INFORMATIVNO STRUČNI LIST JAVNOGA PODUZEĆA

E L E K T R O P R I V R E D E H Z H E R C E G B O S N EGodina VIII. Broj 39 www.ephzh-b.com www.ephzhb.ba Mostar, prosinac 2007.

VjesnikČestit Božić

i sretna Nova 2008.

2

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d., MostarIzdaje: Služba za odnose s javnošću i prevođenjeZagrebačka 1, Mostartel./fax: 036 326-779www.ephzh-b.com, www.ephzhb.baGlavna urednica: Mira RadivojevićLektorica: mr. sc. Irina BudimirNaklada: 500 primjerakaPriprema i tisak: FRAM-ZIRAL, MostarList izlazi tromjesečno. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Obilježena 15. godišnjica Elektroprivrede HZ Herceg Bosne ..................... 3

Edukacija - suvremeni pristup poslovanju ................................................ 6

EPHZHB predstavila projekt obnovljivih izvora ........................................ 8

Održan europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije ............ 9

KfW posjetio EPHZHB ............................................................................... 9

Ukratko .................................................................................................. 10

Početak provedbe SAP poslovnoga sustava u EP HZ HB .......................... 11

I dalje sporni Gornji horizonti .................................................................. 12

Trgovanje na SASE dionicama JP EPHZHB d.d. Mostar ........................... 13

Potpisan ugovor za mjerne uređaje i „centre mjerenja“ .......................... 13

Energetska zajednica jugoistočne Europe ............................................... 14

Kyoto sporazum ..................................................................................... 15

Primjena uskopojasnog PLA-a u Elektroprivredi HZ HB u uvjetima dereguliranog tržišta električne energije ............................. 16

Neki aspekti rada vjetroelektrana u elektroenergetskome sustavu (nastavak iz prošloga broja) .................................................................... 18

Kraljevski grad Jajce ugostio radnike EPHZHB ........................................ 20

NSU EP HZ HB punopravni član PSI za jugoistočnu Europu ..................... 22

Napustili su nas ...................................................................................... 22

Iz međunarodnoga sustava mjernih jedinica .......................................... 23

SADRŽAJKAO RUŽASva svjetska carstva,svaki tron,sve što živi i što je ikad živjelo,sva bogatstva, ljepote zemlje sveništa su naspram Tvoje ljepote.

Sva mudrost svijeta,sve stvoreno,svako čudo ikad viđeno,sva ljudska snaga,sve što čovjek zamisli,ništa su naspram tog što dao si.

Razapet, na križu prikovan,odbačen, ostavljen i sam,kao ruža, na zemlji zgaženaTi dao si život Svoj da živim ja.

A on je naše bolesti ponio,naše je boli na se uzeo,dok smo mi držalida ga Bog bije i ponižava.

Za naše grijehe probodoše njega,za opačine naše njega satriješe.Na njega pade kazna -radi našeg mira,njegove nas rane iscijeliše.

Izaija 53, 4-5

3

U sklopu obilježavanja 15. godina EPHZHB otvo-rene su nove poslovne zgrade u Žepču, Čitluku i Mostaru, a obnovljena je poslovna zgrada u Liv-nu što će djelatnicima Elektroprivrede omogućiti rad na osiguranju kvalitetne i sigurne opskrbe svih kupaca elek-trične energije. Ove godine HE Jajce I obilježavanja 50 godina puštanja u rad, a HE Mostar 20 godina puštanja u rad i 10 godina rada nakon sanacije ratnih oštećenja.

Na HE Jajcu I otvoren je Slivni centar Vrbas, a na HE Jajcu II pušten je u pogon stroj za čišćenje akumulacije od naplavina u vrijednosti od oko 800.000 Eura.

U povodu Dana poduzeća Uprava EPHZHB posje-tila je 25 udruga koje skrbe za djecu s posebnim potre-bama na područjima gdje posluje: Posavska županije, Srednjobosanska županija, Hercegbosanska županija, Zapadnohercegovačka županija i Hercegovačko-nere-tvanska županija.

U sve poslovne objekte koji su izgrađeni ili obnovlje-ni ove godine (nova poslovna zgrada u Žepču, Čitluku,

OBILJEŽENA 15. GODIŠNJICA ELEKTROPRIVREDE HZ HERCEG BOSNE

Centar upravljanja proizvodnjom na slivu Vrbas, obnov-ljena poslovna zgrada u Livnu) uloženo je preko 2 mili-juna maraka.

Nova poslovna zgrada u Mostaru ima oko 4 800 me-tara četvornih uredskoga prostora i podzemnu garažu. Nositelj građevinskih radova bio je KONS d.o.o. Ljubuš-ki.

Energokontrol Zagreb pustio je u pogon sustav inteli-gentnoga upravljanja svim instalacijama u zgradi.

Podizvođači: Feal Široki Brijeg, Alfaterm Mostar, Energokontrol Zagreb, Medić- graditeljstvo Ljubuški.

Novu zgradu otvorili su predsjednica Federacije Bo-sne i Hercegovine Borjana Krišto i generalni direktor Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d. Mostar Vlado Marić.

Svečanu sjednicu Nadzornoga odbora predvodio je predsjednik dr. sc. Jerko Pavličević.

Na svečanosti su podijeljene jubilarne nagrade 16-ori-ci radnika EPHZHB u povodu 35 godina rada.

M. Radivojević

Visoka delegacija Posavske županije i ruko-vodstvo EPHZHB s radnicima TS Domaljevac

Buduća TS 35/10 (20) kV Domaljaljevac

Nova poslovna zgrada u Žepču

Generalni direktor Vlado Marić i direktor Distribucije Milenko Bekavac otvaraju novu poslovnu zgradu u Žepču

4

U povodu obilježavanja 15. godina EPHZHB i 50 godina od puštanja u rad HE Jajce I, u Jajcu je svečano pušten u rad Centar upravljanja Vrbas i stroj za čišćenje akumulacije od naplavina i onečišćenja na HE Jajce II .

Novi Centar upravljanja Vrbas vršit će daljinski nadzor nad proizvodnim jedinicama na HE Jajce I i HE Jajce II, a opremljen je suvremenom opremom. Vrijednost ovoga centra je oko 650.000. KM.

Aktiviranjem modernoga stroja za čišćenje akumulaci-je samo je jedna od aktivnosti koju EPHZHB namjerava poduzeti u sljedećem razdoblju kako bi se certificirala za zelenu energiju.

Osvrćući se na proteklih 15. godina uspješnoga rada, generalni direktor Vlado Marić posebice je apostrofirao buduća ulaganja i modernizaciju poslovanja te je između ostaloga rekao:

„Opstanak i prilagodbu zahtjevima tržišnoga gospo-darstva i direktivama EU možemo postići samo izgrad-njom novih energetskih objekata i postrojenja koji služe povećanju opsega proizvodnje, razmjene i transformacije

Zgrada CUP-a Slivnoga centra Vrbas

Karlo Klug, jedan od najstarijih radnika HE Jajce I. svečeno je pustio u rad novi Centar upravljanja

Stroj za čišćenje akumulacije od naplavina na HE Jajce II.

Generalni direktor, Vlado Marić i načelnik općine Čitluk, Ivo Jerkić svečanim presjeca-njem vrpce otvorili su novu poslovnu zgradu u Čitluku

Predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto i generalni direktor otvorili su novu poslovnu zgradu EP HZHB u Mostaru

5

U tijeku su dogovori i osiguranje financijske konstrukcije oko realizacije vjetroparka Mesihovina snage 44 MW.

Izgradnjom novih proizvodnih objekata hidro, vjetro i termo energije koji su po planu realizacije do 2014.go-dine ovo poduzeće koje sada kupuje energiju na tržištu u količini od 2000 GWh treba postati izvoznik el. energije s 2000 GWh.

Ulaganjem u distribucijsku mrežu, kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 19 mili-juna eura u 2007. i 2008. godini kao i 10 milijuna eura KFW banke, distribucijska mreža i upravljanje mrežom te kvaliteta električne energije trebaju se dovesti na razi-nu koja zahtijeva direktiva EU, a što kontroliraju regula-torne agencije.

Uvođenje novih informatičkih tehnologija i softvera koje je u tijeku u ovoj elektroprivredi omogućit će se bolje menadžersko odlučivanje.

EP HZHB ima veoma dobru suradnju s lokalnim za-jednicama na kojima i djeluje i stipendira preko 150 stu-denata – raznih kadrova neophodnih za buduće poslova-nje, a u posljednjoj godinu dana uposleno je novih 100 visokoobrazovanih kadrova različitih profila i struka.”

resursa, izgradnjom integriranoga informacijskog susta-va za uspješno upravljanje resursima i menadžersko od-lučivanje višim stupnjem integracija u europsko tržište UCTE, Strukturnim prilagodbama i prelaskom na viši stupanj uređenosti, sukladno suvremenim zahtjevima tržišnoga gospodarstva i poslovanja te Direktivama EU, kao i stručna i svekolika oblikovanja ljudskih resursa.

Prije godinu dana krenula je izgradnja novog proi-zvodnoga objekta – HE Mostarsko blato, snage 61 MW i godišnje proizvodnje 170 GWh, što će činiti 10% uku-pne proizvodnje EP HZ HB i cijene koštanja projekta od 65 milijuna eura .

Vrši se priprema i izrada projekata HE Vrilo na slivu Cetine HE Koćuša i HE Klokun na slivu Tihaljina- Tre-bižat, te HE Ugar i Vrletna kosa na slivu Vrbasa.

Istražni su radovi na RTE Kongora u završnoj fazi nakon kojih će se uraditi ekonomsko-financijska studi-ja opravdanosti izgradnje, ponuditi lokalnoj zajednici na odlučivanje, te s mogućim strateškim partnerom krenuti u realizaciju ovoga projekta snage 2x275 MWh.

Istraživanjem lokacija za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju i elaboriranjem rezultata došli smo u fazu traženja strateških partnera za izgradnju vjetroelek-trana snage 137 MW, a istraživanja se i dalje nastavljaju.

