RJENIK1Svjetska povijest u XX. stoljeu. JakovinaBLITZKRIEG- njemaki munjevit rat kojeg su planirali provesti u Poljskoj u jesen 1939. god. Kombinacija tenkova i aviona je srce BlitzkriegaB-17 letea tvrava, ameriki bombarderi u Drugom svjetskom ratu, graeni za visok i brz let, snaan avion, teko naoruan i oklopljenCENTRAL INTELLIGENCE AGENCY, CIA/ Sredinja obavjetajna agencija- osnovana 1947. god. sa svrhom prikupljanja i analiziranja stranih obavjetajnih podataka i voenja tajnih operacijaCRVENI POLUMJESEC- muslimanska inaica Crvenog kriaDREADNOUGHT/ DREDNOT- (eng. neustraiv) tip ratnog broda, prethodnik bojnih brodova, snano oklopljen, graen nakon rusko- japanskog rata (1904.-1905. god.) u BritanijiDUMA- ruski parlament, osnovan 1905. god.FAHRUD- izljev bijesa protiv cionizma.GLASNOST- otvaranje ruskih arhiva i tajni nakon pada europskog komunizmaHUNTA- vijee, odbor, skuptina; naziv za skupinu asnika koji ine vojnu vladu dolu na vlast dravnim ili vojnim udarom, puem ili prevratom.ISEI- Amerikanci japanskog podrijetla, roeni izvan Amerike. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, zatvoreni su u zarobljenike logore iza bodljikave ice, premda nitko nije bio optuen ni zbog kakvog zloina.NISEI- Amerikanci japanskog podrijetla, roeni u Americi, ameriki dravljaniKAPITALIZAM- drutveni poredak koji se temelji na privatnom vlasnitvu, slobodnoj konkurenciji i trinom gospodarstvu. Profit je osnovni motiv i pokretaka snaga.LUFTWAFFE- njemako zrakoplovstvo u Drugom svjetskom ratu, brojano tri puta jaa od britanskog zrakoplovstva. Izgraena je za kratak sukob, Blitzkrieg. Od 1939.- 1941. god. Luftwaffe je bila gospodarica neba. Ali 1942. god. njemako zrakoplovstvo je vodilo rat na etiri bojita: nad engleskom, nad Sjevernom Afrikom, nad Sovjetskim Savezom i nad samim Reichom. Luftwaffe je 1942. god. bila uzdrmana. Ona nije bila poraena jer je imala premalo aviona, ve zato jer je imala premalo pilota.NAPALM- lako zapaljiva smjesa benzina i natrij-palmata koja pri izgaranju dosee visoku temperaturu uz snaan plamen.PERSHING II- amerika balistika raketa srednjeg dometaRAF- britanska avijacijaSANDINISTI- pristae nikaragvanskog pokreta otpora, po Sandinu-SOCIJALDEMOKRACIJA- politika ideologija koja je zagovarala miran, evolucionaran prijelaz drutva iz kapitalizam u socijalizam.SOCIJALIZAM- projekt drutva zasnovanog na drutvenoj pravednosti, na pravinoj raspodjeli materijalnih i kulturnih dobara kao temeljnim vrijednostima. U komunistikoj ideologiji zamiljen kao drutvo s prednostima radnike klase i pravedne raspodjele prema radu. Socijalizam predstavlja prijelazno razdoblje od kapitalizma prema komunizmu.TEHNOKRACIJA- vladavina onih koji struna znanja i intelektualnu sposobnost pretpostavljaju politikoj podobnosti.TOMAHAWK- krstarea raketaVIJEE ZA NACIONALNU SIGURNOST- SAD, uspostavljeno 1947., zadaa savjetovanja predsjednika o vanjskim poslovima i obrambenoj politiciWEHRMACHT- njemaka vojskaPOETAK XX. STOLJEATrojni savez ili Savez Centralnih sila, Zato Talijani ulaze u Trojni savez sa zemljama s kojima imaju zajednike pretenzije, zato izlaze iz Trojnog saveza? Njemaki kancelar Otto von Bismarck elio je izolirati Francusku potiui neraspoloenje europskih monarhija prema njoj, usmjeriti je na izvaneuropsku aktivnost osvajanja kolonija to bi je dovelo u sukob s velikom Britanijom, a Njemaka bi tada mogla dominirati europskim kontinentom. 1879. god. sklopljen je savez izmeu Njemake i Austro- Ugarske Monarhije. Italija se uglavnom nije mijeala u diplomaciju srednje Europe, ali ovaj je put zamjerila Francuskoj osvajanje Tunisa, ime je Francuska prisvojila talijanske planove u vezi sa sjevernom Afrikom. Nakon to su od sila Antante Londonskim ugovorom dobila obeanje kojim se garantiraju njihove elje (Juni Tirol, Dalmacija...), Italija 1915. god. istupa iz Trojnog saveza.1882. god. savez Njemake i Italije, te Italije i Au-Ug., 1883. A.U. i RumunjskeFashodska kriza, 1898.god. Sukob francuskih i britanskih kolonijalnih interesa. 1898.god. francuska ekspedicija prodireu dolinu Gornjeg Nila i ulazi u Fashod, grad u Sudanu. Francuzi su eljeli na Gornji Nil bude pod turskim suverenitetom ili bez vlasnika i nisu priznavali britancima prava na to podruje. Britanska flota pod vodstvom generala Kitchenera poraava sudansku vojsku. Francuzi su osamljeni te se odluuju povui. Sporazum o razgranienju interesnih sfera V.B. i Franc. omoguio je sklapanje Entente Cordiale/ Antanta Srdani sporazum, VB i Francuska1894.god. sklopljen savez izmeu Rusije i Francuske1904.god. savez Francuske i V.Britanije Francuska priznaje Britaniji pravo na Egipat, V.B. priznaje Francuskoj pravo na Maroko1907.god. Britanija je uredila odnose s Rusijom kako bi se osigurala od novog njemakog pokuaja pridobivanja moguih saveznika. Britanija obeaje povui svoju misiju iz Tibeta, Rusi e prestati irenje prema Afganistanu, a Perzija podjeljena u tri zone (ruska, britanska i tampon zona)1912.god. sporazum o vojno-pomorskoj suradnji Britanije i Francuske Antanta je prerasla u vojni savezAneksiona kriza, 1908.god.Od Berlinskog kongresa 1878.god. BiH su potpale pod austro-ugarski protektorat, dok je O.C. i dalje zadralo formalni suverenitet. Mlado-turska revolucija stvorila je mogunosti promjene politikog sustava Bosne i Herzegovine.Da bi osigurala podrku Rusije, A.- U. uspjeva potpisati sporazum Aehrenthal-Izvoljski koji je potvrdio ambicije i pothvate obojice m. v. p. : Austro-ugarskoj je odobrena aneksije BiH, a Austrijanci podravaju zahtjev za slobodnom plovidbom ruske flote kroz Dardanele i Bospor.7. listopada 1908. god. izvrena je aneksije BiH bez odobrenja Engleske i Francuske. No, intertesi A.- U. u ovom su se sluaju sukobili s interesima Srbije u njezinom planu stvaranje Velike Srbije. Kada je Rusija oivjela svoj interes za Balkan ( Srbija ) pukle su veze s A.- U. Njemaka je postala ponvno najvjerniji A.- U. saveznik i podrala je aneksiju. Rat koji je bio na pomolu niti jedna strana si nije mogla priutiti: Rusi su oslabljeni rusko-japanskim ratom, a A.-U. ve dugo godina nije bila snana vojna sila. 1909. god. Srbija i Rusija priznale su aneksiju BiH.Balkanski savezi1868.god. savez SiCG i Grke radi osloboenja od turske vlasti1912.god. obrambeni i ofenzivni savez SiCG, Grke i Bugarske protiv Turske1913.god. savez SiCG, Grke, Rumunjske i OC protiv Bugarske 1954.god. savez Jugoslavije, Grke i TurskePrvi balkanski rat, 1912.-1913. god.Rat SiCG, Grke i Bugarske protiv Turske. Turci potisnuti s Balkana sve do Jedrena. Pobjednici podjelili steen teritorij. Pod pritiskom velikih sila ( A-U ) Srbija se morala povui iz osvojene Albanije, a kao kompenzacija ponuen joj je izlaz na more ( Solun ) kroz Bugarsku tj. bugarski dio Makedonije. Kada se Bugarska usprotivila izbio je:Drugi balkanski rat, 1913.god.SiCG, Grka, Rumunjska i Turska bore se protiv Bugarske. Bugarska je teko poraena pa sklapa mir u Bukuretu gdje su Bugari izgubili sve sporne teritorije. Srbija je dobila Vardarsku Makedoniju i Kosovo, Grka dobila Egejsku Makedoniju, sjeverni Epir i zapadnu Trakiju, Rumunjska junu Dobrudu i Silistriju, Bugarska Pirinsku Makedoniju, dio istone i zapadne Trakije, Turska Edirne (Drinopolje). Osnovana je Albanija.Rusko-japanski rat (1904.-1905.)Rusi su vodili osvajaku politiku: proirili su svoju vlast na Manduriju, Mongoliju i krenuli su prema Koreji. Iako su im Japanci ponudili podjelu interesnih sfera, Rusi su to glatko odbili. Da bi se osigurao od Rusa, Japan 1902.god. sklapa anglo-japanski sporazum s V.B. kojim V.B. priznaje japanske interese u Koreji i tako dobiva kontrolu nad Japanom.1904.god. Japanci napadaju ruske brodove u luci Port Arthur unitavaju rusku carsku flotu i uvruju se u junoj Manduriji, a P.Arthur je doao pod njihovu vlast. Mukdenska bitka glavna kopnena bitka ovog rata, Mukden je bio mandurski industrijski centar, rusko carsko uporite. Bitka je trajala dva tjedna, a zavrila je japanskom okupacijom grada. Bitka kod Mukdena i bitka kod Tsushime znaile su unitenje ruske flote to je bila prva briljantna pobjeda ute rase nad superiornom bijelom rasom.1905.god. mir u Portsmouth, SAD na poticaj predsjednika SAD-a, Theodorea Roosevelta otvorena je mirovna konferencija u Portsmouthu, New Hampshire, SAD. Budui da je i sam traio mir, SAD je u ovom miru igrao presudnu ulogu u konanoj teritorijalnoj podjeli. Port-Arthur i Koreja su pripali Japanu, dok je Rusija zadrala jedan dio Mandurije. Ratna reparacija, koju je Japan kao pobjednik rata trebao dobiti, ipak im nije isplaena. Otok Sahalin, za kojeg se u Japanu smatralo da im je trebao pripasti u cjelosti, podijeljen je u dva dijela. Sjeverni (ruski) i juni (japanski) dio. Iz japanske perspektive, portsmouthski mir bio je poetak sustavnog izraavanja uvreda i nepotovanja SAD-a na raun Japana, to je i kulminiralo napadom na Pearl Harbor 1941. godine. Marokanska krizaIzazvana od strane Njemake s ciljem razbijanja francusko-britanskog prijateljstva. Kako Maroko granii s francuskom kolonijom Alirom, javio se interes Franucza za uspostavom svog utjecaja u Maroku. Povod za intervenciju bili su napadi marokanskih pljakaa na alirski teritorij. Anglo-francuski sporazum iz 1904.god. bio je zeleno svjetlo za francuski napad. Kada se i Njemaka, koja do tad nije sudjelovala, odluila umjeati u rjeavanju makedonskog pitanja izbila je:Marokanska kriza, 1905.god.Njemci su zatraili sazivanje konferencije u Maroku i bili su spremni popustiti Francuzima kako bi ih privolili da se pridrue ranije potpisanom rusko-njemakom savezu.Konferencija u Algesirasu, panjolska, 1906.god. sukob dviju strana oko moguih rijeenja; Njemaka ne prihvaa francusko-panjolsku prevlast nad Marokom; Maroko je zadrao neovisnost ali pod francuskim i panjolskim nadzorom; propao je njemaki plan razbijanja AntanteMarokanska kriza ili Agadirska kriza, 1911.god.Uzrok ove krize lei u ideji Pan-germanske lige koja se zalagala za stvaranje njemake Mittelafrike po uzoru na Mitteleuropu.Kada 1911.god. u Maroku izbije pobuna protiv novog sultana, francuska vlada odluuje intervenirati. S obzirom da je Francuska prekrila odredbe iz Algesirasa, Njemaka je eljela iskoristiti priliku i dokopati se novih kolonijalnih posjeda u Africi. Pod krinkom da ide zatiti njemake industrijalce u Maroku, u Agadir stie njemaka topovnjaa Pantera Panterin skokKriza je rijeena sporazumom prema kojem je Njemaka morala napustiti gradove i prihvatiti francusko-panjolski protektorat nad Marokom. Francuska je Njemakoj ustupila unutranji dio KongaBjrk sporazum, 1905.god. ( otok Bjrk, Finska)Rusko-njemaki obrambeni savez koji je jamio uzajamnu vojnu pomo u sluaju napada neke tree sile. Predviao je da e pozvati i Francuze da se prikljue tom savezu. No, sporazum je ubrzo ponitio ruski car Nikolaj koji ga je samostalno potpisao. Rusija je prije bila spremna za suradnju s Francuskom od koje je dobivala zajmove, nego s Njemakom. B. sporazum je ponitenSarajevski atentat, 28. lipnja 1914. god.Revolucionarist iz pokreta Mlada Bosna, Gavrilo Princip izvrava atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu enu Sofiju. Predsjednik srbijanske vlade Nikola Pai znao je za rad Crne ruke (teroristike organizacije s ciljem stvaranje Velike Srbije tj. osvajanje Makedonije i BiH) i nije se slagao s njom jer je vjerovao da bi takve akcije mogle izazvati nove sukobe. Da bi tako neto izbjegao, Pai dojavljuje u Be da se u Srajevu planira atentat no ta vijest do nadvojvode nije uspjela doi.Srpanjska kriza, 1914. god.Car Franjo Josip odbija odmah napasti Srbiju, ve prvo eli dobiti vrst dokaz o krivnji Srbije i osigurati vrstu pomo barem Njemake. Stoga se Srbiji alje ultimatum u kojem se od Srbije zahtjeva da dopusti austrougarskim organima da sudjeluju pri istrazi ubojstva i pri podizanju optunice protiv sudionika urote. Srbija se obraa Rusiji i moli za zatitu, jer nije mogla prihvatiti zahtjeve A.