kampus borongaj...godišnje primarne obnovljive 100% nulte energije pa bi se na borongaju ugrađeni...

Kampus

Borongaj31.01.2017.

Energetski profil

Zagreb

05.05.2014.

Ocjena rješenja prema razredu

energetskog certifikata za

građevinu u RH

OCJENJUJE SE SAMO NA OSNOVU GRIJANJA I TO KONAČNE ENERGIJE, A NE PRIMARNE.

Ocjena rješenja prema EU (Njemačka) energetskom certifikatu za građevinu,

OCJENJUJE SE PREMA UKUPNOJ PRIMARNOJ ENERGIJI, A NE KONAČNOJ, ALI NE SAMO U GRIJANJU, NEGO NA OSNOVU SUME U GRIJANJU, HLAĐENJU,SANITARNOJ TOPLOJ VODI I EL. ENERGIJI ZA RASVJETU I VENTILACIJU.

3

STANJE 2014.

Ocjena rješenja prema razredu

energetskog certifikata za

građevinu u RH


Ocjena rješenja prema EU (Austrija) energetskom certifikatu za građevinu,

I U HRVATSKOJ I U AUSTRIJI (DANAS 2017.) NAVODE SE PODACI O UKUPNOJ PRIMARNOJ ENERGIJI, A NE KONAČNOJ, ALI NE SAMO U GRIJANJU, NEGO NA OSNOVU SUME U GRIJANJU, HLAĐENJU,SANITARNOJ TOPLOJ VODI I EL. ENERGIJI ZA RASVJETU I VENTILACIJU, ALI SE KAO TAKVI NE ISTIČU NA JAVNO MJESTO ZA RAZLIKU OD NJEMAČKE JOŠ OD 2014.

4


STANJE 2017.

Knjiga NTH se na iskustvu izgrađenih 3600 pasivnih stanova u Austriji bavi eco bilancom

pasivnog standarda gradnje, naspram niskoenergetskog standarda gradnje. Standardizirane

EU vrijednosti označene su u crvenom pravokutniku (izvor ISOVER brošura).

Lokacija Innsbruck u Austriji ima 900 kWh/m2 sunčeve energije, dok Zagreb ima 1200

kWh/m2 godišnje, a jug Hrvatske do 1800 kWh/m2 godišnje. Stoga je EU za mediteranske

zemlje uvela i standard hlađenja od 15 kWh/m2 kao i za grijanje 15 kWh/m2 konačne

energije, čime se ova knjiga ne bavi.

Proračunska vanjska temperatura za toplinsku bilancu za Innsbruck je -16 stupnjeva

celzijusa, dok je za Zagreb -15 supnjeva celzijusa, a za rashladnu bilancu, za Innsbruck je

24 stupnjeva celzijusa, dok je za Zagreb 26 stupnjeva celzijusa. Stoga je kod ventilacije u

Zagrebu potrebna visokoučinkovita regeneracija (povrat energije grijanja i hlađenja), dok

za Innsbruck je potrebna samo visokoučinkovita rekuperacija koja vraća samo grijanje.

Knjiga se na zanimljiv način bavi obračunom sive energije (kWh koji su ugrađeni u izradu

proizvoda) i crvene energije (kWh koji se troše u proizvodu u njegovom životnom vijeku).

Mjerenja crvene energije potrošnje na objektu mjerila su se 3 godine nakon izgradnje i

dokazana su odstupanja mjerenog od projektiranog.

Cijene energije u Austriji i Hrvatskoj su različite, pa je električna

energija u Austriji (Tirol) 23 centa kWh za kućanstvo,odnosno cijena

plina je za kućanstvo 4-8 centa, a za industriju 3,5 centa. U Hrvatskoj

je cijena električne energije 11 centi kWh za kućanstvo,odnosno cijena

plina je za kućanstvo 4 centa, a za industriju 3,5 centa. pa se u Austriji

isplati ugraditi fotonapon koji još ima dodatni poticaj za investiciju od

100 €/kW instaliranom, a za dizalicu topline 300 €/kW dok u Hrvatskoj

se fotonapon otkupljuje za 5 centi, poticaja za investiciju nema kao niti

za dizalice topline. U Hrvatskoj postoje natječaji FZOEU koji su

netransparentni ili pa se čak i odobri novac za određeni projekt, a

onda se novac ne plati investitoru. Na ovom projektu Austrijanci koriste

80% topline iz biomase kao i solarne kolektore za pripremu tople vode

100% dok je električna energija iz mreže.

