успjeшнo нaстaвe студиje нa другoм циклусу у
висoкoм oбрaзoвaњу и успjeшнo сe укључe у систeм цjeлoживoтнoг oбрaзoвaњa.
У циљу oбрaзoвaњa студeнaтa зa успjeшнo oбaвљaњe пoслoвa нeпoсрeднo пo
зaвршeтку студиja, a штo je вaжнa прeтпoстaвкa зa зaпoшљaвaњe, пoсeбнa пaжњa je
пoсвeћeнa oбрaзoвaњу зa стручни рaд и прaктичнo oбучaвaњe студeнaтa. To сe пoстижe
крoз: вjeжбe, студeнтску прaксу, прaктикум, писaњe и aнaлизирaњe рaзличитих
прojeкaтa, aкaтa и сличнo, крoз лaбoрaтoриje и другe oбликe стицaњa прaктичних
знaњa, изрaду диплoмскoг рaдa. Уз утврђeнe oбликe нaучнo-тeoриjскoг и другe oбликe
aкaдeмскoг oбрaзoвaњa (прeдaвaњa, сeминaри, сeминaрски рaдoви, кoнсултaциje, итд.),
нaвeдeни oблици oбрaзoвaњa зa стручни рaд oбeзбjeђуjу дa ћe свршeни студeнти у
улoзи aкaдeмски oбрaзoвaних стручњaкa, мoћи успjeшнo дa oдгoвoрe нa пoтрeбe
стручнe и прoфeсиoнaлнe прaксe, зaхтjeвe тржиштa рaдa и eкoнoмскoг и друштвeнoг
рaзвoja.
Стручни, академски односно научни називи
Зaвршeткoм стeпeнa првoг циклусa у трajaњу oд чeтири (4) гoдинe (8 сeмeстaрa)
и стицaњeм 240 ECTS бoдoвa, стичe сe aкaдeмскo звaњe:
1. Диплoмирaни инжeњeр рaчунaрствa и инфoрмaтикe 240 ECTS,
Услови за упис на студијски програм
Упис нa прву гoдину студиja нa студиjскoм прoгрaму врши сe нa oснoву услoвa
из кoнкурсa кojи сe jaвнo oбjaвљуje у срeдствимa инфoрмисaњa.
Нa прву гoдину студиja мoжe сe уписaти лицe кoje имa зaвршeнo срeдњe
oбрaзoвaњe у чeтвoрoгoдишњeм трajaњу.
Прилог 2. 7
Упис нa прву гoдину и нa вишe гoдинe студиja, прeлaзaк нa oве студиjске
прoгрaме сa других студиjских прoгрaмa нa ВШЕИ, прeпис сa другoг студиja нa студиj
нa ВШЕИ врши сe прeмa Прaвилимa студиja првoг циклусa и oдлукoм Сeнaтa.
Листа студијских подручја и наставних предмета са оквирним садржајем и матичношћу
Нaстaвни прeдмeти су jeднoсeмeстрaлни. Студиjски прoгрaми сaдржи oбaвeзнe,
избoрнe и фaкултaтивнe нaстaвнe прeдмeтe:
Студиjск прoгрaм сaдрже 39 нaстaвних прeдмeта, oд тoгa 19 oбaвeзних
нaстaвних прeдмeтa и 19 избoрних нaстaвних прeдмeтa, те дипломски рад.
Oбaвeзни нaстaвни прeдмeти нoсe 114 ECTS бoда и избoрни нaстaвни прeдмeти
нoсe 114 ECTS бoдова, док дипломски рад носи 12 бодова.
Фaкултaтивни нaстaвни прeдмeти (нe улaзe у oбaвeзни збир ECTS бoдoвa) мoгу
сe oргaнизoвaти тaкo дa студeнти уписaни нa oве студиjске прoгaме мoгу
слушaти и пoлaгaти нaстaвнe прeдмeтe сa другoг студиjскoг прoгрaмa, oднoснo
дa студeнти уписaни нa други студиjски прoгaм мoгу слушaти и пoлaгaти
нaстaвнe прeдмeтe сa oвoг студиjскoг прoгрaмa, a у oбиму и нa нaчин oдрeђeн
Прaвилимa студиja првoг циклусa и oдлукoм Сeнaтa.
Прилог 2. 8
Наставни план - Распоред предмета - Рачунарство и информатика
Наставни план по семестрима и годинама студија за студијски програм првог нивоа
студија – студијски програм Рачунарство и информатика: Висока школа за економију и информатику – Приједор: Студијски програм Рачунарство и информатика -
четверогодишњи основни студиј (240 ЕЦТС): Наставни план
Дипломирани инжењер рачунарства и информатике - 240 ECTS
Ред
ни
бр
ој
Предмет Семестар
EC
TS
I II III IV V VI VII VIII
1 Математика 2+2 6
2 Основе електротехнике и електронике 2+2 6
3 Основе рачунарства 2+2 6
4 Изборни предмет 1-1 2+2 6
5 Изборни предмет 1-2 2+2 6
6 Дискретне структуре 2+2 6
7 Основе програмирања 2+2 6
8 Статистика и вјероватноћа 2+2 6
9 Изборни предмет 1-3 2+2 6
10 Изборни предмет 1-4 2+2 6
11 Архитектура рачунара 2+2 6
12 Структуре података и алгоритми 2+2 6
13 Оперативни системи 2+2 6
14 Изборни предмет 2-1 2+2 6
15 Изборни предмет 2-2 2+2 6
16 Напредно програмирање 2+2 6
17 Рачунарске мреже 2+2 6
18 Базе података 2+2 6
19 Изборни предмет 2-3 2+2 6
20 Изборни предмет 2-4 2+2 6
21 Интернет програмирање 2+2 6
22 Рачунарска графика 2+2 6
23 Изборни предмет 3-1 2+2 6
24 Изборни предмет 3-2 2+2 6
25 Изборни предмет 3-3 2+2 6
26 Пројектовање информационих система 2+2 6
27 Напредне базе података 2+2 6
28 Изборни предмет 3-4 2+2 6
29 Изборни предмет 3-5 2+2 6
30 Изборни предмет 3-6 2+2 6
31 Софтверско инжењерство 2+2 6
32 Заштита рачунарских система 2+2 6
33 Изборни предмет 4-1 2+2 6
34 Изборни предмет 4-2 2+2 6
35 Изборни предмет 4-3 2+2 6
36 Интеракција човјека и рачунара 2+2 6
37 Изборни предмет 4-4 2+2 6
38 Изборни предмет 4-5 2+2 6
39 Дипломски рад 1+8 12
Укупно 10+10 10+10 10+10 10+10 10+10 10+10 10+10 7+14
240 20 20 20 20 20 20 20 21
Прилог 2. 9
Листа изборних наставних предмета
Изборни предмети 1-...
1, 2
Елементарни енглески језик
Социологија
Теорија система
3,4
Менаџмент
Елементарни пословни енглески језик
Стандардизација
Изборни предмети 2-...
1,2
Друштвене мреже
Пословне апликације
Теорија одлучивања
3,4
Пословна култура
Управљање пројектима
Технолошки системи
Изборни предмет 3-...
1,2,3
Интернет маркетинг
Објектно оријентисано програмирање
Интернет технологије
Теорија информација
4,5,6
Пословна интелигенција
Електронско пословање
Управљачки информациони системи
Рачуноводство
Изборни предмет 4-...
1,2,3
Вјештачка интелигенција
Мултимедијални системи
Управљање квалитетом
Информационо право
4,5
Конкурентно програмирање
Мобилно рачунарство
Рударење података
Економика у рачунарству
Прилог 2. 10
Наставни програм - Књига предмета - Рачунарство и
информатика
Наставни програм - Спецификација предмета (Књига предмета) - Студијски програм Рачунарство и информатика, основне академске студије -
Прилог 2. 12
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: МАТЕМАТИКА
ШИФРА ПРЕДМЕТА МАТ-01
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Изучавањем овога предмета студенти се упознају са основним
математичким дисциплинама које се примјењују у информационим
технологијама. Предмет обухвата алгебру, интеграле,изводе, функције.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити способан способан да рјешава математичке проблеме
из области линеарне алгебре, ради са низовима и функцијама, те за
коришћење матричног рачуна и диференцијалног рачуна функција
једне променљиве, који спадају у основне алате моделирања
организационих и техничких система.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Архитектура рачунара, Дискретне структуре.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Свеучилиште у Загребу, Економски факултет, Математика;
Свеучилиште у Загребу, Факултет електротехнике и рачунарства,
Електротехника и информацијска технологија, Математика 1,
Universita di Torino, Facolta di Economia (Italija), Matematica Finanziaria
(Финансијска математика); Универзитет у Београду, Факултет
организационих наука, Математика 1; Athabasca University (Kanada),
Mathematics (Математика);
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Уводна предавања линеарна алгебра;
Матрице, детерминанте, Гаусов алгоритам, Ранг матрице, Кронекер- Капелијева теорема, Векторски
простор, Линеарна зависност вектора, База, Линеарни објекти у Р, Хиперраван у Р Дуж у Р,
Конвексан скуп, Полупростор Р, Линеарна неједначина, Системи линеарних неједначина
Гранична вриједност низа, Операције са граничним вриједностима низова, Аритметички и
геометријски низ, Реална функција реалне промјењиве, Карактеристике функције, Сложена
функција, Елементарне функције
Инверзна функција, Гранична вриједност функције, Асимптоте, Неодређени изрази, Непрекидност
функције, Економске функције
Први извод, Геометријско тумачење првог извода, Таблице извода, Извод збира, производа и
количника, Извод сложене функције, Изводи вишег реда, Диференцијал функције, Приближно
значење граничне функције, Еластичност пункције
Теореме о средњој вриједности (Ролова, Лагранжова, Кошијева, Тајлорова), Лопиталово правило,
Монотоност функције, Екстремне вриједности функције, Конвесност и превојне тачке графика
функције, Брзина раста функције, График функције.
Неодређени интеграл, Методе интеграције (смејна, парцијална интеграција), Интеграција
рационалних функција, Одређени интеграл, Њутн-Лајбницова формула, Рачунање површине равних
ликова, Несвојствени интеграл.
Једначине са раздвојеним промјенљивим, Хомогена диференцијална једначина, Линеарна
диференцијална једначина И реда, Линерана диференцијална једначина ИИ реда са констатним
коефицијентима, Диференцне једначине
Област дефинисаности, гранична вриједност и непрекидност, Тотални диференцијал, Екстремне
вриједности, Условни екстремум, Хомогене функције, Метода најмањих квадрата.
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: Б. Х. Поллард, An introduction to the mathematics of
finance, pergamon Press, 1977; Милош М. Лабан, Три општа принципа у
математичким моделима, Завод за уџбенике Београд, 2000; Милош
Лабан, Модерна алгебра, Научна књига, Београд, 1990.
Допунска литература: Гајић Љ. Херцег Д., Крејић Н.: „Елементи
пословне математике“, Универзитет у Новом Саду, Природно
математички факултет, Институт за математику , 1999.
И. Ковачевић, А.Савић, Пословна математика, Виша електротехничка
Прилог 2. 13
школа Београд, 2006.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 14
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ОСНОВЕ ЕЛЕКТРОТЕХНИКЕ И ЕЛЕКТРОНИКЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ОЕЕ-02
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА Упознавање и овладавање основним знањима и законима
електротехнике и електронике.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити оспособљен да разумије и анализира основне
структуре хемијских елемената и појава везаних уз статичка
електрична наелектрисања, те да правилно описује истосмјерне
електричне кругове, његове дијелове и основне величине. Такође ће
бити оспособљен да правилно описује појаве у магнетним пољима и
њиховим практичним примјенама, те да самостално анализира
наизмјеничне струјне кругове, трофазни систем и разумије њихове
практичне примјене. Студент ће бити оспособљен и да разумије начин
рада основних полуводичких компонената и својстава основних
електронских склопова.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмет је повезан са предметима Основе рачунарства, Основе
рачунарске технике и Архитектура рачунара.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Универзитет у Бања Луци, Технолошки факултет (Основе
електротехнике и електронике); Велеучилиште у Ријеци, Прометни
одјел, Стручни студиј цестовног промета (Основе електротехнике и
електронике); Техничко велеучилиште у Загребу - Информатичко -
рачунарски одјел (Основе електротехнике и електронике)
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Електрична наелектрисања, сила, поље, капацитет. Електрична инфлуенција. Електрична
потенцијална енергија. Електрични потенцијал. Напон. Кондензатори. Спајање кондензатора.
Енергија електричног поља. Електрична струја: Јачина. Густина. Електрични отпор. Зависност
отпора од температуре. Извори напона. Електрична кола временски непромјенљивих струјa.
Електромагнетна сила. Рад и снага електричне струје. Отпорници. Магнетно поље електричне струје.
Магнетна индукција и ток. Пермеабилност. Полупроводници струје у магнетном пољу. Дјеловање
струје на струју. Електромагнетна индукција. Наизмјенична струја: Ефективна вриједност. Струјни
кругови. Реактивни отпори. Резонанција у наизмјеничном струјном кругу. Снага и енергија
наизмјеничне струје. Електрична кола временски промјенљивих струја - проста кола наизмјеничних
монофазних струја, вишефазна електрична кола наизмјеничних струја. Трофазни систем.
Трансформатори. Полупроводничке компоненте (диоде, трензистори – униполарни и биполарни,
тиристори). Исправљачи. Регулатори напона. Основни појачавачки спојеви с транзисторима.
Основни појмови дигиталне електронике-логичка кола, елементи секвенцијалних кола, логичка кола
за аритметичке операције, цифарски компаратори, меморије, поузданост и откривање грешке у
дигиталним системима.
ЛИТЕРАТУРА
Јован Сурутка, Основи Електротехнике, Научна књига Београд
Радослав Булајић: "Физички основи електротехнике, БГ,1998 " Малешевић Љ.:"Предавања из Основа електротехнике 1 и 2" , електронско издање (ЦД), Одјел за стручне студије Свеучилишта у Сплиту, Сплит, 2005 Raymond A. DeCarlo, Pen-Min Lin: Linear Circuit Analysis, 2nd Edition, Oxford University Press, New York, 2001.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Прилог 2. 15
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 16
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ОСНОВЕ РАЧУНАРСТВА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ПИ-2
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА Циљ предмета је уводно упознавање студената са свијетом рачунара
теоријским раматрањима грађе и примјене рачунара.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити упознат са историјским развојем рачунара,
генерацијама рачунара, основним хардверским компонентама,
њиховим улогама и карактеристикама, те са аритметичким и логичким
основама рада рачунара (бројни системи, Булова алгебра, логичка
кола). Такође ће бити способан да практично примјени и дефинише
основне појмове и вјештине које се односе на кориштење уређаја,
стварање и управљање датотекама, мреже и сигурност података.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Архитектура рачунара.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Електро-технички факултет, Универзитет у Београду, Основе
рачунарске технике; Електро-технички факултет, Универзитет у
Сарајеву, Основе рачунарства; Факултет техничких наука, Универзитет
у Новом Саду, Основе рачунарства;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Историја рачунарске технике и рачунарских машина: Основни појмови везани за податке,
информације. Аритметичке и логичке основе рачунарске технике. Комбинациона и логичка кола.
Пojaм aрхитeктурe рaчунaрa. Moдeл рaчунaрa. Maшинскa рeпрeзeнтaциja пoдaтaкa. Aрхитeктурa
нaрeдби. Принципи oргaнизaциje рaчунaрa. Fon Nojmanov концепт. Мeмoриja (РОМ, РАМ,
секундарна, кеш). Процесор, хард диск, флопи диск, CD. BIOS. Оргaнизaциja прoцeсoрa. Сaбирницa.
Прeкиди. Улaзнo- излaзни урeђajи (паралелни пренос, серијски пренос, преноси под управљањем
програма и прекида, ДМА). Спojнe мрeжe; мултипрoцeсoри и мултирaчунaри: SIMD, MISD, MIMD;
Алтeрнaтивнe aрхитeктурe. Софтвер за развој и дијагностику (eдитoр, aсeмблeр, мaкрo
прeтпрoцeсoр, линкeр, лoудeр, дибaгeр, oпeрaтивни систeм); Архитeктурe скупa инструкциja.
Aрхитeктурe пaрaлeлних рaчунaрa;
ЛИТЕРАТУРА
Danilo Obradović, OSNOVE RAČUNARSTVA, ФТН, Нови Сад, 1998.
Допунска литература: О. Бањац, Основе рачунарства, скрипта,
електронско издање
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
Прилог 2. 17
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 18
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ДИСКРЕТНЕ СТРУКТУРЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ММ-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Стицање основних изнања из дискретне математике. Стечена знања би
требало да буду од користи у стручним предметима, као и у пракси.
Студент је компентентан да у даљем образовању (у стручним
предметима) рјешава проблеме базиране на стеченом знању из
дискретне математике.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити способан да разумије основе појмове везане за
математичку логику, теорију скупова, релације и графове. Такође ће
моћи да разумије Булову алгебру и алгебру скупова, те секвенцијален и
комбинационе мреже на којима се занива рад данашњих рачунара.
Студент ће бити упознат са основама комбинаторике.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Математика, Основе рачунарства, Архитектура рачунара
КОМПАТИБИЛНОСТ
Свеучилиште у Ријеци , Одјел за Информатику
CITY College, International Faculty of the University of Sheffield
Универзитет Унион, Факултет за информационе технологије, Основе
рачунарства
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Увод у математичку логику (појам исказа, операције над исказима, таблице истинитости).
Увод у теорију скупова (појам скупа, операције над скуповима, партитивни скуп).
Методе доказивања (директни и индиректни доказ, принцип математичке индукције).
Релације и графови (Декартов производ, н-арна релација, репрезентовање релација, релација поретка
и еквиваленције, графовска интерпретација).
Функције и кардиналност скупова (типови функција, пребројиви и непребројиви скупови).
Појам операције и алгебарске структуре (н-арне операције, особине операција).
Основне алгебарске структуре (групоид, семигрупа, група, прстен, поље и векторски простор).
Булова алгебра и алгебра скупова (аксиоме и основне теореме Булових алгебри, поредак, алгебра
скупова).
Булове функције и њихове базе (Булове финкције једне и две промјењиве, SNDF и SNKF, појам базе
Булових функција).
Комбинациона и секвенцијална кола (прекидачка кола, комбинациона кола, коло за
кашњење,секвенцијална кола)
Исказни рачун (симболи и појам формуле, појам таутологије и одлучивости).
Предикатски рачун (симболи, појам терма и формуле, ваљане формуле).
Комбинаторика (основни принципи пребројавања, принцип укључења искључења)
Комбинаторика (принцип голубарника, пермутације, варијације).
Комбинаторика (комбинације, партиције и композиције).
ЛИТЕРАТУРА
Цветковић,Д, Симић, С, 1995, Дискретна математика (математика за
компјутерске науке), Просвета Ниш.
Цветковић, Д, 1987, Дискретне математичке структуре (математика за
компјутерске науке), Научна књига, Београд.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
Прилог 2. 19
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 20
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ОСНОВЕ ПРОГРАМИРАЊА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ОП-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је да студенте упозна са основама рачунарског
проргамирања кроз увођење у основне програмске језике и кроз
разумијевање функционисања рачунарских програма, те стицање
практичних знања из области програмирања у Basic-у и Visual Basic-у.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити оспособљен да самостално ради апликације у Visual
Basic-у, да разумије појам промјењљиве и типова података, област
важења промјењљиве, те да повезује Visual Basic базама података
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предемту претходе предмета из области информатике као што су
Основе рачунарства, Пословне апликације, тако да су студенти у
тренутку почетка изучавања ове материје добро овладали рачунарима и
њиховом примјеном. Предмет представља основу за изучавање на
предметима Напредно програмирање и Пројектовањеа информационих
система.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Technische Universitaet Muenchen (Њемачка), Грундлаген дер
Программиерунг (Основе програмирања); Universitaet Duisburg
(Њемачка), Грундлаген дер Программиерунг (Основе програмирања),
Грундлаген дер Программентwурфстецхник (Основе софтверског
инжењеринга); Fakultet za računalništvo in informatiko Ljubljana
(Словенија), Основе програмирања; Факултет организације и
информатике Вараждин, Основе програмирања;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
У склопу предмета студенти се најприје упознају са важношћу и потребом програмирања и са самим
компјутерским програмима, шта и како раде и гдје се све користе. Одмах се прелази на рад са
програмима преко учитавања једноставног програма у компјутер и начин уласка у програм на
компјутеру.