Gosti na svečanoj sjednici Nadzornoga odbora Ulaz u tunel HE Mostarsko blato u izgradnji

Obnovljena poslovna zgrada u Livnu

Rukovoditelj Sektora za upravljanje proizvodnjom Ervin Leko pozdravlja nazočne u novim prostorijama CUP-a u Mostaru

6

Razgovarala: M. Radivojević

Mogućnost je upravljanja znanjem temelji preduvjet za potpuno ostvari-vanje strateških ciljeva poduzeća. Ula-ganje u ljudske potencijale razlogom je izrade Platforme edukacije u EP-HZHB o čemu razgovaramo s Bran-kom Antunovićem, pomoćnikom generalnoga direktora za edukaciju i distribuciju električne energije.

Možete li nam nešto više reći o po-trebi, značenju i ciljevima edukacije danas? U posljednje vrijeme na području gospodarstva i sve zahtjevnijemu svjetskom tržištu događaju se velike promjene, posebice u energetici, odnosno u elektroenergetici, što nas u poduzeću osobi-to zanima.

Želimo biti spremni odgovoriti tim izazovima i drži-mo nužnim preduvjetom provedbe kvalitetne i cjeloži-votne edukacije, a to znači stalno učenje i unapređivanje znanja i radnih sposobnosti.

Edukacija odnosno upravljanje i poslovanje znanjem suvremeni je pristup poslovanju koji se danas možda više nego ikada nameće kao prioritetna potreba i redovita ak-tivnost najuspješnijih poduzeća diljem Europe i svijeta.

U današnjem se poslovnom okruženju traži od dje-latnika fleksibilnost glede radnih zadataka, vremena rada i dinamike djelovanja. Zato djelatnici moraju biti opremljeni adekvatnim znanjem koje trebaju steći kroz kontinuiranu edukaciju, odnosno kako sam već istaknuo, kroz proces cjeloživotnoga učenja.

Ciljevi su različitih programa edukacije djelatnika naglašavanje i zaštita konkurentnosti poduzeća putem razvoja ljudskih potencijala koji se postiže učenjem i aktivnim angažiranjem na unapređenju već prihvaćenih sposobnosti.

Uspješni ljudi nikada ne prestaju stjecati nova znanja i iskustva, pogotovo na područjima koja se izravno tiču njihove profesije ili posla. Tako postižu osobni napredak i bolje poslovne rezultate. Nasuprot njima stoje ljudi koji nisu uspješni, ponajviše zato što misle da je gotovo s uče-njem i upoznavanjem novih dostignuća naprednoga po-slovanja, kada se završi redovito školovanje, što je velika pogreška.

NAŠ INTERVJU

EDUKACIJA - SUVREMENI PRISTUP POSLOVANJU

Poznato nam je kako je u našem poduzeću usvojena Platforma edu-kacije EP HZ HB. Što se želi edu-kacijom postići? Svjesni potrebe za stalnom eduka-cijom Nadzorni odbor i Uprava JP Elektroprivreda HZ HB dd Mostar usvojili su Platformu koja u svom programu predviđa adekvatnu obu-ku svih djelatnika i menadžmenta poduzeća. Kako bi lakše ostvarili po-stavljene ciljeve utvrđene u Poslovnoj politici, i pridonijeli razvoju podu-zeća, neophodno je jačanje i daljnje osposobljavanje njegovih ljudskih potencijala. Platforma je edukacije zapravo potpora uspješnijemu radu, a time i ostvarenju još boljih poslov-

nih rezultata.Da budem konkretan, realizacijom programa edukaci-

je iz Platforme želi se postići: bolje razumijevanje sadašnje situacije poduzeća i okru-

ženja u kojem ono djeluje; održavanje znanja i njegov prijenos između djelatni-

ka; unaprijeđenje strategije i poboljšanje proces primanja

novih djelatnika; poboljšanje suradnje između djelatnika; upravljanje nadležnostima; omogućavanje fleksibilnih, relevantnih i odgovornih

programa edukacije; izlaganje djelatnika poduzeća svim izazovima u radu

elektroprivrede i građenje brzoga i efikasnoga programa odziva na nove tehnologije i sustave upravljanja glede tehničkih, financijskih i pravnih obveza.

Dokle se stiglo na stvaranju pretpostavki za njezinu realizaciju?Uprave je našega poduzeća osigurala financijske, pro-storne i druge preduvjete za realiziranje programa edukacije.

Povjerenstvo za izradu natječaja obavilo je svoj dio po-sla i uskoro očekujemo objavljivanje natječaja za odabir konzultatnske – edukacijske kuće koja bi obavljala edu-kaciju najvišega menadžementa, srednjega i linijskoga menadžementa putem različitih seminara.

Branko Antunović, dipl. el. ing.

7

Paralelno radimo na pripremi tendera i objavi natječaja za edukaciju svih ostalih djelatnika prema Programu edukacije.

U kojoj su mjeri i na koji način vlastiti resursi anga-žirani na pripremi i samim poslovima edukacije?Naši su djelatnici sudjelovali u izradi Platforme i aktivno rade oko priprema tendera i natječaja za odabir savjetnič-ke kuće. S većinom rukovoditelja organizacijskih jedinica društva na svim razinama razgovarali smo i prikupili nji-hove prijedloge i sugestije vezane za sadržaj i organizaci-ju planiranih seminara.

Naš je cilj da obučimo potreban broj djelatnika od-nosno da stvorimo internu mrežu eksperata kako bismo nastavili s kontinuiranom internom edukacijom jer veliki dio posla možemo postići vlastitim snagama.

Želimo stvoriti bazu znanja poduzeća koja treba biti dokumentirana i dostupna svima. Na taj način ćemo kapitalizirati akumulirano znanje unutar poduzeća, raz-mjenjivati znanja između eksperata iz različitih područja djelovanja i trenirati nove djelatnike.

Naše poduzeće ima veliki kadrovski potencijal, stoga ga i želimo više afirmirati i ponuditi mogućnost svima za dodatnu obuku i usavršavanje. Cilj nam je bitnije aktivi-rati vlastite ljudske potencijale koji će nastaviti provoditi stalnu internu edukaciju.

Kako će planirana edukacija utjecati na motivaciju dje-latnika?Iznimno je važno da poduzeće prepozna važnost moti-vacije djelatnika jer je ona glavnim razlogom dobroga ili

lošega obavljanja pojedino-ga radnog zadatka.

Osim materijalnih poti-caja na motivaciju utječu i programi za nagrađivanje, napredovanje u poduzeću i dr., ali postoje i one nema-terijalne kompezacije među koje svakako spada interna obuka i stručno usavršava-

nje, jednom riječju - edukacija. U programu je Platforme jedna od tema motivacija o

kojoj želimo više razgovarati i upoznati naše djelatnike jer ona podrazumjeva cijeli jedan sustav mjera koje do-sljednom primjenom daju pozitivan rezultat.

Smatram da će edukacija kao jedna od motivacijskih mjera pozitivno utjecati na naše djelatnike, odnosno na njihovu motivaciju, zadržavanje u poduzeću i još veći angažman. Adekvatna će obuka djelatnika doprinijeti prepoznatljivosti na njihovim pozicijama, poboljšanje komunikacija s radnim okolišem, afirmiranjem timskoga rada, i svakako, poboljšati kvalitetu rada.

Svi bi naši djelatnici koji će biti obuhvaćeni progra-mom edukacije trebali prepoznati da u ovome procesu jačaju i štite vlastite interese istodobno jačajući javne in-terese poduzeća.

Uvjeren sam da će menadžment našega poduzeća i ubuduće raditi na planiranju i provedbi motivacijskih mjera, kako bi djelatnici EP HZ HB svoje svakodnevne obveze izvršavali još odgovornije i uspješnije se zauzimali za ostvarivanje ciljeva poduzeća.

Na kraju, budući da se nalazimo u predblagdanskome ozračju, iskoristit ću prigodu i zaželjeti svim našim dje-latnicima i korisnicima usluga čestit Božić i sretnu Novu 2008. godinu.

Uspješni ljudi nikada ne prestaju stjecati nova znanja i iskustva, pogotovo na područjima koja se izravno tiču njihove profesije ili posla. Tako postižu osobni napredak i bolje po-slovne rezultate. Nasuprot njima stoje ljudi koji nisu uspješni, ponajviše zato što misle da je gotovo s učenjem i upoznava-njem novih dostignuća naprednoga poslovanja, kada se završi redovito školovanje, što je velika pogreška.

8

EPHZHB PREDSTAVILA PROJEKT OBNOVLJIVIH IZVORA D. Marinčić

Pod pokroviteljstvom UNES-CO-voga ureda BRESCE (Regional Bureau for Science and Culture in Europe) a uz suradnju Sveučilišta u Ljubljani, Akademije znanosti i umjetnosti BiH i Centra za obnovljive izvore, u Mostaru je 5. i 6. listopada o.g. održan seminar o temi “Obnovljivi izvori energije u BiH i europske perspektive”. Se-minarom su obuhvaćeni svi vidovi obnovljive energije: hidroenergija, vjetroenergija, biomasa, biogorivo i solarna energija, te kemijski izvori energije (posebice uporaba vodika) kao i energetska učinkovitost.

Nakana je seminara bila promo-viranje i razvitak sektora Obnovlji-vih izvora energije (OIE) sukladno smjernicama EU i Energetske za-jednice Jugoistočne Europe. Izlagači su bili istaknuti stručnjaci iz BiH i inozemstva koji su predočili mno-gobrojne aspekte problematike OIE, kao što su: trenutačno stanje sekto-ra OIE u BiH s težištem na malim

ciljeva energetskoga razvoja u BiH trebalo bi biti povećanje udjela OIE u ukupnoj proizvodnji energije i po-većanje energetske učinkovitosti u svim segmentima od proizvodnje do potrošnja energije, čime se nepo-sredno smanjuje potrošnja primarne energije, a proporcionalno tome i štetne emisije.

