Javni dug Bosne i Hercegovine - pogled iz razliitih perspektiva Krajnje je vrijeme za poduzimanje otrih mjera

Slojevitim sagledavanjem problematike javnog duga iz vie perspektiva evidentno znaajniji broj

argumenata ide u prilog tezi kako je javni dug ve sad na visokoj razini s neodgodivom potrebom

njegovog zauzdavanja, naravno, dok jo ima vremena za takve korake

Kontekst javnog duga Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme je zaintrigirao javnost, pa tako

gledajui iz razliitih perspektiva ocjene se kreu u dosta irokim rasponima, od onih prema

kojima je zemlja nisko zaduena, pa do ocjena kako se radi o visokom i neodrivom nivou

zaduenosti. Kad se na prvi pogled sagledaju brojke, ini se kako javni dug, objavljen od strane

dravnog Ministarstva financija i trezora BiH, s iznosom blizu 10,5 milijardi KM na kraju 2012.

godine, nije tako visok u terminima bruto domaeg proizvoda (41%), posebno, ako se ovaj omjer

usporeuje s drugim zemljama u Europi i svijetu.

Znatno ispod prosjeka eurozone

Naime, indikativno je da javni dug eurozone iznosi 91% od BDP-a na kraju prole godine, a u

nominalnim terminima to je iznos od 8.596 milijardi EUR, te znatno prelazi prag od 60% BDP-a,

propisan jo Maastrichtskim kriterijem o pragu javne zaduenosti zemalja. Brojke pokazuju kako

problem visokih javnih dugova ne samo da pogaa periferiju Eurozone, nego i niz drugih

zemalja, iako se u mnogoemu razlikuju intenziteti rasta zaduenosti prema pojedinim zemljama.

Naravno, to je upravo uvjetovano realnim i nominalnim rastom bruto domaeg proizvoda.

Dimenzija ekonomskog rasta, pak, determinira i otpornost pojedinih ekonomija na razvoj

negativnih pritisaka i pokazuje zdravu klimu ekonomskih odnosa, kao i ve u posljednje vrijeme

nastale nove tranzicijske programe prevladavanja kriznih momenata reindustrijalizacijom

domaih ekonomija i jaanjem izvoznih kapaciteta pojedinih zemalja.

Premda je javni dug Bosne i Hercegovine, gledajui u odnosu na BDP, znatno ispod prosjeka

eurozone i EU 28, ime bi se prema ovom kriteriju, ali samo na prvi pogled, zemlja mogla

svrstati u umjereno, pa ak i u nisko zaduene zemlje. Ipak, realnost drugaije izgleda kad se u

obzir uzmu druge relevantne ekonomske injenice, financijski modaliteti stvaranja duga i u

konanici dinamika njegovog kretanja.

Karakteristika niskog i neinvesticijskog kreditnog rejtinga zemlje (Moody's: B3; S&P: B, izgledi

stabilni), tek korak ili dva do tzv. junk razine, uzrokuje ogromnu razliku u odnosu na glavninu

drugih europskih zemalja, a to je da vlade u BiH ne mogu izai na etablirana meunarodna

trita kapitala i emitirati obveznice. Stoga, zasad ne postoji nain takvog refinanciranja

postojeih dugova i pribavljanja deviznih sredstava s ciljem odravanja postojanosti rezervi i

stvaranja pretpostavki njihovog osjetnijeg rasta, te samim tim djelovanjem na rastuu monetarnu

bazu.

Sljedea bitna odrednica, koja upravo proizlazi i prethodne injenice, vidljiva je kroz fakt o

preko 40% ukupnog javnog duga koji ine krediti od supranacionalnih financijskih organizacija,

kao to su MMF, Svjetska banka, EIB, EBRD i dr. Iako rokovi po ovim financijskim

zaduenjima nisu dovoljno dugi, i dobar dio njih nije ni blizu 10 godina, to bi se u sluajevima

zaduivanja drave trebalo dogaati. Ovi krediti imaju nisku cijenu, ponajvie zahvaljujui

stand-by aranmanu s MMF-om, tako u prosjeku godinja kamatna stopa na nova zaduenja

prelazi tek 1%. Meutim, za razliku od komercijalnih kredita, ove institucije trae fiskalne i

druge ekonomske prilagodbe, te u sutini dosta radikalne ekonomske rezove, koji su u odreenim

sluajevima neophodni, ali su u naelu bez socijalne dimenzije i pogaaju ionako nizak standard

stanovnitva. Mjere se uglavnom odnose na socijalna izdvajanja, zamrzavanje i rezanje plaa, te

na smanjenje broja zaposlenih u cijelom javnom sektoru, a ne samo ue gledajui u javnoj

administraciji, uz nunost reforme zdravstva i mirovinskog sustava. Sve skupa, bolni rezovi koji

prate ove aranmane, u veini sluajeva, dovode do pada popularnosti izvrne vlasti s rastom

negodovanja javnosti zbog radikalnih mjera ekonomske politike sa sveprisutnim smanjenjem

trokova. Ovo se kasnije odraava i na manje porezne prihode, pa se ulazi u zaarani krug

nedovoljnih i praktiki stagnacijskih stopa ekonomskog rasta, te zaostajanja u razvoju spram

drugih zemalja.

Neodriva tendencija rasta

Javni dug pokazuje neodrivu tendenciju rasta, ilustracije radi, na kraju 2008. godine vanjski

javni dug prema inozemnim kreditorima iznosio je 4,2 milijartde KM, a na kraju 2012. godine

dosegao je 7,2 milijarde KM, ostvarujui tako rast od 69% ili 3 milijerde KM u odnosu na

inicijalnu godinu, odnosno ak 12% BDP-a.

