http://www.medicinabih.info/medicina/ginekologija/karcinom-jajnika/

Karcinom jajnikaKarcinom jajnika moe biti primaran i sekundarni, a na jajniku mogu da se razviju i metastatska ognjita karcinoma druge lokalizacije. Primarni karcinom jajnika razvija se na ovarijalnom tkivu kao takav od poetka, a sekundarni nastaje metaplazijom i malignom degeneracijom u poetku benignih cistinih tumora. Karcinom jajnika relativno je esto oboljenje. Prema nekim autorima, on se sree u oko 15% svih ovarijalnih tumora. Uestalost i procenat uea karcinoma jajnika u odnosu na druge ovarijalne tumore raste sa starou bolesnice. Kod bolesnica mlaih od 20 godina tumori na jajniku, po pravilu, su benigni. U doba od 20 do 30 godina odnos dobroudnih prema malignim tumorima je 90 prema 10, a izmeu 30 i 40 godina smatra se da su 80% tumora jajnika benigni. Sa starou procenat malignih neoplazmi se poveava tako da izmeu 50. i 70. godine starosti procenat malignih na cjelokupan broj tumora jajnika iznosi vie od 50%. Poslije 70. godine procenat malignih tumora neto se smanjuje. Kod malignih neoplazmi jajnika najee se radi ocistadenokarcinomu, dok je adenokarcinom pseudomucinoznih elija znatno rijei. Isto tako, i solidan karcinom jajnika rijetko se javlja. Bolest obino poinje na jednom jajniku pa se kasnije, vjerovatno limfnim putem, iri i na drugi. Kod solidnog karcinoma jajnika dolazi do uveanja jajnika u cjelini. Tumor je renjevite grae, vrste konzistencije, obino glatke povrine. U poetku tumor na jajniku je ogranien vezivnom ahurom, a kasnije maligno tkivo probija ovu ahuru, pa maligne elije ubrzo prelaze u peritonealnu upljinu i na okolne organe. Vrlo esto uskoro dolazi do pojave ascita u trbunoj duplji. Slinog su razvoja i adenokarcinomi cistinih tumora jajnika. U poeku pri pregledu ima se utisak da postoji obina jednostrana ovarijalna cista. Ponekad se, meutim, cista nade i na drugom jajniku. Maligne eskrescencije najprije se razvijaju u unutranjosti tumora, a uskoro prolaze kroz zid ciste i prelaze na peritoneum stvarajui ascit sukrviastog izgleda. Maligni proces limfnim putem rano prodire du jajovoda i dovodi do stvaranja metastaza. Maligne elija mogu da preu i na zid materice i da na njemu dovedu do stvaranja malignih ognjita. Izmeu karcinoma jajnika i okolnih organa, prvenstveno crijeva, mogu da se stvaraju priraslice. Desi se esto kod karcinoma jajnika, naroito u odmaklim sluajevima, da se u Duglasovom prostoru iza materice mogu da nau inklavirana, vrsta, nepokretna, kvrgasta ognjita razliite veliine. Ovo treba imati na umu pri ginekolokom pregledu i postavljanju dijagnoze. Osim toga, u odmaklim i zaputenim sluajevima karcinoma jajnika dolazi do presaivanja malignih elija na visceralni i parijetalni peritoneum sa mnogobrojnim, difuzno rasijanim, manjih ili veih metastatskih ognjita i sa stvaranjem velike koliine ascita. Ovakvo stanje naziva se karcinoza peritoneuma. Prema podacima dobijenim klinikim ispitivanjem i na osnovu operativnog nalaza, karcinomi ovarijuma mogu se grupisati u etiri klinika stadijuma: FIGO klasifikacija: I Tumor ogranien na jajnik/jajnike.