U odnosu na takve postavke na-meće se potreba za uključenjem u planove energetskoga razvoja BiH sektora obnovljivih izvora energije (OIE), kako zbog ekonomskih (ra-sta cijena nafte i ostalih primarnih izvora energije), ekoloških (obnovlji-vi izvori energije u odnosu na fosilna goriva manje zagađuju okoliš), tako i zbog sigurnosnih razloga (diverzifi-kacija izvora energije, decentralizaci-ja proizvodnje).

Osim toga, upućen je poziv svim razinama vlasti u BiH za izgradnju pravnoga okvira koji će promovirati i olakšati razvitak sektora OIE, uvesti podsticajne mjere za razvitak OIE i racionalnu uporabu energije, te spri-

ječiti uvoz starih i pre-vaziđenih tehnologija. Predstavnici Elektro-privrede HZ HB – Sektor za razvoj sudje-lovali su na seminaru te su imali dva izlaganja koja su bila izuzetno zapažena:• Razvitak ener-getskoga sustava kao stimulatora investira-nja u energetski sektor u BiH i integriranje vjetroenergije u elek-troenergetski sustav, i • Projekti Elektro-privrede EP HZHB u sektoru obnovljivih izvora energije – male hidroelektrane i vjetro-elektrane.

hidroelektranama i vjetroelektra-nama (istraživanja, projekti, pravni okvir, energetska politika, poslovni i financijski aspekti,...), trenutačni status i perspektive OIE u Europi, kogeneracija, primjena gorivih ćelija za akumuliranje energije, energetska učinkovitost i slično.

Cilj je seminara potvrditi oprav-danost uporabe OIE koji imaju izra-van utjecaj na proizvodnju električne energije, prijenos novih tehnologija, otvaranje novih radnih mjesta, te doprinos razvitku lokalne zajednice, posebice ruralnih sredina. To je po-tvrđeno kroz izlaganje.

Nakon seminara i okrugloga sto-la definirani su zaključci koji bi se u najkraćem mogli svesti na sljedeće:

Činjenica je da energetska politi-ka u BiH još uvijek nije definirana, a stanje ukazuje na mogući manjak raspoložive energije u proizvodnim kapacitetima. Neophodno je brzo i pozorno definirati smjerove razvo-ja energetskoga sektora, uvažavaju-ći smjernice EU. Jedan od glavnih

9

D. Marinčić

Potaknuta snažnim razvitkom primjene obnovlji-vih izvora energije sukladno energetskoj politici Europske unije te zahtjevima za povećanjima udjela obnovljive energije u energetskim bilancama Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Euroc-hambers-om, Eurelectric-om i Erec-om organizirala konferenciju pod nazivom “Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije”. Konferencija je održana od 11. do 14. studenog 2007. godine u hotelu “Croatia” u Cavtatu, na kojoj su, po pozivu, nazočili i predstav-nici JP “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar, Dalibor Marinčić i Miroslav Nikolić.

U okviru okrugloga stola regionalne institucije dale su prikaz politike vezane uz obnovljive izvore energije. Prezentirano je trenutačno stanje vezano uz prilagođe-nost europskim direktivama, zakonodavstvo, osvrt na aktualno stvarno stanje te prikaz stanja u energetici u državama sudionicama.

Tako je i naše poduzeće našlo udjela u prezentiranju obnovljivih izvora energije u svojim razvojnim projekti-ma, a Dalibor Marinčić, Srećko Vučina i Miroslav Ni-kolić prezentirali su temu: “JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar – Projekti obnov-ljivih izvora energije u JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar”. Svojom prezentacijom razvojnih projekata ob-novljivih izvora energije pozitivno su iznenadili nazočne osobito predstavnike znanstvenih ustanova, europskih institucija, investicijskih fondova, te tijekom trajanja konferencije bili aktivnim sudionicima.

Konferencija je omogućila uvid u trenutačni status područja obnovljivih izvora energije vezano uz aktualnu energetsku politiku, poslovne, gospodarske i financijske aspekte.

Na konferenciji je sudjelovalo oko 250 sudionika od čega polovica iz država Europske unije te država regije (Velika Britanija, Švedska, Danska, Njemačka, Austrija i sl.) pa čak i iz zemalja izvan Europe (SAD). Sudionici su konferencije bili iz struktura kreatora politike, ula-gači, poslovni subjekti, proizvođači opreme, dobavljači, strukture državnih i regionalnih uprava, institucionalni predstavnici, elektroprivredna poduzeća, predstavnici financijskih i osiguravajućih kuća, poslovna i interesna udruženja kao i ostali stručnjaci iz područja obnovljivih izvora energije.

Očekivani su rezultati skupa potvrda opravdanosti uporabe obnovljivih izvora energije koji osim izravnoga utjecaja na proizvodnju energije stvaraju nove proizvo-de, pomažu otvaranje novih radnih mjesta i pridonose gospodarskom razvoju ruralnih krajeva.

ODRŽAN EUROPSKI POSLOVNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

KfW posjetio EPHZHBU posljednje tri godine intenzivno se radi na istraži-vanju 17 lokacija pogodnih za iskorištenje ener-gije vjetra. Izabrane su tri lokacije (Mesihovina – općina Tomislavgrad, Borova glava – općina Livno i Ve-lika Vlajna – općina Mostar) s najboljim karakteristikama za koje su napravljene i studije izvodljivosti.

Nedavno je potpisan protokol između Republike Nje-mačke i Bosne i Hercegovine sukladno kojemu su osigu-rana sredstva za realizaciju Projekta izgradnje Vjetroelek-trane Mesihovina. Dio sredstava osiguran je u 2007. god. dok će preostala sredstva biti na raspolaganju u 2008. god. Procjenjuje se da će ukupni troškovi Projekta izno-siti preko 75 milijuna eura. Implementator je Projekta njemačka bankovna grupacija za podršku i razvoj, KfW.

Energetski sustav EPHZHB ovim bi projektom postao bogatiji za oko 128 GWh električne energije godišnje. Buduću bi vjetroelektranu činile 22 vjetroturbine snage po 2 MW, ukupno instalirane snage 44 MW.

Tijekom nedavne posjete predstavnika KfW –a (9. - 11. listopada 2007. godine) održan je niz sastanaka s predstavnicima EPHZHB te izvršen obilazak prostora obuhvaća Vjetroelektrane Mesihovina. Nakon toga, po-tvrđena je zajednička realizacija Projekta s tim da će Studija izvodljivosti biti dopunjena Studijom utjecaja na okoliš i društvenu zajednicu iz grant sredstava KfW-a koju se planira završiti početkom 2008. godine.

10

KONFERENCIJA O JEDINSTVENOME TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE

S ciljem spoznaje važnosti zajed-ničkoga tržišta električne energije u našoj zemlji, ali i beneficija koje ono može pružiti, u Neumu je 13.9.2007. godine počela dvodnevna konferen-cija o osnivanju jedinstvenoga tržišta električne energije u Bosni i Herce-govini.

Organizator je konferencije Ame-rička agencija za međunarodni razvoj (USAID), a pokrovitelji Ministar-stvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo energije, ru-darstva i industrije Federacije BiH, te Ministarstvo privrede i energije Republike Srpske.

U radu je skupa sudjelovalo više od 150 predstavnika elektroenergetsko-ga sektora naše zemlje, ali i regije.

Prema riječima ministra indu-strije, energije i rudarstva Federacije BiH Vahida Heće, BiH se već obave-zala na reformu elektroenergetskoga sustava.

Ministar je podsjetio da smo 2005. godine potpisali Sporazum o osniva-nju energetske zajednice BiH koju moraju uspostaviti i ostale zemlje ju-goistočne Europe.

Ministar vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH Slobodan Pu-halac naglasio je da je urađeno mno-

go na uspostavljanju regulatornoga okvira za osnivanje zajedničkoga tr-žišta, ali da je potrebno još mnogo uraditi kako bi se osigurala njegova stabilnost, odnosno kako bismo ga osposobili za servisiranje potreba potrošača, te privlačenje stranih in-vestitora.

Kako je naglašeno, zakonski su okviri za osnivanjem zajedničkoga tržišta električne energije u BiH već usvojeni, te je ova konferencija samo korak k njegovom potpunom reguli-ranju i usklađivanju s tržištem EU.

U okviru su skupa održana struč-na predavanja o potrebama stvaranja zajedničkoga tržišta u jugoistočnoj Europi.

Perspektiva je ovoga regionalnog tržišta jasna. Riječ je o njegovoj in-tegraciji u elektroenergetski sektor Europske unije.

Predviđa se da će u sljedećih 20 do 30 godina potrošnja energije u Euro-pi porasti za 40 posto što je opravdan razlog za izgradnju novih kapaciteta, ali i adekvatniju uporabu postojećih.

MILIJUNSKI ELEKTRORADOVI EP HZ HB U DOMALJEVCU, BAZIKU I GREBNICAMA

Ove je godine u srpnju započeo projekt vrijedan 1,400.000 KM. Nai-me, gradnjom trafostanice 35/10(20) kV u Domaljevcu, znatno će se po-boljšati naponske prilike na ovome području do kraja ove godine.

Gradnju trafostanice financira isključivo iz vlastitih sredstava JP Elektroprivreda HZ HB Mostar. Izvođač je Dalekovod Mostar. U Ba-ziku, Grebnicama i Domaljevcu u isto vrijeme u završnoj je fazi realiza-cija programa EBRD-a financirana kreditom Europske banke za obnovu i razvitak. Radi se o elektroprojekti-ma izgradnje srednjonaponske mre-že. Vrijednost je tih radova oko pola milijuna maraka.

Gradnjom trafostanica u Doma-ljevcu i realizacijom ostalih elektro-projekata bitno će se – kaže nam Alija Fitozović, rukovoditelj Radne

UKRATKOUKRATKOUKRATKO jedinice Elektro Domaljevac-Šamac, poboljšati naponske prilike, raspolo-živost elektroenergetskoga sustava te kakvoća isporučene energije. To je, u krajnjoj liniji, dodaje, poticaj gospo-darstvu te posavske općine. Na po-dručju općine Domaljevac-Šamac je i granični prijelaz Bosanski Šamac. Upravo je elektromjerodavnost bila dugo vremena prednost pregovora između F BiH i RS. Zahvaljujući pravodobnom angažiranju na rješa-vanju te problematike generalnoga direktor Vlade Marića, terminal je u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB Mostar.