U sivom pravokutniku čita se ugrađena energija u proizvod (siva debla slova) kao i crvena

energija na rok od 20, 50 i 80 godina. Također lijevo gore su i stupičasti dijagrami koji

prikazuju emisije CO2 za iste vremenske periode za pasivnu gradnju. U sivu energiju

građenja na 20 godina ugrađeno je 1157 kWh/m2 primarne energije podjeljeno s 20 godina

što je 58 kWh/m2 godišnje, dok energana Kampusa Borongaj proizvodi 318 kWh/m2

godišnje primarne obnovljive 100% nulte energije pa bi se na Borongaju ugrađeni materijali

anulirali ne za 20 godina, nego već za 5,5 godina. Zato je Kampus Borongaj CO2=minus

nula i za sada jedinstveno rješenje u globalnim razmjerima.

Pasivni standard dozvoljava ukupnu potrošnju primarne energije do 120 kWh/m2 godišnje,

odnosno do 60 kWh/m2 godišnje konačne energije (za grijanje, hlađenje, toplu vodu,

ventilaciju, pumpe, rasvjetu, kuhanje i kućanske uređaje).

Dok je mjerenjem u objektima potrošeno 105,3 kWh/m2 godišnje konačne energije, dakle

43% više od pasivnog standarda, što autori tumače lošim navikama potrošača osobito kod

ventilacije i loših navika potrošača za upravljanjem.

Analize autora pokazuju prednosti pasivne kuće pred niskoenergetskom uzimajući u obzir

CO2, ODP (ozon), POCP (ethen), SO2 (zakiseljavanje) i PO4 (dohrana zemlje), te su svi

obračuni u primarnoj-neobnovljivoj energiji (PEI). Dakle primarna bez korektivnih faktora sa

konačne na primarnu, kako to nalažu EU direktive, ali na taj način autori jasnije prikazuju

dobivene rezultate. Eco životna bilanca odnosi si se na proizvodnju-održavanje-pogonsku

energiju-razgradnju i to na životne scenarije 20, 50 i 80 godina. Proračun eco bilance za sivu

energiju konstrukcije je prema ISO 14040 i 14044 kroz softver LEGEP2. Autori dokazuju da

se 87% crvene energije troši kroz potrošnju energije, a 13% sive energije je ugrađeno u

proizvodnju na 80 godina životnog vijeka m2.

INOVATIVNA ENERGETSKA RJEŠENJA (KAMPUS BORONGAJ) KOD KOJIH JE:

CO2 = 0

13

Za sve obnovljive izvore energije OIEiK: npr. energija biomase, sunca, vjetra, topline iz zemlje, vode, mora... CO2=0

Gorivo iz biomase, npr.šume ; CO2 utrošen za rast biomase = količini CO2 kod izgaranja goriva iz biomase koja se ispušta u atmosferu - krug je zatvoren i računa se CO2 = 0

CO2 = - 0 Nakon izgaranja biomase CO2 se ne ispušta u atmosferu već se troši kao sirovina – hrana za rast biomase – npr. algi.

Eprim = 0 Potrošnja primarne energije je nula za sve oblike OIE.

Potrošnja konačne energije kod OIE ima pretvorbeni faktor=0, pa primarna energija u svojoj potrošnji teži prema 0 za postotak koliko ima OIE.

Gdje je Hrvatska danas ?

Njemačka - troši po stanovniku 50 000 kWh godišnje primarne energije - emitira po stanovniku 10 t CO2 ekv. godišnje- izvozno je gospodarstvo, izvozi automobile ali i hranu- za svaku tonu CO2 nastalu u proizvodnji automobila plaća kao i ostale članice EU preko 500 Eur penala /t, iako je na burzi zbog krize cijena CO2/t oko 4 Eur

Hrvatska - troši po stanovniku 25 000 kWh godišnje primarne energije - emitira po stanovniku 8 t CO2 ekv. godišnje- uvozno je gospodarstvo, uvozi sve, pa i hranu odnosno kredite za preživljavanje pri čemu zadužuje državne nekretnine

Po strateškim dokumentima EU učinkovitost država mjeri se emisijama CO2, a ne Petrodolarima i Kvazieurima.

Pri tome primarna energija iz OIE ima 0-te emisije CO2.

Kampus Boronaj je alat koji je osmišljen kao radikalan alat pokrenuti Hrvatsku u ispravnom smjeru, ne preživljavanja na dug već oživljavanja i napretka.

Quelle: Novatlantis, www.novatlantis.ch

Naizgled Hrvatska je danas odlična na 25000 kWh po stanovniku godišnje, a KB želi

krenuti s 17520 kWh - ali što je sve uključeno ??? Ne komentiramo emisije CO2 koje su

u KB = 0.

Uključeno je življenje i radno mjesto, prehrana, infrastruktura, potrošnja el.energije,

kompletna mobilnost. U slaidu primjer iz Švicarske,(Izvor: Novatlantis) gdje je danas –

bijelo odnosno žuto- kako doći na društvo 2000 W.