Kada su u pitanju ulaganja u infrastrukturu, upotreba uzetih kredita ukazuje kako se struktura

neznatno promijenila od poetka navedenog razdoblja, s 49% na 50%, dok je u strukturi

zabiljeen pad kredita namijenjenih privrednoj djelatnosti, to dakako ima nepovoljan utjecaj na

odrivi ekonomski rast i razvoj, a s druge strane oito je poveanje udjela iskoritenih sredstava

za javnu potronju.

U pogledu javnog duga dodatnu oteavajuu okolnost predstavlja fiskalni deficit, procijenjen

blizu 2% BDP-a (MMF). Premda se ne radi o niskoj razini deficita (ispod granice od 3%), ali

opet ne postoji mogunost financiranja na meunarodnim tritima kapitala kroz izdanja

obveznica, to bi znailo da je ve sljedee godine ponovno potrebno potraiti pomo od MMF-

a, kao zadnjeg utoita u financiranju buduih fiskalnih minusa.

Kad se analiziraju planovi otplate uzetih kredita u ovoj i sljedeoj godini na naplatu dolazi

najmanje 1,6 milijardi KM prethodno uzetih inozemnih kredita od strane vlada na razliitim

nivoima vlasti. Iz ove injenice se moe zakljuiti kako teret visoke otplate javnog duga dodatno

vri pritisak na domau ekonomiju, s opravdanim opservacijama da zemlja, obzirom na svoje

ekonomske i fiskalne kapacitete te nemogunost koritenja suvremenih financijskih mehanizama

za refinanciranje dugova, zapravo spada u red visoko zaduenih zemalja, uz to s neizvjesnou

naina otplate dugova.

Krediti rezidentnih komercijalnih banaka vladinom sektoru od kraja 2006. godine uveani su sa

69 milijuna KM na ak 872 milijuna KM s krajem 8. mjeseca 2013. godine, to je 13 puta vie

od inicijalnog razdoblja i ove brojke govore same za sebe, a tome jo treba pridodati dodatne

emisije razliitih izdanja obveznica i trezorskih zapisa u Federaciji BiH i RS-u. Rapidan i

neodriv rast zaduenja potvruju podaci da su svi oblici potraivanja prema vladi od strane

rezidentnih banaka, samo u RS-u, prvi put premaili 900 mln KM u 8. mjesecu 2013. godine, to

ukazuje na rastue rizike komercijalnih banaka imajui u vidu da prioritet pri otplati i naplati

javnog duga imaju nerezidentne meunarodne inozemne organizacije.

Iako posljednji, ali jedan od najznaajnijih argumenata u prilog teze kako je javni dug u BiH na

visokoj razini je primjena monetarne politike temeljene na naelima valutnog odbora (currency

board). Uvaavajui karakteristike i sigurnost monetarne politike te odrivost javnog duga,

evidentno je da Bugarska, koju karakterizira slina politika fiksnog vezivanja svoje valute, ima

javni dug na razini od samo 19% BDP-a. Za ovu zemlju se moe rei da je nisko zaduena, ako

se uvaavaju teorijske postavke MMF-a za zemlje s primjenom valutnog odbora, prema

kojima je prag javnog duga, umjesto 60% BDP-a, upola manjih 30% BDP-a. Valorizirajui ovu

injenicu, javni dug BiH je za vie od treinu iznad praga za zemlje koje primjenjuju ovakav tip

monetarne politike. Stoga je ovo kljuni argument zbog ega treba poduzeti mjere opreznijeg

upravljanja javnim dugom i pristupiti konsolidaciji javnih financija uz smanjenje javnog duga u

odnosu na BDP. U suprotnom, ekonomsko-financijski rizici e rasti s dodatnim nastavkom

ekspanzije sve ireg spektra unutarnje emisije dravnih obveznica, trezorskih zapisa i posebno

rasta kredita komercijalnih banaka vladama, koji u naelu negativno djeluju na kreditnu

aktivnost banaka stanovnitvu i privatnim kompanijama, tako uzrokujui ekonomsku stagnaciju.

Sve u svemu, suprotno uvrijeenom miljenju, moe se konstatirati da je ekspanzivni rast kredita

od meunarodnih financijskih organizacija, zatim uzetih kredita od rezidentnih banaka, uz porast

emisije domaih obveznica i trezorskih zapisa, te nemogunost zaduenja na ureenim

meunarodnim tritima kapitala zbog niskog kreditnog rejtinga, kao i injenice da sigurnost

monetarne politike valutnog odbora zahtijeva znatno niu razinu javnog duga stvorilo

pretpostavke za poduzimanjem otrijih mjera smanjenja javnog duga BiH.

Slojevitim sagledavanjem problematike javnog duga iz vie perspektiva evidentno znaajniji broj

argumenata ide u prilog tezi kako je javni dug ve sad na visokoj razini s neodgodivom potrebom

njegovog zauzdavanja, naravno, dok jo ima vremena za takve korake.

Dezider Matasovi

Javni dug u odnosu na BDP komparativni pregled, podaci u postocima (%)

Izvor: Europski statistiki zavod, CB BiH,

Ministarstvo financija i trezora BiH

Stanje kredita poslovnih banaka sredinjoj, dravnim i lokalnim vladama (2006.-08.2013.),

podaci u mln KM

Bruto domai proizvod u tekuim cijenama komparativni pregled, podaci u mlrd EUR

Izvor: Europski statistiki zavod, CB BiH

Realna promjena bruto domaeg proizvoda komparativni pregled, podaci u postocima (%)

Izvor: Europski statistiki zavod, CB BiH

Magazin Banke i Biznis