SKUP KONCESIONARA MALIH HIDROELEKTRANA

Agencija proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa BiH (APEOR) u Sarajevu je 4. listopada 2007. godine organizirala Okrugli stol o statusu koncesionara malih hi-droelektrana.

U BiH je, prema riječima pred-sjednika UO APEOR-a Emira Av-dića, od 2003. godine sagrađeno više od 20 malih hidroelektrana, a trenu-tačno se gradi još oko 40. Radi se o ekološki veoma prihvatljivom pro-jektu koji ujedno doprinosi novom zapošljavanju pri izvođenju, projek-tiranju i gradnji objekata.

Proizvođači iz ovoga područja po-novno su ukazali na neujednačene tarife otkupa električne energije od proizvođača u F BiH i RS, te neak-tivnosti državnih, entitetskih i župa-nijskih službi u vezi s reguliranjem slobodnoga tržišta električne energi-je u BiH.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih resursa (vjetar, voda, bio-masa, sunce) širom svijeta nailazi na sve veću primjenu.

RISTO MANDRAPA NA ČELU FERK-a

Regulatorna komisija za električ-nu energiju u Federaciji (FERK) na 14. sjednici održanoj u Mostaru donijela je Odluku o izboru novog predsjednika. Na tu dužnost, koju će obnašati godinu dana, izabran je

11

M. Đurić

Početkom kolovoza EP HZ HB potpisala je ugovore s tvrtkom Sie-mens IT Solutions and Services GmbH iz Austrije za provedbu SAP informacijskog-poslovnoga sustava u dijelu financijskoga i logističko-ga poslovanja u okviru FMIS++ projekta.

Početni je sastanak partnera na projektu Siemensa i EP HZ HB uz na-zočnost predstavnika konzultantske tvrtke Manitoba HI održan 18. listopa-da 2007. čime je i službeno počela provedba SAP sustava.

U uvodnome je govoru Vlado Marić, generalni direktor EP HZ HB, koji je i izvršni sponzor FMIS ++ projekta, naglasio podršku menadžmenta tijekom provedbe SAP sustava kao jednoga od prvih koraka u realizacije strategijskoga plana našeg poduzeća. Nazočne su, također, pozdravili Anto Tutiš, direktor Sektora za ekonomske, financijske i računovodstvene poslove EP HZ HB, ujedno i koordinator projekta, te Milanka Đurić, voditelji-ca projekta EP HZ HB. Jasmina Horvatić, voditeljica projekta Siemensa, predstavila je projekt, projektni tim i SAP module koji se implementiraju u FMIS ++ sustav. Utvrđen je plan aktivnosti projekta. Prvi zadatci za projek-tni tim odnose se na pripremnu fazu projekta koja uključuje analizu, pregled i pripremu svih poslovnih procesa radi što učinkovitijega i kvalitetnijega uvođenja SAP sustava. Projekt provedbe SAP sustava bit će u potpunosti realiziran u roku od godinu dana.

Risto Mandrapa. U skladu sa Zako-nom o električnoj energiji, dužnost predsjednika FERK-a je izmjenljiva. Parlament Federacije na prijedlog Vlade imenuje članove FERK-a, pri čemu se mora osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji, priopćili su iz FERK-a.

U NEUMU ODRŽANO 8. SAVJETOVANJE BiH CIGRE

U Neumu je od 22. do 25. listo-pada održano 8. savjetovanje bosan-skohercegovačkog komiteta Među-narodnog vijeća za velike električne sustave – BH CIGRE.

Prema riječima zamjenika mini-stra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vilima Primorca, koji je otvorio skup, pokrenute su birne ak-tivnosti s ciljem osiguranja stabilne opskrbe električnom energijom jer je područje energije jedno od prioritet-nih područja za gospodarski razvitak svake zemlje, pa tako i BiH. Porast potražnje za električnom energijom s jedne strane, te nedostatak energe-nata, odnosno nedovoljno razvijena energetska infrastruktura, s druge strane, jedan su od razloga nestabil-nosti u svjetskome gospodarstvu.

POZNATI ULAGAČI ZA 3,5 MLRD. ENERGETSKIH PROJEKATA U BiH

Vlada Federacije BiH dala je “ze-leno svjetlo” za izbor strateških par-tnera za pripremu gradnje, gradnju i uporabu novih elektroenergetskih objekata. Tom odlukom može po-četi provedba projekata kojima se ukupna vrijednost procjenjuje na 3,5 milijarde eura.

Grupa APET u partnerstvu s Elektroprivredom HZ HB sudje-lovat će u gradnji hidroelektrane “Vrilo” te Rudnika i Termoelektrane “Kongora”.

Milijarde eura vrijedne poslove dobile su kompanije iz Austrije, Nje-mačke i Kazahstana koje će uz ČEZ u idućih nekoliko desetljeća biti naj-važnije energetski partneri u BiH.

Početak provedbe SAP poslovnoga sustava u EP HZ HB

Opseg FMIS ++ projekta

Organizacija FMIS ++ projekta

12

Vlada RS razmatrala je Infor-maciju o provedbi ekonom-sko-socijalne komponente Razvojnoga programa RS i Pro-grama javnih ulaganja 2007.-2010. Dokument i ne bi bio medijski za-nimljiv da u njemu izričito ne stoji kako Elektroprivreda RS s HEP-om u slivu rijeke Trebišnjice namjera-va sagraditi HE Dubrovnik 2, zbog čega se u Republici Hrvatskoj vodi-la oštra polemika između ekoloških udruga i predstavnika vlasti.

Vladina strategijaRepublika Hrvatska ima studiju o ekonomskoj opravdanosti, a gradnja bi trajala četiri godine. U strategiji vlade RS-a spominju se ulaganja oko 343 milijuna KM. Realizacijom pro-jekta izbjegli bi se prelijevanje vode na HE Trebinje 2 i poplave u prio-balnome dijelu rijeke Trebišnjice i Popovu polju.

Dokument “Razvojni program RS-a 2007.-2010.” spominje i pro-

vedbu druge faze spornoga projekta “Gornji horizonti”, a podrazumije-va prebacivanje vode iz Gatačkoga u Nevesinjsko polje, izgradnju dviju brana, te tri hidroelektrane.

UpozorenjaRadi se o HE Nevesinje čija vrijed-

nost bi bila oko 140 milijuna KM i HE Bileća oko 99 milijuna KM. Vlada RS-a ignorirala je ranija dra-matična upozorenja stručnjaka, eko-loških udruga, pa čak i OHR-a u kojem se naglašava kako bi provedba projekta “Gornji horizonti” praktički isušila donji tok rijeke Neretve.

Savjetnik ministra za energetiku u RS-a Milorad Živković ističe “da će se u sljedećem razdoblju intenzivirati radovi na provedbi projekta “Gornji horizonti” te izgradnji HE Dubrov-nik 2 snage 300 megavata”.

PROJEKT VISOKOGA RIZIKATvrtka EFT iz Velike Britanije kao ulagač u gradnji hidroelektrane poku-šava preko naručene stručne eksper-tize dokazati neškodljivost projekta za ekosustav od stručnjaka iz Lon-dona i Atene. Stručnjaci upozoravaju da su odobrene postavke u vezi s ve-ličinom i granicama sliva Trebišnjice i Neretve upitne. Na međunarodnoj konferenciji u Neumu 220 međuna-rodnih stručnjaka zaključilo je da je riječ o projektu visokoga rizika.

Iz Elektroprivrede RS

I DALJE SPORNI GORNJI HORIZONTIU strategiji vlade RS-a spominju se ulaganja oko 343 milijuna KM.

Preuzeto

13

M. Vasilj

JP EP HZ HB .d.d. Mostar kao sudionik na tržištu kapitala u Federaciji BiH s trgovanjem dionicama na Sarajevskoj burzi vri-jednosnih papira „SASE“ počelo je 15.9.2004. godine sa 7.361.660 emitiranih dionica pod simbolom emitenta „JPEMR“

U razdoblju od navedenoga datu-ma pa do 28.11.2007. godine vrijed-nost je dionice fluktuirala od početne vrijednosti 25 KM do 297,27 KM (10. travnja 2007. godine).

Krajem mjeseca siječnja ove go-dine s dionicama JPEMR ostvarena je najveća tržišna kapitalizacija na SASE, trgovalo se s 10.998 dioni-ca i ostvaren je ukupan promet od 2.197.253 KM.

JPEMR je ušao u sastav SAX-10, tj. u red 10 emitenata s najvećom vrijednošću tržišne kapitalizacije (ukupan promet dionicama u nekom razdoblju).

Kriteriji za uvrštavanje u SAX-10,

Kutak za dioničare

Trgovanje na SASE dionicama JP EPHZHB d.d. Mostar

a koje je JPEMR ispunio, odnosili su se na najveću tržišnu kapitalizaciju te da se dionicama emitenta trgovala najmanje 2/3 od mogućega broja dana trgovanja.

Trenutačno je na ljestvici SAX-a 10 JPEMR na trećemu mjestu s 14,34 % realnoga udjela na burzi.

Početkom mjeseca studenoga 2007. godine vrijednost je dionice na burzi iznosila 200,62 KM, a na dan 29.11.2007. godine 180,00 KM. Broj je di-onica kojima se trgovalo u mjesecu studenome 2007. godine bio neznatan izuzev dana 20.11. 2007. kada je trgovanje dionicama iznosilo 1116 dionica ili 203.826,70 KM tržišne kapitalizacije.

