jp elektroprivrede hz herceg bosne vjesnik

www.ephzhb.ba

JP ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

Vjesnik

INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina X. / Broj 44 / Mostar, srpanj 2009.www.ephzhb.ba

CHE Čapljina – 30 godina

2 INFORMATIVNO STRUČNI LIST JAVNOGA PODUZEĆA ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivreda HZ HB d.d., Mostar

Izdaje: Sektor za odnose s javnošću

Ulica dr. Mile Budaka 106A, Mostartel.: 036 335-727faks: 036 335-779e-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednik: Vlatko Međugorac

Uredništvo:Vlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir, Vanda Rajić, Zoran Pavić

Naklada: 800 primjeraka

Tisak: FRAM-ZIRAL, MostarRukopisi i fotografije se ne vraćaju.

3Godina X. / Broj 44 / Mostar, srpanj 2009.

Sadržaj Novim informacijskim sustavom (sap-om) do boljega poslovanja .......4 Održana vii. skupština Elektroprivrede hz hb ................................7izvješće neovisnoga revizora ..................................................................8potpisani ugovori o istražnim radovima na chE vrilo.......................10Elektroprivreda i liberalizacija tržišta ..................................................1130. rođendan chE Čapljina ...............................................................13posjet njemačkoga veleposlanika i predstavnika kfw banke hidroelektrani Rama ............................................................................14primjena novih Općih uvjeta i pravilnika o priključcima ....................16hE Mostarsko blato u izgradnji .........................................................17Uspješno provedena elektrifikacija povratničkih naselja (Drvar, Ravno, Fojnica) ........................................................................18svečano puštena u rad Ts 35/10 kv blidinje-Risovac ........................20(Nova) Nova bila .................................................................................22Radna jedinica Glamoč – Opskrba električnom energijom .................23stručna usavršavanja i forumi… .........................................................24potpisan ugovor o poslovnoj suradnji s hrvatskom poštom Mostar ....25Elektroprivreda hz hb među 10 najvećih u bih .............................25prezentacija izvršenih istražnih radova na ležištu kongora .................25Očuvanje i zaštita okoliša (Uz Dan planeta zemlje, zaštita voda, poribljavanje) .........................26Uloga hE peć Mlini u regulaciji i sprovođenju velikih voda ...............28Održana redovita izvještajna skupština sindikata ...............................29Radnici Elektroprivrede hz hb darovali krv ....................................30studijski posjet studenata Ekonomskoga fakulteta ..............................31Vitez: između Elektroprivrede i kazališta ............................................32Orašje film festival – Manifestacija koja traje ......................................33Elektroprivreda u zajednici ..................................................................34zahvalnost ...........................................................................................35popis najvećih hidroelektrana i vjetroelektrana u svijetu ......................36korisni pojmovi ...................................................................................37voda nije kontaminirana .....................................................................37in memoriam .......................................................................................38

str. 4

str. 7

str. 12

str. 14

str. 31

str. 20

str. 33

str. 34


Naš Intervju

U Jp Elektroprivredi hz hb završena je provedba sap poslovnoga sustava u dijelu

financijskoga i logističkoga poslova-nja. O aktivnostima na njegovoj pri-premi, produktivnom radu i značenju za poslovanje poduzeća razgovaramo s gđom. Milom bule, izvršnom direk-toricom za financijsko-računovod-stvene poslove.

a Zbog čega se JP Elektroprivre-da HZ HB odlučila za uvođenje SAP informacijskoga sustava ?

U današnje vrijeme za uspješno poslovanje poduzeća od velike je važ-nosti primjena odgovarajućih pro-gramskih rješenja, odnosno suvre-menih poslovnih sustava za podršku poslovanju poduzeća i upravljanje pojedinim poslovnim procesima. informacijski sustavi imaju za cilj dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji, u pravo vrije-me i uz minimalne troškove. One su jedan od najvažnijih menadžerskih resursa od kojih ovisi cjelokupna dugoročna uspješnost i perspektiva poslovanja. inače, smisao je infor-macijskoga sustava da posluži me-nedžmentu kao oslonac u rješavanju, kako strateških, tako i operativnih pitanja, što ih nameće poslovno okruženje.

Razgovarao: v. Međugorac

NOVIM INFORMACIJSKIM SUSTAVOM (SAP-om) DO BOLJEGA POSLOVANJA Integrirani procesi nabave, prodaje, upravljanje materijala, financija, kontrolinga i osnovnih sredstava


Najvažnija uloga kontrolinga je pravodobna i transpa-rentna dodjela troškova pripadajućim prihodima, kako bi se pratila profitabilnost različitih segmenata poslovanja: Direkcije, proizvodnje, Distribucije i Opskrbe. Tako do-bivene informacije podloga su za kvalitetno odlučivanje na svim razinama odgovornosti u poduzeću, kako na operativnim razinama, a pogotovo na strateškim razina-ma menadžmenta. sap cO modul potpuno podržava takav koncept upravljačkoga računovodstva, s ciljem dje-lotvornoga upravljanja poslovnim rezultatom.

Osnovni su elementi cO modula računovodstvo troš-kovnih centara i računovodstvo profitnoga centra. cO modul je integriran sa svim sap modulima.

Najvažnije poboljšanje poslovnoga informacijskog su-stava u Jp Elektroprivreda hz hb odnosi se na temeljnu karakteristiku sap sustava, a to je integriranost.

postoji modul MM (upravljanje materijalima) koji podržava funkcije i procese koji se pojavljuju u svakod-nevnim poslovnim operacijama s materijalima. Obuhva-ća nabavu (pc), planiranje potreba materijala (MRp), upravljanje zalihama i logističku verifikaciju računa. svi su ti procesi integralno povezani s ranijem navedenim sap modulima. Modul sD (prodaja i Distribucija) po-kriva prodajne aktivnosti usluga.

a Budući da se radi o zahtjevnom i vrlo složenom projektu, koliko je trajalo njegovo izvođenje i kako su se odvijale pripreme?

sama izvedba projekta trajala je šesnaest mjeseci, a od-vijala se u pet faza, sukladno metodologiji koju je razvila tvrtka sap aG, zvanoj asap (accelerated sap) me-todologija: priprema projekta, analiza i izrada konceptu-alnoga dizajna, realizacija, završne pripreme, te početak produkcije („Go Live“) s podrškom implementiranom sustavu.

U početnoj su fazi postavljeni temelji projekta, zatim su uslijedile aktivnosti uspostave projektne organizacije, formiranja projektnoga tima, definiranja pravila i normi rada na projektu, izradu plana projekta, te upoznavanje tima s projektom i njegovim standardima.

kroz fazu Konceptualni dizajn (Business Blueprint) utvrđena je organizacijska struktura za primjenu infor-macijskog sustava. Timovi sastavljeni od siemens kon-sultanata i ključnih korisnika Elektroprivrede hz hb detaljno su analizirali sve pojedinosti poslovnih procesa u Elektroprivredi hz hb, te konačno potvrdili kako svaki pojedini proces treba izgledati, odnosno kako će on biti realiziran uz primjenu novoga informacijskog sustava.

informacijski poslovni sustav sap nastao je na teme-lju iskustava i praktične primjene u najboljim svjetskim korporacijama i pokazao se kao tehnološki moderno, sve-obuhvatno i pouzdano programsko rješenje.

zbog svoga strateškoga opredjeljenja i daljnjega prila-gođavanja zahtjevima suvremenoga poslovanja i tržišta, Jp Elektroprivreda hz hb odlučila se za uvođenje nave-denoga sustava, u okviru izvedbe projekta FMis, odno-sno nabave i instaliranja hardvera i softvera za provedbu informacijskoga sustava za upravljanje financijama.

Transparentan i cjelovit sustav

a Što je osnovni cilj koji se postiže njegovom primje-nom ?

Osnovni je cilj standardizacija i integracija finan-cijsko-upravljačkoga sustava s logistikom, povezivanje vanjskih aplikacije u jedinstveni sustav, povećanje kvalite-te unutarnjih i vanjskih odnosa te optimiziranje strukture troškova.

provedbom sap poslovnoga sustava Jp Elektroprivre-da hz hb poboljšava poslovanje integriranjem procesa nabave, prodaje, upravljanje materijala, financija, kon-trolinga i osnovnih sredstava u transparentan i cjelovit sustav.

Nadalje, poslovni se procesi obavljaju na učinkoviti-ji način, dok financijski menadžment kako poduzeća u cjelini tako i njegovih organizacijskih jedinica bitno mo-dernizira

Najvažnija je integriranost

aMožete li pojasniti na koji način su SAP sustavom obuhvaćeni pojedini segmenti poslovanja poduze-ća?

Ovaj informacijski sustav obuhvaća više područja ili sap modula. Modul Fi (financijsko računovodstvo) koji omogućava centralizirano upravljanje računovodstvom, a sastoji se od glavne knjige (GL), saldakonta kupaca (aR), saldakonta dobavljača (ap) i upravljanja kreditima. Dru-gi je modul za računovodstvo stalnih sredstava (Fa).

zatim, modul cO (kontroling-upravljačko računo-vodstvo) sadrži funkcionalnosti nužne za učinkovito i precizno interno-upravljačko računovodstvo, ažurno i točno planiranje, praćenje ostvarenja i izvješćivanje o po-slovnim procesima unutar poduzeća.


Rezultat je ove faze koncep-tualni dizajn, odnosno opis budućega informacijskog sustava i način funkcionira-nja poduzeća.

U tzv. fazi Realizacija in-formacijski se sustav prila-gođavao novome dizajnu i paralelno smo vršili pripre-me za uvođenje svih potreb-nih organizacijskih i poslov-nih promjena, kao i obuku budućih korisnika informa-cijskoga sustava za njegovu učinkovitu primjenu.

Uslijedila je faza Pripre-ma za produkciju i sama pro-dukcija sustava.

Ovdje nam je cilj bio osi-gurati sve preduvjete za ko-načnu operativnu primjenu informacijskoga sustava, a uključivao je završne testove sustava, planiranje prelaska na njegovo korištenje, plani-ranje podrške radu i prijenosa podataka u novi informa-cijski sustav.

krajem mjeseca veljače tekuće godine započeli smo operativno korištenje sap sustava u svakodnevnom po-slovanju, pratili smo njegovo funkcioniranje.

a Koliko je uposlenika poduzeća uključeno u realiza-ciju projekta ?

Ovakav projekt zahtijeva angažiranje velikoga broja uposlenika, kontinuiran rad i njihovu stalnu međusobnu suradnju. za svaki sap modul zaduženi su posebni ti-movi koje su činili naši uposlenici iz financija, računovod-

stva, informatike i dr., a radili su zajedno s našim konzul-tantima. samo projektni tim Elektroprivrede hz hb za provedbu sap sustava imao je više od 50 radnika iz svih organizacijskih jedinica po-duzeća i 18 konzultanata tvrtke siemensa d.d. hrvat-ska.

kroz sve faze provedbe sustava siemensovi stručnja-ci vršili su edukaciju članova projektnoga tima Elektropri-vrede hz hb sastavljenoga od funkcionalnoga i teh-ničkoga tima koji su postali ključni korisnici sustava za pojedine module. Također, izvršena je i obuka svih kraj-njih korisnika sap sustava.

