kad smo mi bili mali - kscbugojno.ba 18/bilten-1.pdf · radio je na tv-u u seriji za decu...

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 1

23. Susret pozorišta/kazališta lutaka BiH BILTEN br.1 ponedjeljak, 24.09.2018.

Kad smo mi bili mali

Postoji mnogo stvari koje odrasli rade sa svojom djecom, a koje su radili kad su oni

bili mali. Bez obzira da li se radi o omiljenom doručku ili sladoledu iz djetinjstva,

izletima na uvijek draga mjesta, omiljenoj knjizi, igri ili šutanju lopte, neke stvari će

uvijek biti iste, barem kad se radi o porodici.

Ipak, ima nešto iz našeg djetinjstva što nam je nekako posebno drago. To su posjete

lutkarskim predstavama.

Zašto su baš lutke, koje pričaju, plešu i pjevaju, nešto čega se svi mi, sada već

odrasli, rado sjećamo?

Da li zato što smo se osjećali važnim u velikim pozorišnim dvoranama ili zato što

smo u tim malim lutkarskim stvorenjima prepoznali iskrenost i prijateljstvo?

Lutka zna šta radi. Lutka je pametna. Lutka je uvijek samo ono što treba biti.

Lutka nas ne vara, ne laže, ona nam je prijateljica.

Onda smo odrasli. Lutke smo zakopali u svoja sjećanja i upoznali stvarni svijet bez

lutaka i bez mašte.

Nismo postali sretniji niti bezbrižniji.

Ne osjećamo se važnim u velikim pozorišnim dvoranama.

Ali…

Možda sve to još uvijek i možemo.

Susreti pozorišta / kazališta lutaka su u našem gradu.

Povedimo svoju djecu na predstave, i zajedno uživajmo u beskrajnom svijetu mašte,

u svijetu lutaka…

Budimo opet mali i budimo sretni!

Mirza Idrizović, direktor Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 2


MEDIJI O NAMA

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 3


PROGRAM

23. Susret pozorišta/kazališta lutaka BiH

Ponedjeljak, 24.09.2018. 15,30 Otvaranje Izložbe pozorišnih/kazališnih lutaka, Hol KSC-a Bugojno

16,00 Svečano otvaranje Susreta, Pozorišna dvorana 16,15 Bosansko narodno pozorište Zenica „Prodani smijeh“, (po motivima istoimenog romana Jamesa Krüssa), režija: Darko Kovačovski, Pozorišna

dvorana 17, 00 Okrugli sto, Mala sala

Utorak, 25.09.2018. 09, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Prva osnovna škola Bugojno

09, 00-10, 30 Radionice- izrada lutaka, voditelj: Cvetin Aničić, Sala za sastanke 11,00 „Vitamini, zdravi, fini“, Amatersko pozorište „Branislav Nušić“, Šid,

autor:Cvetin Aničić, Mala sala 14, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Druga osnovna škola Bugojno 14, 00-15. 30 Dramske radionice, voditelj: Marko Vukosav, Mala sala

16, 00 Lutkarsko kazalište Mostar „Zmaj i princeze“, (po motivima Milade Mashatove), režija: Kyriakos Argyropoulos i Stanislav Stanev, Mala sala

17,00 Okrugli sto, Mala sala Srijeda, 26.09.2018.

09, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Osnovna škola Drvetine 09, 00-10, 30 Radionice- izrada lutaka, voditelj: Cvetin Aničić, Sala za sastanke

11,00 Gradsko pozorište Jazavac Banja Luka „Kako su postale ružne reči“, (po tekstu Duška Radovića), rediteljica: Aleksandra Spasojević, Pozorišna dvorana

14, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Treća osnovna škola Bugojno 14, 00-15. 30 Dramske radionice, voditelj: Marko Vukosav, Mala sala 16, 00 Pozorište lutaka u Mostaru „Punim jedrima“, (po tekstu Teodore

Popove), režija: Elica Petkova , Pozorišna dvorana 17,00 Okrugli sto

Četvrtak, 27.09.2018. 09, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Osnovna škola Gračanica