-U. Ultimatum je odbijen, prekinuti su diplomatski odnosi dviju zemalja, a 28. srpnja A.-U. objavljuje rat Srbiji.Umjetniki pravci s poetka XX. stoljeaU Rusiji se poetkom XX. st. javlja konstruktivizam pravac u umjetnosti koji prirodu predstavlja osnovnim geometrijskim oblicima u skladu s razvojem tehnike i industralizacije.Za to vrijeme u Nizozemskoj nastaje neoplasticizam naziv za umjetniki pravac kojim je P. Mondrian oznaio smjer apstraktnog slikarstva u kojemu dominiraju geometrijski elementi.U Francuskoj nastaje orfizam pravac koji se slui istim bojama i kubizam pravac koji pokuava likove i predmete svesti na osnovne oblike: kocku, kuglu, valjak, stoac i sl.Futurizam umjetniki pravac koji nastaje u Italiji 1909. god.; proizlazio iz kubizma sluio je da prikae brzi pokret i dinamino kretanje.vicarska i Njemaka dale su takoer jedan umjetniki pravac dadaizam zagovara osloboenje od svih umjetnikih dogmi, odbacuje tradicionalnu umjetnost i kulturu. Izraava duh pobune i opredjeljenja za provokativno, sluajno i ironino.Ekspresionizam umjetniki pravac s poetka 20.st., negira realizam i impresionizam kao puke odraze stvarnosti, tei za snanom projektivnom interpretacijom, obino u grubim kontrastima.Fovizam se javlja u francuskoj umjetnosti poetkom XX.st. blizak je ekspresionizmu; dominiraju ive boje i obrisiImpresionizam umjetniki pravac s kraja 19.st. koji stavlja teite na neposredni subjektivni doivljaj, lik. opredjeljuje se za neposredno promatranje prirode povezano sa spontanim fiksiranjem trenutnih dojmova i doivljaja. Impresionizam istie senzualistiki odnos prema stvarnosti.to je socrealistika umjetnost? Socrealizam je mjeavina devetnaeststoljetnog realizma, monumentalnosti i primitivne propagande. Postao je popularan 30tih godina 20.st. Bio je slubena ideologija umjetnosti u SSSR-u, a nakon Drugog svjetskog rata i u drugim socijalistikim zemljama. Od umjetnika se trailo da bude zagovornik novih ideja i suvremene politike prakse.Ideologija postaje vanija od estetike, a umjetnost se poinje smatrati vanim sredstvom u slubi politikih interesa. Glavni ideolozi su danov (danovizam), Rosenthal, Pavlov, Gorki i dr.to je Bauhaus?Bauhaus je bila kola za arhikteturu i primijenjenu umjetnost u ka" \o "Njemaka" Njemakoj. Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru. Cilj je te kole bio stvaranje novog udruenja obrtnika-umjetnika pod vodstvom umjetnika-nastavnika u zajednikom traganju, i s uiteljske i s uenike strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim oblicima koje e se primjenjivati na arhitekturu, namjetaj i uporabne predmete. U Bauhausu su se odravali teajevi stolarstva, tkalakog i keramikog zanata, slikarstva, grafike i fotografije. Isprva je direktor bio sam Gropius, ali kasnije je direktor postao arhitekt Ludwig Mies van der Rohe, koji kolu pretvara u istu kolu arhitekture. Zbog neprilika se Bauhaus morao 1925. preseliti u Dessau i 1932. u Berlin, a nacisti e ga konano zatvoriti 1933. godine.Mladoturski pokretNastao je 1908. god., to je bio pokret skupine nacionalista, ukljuujui i Mustafu Kemala, koja je preuzela kontrolu nad parlamentom. Mladoturci su se zalagali za svjetovnu naciju- dravu Tursku. Pozvali su narod itavog Osmanskog Carstva na izbore za novi parlament u kojem bi bili zastupljeni i podinjeni narodi Carstva. Propagirali su liberalizaciju, demokraciju i reorganizaciju Carstva, ukidanje apsolutizma i vraanje Ustava iz 19. st. Postao je glavna politika stranka koja je Tursku odvela u Prvi svjetski rat. Rasputen 1918. god., nakon poraza Centralnih sila.Zato je Bob Geldof organizirao Live Aid, 1984. god.?Potaknut BBC-evom reportaom o izgladnjeloj djeci u Etiopiji, Bob Geldof odluuje sakupiti novac tako da iskoristi svoj poznanstva s popularnim zvijezdama.1984. god. Geldof okuplja brojna svjetski popularna imena u svijetu glazbe u tzv. Band Aid skupina britanskih i irskih super zvijezda, osnovana 1984. god., na poticaj Boba Geldofa, s namjerom da sakupi novac za izgladnjelu stanovnitvo Etiopije. Cilj je bio okupiti najpopularnije izvoae kako bi se singl to bolje prodavao. Singl Do they know it's Christmas? postao je najbre prodavaniji singl u povijesti Velike Britanije. Boi 1984. god., pretvorio se u razdoblje humanitarnih koncerata za spas milijuna izgladnjelih Afirkanaca.Crna revolucija, 1968. god.SAD 60tih su goodina zahvaene valom rasistikih nemira. 1968. god. ubijen je Martin Luther King u Memphisu, vodei zagovaratelj nenasilja, borac za crnake tenje, apelirao je ne moralnu savjest nacije. Zemlja je u dubokoj krizi.Paralelan problem bila je i seksualna diskriminacija.Tko su Daniel Ortega, Nkrumah, Gadafi, Koronilov, Lumumba, Mobutu i Karl Liebknecht?Daniel Ortega sandistiki predsjednik NikaragveKwame Nkrumah nacionalni voa Zlatne obale tj. Gane, borac za panafrikanizam. Gadafi libijski nacionalni voa, nedavno ubijen u nemirimaKoronilov ministar obrane za vrijeme Privremene vlade (predsjednik Privremene vlade bio je Kerenski) nakon pada cara Nikole, 1917. god.Patric Lumumba najistaknutiji kongoanski politiar,osniva Kongoanskog nacionalnog pokreta i premijer Konga.Mobutu kongoanski general koji je naslijedio Lumumbu na premijerskoj poziciji, 1965. god. dravnim udarom svrgnuo je i predsjednika i svu vlast koncentrirao u svojim rukama.Karl Liebknecht njemaki politiar, osniva saveza Spartakovaca zajedno sa Rosom Luxemburg i K. Mehringom, organizator proturatnih demonstracija 1916. god. zbog ega zavrava u zatvoru. Zajedno sa Rosom Luxemburg 1918. god. osniva KP Njemake. EUROPAPRVI SVJETSKI RATNjemake kolonije prije Prvog svjetskog rata?Nakon Berlinske konferencije, 1885. god. Njemaka je odluila postati afrika sila. Kako je Britaniji trebalo prijateljstvo Njemake u Europi za vrijeme razdoblja loih anglo- francuskih odnosa, Britanija je utke pristala na njemaku okupaciju jugozapadne Afrike. Zauzela je neka podruja u Kini i Tihom oceanu: Shantung, Bismarckovi otoci, Marshallovi i Marijanski otoci. U Africi: Jugozapadna Afrika (kasnije nazvana Namibija), Kamerun, Togoland, Njemaka Istona Afrika/Tanganjika. Nakon rata, Japan se domogao njemakih otonih kolonija, ali i njemakih interesa na poluotoku Shantungu. Britanci i Francuzi podijelili su Togoland, a Francuzi su prisvojili Njemaki Kamerun, a Britanci Tanganjiku.Von Schlieffenov ratni planOn se temeljio na pretpostavci da srce Francuske lei izmeu Bruxsselesa i Pariza stoga je njemaki ratni plan predviao da glavnina njemake vojske prodre u sjevernu Francusku preko neutralne Belgije. Belgija velika njemaka vojska, 1, 5 milijun vojnika je zahtjevala veliki manevarski prostor da bi brzinom i estinom napada iznenadila neprijatelja. Ravniarska Belgija bila je idealano rjeenje. Upad u sjevernu Francusku potom bi se lepezasto irio prema unutranjosti.Ferdinand FochGeneral Ferdinand Foch, vrhovni zapovjednik saveznikih snaga u Francuskoj za vrijeme Prvog rata. Vjerovao je da je ofenziva jedini nain postizanja uspjeha. Istaknu se u bitki na Marni 1914. god., u prvoj bitki kod Ypresa i u bitki na Sommi. Imenovan je vrhovnim zapovjednikom francuske vojske 1917. god., a 1918. god. postaje vrhovni zapovjednik svih francuskih, britanskih i amerikih snaga.Bagdadska eljeznicaVlada Drugog Njemakog Reicha dobila je od sultana Osmanskog Carstva krajem 19. st. koncesiju za crpljenje nafte u sjevernom Iraku, tzv. mosulske nafte. Odmah je dogovorena izgradnja eljeznike pruge Berlin Bagdad u svrhu prijevoza nafte do Njemake, koja je u to vrijeme i bez osmanlijske nafte postala vodea europska ekonomska sila, pored Rusije (Rusi su pak izgradili strateku Kaspijsku i Trans-sibirsku eljeznicu, Moskva Vladivostok, od Europe do Dalekog istoka). Bagdadska eljeznica prijetila je da Engleze izbaci iz utrke za vodeu ekonomsko-politiku silu u Europi, jer za prijevoz nafte Nijemci nisu namjeravali koristiti pomorske putove i Sueski kanal u Egiptu koji je kontrolirala britanska vlada. Usput reeno, kako bi i dalje kontrolirala Suezki kanal i prijevoz svjetske nafte, britanska vlada dala je uoi izbijanja Prvog svjetskog rata zeleno svjetlo za osnivanje idovske drave u Palestini, ije je osnivanje dogovoreno za vrijeme rata, izmeu britanskog ministra vanjskih poslova Arthura Jamesa Balfoura i predstavniku Engleske federacije cionista u Velikoj Britaniji, bankara Waltera lorda Rothschilda. Mala Srbija na Balkanu bila je u britanskoj stratekoj geo-politici kljuna karika u lancu koji je mogao prekinuti Bagdadsku eljeznicu i njemaku ekonomsku autarkiju.Vojna tehnika Prvog svjetskog rataU Prvom svjetskom ratu dolo je do promjene u naoruanju; brzometni i dalekometni topovi, te automatske puke bili su primljene svuda. Tenkove su prvi primijenili Britanci u bitci na rijeci Sommi, a 1917. u bitci kod Cambraija slomili su njemaku obranu. Podmornice, plovila koja su nosila strano oruje, torpeda, gotovo su paralizirale plovidbu morima. Nijemci su koristili i bojne otrove to je izazivalo paniku kod vojnika Antante. 1915. koristili su klor, a kasnije iperit. PRVI SVJETSKI RAT 1914.-1918. god.1914. god.Formirale su se tri bojinice: 1. Zapadna francusko- vicarsko- njemaka granica sve do Sjevernog mora. 2. Istona od rusko- rumunjske granice do Baltikog mora. 3. Dunavska na rijeci Dunavu i Savi.Zapadna frontaPrve bitke su zapoele 14. kolovoza 1914. god. kada Nijemci ulaze u neutralnu Belgiju i neometano prolaze kroz nju.Bitka kod Monsa prvi put se sukobljavaju njemake i britanske snage, neodluan je ishod, Britanci se odluuju na povlaenje, a Nijemci postepeno okupiraju Belgiju. Von Kluck prodire prema Parizu, kolega general von Bllow ima potekoa. Francuzi su krenuli u protunapad.Bitka na rijeci Marni, rujan 1914. god. znaila je poraz njemke vojne strategije tj. von Schlieffenova plana, iako nije bilo ni govora o velikoj vojnoj pobjedi. Njemaka se zasutavila i uvala odstupnicu. Rat brzih ofenziva pretvorio se u rovovski rat. Savezniki pokuaj nastavka protuofenzive, s druge strane, nije uspio, a pokuaji obje strane da na zapadnom dijelu bojita obuhvate i odluno poraze jedna drugu doveo je do trke prema moru, serije krvavih bitaka koje su zavrile neodlunim rezultatom i stvaranjem linije rovova koja se protezala od kanala La Manche do vicarske granice.Bitka kod Ypresa sukob britanskog ekspedicijskog korpusa i njemake vojske, ratuje se na nov nain: bitka u rovovima.Njemaki car Wilhelm je vjerovao da Onaj tko vlada morem, vlada i svijetom stoga inzistira da Njemaka izgradi snanu mornaricu kao sredstvo pritiska na V.B. Ali: Bitka kod Heligolanda, kolovoz 1914. god. pokazala je da je njemaka flota suvie slaba za direktan sukob s britanskom. Nakon ove bitke njemaka mornarica nije naputala svoju pomorsku bazu na sjeveru, Wilhelmshaven. Neuspjena u kopnenim akcijama, Antanta odluuje