Ovdje želim pohvaliti an-gažiranost i ozbiljnost naših uposlenika tijekom svih faza izvedbe projekta.

a Kako su povezeni i gdje su raspoređeni krajnji kori-snici SAP sustava u poduzeću?

svi su krajnji korisnici povezani s sap serverima u sje-dištu našega poduzeća, a raspoređeni su na 15 lokacija u organizacijskim jedinicama Direkcije, proizvodnje, Dis-tribucije i Opskrbe od Mostara, Livna, Novog Travnika sve do Orašja. Osigurali smo 85 sap licencija koje su dodijeljene korisnicima, a planirana je još nabava njih 25.

Prvi u regiji

a Jeste li nakon pet mjeseca funkcioniranja SAP-a za-dovoljni rezultatima ?

pri izvedbi ovako zahtjevnih projekata redovito se pojave i kraći zastoji, no uspješno smo ih otklanjali i išli dalje. Nakon testiranja provedenih funkcionalnosti i pro-duktivnoga rada u svakodnevnom poslovanju, čime se uspješnim potvrdio i rad projektnih timova na ostvarenju početnih ciljeva projekta, sa zadovoljstvom mogu konsta-tirati da je sap sustav profunkcionirao u Jp Elektropri-vreda hz hb d.d. Mostar, dosada prvom elektroprivred-nom poduzeću u regiji koji je uveo ovaj sustav.

Na kraju, moram istaknuti kako ovaj projekt zasigurno ne bismo realizirali da nije bilo nedvojbene i kontinuirane potpore Uprave Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar, koja će i nadalje, bez obzira na poteškoće s kojima se su-sreće, nastojati slijediti pozitivne trendove i koliko god bude moguće ispunjavati zahtjeve suvremenoga poslova-nja u svim područjima djelovanja. a

Zbog svoga strateškoga opredjeljenja i daljnjega prila-gođavanja zahtjevima suvremenoga poslovanja i trži-šta, JP Elektroprivreda HZ HB odlučila se za uvođenje navedenoga sustava, u okviru izvedbe projekta FMIS, odnosno nabave i instaliranja hardvera i softvera za provedbu informacijskoga sustava za upravljanje financijama.


Skupština

U Mostaru je 26. 6. 2009. odr-žana vii. skupština Jp Elek-troprivreda hz hb d.d.

Mostar na kojoj je uz veliki odziv sudionika s pravom glasa od 96,68 % koji su predstavljali 7.094.153 dioni-ca od ukupno od 7.361.660 redovi-tih (običnih dionica) nazočili članovi Uprave, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. skupštinom je predsje-davao predstavnik i punomoćnik Federalnoga ministarstva industrije, rudarstva i energetike, kao najvećega dioničara, Tarik begić.

Usvojena su sva predložena izvje-šća prema Dnevnom redu skupštine: Godišnje izvješća o poslovanju Druš-tva za 2008. godinu, koje uključuje Financijsko izvješće i izvješće revi-zora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, kao i plan poslovanja za 2009. godinu.

izvršna direktorica za financij-ske poslove, Mila bule izvijestila je skupštinu da je Jp Elektroprivreda hz hb d.d. 2008. godinu završila s dobiti u iznosu od 7.333.131 kM. aktivnih je kupaca bilo 183.706, na-plata je iznosila 97,33% dok su gu-bitci 15,62% od planiranih 13,77%. Ukupni prihodi su za 23% veći nego što su bili u 2007. godini, a rashodi su veći za 20% iz razloga 64% veće nabave energije od planirane.

Usvojena je Odluka o promjeni i proširenju djelatnosti Društva u unu tarnjem prometu i usklađivanju dje latnosti Društva s klasifikacijom djelatnosti bih kojom se djelatnost Elektroprivrede hz hb proširila na proizvodnju plina i distribuciju kao i prodaju plinovitih goriva distributiv-nom mrežom.

Usvojene su izmjene i dopune statuta Elektroprivrede hz hb

sukladno zakonskim propisima koje se između ostalog odnose na orga-nizaciju skupštine, izbor predsjed-nika i članova Nadzornoga odbora, a predviđena je mogućnost davanja donacija.

budući da je u 2008. godini Jp Elektroprivreda hz hb d.d. poslo-vala pozitivno, skupština je donijela Odluku o raspodjeli dividendi dioni-čarima. kako je u svom izlaganju na skupštini naglasio generalni direktor Mato Matan Žarić ukupna dobit raspoređuje se za zakonske rezerve u Društvu od 10%, za pokriće dije-la akumuliranoga gubitka Društva, za raspodjelu dividendi dioničarima i za dodjelu donacija u 2009. godi-ni. Raspodjela dividendi dioničarima iznosi 50% od ostvarene dobiti (vri-jednost dividende po dionici iznosi 0,44 kM). a

ODRŽANA VII. SKUPŠTINA ELEKTROPRIVREDE HZ HB I. Budimir

INFORMATIVNO STRUČNI LIST JAVNOGA PODUZEĆA ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE8


Ugovori koji se odnose na geodetske, geološke iz-mjere kao i geofizička i geotehnička istraživanja za izgradnju buduće crpne hE vrilo potpisani su

u ožujku ove godine između Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar i izvođača radova.

Ukupna vrijednost ugovorā iznosi 456.000 eura i u cijelosti se financiraju iz doniranih grant sredstava Nje-mačke vlade, putem kfw banke.

„Njemačka razvojna banka – KfW je među prvima pre-poznala, naše razvojne potrebe i na tome smo im posebno za-hvalni. Do danas je Elektroprivreda HZ HB s KfW bankom potpisala ugovor u vrijednosti od 17 milijuna eura namije-njen sanaciji i revitalizaciji HE Rama”, istaknuo je gene-ralni direktor Mato Matan Žarić u svom obraćanju.

Planirana CHE Vrilo ne nudi samo priliku za bolje kori-štenje izvora hidroenergije u BiH, ona ima i dobar potencijal za balansiranje buduće predviđene isporuke energije iz vje-troelektrana u regiji izjavio je nakon potpisivanja ugovora Gerald kuhnemund, direktor ureda kfw razvojne banke u bih.

izgradnjom chE vrilo snage 52 Mw, godišnje pro-izvodnje 95 Gwh zadovoljit će se svi ekonomski i eko-loški kriteriji, a nova hidroelektrana bit će bazirana na optimalnom iskorištavanju vlastitih prirodnih resursa.

Generalni direktor Mato Matan Žarić i izvršni direk-tor za proizvodnju, ivica Čule potpisali su ugovore u ime Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar. za izvođače ra-dova, koji su na međunarodnom javnom natječaju dobili posao geoistražnih radova na budućoj crpnoj hE vrilo, ugovore su potpisali predstavnik DMT-a Gmbh Essen iz Njemačke, volker schulteiss (za geodetska mjerenja i mjerna oprema za nadzor nad istražnim radovima), di-rektor Geotehnike 94 d.o.o. Mostar, ivica Marić (za geo-tehnička istraživanja s „insitu” mjerenjem laboratorijskim ispitivanjima materijala), direktor Moha d.o.o. zagreb, anđelko salković (za geofizička istraživanja) i direktor tvrtke Geo-Marić Mostar, ivan Marić (za geološka, inže-njersko-geološka i hidrološka istraživanja). a

POTPISANI UGOVORI O ISTRAŽNIM

RADOVIMA NA CHE VRILO

Čin potpisivanja Ugovora

Gosti na svečanosti

I. Budimir


Sektor za mjerenje i odnose s regulatornim tijelima

pri Direkciji Društva Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar od srpnja 2008. godine djeluje sektor za mjerenje i odnose s regulatornim tijelima. O poslovanju, radnicima i svakodnevnim obvezama koje obavlja ovaj sektor razgovaramo s voditeljem, Željkom Topićem, dipl. ing.el.

a Kako se JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar priprema za liberalizaciju tržište električne energije i u kojoj su fazi te pri-preme?

Liberalizacija tržišta električnom energijom ima za cilj uvođenje kon-kurencije. kako neki kupci-potrošači već imaju mogućnost izbora opskr-bljivača, očekivati je da će pojedi-ni kupci izabrati drugoga, odnosno mijenjati svoga dosadašnjeg opskr-bljivača. Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar mora se prilagoditi tim trendovima promjene opskrbljivača i osposobiti se kao provider mjerenja te osigurati validne podatke o potro-šenoj el.energije kako za kupca tako i za novoga opskrbljivača.

a Kakvu ulogu ima sektor kojega vodite kada je u pitanju liberali-zacija tržišta?

Uloga mjerenja el.energije u ova-kvom okruženju sve je naglašenija a opskrba električnom energijom teško se može kontrolirati bez ade-kvatne informatičke podrške. sektor za mjerenje i odnose s regulatornim tijelima koordinira uvođenje ade-kvatne informatičke opreme, razvoj sustava za mjerenje, opreme za da-ljinsko očitanje, sustava za prijenos podataka te sustava za obradu po-dataka. Djelatnici sektora zajedno s radnicima proizvodnje, distribucije, opskrbe sudjelovali su i dali veliki doprinos na izradi prvog Registra mjerenja prijenosne kompanije. svr-ha je registra registracija mrežnih čvorišta i točaka mjerenja. U registru mjerenja utvrđeno je i navedeno 29 točaka sa svim potrebnim podacima s kojih Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar preuzima el. energiju s prijenosne mreže. izradom prvoga

ELEKTROPRIVREDA I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA

I. Budimir


registra mjerenja na razini ELEk-TROpRiJENOsa bih te ugradnje brojila za daljinsko očitanje stvorile su se pretpostavke učinkovitijeg vođenja sustava, mjerenja i kontrole preuze-te el. energije s prijenosne mreže. U tijeku je izrada Registra mjerenja za proizvodne objekte u kojoj također sudjeluju radnici ovoga sektora. pre-uzimanje /davanje električne energi-je između elektroprivrednih društava ne odvija se samo preko prijenosne mreže nego i preko distributivne te je u tijeku izrada Registra mjerenja na distribucijskoj razini.

a Osim sudjelovanja u izradi re-gistara za mjerenje električne energije na svim razinama u Poduzeću za koje je poslove još nadležan Sektor za mjerenje i odnose s regulatornim tijelima?

s Ep bih imamo preko 160 evi-dentiranih mjesta preuzimanja/da-vanja el.energije, hEp- om 32, Ep Rs 5 mjesta. izrada Ugovora o pre-uzimanju/isporuci el.energije između navedenih elektroprivrednih društva te usuglašavanje veličina energije u nadležnosti je sektora.

sektor nadzire i tokove električne energije po dalekovodima između susjednih elektroprivrednih društa-va.važno je napomenuti da je obve-za svakoga elektroprivrednog druš-tva mjesečno fakturirati isporučenu el.energiju drugom društvu te da nema razmjene el.energije.