09, 00-10, 30 Radionice- izrada lutaka, voditelj: Cvetin Aničić, Sala za sastanke 11,00 Dječije pozorište Eko Art Bugojno „ Zlatna guska“; režija: Sanja Krnjajić, Mala

sala 14, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Osnovna škola Bristovi 14, 00-15. 30 Dramske radionice, voditelj: Marko Vukosav, Mala sala

16, 00 Dječije pozorište Republike Srpske „Mačak u čizmama“ (po tekstu Šarla Peroa), režija: Todor Valov, Pozorišna dvorana

17,00 Okrugli sto Petak, 28.09.2018.

11, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Mala sala 11, 30 Prezentacija radionica, voditelji: Marko Vukosav i Cvetin Aničić, Mala sala

14, 00 Kulturno-informativni centar Tomislavgrad „Kralj lavova“ Rediteljica: Zrinka Lukač, Pozorišna dvorana

15, 00 Proglašenje pobjednika i svečano zatvaranje Susreta, Pozorišna dvorana

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 4


STRUČNI ŽIRI

CVETIN ANIČIĆ je diplomirani glumac-lutkar. Diplomirao je na Nacionalnoj

akademiji za pozorišnu i filmsku umetnost (NATFIZ), smjer lutkarstvo. Jedan je od

voditelja akreditovanog seminara „Dečje likovno stvaralaštvo i scenska umetnost“, sa profesorom doktorom Sanjom Filipović.

Recenzent je akademika Emila Kamenova „Dramsko stvaralaštvo za decu“. Voditelj je

scenske radionice MNRO, te lutkarske radionice u Dečijem kulturnom centaru u Beogradu. Do sada je izradio oko 120

lutaka. Radio je na TV-u u seriji za decu „Matematičke priče profesora Cifrića“

emitovane na RTS-u. Također, radio je na lutkarskoj političkoj seriji „NIKAD IZVINI“

emitovane na TV PINK-u, te na lutkarskoj seriji „Brkanina kuhinja“ emitovane na TV BN. Igrao je u filmu Sonje Savić „Jug-jugoistok“ reditelja Milutina Petrović. Reditelj je više lutkarskih predstava za decu i

odrasle, te oko 20 radio drama bajke za decu. Saradnik je Zmajevih dečjih igara u Novom Sadu. Bio je i saradnik manifestacije „Radost Evrope“ u Beogradu. Režirao

je i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, Pozorištu u Šidu, Vrdniku, Novom Sadu, Beogradu. Oženjen je i otac dvije djevojčice Srne i Čarne.

MARKO VUKOSAV rođen je

31.7.1989. u Zrenjaninu. Amaterski

se bavio glumom i pozorištem u

Pozorišnom klubu ’’GEST’’’u Sečnju

od malena. Ljubav prema pozorištu

je preovladala sve ostalo i tako je

upisao osnovne studije glume 2012.

godine u klasi profesora Željka

Mitrovića u Banjoj Luci. Glumu je

diplomirao 2017. godine. Ubrzo

nakon završenih studija glume, zbog

velike želje za poznavanjem što više

segmenata pozorišta, upisao je

master iz pozorišne režije kod profesora Nenada Bojića na Akademiji umjetnosti u

Banjoj Luci gde i dalje studira. Imao sam uspjeha sa monodramom pod nazivom

„Ko je to?“ , koju je odigrao više od dvadeset puta u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, ze

dobio i nekoliko nagrada. Najviše profesionalnih angažmana kao glumac imao je u

predstavama za djecu. U kontaktu sa dječijim svijetom još više je zavolio pozorište

i osjetio ga u njegovom najživljem obliku. Od ostvarenja kao reditelj važno je

spomenuti prvenac i master rad „Plava Ptica“ Morisa Meterlinka, čija je uspješna

premijera održana jula 2018. godine U Gradskom pozorištu „Jazavac“ u Banjoj Luci.

Danas sa uživanjem radi u Banjoj Luci na novoj predstavi, a sutra ko zna gdje.

Kako sam kaže voli skitanje, Biljke, cvijeće, ljude...