Potpisan ugovor za mjerne uređaje i „centre mjerenja“

Elektroprivreda HZ HB 18. listopada 2007. potpisala je ugovor s konzorcijem Končar Elektronika i Informatika d.d. i Landis + Gyr ltd . Ugovor vrijedan oko milijun i sedamsto tisuća Eura odnosi se na instalaciju sustava za daljinsko očitavanje mjernih uređaja iz distribucijskih trafostanica 10(20)/0,4 kV u cilju praćenja i nadzora nad: • Tehničkim gubicima električne energije i snage, • Tokovima snage i energije kroz distribucijski sustav, • Kontrolom kvalitete električne energije, • Sigurnosti i kontinuiranosti opskrbe električnom energijom kupaca.

Ovaj projekt obuhvaća nabavu mjernih uređaja za distribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV i instalaciju „Centra mjerenja“ u Distri-buciji električne energije s potrebnom računalnom i programskom opremom i osiguranje uvjeta eksploatacije s tele-komunikacijskim operaterima za prijenos podataka. Ugradnju mjernih uređaja u distribucijske trafostanice realizirat će radnici Distribucije, a instalaciju „centara mjerenja“ izvest će izvođač radova prema ovome ugovoru. U centru mjerenja prikupljat će se i obrađivati izmjereni podatci s mjernih uređaja u svim distribucijskim trafostanicama.

Definirani sustav „centra mjerenja“ ostaje otvoren za daljnje proširenje (nadogradnju) za prikupljanje podataka s obračunskih brojila kupaca i uvezivanja na druge aplikacije vezane za obračunska brojila.

Ovim će projektom Distribucija električne energije u sljedeće dvije godine osigurati potpunu tehničku kontrolu nad postrojenjima preko kojih se električna energija isporučuje kupcima, a što obvezuju i direktive EU.

Uspostavljanje je Energetske zajednice Jugoistočne Eu-rope inicirala Europska ko-misija u cilju jačanja suradnje drža-va ove regije iz područja energetike i primjeni pravila Europske unije u zemljama Jugoistočne Europe, što je načelno prihvatila Bosna i Hercego-vina potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o regionalnom ener-getskom tržištu i njegovoj integraciji u unutarnje tržište Europske zajed-nice iz 2002. i 2003. godine (Atenski memorandum). Nakon potpisivanja ovih dokumenata uslijedili su prego-vori između Europske komisije i ze-malja Jugoistočne Europe o ugovoru o formiranju energetske zajednice zemalja Jugoistočne Europe.

Politička volja zemalja potpisnica izražena potpisivanjem Atenskoga memoranduma osnažena je u pravnu obvezu stupanjem Ugovora o ener-getskoj zajednici Jugoistočne Europe na snagu, a što se dogodilo 1.7.2006. godine poslije ratifikacije 6 potpisni-ca. Bosna i Hercegovina ratificirala je Ugovor 27.7.2006. godine.

Bosna i Hercegovina je ratifikaci-jom Ugovora o osnivanju energetske zajednice Jugoistočne Europe pri-hvatila primjenu direktiva Europske unije o tržištu energije, zaštiti okoli-ša, konkurenciji i obnovljivoj energiji po vremenskom rasporedu utvrđe-nom Ugovorom. Shodno usvojenim zakonima i međunarodno preuzetim obvezama, Bosna i Hercegovina se pridružuje ostalim zemljama u regiji koje su svoje tržište već otvorile.

Ugovor je zaključen na razdoblje od 10 godina s mogućnošću produ-ženja važnosti.

SADRŽAJ UGOVORA O USPOSTAVLJANJU ENERGETSKE ZAJEDNICE

Ugovor o uspostavljanju Energet-ske zajednice Jugoistočne Europe potpisali su Europska zajednica, s jedne strane, i sljedeće zemlje Jugo-istočne Europe, kao druga ugovorna

ENERGETSKA ZAJEDNICA JUGOISTOČNE EUROPEstrana: Republika Albanija, Republi-ka Bugarska, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Bivša jugo-slavenska Republika Makedonija, Republika Crna Gora, Rumunjska, Republika Srbija i Prijelazna upra-va Ujedinjenih naroda na Kosovu u skladu s Rezolucijom 1244 Savje-ta sigurnosti Ujedinjenih naroda, a kao “sudionici”: Republika Austrija, Grčka Republika, Republika Ma-đarska, Republika Italija i Republika Slovenija, izražavajući svoj interes za sudjelovanje u Energetskoj zajednici, s obzirom na to da su njihove teri-torije prirodno integrirane ili su pod neposrednim utjecajem funkcionira-nja tržišta plina i električne energije ugovornih strana.

CILJEVI USPOSTAVLJANJA EZZadatak je Energetske zajednice

reguliranje odnosa između ugovor-nih strana i utvrđivanje pravila i eko-nomskoga okvira za funkcioniranje elektroenergetskoga sektora i sekto-ra plina (u smislu kako su ovi sektori definirani direktivama Europske za-jednice 2003/54/EC i 2003/55/EC), s ciljem da se:a. uspostavi stabilan regulatorni i tr-

žišni okvir sposoban privući inve-stiranje u kapacitete za proizvod-nju električne energije, prijenosnu i distribucijsku mrežu za prijenos i distribuciju električne energije i plinsku mrežu, kako bi sve stra-ne osigurale stabilnu i neprekid-nu opskrbu energijom koja je od velikoga značenja za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost,

b. stvori jedinstveni regulatorni pro-stor za trgovinu električne energi-je i plina primjeren zemljopisnom prostoru za tržište ovih proizvo-da,

c. pojača sigurnost opskrbe jedin-stvenoga regulatornog prostora osiguravanjem stabilnoga am-bijenta za investicije u kojem će se moći ostvariti povezivanje s kaspijskim, sjevernoafričkim i bliskoistočnim rezervama plina,

te eksploatirati domaći izvori energije, poput prirodnoga plina, nafte i hidroenergije,

d. poboljšali zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, te povećali iskorištenje energije iz obnovlji-vih izvora,

e. razvije tržišna konkurencija za električnu energiju i plin na ši-roj zemljopisnoj razini i koriste prednosti ekonomije opsega.

AKTIVNOSTI PREDVIĐENE UGOVOROM

Odredbama se Ugovora predviđa:a. da njegovu provedbu izvrše ugo-

vorne strane “acquis communau-taire” (zakonodavstvo Europske zajednice) o energiji, okolišu, konkurenciji i obnovljivoj energi-ji, prilagođeno institucionalnom okviru Europske zajednice i spe-cifičnoj situaciji svake ugovorne strane (“proširenje acquis com-munautaire”).

b. uspostava specifičnoga regulator-nog okvira koji omogućava učin-kovito djelovanje tržišta energije na cijeloj teritoriji ugovornih stra-na te na dijelu teritorije Europske zajednice, i stvaranje jedinstveno-ga mehanizma za prekogranični prijenos i/ili transport energije, te nadzor unilateralnih mjera zaštite (“mehanizmi funkcioniranja trži-šta energije”).

c. stvaranje tržišta energije bez unutarnjih granica uz koordina-ciju uzajamne pomoći u slučaju ozbiljnijega poremećaja u elek-troenergetskoj ili plinskoj mreži, uključujući i mogućnost usposta-ve zajedničke energetske vanj-skotrgovinske politike (“stvaranje jedinstvenoga tržišta energije”).

Europska komisija će djelovati kao koordinator za provedbu tri gore navedene skupine aktivnosti:a. proširenje acquis communautaire

– dinamika, b. uspostava mehanizma funkcioni-

ranja tržišta energije ic. stvaranje jedinstvenoga tržišta

energije.

14

Doznali smo za vas

15

Sporazum o preventivi globalnoga zagrijava-nja, poznat kao Protokol iz Kyota, stupio je na snagu 2005. godine obavezujući 35 indu-strijski razvijenih zemalja da drastično smanje količinu ispušnih plinova iz automobila, tvor-

nica i termoelektrana koji se smatraju glavnim uzrokom klimatskih promjena u svijetu. Ovaj je sporazum zasada jedini globalni instrument u borbi protiv štetnoga učinka „ stakleničkih plinova“.

Prvi globalni sporazum sa zakonskom snagom koji se bavi problemima klimatskih promjena ratificirala je 141 zemlja, ali njegov stvarni utjecaj u svijetu ograničen je činjenicom da SAD, najveći zagađivač na svijetu, odbija potpisati Protokol iz Kyota navodeći kao razlog ekonom-ske probleme koje bi, navodno, izazvala njegova primjena u toj razvijenoj zemlji.

Govoreći na svečanosti u Tokiju japanski premijer Junichiro Koizumi pozdravio je stupanje na snagu toga sporazuma dodavši da će Tokio od Washingtona zatraži-ti razmatranje mogućnosti da se ipak naknadno pridruži ostalim potpisnicima.

Glasnogovornik je Bijele Kuće, Scott McClellan, izja-vio da svijet još uvijek treba mnogo učiti o globalnom za-grijavanju dodajući: „Ova je administracija već poduzela napore bez presedana da se smanji priljev štetnih plinova u atmosferu, ali na način da to ne nanosi štetu našoj eko-nomiji“.

Takav stav američke administracije podržava i obra-zlaže Myron Ebbel, iz Instituta Enterprise: „Iskorištenje

je energije dio našega načina života, pa ako bismo sebe morali staviti na energetsku dijetu, postajali bismo siro-mašniji, gubili bismo poslove, a kao potrošači morali bi-smo se suočiti sa mnogo većim cijenama energije“.

Sasvim suprotno kaže David Waskow, direktor među-narodnih programa u organizaciji Prijatelji planeta Ze-mlje: „Europljani i ostali, koji su potpisnici Protokola iz Kyota, napredovat će jer će energetske probleme morati rješavati primjenjujući nova tehnološka rješenja, korist će energiju vjetra, sunca, imat će nova najsuvremenija vozila. Ako mi zaostanemo iza njih - to će biti ono što će nas ekonomski najviše oštetiti“.