У наставку отпочиње рад на дизајнирању програма са основним дизајнерским корацима који
обухватају дефинисање излаза и тока података, развијање логике и писање кода, па се одмах
наставља са добијањем улаза и приказивањем излаза гдје се разматра употреба команде Print са
напредним штампањем уз кориштење тачака и зареза, те штампање празних линија, чување
података, додјељивање вриједности и добијање улаза са тастатуре командом Input. Затим слиједи
процесирање података бројевима и ријечима са погледом на стрингове, математичким операцијама
уз објашњење како компјутери баратају са математиком и кориштењем ASCII табеле.
Надаље се прелази на контролисање програма при чем усе третира поређење података, писање
релационог текста и израда петљи. Разматрају се и алати за отклањање грешки, исправљање
синтаксних грешака, сингле-степпинг и испитивање података.
Након оваквог увода улази се у стварно програмирање гдје се најприје изучавају структурне технике
кроз проучавање структурног програмирања, тестирање програма, и профилисање кода. Затим се иде
на програмирање алгоритама које почиње објашњењем појма бројача и акумулатора, па се уводи
појам низова и иде на сортирање и претраживање низова, те на подрутине и угњеждене петље.
Надаље слиједи рад са Basic-ом и увод у графику (бојење, цртање, постављање битмапа на излазу,
спрајт анимације). Такође се обрађују и напредне програмерске теме и то рад са прозорима и
додавање контрола а прозоре. Након тога слиједи упознавање са Јавом и основама програмирања у
Јави, па се прелази на рад са Visual Basic-ом. Најприје се проучава Visual Basic развојно окружење и
употреба Visual Basic чаробњака за апликације и креирање једноставне апликације уз постављање
контрола и писање кода, а разматрају се и други аспекти програмирања у Visual Basic-у са
разумијевањем процедура и разумијевањем језика у позадини Visual Basic-а.
На крају се проучава област пословног програмирања, дистрибуираних апликација, а студенти се
информаишу и о будућности програмирања са неким корисним алатима као што су профилери,
контролери верзије и едитори ресурса.
Прилог 2. 21
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: В. Тасић, Visual Basic 6, Почетни курс, Microsoft
Certified Professional; Microsoft Visual Basic 6.0 Водич за програмере,
prevод s engleskog Dioniz Daubachy, Zagreb, Strijelac, 1999.
Допунска литература: О. Бањац, Основе програмирања, скрипта,
електронско издање
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 1 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 22
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: СТАТИСТИКА И ВЈЕРОВАТНОЋА
ШИФРА ПРЕДМЕТА МП-ПС-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Усвајање основних статистичких знања и метода за рјешавање
нематематичких проблема; Упознавање примјењене статистике као
научне дисциплине; Стручно оспособљавање за успјешно прихватање
и примјену постојећих и нових статистичких метода у пословању и
менаџменту
ИСХОДИ УЧЕЊА
Садржаји овог предмета оспособљавају студенте за моделирање и
рjешавање практичних проблема примjеном метода статистичке
анализе.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Математика, Управљање квалитетом, Пословна интелигенција
КОМПАТИБИЛНОСТ
Austrija: Universitaet Wien, Fakultaet fuer Wirtschaftswissenschaften und
Informatik, Statistik I., Statistik II.; Hrvatska: Sveučilište u Zagrebu,
Ekonomski fakultet, Statistika; Irska: Dublin City University, BS (Bachelor
of Business Studies), Dublin, Business Statistics; Italija: Universita Bocconi,
Milano, Statistica; Mađarska: Budapest University of Economic Sciences
and Public Administration, Statistics I., Statistics II.; Njemačka: Humbolt
Universitaet zu Berlin, Wirtschaftswissenschafliche Fakultaet, Statistik I.,
Statistik II.; Slovenija: Univerza v Ljubljani, Ekonomska fakulteta, Statistika
I., Statistika II.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Организација и сумирање података; Груписање и приказивање података; Мјере централне
тенденције; Мјере варијабилитета.
Планирање и реализација експеримента: Дефиницја експеримента; Правила и процедуре планирања
и реализације експеримента; Избор радног и контролног скупа (популације); Обсервационе студије;
Анализа резултата експеримента.
Неки основни концепти пробабилизма: Дефиниција и елементарне карактеристике вјероватноће;
Аксиоми вјероватноће; Теореми вјероватноће; Рачунање вјероватноће догађаја.
Дистрибуције вјероватноће: Случајна варијабла; Дистрибуције вјероватноће случајне варијабле;
Нормална дистрибуција.
Узорковање и узорковане дистрибуције: Методе узорковања и врсте узорака; Узорковање случајне
варијабле; Узорковане дистрибуције; Централни гранични теорем; Дистрибуција очекивања узорка;
Оцјена параметара основног скупа на бази узорка.
Естимација: Интервал повјерења за популационо очекивање; Интервал повјерења за разлику између
два популациона параметра; Одређивање величине узорка; Интервал повјерења.
Тестирање хипотеза: Параметријско и непараметријско тестирање хипотеза; Једноструко
популационо очекивање; Разлика између два популациона очекивања; Поређење парова;
Једнострука популациона пропорција; Разлика између двије популационе пропорције; Једнострука
популациона варијанца; Однос двије популационе варијанце.
Регресија и корелација - моделирање односа и њихова анализа; Регресиони модел; Регресиона
анализа; Евалуација регресионог модела; Поређење двије регресионе линије;
Корелација - јачина повезаности и њезина алализа; Корелациони модел и коефицијенти корелације.
Анализа варијанце: Потпуно рандомизовани дизајн; Потпуно рандомизовани блок дизајн;
Факторска анализа варијанце - факторски експеримент.
Демографска статистика: Демографија; Демографска статистика; Популациона статистика; Витална
статистика; Механичко кретање становништва (миграциона статистика).
Статистика у пословању: Примјена статистике у пословању и менаџменту; Државна статистик.;
Статистика финансијске дјелатности; Статистика привредне дјелатности;
ЛИТЕРАТУРА Murray R. Spiegl Phd,“Feel and problems of Statistics“, Mcgrow 23 th 1998
god;
Прилог 2. 23
Раде Тањга, Примјењена статистика, ИСА, Бања Лука, 2004;
Раде Тањга, Практикум статистике – Еxцел и СПСС, ИСА, Бања Лука,
2007;
Зоран Митровић Скрипта Математичка статистика-теорија , Бања Лука,
2006;
Милан Меркле, Петар Васић Вероватноћа и статистика са применама и
примерима,. Београд, 1996.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 24
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: АРХИТЕКТУРА РАЧУНАРА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-АР-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Архитектура рачунара је савладати архитектуру
рачунарских система, прије свих архитектуру процесора, а потом и
начин функционисања осталих дијелова рачунарског система.
Разумијевање архитектуре рачунара је важан предуслов за потребе
програмирања на хардверском нивоу, програмирања уопште, као и за
послове администрације и сервисирања рачунара.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Упознавање и разумијевање принципа организације и рада основних
компоненти рачунарског система. Студенти треба да стекну основне
вјештине у области пројектовања и програмирања коришћењем
софтверских алата „ниског‟ нивоа.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Рачунарске мреже
КОМПАТИБИЛНОСТ
University College London (Velika Britanija), Computer Architecture
(Архитектура рачунара); Електротехнички факултет, Универзитет у
Београду, Архитектура рачунара; Факултет електротехнике и
рачунарства Загреб, Архитектура рачунала; Факултет организационих
наука, Универзитет у Београду, Архитектура рачунара и оперативни
системи.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА:
Представљање података; Фон Нојманов модел рачунара; Фундаментални блокови; Фазе извршавања
инструкција;
Архитектура процесора (Процесор 8085, Процесор 8086, Процесор 80286, Процесор 80386)
Смештање ријечи у меморију; Проточна обрада; У/И адресни простор; Организација меморије
Процесор 80486
ДМА контолер
Преклапање приступа меморији
CISC и RISC архитектура процесора (Процесор Пентиум, Процесор Пентиум II, Процесор Пентиум
III, Процесор Пентиум IV)
Принцип рада DRAM и SRAM меморије; Кеш меморија
Карактеристике монитора (CRT технологија, LCD технологија)
Принцип рада графичког адаптера
Принцип рада CD и DVD уредјаја
Нови трендови рачунарске технологије
Емулатори микропроцесора 8085 и 8086 са основама ИСА (Instruction Set Architecture) и
асемблерског језика
ЛИТЕРАТУРА
Златко Бундало, Архитектура рачунара, Висока школа за еокомију и
информатику, Приједор, 2005; Дејан Симић, Павле Батајевић,
Организација рачунара и оперативни системи, Факултет
органитационих наука, Београд, 2006; Борис Дамјановић, Архитектура
и функција рачунара, скрипта, електронска верзија.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Прилог 2. 25
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 26
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: СТРУКТУРЕ ПОДАТАКА И АЛГОРИТМИ
ШИФРА ПРЕДМЕТА СПА-08
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Упознавање студената са концептом структура података, њихове
ефикасне реализације на рачунару и алгоритмима за манипулацију са
њима. Разумијевање алгоритамског начина рjешавања проблема и
задатака.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће бити оспособљени да у решавању проблема у пракси
анализирају, изаберу и успјешно примјене структуре података и
алгоритме који су најпогоднији за рјешење датог проблема.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе програмирања, Напредно програмирање
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Универзитет у Београду, Структуре
података и алгоритми; Природно математички факултет, Универзитет у
Загребу, Структуре података и алгоритми; Електротехнички факултет,
Универзитет у Београду, Структуре података и алгоритми.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Основни појмови: Структура података, алгоритам; Тип података, апстрактни тип, имплементација;
Програмирање постепеним профињавањем; Дијелови од којих се граде структуре података;
Повезивање дијелова структуре у цјелину; Записивање алгоритама; Анализирање алгоритама; 2
Листе: Општа листа: Својства и примјене листе; Имплементација листе помоћу поља;
Имплементација листе помоћу поинтера; Стог: Својства и примјене стога; Имплементација стога
помоћу поља; Имплементација стога помоћу поинтера; Ред: Својства и примјене реда;
Имплементација реда помоћу циркуларног поља; Имплементација реда помоћу поинтера; 3 Стабла:
Уређено стабло: Својства и примјене уређеног стабла; Обилазак стабла; Имплементација стабла на
основу везе од чвора до родитеља; Имплементација стабла на основи везе од чвора до дјетета и брата
; Бинарно стабло: Својства и примјене бинарног стабла; Имплементација бинарног стабла помоћу
поинтера; Имплементација потпуног бинарног стабла помоћу поља; 4 Скупови: Општи скуп:
Својства и примјене скупа ; Имплементација скупа помоћу бит-вектора; Имплементација скупа
помоћу сортиране везане листе; Рјечник: Својства и примјене рјечника; Имплементација рјечника
помоћу бит-вектора; Имплементација рјечника помоћу листе; Имплементација рјечника помоћу хеш
(хасх) табеле; Имплементација рјечника помоћу бинарног стабла тражења; Приоритетни ред:
Својства и примјене приоритетног реда; Имплементација приоритетног реда помоћу сортиране
везане листе; Имплементација приоритетног реда помоћу бинарног стабла тражења; Имплементација
приоритетног реда помоћу хрпе; Пресликавање и бинарна релација: Својства и примјене
пресликавања; Имплементација пресликавања хасх таблицом или бинарним стаблом; Својства и
примјене бинарне релације; Имплементација релације помоћу бит-матрице; Имплементација
релације помоћу мултилисте; 5 Алгоритми за сортирање: Сортирање замјеном елемената: Сортирање
избором најмањег елемента; Сортирање замјеном сусједних елемената; Сортирање уметањем:
Једноставно сортирање уметањем; Вишеструко сортирање уметањем; Рекурзивни алгоритми за
сортирање: Сажимање сортираних поља; Сортирање сажимањем; Брзо сортирање; Сортирање
помоћу бинарних стабала: Сортирање обиласком бинарног стабла тражења; Сортирање помоћу хрпе;
6 Обликовање алгоритама: Метода подијели-па-владај: Подијели-па-владај – општи приступ;
Сортирање сажимањем; Тражење елемента у листи; Множење дугачких цијелих бројева; Динамичко
програмирање: Идеја динамичког програмирања; Одредивање шансе за побједу у спортском
такмичењу; Рјешавање 0/1 проблема ранца; Похлепни приступ: О похлепном приступу; Оптимални
план сажимања сортираних листи; Рјешавање континуираног проблема ранца; Бацктрацкинг: Општи
облик бацктрацкинг алгоритма; Рјешавање проблема н краљица; Рјешавање проблема трговачког
путника; Локално тражење: О локалном тражењу; 2-опт алгоритам за проблем трговачког путника;
Тражење оптималног линеарног размјештаја; Сложенији облици локалног тражења.
ЛИТЕРАТУРА С.Нешковић Структуре података и алгоритми-скрипта, ФОН, 2006.
Robert Sedgewick, Algorithms in Java, Addison Wesley, 2004.
Прилог 2. 27
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 28
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ОПЕРАТИВНИ СИСТЕМИ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ОС-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Упознати се са намјеном, функцијама, концептима и принципима
функционисања, пројектовања и имплементације оперативних система
Стећи опште, фундаментално знање примјењиво на оперативне
системе уопште, невезано ни за један конкретан систем.
Оспособити се за разумијевање и коришћење постојећих и
пројектовање сопствених специјализованих система.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће добити потребна знања из области системског софтвера и
моћи ће да разумију основне концепте савремених оперативних
система ради њиховог ефикаснијег коришћења. Такође, студенти
добијају основна практична знања за рад под оперативним системом
Windows и Linux.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Архитектура рачунара, Основе програмирања
КОМПАТИБИЛНОСТ
Technische Universitaet Dresden (Њемачка), Betriebssysteme (Оперативни
системи); Universitaet Basel (Швајцарска), Rechnerarchitektur und
Betriebssysteme (Компјутерске архитектуре и оперативни системи);
University of Edinburgh-School of Informatics (Велика Британија),
Operating Systems (Оперативни системи); Факултет техничких наука
Нови Сад, Оперативни системи;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Појам, намјена и функције оперативног система; Шта све обухвата ОС; Историјат и врсте ОС
Основни задаци и функције оперативног система (интерпретирање команди, управљање и
синхронизација процеса, управљање датотекама, управљање радном меморијом, управљање
уређајима, распоређивање процеса и додјела процесора, кориснички интерфејс)
Интерфејс оперативног система (скриптови и системски позиви)
Застој (Прекиди)
Сигурност и заштита
Врсте оперативних система (оперативни системи расподељеног и реалног времена, дистрибуирани
оперативни системи, мултипроцесорски системи)
Мрежно окружење
Дистрибуирани оперативни системи
Фамилија оперативних система Windows, UNIX (Linux), Mac ОС
Структура директоријума
Структура фајл система
Важнији аспекти ОС: интерактивност, вријеме одзива, мултитаскинг, погодност употребе,
умрежавање и приступ Интернету, заштита, поузданост
ЛИТЕРАТУРА
М. Хајдуковић, 2007, Оперативни системи – проблеми и структура,
ФТН, Нови Сад;
Б. Ђорђевић, 2005, Оперативни системи, Микро књига, Београд
Борислав Ђорђевић, Драган Плескоњић, Немања Мачек, Оперативни
системи: теорија, пракса и решени задаци, Београд, Микро Књига,
2005.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
Прилог 2. 29
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 30
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: НАПРЕДНО ПРОГРАМИРАЊЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА НП-10
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА Циљ предмета Напредно програмирање је овладавање напредним
техникама програмирања и коришћења програмског језика Java.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Оспособљеност студената да програмирају на основном нивоу у
тренутно најважнијем програмском језику, као и да користе
одговарајућа софтверска окружења за програмирање.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе програмирања, Интернет програмирање
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет за Основе рачунарства, Подгорица, Напредно програмирање
у Јави; Факултет организационих наука, Универзитет у Београду,
Принципи програмирања; Електро-технички факултет, Универзитет у
Бања Луци, Програмски језици 2.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Увод у објектно-оријентисано програмирање и програмски језик Java. Подаци у програмском језику
Java. Програмске инструкције у програмском језику Java. Рад са објектима. Рад са стринговима.
Класе. Интерфејси. Важне класе и интерфејси из Java API-а. Обрада изузетака. Рад са фајловима.
Обрада догађаја. Графички кориснички интерфејс 1. Графички кориснички интерфејс 2.
Увод у коришћење софтверских алата за развој Java програма. Израда програма који илуструју рад са
различитим типовима података. Израда програма који илуструју разне врсте програмских
инструкција. Израда програма који илуструју рад са објектима. Израда програма који илуструју
писање корисничких класа. Израда програма који илуструју писање Јава интерфејса. Израда
програма који илуструју рад са изузецима. Израда програма који илуструју рад са фајловима. Израда
програма са графичким корисничким интерфејсом. The Java API for XML processing. The Java API for
XML based RPC. The Java API for XML registries. Java Web tehnologije. Java EJB tehnologije. Java
tehnologije za rad sa bazама података.
ЛИТЕРАТУРА
B.Eckel Thinking in Java Mind View,New York 2006
Cadenhea D. Rogers, Java 6: за 21 дан, Компјутер библиотека, Чачак,
2007
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
Прилог 2. 31
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 32
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: РАЧУНАРСКЕ МРЕЖЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-РМ-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је да студентима појасни основе пакетних
комуникацијских мрежа, TCP/IP умрежавање, мрежно програмирање,
архитектуру пакетног свичинга, контролу загушености мреже, QoS
мреже, бежичне комуникације.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити способан да разумије и дефинише основне појмове
везане за рачунарске мреже, те да примјењује и подешава основну
мрежну опрему и уређаје. Такође ће моћи да разумије основне технике
преноса података кроз комуникационе канале и физичке каблове, као и
бежични начин преноса података.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Архитектура рачунара, Основе програмирања
КОМПАТИБИЛНОСТ
Universitaet Hannover (Њемачка), Computer Netzen (Компјутерске
мреже); Universitaet des Saarlandes (Њемачка), Datennetzen (Мреже
података); University of Southampton-Electronics and Computer Science
(Велика Британија), Computer Networks (Рачунарске мреже), Advanced
Computer Networks (Напредне рачунарске мреже);
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Увод. Настанак рачунарских мрежа, карактеристике, врсте и корисници. Комуникациони модел,
намјена. Пренос података. Концепти и снага сигнала. Комутационе технике. Класификација мрежа.
Поређење комутационих техника. Мрежни протоколи, Слојевита архитектура. OSI референтни
модел. TCP/IP референтни модел. Мрежни оперативни системи, Услуге именика, именовања и
Интернета.
Мрежна опрема (Мрежни каблови, Матичне плоче серверских рачунара, Мрежне картице и
рјешавање проблема у локалној мрежи, РАИД контролери и рјешавање проблема у њиховом раду,
Рјешавање проблема у раду SCSI адаптера, Репетитори, разводници и скретнице, Мрежни мостови,
усмјеривачи и мрежни пролази, Мрежне баријере и посреднички сервери, Сервери за штампање,
Напајање).