U tijeku je ugradnja brojila s mo-gućnošću daljinskog očitanja po distribucijskim stanicama. svrha ugradnje ovih brojila nije samo za kvalitetnije vođenje sustava nego i estimacija dijagrama opterećenja koji će nam poslužiti kao podloga za generiranje podataka potrebnih nadležnoj Regulatornoj komisiji u cilju utvrđivanja tarifa po kategoriji potrošnje.

a Kakva je suradnja s državnim regulatornim tijelima za elek-tričnu energiju?

kako je Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar nositelj licencije za proizvodnju, distribuciju, opskrbu i međunarodnu trgovinu el.energije, njezine su obveze da putem sek-tora redovito, mjesečno, kvartalno, godišnje i na zahtjev nadležnih re-

gulatornih komisija dostavlja podat-ke navedene u licencijama. Naša je obveza aktivno sudjelovanje u izradi svih potrebnih dokumenata koje su „nametnule“ regulatorne komisi-je. sektor koordinira rad zajedno s predstavnicima ostalih organiza-cijskih dijelova poduzeća prilikom izrade tih dokumenta i u pripremi dokumenta za pokretanje tarifnoga postupka. sudjeluje u usuglašavanju stavova organizacijskih dijelova po-duzeća prilikom nastupa na raspra-vama koje organiziraju regulatorne komisije kao i u praćenju ugovora i propisa o energetskoj zajednici koje je izdala Europska komisija. a

Za ilustraciju našeg poslovanja mogu vam reći da smo u lipnju ove godine pripremili i predali FERK-u. Zahtjev za obnovu licencije za obav-ljanje djelatnosti opskrbe električnom energijom II. reda, što znači da želimo da nam se produlji licencija za trgo-vanje električnom energijom čiji rok izlazi krajem prosinca ove godine.

CHE Čapljina - brana


Sada već daleke 1979. godine, uoči 25. studenoga, u Svita-vi kod Čapljine, puštena je u pogon CHE Čapljina, u to vri-jeme treća po redu u hidroenergetskom sustavu Trebišnjica i prva reverzibilna elektrana u tadašnjoj Jugoslaviji s dva agregata jačine od po 210 MVA.Prvi projekt hidroelektrane Čapljina rađen je još 1968. godi-ne. Bila je predviđena klasična HE, te još neke mogućnosti i tehnička rješenja, kako bi se konačno usvojilo rješenje s dvije reverzibilne skupine s Francis crpkama – turbinama jedinične snage po 210 MW. Višak voda koje se ne mogu iskoristiti u postojećoj HE Dubrovnik i vode koje dolaze u korito nizvodno od brane Gorica, sprovode se uređenim ko-ritom rijeke Trebišnjice do dna Popova polja, gdje se formira gornji kompenzacijski bazen. Voda se zatim dovodi tunelom

duljine 8.105 km u smjeru Hutova blata gdje se gradi pod-zemna strojarnica s dva agregata po 210 MV. Vode se iz elektrane ispuštaju u donji kompenzacijski bazen, iz kojega je moguće reguliranje ispuštanja vode u Neretvu. Ovo rje-šenje omogućuje korištenje bruto pada od 227 m.Ova elektrana, energetičarskim rječnikom rečeno, “ne vrti” stalno, kao takozvane temeljne elektrane jer je vršna i nje-zina je uloga posebna stoga što u elektroenergetski sustav ulazi po potrebi.Sve ove godine pogonska spremnost ove elektrane bila je na zavidnoj razini, nije bilo slabosti i propusta, a mnogo više o CHE Čapljina bit će u posebnoj brošuri koja će se tiskati u povodu 30. godišnjice puštanja u pogon.Ova elektrana i njezini uposlenici to zaslužuju. a

30. rođendan CHE ČapljinaObilježavanje 30. rođendana samo je još jedan povod za osvrt na ovu, po godinama već zrelu i svemu specifičnu i jedinstvenu elektranu u sustavu Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d. Mostar.

CHE Čapljina - Svitava, akumulacija

Pripremila: M. Radivojević


veleposlanik Republike Njemačke Joachim schmidt i direktor ureda kfw banke u sarajevu, Geralda kuhnemund u sklopu obilaska herce-

govine u lipnju o.g., posjetili su najveću hidroelektranu (hE Rama) u sustavu Jp Elektroprivrede hz hb d.d. Mostar.

zajedno s generalnim direktorom Matom Matanom Žarićem i članovima Uprave Elektroprivrede hz hb njemačko izaslanstvo detaljno se upoznalo s radom hE Rama i revitalizacijom i sanacijom postrojenja koje će se izvršiti preko financijskih sredstava koje je osigurala Njemačka vlade potpisivanjem sporazuma o financijskoj suradnji s vijećem ministra bih.

veleposlanik Republike Njemačke Joachim schmidt naglasio je da njegova vlada želi poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, posebice vjetro i hidro energiju izdvojivši određena grant sredstva. posebice je izrazio svoje zadovoljstvo suradnjom s Elektroprivredom i pripremama koje se odvijaju za sanaciju hidroelektrane.

za sanaciju i revitalizaciju hE Rama Njemačka je vlada subvencionirala preko kfw banke 7 milijuna eura, a 10 milijuna eura su kreditna sredstva. s njemačkim poduzećem Lamayer interantional Gmbh potpisan je Ugovor o konzultantskim uslugama u okviru nastavka realizacije projekta obnove hE Rama za radove čija je vrijednost 770.000,00 eura.

Osim projekta sanacije hE Rama, Elektroprivreda hz hb je nastavila suradnju s kfw bankom kroz zajed-ničko financiranje investicijsko-tehničke dokumentacije za izgradnju buduće crpne hE vrilo, a uskoro se očekuje potpisivanje ugovora čija je vrijednost 72 milijuna eura za izgradnju vE Mesihovina – Tomislavgrad.

Generalni direktor Mato Matan Žarić u obraćanju svojim gostima istaknuo je:

„Zahvalni smo Njemačkoj vladi koja već godinama kroz različite programe i infrastrukturne projekte pomaže razvoj i ekonomsku učinkovitost Bosne i Hercegovine. Naš je pri-marni strateški cilj izgradnja novih proizvodnih objekata nužnih kako bismo riješili problem uravnoteženja proizvod-nje i potražnje električne energije, a time i potrebe uvoza nedostajućih količina električne energije koju sada kupujemo na tržištu”.

Na zajedničkom sastanku Uprave Elektroprivrede hz hb s njemačkim izaslanstvom nazočili su zamje-nik predsjedatelja vijeća ministara i ministar financija i trezora bih Dragan vrankić i gradonačelnik Mostara, Ljubo bešlić. a

Posjet njemačkoga veleposlanika i predstavnika KfW banke Hidroelektrani Rama

U Glavnom dispečerskom centru za upravljanje proizvodnjom

I. Budimir

Gosti na HE Rama


Posjet njemačkoga veleposlanika i predstavnika KfW banke Hidroelektrani Rama

Veleposlanik Njemačke Joachim

Schmidt i direktor ureda KfW banke u

Sarajevu, Geralda Kuhnemund

U kontrolno-upravljačkoj prostoriji HE Rama

Potipisivanje Ugovora


PRIMJENA NOVIH OPĆIH UVJETA I PRAVILNIKA O PRIKLJUČCIMA

Regulatorna komisija za električnu energiju u Fe-deraciji bih (FERk) sukladno svojim ovlastima usvojila je nove Opće uvjete za isporuku električ-

ne energije, koji su se počeli primjenjivati od 1. srpnja 2009. godine.

Navedeni Opći uvjeti objavljeni su u „službenim novi-nama Federacije bih“ broj 35/08 i 81/08, a nalaze se i na web stranicama Regulatorne komisije za električnu ener-giju u F bih (www.ferk.ba) i Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar (www.ephzhb.ba), koja ih je dužna i provoditi.

prema odredbama Općih uvjeta za isporuku električ-ne energije postojeći kupci iz svih kategorija potrošnje (kućanstvo, ostala potrošnja, javna rasvjeta i kupci koji električnu energiju preuzimaju na 35 i 10(20) kv napo-nu) obvezni su tijekom 2009. godine sklopiti Ugovor o korištenju distribucijske mreže i Ugovor o opskrbi elek-tričnom energijom s Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar. Ovim se ugovorima uređuju međusobni odnosi tarifnih kupaca s Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mo-star u svezi s opskrbom električne energije i korištenjem distribucijske mreže. Osim ugovora počeli su s primje-nom i novi obrasci zahtjeva i obavijesti, koje su kupci u obvezi dostavljati nadležnoj poslovnici/radnoj jedinici u oblicima primjerenim potrebama različitih situacija.

sklapanje Ugovora o korištenju distribucijske mreže i Ugovora o opskrbi električnom energijom s postojećim kupcima, kao i preuzimanje potrebnih obrazaca obavlja se bez novčane naknade.

Od 1. srpnja 2009. godine stupio je na snagu i novi pra-vilnik o priključcima sukladno kojem izgradnju priključ-ka krajnjega kupca/proizvođača može izvršiti isključivo Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar.

pravilnik o priključcima sadrži opće smjernice za projektiranje, izgradnju i nadzor novih priključaka i rekonstrukciju postojećih priključaka, za priključenje objekata krajnjega kupca/proizvođača na distribucij-sku mrežu i za povećanje priključne snage već priklju-čenoga krajnjeg kupca/proizvođača, kao i naknade za priključenje objekta krajnjega kupca/proizvođa-ča na distribucijsku mrežu, i za povećanje priključne snage već priključenoga krajnjeg kupca/proizvođača. Od početka primjene Općih uvjeta (od 1. srpnja 2009.), obrasci ugovora, zahtjeva i potrebne obavijesti kao i pravilnik o priključcima dostupni su u svim ovlaštenim uredima za odnose s kupcima, odnosno poslovnicama/radnim jedinicama Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mo-star, kao i na naznačenoj web stranici Društva. (u rubrici kUpci).

U razdoblju priprema vezanih za početak primjene no-vih Općih uvjeta, Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mo-star nastojala je kontinuirano putem oglasa u medijima, prigodnim letcima i obavijestima koji se dostavljaju uz račun, kao i preko web stranice pružati sve potrebne in-formacije i pojašnjenja kupcima.

svjesni svoje odgovornosti i misleći prije svega na za-dovoljstvo svih naših kupaca nastavit ćemo ulagati napore u pružanju svih vidova stručne podrške, kako bismo ovaj posao do kraja 2009. godine uspješno obavili.

sve dodatne informacije i pojašnjenja kupci mogu do-biti u našim poslovnicama/radnim jedinicama, svakim radnim danom u vremenu od 7.00 – 15.30 sati. a

Pripremio: S. Bagarić


HE MOSTARSKO BLATO U IZGRADNJI

IZRADA I ISPORUKA GLAVNIH I IZVEDBENIH PROJEKATA ZA HE MOSTARSKO BLATO

Projektni tim Elektroprojekta izradio je glavne građevinske projekte za HE Mostarsko blato, a u završnoj fazi je izrada izvedbenih projekata za one objekte koji su završeni.

IZGRADNJA ULAZNE GRAĐEVINE, DOVODNOGA TUNELA, VODNE I ZASUNSKE KOMORE

Završeni su građevinski radovi na izgradnji ulazne građevine, dovodno-ga tunela i vodne komore. Završetak radova na zasunskoj komori uvjeto-van je završetkom radova na tlačnom cjevovodu.

IZGRADNJA TLAČNOGA CJEVOVODA, STROJARNICE, DONJEGA BAZENA I ODVODNOGA TUNELA …

U završnoj fazi je izgradnja tlačnoga cjevovoda i završetak se očekuje kon-cem srpnja. Glavni građevinski radovi na strojarnici su završeni i obavljaju se završni zanatski radovi.

U tijeku su radovi na izgradnji donje-ga bazena. Intenzivne aktivnosti su na ishođenju dozvole za odvodni ka-nal, te se početak radova na odvod-nom kanalu očekuje uskoro.