Mišljenja su dakle bila i ostala podijeljena. SAD za sada ne želi sudjelovati u zajedničkomu na-

poru međunarodne zajednice jer smatra da to ugrožava njezine interese, dok drugi smatraju da kao najveći po-trošač energije i najveći zagađivač trebaju snositi i najveći teret. Ali kako naglašava Australija, koja je tek nedavno potpisala sporazum, on je beskoristan sve dok najveći za-gađivači, uključujući Ameriku, ali i Kinu, ne postanu i potpisnici Protokola iz Kyota.

3. prosinca o.g. u organizaciji Ujedinjenih naroda na indonezijskom otoku Baliju počela je Konferencija o klimatskim promjenama. Oko 10.000 izaslanika iz 190 zemalja, stručnjaka i vladinih dužnosnika razgovarat će o sporazumu koji bi naslijedio Protokol iz Kyota Cilj je konferencije uvjeriti SAD da se pridruži međunarodno-me sporazumu o ograničavanju emisije štetnih plinova koji uzrokuju učinak staklenika.

Kyoto sporazum

16

Džemal Hadžiosmanović dipl. ing. el. Elektroprivreda HZ HB d.d – OpskrbaTina Jakaša, dipl. ing. el. HEP Opskrba d.o.o. mr. sc. Suzana Javornik Vončina, dipl. ing. el. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o.

USKOPOJASNI PLC I DEREGULIRANO TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJEPrijenos telekomunikacijskih infor-macija kroz distribucijske EE vodo-ve u frekv. pojasu od 3 kHz do 148,5 kHz u skladu s normom CENELEC EN 50065-1

Izgradnja sustava za pružanje komunikacijskih usluga za potrebe elektrodistribucijske djelatnosti

Automatsko očitanje brojila• Daljinsko isključenje/uključenje• Upravljanje prekidima• Praćenje kakvoće energije• Upravljanje kupčevom potroš-• njom električne energije

USKOPOJASNI PLCCENELEC EN 50065-1

Dodjela frekvencijskih područja -različitim aplikacijama,Ograničenje izlaznog napona -krajnjih uređaja i ograničenje smetnji,Metode mjerenja, -Harmonizirana europska norma -preko koje se dokazuje usklađe-nost sa zahtjevima Direktive o EMC usklađenost uskopojasnih PLC- -uređaja i PLC-opreme s Direkti-

vom o EMC (oznaka CE)Brzine: reda veličine - nekoliko kbit/sDomet: - do 500 m urbano, 2000 m ruralnoDvosmjerna komunikacija -

DEREGULACIJA TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE U EUROPI

Energetska direktiva 2003/54/EC definirala je otvaranje europsko-ga energetskog tržišta

za korisnike koji nisu kategorije -kućanstvo do srpnja 2004.za sve korisnike do srpnja 2007. -

Direktiva 2006/32/EZ o učin-kovitosti krajnje uporabe energije i energetskim uslugama:

prilikom zamjene mjernih uređaja -i pri novogradnji treba ugrađivati inteligentna brojila (osim ako nije troškovno opravdano),obračun električne energije treba -vršiti temeljem stvarne potrošnje,kupce treba informirati o potroš- -nji električne energije, omogućiti im usporedbu s prosječnom po-trošnjom kupaca iste kategorije potrošnje i savjetovati ih o učin-kovitom korištenju električne energije.

DEREGULACIJA TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE U BiH

Otvaranje energetskog tržišta BiH:

1. siječnja 2007. - godine svi kupci s potrošnjom većom od 10 GWh1. siječnja 2008. - godine svi kupci osim kategorije kućanstva1. siječnja 2015. svi ostali kupci. -

Uvjeti otvaranja tržišta su:uspostava - NOS-a, ODS-a i ra-čunovodstveno razdvajanje elek-troprivrednih djelatnosti,uspostava pravila koja osigurava- -ju slobodan i ravnopravan pristup trećih strana na prijenosnu i dis-tribucijsku mrežu (mrežna pravi-la) i pravila koja osiguravaju urav-notežen rad sustava u uvjetima dereguliranoga sektora (tržišna pravila) iuspostava - mrežnih tarifa (tarife za usluge prijenosa i tarifa za usluge distribucije) i tarife koja se odnosi na upravljanje sustavom.

PILOT PROJEKTI USKOPOJASNIH PLC-SUSTAVA U ELEKTROPRIVREDI HZ HB MOSTAR

AMM na stambenom objektu Belje u Poslovnici Mostar

18 obračunskih mjernih mjesta - s trofaznim priključkom: 17 u izrav-nom spoju i 1 u poluizravnom (preko strujnih transformatora)Isporučitelj opreme je - Iskraeme-co-SarajevoOprema i SW donirao je isporu- -čitelj opreme2 uskopojasna PLC sustava za

AMM ugovorena putem javne na-bave

TS Služanj 5, TS Vionica 2 i TS -Sivrići u Poslovnici Čitluk

184 obračunskih mjernih •mjesta: 120 s trofaznim i 61 s jednofaznim izravnim pri-ključkom i 3 trofazna u polui-zravnom spoju (preko strujnih transformatora)Isporučitelj opreme je • Strom Telekom - Češka

PRIMJENA USKOPOJASNOG PLC-a U ELEKTROPRIVREDI HZ HB U UVJETIMA DEREGULIRANOG TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE

17

TS Prknovčići 1 i TS Bakšim u -Poslovnici Mostar

159 obračunskih mjernih •mjesta: 80 s trofaznim i 77 s jednofaznim izravnim pri-ključkom, te 2 trofazna u po-luizravnom spoju (preko struj-nih transformatora)Isporučitelj opreme je • Mikro-elektronika - BiH.

ŠTA TREBA SADRŽAVATI INVESTICIJSKO- TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Tehničke specifikacije za brojila i -koncentratore/komunikatore,Tehničke zahtjeve za sklopovsku -podršku (HW) i programsku po-dršku (SW),Cost-benefit analizu i -Dinamički plan realizacije inve- -sticije

KOJIM PUTEM KRENUTI NAKON IMPLEMENTACIJE NAVEDENIH PROJEKATA

Uraditi analizu postignutih uči- -naka u pogledu poboljšanja na-plate, smanjenja gubitaka i kvali-tete očitanja.Proširiti pilot projekte na različi- -ta geografska područja i različite mreže, koristiti pri ovome osim PLC-a i druge načine komunika-cije npr.RF , GSM/GPRS i dr.Izvršiti mjerenja kvalitete -signala,utjecaja signala na kvali-tetu električne energije i EMC.Izraditi investicijsko- tehničku -dokumentaciju za implementaci-ju cijeloga projekta

ULOGA REGULATORNIH TIJELA I ENTITETA

Slijediti odredbe “Mape puta”, -zahtijevati od Elektroprivreda izradu plana razvoja daljinskoga očitavanja s jasnim planom reali-zacije investicije.

Priznati investiciju kroz cijenu -električne energije, ali pri tome voditi računa da kupci zbog na-vedene investicije ne trpe veliki porast cijene električne energije.

USLUGE MJERENJA I MJERITELJSTVO KAO ZASEBNA ORGANIZACIJSKA CJELINA

Prema europskoj normi EN -2003/54/EC uslugu mjerenja može obavljati distribucija ili neovisno poduzeće za mjerenje.U okviru je Akcijskoga plana -unutar Elektroprivrede HZ HB Mostar izrađena “Studija o re-strukturiranju i razvoju poslov-ne strategije” kojom je predviđe-no formiranje Mjeriteljstva kao zasebne organizacijske cjeline unutar EP HZ HB .

Po pitanju usluge mjerenja Zakon o električnoj energiji FBiH postav-lja određena ograničenja što nije u skladu s europskom normom EN 2003/54/EC. Potrebne su određene zakonske izmjene i usuglašavanja s nadležnim regulatornim tijelom.

Prednosti organiziranja Mjeritelj-stva kao zasebne cjeline unutar Elek-troprivreda su:

Lakše praćenje gubitaka, -Bolje planiranje proizvodnje, na- -bave i potrošnje električne ener-gije,Brži ciklus obračuna, -Lakši uvid u energetske veličine i -kvalitetu električne energije,Jednostavnije i pravednije dizajni- -ranje tarifa.

ZAKLJUČAKZavršiti procese restrukturira- -nja elektroenergetskog sektora i otkloniti zakonske prepreke za unutarnje organiziranje elektro-privreda.Potaknuti Elektroprivrede u BiH -na realizaciju sličnih projekata.Pokrenuti široku kampanju na -razini BiH koja bi imala za cilj usuglašavanje tehničkih zahtjeva i razmjenu iskustava između Elek-troprivreda.Uključiti sve mjerodavne gospo- -darske i znanstvene subjekte u izradu državne strategije za rea-lizaciju projekta daljinskog očita-vanja.Potaknuti domaće i strane inve- -stitore na ulaganje u proizvodnju potrebne opreme.

Džemal Hadžiosmanović izlaže na 8. savjetovanju HRO CIGRÉ koje je održano od 4. - 8. 11. 2007. u Cavtatu

18

Neki aspekti rada vjetroelektrana u elektroenergetskome sustavu (nastavak iz prošloga broja)Doc.dr.sc. Ranko Goić, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje SplitRobert Križan, dipl. ing.el. JP EP HZHB Mostar d.d., DP Jug – Pogon Livno

Rezerva snage kod intermitentnih izvora kao što su vjetroelektrane trajno će ostati kao problem koji nije moguće riješiti. Prema strogim kriterijima si-gurnosti, vjetroelektrane ne bi uopće trebalo uzimati u obzir po pitanju rezerve snage u EES-u. U optimističnoj bi se varijanti moglo prihvatiti da vjetroelektrane sudje-

luju u pokrivanju rezerve snage u EES-a s iznosom koji odgovara godišnjem faktoru angažiranja, npr. 20-25% instalirane snage (slika 7). To bi trebalo uvažiti možda na razini između prethodnih krajnosti, tj. na oko ½ fak-tora angažiranja što u prosjeku iznosi 10-12% instalirane snage. Za ilustraciju navedenoga, na slici 8 dan je primjer godišnje krivulje trajanja proizvodnje vjetroelektrana u Njemačkoj (područje koje pokriva firma Vattenfall) i od-govarajuće krivulje trajanja raspoloživosti konvencional-nih elektrana.