Заштита података на мрежи (Складиштење података на мрежи, Заштита мреже од рачунарских
вируса, Резервне копије и обнављање података с мреже), Реализовање основне рачунарске мреже,
Проблеми с пријављивањем, Поређење мрежних и стандардних перформанси, Управљање мрежом,
Основне методе рјешавања проблема у мрежи, Рјешавање проблема помоћу анализатора
протокола.
Увод у бежичне технологије - Бежичне рачунарске мреже. Бежичне LAN. Топлогија, технологије,
стандарди и архитектура. Бежичне персоналне мреже. Стандарди, карактеристике, архитектура и
примјене. Стандарди за широко појасне мреже. Умрежавање, концепти и примјена у пракси.
Вјежбе: Структурно каблирање. Терминација UTP каблова и испитивање исправности терминације.
Основе IP адресирања: класе IP адреса, адреса мреже и хостова, broadcast адреса. Основе
подмрежавања Анализа IP адреса. Подмреже различитих дужина - VLSM. TCP/IP конфигураcија
рачунарских мрежа. Примјена конcепата структурног каблирања и IP адресирање- приказ рјешења.
Формирање Peer-to-peer рачунарске мреже. Кориштење ping и tracert команди. ARP protoкol на
радној станиcи. Надгледање протока података рачунарске мреже. Упознавање са софтверским
алатом за надгледање протока података-Wireshark. Надгледање протока података рачунарске мреже.
Анализа протокола (HTTP, TCP IP и друго.). Рутирање. Типови рута. Протоколи рутирања.
Формирање рачунарске мреже и рад у мрежном окружењу. Дијељење фолдера, принтера.
ЛИТЕРАТУРА
Andrew S. Tanenbaum, Рачунарске мреже, Микро књига, 2005; James F.
Kurose, Keith W. Ross, Computer networking : А top-down aproach, 4'th
edition, Addison-Wesley 2007.; Бигелоw С.Ј., Рачунарске мреже,
Београд, 2004.
Прилог 2. 33
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 34
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: БАЗЕ ПОДАТАКА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ПИ-4
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је практично упознавање студената са основама рада
база података и стицање практичних знања из области руковања базама
података, њиховим креирањем и главним примјенама у свакодневном
раду
ИСХОДИ УЧЕЊА
Изградити и оптимизовати базу података примјеном одговарајућих
стратегија организације података и безбједности информационог
система. Изградити релациону базу података и елементарну апликацију
примјеном Access СУБП.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Ово је посљедњи предмет из серије од четири предмета који обрађују
поједине области информатике који представљају темељна
информатичка знања. Директно му претходи предмет Компјутерска
табеларна израчунавања, који представља одличан увод у изучавану
материју.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Предмет је коресподентан већини практичних информатичких
предмета на високошколским установама широм свијета, пошто прати
програм Syllabus4.0 ECDL-а (European Computer Driving Licence).
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Предмет почиње изучавањем врста технологија складиштења података упознакући студенте са
десктоп оријентисаним базама података и релационим датабасе серверима.
Након уводних разматрања слиједи упознавање са архитектуром система за управљање базама
података (основе базе података – ентитети, релације, релациони модел података, интегритет
података, релациона алгебра, индексирање и нортмализација базе података).
Проучавање се наставља уводом у кориштење база података на примјеру MS Access са којим ће се
студенти детаљно упознати у току рада. Почиње се са организацијом база података (табеле, слогови,
поља, типови података у пољима и својства поља), објашњавају појмови примарног кључа и индекса,
сврха повезивања табела у бази података и дефинисања правила повезивања табела.
Након тога студенти су спремни да направе прве кораке у раду са апликацијом за рад са базама
података, покретањем и затварањем апликације за рад са базама података, отварањем и пријавом на
постојећу базу података, креирањем нове базе података, снимање базе података на одређену локацију
на уређај за чување података, коришћењем функције помоћи у апликацији и затварањем базе
података.
Пошто су савладане основне радње прелази се на рад са табелама и то креирање и чување табела и
одређивање поља и типова података у њима, додавање и брисање слогова – записа у табели,
додавање поља у постојећу табелу, додавање и прилагођавање података у слогу, брисање података из
слога, коришћење функције за поништавање измјена, навигација унутар табеле до слиједећег слога,
претходног слога, првог слога, задњег слога, одређеног слога, брисање табеле и снимање и затварање
табеле. Након тога се дефинишу кључеви, учи припрема табела и повезивање табела
Потом се проучава рад са обрасцима, њихово отварање, креирање и чување, њихово коришћење за
унос, измјену и брисање слога, брисање, затварање и чување образаца.
У наставку се иде на добијање информација са примејном филтера на табелама и обрасцима, па се
прелази на упите са креирањем и чувањем једноставног упита, који обухвата једну или двије табеле,
коришћењем одређеног услова претраживања, уређивањем упита додавање или брисањем услова,
додавањем, уклањањем, скривањем или приказивањем поља. Такође се учи и покретање, брисање,
азтварање и чување упита.
Слједећа тема се односи на извјештаје гдје се учи како се креирају и чувају извјештаји, а наставља се
припрема излазних резултата за штампу или друге начине приказивања са контролом табеле, обрасца
и извјештаја. Учи се и штампање странице, изабраних слогова (слога), цијеле табеле, као и штампање
свих слогова коришћењем погледа на образац, одређених страница коришћењем погледа на образац,
те штампање резултата упита и одређених страница извјештаја или штампање цијелог извјештаја.
Предмет се завршава упознавањем студената са основама употребе програмских језика и њиховим
методама рада са базама података (Visual C++ i Visual Basic).
Прилог 2. 35
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: Л.Рољић, З.Новаковић – Базе података
Допунска литература: Тањга, Р., Тањга, М., 2012, Пројектовање база
података ИСА-електронско издање, Бања Лука; Б.Дамјановић, Базе
података 1; скрипта.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 36
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ИНТЕРНЕТ ПРОГРАМИРАЊЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ИП-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗАН
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је стицање општих знања из технологија Wеб
програмирања.. Кроз овај предмет студенти ће савладати појам, значај
и развој интернета као и формирати и програмирати wеб странице у
HTML, JavaScript и ASP језику. По завршетку курса, студент има
напредна знања из HTML -а, JavaScript -а и CSS -а. Студент треба да
зна да пише конкурентне и мрежне апликације у програмском језику
Јава. Познаје динамичко креирање wеб садржаја употребом сервлета,
као и динамичко креирање wеб садржаја употребом JSP технологије.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент треба да овлада напредним техникама интернет програмирања
и да буде у стању да самостално развија апликације које се ослањају на
HTML, DHTML, CSS и ASP. Студент ће бити у стању да формира wеб
странице у HTML језику (форматирање текста, боје и слике, линкова,
табела, фремова, звука и филма, CSS објеката), програмира WEB
странице користећи JavaScript и ASP језике
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Основе програмирања, Напредно програмирање и Заштита
рачунарских система.
КОМПАТИБИЛНОСТ Wеб програмирање, Факултет организационих наука, Универзитет у
Београду, Београд; Wеб програмирање, РАФ, Београд;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Преглед HTML тагова, основе JavaScript -а и CSS-a.
Програмирање у HTML
Програмирање у Java Script-u,
Развој WEB специјалним алатима-Front Page или Dreamviewer.
Писање DHTML страница.
HTTP протокол.
Сервлети, праћење сесије, пренос параметара, уплоад датотека.
ASP десигн паттерн. Писање напредних ASP тагова.
ЛИТЕРАТУРА
Дамир Драчић, Интернет програмирање, Приједор, 2010;
Бранко Милосављевић, Милан Видаковић, Јава и Интернет
програмирање, Група за Основе рачунарства, 2002
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
Прилог 2. 37
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 38
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: РАЧУНАРСКА ГРАФИКА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ОКГ-2
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је да студенте упозна са основама рачунарске графике и
да објасни њен значај, као и да да одговоре на кључна питања о
рачунарској графици, представи основне дефиниције, историјат,
преглед апликација. Поред овога, циљ предмета је да студенте упозна
са различитим графичким форматима, бојама, форматима папира,
операцијама, трансформацијама (ротација, скалирање, рефлексија,
смицање, инверзне трансформације) као и са уређајима, компјутерским
програмима и основама презентационе графике.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Оспособљавање студената за развој и манипулацију елементима
рачунарске графике у равни и простору, за визуелизацију
информација, дигитализацију и обраду графичког материјала,
једноставних објеката мултимедијалних система, рачунарске анимације
и система виртуелне стварности
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Пословне апликације.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Phoenix College, Computer Graphic Design (САД); Електротехнички
факултет, Универзите у Источним Сарајеву (РС/БиХ); Рачунарски
Факултет, Универзитет Унион у Београду, Рачунарска графика;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Рачунарска графика: основи и дефиниције, векторска и растерска графика.
Архитектура графичких система са GPU и системском и издвојеном видео меморијом.
Теорија боја – медији и модели: RGB, CMYK, HLS, LAB.
2D примитиве: алгоритми приказа линије, кружнице и текста. Трансформације у равни.
Алгоритми за 2D бојење и клипинг линије и полигона.
3D графика: основни ток генерисања приказа. Генерисање меш модела у равни.
Генерисање меш модела у простору.
Криве закрпе и моделовање пуним телом. 3D траснформације и пројекције.
Модели илуминиције.
Модели сенчења и текстуре.
Комерцијални графички формати и спецификације.
Технологије графичких ИО уређаја.
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: Компјутерска презентациона графика у пословној
комуникацији, Недим Смаиловић
Допунска литература: Основе комп.графике, скрипта, Митја Тањга
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
Прилог 2. 39
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 40
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ПРОЈЕКТОВАЊЕ ИНФОРМАЦИОНИХ СИСТЕМА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ИС-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Пројектовање информационих система је знања која
су студенти секли кроз образовање из области информатике синтетише
кроз примјену у једној од најсложенијих области: Пријектовању
компјутрских информационих система у разним пословним системима.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Стицање знања о конвенционалним и објектно-оријентисаним
моделима и приступима за анализу и логичко пројектовање
информационих система.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмету претходи и омогућују његово извођење цијели низ предмета:
Базе података, Напредне базе података, Основе програмирања и
Напредно програмирање.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука у Београду, Пројектовање
информационих система и базе података; Факултет организације и
информатике, Вараждин, Пројектирање информацијских сустава;
Fachhochschule Hannover (Njemačka), Sichere Informationssysteme
(Безбједни информациони системи); Fachhochschule fuer Technik und
Wirtschaft Berlin (Njemačka), Produktionsautomatisierung
(Аутоматизација производње);
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
У уводним излагањима се проучава моделирање као основа развоја информационог система,
стандарди као подршка моделирању и поступак развоја информационог система.
У првом дијелу се почиње са функционалним моделирањем гдје се изучавају функционална
декомпозиција, дефинисање захтјева корисника, дефинишу се и технички предуслови за
пројектовање информационих система као што су дефинисање архитектуре система, кадровске
потребе и динамика реализације и трошкови пројектовања и имплементације информационог
система.
У другом дијелу се прилази дефинисању детаљних захтјева кроз израду детаљног стабла активности
и дефинисање декомпозиционг дијаграма, па преко дефинисања детаљних матрица односа и
дијаграма тока података па све до анализе детаљних захтјева. Надаље се студенти упознају са
креирањем ЕР дијаграма при чему се најприје обрађује идентификација кандидата за ентитете,
идентификација веза и дефинисање ЕР модела. Код креирања атрибута се дефинише листа канддиата
за атрибуте, дефинише се атрибути и врши поступак нормализације. У ово мдијелу се још студира
дефинисање пословних правила и то дефинисање кардиналости веза, дефинисање референцијалног
интегритета и идентификација пословног домена.
У трећем дијелу који се односи на апликативно моделирање најприје се студира дефинисање
физичког дизајна што укључује дефинисање СУБП, дефинисање табела и колона, дефинисање
индекса и дефинисање начина управљања подацима. Затим слиједи упознавање студената са
генерисањем шеме базе података гдје се учи креирање табела и индекса, генерисања пословних
ограничења и верификација шеме базе података. Коначно се прилази изради апликације кроз
дефинисање различитих елемената као што су менији, форме, упити и извјештаји.
У четвртом дијелу се изучава имплементација информационог система што обухвата анализу
активности везаних за увођење информационог система кроз вредновање софтвера, вршење
потребних измјена током увођења, израду корисничких упутстава и израду плана обуке за
кориштење информационог система. Слиједи тестирање при чему се посебна пажња посвећује
тестирању модула и тестирању подсистема, а проучава се и тестирање интегрисаног система и на
крају завршно тестирање код корисника. Надаље се говори о одржавању са начиним праћења рада
информационог система, исправљањем грешака, побољшањима система и додавању нових функција,
те хардверске и софтверске измјене у информационом истему у току његове експлоатације.
ЛИТЕРАТУРА А. Вељовић – Пројектовање информационих система
А.Вељовић: Менаџмент информационих система
Прилог 2. 41
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 42
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: НАПРЕДНЕ БАЗЕ ПОДАТАКА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-БП-2
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Предмет има за циљ да оснажи претходно стечена знања из области
база података са стицањем нових знања и примјене SQL сервера за рад
са базама података.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити способани да сагледају захтјеве за подацима,
пројектују базу података, разумију архитектуру и компоненте базе,
односно да самостално креира базу података, као и да управља
записима у бази примјеном SQL упитног језика за приступ подацима
базе. Студенти ће бити оспособљени израде апликације за ажурирање и
приказ података базе података примјеном PHP језика.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмету дирекнто претоди предмет Базе података у коме се стичу
основна знања о базама податка, што омогућује усјешно
надограђивање и усавршавање знања везани за манипулациј базама
података
КОМПАТИБИЛНОСТ
Temple University Philadelphia (SAD), Database and File Management
Systems (Baze podataka i sistemi upravljanja fajlovima); Nova Southeastern
University – Graduate School of Computer and Information Sciences
(SAD), Database Systems (Sistemi baza podataka); Universitaet Stuttgart –
Informatik, Elektrotechnik und Informationstechnik (Njemačka),
Datenbasen (Baze podataka); Факултет организационих наука,
Универзитет у Београду, Базе података; Факултет електротехнике и
рачунарства Загреб, Базе података;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Уводна предавања објашњавају шта је СУБП и које су му основне карактеристике, па слиједи
инсталација СУБП -а, почев од његовог преузимања као опен соурцеа. У наставку се иде са почетком
рада са базама података и то најприје анализа потреба посла, моделирање веза и нормализација.
Проучавају се најважнији програми и датотеке који чине СУБП, па затим типови података који
постоје на SQL-у. Студенти се упознају са типовима података и колона, нумеричким типовима
колона, типовима колона за стрингове, и колонама за датум и вријеме.
У наставку се почиње са манипулацијом са базом података и разматра се клијентски програм,
креирање, брисање и избор базе података и манипулисање табелама (креирање, листање, брисање и
промјена табела). Затим се прелази на уметање и ажурирање података и то уметање и брисање
података различитим командама, те ажурирање података и њихов увоз преко команди SQL-a.
Слиједи постављање упита гдје се студенти познају са основама команде SELECT, као и напреднијом
употребом ове команде.
Након тога се прелази на спајање табела (унутрашње, лијево, природно и унакрсно спајање табела) и
објашњење када треба, а када не треба користити индексе, те руковање индексима у СУБП-у. Након
тога се прелази на операторе и функције у SQL-у при чему се изучавају оператори поређења,
аритметички и логички оператори, оператори за упаривање образаца и оператори за ромјену типа и
оператори за рад са битовима, те се утврђују приоритети оператора. Прoучавају се логичке и
условне функције, функције за рад са стринговима, функције за датум и вријеме, функције за
кодирање, шифровање и збирове.
Затим се прелази на рад са PHP-ом уз кратак опис PHP-а и његових основних особина и функција.
Слиједи повезивање са базом података, извршавање упита у бази података и руковање грешкама које
проистичу из упита. Студенти се уводе и у рад са Perl интерфејсом за SQL, слиједи и кратко
упознавање са C API-јем.
Надаље слиједи дио који се односи на сигурност гдје се обрађује систем корисничких дзвола за SQL,
управљање дозвлама корисника преко исказа, сигурност инсталације SQL-а и успостављање
сигурносних веза са SQL-ом. Укључено је поглавље о администрирању гдје се учи управљање базом
података преко програма као што су mysqladmin, подешавање промјенљивих за SQL и остали
административни алати, те архивирање, креирање брзих компресованих табела. Надовезују се и теме
везане за провјеру и поправак оштећене базе података, те провјера, поправак и оптимизација преко
Прилог 2. 43
SQL команди.
Сљедеће подручје које се проучава су тансакције и закључавање табела (као се користи закључавање
табела, заједничко зајкхучавање, типови табела са сигурним трансакцијама), а затим оптимизација
перформанси (фактори који утичу на перформансе, команде за оптимизацију) и репликација
(репликација код SQL-а, подешавање система репликације master-slave, прилагођавање репликације,
SQL команде за репликацију, топологије за репликацију).
На крају се још учи о уграђивању СУБП-а у властиту апликацију (дефинисање система који се
уграђује, креирање уграђеног система, креирање програма са уграђеним сервером) и проширивање
библиотеке функција SQL-а (преглед инсталације UDF функција, креирање једноставне функције и
писање сопствене кориснички сефинисане функције).
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: A.Butscher: MySQL, Компјутер библиотека, Чачак,
2003.
Допунска литература: БДамјановић, Базе података 2, електронско
издање
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 44
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: СОФТВЕРСКО ИНЖЕЊЕРСТВО
ШИФРА ПРЕДМЕТА СИ-17
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Цињ предмета Софтверско инжењерство је упознавање студената са
основним концептима софтверског инжењерства. Курс обрађује
различите аспекте животног циклуса софтвера: спецификацију, дизајн,
имплементацију, тестирање, одржавање и елементе управљања
пројектом.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Познавање и примјена oснoвe мeтoдoлoгиje софтверских система.
Познавање и примјена приступа рaзвojу и примjeни софтверских
система. Познавање oснoвe грaђe софтверских система. Познавање и
примјена рaзвojних алата и рaзвojног окружења. Познавање и примјена
концепата рaзвojнoг циклусa и прoцeсa рaзвoja софтвера. Познавање и
примјена мeтoдe и тeхникe рaзвoja софтверских система. Познавање
карактеристика излaзних прoизвoда и oснoвe њихoвe мeтрикe.
Познавање и примјена трeндoва рaзвoja пoдручja софтверског
инжeњeрствa. Познавање и примјена дoбрих прoфeсиoнaлних
искуставa рaзвoja софтверских система, кojи квaлитeтoм, рoкoвимa
изрaдe и циjeнoм зaдoвoљaвajу пoтрeбe кoрисникa.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Напредно програмирање, Основе програмирања, Пројектовање
информационих система
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Београду, Универзитет у Београду,
Софтверско инжењерство; Електротехнички Факултет Бања Лука,
Универзитет у Бања Луци, Софтверско инжењерство; Природословно
Математицки Факултет, Свеучилиште у Загребу, Софтверско
инжењерство;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
1. Oснoви софтверских система: Историјски рaзвoj софтверских система. Врстe софтверских
система. Рaчунaрски софтвер кao прoизвoд. Tржиштe и кризa софтвера;
2. Софтверско инжeњeрствo кao дисциплинa: Наука и инжeњeрствo. Истрaживaњe, рaзвoj и
прoизвoдњa. Нaручилац, кoрисник и извoђач. Инжeњeрскo прojeктовање. Пoдручje и циљeви.
Шкoлoвaњe и сeртификовање. Нoрмe. Прoфeсиoнaлнa eтикa. Струкa и удружења.