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 5


STRUČNI ŽIRI

ANTONIO DŽOLAN

rođen je 1983. godine u Bugojnu. Nakon

školovanja u Rami – Prozoru, upisuje se na Akademiju likovnih

umjetnosti u Širokom Brijegu gdje na Odjelu

kiparstva diplomira 2007. godine u klasi prof. Nikole Vučkovića. Nakon toga

radi kao likovni pedagog u Travniku, Novom

Travniku, Kupresu, Prozoru i Bugojnu. Prvu samostalnu izložbu

upriličuje 2006. godine u velikoj dvorani Župnog

ureda u Bugojnu. Od tada do danas pripremio je dvadeset samostalnih

izložbi, te više skupnih izložbi. Član je

Amaterskog teatra FEDRA Bugojno i Organizacijskog odbora festivala FEDRA,

Organizacijskog odbora Susreta pozorišta/

kazališta lutaka BiH, Bugojanskog lutkarskog bijenala kao i

Bugojanskog likovnog bijenala. Suosnivač je i član Udruge likovnih umjetnika Skopaljske doline Bugojno i sudionik likovnih kolonija. Repliku „Bugojanske maske“

kao glavnu nagradu Teatarskog festivala BiH FEDRA radi od 2011. godine. Također je autor loga Teatarskog festivala BiH FEDRA, TIFBU festivala i Međunarodne

kiparske kolonije u Kornici BiH. Scenograf je Teatra FEDRA u Bugojnu. Dizajner je plakata, kataloga, knjiga i zaštitnih znakova. Suosnivač je i predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne kiparske kolonije u Kornici BiH. Od 2008. do

2012. godine bio je vijećnik Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, Bugojanskog dekanata. Zajedno s prijateljima i simpatizerima 2013. godine obnovio

je rad Matice hrvatske u Bugojnu i izabran za njenog predsjednika. U pedagoškom radu s učenicima na javnim natječajima za likovnu kulturu dobio nekoliko nagrada u BiH i Hrvatskoj. Radi kao profesor umjetnosti u Gimnaziji Prozor i nastavnik

likovne kulture u Prvoj osnovnoj školi Jaklić Bugojno. Oženjen, otac dvoje djece. Živi u Bugojnu. Nagrade koje je od sada dobio za svoj rad su:Rektorova nagrada

Sveučilišta u Mostaru, Nagrada za najbolju scenografiju na 39. Teatarskom festivalu BiH FEDRA Bugojno u predstavi „Brzina Tame“, Nagrada za najbolju scenografiju na 11. Internacionalnom festivalu amaterskog teatra Laktaši u predstavi „Đavolja

posla“, GRAND PRIX 14. Bugojanskog likovnog bijenala, Nagrada za najbolju scenografiju na 46. Teatarskom festivalu BiH FEDRA Bugojno u predstavi „Zašto

vuk ne pase travu“.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 6


ŽIRI PUBLIKE

Kao što smo i navikli na ovogodišnjem Susretu pozorišta/kazališta lutaka BiH

imamo i naš vrijedni dječiji žiri, koji će dodijeliti:

NAGRADU ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI

Dječiji žiri 23. Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH čine:

Una Ugarak

Tara Velagić

Adem Ugarak

Jasmina Velagić

Elma Skeho

Naida Bušatlić

Zara Duvnjak

Muhamed Jusić

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 7


PRATEĆI PROGRAM

Otvorenje 23. Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH

IZLOŽBA POZORIŠNIH/KAZALIŠNIH LUTAKA

U ponedjeljak, 24.09. 2018. godine u holu Kulturno-sportskog centra Bugojno će biti upriličena izložba pozorišnih/kazališnih lutaka koju je pripremio Antonio Džolan,

akademski kipar. Izložba je prikaz odabranih lutaka iz fundusa Kulturno-sportskog centra kao i radionica u sklopu Bugojanskog lutkarskog bijenala i Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH. Živopisni likovi lutaka rađeni su u raznim likovnim tehnikama.