IA Tumor ogranien na jedan jajnik, kapsula jajnika intaktna. IB Tumor ogranien na oba jajnika, kapsula jajnika intaktna. IC Tumor kao T1a ili T1b uz prisustvo malignih stanica u ascitesu ili u peritonealnom ispirku. II Tumor jajnika koji se proirio na organe male zdjelice. IIA Tumor jajnika koji zahvaa maternicu i/ili jajovod/-e. IIB Tumor jajnika koji se iri na druge organe male zdjelice. IIC Tumor kao T2a ili T2b uz prisustvo malignih stanica u ascitesu ili u peritonealnom ispirku. III Tumor jednog ili oba jajnika s peritonealnim metastazama izvan male zdjelice i/ili pozitivnim retroperitonealnim ili ingvinalnim limfnim vorovima ili metastazama kapsule jetre. IIIA Tumor makroskopski ogranien na malu zdjelicu, negativni limfni vorovi, histoloki prisutne mikrometastaze peritoneuma izvan male zdjelice. IIIB Tumor jednog ili oba jajnika, negativni limfni vorovi, makroskopski vidljive peritonealne metastaze 2 cm i/ili pozitivnim retroperitonealnim ili ingvinalnim limfnim vorovima. IV Karcinom jednog ili oba jajnika s udaljenim metastazama. Metastaze parenhima jetre. Tumorski biljezi markeri su tvari koje stanice tumora izravno stvaraju ili potiu njihovo luenje iz netumorskih tkiva odnosno stanica. Prema prisutnosti tumorskih biljega i prema njihovoj razini u tjelesnim tekuinama (krv, ascites, likvor) moe se zakljuiti da postoji tumorsko tkivo, saznati neto vie o njegovoj prirodi, a prema razini izmjerenih biljega ponekad se moe predvidjeti i tijek bolesti. Tumorski biljezi korisni su kako u dijagnostici, tako i u kontroli terapije i tijeka bolesti. Idealan tumorski biljeg izluivao bi se samo iz tumorskog tkiva, bio bi specifian samo za odreeni tip tumora, otkrivao bi se ve pri niskoj tumorskoj masi i bio bi nazoan kod svih bolesnika s takvom neoplazmom. Idealni tumorski biljezi ne postoje. Veinom nemaju dovoljnu specifinost i osjetljivost da bi se mogli samostalno koristiti u ranoj dijagnostici ili za masovni probir. U procjeni ginekolokih tumora, osobito tumora jajnika osim ultrazvuka i obojenog pulsirajueg Dopplera, vanu informaciju nam daju i tumorski biljezi . Razliiti tumorski biljezi su kljuni za razliite ivotne dobi pacijentica. U juvenilnoj i adolescentnoj dobi odreuju se tumorski biljezi karakteristini za tumore zametnog epitela (koji su najei u toj dobi) a to su: LDH, AFP i HCG. Ovakav protokol je vaan ako se nae mijeani ili preteno solidni tumor jajnika. U reprodukcijskoj dobi treba odrediti CEA, CA 19-9 i CA 125 iako su ova dva posljednja uglavnom visoko osjetljiva i nisko specifina. Ipak vrlo visoke vrijednosti CA-125 ili CA 19-9 upuuju na ozbiljnu sumnju na zloudni karakter tumora jajnika.