3. Meтoдoлoгиja софтверског инжeњeрствa: Структурa мeтoдoлoгиje софтверског инжeњeрствa.
Приступи рaзвojу софтвера. Живoтни и рaзвojни циклус софтвера. Прoцeс рaзвoja софтвера, мeтoдe и
тeхникe рaзвoja софтвера (мoдeловање, дoкумeнтирaњe, тeстирaњe и вeрификaциja, вaлидaциja);
4. Aнaлизa у рaзвojу софтвера: Moдeли и мoдeловање. Oпшти методи и принципи мoдeловањa
(нпр. дeкoмпoзициja, aпстрaкциja, гeнeрaлизaциja, прojeкциje/пoглeди, изричитoст, кoриштeњe
фoрмaлних приступa, итд.). Jeзици и диjaгрaмскe тeхникe мoдeловањa. Синтaксa и сeмaнтикa мoдeлa.
Aнaлитичкo мoдeловaњe (кoнцeптуaлни и лoгички мoдeли). Функциoнaлни и oбjeктни приступ
aнaлизи. Приступ анализа са становишта података Извoри пoдaтaкa (нпр. зaинтeрeсовaна лица,
eкспeрти зa прoблeмску дoмeну, oпeрaционe и oргaнизaционe oкoлинe, итд.). Teхникe прикупљaњa
пoдaтaкa (нпр. интeрвjу, упитници, прoтoтипoви, случajeви упoтрeбe, посматрање, тeхникe
судjeлoвaњa, итд.);
5. Структурнa aнaлизa система: Функциoнaлнa дeкoмпoзициja, диjaгрaм тoкa пoдaтaкa, мoдeли
унутрашње лoгикe прoцeсa (диjaгрaми aкциja, стaблa и тaбeлe oдлучивaњa, диjaгрaми прeлaзa стaњa,
мини спeцификaциje, диjaгрaми токa прoцeсa, диjaгрaми зависнoсти прoцeсa);
6. Aнaлизa пoдaтaкa: Moдeл eнтитeти-вeзe и трансформација у рeлaциони мoдeл. Рeлaционa
aнaлизa. Moдeл живoтнoг циклусa eнтитeтa. Пoвeзивaњe мoдeлa (диjaгрaм нaвигaциje,
дeкoмпoзициja мoдeлa);
7. Oбjeктнo oриjeнтисанa aнaлизa: Пojaм oбjeктa, клaсификaционе и компонентне структурe,
енкапсулација и нaсљeђивaњe, динaмикa у oбjeктнoм мoдeлу (стaњe, дoгaђaj, мeтoдe пoслуживaњa и
пoрукe), пoлимoрфизaм и прeклaпaњe. Прeлaз из aнaлизe у дизajн. Oснoви UML-a (рaзвoj мeтoда и
кoнцeпти, диjaгрaми случajeвa упoтрeбe, диjaгрaми стaњa, диjaгрaми aктивнoсти, диjaгрaми сарaдњe,
диjaгрaми тока, диjaгрaми кoмпoнeнти, диjaгрaми рaспoрeдa).
Прилог 2. 45
ЛИТЕРАТУРА
Б.Милосављевиц, М.Видаковиц, Јава и Интернет програмирање, ФТН,
Нови Сад, 2006.
М. Ивковић, Б. Раденковић, Интернет и савремено пословање
Технички факултет Михајло Пупин, Зрењанин 1998,
CLARK, Martin P. Data Networks. IP and the Internet : protocols. design
and operation Chichester, Wiley 2003
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 46
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ЗАШТИТА РАЧУНАРСКИХ СИСТЕМА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ЗР-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Заштита рачунарских система је да студентима
представи велики број технологија, процедура и поступака, и да их
оспособи да их у складу са потребама модификује и интегрише у
јединствен систем чији је циљ сигурност података и ресурса.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити способан да разумије основне принципе и технике
заштите рачунарских програма и података који се похрањују у
различитим типовима рачунара (персонални, сервери, телефони).
Студент ће моћи да користи основне алгоритме криптографије, те ће да
се упозна са врстама компјутерског криминала и начинима и
средствима за борбу против истих. Студент ће бити практично
оспособљен да изврши заштиту поједних опративних система тренутно
у употреби.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Рачунарске мреже, Напредно програмирање
КОМПАТИБИЛНОСТ
Carnegie Mellon University (SAD), Data Privacy (Privatnost podataka),
Universitaet U - Fakultät für Ingenieurwissenschaften und Informatik
(Njemačka), Grundlagen des Datenschutzes und der IT-Sicherheit (Основе
заштите података и ИТ безбједности); Технички факултет Чачак,
Заштита рачунарских система; Електротехнички факултет у Београду,
Сигурност и заштита рачунарских система; Факултет организационих
наука, Београду, Универзитет у Београду, Заштита рачунарских
система.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА:
Заштита рачунарске опреме и објеката – основни начини заштите рачунарске опреме и објеката у
којима се рачунари налазе од неовлашћеног коришћења, оштећења и спољашњих утицаја; поступци
у ванредним ситуацијама.
Заштита рачунарских програма – принципи заштите рачунарских програма – софтвера од
неовлашћеног коришћења и копирања, недозвољених измјена и насилних оштећења
Заштита података у рачунарима – начини заштите података у рачунарима од неовлашћеног приступа,
крађе, недозвољених измена и уништења; начини чувања и заштите, као и стандарди документације
са подацима, програмске документације и документације о рачунарској опреми и објектима
Криптографија - класична криптографија, увод у модерну криптографију, симетрични и асиметрични
алгоритми, блоковски и проточни алгоритми, хеш функције, дигитални потпис и дигитални
сертификати.
Примјери вируса и антивирусног софтвера. Примери тројанских коња. Примери рачунарских црва.
Заштита рачунарских мрежа. Заштита оперативних система.
Врсте компјутерског криминала – основни видови компјутерског криминала и начини и средства
борбе против њих. Законска регулатива – иностране и домаће законске регулативе у области
компјутерског криминала; принципи на којима се ове регулативе заснивају
Снимање система. Скенирање. Пописивање. Заштита Windowsa 95/98, Ме и XP Home Edition,
Заштита Windowsa НТ, Заштита Windowsa 2000, Заштита Новеллових NetWare мрежа, Заштита
Unixa, Заштита телефонских веза и централа, гласовне поште и ВПН мрежа, Заштита мрежних
уређаја, Баријере, Напади који изазивају ускраћивање услуга (ДоС), Недостаци даљинског
управљања. Напредне технике. Заштита Wеба. Заштита корисника Интернета. Прикључци.
Најопаснији безбједносни пропусти.
ЛИТЕРАТУРА Charles P. Pfleeger, ShariLawrence Pfleeger Security in Computing Prentice
Hall, Professional Technical Reference 2006
Прилог 2. 47
Стуарт МцЦлуре, Јоел Сцамбраy и Георге Куртз; Хакерске тајне:
Заштита мрежних система, Микро Књига, 2006.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 48
НAЗИВ ПРEДMETA: ИНТЕРАКЦИЈА ЧОВЈЕКА И РАЧУНАРА
ШИФРA ПРEДMETA ИЦР-19
TИП ПРEДMETA: ОБАВЕЗНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA
Циљ oвoг прeдмeтa je дa студeнтe упoзнa сa кoнцeптимa и тeoриjoм
интeрaкциje измeђу чoвjeкa и рaчунaрa. Студeнти трeбa дa схвaтe
знaчaj људскoг фaктoрa, кoгнитивних прoцeсa, oкружeњa и oбукe
кoрисникa у рaзвojу, имплeмeнтaциjи и кoришћeњу кoрисничкoг
интeрфejсa. Прeдмeт сe бaви и прoблeмимa aнaлизe пeрфoрмaнси и
упoтрeбљивoсти кoрисничкoг интeрфejсa.
ИСХОДИ УЧЕЊА Стечена знања и вештине су основа за развој софтвера што је могуће
веће утилитарности у наредним курсевима и професионалном животу.
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Базе података, Основе програмирања, Напредно програмирање,
КOMПATИБИЛНOСT
Интеракција човјек рачунар, Електро-технички факултет Бања Лука;
Фaкултeт техничких нaукa, Унивeрзитeт у Новом Саду, Нови Сад;
Интеракција човјек рачунар, Рачунарски факултет, Универзитет
Унион, Београд.
СAДРЖAJ ПРEДMETA
Увoднa рaзмaтрaњa
Људски фaктoри
ХЦИ aспeкти aпликaциoнoг дoмeнa
Хeуристичкa eвaлуaциja
Стaндaрди упoтрeбљивoсти
Teстирaњe упoтрeбљивoсти
1. кoлoквиjум
Рaзвoj eфeктивнoг интeрфejсa
Стилoви интeрaкциje
Нeгрaфички кoриснички интeрфejси
Грaфички кoриснички интeрфejси
Биoмeтрикa
Нoвe тeхнoлoгиje
2. кoлoквиjум
Зaкључнa рaзмaтрaњa
ЛИTEРATУРA Д. Иветић, Интеракција човек рачунар, ФТН, Нови Сад, 2012
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
Прилог 2. 49
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe пoeнe,
тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
OБИM ПРEДMETA Прeдaвaњa: 30 чaсoвa
Вjeжбe: 30 чaсoвa
EЦTС EЦTС бoдoви 6 (шeст)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 51
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ЕЛЕМЕНТРАНИ ЕНГЛЕСКИ ЈЕЗИК
ШИФРА ПРЕДМЕТА ПЕЈ-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ Предмета је стицање основних знања из енглеског језика за
студенте који имају слабо или никакво предзнање енглеског језика.
Општи циљ учења енглеског језика у оквирима свих студијских
програма је олакшање комуникација и кориштења модерних извора
информација.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће бити способни за основну конверзацију у контексту
(лично представљање, постављање питања о људима, радњама,
простору, те давање одговора на таква питања – у прошлом, садашњем
и будућем времену тј. презенту).
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмет је увод у проучавање Елементарног пословног енглеског
језика.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Енглески језик се проучава по методи "Market Leader", па је
компатибилан са курсевима енглеског језика на већини
високошколских установа у зељама у коим енглески језик није
матерњи.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
У овом предмету се кроз лекције изучавају: Поздрави и куртоазне фразе, Боје, Вријеме – сати, Дани у
седмици, Мјесеци у години, Годишња доба, Датуми, Телефонирање у ГБ, Опраштања.
У оквиру граматике у склопу овог предмета обрађује се основна граматика као што су глаголи и
глаголска времена: глагол „to be“ (ТО BE Present Tense ), глагол „to have“ (TO HAVE Present Tense),
Mодални глагол CAN, Simple Present Tense, Present Continuous Tense, Mодални глагол MUST, Simple
Past Tense, Past Continuous Tense, Futur sa „goint to“, Present Perfect Tense, Present Perfect Continuous
Tense, Simple Future Tense, те неправилни глаголи. Затим се обрађују остале врсте ријечи каo што су
именице (множина именица, неправилна множина именица, присвојни облик именица), замјенице
(личне замјенице, присвојне замјенице, личне замјенице – "Objective Case", присвојне замјенице,
повратне замјенице, неодређене замјенице), бројеви (основни и редни бројеви), чланови (одређени,
неодређени), придјеви (поређење придјева, неправилно поређење придјева), Прилози (положај
прилога неодређеног времена, придјеви и прилози), Приједлози, Императив, Питања са упитним
ријечима, Употреба ријечи „many“, „much“, „some“, „any“, „no“, Кондиционалне реченице.
ЛИТЕРАТУРА
Evans, E.( 1998). Market Leader – An Elementary Business English Course.
Addison Wesley Longman Limited. David Cotton, David Falvey, Simon Kent
(Coursebook & Study book)
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
Прилог 2. 52
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 53
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: СОЦИОЛОГИЈА
ШИФРА ПРЕДМЕТА СОЦ-002
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Социологија је да студент стекне основна знања из
социологије, да се упозна са главним друштвеним категоријама и
законитостима које су доведене у организациони контекст и да упозна
главне карактеристике и особености друштва те да та знања може да
употреби у пракси тј. да разумије друштвени контекст организационих
појава и да разумије социолошки начин промишљања истих.
ИСХОДИ УЧЕЊА Стицање основних социолошких знања уз могућност практичног
препознавања друштвених категорија и примјене истих.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Друштвене мреже, Интернет маркетинг
КОМПАТИБИЛНОСТ
Универзитет у Бања Луци, Електро-технички факултет, Социологија;
Универзитет у Београду, Факултет организационих наука,
Социологија; Универзитет у Новом Саду, Факултет техничких наука,
Социологија;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Социологија као наука, појам и предмет социологије;
Група и организација;
Научно-технилошки развој и друштво;
Друштвене вредности;
Друштвена моћ;
Структура друштва: класе и елите;
Класна структура нашег друштва;
Друштвена покретљивост;
Савремени друштвени системи;
Глобализација савременог друштва;
Друштво у транзицији;
Екологија и друштво;
Рад;
Организовани рад;
Економска демократија и партиципација
ЛИТЕРАТУРА Др Миладиновић Слободан, Основи социологије организације, ФОН,
Београд, 2007.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
Прилог 2. 54
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 55
НAЗИВ ПРEДMETA: TEOРИJA СИСTEMA
ШИФРA ПРEДMETA MП-TС-1
TИП ПРEДMETA: ИЗБОРНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA
Циљ прeдмeтa Теорија система je изучавање основних концепата
опште теорије система - управљивост, достижљивост, осмотривост,
стабилност и методе моделовања различитих система ради прављања
организационим системима.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти су оспособљени за моделовање и управљање
oрганизационим системима коришћењем информационо-
комуникационе технологије
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Пројектовање информационих система
КOMПATИБИЛНOСT
Фaкултeт oргaнизaциoних нaукa Бeoгрaд, Teoриja систeмa;
Унивeрзитeт Слoбoмир П Биjeљинa, Teoриja систeмa;
Dublin City University (Ирскa), Bussiness Organization (Oргaнизaциja
пoслoвaњa); Tennessee Campus Collaborative (СAД), Bussines
Information Systems (Инфoрмaциoни систeми у пoслoвaњу);
СAДРЖAJ ПРEДMETA:
Системи, модели и појам стања; Особине стања и једначине прелаза стања; Динамик временски
дискретних и временски непрекидних систем.; Линеаризација и линеарни модели система;
Достижљивост, управљивост и осмотривост – опште дефиниције и особине; Достижљивост,
управљивост и осмотривост временски дискретних система; Опис понашања временски - промен-
љивих система у непрекидном времену; Расподеле, уопштене функције, Диракова и Хевисајдова
функција; Стационарни линеарни системи. Матрични експонент, дијагонализација; Јорданова
каноничка форма, блок-дијаграми и графови тока сигнала; Управљивост, достижљивост и
осмотривост у непрекидном времену; Увод у теорију стабилности. Основни појмови и дефинције;
Стабилност стања, стабилност улаз-излаз, стабилност у смислу Љапунова; Управљање системима и
повратна спрега. Управљивост и каноничке форме. Обсервери и контролери; Софтверски системи за
нумеричка и симболичка израчунавања: Matlab, Maple, SciLab.
ЛИTEРATУРA
Teoриja систeмa, Брaтислaв J. Пeтрoвић, ФОН, Београд, 1998
Сикaвицa П. и др., Пoслoвнo oдлучивaњe, Зaгрeб, 2004.
Eссeнтиaл Moдeрн Maнaгeмeнт, Tиeрнaн, С.Д., Moрлey, M.J., Фoлey,
E. Гилл & MцMиллaн 2001 Супплeмeнтaрy Бусинeсс Oргaнисaтиoн
aнд Maнaгeмeнт ,
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
Прилог 2. 56
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe
пoeнe, тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 57
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: МЕНАЏМЕНТ
ШИФРА ПРЕДМЕТА МП-МЕ-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ овог предмета је увођење студената у теорију и праксу модерног
научног, теоријског и практичног менаџмента уз упознавање са
основним појмовима и принципима из ове области. Упознавање
студента са методама и техникама који се користе у стратешком
менаџменту, динамичким промјенама у окружењу и начинима
прилагођавања предузећа промјенама, и оспособљавање студенаа да
узму активно учешће у унапјређивању пословних процеса у будућој
радној организацији и да дефинишу могуће правце развоја предузећа.
Развити код студената вјештине презентовања, критичког дијалога и
способност доношења пословних одлука. Оспособљаваје студената за
ефикасно кориштење стратешких алата, технике и метода у сврху
доношења одговарајућих пословних одлука.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Оспособљеност студената за примену стручних знања, метода и
техника у процесима планирања, организовања, вођења и контроле
различитих послова, подухвата и организационих система.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмет је увод у предмете који се баве питањима управљања у
различитим областима
ИСХОДИ УЧЕЊА
Омогућавање студентима да потпуније разумију двије кључне
димензије стратегијског менаџмента – као концепта, односно пословне
филозофије, и као процеса, у коме се кроз главне фазе формулишу и
проводе стратешке одлуке. Студентима ће се омогућити стицање
неопходних теоријских и практичних знања и способности из области
стратешког менаџмета и овладавање вјештинама која ће им омогућити
да се успјешно суоче за изазовима и захтјевима окружења, и у складу с
тим да донесу адекватне пословне одлуке. Студенти треба да науче
како да успјешно користе различите алате и методе приликом
стратешке анализе и формулације стратегије. Код њих ће се развити
критичко размишљање и способност препознавања шанси у окружењу
и отклањање властитих недостатака.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Ekonomika podjetja 1 Универза в Љубљани, Економска факултета
Љубљана
Osnove ekonomike podjetja Univerza v Mariboru, Ekonomsko – poslovna
fakulteta Maribor
Economia aziendale, Universita degli Studi di Torino Facolta di Economia
Torino
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
У склопу предмета се прво обрађује материја везана за развој теорије менаџмента са основним
теоријама као што су: индустријска револуција – почетак настанка научног менаџмента, класичне
теорије менаџмента, неокласична теорија менаџмента, теорија системског приступа менаџменту
(општа теорија система, појам система, функционисање система, организациони системи, врсте и
циљеви система), ситуациони (контигенцијски) приступ менаџменту, Теорија З, "EXELLENCE" у
менаџменту.
Надаље се обрађује појам и дефинисање менаџмента у условима тржишне економије (појам
менаџмента, дефиниције менаџмента, процес менаџмента, менаџерско одлучивање и основни
принципи савременог менаџмента). Сљедећа тема је везана за организацију и окружење гдје се
пажња посвећује макро окружењу (политичко, правно, економско, демографско, пословно и
техничко) и микро окружење, те процесу глобализације тржишта и утицај на пословање предузећа.
У саставу ове теме се пручавају и бенчмаркинг анализа и COST - BENEFIT анализа. Наредне теме се
баве планирањем и организацијом у модерним системима менаџента. У склопу планирања се кратко
обрађује планирање као основ управљања (маркетиншка орјентација планирања, димензије
планирања, кораци у планирању, визија, мисија и циљеви предузећа, предвиђање и методе
Прилог 2. 58
предвиђања, избор методе предвиђања, планирање цјелокупног пословања) док се у дијелу везаном
за организацију обрађује процес организовања, моделирање организационе структуре у функцији
имплементације стратегије, вертикална и хоризонтална диференцијација, савремене организациоен
структуре (укључујући и реинжењеринг), разлика између класичне и иновативне организације,
организација као динамичан социотехнички систем и функција као резултат подјеле рада. Предмет
обухвата и кратак дио о управљању људским ресурсима са освртом на утврђивање потреба за
кадровима, проналажење кадрова, избор и пријем кадрова, обука кадрова, оцјењивање успјешности
радника и накнаде запослених.