ELEKTROSTROJARSKA OPREMA

Većina je elektrostrojarske opreme izra-đena, tvornički ispitana, dopremljena na gradilište i ugrađena. Praktično su završeni radovi na montaži agregata 1 i agregata 2, a u završnoj fazi je monta-ža i povezivanje ostale elektrostrojarske opreme u strojarnici.

AKTIVNOSTI U TIJEKU

- Ishođenje odobrenja i priprema za gradnju, odvodnoga kanala i akumu-lacijskoga bazena.

- Priprema za početak radova na iz-gradnji priključnog dalekovoda.

- Priprema za montažu vanjskog 123 kV rasklopnog postrojenja i blok tran-sformatora.

- Dovršetak građevinskih i zanatskih radova na strojarnici s prostorom za upravljanje.

- Montaža tlačnoga cjevovoda- Ugradnja i ispitivanje elektrostrojar-

ske opremea


Obnova električne mreže na području općine Ravno

USPJEŠNO PROVEDENA ELEKTRIFIKACIJA POVRATNIČKIH NASELJAElektrifikacija u općini DrvarUgovor koji je potpisan između općine Drvar, tvrtke Gradel i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar odnosi se na naba-vu, isporuku i ugradnju elektromaterijala i opreme za elektrifikaciju povratničkoga naselja u selu Podić, MZ Prekraja, opći-na Drvar. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, organizacijska jedinica Distribucija elek-trične energije izradila je projektni prijed-log, izvedbeno-projektnu dokumentaciju, specificiranje materijala i predmjeru ra-dova za elektrifikaciju ovoga povratnič-kog naselja, te izvodi elektromontažne radove na izgradnji mreže. Radovi se in-tenzivno obavljaju prema utvrđenom di-namičkom planu realizacije projekta čija je ukupna vrijednost 196.212,10 KM. a

Organizacijska jedinica Distribucija električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u suradnji s Fondom za povratak BiH i općinom Ravno, intenzivno radi na pri-premama i skorom početku radova na obnovi dalekovoda 10(20) kV, stupne trafostanice 10(20)/0,4 kV snage 50 kVA i niskonaponske zračne mreže na području općine Ravno, mjesna zajednica Slavogostići.S obzirom na izuzetno velika oštećenja, iako se radi o ob-novi, radovi se obavljaju kao da se radi o izgradnji novih postrojenja i mreže.Izrada projektne dokumentacije, izvođenje elektromon-tažnih radova, stručni nadzor tijekom izgradnje i na kraju puštanje u pogon objekata, sve u vrijednosti od 70.000,00 KM, način je na koji JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sudjeluje u ovome poslu.Za očekivati je kako će uspješan završetak ovoga projekta doprinijeti održivosti realiziranoga, ali i planiranoga povrat-ka stanovnika Ravnog, koji su izbjegli na samome početku Domovinskoga rata. a


USPJEŠNO PROVEDENA ELEKTRIFIKACIJA POVRATNIČKIH NASELJA

Na temelju potpisanoga Memoranduma o ra-zumijevanju i suradnji na elektrifikaciji loka-cija-objekata realiziranoga povratka između

resornih ministarstava bih, entiteta, elektroprivrednih poduzeća u bih i Fonda za povratak bih iz svibnja 2008. godine, u ožujku ove godine Jp Elektroprivre-

da hz hb d.d. Mostar potpisala je ugovor s Fondom za povratak bosne i hercegovine. zajedno s općinama Drvar, Ravno, Glamoč i Fojnica uspješno realizira pro-jekte na elektrifikaciji pojedinih naselja u navedenim općinama. a

Trafostanica za naselje „Socijalno stanovanje u BiH“, Gojevići - Fojnica

Novo naselje izgrađeno u okviru projek-ta „Socijalno stanovanje u BiH“ pri Za-vodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići, Fojnica otvoreno je u svibnju ove godine. Iz Zavoda su izrazi-li zahvalnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, posebno radnicima Radne jedinice Elektro Fojnica koji su izvršili sve potrebne pripremne radove i postav-ljanje nove trafostanice za potrebe nase-lja. Tako je ovaj humanitarni pilot projekt za općinu Fojnica uspješno dovršen i omogućeno je njegovo otvaranje. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je izvanrednom investicijom za 2009 g. u iznosu od oko 40.000,00 KM izgradila novu trafostanicu u naselju Gojevići MZ Bakovići, čime je osigurano napajanje električnom energijom socijalnog nase-lja, te su poboljšane naponske prilike i za sve ostale kupce na ovom području. Pored trafostanice izgrađen je i priključni dalekovod 10/20 kV u duljini od 100 m i 150 metara nisko naponske mreže. I ove su radove u cijelosti obavili radnici Elektroprivrede HZ HB, Distribucijskoga područja Centar, Radna jedinica Elektro Fojnica uz svesrdnu pomoć kolega iz Poslovnice Kiseljak. a

M. Radivojević


Uz nazočnost visokih dužnosnika iz gospodarskoga, političkog i javnog života bih i Federacije

bosne i hercegovine generalni direktor Mato Matan Žarić i predsjednica Fe-deracije bih borjana krišto svečano su 2. srpnja 2009. godine pustili u rad Ts (trafostanicu) 35/10 kv blidinje-Riso-vac.

Novoizgrađenom trafostanicom omo gu ćeno je kvalitetnije napajanje električnom energijom područja blidi-nja-Risovaca koje se dosada opskrblji-valo preko 10(20) kilovoltnoga daleko-voda iz smjera Rame i Jablanice. sada je napajanje 35 kilovoltnim naponom osi-gurano iz smjera Rame i posušja preko 2x220 kilovoltnoga dalekovoda.

U svom je obraćanju generalni direk-tor Mato Matan Žarić rekao: “Nećemo stati samo na ovome, jer je u budućim pla-novima Elektroprivrede HZ HB prošire-nje i srednjonaponske mreže za područja

U čestitci u povodu puštanja u rad TS 35/10 kV Blidinje-Risovac, bivši član predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuo je: “JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar pod vašim vodstvom postala je ugledom i respek-tabilnom poslovnom organizacijom koja prateći dostignuća u današnjem suvreme-nom svijetu i kroz modernizaciju ulaganja u razvoj, funkcioniranje i pružanje usluga građanima, može biti primjerom visoko profesionalnoga i odgovornoga pristupa u poslovanju.” U ime HDZ-a BiH i u svoje osobno ime že-lim da moje iskrene čestitke u povodu ove svečanosti prenesete svim uposlenicima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Puštanje u rad

Trafostanicu je blagoslovio fra Petar Krasić iz Masne Luke

M. Žarić: “...Želim naglasiti kako će JP Elektroprivreda, bez obzira i na poteškoće s kojima se susreće, nastojati voditi razvojnu politiku koliko god to bude dopuštao ukupan poslovni ambijent, složena politička i gospodarska situacija u BiH. Zato očekujemo od nadležnih tijela zakonodavne i izvršne vlasti, da nam budu potpora i osiguraju uvjete kako bismo uspješno poslovali, što je svakako u interesu svima, a posebno našim kupcima električne energije”.

I. Budimir

SVEČANO PUŠTENA U RAD TRAFOSTANICA 35 kV NA RISOVCU


Na svečano puštanje u rad TS 35/10 kV Blidinje-Risovac pozvan je i premijer FBiH, Mustafa Mujzinović koji je zbog ranije preuzetih obveza bio spriječen doći, ali se zahvalio na pozivu s porukom: “Ko-ristim se ovom prilikom da vam u svoje ime i u ime Vlade Federacije BiH čestitam na implementaciji ovog značajnog projekta nadajući se da će ih u budućnosti biti još više.”

oko jezera koja nemaju električnu energi-ju, uvažavajući sve uvjete i specif ičnosti koje traži zaštita Nacionalnoga parka Blidinje.”

predsjednica Federacija, borjana krišto u svojim čestitkama Upravi i radnicima Elektroprivrede hz hb istaknula je da Elektroprivreda hz hb ovim ali i budućim projektima ne ulaže samo u obnovu i rekonstrukciju elektrodistribucijske mreže, nego otva-ra mogućnosti i perspektivu za razvoj drugih grana gospodarstva.

projektirana snaga trafostanice 35 kv blidinje-Risovac je 2x4 mega volt ampera (Mva). Ugrađena je opre-ma iz tvrtki končar, abb i Mareton iz zagreba, projektant trafostanice je Energocontrol Mostar, a izvođač rado-va je Dalekovod Mostar s podizvođa-čima Dalekovod zagreb, GP Barbarić i Spin posušje.

Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar u ovaj je projekt uložila oko 1.900.000,00 kM. a

Gosti i radnici na svečanosti

SVEČANO PUŠTENA U RAD TRAFOSTANICA 35 kV NA RISOVCU


Predstavljamo vam …

M. Radivojević

(Nova) Nova Bila

Nova bila je malo naseljeno mjesto u bosni. smještena je između Travnika i viteza,

a u godinama Domovinskoga rata, stjecajem više nego nesretnih okol-nosti, Nova bila je postala utočište izbjeglih i prognanih hrvata. sredi-nom prosinca 1992. godine, u Novoj biloj osnovana je bolnica “Dr. fra Mato Nikolić”. bosna srebrena za potrebe bolnice ustupila je najprije dvije vjeronaučne dvorane, bolnica je bila smještena i u župnoj crkvi. kon-voj “bijeli put”, kojim je iz zagreba, 10. prosinca 1993. godine, pred viso-kim pokroviteljstvom predsjednika Republike hrvatske dr. Franje Tuđ-mana upućena humanitarna pomoć za Novu bilu i bosnu srebrenu, ono po čemu je Nova bila postala pre-poznatljiva i po čemu se, na žalost, pamti.

Odlukom ratne vlade srednjo-bosanske županije, 1993. godine angažirano je pet djelatnika elek-tro-struke da izvrše osposobljavanje elektropostrojenja i mreže za potrebe pučanstva, a osobito za ratnu bolni-cu koja se nalazila u crkvi svetoga Duha. službeno je radna jedinica konstituirana 1. travnja 1994. godine.

“Imali smo tada 11 trafostanica u vlasništvu Elektroprivrede HZ HB i četiri koje nisu bile u našem vlasništvu. Sada imamo 17 trafostanica (naših) i deset u privatnom vlasništvu”, govori nam Mijo Rezić, rukovoditelj distri-bucijske radne jedinice u Novoj biloj.

“Imamo pet uposlenih radnika u distribuciji (4 VKV i jedan pomoć-ni radnik) i za sada se uspješno nosi-mo s poslovima koji stoje pred nama. Uglavnom radimo na rekonstrukciji u ratu poprilično oštećene elektro mreže.

Do sada smo izvršili rekonstrukciju na 60% mreže.”

“Opskrba električnom energijom opskrbljuje ukupno 1.585 potrošača (1452 kućanstva, ostala potrošnja 115, velepotrošači 11 i javna rasvjeta”, više kao “usput” dodaje ivan Džalto, ru-kovoditelj opskrbe električnom ener-gijom. “Uz naplatu 100,38% u 2008. godini i gubitke od 25,15% (planiramo smanjivati) čini se da ne možemo biti nezadovoljni.”