Kampus Borongaj zadao si je za cilj društvo 2000 W po terminologiji ETH ZürichDakle 2 kW x 8760 sati godišnje = 17 520 kWh po djalatniku ili stanovniku Borongaja već u 1. fazi, a dugoročno s partner projektima daljnje smanjenje

Pri proizvodnji električne energije nastala toplina koristiti će se u procesu trigeneracije, prvenstveno za hlađenje zgrada (zbog pasivnog standarda gradnje potreba za grijanjem će biti minimalna). Viškovi topline predavati će se gridu toplinskih mreža Grada Zagreba i za uzgoj hrane – voća i povrća u staklenicima i algi u 2. fazi.

Za postizanje cilja KB društva ispod 2000 W za zatvaranje svih životnih potreba svakog člana zajednice neophodno je umreženje KB s partner projektima na kojima bi se uzgojila prvenstveno hrana i biomasa za Energanu.

Po osobi trebamo dnevno 2 kWh hrane konačne energije sadržane u hrani, dok u proizvodnji hrane trošimo i do 15 puta više primarne energije u što će KB usmjeriti svoje istraživačke i inovativne aktivnosti.

Svaka osoba od 2 kWh konačne energije potrebne za život, metabolizmom izbaci oko 1 kWh iz organizma koji će se u KB također koristiti kao izvor električne i toplinske energije.

KB je organizam zatvorenog kruga u kojem se sve koristi, mjeri i po mogućnosot ništa ne baca neiskorišteno.

U svim ciklusima mjeriti će se primarna energija, konačna energija i korisna energija i emisija CO2 u fazi projektiranja i gradnje svakog objekta, stroja,pogona i sl., njegovog životnog ciklusa od cca. 50 godina uključujući održavanje na puni pogon, kao i razgradnje nakon 50 godina. Na osnovu NTH analize trebao bi i KB usvojiti 80 godina životnog ciklusa.

Smart grid i smart metering su alati koji će mjeriti i optimizirati sve procese kako bi KB ostvario poziciju vodećeg smart city kampusa i postao uzor drugima

19

• Centralna priprema energije nastavak (električne, toplinske i rashladne)

Energana Sisak Energana Kampus Borongaj

Alge – otvoreni

sustavi – bazeni.

Prinos biomase algi

~50 do 150 t/ha

CO2 = -0Alge – zatvoreni

sustavi – staklenici.

Prinos biomase algi

~500 do 3500 t/ha

CO2 = -0

Rasplinjavanje biomase

– drvni – SNG plin

Električna

mreža (HEP)

Trigeneracija (zemni plin)

20

Trigeneracija (drvni-SNG plin)

S

S

SSS S

S S

Privatni

objekti

S

Javni

objekti S

1

1

Industrija

S

S

SFOTONAPONSKI

PANELI

Električna

mreža (HEP)

S

ALGE TROŠE TOPLINU (grijanje

+ hlađenje) 8760 h/a

S

SToplovod i hladnovod

• grijanje visoko temperaturno

• grijanje nisko temperaturno

• hlađenje

• obračun i kontrola potrošnje

energije, smart grid – smart

metering – smart city

S

Dosadašnja praksa praćenja troškova za energente pokazuje se nedostatnom u odgovoru na dinamiku tržišta energenata. Stoga je nužno, osim troškova pratiti i dinamiku same potrošnje. Potrebno je izraditi prijedlog modela za sustavno praćenje potrošnje energije i troškova za energiju s kontinuiranim izračunom i prikazom parametara ključnih za poslovanje kao što su:

udjeli pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji i troškovima energije,vremenska dinamika strukture potrošnje i troškova energije po dijelovima proizvodnog procesa,vremenska dinamika promjene prosječne cijene po jedinici energije,potrošnja energije po jedinici proizvoda,potrošnja energije po prihodu od prodaje, emisija CO2 po jedinici proizvoda, predviđanje potrošnje i troškova energije za buduće razdoblje.

EFEKTIVNO PROVOĐENJE STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVITKA RH

KROZ KB KAO PILOT ZA SMART GRID – METERING – CITY RH

PRIMJER IZ PRAKSE KKG

RJEŠENJE KLASIČNE TEHNOLOGIJE, ALTERNATIVNE (ENERGANA SISAK) I 100% OIE (KAMPUS BORONGAJ)

SMANJENJA POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE EMISIJE CO2, TE POVRAT INVESTICIJE U OVISNOSTI O BROJU

RADNIH SATI GODIŠNJE

Povrat investicije

Sati rada tehnologije godišnje 1. ENERGANA SISAK

2. ENERGANA

KAMPUSA

BORONGAJ

8.000 h/a 2,6 god. 2,8 god.

6.000 h/a 3,4 god. 3,7 god.

4.000 h/a 5,2 god. 5,6 god.

2.000 h/a 10,3 god. 11,2 god.

1.000 h/a 27,8 god. 31,1 god.

230,0 god.

5,0 god.

10,0 god.