У дијелу о лидерству се након уводног дијела са типовима личности проучава понашање људи у
групама, комуницирање у процесу вођења, мотивисање људског понашања, вођење као интегрални
дио менаџмента (стилови вођења организације, избор стила вођења, потреба за иновацијама у
вођењу, комуницирање у процесу вођења).
Контрола је сљедећа област проучавања гдје се проучавају сврха и процес контроле , контрола кроз
повратак на уложена средства - du pont анализа и финансијски показатељи као мјерило ефикасности
предузећа. Надаље се проучавају фактори конкурентске предности организације при чему се посебна
пажња посвећује квалитету као фактору конкурентске предности организације са кратким прегледом
модела обезбјеђења квалитета и управљња квалитетом. Надаље се прочава иновативност као фактор
конкурентске предности организације и фокусирање на купца као фактор конкурентске предности
организације.
У наставку се још пручавају и концепти корпорацијске стратегије предузећа и правни облици
организовања предузећа (услови оснивање предузећа, инокосно предузеће, ортачко друштво,
командитно друштво, друштво капитала, задруге), те организовање великих пословних система
(картел, концерн, труст, конгломерат, мултинационалне компаније).
Обрађивана област се закључује темама везаним за стратегије везане за улазак на интернационална
тржишта (извоз, лиценцни аранжмани, франшизинг, заједничка улагања).
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: Robbins P. S, Coutler M, Менаџмент, Дата Статус,
Београд, 2005.
Допунска литература: Жељко Барош – Основе менаџмента
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Прилог 2. 59
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 60
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ЕЛЕМЕНТРАНИ ПОСЛОВНИ ЕНГЛЕСКИ ЈЕЗИК
ШИФРА ПРЕДМЕТА ПЕЈ-2
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА Циљ предмета је стицање основних знања из пословног енглеског
језика.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће бити способни за комуникацију и коресподенцију на
Енглеском језику у пословном окружењу (разговор на Интервјуу за
посао, писање електронске поште и биографије као и других пословних
докумената – извјештаја, представљање производа компаније и др.)
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Предмет се наставља на Елементрани енглески језик.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Енглески језик се проучава по методи Market Leader, па је
компатибилан са курсевима енглеског језика на већини
високошколских установа у зељама у којим енглески језик није
матерњи.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
У овом предмету се наставља са учењем енглеског језика. Након савлађивања основа почиње се са
учењем пословног енглеског језика уз стално понављање основних знања језика и лагани напредак.
Од пословних тема обрађују се сљедеће: Послови и студирање (Представљање у друштву и
упознавање), Рад и слободне активности (разговори о послу и слободном времену), Пролеми средине
у којој се живи (телефонирање и разрјешавање социјалних проблема), Разговор о мјесту које се
добро познаје (резервације и провјера договора), Понашање у ресторанима (наруџбе, разговори,
избор ресторана), Интервјуи код запошљавања, Писање e-maila, Започињање посла (колеге на послу,
рјешаване конфликата са колегама на послу), Маркертинг (примјери из представљања производа,
типови тржишта, учествовање у дискусијама а састанцима), Успјешне компаније (припрема
презентације властите компаније), Употреба Интернета (разговор са креатором web презентације,
планови за будућност), Култура компаније (погрешке у култури компаије, Знања и вјештине
потребне за посао (curriculum vitae, избор кандидата за посао, интервју за добијање посла).
У подручју граматике кроз лекције се понавља и утврђује граматика из претходног курса и
постепено додају нова знања, при чему се посебно обрађују: глагол „to be“, чланови, wh-питања,
Present Simple Tense, придјеви и изрази учесталости, употреба глагола „can“, бројиве и небројиве
именице (some/any), Simple Past Tense, поређење придјева, употреба ријечи „much“, „a lot“, „a little“ i
„a bit“, Present Continuous Tense (начин употребе Simple Present Tense i Present Continuous Tense),
futur i futur sa „going to“, Present Perfect Tense, упоредба Simple Past Tense i Present Perfect Tense,
кондиционалне реченице, управни-неуправни говор, те основни елементи пасива.
ЛИТЕРАТУРА
Evans, E.( 1998). Market Leader – An Elementary Business English Course.
Addison Wesley Longman Limited. David Cotton, David Falvey, Simon Kent
(Coursebook & Study book)
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Прилог 2. 61
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 62
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: СТАНДАРДИЗАЦИЈА
ШИФРА ПРЕДМЕТА СТД-006
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Стицaњe знaњa o oснoвним пojмoвимa из стaндaрдизaциje, ствaрaњу и
кoришћeњу стaндaрдa и тeхничких прoписa, oснoвaмa и знaчajу
систeмa стaндaрдизaциje, рaду њeгoвих пoдсистeмa и oкружeњу
систeмa стaндaрдизaциje, мeђунaрoдним и рeгиoнaлним
oргaнизaциjaмa зa стaндaрдизaциjу, кao и o aкрeдитaциjи и
сeртификaциjи систeмa, прoцeсa и прoизвoдa.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Стандардизација је уткана у скоро све поре савременог деловања људи.
То захтева и изучавање низа сегмената стандардизације, као што су:
Потреба и правила стварања и коришћења стандарда и техничких
прописа; Пројектовање и успостављање система стандардизације;
Оцена стања система стандардизације; Програмирање, планирање и
управљање у систему стандардизације; Акредитација и сертификација.
Методе и поступци оцене усаглашености.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Управљање квалитетом.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Универзитет у Београду,
Стандардизација; Електротехнички факултет, Универзитет у Новом
Саду, Стандардизација и квалиете софтвера;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Увoднa рaзмaтрaњa
Пojaм, рaзвoj и знaчaj стaндaрдизaциje
Циљeви и принципи стaндaрдизaциje
Стaндaрдизaциja и oптимизaциja
Стaндaрдизaциja, унификaциja и типизaциja прoизвoдa
Стaндaрди: врстe и кaрaктeристикe
Прeдмeти рaдa у oблaсти стaндaрдизaциje
Прoцeси и рeсурси у oблaсти стaндaрдизaциje
Прaвилa aкрeдитaциje и сeртификaциje
Oснoвни пaрaмeтри систeмa стaндaрдизaциje
Moдeл систeмa стaндaрдизaциje
Рaчунaрскa пoдршкa у систeму стaндaрдизaциje
Зaкључнa рaзмaтрaњa
ЛИТЕРАТУРА М.Пешаљевић, Инжењерске комуникације и логистика, Факултет
техничких наука, Нови Сад, 1995
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
Прилог 2. 63
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 64
НAЗИВ ПРEДMETA: ДРУШТВЕНЕ МРЕЖЕ
ШИФРA ПРEДMETA ДМ-007
TИП ПРEДMETA: ИЗБОРНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA
Циљ прeдмeтa Друштвене мреже je стицaњe тeoриjских и
прaктичних знaњa вeзaних зa oблaст друштвeнoг умрeжaвaњa и
пaртиципaтивног вeбa, тeхнoлoгиja кoje сe joш нaлaзe у рaзвojу.
Студeнти ћe бити oспoсoбљeни дa кoристe сaврeмeнe тeхнoлoгиje зa
прojeктoвaњe aпликaциja и интeрфejсa, кao и дa сe укључe у дaљи
рaзвoj oвих тeхнoлoгиja.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Нaкoн успјeшнo зaвршeнoг курсa студeнт: рaзумијe друштвeнe
кoнцeптe и тeхнoлoшку инфрaструктуру друштвeних мрeжa и
друштвeнoг рaчунaрствa, рaзумијe прaвцe рaзвoja друштвeнoг
рaчунaрствa, oспoсoбљeн je зa aнaлизу и истрaживaњe пoдaтaкa нa
друштвeним мрeжaмa, свјeстaн je eтичких и прaвних aспeкaтa
кoришћeњa и рaзвoja сoфтвeрa друштвeних мрeжa и aнaлизe и
истрaживaњa пoдaтaкa нa друштвeним мрeжaмa.
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Интернет маркетинг
КOMПATИБИЛНOСT
Фaкултeт техничких нaукa, Нови Сад, Универзитет у Новом Саду,
Друштвене мреже; Фaкултeт oргaнизaције и менаџмента,
Вараждин, Друштвене мреже;
СAДРЖAJ ПРEДMETA:
Увoднa рaзмaтрaњa
Дoсaдaшњи рaзвoj WWW, Web 2.0 и Web 3.0
Друштвeнe мрeжe. Пojaм, кaрaктeристикe и врстe
Aнaлизa друштвeних мрeжa
Сoфтвeр зa друштвeнe мрeжe
Web 2.0 тeхнoлoгиje. Web сeрвиси
Пoкрeт зa oтвoрeни кoд
Дискутoвaњe и сoциjaлизaциja: forumi, chat, IM, blogovi
Рaзмjeнa дигитaлних сaдржaja
Систeми зa прeпoрукe, мeхaнизми зa рaзвoj пoвjeрeњa и рeпутaициje у друштвeним мрeжaмa
Друштвeнo прoцeсирaњe инфoрмaциja, нaвигaциja и прeтрaгa.
Друштвeнe игрe зaснoвaнe нa вeбу
ЛИTEРATУРA
R. Yee, Pro Web 2.0 Mashups Remixing Data and Web Services, Berkley,
CA:Apress, 2008.;
J.Porter, Designing for the Social Web, Berkley, CA:New Riders, 2008.
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
Прилог 2. 65
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe
пoeнe, тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 66
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ПОСЛОВНЕ АПЛИКАЦИЈЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ПА-008
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је практично упознавање студената са кориштењем
рачунара у свакодневним пословима, гдје се почиње са обрадом и
уређењем текста и припремом за штампу и штампање докумената, па
преко припрема презентација до савремених електронских
комуникација – Интернета и електронске поште.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће бити способни да самостално користе рачунар у
свакодневним пословима за обраду и уређење текста, као и да
самостално уређују објекте у текстуалним докуметима (табеле, слике,
графикони, дијаграми) и контролишу њихов положај у односу на текст.
Такође ће бити способни да самостално израђују мултимедијалне
презентације у прогаму MS PowerPoint, те да користе рачунар у
пословној коресподенцији (креирање налога електронске поште,
пријем и слање, основно и напредно претраживање Интернета ради
прикупљања корисних пословних информација и обраде истих). Такође
ће бити способни да врше основе калкулације у програму MS Excel.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организације и информатике Вараждин, Пословне
програмске апликације у примјени; Технички факултет Михаило
Пупин, Зрењанин, Апликације савременог пословања;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Microsoft Word, уводно упознавање. Отварање постојећег, креирање новог документа и чување
докумената. Основне команде и операције; унос текста и специјалних знакова, изабирање текста и
његово премјештање, те претраживање и замјењивање текста другим. Форматирање текста и
параграфа, листи, табулатора, оквира и осјенчења, те форматирање цијелих докумената; убацивање и
форматирање заглавља и подножја у текст. Рад са објектима, табеле, слике, цртежи, дијаграми.
Циркуларна пошта (mail merge), припрема за штампу и штампање докумената.
Упознавање са Microsoft PowerPoint-om. Основна подешавања и основни поступци у раду. Креирање
презентације. Промјене изгледа и структуре слајда -употреба слајд-мастера. Форматирање свих
типова објеката на слајду. Рад са текстом. Рад са графичким објектима. Напредно цртање, едитовање
и уређивање исцртаних објеката. Рад са табелама, графиконима и дијаграмима. Специјални ефекти и
анимирање слајда. Припрема за штампу и штампа. Паковање презентације и њено приказивање.
Уводно предавање о Интернету. Клијенти и сервери, хијерархија мрежа, рутери, IP Адресе, називи
домена, сервери имена (Name Servers), Uniform Resource Locators (URL), портови и протоколи.
Компутерски вируси. Антивирусна заштита. Firewall заштита. Web читачи (Internet Explorer, Mozilla
Firefox, Google Chrome, Opera i сл.).
Eлектронска пошта. MS Outlook. Kонектовањe на Интернет. Pодешавањe MS Outlook-а, Пријем и
преглед порука на рачунару и на webmailu. Писање и слање порука. Одговарање на поруке.
Управљање порукама и њихово организовање. Употреба адресара. Правила понашања на Интернету,
(Netiquette).
MS Excel као програм за унакрсна израчунавања. Појам радне књиге и радних листова. Систем
менија, команде на линији стандардних алата, команде за форматирање, линија за едитовање адреса
и формула, статусна линија. Операције над блоковима података. Аутоматско рачунање. Упознавање
са функцијама. Графикони (стубичасти, кружни, линијски и остали). Повезивање са базом података.
ЛИТЕРАТУРА
Основна литература: ECDL, Информације и комуникације IC "Integra"
д.о.о. 2005., ECDL, Обрада текста IC "Integra" д.о.о. 2005.
Допунска литература: О. Бањац, Информације и комуникације,
Скрипта, електронско издање
Прилог 2. 67
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 68
НAЗИВ ПРEДMETA: TEOРИJA OДЛУЧИВAЊA
ШИФРA ПРEДMETA MП-TO-2
TИП ПРEДMETA: ИЗБOРНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA
Oбjaснити рeлeвaнтнe aспeктe суврeмeнe тeoриje oдлучивaњa. Дaти
кoнцeптуaлни oквир зa рaзмaтрaњe прoцeсa пoслoвнoг oдлучивaњa.
Истaкнути oснoвнe прoблeмe у знaнствeнoм приступу oдлучивaњу.
Прeдстaвити тeхникe и мeтoдe у пoтпoри дoнoшeњa пoслoвних oдлукa.
ИСХОДИ УЧЕЊА Стaтистикa и вјероватноћа, Мaтeмaтикa.
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Стaтистикa и вјероватноћа, Мaтeмaтикa.
КOMПATИБИЛНOСT
Teoриja oдлучивaњa, Фaкултeт oргaнизaциoних нaукa, Унивeрзитeт у
Бeoгрaду, Бeoгрaд;
Teoриja oдлучивaњa, Eкoнoмски фaкултeт, Зaгрeб;
СAДРЖAJ ПРEДMETA
Основе теорије одлучивања Одлучивање при извјесности и ризику Анализа одлучивања Анализа одлучивања са узорковањем Анализа ризика. Дрво одлучивања и секвенцијално одлучивање Теорија корисности Вишеатрибутивна (ВА) корисност Fuzzy системи Груби скупови. Вишекритеријумско одлучивање Вишекритеријумска анализа Групно одлучивање Специјална поглавља из теорија одлучивања Прaктичнa нaстaвa. Вjeжбe.
Прeдaвaњa и прaктични мoдeли.
ЛИTEРATУРA
Чупић М.,V.M.R.Tummala, Сукновић М. Одлучивање:Формални
приступ ФОН, Београд 2001
Сукновић М., Чупић М. Вишекритеријумско одлучивање: Формални
приступ ФОН, Београд 2003
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
Прилог 2. 69
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe пoeнe,
тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
OБИM ПРEДMETA Прeдaвaњa: 30 чaсoвa
Вjeжбe: 30 чaсoвa
EЦTС EЦTС бoдoви 6 (шeст)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 70
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ПОСЛОВНА КУЛТУРА
ШИФРА ПРЕДМЕТА МП-ПК-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ наставе пословне културе је да се полазници оспособе да:
процијене ситуацију у којој се налазе, у вези са идентификованим
моделима понашања током наставе, одреде основне принципе писаног
и усменог комуницирања у пословној комуникацији; савладају технику
писања радова, уз консултације и тимски рад.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Развити и/или унаприједити код студената менаџерске, когнитивне,
индивидуалне и стваралачке компетенције те техничке и
комуникацијске вјештине.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основи менаџмента, Интернет маркетинг
КОМПАТИБИЛНОСТ
Universitaet Heidelberg (Њемачка), International Business Cultures
(Пословне културе у свијету); УМЕА School of Bussines (Шведска),
International Business Cultures and Communication (Међународна
пословна култура и комуницирање); Kansas City Community College
(САД), Загребачка школа за менаџмент, Пословна култура и
комуницирање;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА:
Концепт:
Култура и комуницирање: Култура (историјско-антрополошки аспекти развоја културе, култура
тржишта; култура спољних односа) Комуницирање као процес (разумијевање модела понашања;
пословни сленг; невербална комуникација у пословању) Друштвени аспекти (интерперсонална и
комуникација измедју група) Модели интеркултуралног комуницирања (прилагођавање и
компромис) Комуницирање у пракси:Писмено (стандарди пословне преписке, временски рокови и
одржавање интензитета комуникације са клијентом или партнером Усмено комуницирање (правила
и модели) Интерно и екстерно комуницирање (контрола информација, стварање званичног става)
Ситуације (састанци; преговори; манипулација у усменом и писменом комуницирању - циљном и
масовном).
Структура:
Основна природа комуникације, појам, карактеристике, елементи процеса комуницирања Врсте
комуникације: писана и изговорена ријеч, (врсте вербалних медија у организацијама; употреба
оралне и писане комуникације. Невербална комуникација (стилови облачења;вријеме-игра чекања;
коришћење простора); Препреке у комуникацији и могућност њиховог савладавања; Главни утицаји
на организациону комуникацију (усмеравање токова поруке, комуникационе мреже – формални
канали за проток информација, неформалне комуникационе мреже); Превазилажење
комуникационих препрека (језичка једноставност;одмерен ток информација; повратне информације
Садржај организационе културе – когнитивни и симболички елементи организационе културе;
Европа кроз бизнис – Француска, Њемачка, Италија, Велика Британија; Различите културе и обичаји
у пословном свијету; Корпоративна култура, имиџ и идентитет;
ЛИТЕРАТУРА
Е.Месић, Пословна култура и комуникација, Висока школа за
економију и информатику, Приједор, Електронско издање
Јанићијевић, Н., (1997) Организациона култура – колективни ум
предузећа,УЛИXЕС, Нови Сад, Економски факултет, Београд;
Драмонд, Џ,Беин,Б (2001) Пословна етика, Цлио, Београд;
Робинсон, Д., (2000) Пословни бонтон, Грмеч, Београд;
Гринберг, Џ.,Барон,Р.,(1998) Понашање у организацијама,
Желнид,Београд;
Веинрајт,Г., (2001) Говор тела, Алнари&Пуна кућа,Београд;
Прилог 2. 71
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 72
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: УПРАВЉАЊЕ ПРОЈЕКТИМА
ШИФРА ПРЕДМЕТА МП-УП-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Предмет има за циљ да студенте уведе у свијет пројеката и прјектовања
и да им пружи практична знања из области припреме, праћења,
извршења и контроле пројеката.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Могућност категоризација концепције ефикасног управљања
пројектима у промјенљивом окружењу. Преузимање улоге пројектног
менаџера и вође пројектног тима и повезивање свих фаза животног
циклуса пројекта.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Mенаџмента, Економика у рачунарству
КОМПАТИБИЛНОСТ
Linfield College (САД), Project Management (Управљање пројектима);
University of Washington (САД), Project Management (Управљање
пројектима); Cass Business School (Велика Британија), Project
Management (Управљање пројектима); Економски факултет у Ријеци,
Пројектирање организације и управљање пројектима; Факултет за
предузетни менаџмент Нови Сад, Управљање пројектима
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Предмет обрађује материју управљања пројектима са различитих аспеката и у различитим
раздобљима унутра одвијања пројекта. Најприје се постављају темељи кроз теме езане за предузеће и
његово окружење гдје се третирају правна форма предузећа, његов капитал, стратегија, култура,
организација и окружење. Ова област се завршава са управљањем предузећем.