iskoristiti svoju premo na morima i uvesti pomorsku blokadu njemake obale i onemoguiti dotok potrebnih sirovina. Na odluku o potpunoj blokadi robe prema Njemakoj, Nijemci su reagirali protumjerom i uveli podvornii rat protiv svih neprijateljskih brodova: vojnih i trgovakih. Istona frontaRusi su u problemima: imaju velikih organizacijskih potekoa zbog nepreglednog ruskog prostranstva, nedovoljno motoriziranih transportnih sredstava, vojska je zato usporena. Njemaku vojsku na istoku vode generali Ludendorff i Hindenburg. Rusi u velikom broju prodiru na njemaki teritorij, ali za kratko vrijeme.Bitka kod Tannenberga Ludendorff je opkolio rusku junu armiju i potpuno je unitio. Nakon toga isto je uinio sa sjevernom armijom te ih sve protjerao iz Pruske. Na jugu su snage Antante imale prvu veu pobjedu u bitci na Ceru, kada je srpska vojska, koristei svjea iskustva balkanskih ratova, porazila austro-ugarske snage. Neto kasnije je druga austro-ugarska ofenziva poraena u bitci na Kolubari.Sredozemno moreSa dva broda Gben i Breslau Nijemci vre poltiki pritisak na neutralnu Tursku da ue u rat. Plovei pod ruskom zastavom, njemaki brodovi bombardiraju francuske luke na alirskoj obali i kreu prema Carigradu. Turski ministar rata Enver Paa, bez odobrenja vlade i Velikog vezira, daje odobrenje njemakim krstaricama da uplove u Mramorno more, a na britanske da se otvori paljba. Oba njemaka broda uplovljavaju u Crno more i bombardiraju Odessu, Sevastopolj i Novorosijsk. U studenom 1914. god. OC ulazi u rat na strani Centralnih sila.1915. god.Rusija se nala u bezizlaznoj situaciji. Nedostajalo joj je municije i naoruanja. Pomo joj nije mogla doi preko blokiranog Baltikog mora, stoga se Antanta tj. Britanija odluila napasti Bospor i Dardanele, izbaciti Tursku iz rata, otvoriti put do Crnog mora i pruiti pomo Rusiji. U veljai 1915. god. zapoela je Galipoljska bitka. Od britanskih brodova sudjelovali su Qeen Elizabeth, Lord Nelson i Agamemnon. Oekivala se pomo kopnene vojske, ali kako pomo nije stizala, bilo je oito da mornarica sama nee moi izvojevati pobjedu. 18. oujka pomorska flota Antante, uvjerena da su prolazi prema morskim tjesnacima oieni od mina, samouvjereno kreu naprijed. Ali nekoliko je brodova stradalo od mina, stoga je akcija prekinuta i uslijedilo je povlaenje i odgoda operacije. Na Galipolje stiu nove britanske divizije, bitke se vode itav lipanj.Londonski ugovor, 26. travnja Italija je bila lanica Trojnog saveza, ali je 1914. izabrala neutralnost. Italija je meutim potajno eljela teritorije Austro-Ugarske (Friuli Venezia, Trst, Istru i dio Dalmacije) te je pregovarala s izaslanicima Antante. 26. travnja 1915. potpisan je sporazum u Londonu u kojoj su lanice Antante obeale Italiji Juni Tirol, djelove istone obale Jadrana, te djelove njemakih i turskih posjeda izvan Europe. Italija je te godine objavila rat Austro-Ugarskoj. Italiji su obeana podruja Trsta, Gorike, Gradike, Istra do Kvarnera, otoci Cres, Loinj, Dalmacija do rta Ploa s otocima Hvar, Mlje, Lastovo, Vis. Ugovor je predviao stvaranje neutralne albanske drave.7. svibnja 1915. god. nedaleko irske obale, potopljen je prekooceanski brod Lusitania koji je bio nenaoruan, ali je nosio ratni teret, 128 poginulih bili su Amerikanci. Wilson je zahtjevao da Njemaka preuzme odgovornost i da odustane od podmornikog ratovanja. Ukoliko to ne uini, njemako- ameriki odnosi bit e prekinuti. Obeanja koja Centralne sile daju Bugarskoj garantirali su joj: itavu srpsku Makedoniju, dio Trakije od Grke i Dobruu. U kolovozu u rat ulazi i Bugarska. Osvojena je Srbija, ija se vojska povukla preko Albanije sve do Krfa. Iste su godine na zapadnom frontu od strane Nijemaca po prvi put koriteni bojni otrovi, a poslije e se tim sredstvima koristiti i Antanta.Solunsko bojiteTrebalo je pomoi silama Antante da se iskrcaju i prue adekvatnu pomo Srbiji. 1916. god. Prva upotreba tenka, Brusilovljeva ofenzivaOvu je godinu obiljeila nova ratna taktika: rat do iznemoglosti. Erich von Falkenhayn, naelnik njemakog generaltaba, smatrao je, da Sredinje sile, bez obzira na spektakularne uspjehe na istonim bojitima, nee odnijeti pobjedu ukoliko iz rata ne bude izbaena Francuska. Odbacivi strategiju temeljenu na odlunom udaru kao neizvedivu u postojeim uvjetima zapadnog fronta, odluio se za ofenzivu iji je krajnji cilj umjesto osvajanja teritorija bilo iscrpljivanje francuskog ljudstva. I Antanta i Centralne sile bacile su se uurbano na proizvodnju tekog naoruanja. Isto tako ovu su godinu obiljeile najbesmislenije i najkrvavije bitke Prvog rata.Bitka za Verdun, veljae- kolovoza, 1916. god. Bitka se vodila oko povijesne francuske utvrde bez ikakakvog stratekog ili obrambenog znaaja za Francusku. Verdun je bilo teko braniti, ali je za Francuze imao poseban znaaj. Cilj njemake ofenzive nije bilo samo osvajanje Verduna ve to tee iscrpljivanje protivnika. Nijemci u poetku imaju vie sree, ali kad francusku vojsku preuzme general Henri Ptain, srea se okrenula na suprotnu stranu. Nijemci su slabili, a Verdun nije osvojen. U bitci je poginulo pola milijuna ljudi.Bitka na rijeci Soi, svibanj 1916. god. Austro- ugarski obraun s Italijom, gdje Talijani doivljavaju poraz i moraju se povui. To je zapravo bila Pirova pobjeda u kojoj Austrijanci nisu imali snage za zavrni udarac.Bitka kod Yttlanda, 1916. god. jedina velika pomorska bitka u Prvom ratu. Iako su Nijemci pripremali zamku za velike britanske brodove, Britanci su ih prozreli i prevarili. Bitk je trajala svega nekoliko sati, pobjednik je nepoznat: Nijemci su se prvi povukli, ali Britanci su imali vee gubitke.Bitka kod Somme, veljaa- listopad 1916. god. oznaila je Antantinu protuofenzivu kao odgovor na Verdun. Strateki je napad bio nepovoljan, jer su Nijemci drali visinske predjele. Pokazlo se da je to jo jedan krvav promaaj. U ovoj bitci po prvi put su upotrijebljeni tenkovi (i konjica) na strani Antante. Ali bez uspjeha. Poginulo je milijun vojnika, a linija bojinice nije se niti pomaknula.Brusilovljeva ofenziva, 4.lipnja 1916. god. ofenziva ruskog generala Brusilovljeva prema Austro- Ugarskoj. Na poetku je bila uspjena jer je oslobona Bukovina i dio Galicije, ali nakon pobune ruskih generala koji su odbili slati daljnu pomo, ofenziva je zastala. Ova je ofenziva dala poticaj Rumunjskoj da se ukljui u rat.U kolovozu Rumunjska ulazi u rat na strani Antante koja joj je obeala Banat, Transilvaniju, Bukovinu i Dobruu.1917. god.Veljaa 1917. god. donjela je njemaku objavu totalnog podmornikog rata, na to su SAD reagirale i prekinule diplomatske odnose s njom. Jedini poticaj za Antantu u to doba bio je ulazak SAD u rat u travnju 1917. god., motiviran kako ekonomskim interesima bankara koji su financirali Antantu, kako neogranienim podmornikim ratom kojeg je vodila Njemaka i ije su rtve esto bili ameriki brodovi. No, s druge strane, trebalo je vremena da SAD mobilizira i obui vojsku u opsegu koji bi mogao vanije promijeniti stanje na zapadnom frontu.Bitka kod Ypresa, Belgija, kolovoz- studeni 1917. god. zapoeo je jedan od najjaih topovskih napada u dotadanjoj topovskoj povijesti ratovanja. Ali ofenziva britanskih snaga im je krenula, odmah je zapela u movarnom terenu, na koji vojni stratezi nisu obraali pozornost. Ovo je bila najprljavija bitka itavog Prvog svjetskog rata. Glavni cilj- oistiti flanrdijsku obalu od neprijatelja, Britanci nisu uspjeli postii.U meuvremenu je Antanta zadobila jo jedan teak udarac kada su talijanske snage u bitci kod Kobarida doivjele katastrofalan poraz, te su odbaene sa Soe na prilaze Veneciji. Saveznici su talijansku frontu stabilizirali aljui britanska i francuska pojaanja, pa Sredinje Sile nisu uspjele iskoristiti ovaj uspjeh kako bi uspjele Italiju izbaciti iz rata.1918. god.ak i prije nego to je s novom sovjetskom Rusijom sklopljen mir u Brest-Litovsku, Sredinje Sile su poele svoje efektive povlaiti s istonog na zapadni front kako bi stekli dovoljnu nadmo u ljudstvu i rat rijeili jednom velikom ofenzivom prije dolaska amerikih snaga. Paljivo pripremljena ofenziva, za koju su razvijene nove taktike je nazvana Kaiserschlacht. Zapoela je u proljee i ispoetka imala spektakularan uspjeh, pogotovo na britanskom sektoru fronta. No, Britanci su s vremenom uspjeli dovui pojaanja i stabilizirati situaciju. Njemaki pokuaji da proboj naprave na drugim sektorima su imali jo manje uspjeha, pokazavi kako je njemaka vojska istroila veinu svojih ljudskih i drugih resursa. Meu Nijemcima je nakon neuspjeha Kaiserschlachta bitno opao moral, emu je doprinosila boljevika agitacija koju su sa sobom donijeli veterani s istonog fronta. Ljeti su saveznici poeli protuofenzivu koja je polako ali sigurno poela odbacivati Nijemce ne samo s poloaja dostignutih u proljee, nego i u dubinu belgijskog teritorija. Meu saveznikim snagama je naglo porastao moral, pogotovo kada su saveznike redove u veem broju stigli Amerikanci. U rujnu su snage Antante izvrile proboj solunskog fronta i za nekoliko dana prisilile Bugarsku na kapitulaciju. Neto kasnije je britanski proboj turskih linija u Siriji doveo do kapitulacije Otomanskog Imperija. Na talijanskom frontu je, nakon neuspjele austro-ugarske ofenzive nekoliko mjeseci ranije, talijanska ofenziva izazvala potpuno rasulo austro-ugarske vojske. Vojnici su odbili nareenja i poeli se vraati kuama, izazvavi tako proces koji e izazvati raspad Austro-Ugarske. U takvim okolnostima Njemaka vie nije mogla nastaviti rat. Nakon to je Wilhelm abdicirao te proglaena republika, Nijemci su pristali na primirje 11. studenog - dan koji se danas slavi kao praznik u mnogim dravama. Temeljem njega se njemaka vojska morala povui preko Rajne.Njemaki generali u Prvom svj. ratu Zapadna frontaGeneral Moltke- vrhovni zapovjednik njemakih snaga na zapadnoj fronti, smijenjen je nakon poraza na rijeci Marni 1914. god. kada je propao van Schlieffenov plan; General von Falkenhayn- novi zapovjednik njemakog generaltaba; General Von Kluck- vodi Nijemce prema ParizuGeneral Von BllowIstona frontaGeneral Ludendorf, General HindenburgLudendorffErich von Ludendorff njemaki general i heroj Prvog rata,vrlo utjecajan u njemakoj vojnoj i unutarnjoj politici. Kako se bliio kraj rata, Ludendorff je predlagao na brzom zakljuenju primirja. Nakon rata pobjegao je u vedsku, ali se vratio i 1923. god. sudjelovao u tzv. Mnchenskom pivnikom puu. Rani pristaa Hitlera, ali se kasnije ograuje od njega i kritizira Hindenburga.Lloyd GeorgeNa poetku Prvog rata postao je ministar naoruanja i rata,a onda je postao i britanski premijer 1916. god. David Lloyd George je predstavljao Britaniju na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. god. Od 1918. god. njegova liberalna stranka ima vlast zajedno s konzervativcima, u koaliciji.Lord KitchenerBritanski ministar rataChurchillPrvi svjetski rat Na poetku rata imenovan je prvim lorodom Admiraliteta. Kao Prvi Lord Admiraliteta bio je idejni tvorac i zagovornik katastrofalnog iskrcavanja snaga Antante kod Galipolja na Dardanelima u Prvom svjetskom ratu zbog ega je u javnosti dobio nadimak "galipoljski mesar". Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front, 1917. god. postaje ministar za oruje, a 1918. god. ministra rata i zrakoplovstva. Od 1922. god. obnaao je dunost ministra kolonija.Drugi svjetski rat za vrijeme rata Churchill je ponovno imenovan prvim lordom Admiraliteta. Od 1940. god. postaje britanski premijer. PetainPrvi svjetski rat francuski heroj, spasitelj Verduna, promaknut je na mjesto zapovjednika glavnog stoera francuske vojske, od 1918. god. nosi titulu marala.Drugi svjetski rat zapovjedao je francuskim snagama u Sjevernoj Africi da prue otpor Saveznicima, prekinuo je diplomatske odnose s Washingtonom. Eisenhower ga je pokuao smijeniti i zamijeniti s Darlanom i Giraudom, ali nije mu uspjelo. Na kraju je De Gaulle preuzeo stvarnu vlast nad slobodnim djelovima Francuske.MEURATNO DOBANemiri u europi nakon Prvog svjetskog rataNakon primirja u Europi sukob se nastavlja u Rusiji u kojoj traje graanski rat izmeu Crvene i Bijele armije; potom u Turskoj gdje nacionalisti rade na svrgavanju sultana, ruenju carstva i proglaenju republike; u Maarskoj gdje novoizabrana vlada ne moe prihvatiti Vixovu notu i nema snage suprotstaviti se komunistikoj struji pa zato biva sruena i 21. oujka 1919. god. zamijenjena sovjetskom upravom koja je potrajala do kolovoza iste godine; komunisti se pokuavaju izboriti za vlast i u Mnchenu, ali bez ikakva uspjeha. I Poljska nije doivjela smirenje: u njoj su se za vlast borile dvije vlade. Privremena vlada u Lublinu na elu s Dmovskim imala je podrku Antante, dok je u Krakovu postojala pronjemaka vlada. Ta je vlada sve svoje ovlasti prenijela na generala Pilsudskog nakon njegova izlaska iz zatvora. Dvije vlade upsjele su nai zajedniki jezik te zajedno organizirale vlast. Poljska socijalistika stranka Josefa Pilsudskog borila se za demokratsku republiku i protiv sistema Sovjetskog SavezaMirovna konferencija u VersaillesuNjemaka izgubila je kolonije, trgovaku mornaricu, bila je razoruana, i raskomadana jer je morala ustupiti svoja pogranina podruja Alsace i Lorraine Francuskoj, neto Belgiji i sjeverni lesvig Danskoj, morala je prihvatiti svu krivicu za rat na sebe, morala je platiti ratne reparacije (u iznosu od 125 zlatnih maraka, naknadno odreena svota), morala je predati svu mornaricu, zabranjena joj je gradnja nove, ograniiti vojsku, demilitarizirati Porajnje za 15 godina, priznati ehoslovaku, Poljsku i Austriju.Austrija izgubila je germanofilska podruja u ehoslovakoj, Juni Tirol, dobila je Gradie, ogranien joj je broj vojnih snaga, morala je priznati drave nastale raspadom A.-U. carstva.Bugarska morala se odrei zapadne Trakije u korist Grke, Dobrude u korist Rumunjske, morala je ograniiti vojsku i platiti reparacijeMaarska izgubila je 40% svog nekadanjeg teritorija (Hrvatsku, Slavoniju, Meimurje, Srijem, Baranju, Baku, Banat, Transilvaniju, Slovaku, Gradie), morala je ograniiti vojsku, platiti ratnu odtetu.Turska svedena je na svoj anadolski prostor, tjesnace i Carigrad, morala je priznati samostalnost Armenaca pod britanskim protektoratom i autonomiju Kurdistana, predati mornaricu, te sve mandatne sustave na svom bivem teritoriju.Liga naroda- tko je otac, gdje je sredite i koja su se podruja nala pod protektoratom Lige naroda nakon Prvog rataNa mirovnoj konferenciji u Versaillesu 1919. god. donijeta je odluka o stvarnju Lige naroda. To je bila meunarodna organizacija za ouvanje mira u svijetu. Organizaciju su inili: Vijee (od 4-6 stalnih i 9 nestalnih lanica), vrhovni organ tj. Skuptina i izvrni organ/ Stalni sekretarijat i nepolitika tijela (Meunarodni ured za rad, Meunarodni sud...) Liga naroda utvrdila je mandatni sistem. Brojala je 42 zemlje lanice, ali bez SAD, jer je ameriki Kongres odbio je verificirati Versailleski mirovni ugovor i odbio je pristupiti Ligi naroda, i SSSR-a i Njemake. Kasnije se prikljuilo jo 28 zemalja meu njima i Njemaka i SSSR. Sredite Lige naroda bilo je u enevi. Nakon to SAD nisu pristupile Ligi, Francuska je postala glavni akter u borbi za izgradnjom sustava sigurnosti. Suprotno Francuzima, Englezi su oekivali to manje obaveza, klju sigurnosti za njih je znaio razoruanje svih kopnenih vojski. Do Drugog svjetskog rata 16 zemalja je istupilo iz Lige naroda. Liga naroda je ukinuta 1946. god., kada je njenu funkciju preuzeo UN.Podruja pod protektoratom Lige naroda Saarska oblast (na upravi 15 godina), Gdanjsk, morski tjesnaci Bospor i dardanele (od mirovnog ugovora u San Remu 1920. god.)Mala AntantaNa vijest o sve veem naoruanju Maarske, Bene putuje u Beograd i 1920. potpisuje Ugovor o savezu i uzajamnoj pomoi Jugoslavije ehoslovakoj. Savezu se ubrzo prikljuuje i Rumunjska. (ehoslovaka inicijator jer se oslanja na Francusku u vanjskoj politici). Savez usmjeren protiv revizionistikih tenji Maara, Bugara i Nijemaca i protiv mogue restauracije Habsburgovaca. Mala Antanta je posveena ouvanju statusa quo u srednjoj Europi i obrana Trianonskog mirovnog sporazuma.Francuska je s negodovanjem primila vijest o stvaranju Male Antante koja joj je kvarila planove u Istonoj i Sredinjoj Europi. Snano je agitirala i odvraala Rumunjsku od tog saveza. Najvie joj je smetalo to M.A. nije eljela biti instrument antisovjetske politike. Namjera Francuske nakon Versaillesa je formiranje podunavske formacije na ijem bi elu bila poraena Maarska, stoga Francuska podupire restauraciju Habsburke Monarhije i pomae Karlu IV. da se vrati u Budimpetu i zatrai povrat kraljevskih ovlasti. Nakon drugog neuspjelog pokuaja da se vrati na maarsko prijestolje, Karlo biva deportiran na otok Madeiru, poraena i razoarana francuska politika okree se Maloj Antanti.Savez je oslabio nakon to je Jugoslavija poela suraivati sa Njemakom, a pogotovo kada Rumunjska 1939. potpisuje sporazum s Njemakom (dozvoljeno Njemakoj da na 10 godina iskoritava rumunjska rudna bogatstva)Konferencija u Locarnu, vicarska, 1925. god.Odran je sastanak na kojem su Velika Britanija, Francuska, Italija, Belgija i Njemaka potpisale sporazum u kojem su osigurane njemake zapadne granice prema Francuskoj i trajna demilitarizacija Rajnske oblasti. Problem istonih njemakih granica nije rijeen jer je politika tadanjeg ministra vanjskih poslova Njemake Stressemanna inzistirala na reviziji. Potpisani su i sporazumi o meusobnoj pomoi izmeu Francuske i Poljske, te Francuske i ehoslovake u sluaju agresije Njemake. 1926. god. Njemaka je primljena u Ligu naroda, ali potpuno razoruana i bez prava sudjelovanja u arbitraiBriand- Kelloggov pakt ili Pakt o opem odricanju od rata, 1928. god.Nazvan prema francuskom ministru vanjskih poslova Briandu i amerikom dravnom tajniku Kelloggu. Pakt je potpisan u Parizu, a sve zemlje potpisnice, njih 63, su se odrekle upotrebe sile u meunarodnim odnosima i sporovima. Godinu dana kasnije i SSSR prihvaa Briand- Kelloggov pakt. Jedini nedostatak je bio to nije predvidio nikakve sankcije protiv agresora.Dawesov i Youngov plan 1923. god. donijet je Dawesov, a 1929. god. Youngov plan za isplatu njemakih ratnih reparacija: zakljueno je da e 1.) sukcesivno smanjiti njemake rate za otplatu, 2.) stabilizirat e se njemaka valuta i 3.) Njemaka e dobiti meunarodni zajam kako bi se omoguila provedba tih koraka.Razvoj faizma i nacizma?Faizam je naziv za antiliberalan, antidemokratski, antikomunistiki i antisocijalistiki svjetonazor, pokret i poredak koji je u Italiji postojao izmeu dva svjetska rata. Ime je izvdeno iz latinske rijei fasces koja je oznaavala sveanj prua sa sjekirom u sredini. Prave vrijednosti su drava i nacija i njima se sve mora podiniti i sloboda i imovina i ivot. Za faistiku ideologiju osnovni zadatak drave nije da vodi rauna o blagostanju i slobodi pojedinca, ve ona sama sebi mora biti na prvom mjestu. Za njih u takvoj dravi samo jedna stranka ima svu vlast u rukama. Demokracija je za faiste izvor korupcije i neefikasnosti. Dvije glavne vrijednosti mogu se ostvariti samo unitenjem demokracije i uvoenjem stroge diktature.Kriza kapitalistikog graanskog drutva i liberalnih parlamentarnih poredaka neki su od imbenika koji su utjecali na stvaranje faizma. Ideja o ponienoj i opljakanoj Italiji nakon Prvog svjetskog rata, razvila je pokret autoritarnog nacionalizma, iji je glavni ideolog bio pjesnik Gabrielle D'Anunzio. Prve politike skupove ovog pokreta vodi novinar Benito Mussolini, koji 1919. god. u Milanu osniva grupe tzv. fasci (savezi, snopovi) za revolucionarnu akciju s ciljem socijane reforme, ukidanje politikih stranaka, formiranje jake vlade itd. Politika agitacija je jaka, faistiki pokret se iri, a prati ga nasilje prema komunistima i socijalistima. U svrhu tih nasilja Mussolini osniva svoju vojsku tzv. crne koulje.Od 1921. god. faisti sudjeluju u radu parlamenta.Nacizam nacionalsocijalizam koji je prerastao u totalitaran reim, glavna obiljeja: militarizam, agresivni nacionalizam, antisemitizam, antiurbanizam, antiintelekualizam i vjerovanje u superiornost arijevske rase i njemakog naroda. U Njemakoj se javljaju ekstremni nacionalisti ogoreni zbog ratnog poraza, teritorijalnih gubitaka, reparacija i smanjenog broja vojske. To su bili uglavnom generali i nezaposleni vojnici. Za njemaki poraz okrivljavali su komuniste, radniku klasu i idove- izdajnike naroda, nisu prihvaali odluke Versaillesa. Jedna od takvih ekstremistikih grupa bila je i Njemaka radnia partija 1919. god., od 1920. god. poznata kao Nacionalsocijalistika njemaka radnika partija ija je najutjecajnija linost postao demobilizirani vojnik Adolf Hitler.Konferencija u Stresi, 1935. god.Povod za konferenciju je bilo zapoeto njemako naoruanje. To je bio sastanak Britanaca, Francuza i Talijana koji su raspravljali o mogunosti odbacivanja vojnih klauzula Versailleskog ugovora. Zakljueno je da je Njemaka otvoreno prekrila odredbe Versailleskog ugovora. Ali Britanci daju do znanja da nee pristati ni na kakve sankcije protiv Njemake, stoga je ranija izjava ostala mrtvo slovo na papiru. Sudionici su potvrdili svoju odanost Locarno paktu i potvrdile nezavisnost Austrije. Ovo je bio posljednji zajedniki sastanak Britanaca i Francuza s Talijanima.Gentlemenski sporazum, 1936. god.Anglo- talijanski dogovor o ouvanju status quo politike u itavom Mediteranu. Britanija priznaje talijansku okupaciju Etiopije.NJEMAKAWEIMARSKA REPUBLIKA 1919.- 1933. god.Podignuta je radom socijaldemokrata i graanskih snaga koje su prihvatile republiku i parlamentarizam.Ustav iz 1919. god. odreuje Weimarsku Republiku kao parlamentarnu dravu. Do samoga kraja njezine povijesti, politiki ivot bio je rascjepkan. Njemaka je nakon Prvog rata bila vojno poraena, ali idejno i politiki ne. Nacionalno ponienje, ogorenje zbog Versailleskog poretka, elja za revanizmom poticali su narod da se okrene k nacionalizmu. Tako se i u Njemakoj pojavio ekstremni nacionalizam. Progutala ju je najmranija inflacija, srednji sloj njemakog graanstva u potpunosti je uniten. Za Nijemce je najvanija posljedica Prvog rata bila preporoena Rusija, i u njoj su njemaki generali traili uporite. Nakon Gospodarske krize, uplaeni rastom snage Hitlera, saveznici 1932. god. pristaju otpisati Njemakoj sve ratne reparacije, Njemaka je mogla obnoviti svoje gospodarstvo. Od 1933. god. Hitler je njemaki kancelar. 1934. god. umire predsjednik Hindenburg, a zajedno s njim i Weimarska Republika.Tko je bio prvi predsjednik Njemake?F. Ebert, poasni predsjednik drave od 1919.