KARL MARX1818-1883

Zato analiziramo Marxa (zato prouavamo linosti koje su utjecale na razvoj znanosti, filozofije ili ideologija ?)A) da razumijemo povijest ljudskog razmiljanja o fenomenu kojeg prouavamo (Marx kao povjesna linost) b) da razumijemo na koji nain je odredjeni znanstvenik utjecao na razvoj znanosti (Marx kao sociolog, ekonomist, filozof)C) da razumijemo politiki utjecaj te linosti na politika zbivanja u njegovo vrijeme i kasnije (Marx kao ideolog)

Materijalistiko shvaanje povijesti:Osnovna motivacijska snaga povijesti je kako se ljudi (drutvene grupe) odnose jedni prema drugima u svojoj stalnoj borbi sa prirodom za bolji ivot.(Osnovni historijski akt je proizvodnja samog materijalnog ivota).

Osnovna karakteristika ovjeka je da nikada nije zadovoljan. Kada jedne potrebe zadovoljimo proizvedemo nove. Ta proizvodnja novih potreba je historijski akt (znai- proizvodi drutvenu promjenu)

U emu se razlikuje od Comta ili Hegela evolucija materijalnih odnosaPravni odnosi, drava ne mogu biti shvaeni iz sebe niti iz razvoja ljudskog uma.Oni svoje korijene imaju u materijalnim uvjetima ivota.Politiki, pravni, filozofski, knjievni i umjetniki razvoj zasniva se na ekonomskom.

Materijalne promjene su osnovni pokreta promjene. Ideje nisu glavni pokretai one samo odraavaju, svjesno ili nesvjesno, materijalne interese.

U svojoj borbi za preivljavanje (i boljitak) ljudi stvaraju drutvenu organizaciju. Ona je zasnovana na podjeli rada.

Svi oblici podjele rada , osim onih u najjednostavnijim drutvima, karakterizirani su nejednakou.Poto uvijek postoji relativna oskudica dobara, drutvena nejednakost znai da oni koji su zadobili prevlast u drutvu kroz eksproprijaciju sredstava za proizvodnju.Ta dominacija proizvodi otpor kod onih eksploatiranih

PREDGOVOR ZA PRILOG KRITICI POLITIKE EKONOMIJEU DRUTVENOJ PROIZVODNJI SVOGA IVOTA LJUDI STUPAJU U ODREENE, NUNE ODNOSE, NEZAVISNO OD NJIHOVE VOLJE, ODNOSE PROIZVODNJE KOJI ODGOVARAJU ODREENOM STUPNJU RAZVOJA NJIHOVIH MATERIJALNIH PROIZVODNIH SNAGA.CJELOKUPNOST TIH ODNOSA PROIZVODNJE INI EKONOMSKU STRUKTURU DRUTVA REALNU OSNOVU NA KOJOJ SE DIE PRAVNA I POLITIKA NADGRADNJA I KOJOJ ODGOVARAJU ODREENI OBLICI DRUTVENE SVIJESTI.

NAIN PROIZVODNJE MATERIJALNOG IVOTA UVJETUJE PROCES SOCIJALNOG, POLITIKOG I DUHOVNOG IVOTA UOPE. NE ODREUJE SVIJEST LJUDI NJIHOVO BIE, VE OBRNUTO, NJIHOVO DRUTVENO BIE ODREUJE NJIHOVU SVIJEST.

Sistematizacija osnovnih Marxovih socioloko-povijesnih ideja1. Ljudi stupaju u socijalne odnose nezavisno od vlastite volje.Povijesne promjene se moraju analizirati polazei od drutvenih struktura proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa a ne od ljudskog miljenja kako su ljudi interpretirali sebe i svoje drutvo.2.U svakom drutvu razlikuju se baza i nadgradnja.Baza se sastoji od proizvodnih snaga i odnosa proizvodnje.Nadgradnja od pravnih i politikih institucija kao i od naina miljenja, ideologija i filozofija.3. Mehanizam socijalne promjene zasniva se na suprotnosti proizvodnih snaga i odnosa i revolucijama koje iz tih suprotnosti proizlaze.