Након тога се уводи појам и врсте пројеката са дефинисањем пројекта, врстама пројеката и
животним циклусом пројеката. Слиједе теме као што су оцјена пројекта са становишта тражње,
оцјена пројекта са становишта конкуренције, оцјена пројекта моделом „преломне тачке“ а слиједи
процјена пројекта са финансијског аспекта. У том склопу се обрађују теме процјена финансијске
могућности инвеститора пројекта (профитабилност, ликвидност и активност) и оцјена финансијске
могућности инвеститора пројекта. У наставку слиједи процјена вриједности имовине инвеститора
пројекта, па се прелази на оцјену ефикасности (профитабилности) улагања у пројекат гдје се
обрађују динамичке методе оцјене и рангирање инвестиционих пројеката и статичке методе оцјене и
рангирање инвестиционих пројеката, као што су метода рока повраћаја уложених средстава и метода
рачуноводствене стопе приноса.
Слиједе важна поглавља која обрађују оцјену ликвидности пројекта, финансирање пројекта и
технике мрежног планирања (тмп), гдје се обрађују развој технике мрежног планирања, основне
карактеристике метода мрежног планирања, анализа структуре, анализа времена и анализа трошкова
по методи перт. Ново подручје се бави изучавањем концепта управљања пројектом са тежиштем на
развоју и дефинисању концепта управљања пројектом, основним карактеристикама концепта
управљања пројектом, основним концептом управљања пројектом, функционалним концептом
пројецт менагемент-а и процедура управљања бизнис пројектима. На ово се надовезује организација
за управљање пројектима гдје се обрађују типови организације као што су функционална, матрична и
пројектна организација и контигенцијски приступ.
Предмет се завршава темама везаним за планирање реализације пројекта, гдје је посебно тежиште
дато на планирање времена реализације пројекта, планирање ресурса (планирање материјала,
планирање и набавка опреме, планирање радне снаге, нивелисање ресурса) и планирање трошкова
реализације пројекта. Логички слиједе праћење и контрола реализације пројекта и то праћење и
контрола времена реализације пројекта, ресурса, утрошеног материјала и трошкова реализације
пројекта, те систем оперативног планирања и праћења реализације пројекта и коначно систем
извјештавања о реализацији пројекта.
ЛИТЕРАТУРА Основна литература: П.Василић: Управљање пројектима
Допунска литература:
Прилог 2. 73
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 74
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ТЕХНОЛОШКИ СИСТЕМИ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ТЕХ-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је упознавање студената са основним појмовима из
области производње и производних система, те са основним групама и
врстама производа процесне индустрије.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Изучавањем предмета студенти стичу знања и вјештине за
организовање основне делатности пословних система (Производње
и/или Пружања услуга); Студенти ће бити оспособљени за рјешавање
проблема у производњи анализом и оцјеном економских фактора у
производњи, а у циљу смањења трошкова и повећања квалитета и
продуктивности система;
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмет је дјелимично повезан са предметом Управљање пројектима,
коме је претходник, а најзначајније је повезан са предметом Економика
у рачунарству, гдје прави добру уводну основу за пројектовање
производних система.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Univerza v Mariboru, Ekonomsko-poslovna fakulteta (Slovenija),
Tehnološki sistemi in varstvo okolja; Technische Universitaet Kaiserslautern
– Lehrstuhl fuer Fertigungstechnik und Betriebsorganisation (Њемачка),
Сyстеме дер Продуктион (Производни системи)
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Предмет проучава четири цјелине:
I ДИО: Основе пројектовања технолошких система
У овом дијелу се проучавају основни концепти пројектовања почев од инвестиционо - техничке
документације, на шта се надовезује развој идеје до производа, усклађивање технологије и процеса у
систему. Након тога слиједи избор концепције и синтеза система. Надаље се утврђују основе за
пројектовање технолошких система са математичком обрадом резултата, експериментима у
полуиндуструским размјерама и на нивоу пробног постројења. Надаље се третирају проблеми типа:
избор оптималне величине, облика и степена механизације процесног система, избор реактора и
избор апарата и уређаја. Коначно се врши упознавање са билансирањем у фази пројектовања и
билансирањем у текућој производњи.
II ДИО: Технолошка економика
У овом дијелу се проучавају теме као што су: Класификација и значај процесне индустрије у укупној
индустријској производњи, Управљање производњом, Битне технолошке карактеристике
производње, Организација производње, Информациони системи у управљању производњом,
примјена рачунара у процесној индустрији и Економска анализа производње, са оцјеном економских
карактеристика остварене производње, оцјеном оствареног обима производње и пословања, оцјеном
економских карактеристика материјалних трошкова, оцјеном економских карактеристика
амортизације и економским значајем система за развој стимулације и мотивације за рад.
III ДИО: Tехнолошке операције
Информативно упознавање са технолошким оепрацијама процесне индустрије подијељеним у три
основне групе: механичке, топлотне и дифузионе операције. Успостављање везе између
технолошких операција и поступака, те интеграција у производни систем.
IV ДИО: ПРОИЗВОДИ ПРОЦЕСНЕ ИНДУСТРИЈЕ
Овај дио обрађује производе процесне индустрије, али се јак нагласак ставља и на технологије
Прилог 2. 75
производње, док се мање пажње посвећује класификацијама производа. Обрађују се сљедеће
производње и производи: металургија и обрада метала (црна металургија, производи од жељеза и
челика, заштита метала од корозије, обојена металургија), затим неки аноргански производи (ваздух,
кисеоник и водоник, хлор, азота, сумпор и њихова једињења и једињења алкалних метала), ђубрива
(вјештачка и природна), боје и лакови, грађевински материјал, керамички производи, ватростални
материјали, абразивни материјали, стакло и стаклена роба.
Из области органске технологије проучавају се сљедеће технологије и групе производа: горива
(чврста, течна, гасовита и нуклеарна горива и мазива), гума и производи од гуме, пластичне масе,
нека важнија органска једињења, дрво, целулоза и папир, текстилна роба, кожа и кожни производи.
Посебна пажња се посвећује прехрамбеним производима. Проучавају се састав прехрамбених
производа, правилна исхрана, конзервирање животних намирница и методе конзервирања, подјела и
хигијенска исправност животних намирница, животне намирнице биљног поријекла (житарице и
производи од жита, поврће, воће и прерађевине, шећер и слатки производи, масти и уља), намирнице
животињског поријекла (месо и производи од меса, млијеко, јаја и прерађевине). Укратко се врши
упознавање и са производњом алкохолних пића и средстава за прање, чишћење и личну хигијену.
ЛИТЕРАТУРА Основна литература: З.Новаковић: Технолошки системи
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 76
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ИНТЕРНЕТ МАРКЕТИНГ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИМ-013
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Упознати студенте са основама тржишне орјентације пословања и
маркетинга на Интернету, инструментима на којима се маркетинг
базира, као и активностима Интернет маркетинг менаџмента.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти су оспособљени за креирање и имплементацију интернет
маркетинг плана, за анализу тржишта примјеном савремених
технологија, за анализу и имплементацију промотивних кампања
савременим технолошким средствима.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Интернет програмирање, Електронско пословање
КОМПАТИБИЛНОСТ Факултет организационих наука, Београду, Универзитет у Београду,
Интернет маркетинг
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Теоријска настава: Тржиште као полазиште за примјену маркетинг концепције на Интернету. Циљни
Интернет маркетинг. Систем интеракције предузећа и окружења на Интернету. Макроокружење и
микроокружење предузећа на Интернету. Појам и значај Интернет маркетинга. Развој концепције
Интернет маркетинга. Савремени концепт Интернет маркетинга. Интернет маркетинг
информациони системи. Интернет маркетинг истраживање. Интернет маркетинг микс. Микс
производа на Интернету. Микс цијена на Интернету. Микс дистрибуције и продаје на Интернету.
Микс промоције на Интернету. Планирање маркетинга на Интернету. Организовање маркетинга на
Интернет. Контрола маркетинга на Интернет. Међународни маркетинг на Интернет. Практична
настава: Методологија студије случаја Интернет маркетинга. Анализа тржишта, примјена метода
екстерне и интерне анализе. Сегментација тржишта, развој профила, циљних сегмената и
позиционирање производа. Израда плана маркетинг истраживања. Одређивање карактеристика
производа. Животни циклус производа. Методе одређивања цијена. Развој стратегија дистрибуције и
продаје. Осмишљавање промотивних активности. Анализа различитих промотивних кампања.
Маркетинг активности за примјер услуга. Израда плана маркетинга на Интернету. Развој активности
маркетинга на Интернету. Развој инструмената маркетинга за изабрано међународно окружење на
Интернету.
ЛИТЕРАТУРА
М. Ивковић, Б. Раденковић Интернет и савремено пословање М.
Ивковић, Б. Раденковић 1998.
David Meerman Scott The New Rules of Marketing and PR John Wiley &
Sons 2007
Јоббер, Фалy, Основи маркетинга, Дата Статус, Београд, 2006;
Phillip, Котлер, Маркетинг менаџмент, Дата Статус, 2006.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
Прилог 2. 77
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 78
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ОБЈЕКТНО ОРИЈЕНТИСАНО ПРОГРАМИРАЊЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ООП-014
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Објектно оријентисано програмирање је да студенти
стекну потребна теоријска и практична знања о објектно
оријентисаном програмирању. Поред тога, студенти добијају и
елементарна знања из софтверских алата за ефикасније објектно
оријентисано програмирање.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Основни циљ предмета је овладавање концептима и методологијама
објектно-оријентисаног софтверског инţењерства. По завршетку курса,
студент треба да посједује теоријска знања и практичне вјештине у
објектно-оријентисаној анализи, моделовању и пројектовању.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Напредно програмирање, Основе програмирања
КОМПАТИБИЛНОСТ
Електротехнички факултет, Универзитет у Београду, Објектно
орјентисано програмирање; Електротехнички факултет Бања Лука,
Објектно орјентисано пројектовање и програмирање; Факултет
електротехнике и рачунарства, Загреб, Објектно орјентирано
програмирање; University of Edinburgh, Informatics, Object Oriented
Programming.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА:
Увод у објектно оријентисано програмирање.
Моделовање.
УМЛ (Основни елементи УМЛ: Ствари; Релације; Дијаграми; Општи механизми).
Увод у објектно моделовање: Апатрактни типови података; Моделовање структуре; Моделовање
понашања.
Процес.
Пројектни захтјеви.
Анализа функционалности: Пакети; Дијаграми случајева употребе; Дијаграми интеракција;
Дијаграми активности; Планирање итерација;
Анализа домена: Дијаграми класа; Дијаграми објеката
Пројектовање.
Колаборације.
Класификатори, класе, атрибути и операције.
Пројектни обрасци: Образац Singleton, Образац Command, Образац Template Method, Образац
Composite, Образац Adapter, Образац Façade, Образац Prototype, Образац Organizer
ЛИТЕРАТУРА Милићев, Д., 2001, Објектно оријентисано моделовање на језику УМЛ,
Микро књига, Београд
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
Прилог 2. 79
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 80
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ИНТЕРНЕТ ТЕХНОЛОГИЈЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИТЕХ-015
Додатак 1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Интернет технологије је да студенти стекну знања
која су потребна за развој, пројектовање и имплементацију Интернет
апликација коришћењем разнородних софтверских алата.
ИСХОДИ УЧЕЊА Оспособљавање студената за пројектовање и имплементацију Интернет
апликација коришђењем Java, .Net, PHP tehnologija.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Основе програмирања, Напредно програмирање, Интернет
програмирање.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Београду, Универзитет у Београду,
Интернет технологије; Електротехнички Факултет Београд,
Универзитет у Београду, Програмирање Интернет апликација;
University of Brighton (Велика Британија), Internet Computing dept., Web
Application Developement.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Увод, Интернет као инфраструктура за пренос и испоруку информација. Основне карактеристике и
текуће стање у технологијама рачунарских мрежа и интернет технологија. Мрежне технологије у
корпорацијском пословању. Виртуелне приватне мреже. Заштита комуникација. Управљање
корпорацијским рачунарским мрежама. Web, архитектура система, HTTP протокол за пренос и
HTML стандард за опис web страница. XML и његова примена у преносу, меморисању и
претраживању података. Технологије базиране на XML-у , AJAX. Системи за управљање садржајем
веб презентација (CMS). Примери имплементације CMS система. Мултимедијалне комуникације
преко интернета, H323 и SIP протокол. Технологије за реализацију Интерактивних видео
конференција. Телефонија преко интернета (VOIP). Примери имплеметације VOIP система.
Принципи развоја апликација у Интернет окружењу. Комуникационе, рачунарске и апликационе
архитектуре информационих система у интернет окружењу. Клијент-сервер и трослојна архитектура.
Web сервиси и Сервисно оријентисане архитектуре. Реинжењеринг постојећих информационих
система и принципи пројектовања и развоја дистрибуираних информационих система базираних на
сервисно оријентисаној архитектури. Спецификација захтева и реализација решења. Сигурносни
захтеви. Управљање ризиком у развоју информационих система базираних на интернет
технологијама. Упоредни преглед технологија за развој информационих система у интернет
окружењу. Microsoft .NET технологије. JAVA технологије. Технологије базиране на open source
софтверу, PHP. Закључна разматрања и правци даљег развоја Интернет технологија.
ЛИТЕРАТУРА
Б.Милосављевиц, М.Видаковиц, Јава и Интернет програмирање, ФТН,
Нови Сад, 2006.
М. Ивковић, Б. Раденковић, Интернет и савремено пословање
Технички факултет Михајло Пупин, Зрењанин 1998,
CLARK, Martin P. Data Networks. IP and the Internet : protocols. design
and operation Chichester, Wiley 2003
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Прилог 2. 81
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 82
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ТЕОРИЈА ИНФОРМАЦИЈА
ШИФРА ПРЕДМЕТА ТИ-016
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА Циљ предмета је дa сe студeнти упoзнajу сa мoгућнoстимa основама
теорије информација и основама кодовања.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Да студент изучи основне поставке теорије информација и кодовања,
као и да се систематски представе основи кодовања извора, основне
технике каналног и елемената криптологије. Оспособљавање студената
за конструкцију заштитних кодова, њихову имплементацију и
тестирање перформанси на стандардним програмским језицима.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Основе рачунарства, Основе програмирања, Заштита рачунарских
система
КОМПАТИБИЛНОСТ
Електротехнички факултет, Универзитет у Београду, Теорија
информација и кодови у телекомуникационим информацијама;
Електротехнички факултет Бања Лука, Теорија информација; Технички
Факултет, Свеучилиште у Ријеци, Ријека, Теорија информација.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА:
Истoриjски рaзвoj теорије информација и кодовања.
Појам информације.
Дефинисање информација – математички приступ.
Врсте информација.
Врсте обавјештења.
Вредновање обавјештења.
Инфoрмaциoни канали Врсте информационих канала. Капацитет информационих канала
Кодовање и кодови,
Градиви елементи протокола. Основни протоколи.
Протоколи средње сложености.
Напредни протоколи.
Езотерични протоколи.
Криптографске технике: Дужина кључа; Управљање кључевима; Типови и режими алгоритама;
Примјена алгоритама;
Криптографски алгоритми: Математичке основе: Data encryption stanard; Блоковске шифре;
Генератори псеудослучајних секвенци и шифре тока. Једносмјерне хеш функције.
Алгоритми с јавним кључем.
Алгоритми за дигитално потписивање с јавним кључем.
Идентификационе шеме.
ЛИТЕРАТУРА
Д. Драјић, Увод у теорију информација и кодовања, 2 изд. Академска
мисао, Београд, 2004.
Шнејиер, Б., 2007, Примењена криптографија, Микро књига, Београд
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
Прилог 2. 83
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 84
НAЗИВ ПРEДMETA: ПОСЛОВНА ИНТЕЛИГЕНЦИЈА
ШИФРA ПРEДMETA ПИ-017
TИП ПРEДMETA: ИЗБOРНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA
Упознавање студената са основним концептима подршке одлучивања.
Предмет треба да представи сутденту палету алата за пословну
интелигенцију и подршку одлучивању. Студент треба да стекне
практична знања и вештине које му омогућавају да податке пословања
стави у службу квалитетнијег доношења одлука.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Оспособљавање студената да развијају апликације које подржавају
одлучивање у организацијама. Студент се оспособљава да
изграђује аналитичке базе података, да истражује податке пословања и
примјењује знања до којих долази у процесу унапређења пословног
процеса организације.
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Базе података, Основе програмирања,
КOMПATИБИЛНOСT
Пословна интелигенција, Фaкултeт oргaнизaциoних нaукa,
Унивeрзитeт у Бeoгрaду, Бeoгрaд; Пословно одлучивање, Факултет
организације и информатике, Вараждин, Универзитет у Загребу.
СAДРЖAJ ПРEДMETA
Основе подршке одлучивања
Увод у складиштење података
Развој складишта података
Задаци дејта мајнинга
Алгоритми дејта мајнинга
Групни системи за подршку одлучивању
Знање у пословној интелигенцији
Вештачке неуронске мреже
Закључивање на основу случајева
Генетски алгоритми
Случај примене пословне интелигенције
Напредни концепти развоја складишта података.
Знање као мост између експертних система и дејта мајнинга
Патерн језик пословне интелигенције
ЛИTEРATУРA
Чупић М.,Новаковић, Т.,Свилар М., Генератори и апликације Система
за подршку одлучивању, Научна књига, Београд, 1992
Turban E.,Aronson EJ.,Liang TP&Sharda R., Decision Support and
Business Intelligence Systems, Pearson, Prentice Hall, 2007
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
Прилог 2. 85
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe пoeнe,
тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
OБИM ПРEДMETA Прeдaвaњa: 30 чaсoвa
Вjeжбe: 30 чaсoвa
EЦTС EЦTС бoдoви 6 (шeст)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 86
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ЕЛЕКТРОНСКО ПОСЛОВАЊЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИПИ-ЕП-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је упознавање студената са модерним технологијама
рада, као што су електронско пословање у јавној управи, банкарству,
трговини и другим областима.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент треба да разумије битне карактеристике савремене свјетске
привреде, кретање капитала, информација, технолошке размјене,
трговинских токова роба и услуга. У стању је да процијени могућност
примјене савремених информационих технологија у таквом окружењу.
У стању је да имплементира, администрира и одржава одређене
системе електронског пословања.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Интернет маркетинг, Менаџмент
КОМПАТИБИЛНОСТ
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Elektronsko trženje, University
of Birmingham, International e-Business;; Рачунарски факултет Београд,
Електронско пословање
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
У саставу овог предмета се изучавају нове технологије у неким областима пословања у којим је
дошло до значајних промјена у начину рада захваљујући модерним начинима и технологијама.
Проучавају се Основе рачунарства и трендови, примјена информационих технологије,
комуникационе технологије, жичне и бежичне комуникације. Након тога се успоставља веза са
информационим системима при чему се изучавају информациони токови, неаутоматизовани
информациони системи, управљачки информациони системи и информациони системи у јавној
управи.
Код изучавања примјене реачунарских мрежа обрађују се предности и недостаци рачунарских
мрежа, напади на рачунарске мреже, сигурносни сервиси, криптолошка заштита у мрежама и
системи за шифровање података. Теме везане за вкјештачку интелигенцију се односе на развоја
вјештачке интелигенције, интелигентне системе и базу знања у интелигентним системима.
Надовезује се тематика везана за експертне системе гдје се обрађују појам и значење експертних
система, домени примјене експертних система, структура експертних система и изградња експертних
система, а такође се говори и о архитектури експертног система, управљању експертним системом
(интерпретер), особинама експертних система, функционисању експертних система, о односу знања
и експерних система и хибридним системима.
Е-пословање се надаље прочава кроз обраду сљедећих тема: развој и значај електронског
пословања, модели електронског пословања, Б2Б модел - електронског пословања, те кроз
упоређивање е-пословање и традиционални начин пословања. Изучавају се основне карактеристике
е-пословања, елементи Б2Б пословања, Б2Ц - пословање и Б2Е - пословање.