-1925. god.Tko je bio Hindenburg i kakav je odnos imao s Hitlerom?Paul von Hindenburg, njemaki feldmaral koji se u Prvom ratu istaknuo pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima. 1925. god. postaje predsjednik Weimarske republike sve do 1934. god. S dolaskom nacista na vlast, Hindenburg preputa formiranje vlade Hitleru, a time i formalno predaje vlast nacistima. S njegovom smru 1934. god. nestalo je Weimarske Republike, a dunost predsjednika preuzeo je kancelar Hitler.Tko je Stressemann, njegova vizija Njemake?Gustav Stessemann, njemaki ministar vanjskih poslova od 1923.- 1929. god. Bivi monarhist i nacionalist, nakon Prvog rata postaje liberal, republikanac i pristaa meunarodnog pregovaranja. Bio je kancelar, ministar vanjskih poslova Weimarske Republike. Svjestan da ekonomske prilike u Njemakoj nisu sjajne, zahtjeva podizanje zajma, a zajam dobiva samo miroljubiva zemlja. Zbog toga je elio pokazati svijetu da Nijemci nisu samo vojnici i osvajai, ve da znaju voditi i miroljubivu politiku. Tada e biti primljeni u Ligu naroda gdje e moi pokrenuti reviziju Versailleskog ugovora.Svoje revizionistike ideje nije skrivao: elio je vratiti Rajnsku oblast, elio je popraviti poloaj njemake manjine u Poljskoj i ehoslovakoj, elio je ispraviti njemake granice i vjerovao je u ujedinjenje Austrije i Njemake. Potpisao je u ime Njemake Locarno pakt, nakon kojeg je Njemaka 1926. god. primljena u Ligu naroda. 1926. god. Stressemann dobiva Nobelovu nagradu za mir. Tijekom godina prihvatio je Republiku koju je u poetku odbacivao, Republiku je prihvatio kao najmanje od moguih zala, a u srcu je i dalje bio pristaa monarhizma. Umro je od sranog udara 1929. god.Tko je bio Hans von Seeckt?Zapovjednik njemake armije nakon 1920. god., koji je potajno i spretno krio odredbe Versailleskog ugovora koji je Njemakoj zabranjivao da dri armiju veu od 100 000 ljudi. U tajnom sporazumu sa Sovjetskim Savezom dobio je dozvolu za opremanje i vjebanje njemakih snaga na ruskom teritoriju, a za uzvrat Nijemci su poduavali ruske oficire i gradili tvornice orujaKomunistika partija NjemakeSpartakovci lanovi njemake revolucionarne socijalistike skupine u prvom svjetskom ratu koju su vodili Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht, a nazvana je po rimskom voi Spartaku. Postala je jezgra njemke komunistike partije 1919. god. Ova je grupa imala puno veu popularnost meu socijaldemokratima Europe nego Lenjin.Od 1925. god. na elu KPNJ bio je Ernst Thlmann koji je davao bezuvjetnu podrku Staljinu i podreivao se svim direktivama kominterne.Njemaka je prema miljenju komunista trebala biti zemlja u kojoj e se odluivati sudbina europeNakon drugog rata u sovjetskoj okupacijskoj zoni komunisti preuzimaju svu vlast. Ne elu partije stoje Pick i Ulbricht.Slino kao i u Maarskoj 1953. god., partija je pokuala izvriti promjenu politike linije proglaenjem novog kursa tei ograniiti izgradnju teke industrije, ubrzano poboljati ivotni standard, prestati s masovnim represijama.Kolika je bila opasnost od boljevizacije Njemake u vrijeme kad Hitler dolazi na vlast?Jako velika. LOL.Poar u Reichstagu 1933. god.- kada, zato, tko je optuen, gdje im se sudilo, kako su zavreni procesi protiv opruenih i kamo su optueni nakon toga otili? Lajpciki proces Poar u Reichstagu, 27. veljae 1933. god. odredi SA i SS podmetnuli su poar u zgradu njemakog parlamenta i za to su optuili komuniste. Hitler se nadao da e na taj nain istjerati izboriti veinu na graanskim izborima, ali to mu nije pomoglo kao ni odluka predsjednik Hindenburga koji je stavio KPNJ van zakona. Na novim izborima Hitler opet ne dobiva veinu, pa sae odluuje uz pomog graanskih stranaka istjerati komuniste iz parlamenta. Nova, isto nacistika vlada imala je apsolutnu vlast, a svaka opozicija bila je nemilosrdno unitena.Lajpciki proces proveden je 1933. god. nakon podmetnutog poara u zgradi njemakog parlamenta nad osumnjienim komunistima koji su optuni za taj in. Meu optuenima su bili Bugari Georgi Dimitrov, Popov i Tanev te Nizozemac Lubben. Bugari su osloboeni, a Nizozemac je dobio zatvorsku kaznu. Popov je kasnije stradao u sovjetskom logoru 1935., a ista sudbina stigla je i Taneva 1937. godTREI REICH1933. god. na vlast dolazi Nacionalsocijalistika stranka. Hitler je povukao njemako lanstvo iz Lige naroda i iznijeo ekstremno imperijalistiki program zasnovan na divljem nacionalizmu, rasistikim i geopolitikim teorijama i militaristikim tradicijama njemake drave. Cilj dominacija Njemake u Europi i vodee mjesto u svijetu.Adolf Hitler Roen u Austriji. Kaplar za vrijeme Prvog rata, nakon kojeg se prikljuuje Njemakoj radnikoj stranci koja se kasnije preimenovala u Nacionalsocijalistiku stranku (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Od 1921. god. Hitler postaje formalni voa NDA. Nacionalist, antisemitist i antikomunist, Hitler ima jedan cilj: dokopati se vlasti. A u tu svrhu organizira politike skupove na kojima dri vatrene govore. Mnchenski ili pivniki pu,1923. god.?Za vrijeme velike inflacije i francuske okupacij Rhura, Hitler impresioniran Mussolinijevim primjerom, na elu nezadovoljnih generala (ukljuujui i generala Ericha Ludendorffa) pokuava preuzeti vlast. 9. studenog u Mnchenu izvodi pu koji nije uspio zbog ega biva uhien i deportiran u zatvor gdje je odleao devet mjeseci i gdje je napisao svoje djelo Mein Kampf.U poetku je nacistika stranka polagano rasla. S porastom nezaposlenosti za vrijeme Velike gospodarske krize, porastao joj je ugled. Sredite stranke bio je grad Nrnberg (kasnije omiljena meta saveznicima). Predsjednik Weimarske Republike, maral Hindenburg, poziva Hitlera 1933. god. da sastavi vladu: Hitler postaje kancelar Reicha zahvaljujui ogorenosti srednjeg stalea, ambicijama industrijalaca i strahu od komunizma. Njemaku je pretvorio u najmoniju vojnu silu u Europi, obnovio je militarizaciju Njemake, razbio je demokraciju, razvlastio i ubijao idove, prigrabio privredu i preuzeo kontrolu nad vanjskom politikom.Imao je jasan i jednostavan vanjskopolitiki program: Veliko Njemako Carstvo sa irokim ivotnim prostorom- Lebensraum, za njemaki narod. Da bi mogao ostvariti svoj program bilo je potrebno: skinuti okove versajskog diktata, okupiti sve Nijemce u jednu dravu Veliki Reich (Austrija, ehoslovaka, Poljska, baltike drave), osvojiti lebensraum i stvoriti novi poredak u Europi na bazi rasne ideologije. Njegov najvei neprijatelj bio je Sovjetski Savez, ali i Francuska.Dobro je procijenio svoje protivnike, za koje je pretpostavio da nee nita poduzeti. Stoga je nastavio naoruavati Njemaku i poveavati njenu vojnu mo. Nakon to je osigurao granicu i stvorio snaan vojni aparat, mogao se posvetiti irenju Treeg Reicha. Najkobnija Hitlerova pogreka bila je procjena Britanskih snaga: nije vjerovao da e se Britanci boriti 1939. god, nije mislio da e izdraati do 1940. god., a kamoli da e pobijediti 1942. god. Druga njegova pogreka bila je to nije mogao dopustiti da njegove snage na Zapadu miruju ve ih je povukao i odluio poslati na istok protiv Staljina.Kako je zavrio? 29. travnja, dok je bijesnila okupacija Berlina, Hitler sastavlja svoju oporuku: Bormanna (nacist broj dva) imenuje izvriteljem oporuke, Gringa i Himmlera iskljuuje iz stranke jer nisu htjeli izvriti njegove zapovjedi, admirala Karla Doenitza imanuje predsjednikom Reicha i vrhovnim komandantom oruanih snaga i navjetava svoju smrt. Dao je otrovati svog njemakog ovara i svoje tajnike, njegova ena je 30. travnja 1945. god. popila sama otrov, a sam Hitler sebi je presudio ustrijelivi se u usta. Tijela su spalili Bormann i Hitlerov osobni sluga. Goebbels je naredio esesovcima da ubiju njega i njegovu enu, a Bormann je nestao bez traga.No dugih noeva, 30. lipnja 1934. god.Smrtonosna istka i krvoprolie kojeg je zapovjedio Adolf Hitler. Prije dolaska na vlast, Hitler je imao pouzdanike koji su bili u sastavu zloglasnih SA- odreda. Vodio ih je Ernst Rhm. Kada se Rhm osilio, Hitleru je reeno da se protiv njega kuje urota. Vidjevi lane dokaze, on je odobrio odmazdu. Sukobljene strane su bili Rhm na jednoj strani, a na drugoj Hitlerovi oligarsi: Goebbels, Gring, Himmler i asnik Reinhard Heydrich. Crnokouljai iz redova SS-a napali su voe SA- odreda, politiare i druge neistomiljenike. Slubeno ih je ubijeno 77, ali smatra se da ih je bilo i vie od 400. Ova istka bila je nagovijetaj Holokausta i Kristalne noi. Naziv pokolja dolazi od bitke iz mita o kralju Arturu.1934. god. zapoelo je njemako naoruanje, slijedee godine Hitler uvodi opu vojnu obvezu1935. god. Sarska oblast glasala je za ponovno prikljuenje Reichu1936. god. etiopska kriza dala je zeleno svjetlo Hitleru. Zamijetio je neodlunost i nespremnost velikih sila da se prime oruja te razlaz Italije sa zapadnim zemljama. Stoga je 1936. god. prihvativi rizik francuske intervencije povukao Njemaku iz Locarno pakta i krenuo u pohod na Rajnu tj. demilitarizaciju Porajnja.13. oujka 1938. god., oujak Hitler je proveo Anschluss Austrije. U ehoslovakoj, u Sudetima, Konrad Henlein pridobiva njemaku manjinu tzv. Volksdeutsche za nacionalsocijalistiki programRujan 1938. god. Mnchenski sporazumom Hitler dobiva pravo pripojiti Sudete.Oujak 1939. god. Hitler je zauzeo i ostatak ehoslovake, proglasio eko- moravski protektorat i postavio svoje namjesnike, i izbrisao ehoslovaku kao nezavisnu dravu.Njemaka nije imala jaku mornaricu, ali se oslanjala na jako zrakoplovstvo. Tek 1939. god. Hitler se posvetio pomorskim pripremama.Tko pie Hitleru Mein Kampf tj. kome ga on diktira?Hitler diktira svoje misli svom odanom prijatelju Rudolfu Hessu za vrijeme dok su obojica 1924. god. leali u zatvoru.Tko je bio Hess?Rudolf Hess, drugi najistaknutiji ovjek u nacistikoj hijerarhiji. Zamjenik Adolfa Hitlera. U proljee 1941. god. odlazi potajno u Britaniju, elei preko lorda Hamiltona kontaktirati vodee politiare Britanije, i dati im prijedlog mirovnog ugovora koji bi jamio suverenitet Britanskog imperija (jer Hess je vjerovao da e Britanija biti poraena) i davao Hitleru slobodne ruke da napadne Sovjetski Savez. Ali Britanci gahvataju i zatvaraju kao ratnog zarobljenika. Hitler se zapanjio i pobijesnio.Tko je od nacista posljednji umro?Hess je posljednji umro, 1987. god. u njemakom zatvoru gdje je dospio nakon Drugog svjetskog rata. Izvrio je samoubojstvo.Odnos Mussolini-HitlerMussolinijevi poltiki ciljevi bili su usmjereni prema 1.) podunavsko- balkanskom podruju gdje je pokuao onemoguiti stvaranje jake centralistike drave ili kakve federacije, a u tom se pogledu oslanjao na Austriju i Maarsku i bio je protivnik ujedinjenja Austrije i Njemake. 2.)Sredozemnom moru gdje je nastojao izbaciti Engleze i Francuze te stvoriti mare nostrum. 