OBJANJENJE REVOLUCIJE.Na odreenom stupnju razvoja dolaze materijalne proizvodne snage drutva u protivurjeje s postojeim odnosima proizvodnje, ili, to je samo pravni izraz za to, s odnosima vlasnitva u ijem su se okviru dotle kretale. Iz oblika razvijanja proizvodnih snaga ti se odnosi pretvaraju u njihove okove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije.S promjenom ekonomske osnove vri se sporije ili bre prevrat itave goleme nadgradnje

U opim crtama mogu se azijski, antiki, feudalni, i modernu buroaski naini proizvodnje oznaiti kao progresivne epohe ekonomske drutvene formacije.

Drutvene formacije Klasna podjelaAzijatski nain vladar/ narod proizvodnje

Antiki patricij/plebejac

Feudalni feudalac/kmet

Kapitalizam kapitalist/radnik

Komunizam nema klasa

Antiki, feudalni i kapitalistiki nacin proizvodnje su oblici koji se realiziraju u povijesti Zapada kao stupnjevi njegove povijesti.Antiki model je zasnovan na ropstvuFeudalni na kmetskom raduKapitalizam na radu za nadnicu. To su tri oblika ekploatacije

Azijatski model je karakteristian za Aziju. Zasniva se na subordinaciji svih proizvodjaa dravi. Drava u svojim rukamakoncentrira sredstva za proizvodnju.Mnogi kritiari realni socijalizam izjednauju sa Azijatskim modelom proizvodnje.

Marxovo navjetavanje komunizma:Buroaski odnosi proizvodnje jesu posljednji antagonistiki oblik drutvenog procesa proizvodnje, ne antagonistiki u smislu individualnog antagonizma, nego antagonizma koji potjee iz drutvenih ivotnih uvjeta individuuma, ali u isti mah proizvodne snage koje se razvijaju u krilu buroaskog drutva stvaraju materijalne uvjete za rjeenje tog antagonizma.Zato se sa tom drutvenom drutvenom formacijom zavrava prethistorija ljudskog drutva.

Klasna borba

Osnovne klase:Klasa: Izvor prihoda:Radnici radKapitalisti profitZemljovlasnici renta

Vlasnitvo je osnova na emu se klase zasnivaju. Oblici vlasnitva su specifini za svaku historijsku epohu (drutveno-ekonomsku formaciju)

Raspodjela bogatstva korespondira sa vlasnikim odnosima. Prema tome ekonomski (vlasniki) odnosi determiniraju nain ivota porodica, njihove interese, njihovo obrazovanje.Klasa se ne stvara dok se na osnovu zajednikih uslova ivota stvara politika mobilizacija (politike stranke).Vlasnitvo determinira odnose moi u drutvu- odnosi autoriteta u proizvodnji uvjetuju odnose moi u drutvu.Odnosi vlasnitva takodjer oblikuju ideje koje karakteriziraju dati historijski period (nadgradnju).Vladajue ideje nisu nita drugo nego ideje vladajue klase.

Osim osnovnih klasa postoje i druga vrsta grupiranja:1) prijelazne klase- to su klase koje se formiraju u starom drutvu i nagovjeuju dolazak novog klasnog sistema formiranje buruazije i proletarijata unutar feudalnog drutva.2) klase koje su ostatak iz starog drutva feudalci, aristokracija u kapitalizmu.3) Klase na margini osnovnih klasnih odnosa nezavisno seljatvo u srednjevjekovnom periodu.4) subpodjela osnovnih klasa

Dahrendorf: Class and Class Conflict in Industrial SocietyMarx zadran: znaajna analiza socijalne promjene koja postaje glavni predmet suvremene sociologije.Konflikt kao motor socijalne promjene, i to konflikt koji proizlazi iz drutvene struktureSocijalni konflikt- dimenzije gdje je Marx odbaen.Konflikt moe biti engogen ali i egzogen (na primjer Evropsko osvajanje Afrike mijenja politiku strukturu upravljanja). Endogena promjena je samo jedan od izvora strukturalnih promjenaSocijalni konflikt je samo jedan od izvora endogenih promjenaKlasni konflikt je samo jedan od tipova socijalnog konflikta

Tvrdnja da je cjelokupna povijest povijest klasnih borbi je netona.