Oni su mnogo više od lutaka jer su odraz i svog autora i cijele njegove ekspresije i razmišljanja. Ova izložba želi pokazati i naglasiti dio atmosfere, jedinstvenosti i

originalnosti Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH u Bugojnu, kao mjesta istinskog suživota lutaka, glumaca i publike iz cijeloga Bugojna kao i Skopaljske doline.

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 8


DANAS... Pozorišna dvorana

16, 15 sati

Bosansko narodno pozorište Zenica Nađa Vasileva i Darko Kovačovski

„PRODANI SMIJEH“ (po motivima istoimenog romana Jamesa Krüssa)

režija: Darko Kovačovski Prijevod sa bugarskog: Davorin Dinić

Scenografija i kostimografija: NAĐA VASILEVA Kreacija i izrada lutaka i songovi: NAĐA VASILEVA i DARKO KOVAČOVSKI

Muzika: IGOR KASAPOVIĆ Koreografija: SNEŽANA VIDOVIĆ

Jezička adaptacija i lektorica: MERIMA HANDANOVIĆ

Producent: HAZIM BEGAGIĆ Izvršni producent: MIROLJUB MIJATOVIĆ

Inspicijent: ABIDIN ČOLAKOVIĆ

Tim: ANĐELA ILIĆ (uz povremene asistencije Siniše Vidovića i Zlatana Školjića)

Konjić Kopitić: ZLATAN ŠKOLJIĆ Ognjenoga: SABINA KULENOVIĆ (uz povremene asistencije Ermine Nišić-

Kurevija) Šišmiš Vjetropir: SINIŠA VIDOVIĆ

Stari sat: ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA (uz asistenciju Zlatana Školjića)

Ostale animacije:

Animacija kuglice: SABINA KULENOVIĆ, SINIŠA VIDOVIĆ Animacija omota bombone: SABINA KULENOVIĆ, ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA

Animacija „ugovora“: ZLATAN ŠKOLJIĆ, SINIŠA VIDOVIĆ Animacije slatkiša: ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA, SABINA KULENOVIĆ

Izvođači songova: Uvodni song o osmijehu: ANĐELA ILIĆ, IGOR KASAPOVIĆ, SABINA

KULENOVIĆ, ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA, ZLATAN ŠKOLJIĆ, SINIŠA VIDOVIĆ Song „Dogovor kuću gradi“: SINIŠA VIDOVIĆ

Song „Popit ću ga, pojest ću ga“: ANĐELA ILIĆ, IGOR KASAPOVIĆ, SABINA

KULENOVIĆ, ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA, ZLATAN ŠKOLJIĆ, SINIŠA VIDOVIĆ Song „Zgnječena bombona“: ZLATAN ŠKOLJIĆ

Song Starog sata: ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA Song „Jedi, jedi“: SINIŠA VIDOVIĆ, ANĐELA ILIĆ

Songovi: „Sve ću najbolje da uradim sama“, „Kad me neko vidi sam“ i „Ne zvala se

Ognjenoga“: SABINA KULENOVIĆ Završni song o osmijehu: ANĐELA ILIĆ, IGOR KASAPOVIĆ, SABINA

KULENOVIĆ, ERMINA NIŠIĆ-KUREVIJA, ZLATAN ŠKOLJIĆ, SINIŠA VIDOVIĆ

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 9


O POZORIŠTU I PREDSTAVI

Hura – opet lutke! Teatrološke i teatrografske opservacije repertoara i rada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, preciznije – njegovog produkcijskog segmenta zvanog “Dječija,

omladinska i lutkarske scena”, začetak lutkarstva markiraju u osamdesete godine dvadesetoga vijeka, a njegovo utemeljenje pripisuju tadašnjem rukovodiocu Dječije

scene, Slobodanu Stojanoviću. Prije rata, Stojanović, a poslije njegovi nasljednici (među kojima svakako treba istaknuti Miroljuba Mijatovića), uspjeli su ostvariti kontinuitet produkcije lutkarskih predstava, pa danas s pravom govorimo o tradiciji

lutkarstva u Zenici. Ona se, evo, nastavlja na najbolji mogući način – doprinos joj daju reprezentanti znamenite bugarske škole lutkarstva, svestrani luktarski