Slika 8: Krivulja trajanja proizvodnje vjetroelektrana i raspoloživosti konvencional-nih elektrana (Vattenfall – Njamačka)

U Hrvatskoj, prema „Uredbi o minimalnom udjelu ob-novljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče“, definirano je da će poticajne mjere (12-godišnja fiksna otkupna cijena) do kraja 2010.g. biti osigurane za iznos od 5.8% ukupne potrošnje električne energije, što bi iznosilo oko 1100 GWh ili nešto više od 500MW insta-lirane snage (ukoliko bi se sve odnosilo na vjetroelektrane s prosječnim godišnjim faktorom angažiranja od 25%). Očekivati je da će oko 80% od navedenog iznosa biti po-kriveno vjetroelektranama, tj. oko 400MW. S obzirom na strukturu i karakteristike EES-a Hrvatske, takav iznos ne bi trebao imati važnijih implikacije na prethodno nave-dene sistemske probleme, pa ni važnije utjecati na sustav planiranja i vođenja EES-a.

Dileme koje ostaju za razmatranje su sljedeće:1. Može li se bez većih veći problema prihvatiti i veća

snaga. Odgovor je jasan: sigurno može, ali bi u tome slučaju trebalo napraviti kvalitetniju pripremu i ispitivanja.

2. Bez obzira na iznos, nužno je potrebno realno utvrditi očekivane tehno-ekonomske implikacije na sistemskoj razini i način njihova reguliranja u odnosu na postojeće izvore električne energije odnosno dobavljače sistemskih usluga. To se posebno odnosi na problem energije odstupanja i sekundarnu/tercijarnu regulaciju frekvencije. Pretpostavka je da će odgovarajuće troškove solidarno snositi ostali subjekti na tržištu električne energije ili će se odgovarajući troškovi pokriti na neki drugi način (npr. da i te troškove plate krajnji potrošači kao što plaćaju i osnovne troškove subvencije za obnovljive izvore energije).

3. Ostaje otvoreno pitanje hoće li moći, i pod kakvim uvjetima, biti instalirano i više snage od definirane kvote do kraja 2010. godine ukoliko bude zainteresiranih investitora, te na koji način će se vršiti otkup električne energije.

4. Što u tom slučaju sa sistemskim troškovima, mrežarinama, troškovima energije odstupanja: mogu li biti prepušteni tržištu? Trenutačno je teško vjerovati u takvu mogućnost, ali s obzirom na evidentni rast cijena proizvodnje električne energije, postoji realna mogućnost da vjetroelektrane već za koju godinu postanu konkurentne klasičnim izvorima čak i uz pokrivanje svih troškova koje izazivaju u EES-u.

3. Neki ekonomski aspekti električne energije proizvedene u vjetroelektranama

Otkupne su cijene električne energije proizvedene u vjetroelektranama svugdje u svijetu subvencionirane. Najčešći je način subvencije sustav fiksnih tarifa („feed-in

Slika 7: Faktor angažiranja vjetroelektrana u Danskoj 2002.g.

19

trične energije vrlo brzo biti iznad prosjeka feed-in tarifa u EU. To je već danas evidentno s obzirom na tržišnu cijenu koja je trenutačno iznad 70€/MWh za temeljnu energiju! To međutim još uvijek ne znači da će električna energija iz vjetroelektrana biti jeftinija od klasičnih izvo-ra (problem balansne energije i ostalih sistemskih servisa, jamstva proizvodnje itd.).

U Hrvatskoj je „Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i koge-neracije“ definirana fiksna otkupna cijena 0,65 kn/kWh, što po trenutačnom tečaju kn/€ (31.8.2007.) iznosi 88,8 €/MWh, tj. iznad prosječnih cijena u EU. Na cijenu se množi i korekcijski faktor tzv. „domaće komponente“, na način da se navedena cijena smanjuje sa smanjenjem udjela ugrađene domaće opreme u vjetroelektranu, ali najviše do iznosa od 93% navedene cijene u slučaju da je udio domaće komponente ispod 45%.

Literatura

R. Goić, M. Lovrić: Planiranje rada kao osnova za sigurno vođenje [1] i gospodarenje EES-om Hrvatske, V savjetovanje HK Cigre, Cavtat 2001.Quantifying the system costs of additional renewables in 2020, Ilex [2] Energy Consulting, October 2003.R. Goić: Moguće opcije razvoja tržišta električne energije u [3] Hrvatskoj, Časopis Energija, br. 2, travanj 2003.Helmut Alt: The economics of wind energy within the generation [4] mix, RWE Rhein-Ruhr AG, Geschäftskunden Düren Fachhochschule Aachen, November 2003.A Quantitative Assessment of Direct Support Schemes for Renewables, [5] EURELECTRIC, January 2004.D. Simpson: Tilting at Windmills - The Economic of Windpower, [6] Hume Occasional Paper No. 65, The David Hume Institute, 2004.The Costs of Generating Electricity, The Royal Academy of [7] Engineering, London, March 2004.UCTE Position Paper on Integrating wind power in the European [8] power systems - prerequisites for successful and organic growth, March 2004.R. Goić: Trenutna situacija i perspektive razvoja vjetroenergetike u [9] Hrvatskoj, Časopis Elektroenergetika, br. 2, studeni 2004.R. Goić, M. Lovrić: Uklapanje vjetroelektrana u EES Hrvatske [10] i ekonomska valorizacija električne energije proizvedene u vjetroelektranama, Bilten Hrvatske akademije tehničkih znanosti, Zagreb, 2005.R. Goić, M.Lovrić: Vjetroelektrane u Hrvatskoj - stanje i perspektive, [11] pozivno predavanje, stručni skup Energija vjetra-energija budućnosti, Mostar, travanj 2005.R. Goić: Razvoj projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj (Wind energy [12] project development in Croatia), pozivno predavanje, III seminar Wind energy in South-east Europe, Mostar, svibanj 2007.

tariffs“), što je definirano i u Hrvatskoj. Radi se o otku-pnim cijenama koje se proizvođaču električne energije iz vjetroelektrana jamče za određeno vremensko razdoblje, a koje su iznad realnih tržišnih cijena. Dodatne je poticaje u nekim državama moguće dobiti preko sustava „zelenih certifikata“ za proizvodnju električne energije obnovljivih izvora (slika 9). U tablici 1 prikazane su otkupne cijene električne energije iz vjetroelektrana u nekim evropskim državama (stanje prije 2 godine).

Slika 9: Načini subvencije električne energije iz vjetroelektrana u nekim evropskim zemljama

Tablica 1: Otkupne cijene električne energije iz vjetroelektrana u nekim evropskim zemljama

Na slici 10 (Izvor: Eurelectric, 2004.g.) prikazane su subvencije za obnovljive izvore računate kao razlika feed-in tarifa i tržišne cijene električne energije (stanje 2001. g. i procjena 2010.g. u €c/kWh). Procjena ukupnih sub-vencija za 2010.g. iznosi 7.400.000.000EUR , što odgo-vara povećanju prodajne cijene električne energije za oko 15%.

Ovakve procjene treba ipak uzeti s velikom rezervom jer su napravljene uz cijene na tržištu električne energije od prije nekoliko godina (oko dvostruko manje od trenu-tačnih). S obzirom na rast proizvodnih cijena električne energije u Evropi, odnosno cijena na tržištu električne energije, realnije je očekivati kako će tržišna cijena elek-

Slika 10: Iznosi subvencija električne energije iz vjetroelektrana u nekim evropskim zemljama

20

I. Ivić

Osme sportske igre radnika EPHZHB u organizaciji Uprave poduzeće održane su ove godine u Jajcu. Kao i dosadašnjih godina druženje je radnika upriličeno natjecanjem u malom nogometu, pikadu, stolnom tenisu i šahu.

Bez obzira na loše vremenske uvjete, kišu, dvodnevno druženje za vrijeme kojeg su razmijenjena iskustva rad-nih kolega iz svih dijelova poslovanja pokazalo je da su radnici EPHZHB već tradicionalno dobri sportaši.

Na malonogometnome turniru od najavljenih 13 eki-pa, sudjelovalo je 11 ekipa. Dvije se ekipe nisu pojavile: Uprava distribucije i opskrbe i Ured generalnoga direk-tora.

Igralo se 2x15 min u 4 skupine. Ekipe su se sastojale iz 5+1 igrača.

Prvi polufinalni susret održan je između DP Jug po-gon Mostar i DP Jug pogon Livno pobjedom Pogona Mostar, a drugi između DP Centar i ElektroprijenosA pobjedom DP Centra.

Finalna utakmica održana je između DP Jug pogon Mostar i DP Centar rezultatom 4:0 za DP Jug- pogon Mostar. Na VIII. igrama radnika na kraju malonogomet-noga turnira ostvaren je sljedeći poredak:

DP JUG POGON MOSTARDP CENTARDP JUG POGON LIVNOELEKTROPRIJENOSNajbolji je strijelac turnira Ivo Bavrka sa postignutih

6 golova iz ekipe Elektroprijenosa, a najboljim igračem proglašen je Josip Raspudić iz pobjedničke momčadi.

Manji je odziv žena bio na ovim igrama, ali to nije umanjilo natjecateljski duh kod kolegica koje su se borile u stolnom tenisu i pikadu. U stolnom tenisu u ženskoj kategoriji najbolja je bila Gordana Batanilo (DP Cen-tar- Žepče), druga je bila Katarina Crnoja (DP Centar- poslovnica Jajce) i Katica Prskalo (OP Jug - poslovnica Čitluk).

Prošlogodišnja drugoplasirana Anita Tokić iz DP Jug- pogon Livno- poslovnica Kupres pokazala je da se vjež-bom i talentom može popeti još dalje i osvojila prvo mje-sto, drugoplasirana je bila voditeljica ovogodišnjih igara Ivanka Barić (HE Jajce ), a u OP Centar u poslovnicu Vitez plaketu trećeplasirane odnijela je Tanja Šapina.