15,0 god.

20,0 god.

25,0 god.

30,0 god.

35,0 god.

2,

6g

od

.

3,

4g

od

.

5,

2g

od

.

10

,3

go

d.

27

,8

go

d.

2,8

go

d.

3,7

go

d.

5,6

go

d.

11

,2 g

od

.

31

,1 g

od

.

Sati rada tehnologije, godišnje

POVRAT INVESTICIJE

1. ENERGANA SISAK

2. ENERGANA KAMPUSA BORONGAJ

Godišnja Primarna energija Eprim

Sati rada

tehnologije

godišnje

0. ENERGANA S

KLASIČNIM

RJEŠENJIMA - radi

usporedbe

1. ENERGANA

SISAK

2. ENERGANA

KAMPUSA

BORONGAJ

8.000 h/a 34.296.000 kWh/a 16.860.224 kWh/a 0 kWh/a

6.000 h/a 25.722.000 kWh/a 12.645.168 kWh/a 0 kWh/a

4.000 h/a 17.148.000 kWh/a 8.430.112 kWh/a 0 kWh/a

2.000 h/a 8.574.000 kWh/a 4.215.056 kWh/a 0 kWh/a

1.000 h/a 4.287.000 kWh/a 2.107.528 kWh/a 0 kWh/a

Godišnja emisija CO2

Sati rada tehnologije

godišnje

0. ENERGANA S

KLASIČNIM

RJEŠENJIMA -

radi usporedbe

1. ENERGANA

SISAK

2. ENERGANA

KAMPUSA

BORONGAJ

8.000 h/a 15.215 tona/a 4.956 tona/a 0 tona/a




1.000 h/a 1.902 tona/a 620 tona/a 0 tona/a

0 tona/a2.000 tona/a4.000 tona/a6.000 tona/a8.000 tona/a

10.000 tona/a12.000 tona/a14.000 tona/a16.000 tona/a

EMISIJA CO20. ENERGANA S KLASIČNIM RJEŠENJIMA -

radi usporedbe

1. ENERGANA SISAK

2. ENERGANA KAMPUSA BORONGAJ

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

kWh/god

PRIMARNA ENERGIJA 0. ENERGANA S

KLASIČNIM

RJEŠENJIMA - radi

usporedbe

1. ENERGANA SISAK

2. ENERGANA

KAMPUSA BORONGAJ

Veza: Kampus Borongaj CO2=0, CO2 = minus 0 kao modela za budućnost hrvatske moderne energetike i energetske učinkovitosti

Prema najnovijoj terminologiji, EU promatra i ocijenjuje isključivo primarnu, a ne konačnu energiju, ne samo za grijanje već i za grijanje, hlađenje, sanitarnu toplu vodu, te el. energiju za rasvjetu i ventilaciju

Smart grid, smart metering, smart city, odnosno inteligentne mreže, brojila i gradovi, je tehnologija koja racionalno i učinkovito raspolaže i upravlja energijom kako bi u konačnici ona za potrošača bila što jeftinija, koliko je to danas moguće

24

1. CILJEVI

za koje osim struke želimo da shvate i naši političari su sljedeći:

TEHNOLOGIJE KOJE PRIMJENJUJEMO I RAZVIJAMO U KAMPUSU BORONGAJ

Hibrid kogeneracija - trigeneracija (otto motori + ORC) - dizalica

topline, električna iskoristivost 50%, toplinska iskoristivost preko 50% ,

ukupno preko 100%, dok je kod klasičnih termoelektrana s gubicima u

prijenosu maksimum 50%

Rasplinjavanje biomase - alotermno i hidrotermalno

Biodizel

Bioplin

SNG - sintetički prirodni plin, kWh/m3 = zemnom plinu – utiskuje se u

mrežu zemnog plina jer su im tehnička svojstva po EU regulativi ista

Alge bazeni – jeftina tehnologija, prinos 100 do 200 tona po hektaru,

investicija: 6 mil. €/hektar,

Alge staklenici – skupa tehnologija, prinos 1800 do 3600 po hektaru,

investicija: 125 mil. €/hektar (70 km2 Hrvatske pokriva sve energetske

godišnje potrebe za konačnom energijom, primarna energija = 0, CO2

=0)

25

CSP – koncentrirani parabolični termosolar, za razliku od fotonapona, koji iskorištava

15% sunčeve energije u pretvorbi u električnu, CSP iskorištava 50% - 70% sunčeve

energije, odnosno 20% pretvara u električnu i 30 %do 50% u toplinsku, investicija: 3

mil.€ /hektar

ORC – korištenje svih obnovljivih i otpadnih toplina za proizvodnju el. energije

OTEC – proizvodnja el.energije iz mora na osnovi razlike temperature mora i saliniteta

Desalinizacija (proizvodnja pitke vode iz mora)

Marikultura – uzgoj riba, školjaka, rakova u idealnim temperaturnim morskim

uvjetima, sa visokim prinosima

Pročišćivači otpadnih voda

Marine – platforme sa primjenom OIEiK

Smart grid, smart metering

CO2 neutralna mobilnost, CO2 neutralna gradnja i razgradnja u održivom razvoju,

CO2 neutralna ishrana, energija iz otpada i sl.