3.) i prema afrikim kolonijama. Zbog privredne i vojne nespremnosti Italije za velike osvajake pothvate ostvarenje ovog plana bilo je postepeno i dugotrajno. Prije svega Mussolini je davao prioritet Podunavlju koje je predvidio kao zonu talijanskog i politikog utjecaja. elio je stvoriti grupu satelitskih zemalja Austrije, Maarske i Jugoslavije u svom zaleu. Stoga 1934. god. u Rimu su potpisani protokoli izmeu: Italije, Austrije i Maarske o privrednoj suradnji. Zbog toga je doao u neposredan konflikt s Hitlerom.Hitler je s druge strane imao jasan vanjskopolitiki program: Veliko Njemako Carstvo sa irokim ivotnim prostorom. Za Hitlera je SSSR bio najvei protivnik. U svim njemakim ekspanzionistikim planovima, anschluss Austrije je bio sastavni dio. Austrija je bila sastavni dio njemake nacionalne zajednice. Isto kao i Mussolini i on je elio itavo Podunavlje, dijelove Balkana za svoju privrednu i politiku ekspanziju.Interesi Italije i Njemake 1933. god. u JI Europi bili su najee suprotstavljeni. Berlin je oekivao ako Italija eli njemako prijateljstvo mora napustiti svoje planove na Dunavu i okrenuti se ekspanziji na Jadranu i Sredozemlju. Talijanski faisti tada nisu bili spremni popustiti Nijemcima.Talijani 1935. god. potpisuju francusko- talijanski ugovor kojim im Francuzi ustupaju dio tuniske pustinje i dio Eritreje. Francuski ministar vanjskih poslova Laval daje zeleno svjetlo Talijanima za okupaciju Etiopije.1936. god. dolazi do preorijentacije Mussolinijeve politike, nakon to je Hitler uspio uspjeno preovesti remilitarizaciju Rajnse oblasti. Mussolini postavlja grofa Ciana, germanofila na mjesto ministra vanjskih poslova koji Hitleru izlae novi talijanski vanjskopolitiki program: koji je usmjeren ka Sredozemlju i Jadranu. Te je godine 1936. potpisana Osovina Rim- Berlin.Osovina Rim Berlin, 1936. god.Austrijsko- njemaki ugovor o prijateljstvu 1936. god. garantirao je Austriji dravni suverenitet od strane Njemake i ne mijeanje u unutranje poslove. Belgija, uplaena remilitarizacijom Rajnske oblasti, odluuje otkazati ugovore o savezu s Francuskom i Britanijom i proglasiti neutralnost, za sluaj svakog novog sukoba. Ove su akcije uvjerile Mussolinija da je vrijeme za preorijentaciju njegove politike. Imenuje svog zeta grofa Ciana, germanofila, za ministra vanjskih poslova, a Hitler na taj in odgovara i priznaje talijansko osvajanje Etiopije. 1936. god. stvorena je osovina Rim- Berlin. Hitler je iznio svoje politike planove koji su smjerali ka Istonoj Europi te je priznao prvenstvo Italije na Balkanu, Jadranu i Sredozemlju.Antikominterna pakt, 1936. god.Za vrijeme potpisvanja Gentelmenskog sporazuma, Hitler neumorno radi na jaanju svojih vojnih snaga tj. da osovinu Rim- Berlin pretvori u snaan vojno politiki savez u koji bi prikljuio i Japan i tako stavio SSSR u zamku. 25. studenog 1936. god. potpisan je Antikominterna pakt izmeu Japana i Njemake. On je podrazumijevao pruanje zajednikog otpora prema komunizmu. Tajni dodatak bio je usmjeren protiv SSSR-a. 1937. god. Italija pristupa ovome paktu.Pakt je postao instrument putem kojeg je Njemaka osigurala odanost rumunjskih, maarskih i bugarskih satelita.Kristalna no- koji je bio povod, 1938. god.?1938. godine, 15.000 idova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemake i iskrcano na poljskoj granici. Desniarska antisemitska poljska vlada, odbila ih je primiti. Njih oko 5.000 ostalo je na niijoj zemlji. U znak osvete jedan je mladi poljski idov, kojemu su protjerali roditelje, ustrijelio konzula njemakoga veleposlanstva u Parizu. Nacistika je stranka to proglasila dijelom svjetske idovske urote i u noi s 9. na 10. studenoga odgovorila nasiljem, paleom i umorstvima. U zloglasnoj Kristalnoj noi zapaljeno je oko 300 sinagoga, uniteno je i opljakano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena su idovska groblja i kapelice i ubijen 91 idov. Mnogi su idovi uhieni i odvedeni u koncentracijske logore. idovi su praktiki iskljueni iz njemakoga ekonomskog ivota. Slijedilo je konano rjeenje o Holokaustu. Kristalna no bila je djelo smeokouljaa iz SA - poluvojnikih jurinih odreda. Hitleru se to nije svidjelo, jer nije bilo provedeno pod sredinjim nadzorom reima, tj. nije izdana Hitlerova pismena naredba za provoenje ovakvog plana.elini pakt, 1939. god.Hitler je pokuao to snanije vezati Italiju uz sebe. Predloio je da antikominterna pakt postane vojno- politiki savez. Japan je odbio pristupiti ovom savezu. 22. svibnja 1939. god. u Berlinu je potpisan njemako- talijanski ugovor o ofenzivnom vojnom savezu. Ovim je ugovorom Italija u potpunosti pala u politiku i vojnu zavisnost od Njemake.to je holokaust, kad se javlja?Izvorno, rije holokaust oznaava rtvu paljenicu, pri kojoj se spaljuje cijela ivotinja. Danas je meutim u cijelom svijetu ta rije uobiajeno ime za genocid nad idovima (hebrejski: shoah), te u irem znaenju i sustavno istrebljivanje drugih grupa (prvenstveno Romi) za vrijeme i_Reich" \o "Trei Reich" nacistikog reima u Njemakoj. Rije holokaust prvi je za taj genocid upotrijebio crkveni sabor protestantskih crkava tadanje Zapadne Njemake. Postepeno je uao u opu upotrebu i danas je to osnovno znaenje rijei. Posebni termin upotrebljen je da bi se ukazalo na osobiti znaaj i intenzitet mrnje prema idovima i ideoloke osude idovstva, koji su bili u osnovama nacistike ideologije. Iako je nacistika ideologija specifina (idovi se proganjaju na temelju rase, a ne vjere), ta mrna i osuda imaju duboke korijene u kranskoj civilizaciji (antisemitizam).Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Rauna se da je u njemu ubijeno pet do est milijuna idova, odnosno treina svih idova koji su prije rata ivjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istonoj i Srednjoj Europi gdje su idovske zajednice prestale postojati. Najvei dio preivjelih je odluio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena idovska nacionalna drava Izrael.Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih rtava teko je procijeniti: iznose se brojke izmeu 220.000 i 800.000, to iznosi izmeu etvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi.Konferencija u Wanseeu, 1942. god.?Provoenje holokausta u nacistikoj Njemakoj, 1933. do 1942.Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u Njemakoj, nacisti poinju ostvarivanje jednog od svojih najvanijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj idova u njemakoj politici, ekonomiji i kulturi. Antiidovska kampanja pokrenuta je preko radija i novina, a u svim kolama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "uenje o rasama" kao obavezni predmet. Donesen je niz antiidovskih propisa koji kulminiraju proglaenjem Nrnberkih zakona (Zakon o graanima Carstva i Zakon o zatiti njemake krvi i njemake asti) 15. rujna 1935. idovi gube njemako dravljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu slubu (to naroito pogaa intelektualce: znanstvenike, profesore, lijenike, odvjetnike, novinare itd) niti njihova djeca mogu pohaati javne kole; zabranjen je boravak idova na javnim mjestima (parkovi, knjinice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka izmeu "arijevaca" i idova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapoljavanje "arijevaca" u kuanstvima idova, itd.Na inicijativu predsjednika SAD F. D. Roosevelta odrana je ljeti 1938. meunarodna konferencije o izbjeglicama u Evianu u vicarskoj, ali nije dala rezultate: nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata idovskim izbjeglicama. Mnogi od njih naseljavaju se u Palestinu. Meutim, srpnja 1939. britanska vlada, suoena sa otporom Arapa, ograniava useljavanje idova u Palestinu na samo 15.000 u slijedeih pet godina.Obavezno noenje oznake na odjei propisano je prvo za idove u Poljskoj u studenom 1939, a kasnije i u Njemakoj i drugim dravama. idovi su ponovo smjeteni u posebne izolirane dijelove gradova (geta), od kojih je najvei bio u Varavi; tamo je dolo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora idova.Ujesen 1941. poela je realizacija plana da se svi idovi iz Njemake i zaposjednutih podruja srednje i zapadne Europe deportiraju na istok. idovi su prikupljani i transportirani vlakom u stonim vagonima; tisue su pritom umrle. Taj je plan ubrzo bio zaustavljen odlukom o "konanom rjeenju".Konano rjeenjeUspjeh vojnog pohoda na SSSR potakao je naciste na odluku da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede "konano rjeenje idovskog pitanja", tj. fizika likvidacija svih idova u Europi. Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu 20. sijenja 1942 (Konferencija u Wanseeu) izloio SS-Obergruppenfhrer Reinhard Heyndrich, ef Sigurnosne policije i Sigurnosne slube. On je bio osobno od Hitlera ovlaten da provede taj plan; svim dravnim slubama bilo je nareeno da sudjeluju u istrebljenju pod vodstvom SS-a. Odreeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim ivotnim uvjetima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija nareeno je ubijanje plinom i strijeljanje. Nakon Heyndrichove pogibije (u atentatu u ekoj) provoenje plana preuzeo je Adolf Eichmann.Na temelju te odluke osnovani su posebni koncentracijski logori, logori smrti (za razliku od radnih logora, u kojima su zbog surovog postupka takoer tisue umirale). Ponajvie si osnovani na podruju okupirane Poljske: Auschwitz (Oswiencim), Birkenau (Brzezinka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Kada je sovjetska vojska tijekom 1944 zaposjela Poljsku, likvidacije su nastavljene u logorima na njemakom tlu: Dachau, Berge-Belsen i Buchenwald. U rujnu 1944. Heinrich Himmler izdaje nareenje da se prestane s likvidacijama. Meutim, do oslobaanja od strane Saveznika jo su desetine tisua umrle u logorima od gladi i zaraza.Holokaust je s vremenom ipak poeo crpiti velike logistike resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je, po nekim ocjenama, bio jedan od razloga zato zapadni saveznici i SSSR, iako su raspolagali podacima o tome to se dogaa, nisu uloili bitne napore u cilju zaustavljanja Holokausta koji se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacistike Njemake.Problem Austrije, Anschluss, Seis InquartHitler je gledao na Austriju kao podruje njemakog utjecaja i smatra je integralnim dijelom njemake nacionalne zajednice. Njegovi su se interesi poklapali s Mussolinijevim: htio je za sebe itavo Podunavlje, dijelove Balkana za svoju privrednu i politiku ekspanziju. 1934. god. u dravnom puu (izveli nacisti s namjerom prikljuenja Austrije Njemakoj) ubijen je austrijski kancelar Dolffus, a na njegovo mjesto dolazi Kurt Schuschnigg. Schuschnigg mobilizira policijske snage protiv nacista, Hitler tada nedovoljno spreman odluuje se povui i odustati od ujedinjenja Austrije i Njemake.U veljai 1938. god. odrao se sastanak Hitlera i Schuschnigga u Berchtesgadenu oko pitanja Austrije. Austrijski kancelar donosi za Hitlera Program 10 toaka u kojem nudi ustupke za Njemaku, ali ga ne uspijeva izloiti zbog grubog Hitlerova napada da je izdajica njemake nacije i da vodi antinjemaku politiku.Schuschnigg se vraa u Austriju, nacisti vre snanu agitaciju za ujedinjenjem, a kancelar je osamljen i nemoan. Odluuje provesti plebiscit gdje bi narodu prepustio odluku o ujedinjenju. Na vijest o plebiscitu, Hitler je pobijesnio i naredio Direktivu br. 1 tj. operaciju Otto. Nareuje Schuschniggu da povue plebiscit, na to mora pristati. Ujedno kancelar daje ostavku, a na njegovo mjesto dolazi pronacista Seiss Inquart.13. oujka 1938. god. njemaki Wermacht prelazi austrijsku granicu, Austrija je prikljuena njemakom Reichu.Sudeti, ehoslovaka kriza, Mnchenski sporazum, Haha, HeydrichJo jedan od Hitlerovih ciljeva bilo je pripojenje Sudeta (ehoslovki) gdje je ivjelo 3 milijuna Nijemaca, njemakom Reichu.Sudeti nisu nikada pripadali Njemakoj, imali su velik privredni i strategijski znaaj, razvijenu industriju; Nijemce u ehoslovakoj okupljala je Njemaka sudetska stranka s Konradom Henlainom na elu, koja je bila u tajnoj vezi s nacionalsocijalistima u Njemakoj. Na njihov poticaj sudetski Nijemci poinju zahtjevati politiku autonomiju te zapoinju s demonstracijama. Karlbadski program donosi zahtjev sudetskih Nijemaca za izjednaenjem Nijemaca i eha, autonomiju za Sudete, ravnopravnost dvaju jezika itd. Za to vrijeme u Berlinu se priprema operacija Grn tj. plan napada na ehoslovaku. Uoi napada na ehoslovaku Hitler odrava svoj poznati govor u Nrnbergu uperen protiv ehoslovake. Istovremeno vodi razgovore s Chamberlainom u Berhtsgadenu gdje otvoreno postavlja zahtjev da mu se dopusti mirna aneksija Sudetske oblasti. Ukoliko mu se to ne odobri, Njemaka e aneksiju izvriti silom. Chamberlain u duhu svoje politike smirivanja obeaje Hitleru dogovore s francuskom, ehoslovakom i britanskom vladom. Naravno ehoslovaka vlada je odbila Hitlerov zahtjev. Pregovori visokih elnika na kraju su zavreni u Mnchenu.Mnchenski sporazum, 29. rujan 1938. god. sastanak Britanije, Njemake, Francuske i Italije oko pitanja Sudeta. Gotovo svi Hitlerovi zahtjevi bili su prihvaeni, dobio je slobodne ruke u Istonoj Europi. Ovaj je sporazum potvrdio njemaku okupaciju itave Sudetske oblasti, bez plebiscita te povlaenje eke vojske. Ovaj je sporazum bio jedna od najteih kapitulacija Zapada pred nacistikom agresijom. SSSR nije sudjelovao na sastanku jer nije mogao dopustiti jaanje svoga najveeg neprijatelja, NjemakeCilj Velike Britanije tada je bio rat izmeu Njemake i SSSR-a kako bi se meusobno iscrpile. Jer niti Britanija, niti Francuska nisu bile spremne za rat, a nisu elejle niti ehoslovakoj garantirati pomo, ve su je ostavile na cjedilu, a savjetovale su joj da ne primaju sovjetsku ponudu za saveznitvo1.