Nakon dosta “oprezno” danih in-formacija, prvobitna namjera da predstavimo samo distribucijsku radnu jedinicu ubrzo pada u vodu, zajedno rade i distribucija i opskrba, malo ih je, na jedinstvenom su zadat-ku, te ovo smatramo samo uvodom u neko šire, po svemu primjerenije predstavljanje Distribucije i Opskrbe jednako. a

I. red: Drago Štrbac, Ivan Đotlo, Ivo Bajo, Jozo PetrovićII. red: Branimir Jurčević, Goran Mišković, Zoran Matošević, Mladen Levarda i Mijo Perić


Zoran Bekavac, Sandro Hammer, Vera Ikić i Jasna Stipančić

Razgovor

RJ GLAMOČ – OPSKRBA

O radu RJ Elektro Glamoč, najviše zna vera ikić, ruko-voditeljica, jedna od rijetkih

u ovoj branši.“Pokrivamo prostorno veliki teren, s

izrazito zimskom-planinskom klimom s mnogo padalina. Glamoč je na pro-sječnoj nadmorskoj visini od 940 m. Cestovne veze između Glamoča i osta-lih mjesta su u lošem stanju, negdje čak i bez makadama.”

a Kada je počela s radom RJ Elek-tro Glamoč?

Opskrba RJ Elektro Glamoč, kao zasebna RJ, počela je s radom lipnja 2007. godine. s četiri radnika, 1737 kupaca u kategoriji kućanstva, 125 kupaca u kategoriji ostale potrošnje, 1 kupac vN i 17 mjernih mjesta jav-ne rasvjete, ukratko je naša “osobna iskaznica”.

zanimljivo je da kupci na visokom naponu podmiruju preko 60% uku-pno fakturirane električne energije.

iz razgovora s rukovoditeljicom još saznajemo, s kakvim se sve poteš-koćama u radu susreću u Glamoču, problemi su čini se svugdje slični, samo se adrese mijenjaju.

Nedostatak kvalificiranih monte-ra, loši pristupni putovi, samo su neki od problema s kojima se u Glamoču redovito susreću.

Dva vodocrpilišta Jp “komunalac” koja opskrbljuju cijelu općinu, naj-veći su problem u naplati, a predan pristup svih uposlenika često nije dovoljan za rješavanje zamršenih problema koji nadilaze naše moguć-nosti. a

M. Radivojević

Nakon 12 godina od povratka na srušena ognjišta ovoga ljeta tridesetak kućan-stava iz sela Rore u glamočkoj općini dobit će električnu energiju. U elektrifikaciju ovoga područja uloženo oko 200.000 maraka što je zaključeno Ugovorom s opći-nom Glamoč, Fondom za povratak BiH i JP Elektroprivreda HZ HB.


Tijekom prve polovice 2009. godine radnici Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar bili su na nekoliko zanimljivih edukacija i energetskih foruma s kojima bi se trebao unaprijediti poslovni proces u svim organizacijskim dijelovima. U nastavku vas upoznajemo s nekima.

Stručna usavršavanja i forumi…

Škola za upravljanje otpadom

U školi pod nazivom Stručnjak za uprav-ljanje otpadom koja je održana u Sa-rajevu od 23.-27.veljače 2009. godine o upravljanju otpadom, njegovom zbri-njavanju i uništavanju govorili su struč-njaci iz Ceteora Sarajevo i Federalnoga ministarstva za okoliš i turizam. Budući da je sukladno zakonskoj regulativi u svim poduzećima koja proizvode otpad nužno odrediti osobu odgovornu za po-slove upravljanja otpadom, polaznici su se upoznali: – s izradom i ažuriranjem nacrta Plana

za upravljanje otpadom: – s provedbom Plana za upravljanje

otpadom: – s procesima upravljanja ISO stan-

dardi 9001:2008 i ISO standardi 14001:2004

Kako se nositi s krizom?stručni forum Crisis Business Fo-

rum koji je održan u Mostaru, 27. ve-ljače 2009. godine u hotelu Ero imao je za cilj podučiti gospodarstvenike i druge osobe kako se ponašati i odr-žati povjerenje u vremenima krize. Na Forumu se moglo čuti o temama komunikacije, motivacije i ponašanja u krizi odnosno izgradnje i održa-vanja povjerenja u vremenu recesije. predavači o navedenim temama bili su vodeći stručnjaci iz područja od-nosa s javnošću iz regije krešimir Macan, Dragan savić i božo skoko.

Primjena Zakona o javnim nabavama

U Dubrovniku je od 26.-28. ve-ljače 2009. godine održan seminar Praktična primjena Zakona o javnim nabavama u organizaciji zaMM medie d.o.o. i agencije za javne na-bave bosne i hercegovine.

seminar je održan radi praktič-ne pripreme djelatnika iz sektora za javne nabave za buduću primjenu novoga zakona o javnim nabavama. sudionici su upoznati s razlikama i sličnostima novoga teksta u odnosu na važeći zakon o javnim nabavama bih i njegovom konkretnom primje-nom.

Implementacija i razvoj tržišta električne energije

seminar pod nazivom implemen-tacija i razvoj tržišta električne ener-gije održan je u Tuzli u razdoblju od 30.3.-3.4. 2009. godine u organizaciji Fakulteta elektrotehnike. kako pla-nirati, implementirati i razviti tržište električne energije bile su neke od tema seminara. sudionici na tržištu (vlada, privatni investitori, planeri, regulatori, operatori tržišta i kupci električne energije) upoznali su se s tri područja: 1. Razumijevanje procesa planiranja

i upravljanja;2. Razumijevanje ekonomskih i fi-

nancijskih pitanja i 3. sposobnost rješavanja problema

koji proizlaze iz neizvjesnosti i s njima povezanih rizika.

Regionalni energetski forum

U sarajevu se krajem ožujka odr-žan dvodnevni (30. i 31. 3. 2009.) Regionalni energetski forum, a riječ je bila o mogućnostima investiranja u proizvodnju električne energije i obnovljivih energenata. Organizatori ovoga foruma bili su Europska banka za obnovu i razvoj (EbRD) i Ener-getska zajednica, a ovu važnu mani-festaciju otvorili su predsjedavajući savjeta ministara bih Nikola Špirić otvorio, europski povjerenik za ener-getiku andris piebalgs.

Osim predstavnika ministarstava i stručnjaka iz elektroenergetskoga sektora države, predstavnika poduze-ća za opskrbu energentima, regulato-ra, operatora prijenosnih sustava, pri-vatnih investitora, sudionici Foruma bili su i visoki službenici zemalja pot-pisnica Energetske zajednice koji su govorili o iskustvima o razvoju ener-getskom sektoru i provedbi direkti-va EU u zakonodavstvu tih zemalja. predsjednik EbRD-a Thomas Mi-row u svom obraćanju je istaknuo: „... usprkos bogatim prirodnim resursima, regija uvozi ogromne količine energije iz inozemstva. Uporaba je energije jako neučinkovita, a utjecaj koji proizvod-nja ima na okoliš često izaziva zabri-nutost... EBRD podržava dugoročni ekonomski razvoj, ali i doprinosi većoj energetskoj sigurnosti: učinkovitijoj proizvodnji i uporabi energije u kom-binaciji s razvojem obnovljivih izvo-ra...“. a

I. Budimir


POTPiSan uGOvOR O POSlOvnOj SuRaDnji S HRvaTSkOm POšTOm, D.O.O. mOSTaR

Potpisanim Ugovorom o poslovnoj surad-nji između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i poduzeća „Hrvatska pošta“ d.o.o. Mostar, potvrđen je nastavak uspješne suradnje ova dva poduzeća. U svim poštanskim uredima kupci Elek-troprivrede HZ HB, kao i do sada, mogu platiti račune za utrošenu električnu ener-giju.

Od 1. svibnja ove godine kada je zapo-čela primjena potpisanog Ugovora, Hrvat-ske pošte d.o.o. Mostar sada obavljaju i usluge uručenja računa za utrošenu elek-tričnu energiju, opomena i izvoda otvore-nih stavki kupcima na njihovu adresu kao i naplate računa proisteklih iz potrošnje električne energije. a

ElEkTROPRivREDa HZ HB mEĐu 10 najvEĆiH u BiH

Više od 35 godina Privredna štampa d.o.o. Sarajevo izdaje časopis “Poslovne novine”. U svom specijalnom srpanj-skom izdanju pod nazivom 100 najvećih u BiH objavljuju se imena tvrtki koje po ukupnom prihodu poslovanja zauzi-maju mjesto među najvećima, i rangiraju tvrtke pod drugim kategorijama poslovanja. U 2008. godini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nalazi se među prvih deset, točnije na 9. mjestu liste najvećih po ukupnom prihodu. Nalazimo se i na svim ostalim listima, pa tako u „Top 25“ zauzimamo 18. mjesto, po neto dobiti, 7. mjesto po investicijama i 22. mjesto po izvozu. Svrstavanje među najveće u navedenim kategorijama za-sigurno je referencija koja poslovnim partnerima i kupcima znači kvalitetu i pouzdanost, a menadžmentu poduzeća potvrdu uspješnoga vođenje poduzeća unatoč brojnim teš-koćama i nezavidnom ukupnom poslovnom okruženju. a

PREZEnTaCija iZvRšEniH iSTRaŽniH RaDOva na lEŽišTu kOnGORaPrezentacija izvršenih radova na projektu Istraži-vanje ležišta lignita Kongora kod Tomislavgrada- II. faza održana je 20. siječnja 2009. godine u Upravnoj zgradi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star u Mostaru. Osim predstavnika Elektroprivrede HZ HB prezentaciji su nazočili izvoditelji: Rudar-sko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli; Poslovna udruga Geomarić-Geotehnika 94 Mostar; INSPEKT RGH d.d. Sarajevo kao i čla-novi Povjerenstva za internu kontrolu i članovi u svojstvu promatrača. Nakon prezentiranih radova zaključeno je da se radovi uz određene korekcije, nakon izrade Elaborata o klasifikaciji, mogu dosta-viti Ministarstvu gospodarstva HBŽ-a sukladno Za-konu o geološkim istraživanjima HBŽ-a i Rješenju o odobrenju za istraživanje. Elektroprivreda HZ HB trebala bi predati relevantnu dokumentaciju istraži-vanja do 1.10.2009. god. čime bi se pokrenula pro-cedura priznavanja rezervi ležišta lignita Kongora. a


UZ DAN PLANETE ZEMLJE

“zaštitimo naš dom – planet zemlju”, naziv je svjetske kampanje koja se uz Dan planeta zemlje vodi ove godine u svijetu.

prvi je put Dan planeta zemlje obilježen 22. travnja 1970. godine, na poticaj američkoga senatora Gaylonda Nelsona, kada su organizirani prvi masovni prosvjedi za zaštitu okoliša.

U Elektroprivredi hz hb, osim proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom, kao prioritetnih zadaća, itekako vodimo računa o zaštiti okoliša. Nije to samo posljedica striktnog poštivanja normativa iz ovog područja , to je jednostavno stil rada, uvažavana činjenica koliko je zaštita okoliša dugoročno važno ulaganje.