Vodik – gorivo budućnosti

Skladištenje toplinske energije u parafin i tehničke soli

Skladištenje električne i toplinske energije u smart grid26

27

Dakle 2007 u RH na 15

GWh el.energije od

čega je 1/3 bila uvoz

dakle cca. 11 GWh na

teritoriju RH troši se 100

GWh topline , što je 9

puta više zbog

neučinkovitosti.

KB je osmišljen na 1

kWh topline el.energije,

troši se 2 kWh toplinske

energije, a se sva

toplina troši na lokaciji.

Umjesto:

1:9 RH

1:1 KB.

28

Električna iskoristivost Energana raznih najmodernijih svjetskih tehnologija od cca. 5 MW je oko max.

45%, ali od termoelektrane do lokacije u prijenosu se gubi od 5 do čak 20%. Tehnologija koju znamo

proizvesti i primjeniti na Kampusu Borongaj i šire u RH el. iskoristivost do 47%, a ukupno sa toplinom od

110% do 150%, gubitaka u prijenosu gotovo nema jer je Energana na mjestu potrošnje.

a) uspostavu općeg okvira za metodologiju proračuna energetskih svojstava

zgrada i dijelova zgrada

b) primjenu minimalnih zahtjeva energetske učinkovitosti za nove zgrade i

nove dijelove zgrada

c) primjenu minimalnih zahtjeva energetske učinkovitosti za: postojeće

zgrade, dijelove zgrade i građevne dijelove pod većom rekonstrukcijom;

građevne dijelove vanjske ovojnice zgrade koji imaju značajan utjecaj na

energetska svojstva vanjske ovojnice zgrade kada se mijenjaju ili

obnavljaju; tehničke sustave zgrade pri ugradnji, zamjeni ili nadogradnji

d) nacionalne planove za povećanje broja “skoro nul-energetskih zgrada”

e) energetsku certifikaciju zgrada ili dijelova zgrada, preko primarne energije,

koja uzima u obzir ne samo grijanje kao RH sada, nego grijanje, hlađenje,

sanitarnu toplu vodu, el. energiju za rasvjetu i ventilaciju

f) obaveznu primjenu OIEiK u zgradama

g) nezavisni sustav kontrole energetskih certifikata i izvještaja

EPBD direktiva ima ukupno 31 članak i 5 priloga, ali ugrubo radi se o:

ARHITEKTONSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U ZAGREBUZAVOD ZA ARHITEKTURU

PROF. MLADEN JOŠIĆ

JAVNI NATJEČAJ

ZA IZRADU IDEJNOG ARHITEKTONSKOG RJEŠENJA BIOLOŠKOG, GEOGRAFSKOG I GEOLOŠKOG

ODSJEKA PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKOG

FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

KOMFOR KLIMA GRUPA d.o.o.

1. OBAVEZNI ENERGETSKI UVJETI

2.KORIŠTENJE EKOLOŠKIH MATERIJALA

3.IZVADAK IZ GUP-A GRADA ZAGREBA

3.3.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.3.A PROMET

3.3.B ENERGETSKI SUSTAV, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

3.3.C VODOGOSPODARSKI SUSTAV I POSTUPANJE S OTPADOM

3.4 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Sveučilište u Zagrebu Javni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja BGG-a


PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET PRIPADA SJEVERNOM KAMPUSU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, ENERGETSKI KONCEPT SJEVERNOG KAMPUSA TEMELJI SE NA PRINCIPIMA ŠTO RACIONALNIJEG FUNKCIONIRANJA PRI MAKSIMALNO DOSTUPNOM STUPNJU KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE. TO ZNAČI DA SE TREBA OMOGUĆITI ŠTO JE MOGUĆE VEĆI STUPANJ KORIŠTENJA OIE I NJIHOV RAD TIJEKOM 24 H / 7 DANA ODNOSNO POTREBNO JE OSIGURATI ŠTO VIŠE KORISNIKA ENERGIJE I KADA ONA NIJE POTREBNA ISKLJUČIVO ZA ODRŽAVANJE NASTAVE. SVAKI UČESNIK U NATJEČAJU TREBA PONUDITI SVOJ DETALJAN ENERGETSKI PRIJEDLOG KOJI OSIGURAVA OVE TRAŽENE UVJETE.