- 10. listopada 1938. god. Njemaka je zaposjela itavu Sudetsku oblast. ehoslovaka je nestala s karte Europe. Predsjednik Bene daje ostavku, a na njegovo mjesto dolazi Emil Haha. Haha 1939. god. potpisuje akt o zavoenju njemakog protektorata nad ekom i Moravskom.Ribbentrop- Molotov pakt, 23. kolovoza 1939. god.M.v. p. Njemake Ribbentrop i m.v.p. SSSR-a Molotov potpisuju pakt o nenapadanju: obje sile se obvezuju da nee sudjelovati ni u kakvoj akciji agresije jedna protiv druge, nee pomagati niti jednu treu silu u njenim ratnim napadima, sve e nesporazume rjeavati sporazumno ili arbitraom. Ugovor je potpisan na 10 godina. Staljin je ovim paktom nastojao izbjei rat, a Hitler izolirati Poljsku od pomoi saveznika te si je osigurao lea i izbjegao rat na dva fronta.Postojao je i Tajni dio koji je predviao etvrtu podjelu Poljske: Sovjetski Savez dobiva njime suverenitet nad baltikim dravama, priznata je sovjetska interesna sfera u Finskoj te pravo da Rumunjskoj oduzme Besarabiju. Poljska bi bila podijeljena linijom Visla- San- Narew, gdje bi zapadni dio pripao Nijemcima, a istoni Sovjetima.Sovjeti su se obvezali da e Njemaku opskrbljivati sirovinama i da e Nijemcima osigurati lea u bilo kakvom sukobu sa Zapadom.Problem PoljskeNakon Mnchenskog sporazuma, Poljska je postala svjesna njemake opasnosti koja se mogla okrenuti ba prema njoj. Slino kao i u Sudetima, njemaka manjina nacistiki orjentirana potie prve incidente. Velik broj poljskih Nijemaca emigrira u Njemaku, a Njemaka pak protjeruje 15 000 idova, poljskih dravljana. Od 1919. god. postojao je problem Danziga i Koridora. Hitler je vjerovao da e Poljaci pristati na kompenzaciju i da e Njemakoj ustupiti ove teritorije u zamjenu za poduja na istoku, na raun SSSR-a.Poljski ministrav vanjskih poslova Beck odlazi na razgovore k Hitleru, ali ne pristaje na nikakve ustupke: bio je rae spreman na rat, nego da Nijemcima prepusti poljska podruja. Odnosi izmeu dvije zemlje su se zategnuli. Da bi uvrstila svoju meunarodnu poziciju, 1938. god. Poljska potpisuje sa SSSR-om ugovor o nenapadanju. A od Francuske i Britanije dobiva garancije u sluaju napada. Na to Hitler otkazuje njemako- poljski ugovor o nenapadanju iz 1934. god. i najavljuje operaciju Weiss tj. plan napada na Poljsku. Kako se rat pribliavao na njemako- poljskoj granici izbjali su incidenti, Nijemci su provodili ubrzanu mobilizaciju. U 4 sata i 30 minuta zapoela je topovska paljba na granici, zapoeo je Drugi svjetski rat.ITALIJAMar na Rim, 1922. god.?Osnaen brojim pristaama iz visokih redova dvora, policije i vojske, Mussolini priprema radikalan potez u pravcu osvajanja vlasti. 28. kolovoza 1922. god. na elu svojih crnokouljaa Mussolini ulazi u Rim, a kralj Vittorio Emanuele III predaje mu mandat za sastav vlade. Mussolini kree u ostvarivanje svojih ideja pri emu mu pomau crne koulje.1926. god. nakon zavretka masovnih uhienja i progona protivnika, slomljena je svaka otvorena opozicija faistikom reimu i zemljom je zavladala jednopartijska diktatura. Kralj i parlament su ostali, ali bez ikakvog stvarnog znaaja.Benito MussoliniTalijanski diktator, uitelj i novinar.1919. god, socijalistiki odmetnik koji osniva prvu eliju svoje faistike stranke i svoju vojsku- crnokouljae.28. listopada 1922. god. predvodi svoje crnokouljae u pohodu na Rim. Formulirao je vanjskopolitiki program talijanskog faizma: negirao je internacionalistike principe i isticao nepovredivi suverenitet drave, odbijao je ideju o trajnom miru i bio je protiv vrstog prianjanja Italije uz Ligu naroda.Praktini Mussolinijevi ciljevi bili su usmjereni prema: podunavsko- balkanskom podruju (onemoguiti stvaranje jake centralistike drave, glavni oslonac bi bila Austrija i revizonistika Maarska), Sredozemnom moru (izbaciti Britance i Francuze) i kolonijama u Africi. Zbog privredne i vojne nespremnosti Italije za velike osvajake pohode, ostvarenje ovog plana bilo je postepeno i dugotrajno.30tih godina preklopili su se interesi Italije i Njemake u JI Europi. Berlin je oekivao, ukoliko Italija eli njegovo prijateljstvo, mora napustiti svoje planove u Podunavlju i okrenuti se ekspanziji na Jadranu i Mediteranu.Talijanska okupacija Etiopije 1935. god. Mussolini, u elji da proiri svoj novi rimski imperij u Africi, upada u Etiopiju. Iako je car Haile Selassie pozvao Ligu naroda u pomo, ona je bila nemona, jer velesile nisu htjele posredovati. Haile Selassie bjei iz zemlje, a Talijani je u potpunosti okupiraju.Talijanska okupacija Albanije 1939. god. albanski kralj Zogu bjei iz drave i preputa je pohlepnim TalijanimaKako je zavrio? Pod kraj travnja 1945. god. saveznici su bili nadomak Milana, Mussolini se odluuje na bijeg zajedno sa svojom ljubavnicom. Pridruili su se njemakim snagama koje su se povlaile prema Tirolu, ali su ih partizani zaustavili. Iako preruen, Mussolini je bio razotkriven. 28. travnja 1945. god. Mussolini i njegova ljubavnica (Carla Petacci) strijeljani su, mrtva tijela su prevezena u Milano i objeena za noge pred nekom benzinskom crpkom.Pakt etvorice, 1933. god.Mussolini 1932. god. iznosi ideju o stvaranju pakta etvorice: V.B., Francuske, Njemake i Italije. Taj bi savez imao pravo preureivati prilike u Europi ovisno o vlastitim interesima. Jedan od ciljeva bi bio i zatita kontinenta od boljevike revolucije i izolacija SSSR-a. Nijemci su ideju spremno prihvatili, dok su Britanci i Francuzi ostali rezervirani jer su se bojali da bi njome vie izgubili nego dobili. Uz preinake koje je predloila Francuska (da se osiguraju prava drava lanica Lige), 1933. god. stvoren je Pakt etvorice, na rok trajanja na 10 godina, a svaku teritorijalnu promjenu, morat e odobriti Liga naroda. Mussolini je bio izigran te je najavio: Njegovo velianstvo top, morat e progovoriti!Napad Italije na Etiopiju, 1935. god., talijanske kolonije u Africi, koga su svrgnuli Etiopljani (Haile Selassia), kad se vraa na vlast, kad zavrava rat u Etiopiji?Etiopija bila je predmet poude Talijana koji s Englezima vode pregovore oko podjele utjecajnih zona. Kao lanica Lige naroda, Etiopija protestira protiv anglo- talijanskog ugovora koji garantira sporazumno rjeavanje nesuglasica.1933. god. Mussolini donosi tajnu odluku za napad na Etiopiju kako bi je pretvorio u koloniju. Sukob koji je izbio na etiopsko- eritrejskoj granici 1934. god. iskoristili su Talijani koji su u Eritreji zapoeli vojne pripreme. Etiopljani pozivaju na arbitrau, ali Talijani odbijaju tu ideju. Pozive na razgovore oko pitanja Etiopije, Mussolini je odbio i odluio se na riskantan potez. 1935. god. zapoeo je talijanski napad na Etiopiju. Godinu dana kasnije slomljen je etiopski otpor, a Haile Selasije naputa zemlju. 1936. god. Mussolini je proglasio aneksiju Etiopije Italiji. Etiopska afera otvorila je vrata Hitlerovom ekspanzionizmu. Uz britansku pomo Haile Selassie se vraa u zemlju 1941. god.Talijanska okupacija Albanije, 7. travnja 1939. god.Italija je postavljala sve vie zahtjeva prema Albaniji, elei monopol nad telefonijom i elektroprivredom, te da se talijanski jezik ui u albanskim kolama. Zogu, albanski kralj je odbio talijanske zahtjeve i otpustio talijanske vojne savjetnike. Odluio je potpisati trgovinski sporazum s Jugoslavijom i Grkom, to je navelo Musolinija da ukine svu pomo Tirani. Nakon to nije uspio pokuaj zastraivanja ratnim brodovima, Musolini je odluio kupiti Albance, dajui im veliku pomo u novcu. Zbog novih pobuna unutar zemlje Zogu je bio ponovno prisiljen popustiti Musoliniju. Kad je Njemaka 1939. g. samovoljno okupirala ehoslovaku, Italija je to isto htjela uiniti i s Albanijom. U oujku je poslan ultimatum, a Zogu je odbio novac u zamjenu za predaju vlasti.7. travnja 1939. g. talijanske trupe ule su u Albaniju i okupirale je, a Zogu je pobjegao u London. Albanski parlament proglasio je ujedinjenje s Italijom, Viktor Emanuel postao je kraljem. Uspostavljena je profaistika vlada na elu s Verlaijem. Nakon njemakog napada na Poljsku, Talijani su odluili iskoristiti Albaniju kao vrata za napad na Grku. PORTUGALOd 1926. god. uvedena je vojna diktatura koja je kasnije prerasla u faistiku, uzor joj je bila Italija. 1932. god. na vlast dolazi stidljivi diktator Antonio Salazar koji godinu dana kasnije donosi novi ustav kojim uvodi nacionalnu i kransku diktaturu. VELIKA BRITANIJANeville Chamberlain, kada je na vlasti?Britanski premijer 1937.