Затим се разматрају електронска тржишта при чему се пажња посвећује електронској размјени
података ЕДИ, развоју Б2Б пословања (е-комерц), Б2Б тржишту и врсти тржишних Б2Б модела, док
се у склопу теме везане за електронско банкарство проучавају појам интернет банкарства,
електронско банкарство у платном промету, дигитални новац и електронско плаћање. Такође се
обрађује и мобилно банкарство са предностима и недостацима електронског пословања у овој
области, оправданости примјене електронског пословања и проблемима примјене е-пословања.
Дефинисање примјерене визије е-пословања се врши преко четири основна питања - шта: више од
трговине- ко: више од корисника -гдје: превазилажење граница фирме - због чега: више од
трошкова.
У области примејне електронског пословања у јавној управи проучавају се методологије
имплементације е-управе, имплементација и извршавање, провјера и корективне акције, преглед од
стране руководства, стратегија имплементације промјена, реинжењеринг пословних процеса (БПР -
ТQМ).
У саставу редмета се проучава и примјена менаџмента на Г2Ц модел, при чему се дефинише термин
G-CRM, пручава животни циклус развоја концепта G-CRM -а, основне компоненте CRM –а и
примјер реализације концепта G-CRM -а. Такође се обрађују и питања везана за значај управљања
Прилог 2. 87
сигурношћу информација, при чему се посебна пажња посвећује темама као што су: пријетње
сигурности информација, интегрални приступ управљању сигурношћу, правна регулатива,
унутрашње пријетње, процјена рањивости система на унутрашње пријетње и примјена стандарда.
ЛИТЕРАТУРА
AFUAH Allan, Tucci L. Christopher, INTERNET Business Models and
Strategies, McGrraw/Hill, 2003
М. Радивојевић – Електронско пословање
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 88
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: УПРАВЉАЧКИ ИНФРОМАЦИОНИ СИСТЕМИ
ШИФРА ПРЕДМЕТА МЈУ-ЕО-6
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Основи циљ предмета Управљачки информациони системи је
упознавање студената са примjеном информационих система у
савременом пословном окружењу, гдjе се информациони системи
користе за повећање профитабилности, удjела на тржишту, побољшање
услуге својим купцима, као и за побољшање свакодневног пословања.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Упознавање с конкретним пословним апликацијама, те стицање
вјештина кориштења релацијских база података и примјењених
инфомормациних система Студенти ће бити оспособљени да своја
струковна инжењерска знања употребе у пословним тимовима како при
пројектовању и изради информационог система тако и при коришћењу
информационих система као пројектанти или као непосредни
извршиоци.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Основе рачунарства, Информације и комуникације, Пројектовање
инф.система, Архитектура рачунара
КОМПАТИБИЛНОСТ
The Pennsylvania State University (САД), The Intelligent Information
Systems; Управљачки информациони системи, Економски факултет
Суботица (Србија), Управљачки информациони системи, Економски
факултет Подгорица (Црна Гора), Електронски факултет Ниш (Србија),
The Intelligent Information Systems.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА:
Концепт: Студенти ће научити основе Infosphere Warehouse, начин моделовања процеса послова у
пословним и организационим системима помоћу алата BPwin, карактеристике Интернет подржаних
трансакционих информационих система, основе Bussiness Intelligent, карактеристике информационих
система који се користе за управљање документима, ОЛАП, Wеб мининг, стандард ИДЕФО, врсте
система за подршку групном одлучивању, основе вjештачке интелигенције, намjену неуронских
мрежа и интелигентних агената, начин на који настају експертни системи, карактеристике извршних
информационих система, основе ЕРП система.
Теоријска настава:
Увод у инфорационе системе, Менаџмент информационих система, Одлучивање и информациони
системи, Системи за подршку одлучивању, Извршни информациони системи, Управљање
документима, Моделирање менаџерских захтјева и Функционални модел послова у предузећу.
На вјежбама: помоћу ERWin CASE алата моделовати послове које долазе као захтјев менаџера у
различитим пословним системима по избору наставника или студента.
ЛИТЕРАТУРА
Управљачли информациони системи, уџбеник, Факултет спољне
трговине, Бијељина, 2009.
Вељовић, А. Радојичић, М Весић, Ј. Менаџмент информациони
системи, Технички факултет Чачак, 2011. година
Вељовић, А. Практикум из анализе информационих система, Београд,
2004.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
Прилог 2. 89
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 90
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: РАЧУНОВОДСТВО
ШИФРА ПРЕДМЕТА МП-Р-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Предмет има за циљ да студенте уведе у основне појмове
рачуноводства и књиговодства и да их кроз теоријску и практичну
обуку оспособи за самостално руковање материјом везаном за
евидентирање пословни хрезултата.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити упознат са основама саверменог рачуноводтва у
данашњим пословним системима (двојно, биланси и рашчлањивање на
конта, те састављање биланса на основу конта). Студент ће бити
оспособљен да разумије контни оквир, те да врши књижења
(нематеријалних улагања, основних средства, залиха, готових
производа и др.).
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА:
Предмет није директно повезан са другим предметима овог студијског
програма, али је важан за предмете Базе података, Напредне базе
података, Пројектовање информационих система, Основе
програмирања, Пословне апликације.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Кореспондира са сличним програмима на свим високошколским
институцијама у земљи и иностранству које изводе студијски програм
пословне економије, под називом рачуноводство (Accounting). Нпр.,
програм истог назива и садржаја изводи се на: Економском факултету у
Љубљани, Facolta di Economia Torino, Universita Commerciale Luigi
Bocconi Milano, Faculty of Business, Economics and Social Studies Trinity
College Dublin.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Изучавање предмета почиње увођењем појма, дефиниције и подјеле рачуноводства. У темама
везаним за садржај рачуноводства се обрађују књиговодство са појмом и системима књиговодства,
рачуноводствено планирање, контрола и анализа. Слиједе основни системи двојног књиговодства са
темама везаним за средства и изворе средстава, биланси са принципима постављања биланса и
дејством пословних промјена на биланс, затим конта и рашчлањивање биланса на конта и
састављање биланса на основу конта, облици и врсте конта, дневник и закључни лист.
У наставку слиједе методе и књиговодствена техника са преносним и копирним књиговодством и
примјеном рачунара у рачуноводству. Надаље се проучавају грешке у књиговодству са појмом и
врстом грешака, поступцима изналажења грешака и исправљањем грешака.
Сљедећа област је контни оквир – план са садржином контног оквира по класама и значајем контног
оквира за управљање и руковођење (контни план као инструмент евиденције, конторле, анализе и
планирања и аналитички план као инструмент вођења пословне политике).
У другом дијелу се проучавају пословни догађаји по контном оквиру (књижење). Ту спадају теме као
што су: неуплаћени уписани капитал и стална имовина – средства, укључујући и нематеријална
улагања, основна средства (земљишта и шуме, средства за рад, грађевински објекти, вишегодишни
засади, основно стадо, остала средства за рад), затим залихе материјала, недовршена производња и
готови производи, краткорочна потраживања, пласмани и готовина, капитал (оснвни капитал,
резерве, нераспоређени добитак), дугорочна резервисања и обавезе укључујући и обавезе из
пословања и специфичних послова, обавезе за зараде, накнаде, порезе и доприносе и друге дажбине
и пасивна временска ограничења. У овом дијелу се проучавају и теме везане за расходе – трошкове
са појмом и класификацијом трошкова, методама израчунавања цијене коштања, књиговодствено
евидентирање расхода – трошкова (књижење по гранама), након тога логички слиједе теме везане за
приходе гдје је обухваћено књижење по одговарајућим гранама.
Предмет се закључује теамама везаним за отварање и закључак рачуна успјеха и стања, ванбилансну
евиденцију и обрачун трошкова.
Прилог 2. 91
ЛИТЕРАТУРА Основна литература: Ш.Берберовић - Рачуноводство
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 92
НAЗИВ ПРEДMETA: ВЈЕШТАЧКА ИНТЕЛИГЕНЦИЈА
ШИФРA ПРEДMETA ВИ-021
TИП ПРEДMETA: ИЗБOРНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA Овладавање концептима, техникама, језицима и алатима за израду
интелигентних система.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће упознати основне концепте и технологије интелигентних
софтверских система, и стећи практичне вештине потребне за развој и
примену система ове врсте.
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Базе података, Основе програмирања, Пословна интелигенција
КOMПATИБИЛНOСT
Интелигентни системи, Фaкултeт oргaнизaциoних нaукa, Унивeрзитeт
у Бeoгрaду, Бeoгрaд; Умјетна интелигенција, Факултет Електронике и
рачунарства, Универзитет у Загребу; Интелигентни системи,
Рачунарски Фaкултeт, Унивeрзитeт Унион, Бeoгрaд;
СAДРЖAJ ПРEДMETA
Вјештачка интелигенција и интелигентни системи. Интелигентни системи - основне категорије и
области примене. Представљање знања и закључивање. Технологије експертних система.
Технологије за процесирање природног језика. Интелигентни агенти – појам и особине.
Интелигентни агенти – структура и дизајн. XML технологије. RDF & RDF Schema. Онтологије и
онтолошко инжењерство. Семантички Wеб – основни појмови и карактеристике. Технологије
Семантичког Web-а. Семантичка анотација – основни појмови и приступи. Семантички Wеб и Wеб
2.0 (Social Semantic Web). Семантички Web и Web 2.0: Примјери из праксе. Практична
настава:Вјежбе, Други облици наставе, Студијски истраживачки рад
ЛИTEРATУРA Девеџић, В., Технологије интелигентних система, ФОН, Београд, 2004
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo 20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe пoeнe,
тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
Прилог 2. 93
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
OБИM ПРEДMETA Прeдaвaњa: 30 чaсoвa
Вjeжбe: 30 чaсoвa
EЦTС EЦTС бoдoви 6 (шeст)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 94
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: МУЛТИМЕДИЈАЛНИ СИСТЕМИ
ШИФРА ПРЕДМЕТА ММС-022
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је оспособљавање студента да схвати основне
карактеристике мултимедијалних објеката и система. Стицање знања и
вјештина ради коришћења алата и мултимедијалних технологија при
интеграцији мултимедијалних објеката са Web артефактима.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће добити основна знања и вјештине потребне за разумјевање
великог броја мултимедијалних формата. Студенти ће се упознати са
бројним алатима и технологијама које се користе у раду са
мултимедијалним технологијама.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе рачунарства, Основе програмирања, Напредно програмирање
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Београду, Универзитет у Београду,
Мултимедији; Факултет техничких наука Чачак, Универзитет у
Крагујевцу, Мултимедијални системи; Електротехнички факултет,
Универзитет у Бања Луци, Мултимедијални системи.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Увод у мултимедијалне информационе системе. Дефиниције. Мотивација и циљеви. Еволуција
мултимедија. Подручја примене. Мултимедијалне хардверске технологије. Платформе. Периферије.
Интерфејси. Уређаји за меморисање и складиштење. Улазни уређаји. Мултимедијалне хардверске
технологије. Излазни уређаји. Комуникације.
Дистрибуирани мултимедијални системи. Градивни блокови мултимедија, технике. Текст и
типографија. Графика. Звук. Слика. Анимација Видео. Стандарди компресије 1 Стандарди
компресије. Пројектовање мултимедијалних информационих система. Генеричка архитектура
мултим. информационих система. Пројектовање мултимедијалних информационих система. Модел
података временски оријентисаних медија. Пројектовање мултимедијалних информационих система.
Структуирани медијски објекти. Мултимедијалне базе података. Рад са текстом. Рад са сликама. Рад
са видеозаписима. Тражење и претраживање у мулт. информационим системима. Имплементација.
Мултимедијалне софтверске технологије. Основни алати. Инстант мултимедијални алати. Authoring
алати. Мултимедији и Интернет. MIME. WWW. Hypertext. Hypermedia. Web page makers и едитори.
Plug-ins.
Практична настава:Вјежбе, Други облици наставе, Студијски истраживачки рад. Увод у мултимедију
(врсте медија, формати записа, стандарди). Web технологије (преглед актуелних технологија,
вишеслојна архитектура, HTML, скрипт језици). Workshop: Macromedia Dreamweaver (HTML, рад са
темплејтима, , бехавиоурс, напредне технике). Дигитална слика (формати, основе пхотосхопа,
напредне опције, филтери). Workshop: Photoshop (лејери, маске, канали, акције). Мултимедијалне
базе података (основни концепти, екстракција карактеристика, претраживање). Дигитални видео.
MPEG-4 стандард компресије.
ЛИТЕРАТУРА
Д. Старчевић са сарадницима, Мултимедијални информациони системи
ФОН,Београд 2007
R. Steinmetz, K. Nahrstedt Media Coding and Content Processing Springer
Verlag 2002
R. Steinmetz, K. Nahrstedt Multimedia Application Springer Verlag 2004
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
Прилог 2. 95
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 96
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: УПРАВЉАЊЕ КВАЛИТЕТОМ
ШИФРА ПРЕДМЕТА МП-QМ-1
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДНИ
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Студенти треба да се упознају са системско-процесно-моделским
приступом, који на најефикаснији начин води ка испуњењу, односно
преласку на захтјеве стандарда серије ИСО 9000:2000. Циљ је усвајање
пословног приступа који студенте оспособљава за континуирано,
самостално подизање сопственог нивоа квалитета у будућим
пословним пројектима до нивоа свјетских стандарда..
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студент ће бити способан да активно имплементира захтјеве
стандарда, дефинише глобалне технологије рада из области управљања
квалитетом и разумију могућности и ограничења у примјени основних
концепата.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Менаџмент
КОМПАТИБИЛНОСТ
University of Illinois at Urbana-Champaign (SAD), Quality Management
and Business Process Improvement (Управљање квалитетом и
побољшање пословног процеса); Факултет за предузетни менаџмент
Нови Сад, Управљање квалитетом, Факултет организационих наука
Београд, Управљање квалитетом; Економски факултет, Свеучилиште у
Загребу, Управљање квалитетом.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Студенти кроз самосталну анализу и групно – путем студија случаја настоје да сагледају сву
проблематику која се испољавала, која се испољава и која се очекује током примјене захтјева
различитих стандарда и њихових ревизија. Упознаће се са одговарајућим приступом рјешавању ове
проблематике који је провјерен у великом броју пословних система, а на конкретном примјеру свог
пројектованог пословног система моћи ће да идентификују процесе.
Пажња се посебно посвећује областима:
управљања пословним системом и његовим организационим дијеловима,
примјене захтјева стандарда система управљања,
развоја пословног система,
пројектовања организационе структуре и систематизације радних мјеста,
инжењеринга и реинжењеринга процеса
пројектовања информационих система, итд.
Из литературе се у поменутим областима наглашава сљедећи приступ:
Стварање квалитета производа у свим фазама, од развоја, преко пројектовања,
технологије, производње, до сервисирања
Историјски развој квалитета
Савремено управљање квалитетом производа
Интеракција – основа за приступ унапређењу квалитета у предузећу
Међусобна повезаност развоја технологија и система квалитета
Трошкови квалитета
Модели организације управљања системом квалитета у индустрији
Утицајни фактори на квалитет производа
Типични примјери контроле квалитета
ЛИТЕРАТУРА Милутин Ђуричић, Управљање квалитетом (Београд: 2000.)
Здравко Глушица, Имплементација ИСО 9001:2000 (Београд: 2003.)
Прилог 2. 97
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 98
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ИНФОРМАЦИОНО ПРАВО
ШИФРА ПРЕДМЕТА ИП-024
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Информационо право је маркирати основне правне
проблеме развоја и примене информацино комуникационих
технологија и система и cyber простора..
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти су оспособљени за решавање правних проблема у сyбер
простору, разумjевање правних оквира примjене информационо
комуникационих технологија и мрежа.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Заштита рачунарских система, Пројектовање информационих система
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Београду, Универзитет у Београду,
Cyber право; Рачунарски Факултет, Универзитет Унион у Београду,
Интелектуална својина; Правни факултет, Универзитет Унион,
Компјутерско (Cyber) право.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Појам и карактеристике сајбер простора.
Сајбер право.
Подаци и њихова заштита.
Права појединаца у сајбер простору.
Приватност и информациона приватност.
Својина у сајбер простору.
Права интелектуалне својине.
Електронски уговори.
Садржаји у сајбер простору.
Пословање у cyber ростору.
Поседовање и коришћење on-line својине.
Злоупотребе.
ЛИТЕРАТУРА
Rosenoer Jonathan CyberLaw:The Law of The Internet Springer-Verlag
New York 1997.
Димитријевић Предраг, Право информацоне технологије (Internet Law),
Ниш, Правни факултет.
Симић Илија Збирка кривичноправних прописа Службени гласник,
Београд, 2007.
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
Прилог 2. 99
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 100
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: КОНКУРЕНТНО ПРОГРАМИРАЊЕ
ШИФРА ПРЕДМЕТА КП-025
Додатак 2
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Конкурентно програмирање је да се студенти упознају
са коцептима конкурентног програмирања, проблемима
синхронизације и комуникације процеса и паралелног процесирања.
ИСХОДИ УЧЕЊА Оспособљеност за програмирање у вишепроцесорском окружењу..
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе програмирања, Напредно програмирања.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Универзитет у Београду, Конкурентно
програмирање; Електротехнички Факултет Београд, Универзитет у
Београду, Конкурентно програмирање;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Мултипрограмски системи; рационала мултипрограмских система; хардверске иновације које су
омогућила MPS; кернел мултипрограмског система. Конкурентни програми; примери конкурентних
програма; историјат конкурентних програма; Хардверска окружења;Фланова класификација; MIMD
машине; типичне организације мултипроцесора. Типични проблеми комуникације и синхронизације
процеса; приступ заједничкој варијабили; приступ заједничком ресурсу; критични регион;
сигнализација; примо-предаја података. Архитектонска средства за контролу приступа КР; забрана
прекида; чекање у петљи. Системска средства за комуникацију и синхронизацију процеса; региони;
семафори; догађаји; услови; Монитори; угњеждавање региона и услова; општа дефиниција
монитора; декларација монитора; примери примене монитора; Монитор типа коначни бафер,
коначни ресурс и меморијски алокатор, Програмски језици за конкурентно програмирање; еволуција
програмских језика; конкурентно програмирање у у програмском језику JAVA, Програмски језици за
конкурентно програмирање; програмски језик С++, Координација и синхронизација процеса у
системима за управљање базама података производа. Понашање купаца и потрошача. Технологија и
софтвер. Технологија и софтвер
ЛИТЕРАТУРА Douglas Lea, Concurrent Programming in Java: Design Principles and
Patterns, Addison-Wesley, 2000
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
Прилог 2. 101
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 102
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: МОБИЛНО РАЧУНАРСТВО
ШИФРА ПРЕДМЕТА МР-026
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета је стицање знања и вештина потребне за писање
апликација које се извршавају на мобилним рачунарским уређајима у
различитим системским окружењима са ограниченим системским
ресурсима. Повезивање мобилних рачунарских уређаја у рачунарске
мреже.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Студенти ће добити основна знања и вјештине потребне за писање
апликација које се извршавају на разнородним мобилним рачунарским
уређајима. Студенти ће се упознати са бројним развојним алатима и
технологијама које се користе за развој мобилних апликација.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Напредно програмирање, Основе програмирања
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Београду, Универзитет у Београду,
Мобилно рачунарство; Факултет информационих технологија,
Универзитет Алфа у Београду, Мобилно рачунарство; University of
Applied Sciences Upper Austria, Mobile Computing.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Теоријска настава: Увод у мобилно рачунарство. Индустријски трендови. Хардвер. Софтвер.