OČUVANJE I ZAŠTITA OKOLIŠAObradile: M. Radivojević, N. Penavić

a Na temelju aplikacije Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar, Europska je banka za rekonstrukciju i razvoj (EbRD), u suradnji s predstavnicima ministarstava, regulatora električne energije, elektroprivrednim po-duzećima, agencijama za vode... provela postupak nad-metanja i potpisala Ugovor s konzultantskom kućom sNc-Lavalin international inc., Montreal, canada za izradu studije „“strategic Environmental assessment of Trebizat and cetina River basins“ (strateške pro-cjene utjecaja na okoliš za slivove T-M-T i Gornja cetina - spUO) sukladno EU direktivama (Directive 2001/42/Ec) i pratećoj dokumentaciji. izrađen je na-crt spUO studije koja će se u skoro vrijeme publicirati na mrežnoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja i staviti na raspolaganje javnosti za komentare te pod-vrći procesu javnih konzultacija. konsultant će izraditi konačni sEa izvještaj koji je jako važan dokument. spUO je namijenjena strateškoj razini, odnosno za do-

našanje planova i programa, a svrha joj je i jačanje pUO projekata te rješavanje kumulativnih među-sektorskih, regionalnih i neizravnih učinaka.

a U okviru bilateralne suradnje između Njemačke i bo-sne i hercegovine, Njemačka banka za razvoj (kfw)

iskazala je spremnost financirati vE Mesihovina s mo-gućnošću proširenja suradnje na drugim projektima. slijedom, kfw je temeljem javnog nadmetanja zaklju-čila ugovor za izradu studije utjecaja na okoliš za vje-troelektrane Mesihovina, borova glava i velika vlajna s grčkom tvrtkom Exergia Energy and Environment consultant koja ima podugovarača iz bih – institut za hidrotehniku iz sarajeva. izrađene su prethodne procjene utjecaja na okoliš.

a projektne aktivnosti Elektroprivrede hz hb: Ener-getsko korištenje potencijala energije vjetra, korištenje vodnih resursa, rudnika i termoelektrana kongora, od samih početaka uvažavaju sve parametre zaštite okoli-ša.kako je stupanj utjecaja na okoliš izravno povezan s

ostvarenim stupnjem energetske učinkovitosti kod potro-šača, motivi za smanjenje utjecaja na okoliš preklapaju se s motivima za povećanje energetske učinkovitosti.

Također, vode se intenzivne aktivnosti na ishođenju certificirane izgradnje obnovljive električne energije (u javnosti poznate pod nazivom “zelena energija”) te certi-fikatima isO 14001 za upravljanje okolišem. a


ZašTiTa vODa

Na konferenciji Ujedinjenih naroda, održanoj u Mar del plati (argentina) dane su nam prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse. Naime, rezolucijom od 22. veljače 1993. godine, Opća skupština UN odlučila je da se 22. ožujak obilježava kao svjetski dan voda i tako skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse. stoga je Deklaracijom na mi-nistarskoj konferenciji razdoblje od 2005.-2015. godine proglašeno desetljećje međunarodne akcije naziva “voda za život”.

voda, odnosno molekula vode, ima posebna fizikalna i kemijska svojstva, koja ju čine vrlo važnim biološkim i ekološkim čimbenikom živog svijeta na zemlji. Tvrdnja, kako je život bez vode na našoj zemlji nemoguć i neza-misliv, nije tek nekakva lako izrečena fraza.

pored biološke i ekološke važnosti voda ima veliku gospodarsku važnost, iz čega proizlazi nužnost njezine zaštite.

Činjenica je da je kvaliteta okoliša od presudne važno-sti za gospodarski razvitak svakoga društva. To osobito vrijedi za gospodarske grane kao što su turizam i poljo-privreda, čija ekonomska osnovica bitno ovisi o ekološ-kim karakteristikama prostora. kvaliteta je vode za razvoj tih djelatnosti jednako važan čimbenik kao i raspoloži-vost vode za proizvodnju električne energije.

aktivnosti koje Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mo-star provodi na planu zaštite voda:

– praćenje kvalitete i kvantitete voda;– vađenje i zbrinjavanje naplavina; – ugradnji bio-pročišćivača sanitarnih voda;– poribljavanje ribolovnih voda na kojima su izgrađene

hidroelektrane.

već dulji niz godina vršimo poribljavanje ribolovnih voda na kojima su izgrađene hidroelektrane hE Rama, hE Mostar, hE Jajce i, hE Jajce ii, hE peć Mlini i chE Čapljina. poribljavanje vodotoka i akumulacije vrši se prema Godišnjem planu poribljavanja kojeg je izradio zavod za ribarstvo, zoologiju i zaštitu voda agronom-skoga fakulteta sveučilišta u Mostaru.

pri sastavljanju plana o poribljavanju, uzimaju se u ob-zir svi specifični čimbenici ribolovnoga područja i svake ribolovne vode koja se planira poribiti. prvenstveni je cilj planskoga poribljavanja nadomještanje izlovljenih autoh-tonih riba iz ribolovnih voda i njihovo očuvanje kroz dugi niz godina. Dugoročne je programe praktički nemoguće donijeti zbog činjenice promjenjivosti brojnih čimbenika koji određuju poribljavanje.

Do sada nije bilo negativnih iskustava s poribljava-njem, nadamo se da će tako ostati i u budućnosti. a

Svibanj – početak poribljavanja

kompenzacijski bazen hutovo (5.5.2009.), akumulacija hE Mostar i rijeka Neretva (6.5.2009.), akumulacija hE Rama i rijeka Rama (7.5.2009.), veliko plivsko jezero, Malo plivsko jezero i barevo (8.5.2009.) i hidroaku-mulacija peć Mlini (12.5.2009).

Ribolovne vode postale su bogatije za 187 750 komada riblje mlađi šarana i protočne pa-strve.

poribljavanje na svakoj rijeci uz ribolov-na društva koja gospodare pojedinim vodama pratili su i poljoprivredni županijski inspektori. Riblja je mlađ zdravstveno ispravna, a nabavl-jena je od poduzeća salmon d.o.o. Ljubuški kao najpovoljnijega ponuđača. a


M. Radivojević

zimsko razdoblje ove godine obilježile su velike padaline (kiše) i velika plavljenja polja,

pristupnih putova i objekata uz polja. vodoprivredni stručnjaci ovogodiš-nje vode svrstavaju u „dvadeset-go-dišnje“ vode. Takva situacija je i na slivu rijeke vrljike, Tihaljine, Mlade i Trebižata (TMT) na kojem se nala-zi i naša hE peć Mlini. poplavili su ovoga puta Grudsko-imotsko polje, pristupni putovi , odsječeni su zaselci. O ovom problemu razgovaramo s ru-kovoditeljem pogona hE peć Mlini Živkom Mikulićem,dipl.ing.el.

a Kakav je utjecaj HE Peć Mlini na regulaciju i sprovođenje voda u ovome slivu?

zbog nerazumijevanja uloge i mogućnosti hE peć Mlini, stanov-ništvo koje živi uz ovaj sliv vrlo če-sto optužuje hE peć Mlini za nje-zin negativan utjecaj na regulaciju i sprovođenje voda u ovome slivu, bilo da se radi o velikim(zimi) ili malim vodama (ljeti).

Međutim stvarni utjecaj hidroe-lektrane je potpuno drugačiji, za što

postoje brojne studije i elaborati.bitno je spomenuti da ova hidro-

elektrana kao jedini korisnik voda ovoga sliva ima svu potrebitu doku-mentaciju ili skoro svu, koju pred-viđaju tehničke norme i zakoni za ovakvu vrstu objekata. isto je tako činjenica da se ova hidroelektrana u svom radu u potpunosti pridržava svih propisanih normi i regulativa. zbog toga ona nije i ne može biti uzrokom negativnih utjecaja na bilo kakva događanja u slivu, već naprotiv. Objekti i postrojenja hE peć Mlini u slučajevima potrebe stavljaju se u funkciju regulacije sprovođenja voda, njezinoga upravljanja i obrane od po-plava.

a S kime i kako koordinirate u re-gulaciji voda?

U ovom razdoblju velikih voda rad hidroelektrane peć Mlini potpuno je koordiniran s „agencijom za vode ja-dranskog sliva Mostar“, čija je zadaća i odgovornost regulacija voda u ovo-mu slivu. To znači da se, prateći pro-gnoze i druge hidrološke pokazatelje na zahtjev „agencije za vode“ vršilo predpražnjenje akumulacije, zatvara-nje ili otvaranje naših evakuacijskih

organa, kao i kod velikih voda po njihovom nalogu rad ili zaustavljanje elektrane.

Činjenica je da se ipak zimi doga-đaju poplave u slivu, a ljeti presuši-vanja korita TMT. To se događalo i prije, a događat će se i ubuduće i više, tim prije što se u posljednjih 20-30 godina ništa ne ulaže u održavanje sliva, a da je sve više neovlaštenih ko-risnika sliva. U međuvremenu sagra-đena je hidroelektrana peć Mlini kao jedini regulirani korisnik u slivu, koji ima još nezavršenih projekata koji se uglavnom odnose na regulaciju voda u slivu (dovođenje i odvođenje voda), što ima izvjesnoga utjecaja na stanje u slivu.

s obzirom na događanja na ovomu slivu pokrenuta je inicijativa Općine Grude koja je sazvala žuran sastanak zainteresiranih i po zakonu obveznih strana gdje se dogovorilo da se na razini Žzh organizira stručni sasta-nak svih zainteresiranih strana i da se dogovore obveze, zadatci i dinamika pojedinih korisnika i nadležnih insti-tucija za poduzimanje odgovarajućih radnji kako bi se ovaj problem riješio. a

ULOGA HE PEĆ MLINI U REGULACIJI I SPROVOĐENJU VELIKIH VODA U SLIVU VRLJIKE,TIHALJINE, MLADE I TREBIŽAT


Iz sindikata

Sastanak u Skoplju

predsjednik sindikata Dubravko pervan sudjelovao je u skopju od 11 do 14. siječnja 2009. godine na redovitom godišnjem sastanku psi i EpsU za središnju i Jugoistočnu Europu. sastanku su nazočili predstavnici 51 sindikata javnih usluga iz zemalja: hrvatske, bih, Mađarske, Makedonije, Češke, slovačke, srbije, crne Gore i slovenije.

sastanak je poslužio kao priprema za redoviti kongres EpsU koji se odr-žao u briselu od 8. do 11. lipnja 2009. godine.

Povjerenstva za praćenje primjene i tumačenja odredaba Kolektivnoga ugovora

U sarajevu, dana 13.1.2009. godine održan je sastanak povjerenstva za praćenje primjene i tumačenja odredaba kolektivnog ugovora, gdje je ispred sindikata bio nazočan predsjednik Dubravko pervan.

Na ovom sastanku prihvaćen je poslovnik o radu povjerenstva za praćenje primjene i tumačenja odredaba kolektivnog ugovora.

Teme o kojima se raspravljalo na ovom sastanku bile su:– zahtjev za priznavanjem vojnoga staža u minuli rad,– priznavanje minuloga rada za dane koji su po zakonu proglašeni nerad-

nim danom i plaćeno odsustvo i– zahtjev Elektroprivrede bih o izmjeni članka 2. kolektivnog ugovora.