-1940. god., tvrdokorni britanski konzervativac ija je politika ostavila negativne posljedice i bila jedan od tvoraca Drugog rata. Njegov vanjskopolitiki program: Britanija je nastojala ne dopustiti preveliko jaanje niti jedne sile i pokuala je odrati ravnoteu na kontinentu. Nastojala je zadrati svoju dominaciju nad pomorskim komunikacijama, ouvati svoje kolonijalno carstvo i obnoviti svoj ekonomski znaaj u svijetu. Francuska je optuena da boluje od napoleonskih ambicija, a Englezi da bi odrali korak s njom pokazivali su izvjesnu popustljivost prema Njemakoj (ukidanje politike izolacije)Politika stiavanja i ustupakatzv. appeasement veliki oboavatelj njemake kulture i duha, napisao je djelo Osnove 19. st. u kojem daje sintezu rasistikih i geopolitikih teorija.Nacizam u poetku nije shvaen ozbiljno, ak ni 1936. god. kad su nacisti poeli ostvarivati svoje zamisli, stav konzervativnih Britanaca nije se promijenio. Bjeali su od svake konkretne mjere u cilju obuzdavanja agresije. Umirivali su ljude uvjeravajui ih da se mir moe kupiti ustupcima faistikim diktatorima. Ova je politika nasljee konzervativne politike, a Chamberlainu je donijela veliku popularnost meu ljudima i naalost odvela ga u ratnu katastrofu. alio je ustupcima omekati Nijemce i usmjeriti ih prema istoku Europe gdje bi se iscrpili u borbi sa Sovjetima. Potpisao je Mnchenski sporazum, te uvjerio i sebe i itavu Europu da je na taj nain spasio mir. Nakon Njemake okupacije ehoslovake, Chamberlain isprva nije elio osuditi Hitlera, ali pod pritiskom Parlamenta morao je to uiniti. Nakon toga, Francuska i Britanija daju garancije Poljskoj protiv svake vanjske opasnosti.1939. god. umjesto njemako- sovjetskog sukoba, Chamberlain se suoio s njihovom pogodbom- morao je priznati poraz.Donji dom britanskog parlamenta opozvao ga je s dunosti nakon sloma u Norvekoj. Na mjestu ministra- predsjednika naslijedio ga je Churchill.MAARSKATko je Bela Khun? Tko nakon njega vlada Maarskom?Bela Khun osniva Maarske komunistike partije 1918. god.Nakon Prvog rata, Maarska se nala na gubitnikoj strani. Pred njezinu je tek sastvaljenu vladu stavljen teak posao potpisivanja mirovnog ugovora. Od strane saveznika stigla je tzv. Vixova nota odnosno zahtjev da se rumunjska okupacijska zona pomakne 100 km prema zapadu prema rijeci Tiszi. Vlada grofa Karolya nije ju mogla prihvatiti te je odstupila s vlasti i predala je socijaldemokratskoj partiji21. oujka 1919. god. proglaena je Sovjetska Republika Maarska, na elu koje je stajao Bela Khun koji uvodi diktaturu proleterijata. Odbacio je Vixovu notu i zadrao je kontakte sa sovjetskom Rusijom.Na poticaj Francuske, Rumunjska i ehoslovaka vre invaziju na maarski teritorij, spajaju svoje okupacijske zone na Tiszi i prekidaju veze Maara i Sovjeta. Maarska organizira svoju Crvenu armiju koja kree u protunapad prema esima; ulazi u Slovaku i u lipnju 1919. god. proglaava Slovaku Sovjetsku Republiku. Ali Maari moraju prihvatiti ultimatum s mirovne konferencije iz Pariza, zaustavljaju svoju ofenzivu, povlae se uz obeanje da e se i Rumunji povui. Ali Maari su prevareni, Rumunji se nisu povukli ve su krenuli prema Budimpeti. 1. kolovoza 1919. god. pala je sovjetska vlada u Maarskoj. Vlast je preuzeo general Miklos Horty (1919.-1935. god.) i narodna vojska, vre teror i unitavaju revolucionare. TURSKATko je Atatrk, gdje sreemo Mustafu Kemala prije Grko- turskog rata? Bio je lan pokreta domovina i sloboda koji se prikljuio mladoturskom pokretu 1907. god. Kako je Osmansko carstvo bilo u krizi to su iskoristile druge drave, meu njima i Italija koja je 1911. god. izvrila invaziju na Libiju. Mustafa Kemal odlazi braniti Libiju u ime Osmanskog carstva. Isto tako Mustafa je predvodio osmanske snage u Balkanskim ratovima. U Drugom balkanskom rata, Kemal je postao zapovjednik vojske u Galipolju. Vodio je i obranu Carstva 1915. god. pri napadu sila Antante, nakon obrane kod Galipolja, Mustafa dobiva titulu pae. Postao je prvi predsjednik Republike Turske 1923. god., a 1934. god. dobiva pridjev Ataturk to znai otac svih Turaka.Tko vodi Tursku za vrijeme Prvog svjetskog rata, koji je glavni grad Turske? Godine 1913. nacionalistika i islamistika struja, predvoene Enver Paom sruile se dotadanji umjereno liberalni poredak i preuzele vlast nad Osmanskim Carstvom. 1914. god. Turska pod vodstvom Enver Pae u ime Osmanskog carstva pristupa Trojnom savezu u borbi protiv sila Antante. Istanbul je za to vrijeme bio glavni grad, tek nakon rata Mustafa Kemal odreuje novu prijestolnicu u Ankari. Nakon turskog poraza u Prvom ratu 1918. god. sruen je mladoturski pokret i ponovno je uspostavljen sultanat pod kontrolom saveznikih snaga.Rat Grke i Turske 1920.-1923. god., to su Grci htjeli, to se dogaa sa sultanom?Nakon rata zemlje pobjednice okupiraju svaka svoj dio Osmanskog Carstva. Britanci Palestinu, Francuzi Siriju i Libanon, Talijani otok Dodekanez i Rodos, a Grci obalu Male Azije i jo neke otoke. Otimanje imperijalistikih sila za osmanski teritorij izazvalo je 1919. god. nacionalno oslobodilaki pokret ili Turski rat za neovisnost kojeg predvodi Mustafa Kemal. Cilj je bio ujediniti sve Turke- muslimane u jedinstvenu nezavisnu dravu. Za to vrijeme, sultan je u zatoenitvu. Podruje vlasti sultana ostao je samo Istanbul, a na ostalom podruju je dolo do sloma sredinje vlasti. Okupatori su se eljeli osigurati da e turske vlasti suraivati s njima. Pod njihovim pritiskom sultan Mehmed IV. stavlja Kemal- pau van zakona i potpisuje mirovni ugovor u Sevresu 1920. god. S druge strane, Kemal- paa odbacuje mirovni ugovor i donosi odluku o zbacivanju sultana s prijestolja i proglaenju republike.Grci su posegnuli za Izmirom gdje je ivjelo veinsko grko stanovnitvo, suprotno Sykes- Picotovom sporazumu, koji je trebao pripasti Talijanima, ali u dogovoru s Grcima, Talijani su im prepustili Izmir, u zamjenu za grko odobravanje talijanske okupacije Albanije. Kemal poziva narod na pobunu. U travnju iste godine, nacionalno vijee izabire Ataturka za legalnog vou nacionalnog pokreta, koji ujedno organizira Narodnu gardu. Turske su snage iznimno jake i uspjevaju potisnuti i grku i francusku i talijansku vojsku iz Anatolije. 1. studenog 1922. god. svrgnut je sultanat i otvorena je mogunost stvaranja nove turske drave. 1923. god. Grka i Turska potpisuju sporazum o prisilnoj razmjeni etnikog stanovnitva sa svojih teritorija. Veie od milijun turskih Grka bit e protjerano iz Turske u Grku.Mir u Lausanni, 1923. god. uspostavljena je stara grko- turska granica na rijeci Marici, priznat je suverenitet na podrujem koje danas tvori Republiku Tursku: Anatolija, turska Amrenija i turski Kurdistan, Turska se odrekla svih neturskih podruja, dobila je natrag dio egejskih otoka i istonu Trakiju (dodekanaz je ostao talijanski)29. listopada 1923. god. proglaena je Republika Turska. Ataturk je postao prvi predsjednik, a Ankara glavni grad. Turska postaje svjetovna drava, zakoni postaju odijeljeni od islamskog prava, ukinuto je islamsko pravo, sultanat zamijenjen ustavnom republikom, provedene su reforme (od ravnopravnosti ena sa mukarcima do reforme jezika arabica zamijenjena latinicom, zabrana obaveznog noenja ferede, a kod mukaraca fese, zabrana poligamije ), modernizacija gospodarstva. 1932. godine Turska je pristupila Ligi naroda.PANJOLSKApanjolski graanski rat, gdje nastaje peta kolona, politika narodnog fronta, kakav je to tip vlasti, imaju li panjolci danas to u Maroku, slubeni jezik u Andorri, ameriki pisac za vrijeme p. Graanskog rata?1923. god. Primo de Rivera uvodi vojnu vlast nakon dugotrajnih borbi. Najkrvaviji i najpotresniji rat ovog meuratnog razdoblja. Vodio se od 1936.- 1939. god.1931. god. umire panjolski diktator Rivera, a na izborima pobjedu odnose republikanci koji proglaavaju Republiku na elu s predsjednikom Zamorom.Rat je bio reakcija vojske na pokuaj mlade panjolske republike koja je pokuala ukloniti dio srednjovjekovnog nadzora crkve, vojske i aristokracije nad javnim ivotom. Nemire je produbila i velika ekonomska kriza, koja je okrenula velik dio panjolske graanske klase da prihvati anarhizam i komunizam. Vojska (konzervativni predstavnik) se pobunila i vladu proglasila komunistikom. 1936. god. aica desniarskih generala koje je predvodio Francisco Franco-Caudillo, podigla je pobunu protiv slabe Republike i vlade, pobuna je planirana uz pomo Italije. Zapoela je u panjolskom dijelu Maroka i proirila se po itavoj zemlji. Komunisti i liberali (Sovjeti) ostatka svijeta pritekli su u pomo vladi i republikanskoj policiji, dok su faisti i konzervativci (Nijemci i Talijani) dali podrku Francu.26. travnja 1937. god. bombardirana je Guernica.1939. god. nakon provedenog Munchenskog sporazuma, dolo je do kolapsa u republikanskim redovima, koji su se nadali da e se V.B. i Franc. prikljuiti ratu. Francove snage su osvojile glavno republikansko uporite u Kataloniji i Madrid i rat je napokon zavren. Kada je Franco pobijedio, pridruio se osovini Rim- Berlin. Ovo je bio rat u kojem su Nijemci, Talijani i Sovjeti iskuavali svoja oruja, taktiku i komandante. Britanci, Francuzi i Amerikanci ostali su neutralni. Velik dio njih koji se borio u ratu nisu uope bili panjolci. panjolci posjeduju neka mala podruja i danas u Maroku. Slubeni jezik u Andorri je francuski i katalonski. Ameriki pisac Hemingway boravi za vrijeme graanskog rata u panjolskoj. DRUGI SVJETSKI RAT 1939.- 1945. god.U koliko sati poinje Drugi svjetski rat?U 4 sata i 45 minuta.Njemaki generali u Drugom svjetskom ratu?Von Kchler, Guderian, Von Kluge, Von Reichenau, List, Von Bock.Hermann Gring- zapovjednik LuftwaffeVon Kleist i Rommel- predvode njemaku vojsku kroz Nizozemsku i Belgiju.Rommel - ratovao u Sjevernoj Africi, EgipatErich Raeder- vrhovni komandant Hitlerove mornariceWilhelm Keitel- zapovjednik vrhovne komandeRibbentrop- ministar vanjskih poslovaAlfred Gustav Jodl- feldmaral, naelnik taba vrhovne komande njemakih oruanih snaga, naelnik njemakih operacija, Hitlerov vojni savjetnikKarl Doenitz- admiral, zapovjednik njemake podmornike flote, Hitlerov nasljednik, dobio je 10 godina zatvoraWalter von Brauchitsch- vrhovni komandant istonog frontaGerd von Rundstedt- feldmaral, zapovjednik njemake vojske na istonom, a potom i na zapadnom bojituJoseph Goebbels- ministar propagande nacistike vlade, upravitelj Berlina, ministar prosvjete i propagande, ubio svoju obitelj, a potom i sebe u bunkeru 1945. god.Kesselring- njemaki general u ItalijiKaltenbrunner- odgovoran za Gestapo u Austriji i logor Matthausen.Tko je Himmler?Heinrich Himmler je bio voa SS odreda, a od 1934. god. je ef Gestapoa. Zajedno s Heydrichom izgradio je sustav logora diljem Njemake. 1941. god. Hitler mu daje ovlasti za genocid nad idovima. Od 1943. god. je ministar vanjskih poslova, da bi nakon dvije godine bio izbaen iz stranke zbog pregovora sa saveznicima. Ubio se 1945. god., nakon uhienja, kada je progutao kapsulu cijanidaTko je Heydrich?lan SS odreda, 1939. god. bio je na elu obajvetajne slube Reicha i tako je udruilo dravnu policiju i SS odrede. Predsjedovao je konferenciji u Wannseeu gdje je donijeta odluka o konanom rjeenju. 1941. god. imenovan je upraviteljem eke gdje je i ubijen u lipnju 1942. god. Kao odmazda za taj in, nacisti spaljuju eko selo Lidice.Siegfriedova linija? Linija prema Francuskoj, sagraena od vrlo malo betona, zapravo je bila samo varka za Francuze.Mannerheimova linija? Snano i spretno izgraena obrambena linija Karelijske prevlake, prozvana prema finskom generalu Mannerheimu koji je vrio napad na Lenjingrad, zimi 1941. god.Napad na PoljskuPogodna rtva, jer u njoj 1/3 stanovnitva nije bila poljske narodnosti. Njene ravnice i plodna polja, zastarjela vojna oprema pruale su pogodne uvjete za Nijemce i njiho Blitzkrieg. Nijemci su ponudili Poljacima ultimatum (16 toaka) za koji su znali da ga nee prihvatiti. 1. rujna 1939. god. u 4h i 45min izvrili su napad. Nakon dva dana V.B. i Francuska navjestile su rat Njemakoj, a poljska vlada bjei iz Varave u Lublin, a potom i van drave u Pariz i na kraju u London. Pomo Poljskoj nije stigla. Poljaci su se uzaludno borili doivljavajui dvostruku izdaju, jer su im Rusi prili s lea i zaposjeli istonu polovinu drave, a pomo od Francuza i Engleza nije stizala. Sovjeti 17. rujna ponitavaju sovjetsko- poljski ugovor o nenapadanju (Poljska drava vie ne postoji) i alju snage Crvene armije u Poljsku.27. rujna Varava se predala u ruke nacista. Dan kasnije Ribbentrop i Molotov u Moskvi potpisuju nagodbu kojom su zapeatili etvrtu podjelu Poljske. Rijeka Bug bila je granica dviju sfera. Lani rat,Telefonski rat Bio je faza ranog Drugog svjetskog rata oznaen s nekoliko vojnih operacija u kontinentalnoj Evropi, u mjesecima nakon \o " " Njemake invazije Polj