U ena u postmenopauzi CA 125 je visoko specifian za maligni tumor jajnika, a visoki inhibin ili povieni estradiol ukazuju na mogunost da se radi o granuloza-staninom tumoru. CA-125 Najvea vrijednost mu je u dijagnostici i praenju lijeenja bolesnica s rakom jajnika. Pojava drugih tumora trbunih organa po trbunoj upljini moe biti praen povienim vrijednostima CA-125 u krvi. Postoji dobra korelacija izmeu CA-125 i veliine tumorske mase. Osim u raka jajnika poviene vrijednosti nau se u bolesnica s rakom dojke, vrata maternice, endometrija, debelog crijeva i plua. Poviene vrijednosti naene su i kod nekih dobroudnih bolesti endometrioza, ciste jajnika, upala jajnika i jajovoda, upala potrbunice i akutne upale guterae. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju ena (95 centila) su od 0-35 IJ/ml. 99,8% zdravih osoba ili osoba oboljelih od nemalignih bolesti imaju vrijednosti nie od 65 IJ/ml. CA 19-9 Uz CA-125 je koristan biljeg kod sumnje na rak jajnika. Osim kod raka jajnika poviene vrijednosti se nalaze kod raka unog sustava, guterae, debelog crijeva i rektuma. Poviene vrijednosti su mogue i kod nezloudnih bolesti (eerna bolest, ciroza, hepatitis, cistina fibroza). Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-37 IJ/ml. 97% zdravih ispitanika ima vrijednost niu od 40 ng/mL. CEA Karcinoembrionalni antigen ija je poviena razina najee povezana s zloudnim bolestima probavnog sustava, pacijentica s rakom dojke (ne prelazi peterostruko gornju granicu), te raka jajnika uz CA 19-9 (mucinozni tumori jajnika). Od nezloudnih bolesti povienje CEA moe se prolazno nai kod alkoholom izazvane ciroze jetre, ulcerativnog kolitisa, polipa rektuma, hepatitisa te bolesti plua. Razina je poviena i u krvi puaa, a oekivane vrijednosti tog biljega rastu i s godinama. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-3,4 ng/ml. AFP Alfa-fetoprotein se prvenstveno javlja u jetri i umanjanoj vrei fetusa. Poviene vrijednosti prate tumore jajnika (tumore zametnog epitela), ali i u 70% osoba s primarnim rakom jetre. Prolazno poviene vrijednosti se mogu nai i u nezloudnih bolesti (hepatitis, ciroza, trudnoa). Oekivane vrijednosti za zdravu populaciju su od 0-6,2 ng/mL. 99% zdravih ispitanika ima vrijednost niu od 8,6 ng/mL. Beta HCG Beta subjedinica humanog korionskog gonadotropina se javlja kod tumora zametnih stanica. Poviene vrijednosti se nalaze i u trudnoi. Oekivane vrijednosti kod ena izvan trudnoe su od 0-4 mIJ/mL.

Na kraju je potrebno napomenuti da svaka osoba ima svoju temeljnu vrijednost pojedinog tumorskog biljega. Najee je ova vrijednost u granicama oekivanih vrijednosti za zdravu populaciju, no moe biti i neto iznad podruja referentnih vrijednosti. Dijagnoza karcinoma jajnika u ranom stadijumu obino je teka i nepouzdana, jer kod ovog oboljenja nema ranih simptoma, a kada se ipak jave, oni su oskudni i ne karakteristini. To naroito vai za makroskopsku dijagnozu koja se postavlja samo na osnovu izgleda tumora. Po pravilu, na karcinom jajnika treba pomisliti kod svake starije ene kod koje se otkrije tumor na jednom ili na oba jajnika. Dijagnoza malignog tumora utoliko je vjerovatnija ukoliko je tumor neravne, kvrgaste povrine, vrste konzistencije, srastao sa okolinom i ukoliko je praen ascitom. Za maligni proces naroito govori postojanje kvrgastih, vrstih, fiksiranih tumoroznih masa u Duglasovom prostoru. Ipak, definitivna dijagnoza moe da se potvrdi tek pri uzimanju isjeka, pri celioskopiji ili na operacionom stolu. Nekad je ak i makroskopski izgled tumora nekarakteristian i dijagnoza samo na osnovu njega nepouzdana, pa je zato potrebna histoloka potvrda. U stavljanju dijagnoze malignog tumora jajnika moe da pomogne i pregled sadraja dobijenog punkcijom Duglasovog prostora ili tumora. Treba znati da je kod ena posle menopauze postojanje ovarijalnih cisti veoma suspektno na malignitet, te se u takvim sluajevima obavezno odmah po stavljanju dijagnoze pribjegava operaciji. Lijeenje kod karcinoma jajnika i inae je operativno, pa sa operacijom ne treba odugovlaiti ni kod