RADI EFIKASNOSTI PLANIRANIH SUSTAVA U ZGRADI BIOLOŠKOG, GEOLOŠKOG I GEOGRAFSKOG ODSJEKA PMF-A (BGG) PLANIRA SE IZGRADNJA SUSTAVA MJERENJA SVIH VIDOVA ENERGETSKE PROIZVODNJE I POTROŠNJE I DRUGIH PRINCIPA KOJIMA SE TREBA POSTIĆI REZULTAT NAJMANJEG UTROŠKA SVIH VRSTA ENERGIJE UZ RACIONALAN IZBOR NJIHOVIH OMJERA I OPTIMALNE TROŠKOVE ODRŽAVANJA TIJEKOM ŽIVOTNOG VIJEKA ZGRADA I OKOLIŠA.

PRVENSTVENO ZGRADA BGG-A TREBA ZADOVOLJITI PRINCIP PASIVNOG ISKORIŠTAVANJA SUNČEVE ENERGIJE. TO ZNAČI DA ZGRADA BI TREBALA BITI ORGANIZIRANA U NIZU RACIONALNIH IZDUŽENIH VOLUMENA U SMJERU ISTOK-ZAPAD KOJI ISKORIŠTAVAJU JUŽNO OSUNČANJE, KOJI SU MAKSIMALNO IZOLIRANI, A KOJI SU MAKSIMALNO ZATVORENI PREMA SJEVERU TE ZNAČAJNO PREMA ISTOKU I ZAPADU. ZATIM SE ARHITEKTONSKIM PROJEKTOM TREBA OMOGUĆITI MAKSIMALNO ISKORIŠTENJE POVRŠINA ZGRADE ZA UGRADNJU SOLARNIH KOLEKTORA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE.

Sveučilište u Zagrebu · Javni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja BGG-a

1.OBAVEZNI ENERGETSKI UVJETI


OSIM KORIŠTENJA PASIVNE I AKTIVNE SUNČEVE ENERGIJE OD AUTORA ZGRADE SE OČEKUJE KORIŠTENJE PASIVNE VENTILACIJE OKO ZGRADE (ATRIJI I POLUATRIJI) GDJE GOD JE TO MOGUĆE I NA TAJ NAČIN SE TREBA IZBJEĆI STVARANJE TOPLINSKIH OTOKA.

GLAVNI IZVOR ENERGIJE U ZGRADI BGG BIT ĆE KOTLOVNICA S TRIGENERACIJSKOM OPREMOM NA PLIN ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE TE DIZALICE TOPLINE NA ZRAK S VISOKIM COP-OM. NAKON IZGRADNJE ENERGANE U KAMPUSU BORONGAJ TRIGENERACIJA U ZGRADI BGG KORISTIT ĆE SNG PROIZVEDEN IZ DRVETA, ŠTO ĆE OSIGURATI ZGRADI KORIŠTENJE ISKLJUČIVO OIE.

OBZIROM NA VRLO SLOŽENE TEHNOLOŠKE ZAHTJEVE LABORATORIJA I STUDENTSKIH PRAKTIKUMA U POGLEDU TRAŽENIH INFRASTRUKTURA NATJECATELJI MORAJU OSIGURATI U ZGRADI DOVOLJNO VELIKE HORIZONTALNE I VERTIKALNE KORIDORE INSTALACIJA. ZATO SE OD AUTORA TRAŽI I SHEMA SVIH HORIZONTALNIH I VERTIKALNIH INSTALACIJSKIH KANALA.

STRATEGIJOM SVEUČILIŠTA I PROGRAMOM SJEVERNOG KAMPUSA OD SUDIONIKA NATJEČAJA SE ZAHTIJEVA DA SE PREDLOŽENIM ARHITEKTONSKIM PROJEKTOM ZGRADE BGG-A OSIGURAJU MAKSIMALAN UTROŠAK SVIH VIDOVA ENERGIJE U ZGRADI OD UKUPNO 100 KW/HM2*A (BEZ ELEKTRIČNE ENERGIJE POTREBNE ZA OPREMU!).

Sveučilište u Zagrebu · Javni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja BGG-a1.OBAVEZNI ENERGETSKI UVJETI


PREGLEDNU TABLICU KONAČNE ENERGIJE U ZGRADI BGG-A POTREBNO JE

POPUNITI I PRILOŽITI DOKAZNICU APROKSIMATIVNOG IZRAČUNA POPUNJENIH

POJEDINAČNIH VRIJEDNOSTI U TABLICI.