ODRŽana REDOviTa iZvjEšTajna SkuPšTina SinDikaTaU Mostaru je 21. svibnja 2009. go-dine održana redovita Izvještajna skupština Sindikata.Sjednici je predsjedavao Đuro Marković, predsjednik Skupšti-ne, a u ime Uprave nazočne je pozdravila Branka Dadić, izvršna direktorica za pravne, kadrovske i opće poslove. Prihvaćena su sva izvješća ponu-đena dnevnim redom. Dubravko Pervan, predsjednik Nezavisnoga sindikata uposlenika Elektropri-vrede HZ HB podsjetio je nazoč-ne na potpunu implementaciju kolektivnog ugovora, učlanjenje u međunarodne i domaće sindi-kalne organizacije te rješavanje problema vezanih za uvjete rada sindikata (uredski prostor). Dana su pojašnjenja o Financijskom iz-vješću za 2008. godinu, status i raspolaganje s viškom prihoda, a rukovodstvu je iskazano povjere-nje da razmotri održavanje i način financiranja Športskih igara radni-ka Elektroprivrede HZ HB. a

NEZAVISNI SINDIKAT UPOSLENIKA

ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

MOSTAR

INDEPENDENT TRADE UNION OF WORKERS

OF ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE

MOSTAR

sve cijenjene članove sindikat još jedanput poziva da se prijave kod svo-jih sindikalnih povjerenika i potpišu pristupnice za Fond solidarnosti. po učlanjenju u Fond solidarnosti financijske službe poduzeća će izdvajati 0,5% od vaše neto mjesečne plaće i novac će se uplaćivati na otvoreni žiro račun br: 3060190000818204, kod hypo-alpe adria banke u Mostaru, a sredstva će se isključivo koristiti za isplatu jednokratnih pomoći za oboljele i najugroženije članove Fonda solidarnosti. a

M. Radivojevič


Iz sindikata

RADNICI ELEKTROPRIVREDE HZ HB DAROVALI KRV

Redovita akcija drago-voljnog darivanja u krvi u organizaciji Udruge

dragovoljnih darivatelja radnika Jp Elektroprivredi hz hb d.d. Mostar održana je 12. ožujka 2009. godine u suradnji s Tran-sfuziologijom sbc-a Mostar.

Radnici su kao i dosada po-kazali visoku svijest o potrebi i vrijednosti ove akcije. Odaziv je bio iznimno dobar jer je više od

50 radnika Elektroprivrede hz hb dalo krv, a ono čime smo posebno zadovoljni je odziv novih darivatelja.

Osim polugodišnjih redovitih akcija koje se organiziraju u zgradi Uprave poduzeća u Mostaru, naši se radnici-darivatelji odazivaju i akci-jama koje se organiziraju u drugim gradovima, ali i na pojedinačne pozi-ve kad se za njih ukaže potreba.

vrijedno je spomenuti da se redo-vito svakoj akciji odazivaju i radnici

Elektroprijenosa bih, Operativ-no područje Mostar, koji su nekada radili u Elektroprivredi hz hb. a

Ovaj put krv su darovali: Boris Šunjić, Nevenka Krešić, Zlatko Stanić, Ivo Zovko, Dragan Kolo-barić, Ivica Ferjančić, Mili Jova-nović, Gordana Boras, Melanija Božić, Martina Juka, Toni Mli-narić, Mato Ivanika, Mile Stapić, Vido Maslać, Jelena Lasta, Neđo Bradvica, Željko Sopta, Dragan Brekalo, Frano Borovac, Zvoni-mir Ivanković, Milan Bulum, Ju-rica Zovko, Dario Brekalo, Mario Ivanković, Zdravko Soldo, Dario Ivanković, Tomsilav Ćorić, Vla-do Petrović, Mirko Mihić, Filip Stipanović, Ivan Jelčić, Antoneo Pranjić, Darko Stjepanović, Sla-ven Azinović, Goran Galmuzina, Draženka Biloš, Dajana Aničić, Boris Soldo, Slobodan Zadro, Ivan Miletić, Filip Turudić, Mi-lodrag Tomas, Željko Burečić, Branko Kraljević, Vitomir Do-dig, Nikolina Zlomislić, Slavko Božić. a

I. Budimir


STUDIJSKI POSJET STUDENATA EKONOMSKOGA FAKULTETA

U okviru studijskih posjeta gospodarskim korpora-cijama koji se izvode kao praktični dio nastave u sklopu kolegija korporativno upravljanje pod

vodstvom prof.dr.sc. zdenka klepića s Ekonomskoga fa-kulteta sveučilišta u Mostaru, 26. svibnja 2009. godine Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar ugostila je 40-tak studenta toga fakulteta.

prof. dr.sc. Jerko pavličević, predsjednik Nadzornoga odbora Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar održao je predavanje o primjeni korporativnoga upravljanja, tj. o vlasničkoj strukturi, organizaciji poduzeća i odnosima vlasnika, Nadzornoga odbora i Uprave.

izvršna direktorica za pravne kadrovske i opće poslo-ve, branka Dadić i izvršna direktorica za financijsko-ra-čunovodstvene poslove, Mila bule tijekom razgovora sa studentima objasnile su i prikazale poslovne procese u poduzeću.

U sklopu su ovoga dolaska studenti posjetili i Glavni dispečerski centar iz kojeg se upravlja elektroenerget-skim sustavom Elektroprivrede hz hb.

prof. dr. sc. zdenko klepić s Ekonomskoga fakulteta zahvalio je Upravi Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mo-star na omogućenoj posjeti, te je naglasio kako na ovaj praktičan način studenti mogu vidjeti i upoznati se s funkcioniranjem i organizacijom jednoga velikog podu-zeća. Ovdje su vidjeli kako se teorijsko znanje s fakulteta konkretno primjenjuje u poslovnim procesima.

i studenti i profesori su izrazili želju za nastavkom ovakvoga vida suradnje. a

I. Budimir


Da i u maloj sredini kao što je središnja bosna ljudi vole i cijene kazalište, omogućila je skupina mladih ljudi iz viteza koji su svojim radom i ljubavlju prema glumi i kazalištu doveli mnoge predstave u svoj grad.

Gradsko kazalište mladih vitez – GkM postoji već dvije godine, kao kulturna institucija koja okuplja mla-de zaljubljenike u kazalište. Od početne ideje, koja se sastojala u kreativnom okupljanju mladih, GkM vitez razvijalo se do današnjih dimenzija – okupljenih više od sedamdeset članova, angažiranih u tri starosne skupine – od najmlađih glumaca, učenika osnovnih škola, preko srednjoškolaca, do skupine koja okuplja starije članove.

U okviru različitih skupina koje djeluju pri GkM vi-tez do sada je uspješno realizirano devet kazališnih pred-stava s kojima su gostovali u svim gradovima srednjobo-sanske županije, te sudjelovali na natjecanju amaterskih kazališnih skupina bih, održanom u konjicu i na kojem je članica GkM vitez Mirna Mišković osvojila nagradu kao najbolja mlada glumica, a bruno Grebenar kao naj-bolji glumac. sudjelovali su u brojnim kulturnim akcija-ma i manifestacijama, a posebno treba istaknuti članice GkM vitez, Mirnu Mišković i anju stipinović koje su s uspjehom završile i školu kazališta, koju je organizirala Matica hrvatske, na otoku braču.

U suradnji s Udrugom mladih «Enter», GkM «vi-tez» uspješno je organiziralo manifestaciju «Dani kaza-lišta vitez 2008». Riječ je o prvoj manifestaciji ovoga tipa u vitezu, tijekom koje su posjetitelji imali priliku pogledati sedam predstava u sedam dana. prvu predsta-vu, «palčić Dugonja», izveli su članovi amaterskog po-

IZMEĐU ELEKTROPRIVREDE I KAZALIŠTA U radu GKM Vitez angažiran je i

naš radni kolega Mario Magerl, rukovoditelj Poslovnice Elektro Vitez, DP Centar. U Elektroprivredi je uposlen još od 1990. godine. Mario je naša poveznica s radom kazališta, redovito nas izvještava o održavanju predstava, ali i upućuje u živahni duh glumačkoga svijeta. Mario je i sam takav, uvijek raspoložen i spreman na šalu, čak i u 7 sati ujutro nakon neprospavane noći, poslije odrađene predstave.

Mario Magerl – Vanda Rajić

Brojni članovi Gradskog kazališta mladih Vitez

zorišta «Neretva» iz konjica, a nakon njih publici u vite-zu predstavili su se najmlađi članovi Gradskog kazališta mladih »vitez» s predstavom «Ljubav jednog maslačka». Članovi GkM «vitez» izveli su i kazališni komad «pred-stava hamleta u selu Mrduša Donja», a publika je imala priliku uživati u «Djelidbi» hrvatskoga amaterskog ka-zališta «Travnik» iz Travnika. posebno zanimanje publike pobudile su predstave «sumnjivo lice» i «Gospođa mi-nistarka» Gradskog kazališta mladih «vitez», a šlag na kraju i predstavu kojom su zaključeni ovogodišnji Dani kazališta u vitezu – «Lopovluku nigdje kraja nema», izveli su članovi kazališta slijepih i slabovidnih «Novi ži-vot» iz zagreba. izuzetna posjeta i reakcije publike na sve izvedene predstave još jednom su pokazale kako se Udru-ga mladih «Enter» i Gradsko kazališta mladih «vitez» nalaze na pravom putu i svojim aktivnostima zasigurno zauzimaju važno mjesto u kreiranju kulturnoga života općine vitez, ali i šire regije. a

Scena iz predstave


Orašje Film festival

U društvu velikana hrvatskoga glumišta Špire Guberine i Relje Bašića

Ivo Gregurević s glumcima na sceni u Orašju

MANIFESTACIJA KOJA TRAJE

Pokrećući prije punih 14 godina manifestaciju “DANI HRVATSKOG FILMA U ORAŠJU”, naš poznati kaza-lišni i filmski glumac Ivo Gregurević u svoj rodni kraj donio je svijetlo nade i optimizma. I u teškim vremeni-ma za taj dio Posavine najbolje je pokazao da muze moraju govoriti. Okupljanjem velikoga broja entuzi-jasta koji su se pridružili ovoj dobroj ideji ostvarenje ovog projekta postalo je moguće. Toplinu i gostoprim-stvo svojim su dolascima uzvratili umjetnici iz cijele Hrvatske učinivši atmosferu ove manifestacije prepo-znatljivom ne samo u kulturnom životu Bosne i Her-cegovine nego i Hrvatske. DANI HRVATSKOG FILMA nisu se zadržali samo u okviru filmskog događanja nego su oplemenili cjelokupni kulturni život ovoga kra-ja i pokrenuli kulture inicijative.

Svake godine sve više umjetnika“Mala Pula” kako još nazivaju tu manifestaciju, svake godine okuplja sve veći broj umjetnika, filmskih dje-latnika, vjerne publike i uglednika te na taj način bit-no pridonosi očuvanju kulturnoga identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali ujedno uspostavlja i most su-radnje s drugim državama. Okupljajući najveća imena hrvatskoga filma i glumišta, Orašje postaje svojevrsni centar i izvor inspiracije za nove filmske projekte. Po-sebnost smotre je i u tome što ona nije natjecatelj-skoga karaktera. Jedine nagrade (darovi) su zlatni dukati koje organizator dodjeljuje umjetnicima za ve-liki doprinos u stvaranju hrvatskoga filma. Dosadašnji dobitnici su Vanja Drach, Relja Bašić i Bogdan Žižić. Ove godine festival traje od 5.-14.rujna, a ovaj važan kulturni događaj prati i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. a

Vožnja kočijom kroz Orašje


Na humanitarnome malonogometnom turniru “Mo-starsko srce” kojeg već dvije godine za redom organizira sportski savez Grada Mostara sudjeluju javna poduzeća i ustanove s područja Mostara i hercegovačko-neretvan-ske županije.

prihod od kotizacije za sudjelovanje ekipa dosada je darovan centrima za djecu s posebnim potrebama.

humanitarnom turniru odazvala se i Jp Elektropri-vreda hz hb d.d. Mostar tako da je svoje nogometno umijeće pokazala i naša ekipa uz ostalih dvanaest (hT Mostar, vlada hNŽ-a, aluminij d.d, hrvatska pošta Mostar, Jp vodovod, sveučilišna bolnica Mostar, Uni-verzitet Džemal bijedić, sveučilište u Mostaru, policijska uprava Mostar, Granična policija, Grad Mostar, RMc dr. safet Mujić)

za ekipu Elektroprivrede igrali su: Josip Ćorić, Bla-ženko Ćorić, Dario Prce, Boris Šunjić, Boris Slokar, Da-libor Šunjić, Marin Golemac, Dragan Kolobarić, Vlado Marić, Ivo Brekalo, Josip Raspudić i Rudolf Pehar.

Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mostar pozdravlja i potpomaže plemenite nakane organizatora, a od naših nogometaša sljedeće godine očekujemo i više, te da će ih fortuna povesti do osvajanja trofeja. a

U svom radu Jp Elektroprivreda hz hb d.d. Mo-star ne bavi se samo svojom primarnom djelat-nošću, nego svesrdno pomaže onima kojima je

najpotrebnije i na radost onih koji su samo na izgled drukčiji. svojim doprinosom pomogla je i u održavanju Državnog prvenstva u stolnom tenisu za osobe s poseb-nim potrebama na kojem se natjecalo 160 osoba iz 26 klubova i gradova bih.

ELEKTROPRIVREDA U ZAJEDNICI

Sport i humanost

B. Grbešić

U okviru ove specijalne Olimpijade biskupijski Ca-ritas Mostar uspješno je organizirao natjecanje u stolnom tenisu a tom je prilikom ravnatelj dr. don Ante Komadina istaknuo: Organiziranje jednoga ovakvog događaja ne bi bilo moguće bez svesrdne pomoći sponzora i dobročinitelja. Zahvaljujem se JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar što nas je podržala.


ZAHVALNOST

Pismo koje smo primili od naše stipendistice Sandre iz Tuzle malo koga može ostaviti ravnodušnim, zato ga prenosimo u cijelosti…


Naziv zemljaGodina

izgradnjeUkupna snaga

(Mw)

1 Three Gorges Dam nnnnnn

china 2009 * 14,800 (2008) 22,500 (2011)

2 itaipu brazil/paraguay

1984/1991/2003 14,000

3 Guri (simón bolívar)

venezuela 1986 10,200

4 Tucuruí brazil 1984 7,9605 Grand coulee United states 1942/1980 6,8096 sayano

shushenskayaRussia 1985/1989 6,400

7 krasnoyarskaya Russia 1972 6,0008 Robert-bourassa canada 1981 5,6169 churchill Falls canada 1971 5,42910 bratskaya Russia 1967 4,50011 Ust ilimskaya Russia 1980 4,32012 Yaciretá argentina/

paraguay1998 4,050

13 Tarbela Dam pakistan 1976 3,47814 Ertan Dam china 1999 3,30015 ilha solteira

Dambrazil 1974 3,200

16 Xingó brazil 1994/1997 3,16217 Gezhouba Dam china 1988 3,11518 Nurek Dam Tajikistan 1979/1988 3,00019 La Grande-4 canada 1986 2,77920 w. a. c. bennett

Damcanada 1968 2,730

21 chief Joseph Dam

United states 1958/73/79 2,620

22 volzhskaya (volgogradskaya)

Russia 1961 2,541

23 Niagara Falls United states 1961 2,51524 paulo afonso iv

Dambrazil 1955 2,462

25 La Grande-3 canada 1984 2,41826 atatürk Dam Turkey 1990 2,40027 zhiguliovskaya

(samarskaya)Russia 1957 2,300

28 Djerdap/portile de Fier

serbia/Romania

1970 2,216

29 caruachi venezuela 2006 2,16030 John Day Dam United states 1971 2,16031 La Grande-2-a canada 1992 2,10632 aswan Egypt 1970 2,10033 itumbiara brazil 1980 2,08234 hoover Dam United states 1936/1961 2,08035 cahora bassa Mozambique 1975 2,07536 The Dalles Dam United states 1981 2,03837 karun i Dam iran 1976 2,00038 karun ii Dam iran 2001 2,00039 karun iii Dam iran 2007 2,00040 Lijiaxia Dam china 2000 2,000

POPiS najvEĆiH HiDROElEkTRana u SvijETu

Naziv instalirani kapacitet (Mw)

zemlja

horse hollow wind Energy center 736 UsaTehachapi pass wind Farm 690 Usasan Gorgonio pass wind Farm 619 Usaaltamont pass wind Farm 606 Usasweetwater wind Farm 505 Usapeetz wind Farm 400 UsaTwin Groves 1 359 Usabuffalo Gap wind Farm 353 UsaMaple Ridge wind Farm 322 Usawhitelee wind Farm 322 Ukcedar creek wind Farm 300 Usastateline wind project 300 UsaThorntonbank wind Farm 300 belgiumking Mountain wind Farm 281 Usaalto Minho wind Farm 240 portugalwild horse wind Farm 229 Usablue canyon wind Farm 225 Usaklondike iii wind Farm [6] 223.6 UsaRoscoe wind Farm 209 UsaMaranchon wind Farm 208 spainFenton wind Farm 206 UsaNew Mexico wind Energy center 204 Usavankusawade wind park 201 indiabig horn wind Farm 200 UsaEl Marquesado wind Farm 198 spainsisante wind Farm 198 spainpomeroy wind Farm 196 Usaportland wind project 195 australiawaubra wind Farm 192 australiaprince Township wind Farm 189 canadaRobin Rigg wind Farm (offshore) 180 UkNysted wind Farm (offshore) 166 Denmarkcolorado Green wind Farm 162 Usahigh winds wind Farm 162 Usahigueruela wind Farm 161 spainTararua wind Farm 161 New

zealand

najvEĆE vjETROElEkTRanE SvijETa

Izvor: www.wikipedia.org


KORISNI POJMOVIU doba ekonomske krize u poslu ali i u privatnom životu susrećemo se s nekim manje znanim ekonomskim pojmovima. U nastavku dajemo objašnjenja za neka od njih u nadi da ćemo biti malo od koristi.

Pripremila: M. Radivojević

RECESIJAOpadanje ekonomske moći zemlje, stanje ili razdoblje

usporenih gospodarskih djelatnosti.Latinski korijen: recessio, recedere: povratiti se;

RE+cedere, provući seOvo je definicija recesije prema Rječniku stranih riječi

vladimira anića i ive Goldsteina.pad radnoga dohotka, porast nezaposlenosti, nizak

stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, popratne su pojave u recesiji.

Uobičajeno započinje u jednoj zemlji, a obilježja su joj, između ostaloga: trajanje, dubina (koliko duboko zadire) i difuzija (koliko se široko rasprostire).

Recesija je drugi u nizu ekonomskih poremećaja, prije nje je stagnacija, a nakon recesije je depresija i kriza.

Depresija je po definiciji teška recesija koja traje dugo i uključuje pad bruto domaćega proizvoda veći od 10 posto.

Slom gospodarstva, u situaciji kada država više ne može financirati svoje obveze, kao što su saniranje duga, financiranje javnih potreba.

zavod za javno zdravstvo Fede-racije bosne i hercegovine proveo je postupak analize voda iz Ram-skog jezera na eventualnu prisut-nost teških metala i radionuklida. Nakon provedenih mjerenja Labo-ratorije za zdravstvenu ekologiju i centra za zaštitu od zračenja, pre-ma dobivenim vrijednostima isklju-čuje se sumnja na kontaminaciju voda teškim metalima i radionukli-dima. prema vrijednostima koje su utvrđene u “Uredbi o opasnim ma-terijama u vodi” (službene novine Fbih,broj 18/98), vode Ramskoga jezera pripadaju i. klasi površinskih voda. a

Iz Zavoda za Javno zdravstvo FBiH

vODa nijE kOnTaminiRana


Drago Azinović (1957.-2009.)

U svojoj 52. godini, nakon kraće bo-lesti, 11. ožujka 2009. godine napu-stio nas je Drago azinović. Radio je kao monter u poslovnici Mostar- Opskrba električnom energijom. pokojni Drago rođen je 12.8.1957. god. u Mostaru, a u Jp Elektropri-vreda hz hb d.d. Mostar počeo je raditi od 1996. godine. iza Drage je ostala supruga Marinka, a njegove radne kolege će ga pamtiti kao „do-broga duha poslovnice“. Odgovoran,

nasmijan, vedar, uvijek spreman pomoći kolegama, a takav je bio, kažu, i u privatnim druženjima. a

Nikola Nidžo Šunjić (1966.-2009.)

Rodio se 1966. godine u Raškoj gori, Općina Mostar. zaposlio se 1984. god. u Elektrohercegovini OOUR Elektro Mostar kao pomoćni radnik u grupi Dalekovodi. Radi do počet-ka rata kada se uključuje u postrojbe hvO-a. ponovo počinje raditi u RJ Elektro Mostar na mjestu kv vozač dizaličar. Radio je na obnovi poru-šenih elektroenergetskih postrojenja od Drvara do Ravnoga. bio je uvijek spreman za posao bilo kada i u bilo

koje vrijeme. U trenutcima odmora i druženja volio je šalu u čemu je bio poznat kao imitator. Takav je bio naš Nidžo sve do 23.5.2009. godine kada napušta svoje radne kolege. Uvijek ćeš ostati u sjećanju. Tvoje kolege iz Distribucije električne ener-gije. a

In memoriam

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVOR-NOŠĆU je trgovačko društvo u koje jedna ili više prav-nih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima su-djeluju u unaprijed dogovorenome temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva.

DIONIČKO DRUŠTVO je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temelj-nom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničari ne od-govaraju za obveze društva.

AKVIZICIJA označava proces spajanja dvije ili više tvrtki u jednu. Tvrtka koja vrši akviziciju otkupljuje pra-vo vlasništva nad drugom tvrtkom. U postupku akvizicije jedna tvrtka prestaje s postojanjem.

GOODWILL označava nevidljivu vrijednost orga-nizacije koja se procjenjuje na temelju njezinog ugleda i poslovanja na tržištu

HOLDING PODUZEĆE pod tim pojmom podra-zumijevamo takvo poduzeće koje ima u potpunom ili ve-ćinskom vlasništvu drugo poduzeće.

JOINT VENTURE označava zajedničke poslovne pothvate fizičkih i pravnih poslova.

KOMANDITNO DRUŠTVO je trgovačko druš-tvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnoga obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplemen-tar), a najmanje jedna odgovora za obveze društva samo do iznosa određenoga imovinskog uloga u društvu (ko-manditar).

KONCERN ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vla-dajućega društva ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern.

MENADŽER označava profesionalnog rukovoditelja u poduzetništvu. Menadžer vodi poduzetništvo/poduze-će u ime vlasnika prema postavljenom cilju. a


Zaštitimo naš dom – planet Zemlju

www.ephzhb.ba

JP ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

Vjesnik

INFORMATIVNO - STRUČNI LIST / Godina X. / Broj 44 / Mostar, srpanj 2009.www.ephzhb.ba

CHE Čapljina – 30 godina

jp elektroprivrede hz herceg bosne vjesnik

Documents