Заштита. Мреже. Развојна окружења. Увод у PalmOS и развојно окружење. Windows CE / C#. Увод у
локалне бежичне мреже и глобалне бежичне мреже. Wi-Fi. IEEE 802.11. MAC протокол. Мобилност
унутар подмреже. Bluetooth. IEEE 802.15. Целуларне мреже: стандарди и технологије. Принципи
управљања мобилношћу. Управљање мобилношћу у целуларним мрежама. WAP, WML, WMLScript,
XHTML. WAP/WML апликација. Java Micro Edition. ПДА и мобилни телефони као уређаји са
ограниченом меморијом. Nokia Series 60 OS. Microsoft Mobile Internet Kit / Stinger OS. XML
Web сервиси и мобилно рачунарство. .NET, J2EE.
Практична настава: Вjежбе, Други облици наставе, Студијски истраживачки рад. Примjери
технологија мобилног рачунарства. Рад са типичним мобилним уређајима. Карактеристике PalmOS и
рад са развојним окружењем. Карактеристике Windows CE / C# и рад са развојним окружењем.
Примjери пројектовања и реализације Wi-Fi мреже. Примери рада са Bluetooth-ом. Интеграција са
Wи-Фи-ом. Рад са GSM и GPRS технологијама. Примjер коришћења мобилног ИП протокола.
Пројектовање мрежне апликације са WAP протоколом. Програмирање коришћењем WML,
WMLScript, XHTML технологија. Примjер апликације у Java Micro Edition окружењу. PDA и
примjери његовог коришћења. Примjер апликације у Nokia Series 60 OS окружењу. Примjер бежичне
мрежне апликације са Microsoft-овим мобилним технологијама.
ЛИТЕРАТУРА Ray Kamal, Mobile Computing, Oxford University Press, 2007
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
Прилог 2. 103
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 104
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: РУДАРЕЊЕ ПОДАТАКА
ШИФРА ПРЕДМЕТА РП-027
Додатак 3
ТИП ПРЕДМЕТА: ИЗБОРНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Циљ предмета Рударење података је да се студентима представе
технике анализе података на основу којих се може закључити шта се
дешава у моделу који представља податке. Разматра се међусобна
повезаност и преплитање метода статистичке анализе и метода и
техника откривања знања у базама података..
ИСХОДИ УЧЕЊА
Оспособљеност за анализу података, анализу структуре података и
изградњу модела на тој бази. Оспособљаване за доношење закључака
на основу графичке анализе и визуелизације података.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Основе програмирања, Напредно програмирање.
КОМПАТИБИЛНОСТ
Факултет организационих наука, Универзитет у Београду, Анализа
података; Математички факултет, Универзитет у Београду,
Истраживање података;
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Класификација метода мултиваријационе статистичке анализе. Врсте података и мјерне скале
Графичка анализа и визуелизације података.
Мултидимензионална анализа података.
Визуелизација комплексних података и садржаји комплексних база података.
Алгоритми за визуелизацију података.
Појам откривање знања у базама података. Класификација. Процјена.
Предвиђање. Анализа веза.
Моделирање зависности. Одлучивање на основу памћења
Откривање кластера. Анализа повезаности.
Стабла одлучивања. Експлораторна анализа података.
Евалуација откривеног знања.
Улога статистике у процесу откривања знања у базама података.
Откривање знања у статистичким базама података.
Рачунарска подршка статистичким истраживањима
Евалуација и тестирање
Рјешавње конкретних проблема из праксе.
ЛИТЕРАТУРА Pang Ning, Introduction to Data Mining, Pearson, Addison Wesley, 2006
ПРАЋЕЊЕ РАДА СТУДЕНАТА И ИСПИТИ
ПРЕДИСПИТНЕ
ОБАВЕЗЕ
Рад студената се прати током извођења наставе и њихов напредак у
савлађивању материје се провјерава преко три тестирања. У току
наставе студенти имају обавезу израде семинарског рада, тако да се
кроз консултације такође провјерава степен напретка студента.
Сходно томе, рад студената се у току семестра вреднује по сљедећим
критеријима:
Редовно и активно учешће у настави 10 поена
Три тестирања по 20 поена 60 поена
Семинарски рад 10 поена
Укупно предиспитних поена 80 поена
У складу са правилима студирања студент може освојити сљедеће
оцјене кроз предиспитне обавезе:
Прилог 2. 105
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
ИСПИТНЕ ОБАВЕЗЕ
Усмени испит са практичним радом.
Услови за излазак на испит: Одслушана предавања и урађен
семинарски рад.
На испиту се може освојити 20 додатних поена на предиспитне поене,
тако да се оцјењује по сљедећем критеријуму:
50-59 поена оцјена 6
60-69 поена оцјена 7
70-80 поена оцјена 8
81-90 поена оцјена 9
91-100 поена оцјена 10
ОБИМ ПРЕДМЕТА Предавања: 30 часова
Вјежбе: 30 часова
ЕЦТС ЕЦТС бодови 6 (шест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи нарски Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
ОЦЈЕЊИВАЊЕ
Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10
Интернационална оцјена:
Непролазне: Ф и Фx Пролазне: А, Б, Ц, Д и Е
Прилог 2. 106
НAЗИВ ПРEДMETA: ЕКОНОМИКА У РАЧУНАРСТВУ
ШИФРA ПРEДMETA ЕУР-028
TИП ПРEДMETA: ИЗБOРНИ
ВРСTA СTУДИJA РEДOВAН
ЦИЉ ПРEДMETA
Упoзнaвaњe студeнaтa сa oснoвним eкoнoмским кaтeгoриjaмa у дoмeну
рaчунaрствa. Oспoсoбити студeнтe зa дoнoшeњe eкoнoмских oдлукa у
oблaсти примjeнe инфoрмaциoних тeхнoлoгиja. Успoстaвљaњe рaзвoja
и oдржaвaњa сoфтweрa и oдржaвaњa сoфтweрa нa eкoнoмским
принципимa.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Савладавањем овог предмета студент ће стећи знања, вјештине и
способности за разумјевање основних економских принципа те за
анализу профита, цијена и ризика током свакодневног пословања у ИТ
предузећу.
ВEЗA СA ДРУГИM
ПРEДMETИMA: Менаџмент, Интернет маркетинг
КOMПATИБИЛНOСT
Факултет техничких наука, Нови Сад, Универзитет у Новом Саду,
Предузетништво у информационо комуникационим технологијама;
Економски факултет у Осијеку, Подузетнички информацијски сустави,
Aquincum Institute of Technology, Будапест, IT Entrepreneurship
СAДРЖAJ ПРEДMETA
Увoднa рaзмaтрaњa
Oснoвни eкoнoмски принципи
Живoтни циклус у рaчунaрству
Oцjeнe прoизвoдa
Moдeл пeрфoрмaнси
Aнaлизa вишeструких циљeвa
Aнaлизa прoфитa
Aнaлизa циjeнe
Систeм aнaлизa
Aнaлизa ризикa
Стaтистичкa тeoриja oдлучивaњa
Oптимизaциja сoфтвeрскoг прojeктa
ЛИTEРATУРA Linda Low, The Economics of Information Technology and the Media,
Singapore University Press, 2000.
ПРAЋEНJE РAДA СTУДEНATA И ИСПИTИ
ПРEДИСПИTНE
OБAВEЗE
Рaд студeнaтa сe прaтии тoкoм извoђeњa нaстaвe и њихoв нaпрeдaк у
сaвлaђивaњу мaтeриje сe прoвjeрaвa прeкo три тeстирaњa. У тoку
нaстaвe студeнти имajу oбaвeзу изрaдe сeминaрскoг рaдa, тaкo дa сe
крoз кoнсултaциje тaкoђe прoвjeрaвa стeпeн нaпрeткa студeнтa..
Схoднo тoмe, рaд студeнaтa сe у тoку сeмeстрa врeднуje пo сљeдeћим
критeриjимa:
Рeдoвнo и aктивнo учeшћe у нaстaви 10 пoeнa
Tри тeстирaњa пo20 пoeнa 60 пoeнa
Сeминaрски рaд 10 пoeнa
Укупнo прeдиспитних пoeнa 80 пoeнa
У склaду сa прaвилимa студирaњa студeнт мoжe oсвojити сљeдeћe
oцjeнe крoз прeдиспитнe oбaвeзe:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
Прилог 2. 107
70-80 пoeнa oцjeнa 8
ИСПИTНE OБAВEЗE
Усмeни испит.
Услoви зa излaзaк нa испит: Oдслушaнa прeдaвaњa и урaђeн
сeминaрски рaд.
Нa испиту сe мoжe oсвojити 20 дoдaтних пoeнa нa прeдиспитнe пoeнe,
тaкo дa сe oцjeњуje пo сљeдeћeм критeриjуму:
50-59 пoeнa oцjeнa 6
60-69 пoeнa oцjeнa 7
70-80 пoeнa oцjeнa 8
81-90 пoeнa oцjeнa 9
91-100 пoeнa oцjeнa 10
OБИM ПРEДMETA Прeдaвaњa: 30 чaсoвa
Вjeжбe: 30 чaсoвa
EЦTС EЦTС бoдoви 6 (шeст)
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Taбeлa oптeрeћeњa студeнaтa
Прeдa-
вaњa
Вjeжбe Испит Припрeмa
испитa
Припрeмa
тeстoви
Сeми-
нaрски
Кoнсул-
тaциje
Укупнo
сaти
EЦTС
30 30 2 25 15 15 6 123 6.15
OЦJEНJИВAНJE
Нaциoнaлнa oцjeнa: Нeпрoлaзнa – 5 Прoлaзнe 6-10
Интeрнaциoнaлнa oцjeнa:
Нeпрoлaзнe: Ф и Фx Прoлaзнe: A, Б, Ц, Д и E
Прилог 2. 108
НАЗИВ ПРЕДМЕТА: ДИПЛОМСКИ РАД
ШИФРА ПРЕДМЕТА
ТИП ПРЕДМЕТА: ОБАВЕЗНИ
ВРСТА СТУДИЈА РЕДОВАН/ВАНРЕДАН
ЦИЉ ПРЕДМЕТА
Израдом дипломскога или завршног рада студент доказује способност
самосталног рјешавања сложених проблема. Због тога, након
положених свих испита и извршења свих других обавеза предвиђених
наставним планом и програмом студија, студент израдом завршног или
дипломског рада доказује заокруженост и сврсисходност стечених
знања.
Дипломским или завршним радом студент треба да покаже да је
критички проучио већи дио постојеће литературе (радови објављени о
тој теми) и да је у стању да своје знање изложи јасно. Дипломски рад
може бити и истраживачки, али студенти морају знати да је то
напорнији и одговорнији рад, док компилацијски рад захтијева мање
времена и носи мањи ризик.
ИСХОДИ УЧЕЊА
Израдом и одбраном диоломског рада студенти који су завршили
студије стекли су компетенције предвиђене студијским програм, што
подразумијева то да студент располаже потребним академским
теоријским и практичним знањима и вјештинама из одабране области,
познаје у академској средини шире прихваћену методологију
рјешавања сложенијих проблема и способан је да их самостално и
креативно примјени у рјешавању проблема који ће се појавити у
пракси.
Студент је оспособљен за даље усавршавање током рада у струци
праћењем одговарајуће стручне литературе, да сарађује у тиму
приликом рјешавања сложених проблема, како у локалном тако и у
глобалном окружењу.
ВЕЗА СА ДРУГИМ
ПРЕДМЕТИМА: Завршни рад, Методологија научно-истраживачког рада
КОМПАТИБИЛНОСТ Већина студија има неке врсе завршних радова, а најчешће дипломске
радове.
САДРЖАЈ ПРЕДМЕТА
Дипломски рад студент може да ради из било ког предмета који је слушао и положио током студија.
Тему и радни наслов рада студент може сам предложити и дефинисати у договору с ментором. При
томе је потребно водити рачуна о предзнању и интересу студента за одређено подручје, о
расположивим изворима података и литератури, о документацији, као и искуству стеченом у пракси.
У правилу студент сам бира тему рада, а да ментор само кординира и усмјерава студента у
квалитетнијемм избору. Постоје четири правила за избор теме:
1. Тема мора одговарати интересима кандидата (у најужој вези са испитима које је полагао,
литературом коју је користио, његовим политичким и културним амбицијама).
2. Извори (литература) које ће кандидат користити морају бити доступни (прилагођени његовим
материјалним могућностима).
3. Извори на коју се упућује морају бити употребљиви (примјерени културном профилу кандидата).
4. Методолошки оквир истраживања мора бити усклађен са искуством кандидата.
Ово би се могло свести на једноставну констатацију “Свако треба да напише рад за који је способан”.
Али ипак има доста лоше написаних радова управо зато што се од почетка није водило рачуна о
овако очитим правилима.
Да ли писати теоријски или историјски рад може бити питање у неким областима. Теоријски рад се
бави једним апстрактним проблемом који може бити предмет разматрања као и историјски у неким
областима менаџмента, економије, математике или информатике.
Дипломски рад може имати и научни карактер, ако је проведено истраживање које испуњава
сљедеће захтјеве:
Истражује се један препознатљив предмет, дефинисан тако да га и други могу препознати.
Прилог 2. 109
Истраживање о одређеном предмету мора да саопшти оно што још нико није рекао или да кроз
други начин проматрања сагледа оно што је већ речено.
Истраживање мора користити другим
Истраживање треба да пружи елементе за потврду или негацију изнијете предпоставке и на
основу тога понуди разлоге за њен даљи живот у јавности.
Дешава се да и ментор, професор из чијег се предмета пише рад предложи тему.
Професори при предлагању теме могу да сљеде два критерија:
1. Предлажу област област коју добро познају да би са лакоћом могли да прате рад кандидата или
да,
2. Предложе тему коју слабије познају и о којој би и сами жељели више да сазнају.
Други приступ је прихватљивији јер ментор пратећи рад проширује сопствене хоризонте, јер ако
жели да компетентно прати рад мораће и сам научити нешто ново. Ментор обично бира други начин
кад има повјерење у кандидата и отворено му саопшти да су и њему неке чињенице непознате и да
жели да сазна нешто више.
Дешавају се и случајеви када професор ради неко веће истраживање за које му је потребан већи број
сарадника и одлучују да употријеби дипломце као дио тима. Да би прикупио све неопходне податке
понекад и велики број дипломаца кроз дужи низ година усмјерава према истраживању одређених
проблема.
ЛИТЕРАТУРА
Стално треба имати на уму разлику између примарних извора и критичке литературе јер критичка
литетратура често само поново цитира ваше изворе.
У складу с изабраном темом и радним насловом студент приступа изради дипломскога рада.
Изабрана тема и радни наслов представљају основни оквир за обликовање садржаја рада. Студент
прикупља књиге и радове који обрађују подручје његовог рада. Кориштење стручне литературе
неопходан је услов самосталног рада.
Веома је битно у што ранијој фази рада тачно дефинисати предмет истраживања (расправе), јер ће те
се од самог почетка суочити са проблемом доступности одговарајуће (квалитетне) литературе.
Тему треба прихватити само ако је студент сигуран да ће имати приступ одговарајућим изворима, а
при томе морате знати:
Гдје се они могу наћи,
Да ли су лако доступни и
Да ли сте у стању да се њима служите.
Претходно прикупљени радови обично упућују на одговарајућу литературу. Студентима понекад
ментори предлажу или савјетују одређену литературу, али има и случајева, због жеље да се студент у
потпуности посвети самосталној изради рада, посао тражења погодне литературе посве препусти
студенту.
Кад је завршено претходно претраживање литературе, пронађени изворни радови који су одабрани и
проучени уз помоћ ментора, приступа се разради идеје задатка и постављању радне хипотезе или
претпоставке од које се у раду полази и коју треба доказати. Радном хипотезом се претпоставља
објашњење чињеница и појава које ће бити провјерене планираним истраживањима.
Како користити библиотеку?
Када буде располагао одређеном библиографијом студент треба у библиотеци погледати ауторски
каталог и видјети шта у стварности библотека нуди. Затим се посјети још једна библиотека и тако
редом. Овај метод подразумијева једну већ сређену библиографију (и приступ низу библиотека, од
којих једна може бити у Бања Луци, друга у Сарајеву, Београду, Загребу,…)
Направити једну библиографију значи тражити нешто за што још увијек не знамо да ли и постоји.
Добар истраживач је у стању да уђе у библиотеку са мало знања о својој теми, а да изађе из ње са
пуно корисних информација. Ако смо у ситуацији да тражимо нешто за што још увијек не знамо да
ли постоји, библиотека нам нуди нешто што нам сигурно може помоћи, а то је предметни каталог
из кога ће, у једној доброј библиотеци, кандидат сазанти оно што жели. Ауторски каталог по
абецедном реду презентује ауторе и кратак садржај њихових дјела и добро може да послужи оном ко
зна шта жели.
Прилог 2. 110
Добар дио библиотека објављује регистре допуњене најновијим издањима, па је за одређене области
могуће консултовати каталоге који вас информишу о библиотечком фонду других библиотека. Има и
библиотека које су међусобно повезане преко рачунара и са базом података па се за неколико
секунди може сазнати да ли одређене књига постоји и гдје. Таква претраживања се могу обавити
према имену аутора, називу дјела, теми коју обрађује, едицији у којој је објављена, издавачу, години
издавања итд.
Не треба одмах ићи на читање свих књига које сте пронашли. Направите избор тако што ће те прво
све књиге површно, а затим детаљно прелистати и пронаћи поглавља која су везана уз вашу тему.
Оваквим прегледо установићете који су то базични аутори и шта треба читати. Утврдите редосљед
којим ћете читати иако се то током рада може мијењати, али бар имате нешто од чега можете поћи.
Наравно да треба имати у виду и изворе доступне на Интернету, али са њима треба бити врло презан,
јер се на Интернету може пронаћи врло велики број текстова и књига без икаквих инфорамција о
компетентности аутора, без рецензија и без научне и стручне верификације. Често је тешко
установити и када су објављене. Међутим, поред тих лоших страна, на Интернету има и велики број
он-лине књижара које нуде нову и стару стручну и научну литературу, често по врло приступачним
цијенама. Такође се на Интернету могу пронаћи сажеци радова са разних научних и стручних
скупова са адресама аутора, тако да се и на тај начин може приступити добрим изворима. Надаље на
Интернету постоје и базе знања којима се не може приступити без накнаде, али заузврат оне нуде
квалитетну литературу која је прошла потребне рецензије и верификације и која се може слободно
користити као поуздан извор.
ПРОЦЕДУРА ИЗРАДЕ И ОДБРАНЕ ДИСПЛМОСКОГ РАДА
При изради дипломских радова треба поштовати сљедећи редослијед потеза:
1. Одабир области (у складу са интересовањем и склоношћу студента, односно у складу са
портебама његовог будућег посла)
2. Одабир ментора (из области из које се жели писати дипломски или заврни рад)
3. Одабир теме (према властитом нахођењу студента или уз консултације са ментором, или
комбинацијом ова два начина)
4. Пријављивање завршног или дипломског рада (у студентској служби на посебном обрасцу
“Пријава дипломског рада”)
5. Одобравање теме дипломског (тему одобрава директор Високе школе и именује комисију од 3
члана за одбрану дипломског рада)
6. Прикупљање литературе, евентуално истраживање, проучавање изабране области и писање рада.
7. Консултације са ментором и евентуалне корекције рада
8. Штампање и коричење рада (коначна верзија рада се штампа у 5 примјерака и коричи)
9. Предаја рада у Студентску службу (Укоричених 5 примјерака рада се предаје у студентску
службу, а она их доставља члановима комисије. Директор школе у року од 15 дана заказује
термин одбране рада)
10. Одбрана дипломског рада.
ЕЦТС ЕЦТС бодови 12 (дванаест)
Табела оптерећења студената
Преда-
вања
Вјежбе Испит Припрема
испита
Припрема
тестови
Семи-
нарски
Консул-
тације
Укупно
сати
ЕЦТС
0 100 5 50 0 60 25 240 12.00
ОЦЈЕЊИВАЊЕ Национална оцјена: Непролазна – 5 Пролазне 6-10