VRSTA ENERGIJE GODIŠNJA POTROŠNJA / M²

Toplina grijanja Q"H,nds = . . . . . . kWh/(m²*a)

Toplina hlađenja Q"hC = . . . . . . kWh/(m²*a)

Potrošna topla voda PTV Q"PTV = . . . . . . kWh/(m²*a)

Električna rasvjeta Q"ras = . . . . . . kWh/(m²*a)

Električna energija za ventilaciju Q“vent = . . . . . . kWh/(m²*a)

SVEUKUPNO <100 . . . . . . kWh/(m²*a)

Sveučilište u Zagrebu · Javni natječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenja BGG-aPREGLEDNA TABLICA KONAČNE ENERGIJE U ZGRADI BGG-A


RADI DOKAZIVANJA ENERGETSKE ODRŽIVOSTI ZGRADE BGG-A OD SUDIONIKA NATJEČAJA TRAŽI SE IZRAČUN I PODATAKA KOJIMA SE DEFINIRA UTJECAJ FAKTORA OBLIKA NA ENERGETSKU ODRŽIVOST ZGRADE ISTAKNUTIH U PRILOŽENOJ TABLICI.

U SKLOPU POSTIZANJA NAJBOLJEG LEED CERTIFIKATA ZGRADE BGG, NATJECATELJI MORAJU OSIGURATI ŠTO JE MOGUĆE VIŠE PRIRODNOG SVJETLA U ZGRADI. TAKOĐER, TRAŽI SE DA ŠTO JE MOGUĆE VIŠE JUŽNIH FASADA ZGRADE BUDE OSUNČANO ZA VRIJEME ZIMSKOG SOLSTICIJA OD TERENA DO VRHA ZGRADE (KUT UPADA ZRAKA SUNCA OD CCA 20º45'). ISTOVREMENO SE TRAŽI DA SVE STAKLENE JUŽNE PLOHE ZGRADE BUDU LJETI ZASJENJENE, A DA SVE PUNE PLOHE FASADE BUDU RIJEŠENE KAO VENTILIRANE FASADE.

TRAŽENI PODATAK KOLIČINA ILI KOEFICIJENT

Volumen zgrade nadzemno bruto (Vz) m³

Površina zgrade nadzemno bruto (Pb) m²

Površina zgrade nadzemno neto (Pn) m²

Površina oplošja svih fasada (Oz) m²

Površina fasade sjever (Ps) m²

Površina ostakljena sjever m²

Površina fasade jug (Pj) m²

Površina ostakljena jug m²

Površina fasade istok (Pi) m²

Površina ostakljena istok m²

Površina fasade zapad (Pz) m²

Površina ostakljena zapad m²

Volumen zg. nadzemno /

bruto površina zgrade nadzemno

(Vz/Pb)

m³

Volumen zg. nadzemno / neto

površina zgrade nadzemno (Vz/Pn)

m³

Volumen zgrade nadzemno / oplošje

zgrade nadzemno (Vz/Oz)

m³


PREGLEDNA TABLICA POVRŠINA I VOLUMENA ZGRADE BGG-A


SVEUČILIŠTE U ZAGREBU DONIJELO JE ODLUKU O ORGANIZACIJI I IZGRADNJI NOVIH ZGRADA NA SJEVERNOM KAMPUSU NA NAJSUVREMENIJIM OBRAZOVNIM PRINCIPIMA DANAŠNJICE. OBRAZOVNA ZAJEDNICA SVJESNA JE NEOPHODNE POTREBE PODUZIMANJA KONKRETNIH KORAKA ZA OČUVANJE OKOLIŠA. UŠTEDA ENERGIJE, ISKORIŠTAVANJA I PRIMJENA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I PODIZANJE SVIJESTI MLADIH O NUŽNOJ POTREBI NAVEDENIH PRINCIPA NAJBOLJE SE RADI U SREDINI U KOJOJ SU TAKVI PRINCIPI PRIMIJENJENI. ZATO JE OPREDJELJENJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU IZGRADITI ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ. BORBA PROTIV CO2 I ZAGAĐENJA OKOLIŠA JEDAN JE OD PRIMARNIH CILJEVA SVEUČILIŠTA. CILJ JE U ZGRADI BGG IZGRADITI UZORITU ŽIVOTNU SREDINU KOJA ĆE UKUPNO BITI CO2 = 0.

UGRADNJOM MATERIJALA U ZGRADU I OKOLIŠ UNIJET ĆE SE VELIKA KOLIČINA PRETHODNO UTROŠENOG CO2. TU KOLIČINU HOĆEMO MAKSIMALNO SMANJITI IZBOROM MATERIJALA. DOBRO SU POZNATE ČINJENICE DA NEKI MATERIJALI ZA GRADNJU PRI PROIZVODNJI UZROKUJU VELIKE KOLIČINE CO2 (ALUMINIJ, ŽELJEZO,...), A DA JE DRVO CO2 MINUS, JER SKLADIŠTI U SEBI CO2.