mladih bolesnica. Terapija Za povoljan terapijski rezultat poeljno je to ranije otkrivanje bolesti. Ako se bolest rano dijagnostikuje, dok je jo u operabilnom stadijumu, najbolja terapijska mjera je operativna intervencija koja se sastoji u histerektomiji sa obostranom adneksektomijom. No i tada, iako nema znakova da je bolest prela na susjedne organe male karlice i da je dala udaljene metastaze, kod veine bolesnica operativno lijeenje treba dopuniti odstranjenjem omentuma i kasnije, ubrzo po oporavku, uz konsultaciju nadlenog konzilijuma, daljom citostatskom terapijom ili jonizujuim zraenjem. U sutini, slian postupak primenjuje se i u odmaklim sluajevima kada se maligni tumor ne moe u cjelini ekstirpirati. Tada se u toku operacije odstrani onoliko malignog tkiva koliko je mogue, pa se kasnije, neposredno po postoperativnom oporavku daju citostatici i sprovodi se jonizujue zraenje. Da bi se postigao to bolji uspjeh u terapijskoj primjeni citostatika, ove medikamente treba davati to due, prema ustaljenom protokolu lijeenja uz redovnu kontrolu stanja bolesnice. Veoma je vano, uz to, ne zadravati se na korienju samo jednog citostatika, jer maligni proces postaje uskoro refrakteran na njega, no treba sukcesivno kombinovati. vie preparata (za to danas postoje posebni meunarodni protokoli). U odmaklim inoperabilnim sluajevima, posle ili bez eksplorativne laparotomije, lijeenje se sprovodi kombinovanjem jonizujueg zraenja i citostatika ili, pak, samo citostaticima. Iako, osim u vrlo rijetkim sluajevima, terapija samo citostaticima ne dovodi do definitivnog izljeenja, ona je ipak od velike koristi, jer u mnogim sluajevima usporava tok malignog procesa, smanjuje ili kupira stvaranje ascita, olakava subjektivno stanje bolesnice, smanjuje maligne infiltrate i produuje ivot bolesnice. U izvjesnim, prilino rijetkim sluajevima, kod tumora osetljivih na citostatsku terapiju, moe doi i do dugotrajnih remisija bolesti. U odmaklim sluajevima karcinoma jajnika citostatici se mogu da aplikuju i lokalno, na mjesto malignog tumora, pomou za to

podesnih metoda. Lokalnim dejstvom na maligni proces smanjuju se subjektivne tegobe bolesnice i produuje joj se ivot U toku lijeenja citostaticima treba voditi rauna o njihovom toksinom dejstvu i prateim pojavama koje ga karakteriu. Zbog toga treba povremeno kontrolisati kliniki izgled i stanje bolesnice, a takoe i laboratorijskim analizama treba ispitivati stanje jetre i broj leukocita. Iako se citostaticima postiu izvanredna poboljanja; ipak su ova poboljanja najee kratkotrajna. Posle toga maligni proces postaje refraktan na hemoterapiju i nastavlja svoj razvoj bez obzira na upotrebu citostatika. Prema tome, u najveem broju sluajeva ovim medikamentima samo se produuje ivot, a ne postie se definitivno izleenje. Za uspjeh u lijeenju kod malignih tumorajajnika najvanija je rana dijagnoza i blagovremeno preduzeto lijeenje. To se moe pravilno realizovati jedino dobro organizovanom ginekolokom slubom i sprovodenjem zdravstvenog vaspitanja ena, koje treba da se bar jednom godinje podvrgnu ginekolokom pregledu.

Metastatski tumori jajnikaNa jajnicima mogu da jave i metastaze malignih tumora drugih organa. U takvim sluajevima najee se radi o metastazama tumora gastrointestinainog trakta, dojki, jetre i materice. Ponekad je teko ustanoviti primarno ognjite iz kog potiu ove metastaze. Zanimljivo je da metastatski tumori mogu dostii znatne razmjere i izazvati velike smetnje, dok primamo arite moe biti maleno i ne mora uzrokovati jasne simptome. Prava dijagnoza i porjeklo metastatskih karcinoma jajnika postavlja se, osim klinikim ispitivanjem i nalazom primarnog ognjita, jo i histolokim pregledom odstranjenog tumora jajnika. Medu metastatskim malignim turnorima jajnika posebno mjesto zauzimaju Krukenbergovi tumori koji prate primami karcinom gastrointestinalnih organa. Prognoza kod ovakvih bolesnica je loa. Terapija je operativna i sastoji se u hirurkom odstranjenju primarnog i metastatskog arita. Danas se i u ovakvim sluajevima pokuava davanje citostatika.