Muška je stolnotenisačka konkurencija bila jaka. Igor Lacić ( HE Jajce) je ove godine osvojio prvo mjesto, standardno dobar osvojivši drugo mjesto bio je Alojz Radoš (DP Jug – pogon Mostar), a treće plasirani kao i prošle godine bio je Milenko Dedić (OP Jug- poslov-nica Rama. ). Već je sedmi put potvrdio da je najbolji šahovski majstor u EPHZHB, Miro Marjanović (DP Centar- poslovnica Novi Travnik), drugoplasirani je Jozo Crnoja (HE Jajce ), a treće plasirani je Ilija Damjanović (DP Sjever).

Kraljevski grad Jajce ugostio radnike EPHZHB

DP Centar

Baždarnica Čapljina

DP Jug - pogon Mostar (ovogodišnji pobjednici malonogometnog turnira)

21

HE Rama

CUP Mostar - Uprava proizvodnje

DP Jug - pogon Livno

DP Sjever Elektroprijenos

HE Mostar Finale u natjecanja u pikadu

DP Jug - pogon Grude

22

M. Radivojević

- Na sjednici Predsjedništva od 15.11.2007. godine, predsjednik je Sindikata nazočne izvijestio o svom sudjelovanju na sastanku predstavnika sindikata i mi-nistara zemalja članica Elektroenergetske zajednice za jugoistočnu Europu koji je održan 18.10.2007. godine u Beču. U organizaciji PSI (Public Services Internati-onal) u Igalu 25. i 26.10.2007. godine organiziran je okrugli stol kojem su nazočili naš predsjednik i pot-predsjednik, te smo ovom prigodom primljeni u pu-nopravno članstvo.

- Na Skupštini NSU EP HZ HB održanoj 10.10.2007. godine usvojena su izvješća o radu Predsjedništva, Nadzornoga odbora, Štrajkačkoga odbora, Povjeren-stva fonda solidarnosti za proteklu godinu. Svim iza-branim zastupnicima i članovima izvršnih tijela pro-duljeno je trajanje mandata s dosadašnje dvije na četiri godine. Za člana Predsjedništva iz Opskrbe električ-nom energijom kooptiran je Davor Vidović. Anketirat će se članstvo u svezi povećanja sindikalne članarine.

Uspješno je provede-na sindikalna akcija prikupljanja novčanih sredstava potrebnih za operaciju Petre Brigić, kćeri našega radnika iz Tomislavgrada, Josipa Brigića. Ukupno je prikupljeno 27.602,50 KM. Petra se uspješ-no oporavlja nakon operacije u Austriji.

NSU EP HZ HB punopravni član PSI za jugoistočnu Europu

- Uskoro će u proceduru javnoga razmatranja ići nacrti Pravilnika o radu, Pravilnika o plaćama s tipiziranim skupinama poslova s pripadajućim koeficijentima, Pravilnika zaštite na radu i zaštite od požara i Meto-dologija vrednovanja radnih mjesta s otežanim uvjeti-ma rada.

Dražen Vincetić

Rođen 22.2.1971. go-dine u Donjoj Mahali. Srednju Elektrotehničku školu završio u Županji 1990. godine. Sudionik je Domovinskoga rata četiri godine, a od 1996. godine uposlen u Elek-troprivredi HZ HB u Poslovnici Elektro Oraš-je kao elektromonter. Od 2001. godine raspoređen je na mjesto skladištara. Oženjen, otac dvojice sinova Ivana (7) i Josipa (2).Dražen je bio vedre naravi, uvijek nasmijan i raspolo-žen za razgovor i druženje.Vjera i crkvene aktivnosti bile su mu uvijek na prvo-me mjestu, a bio je odličan šahist. Nakon teške i duge bolesti (karcinom) od koje se liječio više od godinu dana u Zagrebu, a potom i u Ljubljani preminuo je 21.11.2007. godine u svojoj kući u Donjoj Mahali.Ove je godine Dražen trebao primiti jubilarnu nagra-du za 15 godina radnoga staža

11

I.Budimir

Svake godine od kada se osnovao Fond solidarnosti Sindikata EP-HZHB raste broj onih radnika ko-jima je pomoć potrebna. U 2005. godi-ni na adresu FS upućeno je 95 zahtjeva od kojih je 86 pozitivno riješeno. Ove godine je održano 5 sastanka FS na ko-jem je ukupno dodijeljeno 111.200, 00 KM pomoći kako zbog bolesti samih radnika tako i članova njihovih obitelji. Najmanji iznos koji se može dobiti iz ovoga fonda je 500, a najviši 2.000,00 KM. Budući da je Distribucija električ-ne energije i najbrojniji organizacijski dio, 49 posto sredstva od ukupnoga iznosa upućen je radnicima ovoga or-ganizacijskog dijela. Zahtjevi su se rad-nika najviše odnosili na pomoć zbog bolesti njihovih bližih članova obitelji.

U dvije godine mandata kao pred-sjednik FS, Ivan Brizar kaže: „ Povje-

renstvo FS je u prvih dvije godine po-stojanja imalo jako težak zadatak. Nije bilo lako naći pravo rješenje u svim opravdanim situacijama. Odbiti ljude kad im treba pomoć za zdravlje nije ni malo lako, a najviše takvih slučajeva je bilo zbog toga što sami radnici nisu dostavili sve potrebne podatke ili je iz dostavljene dokumentacije bilo teško utvrditi težinu oboljenja ili zahtjevi nisu bili u skladu s Pravilnikom. U dvije godine rada razmatrano je preko 151 zahtjev od kojih je pozitivno riješeno 125 i dodijeljeno je oko 156.540,00 KM jednokratne pomoći što je jednako ukupnom iznosu sindikalne članarine u posljednje dvije godine”.

Bilo bi dobro da ovakvu pomoć nitko ne treba, ali solidarnošću svih možemo, ako ništa, bar malo olakšati život onima koji su izgubili najdrago-cjeniji dar- zdravlje.

Sindikat pomaže koliko može

Razlozi zahjeva upućenih FS-i

Posljednja sjednica FS u ovom sazivu

Mladen – Mladi Vego

Rođen 21. ožujka 1944. godine. Cijeli radni vijek, od 1964. godine proveo u Elektroprivredi (ranije Elektrohercegovini), naj-prije kao elektromonter, a kasnije, od 1970. godine, kao VKV elektromonter. Radni kolege ga pamte kao vedroga i pouzdanoga suradnika koji je iznad svega volio posao kojim se bavio. Tim mu je teže “palo” prijevremeno umirovljenje u koje je po vlastitoj volji otišao.Supruga Slavka, sin Željko i kćeri Željka i Viktori-ja tuguju za svojim i našim Mladenom – Mladim. Kratka i teška bolest bila je jaka, no sjećanja na Mladu su jača.

Napustili su nas

23

Jedinica magnetne

indukcije, znak T, omjer Njutna i

Ampermetra

Djetelina iz porodice leptirnjača

Mjesto kod Zadra

Mnoštvo ljudi, kritična …

S druge strane … brave

Kratica Europskog kajakaškog

saveza

Obalno područje mora

i jezera

Velika ptica Eja Kofi Annan “tona”

Glasovita ljepotica iz

antičkog doba

Opera Richarda Straussa

Natrij Finski skijaš skakač, Janne

Termocentrala

Južnoamerička stočarska farma

Plod s tvrdom ljuskom

Hebrejsko pleme

Nerazumno potrošiti

Rusjanov zrakoplov Kisik

Brisač za noge Vrijedno, poduzetno

Prerađivač lana

OndašnjiGrad u

dalmatinskoj zagori

Vrsta dugorepe

papige

Hladne ljekovite vode

U nečije ime

“zapad” Ujakova žena Pasta za obućuJedinica snage, omjer Džula i

sekunde, znak W

Glumica Woods

Gradić kod Opatije

…., vidi, viciTeutini

podanici Larisa Lipovac Autor: Mariofil Soldo

Aktinij “račun”

Kozački vojni poglavica

Crna žitka masa MaltaDušik

Makedonski andambl Metoda, stil

Jedinica električnog

otpora, omjer Volta i Ampera

SKANDINAVKA Autor: Mariofil Soldo

IZ MEĐUNARODNOGA SUSTAVA MJERNIH JEDINICAEnergija Džul (joule) J N m

Snaga Vat (watt) W J s-1

Količina elektriciteta Kulon (coulomb) C s A

Električni napon Volt V W A-1

Električni kapacitet Farad F C V-1

Električni otpor Om (ohm) Ω V A-1

Električna vodljivost Simens (siemens) S A V-1

Magnetski tok Veber (weber) Wb V s

Magnetska indukcija Tesla T Wb m-2

Induktivnost Henri (henry) H Wb A-1

Celsiusova temperatura Stupanj Celsiusov °C K

Svjetlosni tok Lumen lm cd sr

Osvijetljenost Luks (lux) lx lm m-2

Izvedene SI jediniceFizička veličina Naziv Oznaka

Gustoća struje Amper po kvadratnom metru A m2

Jakost magnetskoga polja Amper po metru A m-1

Moment sile Njutn metar N m

Jakost električnoga polja Volt po metru V m-1

Osnovne SI jedinice

Fizička veličina Naziv Oznaka

Duljina Metar m

Masa kilogram kg

Vrijeme sekunda s

Jakost električne struje amper (ampere) A

Termodinamička temperatura Kelvin K

Količina tvari mol mol

Svjetlosna jakost kandela (candela) cd

Dopunske SI jediniceFizička veličina Naziv Oznaka Definicija

Kut Radijan rad m/m-1

Prostorni kut Steradijan sr m2/m-2

Izvedene SI jedinice s posebnim imenomFizička veličina Naziv Oznaka Definicija

Frekvencija Herc (hertz) Hz s-1

Sila Njutn (newton) N m kg s-2

Tlak Paskal (pascal) Pa N m-2