umjetnici, bračni par Nađa Vasileva i Darko Kovačovski. Tandem Vasileva-Kovačovski – na osnovu vlastitog dramskog teksta Prodani smijeh, koji je fundiran na pojednostavljenoj shemi klasične bajke a napisan po

motivima istoimenog romana Jamesa Krüssa – kreirao je lutkarsku predstavu primjerene strukture i kompozicije, dinamične radnje, zanimljivih dramskih obrata,

predstavu kojoj likovna rješenja lutaka, scenografije, kostima i svjetla daju vizuelnu upečatljivost, a songovi i melodije scenske muzike akustičku dopadljivost. Takva estetsko-umjetnička postignuća ne bi, naravno, mogli ostvariti bez predanog

angažmana svojih saradnika (među kojima treba istaknuti Igora Kasapovića, kompozitora scenske muzike, čije melodije u ovoj predstavi imaju prizvuk muzičkih

ostvarenja iz holivudskih animiranih filmova), a posebno bez pune posvećenosti glumaca-animatora: Sabine Kulenović, Anđele Ilić, Ermine Nišić-Kurevija, Siniše Vidovića i Zlatana Školjića, koji svojim animacijama lutkama daju impresivnu

kinetiku i uvjerljivu živost, a svojom govornom radnjom ostvaruju tačne i prepoznatljive odnose između likova – na primjer: nadmudrivanje između vladara i

sluge, prijateljske odnose između djece i životinja, nepovjerljivost između lukavih domaćina i namćorastih gostiju i tako dalje.

Posebnu vrijednost predstavi Prodani smijeh daje slojevitost njenog idejnog plana: s jedne strane ona opominje, savjetuje, sugeriše, s druge zabavlja, budi emocije, ushićuje.

I – ne zaboravimo: svaka dobra predstava za djecu, dobra je i za odrasle! Zbog toga iz sveg glasa kličemo: hura za lutke!

Hasan Džafić

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 10


O REDITELJU

DARKO KOVAČOVSKI Svestrani umjetnik u oblasti lutkarstva: reditelj, dramatičar,

kreator i tehnolog lutaka, pedagog. Rođen je 1978. godine u Tetovu

(Makedonija). Studij pozorišne režije završio je 2003. na Fakultetu dramskih umjetnosti u Skoplju, a

četiri godine kasnije i studij lutkarske režije na Nacionalnoj akademiji za

pozorište i film „Krsto Sarafov“ u Sofij i (Bugarska), gdje je i magistrirao lutkarstvo 2016. godine.

P o s a v r e m e n i m d r a m s k i m tekstovima i predlošcima rađenim po

motivima klasičnih bajki režirao je brojne lutkarske predstave u teatrima u Makedoniji (Strumica,

Veles, Štip, Prilep), Srbiji (Niš, Sremska Mitrovica), Hrvatskoj

(Vukovar), Bugarskoj (Lovech) i Bosni i Hercegovini (Sarajevo). U

većini tih predstava potpisan je i kao autor i li koautor adaptacije, dramatizacije, songova, te kreacije i

izrade lutaka. Predstave su mu prikazivane i nagrađivane na

značajnim teatarskim festivalima u regiji. Često je angažiran kao predavač i voditelj kreativnih radionica na kojima je svoja

znanja, vještine i iskustva iz oblasti lutkarstva prenosio na mlađe naraštaje.

Živi i radi u Sofiji.

O PREDSTAVI (RIJEČ REDITELJA)

Koliko vrijedi jedan osmijeh? Drama svakog čovjeka je u tome da je nekad bio dijete.

Dekart

Za dijete ne postoje mrtve, nežive stvari. Komunikaciju s njima ono nastoji skriti od

pogleda 0odraslih. To predstavlja suštinski kod djetinjstva, koji se temelji na fantastičnom načinu tumačenja stvarnosti. Takvo tumačenje „govori jezikom

djetinjstva“ a u konačnici se pretvara u metaforu. U našoj predstavi ravnopravno žive fantastična bića, Ognjenoga i Šišmiš Vjetropir, ali i stvarna, mali Tim i Konjić Kopitić, naprimjer. Svi oni zdušno, svojim osobenim

metaforičko-alegorijskim jezikom, pričaju i žive priču o odrastanju i sazrijevanju djeteta, tog „malog velikog čovjeka“.