OD PROJEKTANATA SE OČEKUJE INOVATIVNO PROJEKTIRANJE ZGRADE BGG-A. KAKO BI SE

RACIONALNO OSIGURAO ŠTO JE MOGUĆE MANJI CO2 OTISAK IZGRADNJE ZGRADE BGG-A KOD IZBORA SVIH GRAĐEVINSKIH MATERIJALA, SUDIONICI NATJEČAJA MORAJU KORISTITI MATERIJALE KOJI U PROIZVODNJI IMAJU NISKU EMISIJU CO2 I POPUNITI PRILOŽENU TABLICU S KOLIČINAMA UPOTRIJEBLJENIH MATERIJALA ZA IZGRADNJU.





PREGLEDNA TABLICA UPOTRIJEBLJENIH MATERIJALA U ZGRADI BGG-A

VRSTA MATERIJALA CO2 kg / kg UPOTR.

UKUPNO t

UKUPNI

CO2 t

Drvo -0,54 t

Kamen granit 0,09 t

Beton 0,13 t

Asfalt 0,14 t

Opeka 0,22 t

Armirani Beton 0,22 t

Keramičke pločice 0,30 t

Staklo 0,85 t

Kamena vuna 1,12 t

Mineralna vuna 1,28 t

Plastika 2,53 t

Čelik 2,78 t

Polisteren I 3,29 t

Polisteren II 4,26 t

Aluminj 11,5 t

…………..(dodati) t

SVEUKUPNO CO2

NAPOMENA: IZABRANI ULAZNI PODACI U TABLICI SU RELATIVNI U ODNOSU NA NAČIN PROIZVODNJE, MJESTO, TRANSPORT I OSTALE UTJECAJNE FAKTORE.


NA KRAJU JE VAŽNO NAPOMENUTI DA JE ZGRADA BGG-A PRIMJER ODRŽIVOG FAKULTETA. ZATO NAKON NATJEČAJA, OSIM VRLO SLOŽENOG PROJEKTA S OGRANIČENOM POTROŠNJOM ENERGIJE, PRVONAGRAĐENOG AUTORA OČEKUJU BROJNE OBVEZE KOJE PROIZLAZE IZ ODRŽIVOG NAČINA ŽIVOTA KAO ŠTO SU IZRAČUNI I DOKAZI:

- POVEZIVANJE PROJEKTA ZGRADE S KOMPARATIVNIM PROJEKTIMA RADI OSIGURAVANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI I MAKSIMALNOG KOEFICIJENTA ISKORIŠTENJA ENERGIJE TIJEKOM 24H CIJELE GODINE

- DVOSTRUKI SUSTAV VENTILACIJE - PROČIŠĆAVANJE VODE I ZRAKA

RADI EDUKATIVNIH I SIMBOLIČNIH VRIJEDNOSTI ODRŽIVE ZGRADE SVEUČILIŠTE U ZAGREBU INZISTIRA NA POTPUNOM POŠTIVANJU ZADANIH UVJETA ZA PROJEKTIRANJE ZGRADE BGG-A.

GOSPODARSKI PROSTORI: TEHNIČKI POGON – 50 M2 NA 1000 M2 BRUTO

POVRŠINE ZGRADE BEZ GARAŽA




Kampus Borongaj po njemačkoj iskaznici i našoj strategiji spada u najbolji mogući

energetski razred s potrošnjom od 0 do 100 kWh/m2 godišnje svih energija koje

ulaze u iskaznicu (grijanje, hlađenje, potrošna topla voda, el. rasvjeta i el. energija

za ventilaciju), jer troši samo 98 kWh/m2 godišnje konačne energije. Uvjet za

ostvarivanje plana je primjena tehnologija koje smo predložili, a koje treba usvojiti;

upotreba biomase, geotermalne i solarne energije, a primjenom korekcijskog

faktora Kampus Borongaj troši 0 kWh/m2 godišnje primarne energije, što rezultira s

emisijom CO2=0.


Danas 31.1.2017. usavršena je tehnologija rasplinjavanja i SNG-a (sintetičkog prirodnog plina) dok je „Energetskom strategijom KB iz 2014.” planirano početi sa zemnim plinom 2015. koji bi 2020. bio zamijenjen SNG-om. Danas 31.1.2017. iz SNG-a se u reformerima (najnovijom, najnaprednijom tehnologijom) mogu proizvesti sva BtL goriva (Biomass to liquid) i to vodik, metanol, etanol, biodizel sa učinkovitošću pretvorbe iz biomase u biogorivoi do 80%. Primjena biogoriva na svim kopnenim, riječnim i morskim putevima u RH je po direktivi EU/2014/94 obavezna od 2020. KB ima partnere iz EU s kojom može odmah primijeniti ovu tehnologiju s visokom hrvatskom proizvodnom komponentom, a KB je u startu projektno umrežen s KKG projektom Marine-Platforme budućnosti, društvo 2000 W, punionice biogoriva na moru.

GEOGRAFSKA - KLIMATSKO - TEHNIČKA SHEMA

kampus borongaj...godišnje primarne obnovljive 100% nulte energije pa bi se na borongaju ugrađeni...

Documents