Koliko vrijedi jedan osmijeh? Na to pitanje dobit ćemo odgovor kad odgledamo predstavu.

Darko Kovačovski

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 11


LUTKARSKO KLOŠARENILO

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 12


EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO

EDO VON KORJENIĆ VON OVO VON ONO

Sunce iznad rijeke

Od snova ljetnih sjene vrba

duže traju

Kuća bez prozora

Na svakoj kući vrata se otvaraju

i zatvaraju ali na ovoj kući

bez ljubavi neće više nikada

Plava klupa u parku

U jednom parku

sve klupe su bile

ofarbane u zeleno

zeleni park

zelene klupe

samo jedna u plavo

i niko nije znao zašto

iduće proljeće

sve klupe

bile su ofarbane u plavo

samo jedna u zeleno

zeleni park

plave klupe

i nitko nije znao zašto

Kucao sam na dvoja vrata raja Jedna na zemlji

i druga na nebu

na prvim je pisalo

zabranjeno za

umjetnike i pjesnike

na drugim

samo za pčele

I rat je bolji

Kad te ljubav pretvori u roba

nema ti spasa ni do crnog groba

Ples prašine na zrcalima Kažu da je sve ples planeta

a ja plesati ne znam i točkovi plešu u krug a ja plesati ne znam

i prašina pleše na zrcalima a ja plesati ne znam

i što mi preostaje dok drhtim i čekam da me svemirom kao prašinu

u ovom malom snu raspe zvjezdani vjetar

Igra mjeseca sa plišanom lutkom

Kazala djevojka mjesecu da ga voli a on joj tužna lica

odgovori noćas me ne čekaj

na prozoru plišana lutko prava ljubav vidi

i kroz oblake

Bugojno, 24.09.-28.09.2018. 13


DIREKTOR SUSRETA: Mirza Idrizović IZVRŠNI PRODUCENT SUSRETA: Senada Milanović PR SUSRETA: Edna Supur REDAKCIJA BILTENA: Nedžad Milanović, urednik Vedrana Kisić-Alagić, tehnički urednik Ermina Musić Suad Velagić SARADNICI: Ajsel Kaniža, fotograf Melisa Mekić Fatima Bečić Sajra Talargić Imran Ferizović Adna Rizvan Sajra Talargić Sajra Čolić Ena Karašin Ajna Kaltak Amina Terzić Hana Milanović Nejra Mušić Azra Dževahirić Džana Ždralović Amina Ortaš Sumejja Cokoja Tara Prasko Zinajda Hero Amra Huski Emina Sijamija Ajla Kurtović Anes Telbiz

TEHNIČKA EKIPA:

Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Jusuf Hozić Caci

Sejdin Mustafica

Mahmut Ždralović

STRUČNI ŽIRI:

Cvetin Aničić

Antonio Džolan

Marko Vukosav

MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA:

Senada Milanović

DJEČIJI ŽIRI:

Una Ugarak

Tara Velagić

Adem Ugarak

Jasmina Velagić

Elma Skeho

Naida Bušatlić

Zara Duvnjak

Muhamed Jusić

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

ORGANIZACIONI ODBOR:

Hasan Ajkunić - predsjednik

Senada Milanović

Suad Velagić

Edin Ćatić Bato

Ermina Musić

Nedžad Milanović

Sead Karahodžić

Antonio Džolan

Vahid Duraković

Hamira Sultanović Karadža

Vedrana Kisić-Alagić

UREDNIK I INTERNET

STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:

Maida May

Edo Korjenić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:

POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA 030/251-789-MOTEL GENEX

030/254-023-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877

Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)

kad smo mi bili mali - kscbugojno.ba 18/bilten-1.pdf · radio je na tv-u u seriji za decu...

Documents