Ono sto je tono da u svakom drutvu postoje razni oblici klasnog konflikta ali klasna borba nije jedini (niti nuno dominantni) oblik konflikta (iako u nekom drutvu i u nekom periodu to moe biti).Konzekventno klasna borba nije nuno jedini faktor koji proizvodi strukturnu promjenu.

Predvidjanje sudbine klasnog konflkta u kapitalizmu : krivoMarx je previdjao da e klasni konflikt unititi kapitalistiko drutvo.Medjutim klasni konflikt je institucionaliziranA) priznan je legitimitet konfliktnim grupamaB) to priznanje rutinizira konflikt i smanjuje njegovu nasilnost.

Razvija se sistem kolektivnog pregovaranja, arbitrae, sindikati postaju socijalni partneri

Klasni konflikt i revolucija: Marx odbaenMarx polazi od pretpostavke da klase i klasni konflikt proizvode promjenu koja nuno ima revolucionarni karakter (nasilno zbacivanje politike vlasti u organiziranoj akciji)Karakteristika razvoja industrijskih drutava od Marxa je da su se desile znaajne strukturalne promjene ali bez politiko-revolucionarnih preokreta:- irenje politike demokracije kao institucionaliziranje drutvenog konflikta-institucionalizacija ekonomskog konflikta (legalizacija sindikata, legalizacije klasnih interesa.-promjene tehnolosko- ekonomske koje mijenjaju socijalnu strukturu u obrnutom smjeru od Marxovog predvidjanja

Osim opadanja udjela radnike klase (zbog smanjenja industrijskog sektora) ostali procesi- disperzija vlasnitva (dioniarstvo) koje enormno poveava broj kapitalista-razdvajanje vlasnitva od upravljanja (profesionalizacija upravljanja)Ogromna ekspanzija srednjih slojeva koji stoje izmedju vlasnika kapitala i najamnih radnikaRast i znaaj drave kao nezavisnog ekonomskog i socijalnog aktera i razvoj drave blagostanja

Klasna struktura socijalistikog drutvaJaka partijska drava (partija i dravni aparat pod njenom kontrolom) kao i javni sektor (zdravstvo, obrazovanje)Privreda koja ima trini karakter sa specifinom strukturom drutvenog vlasnitva. Kontrola partije nad privredom prvenstveno preko kadrovske politikeZakonom ogranieni privatni sektor u proizvodnji, uslugama i poljoprivredi.

Strategija privatizacijeDrava nacionalizira drutveno vlasnitvo (ukida autonomiju privrede i njene samoupravne institucije) kao prvi korak prema privatizaciji.Mogue generalne strategijeProdaja problem nema domaeg raspoloivog kapitala za kupnju. Alternativa strani kapital.

b) Pretvaranje drutvenog u privatno vlasnitvo podjelom dionica ili povoljnom kupnjom zaposlenima. To je djelomino uinjeno ali problemi podjela ne donosi kapital dravi, raspoloiva tednja je mala. Politiki problem podijeljene ili povoljno kupljene dionice se koncentriraju u rukama mamagera.Alternativa podjela politiki podobnima (stvaranje 100 obitelji).

C) Oslobaanje prepreka rastu Todori. Postojei privatni kapital je suvie sitan.

Postojea struktura kapitalizmaa) Privatni kapital koji je velikim dijelom nastao u sprezi sa dravom (politikom).B) Privatni kapital koji je nastao direktno na nelegalnim aktivnostima ali koje su bile vezane uz dravu. Uz verc oruja, novac skupljen od dijaspore.C) strani kapitalD) veliki dio neprivatizirane privrede preko koje drava vri direktnu kontrolu

Drava stvara okvire razvoja ali i titi kapital (zakon o golfu).Drava istovremeno kupuje socijalni mir (brodogradilita, poljoprivreda).

Radnici su marginalizirani, postoji mala potreba za klasinom radnom snagom.

OtudjenjeTo je situacija u kojem ovjeku gospodare sile koje je on sam stvorio ali je izgubio nad njima kontrolu.Rad je otudjen jer sredstva koja bi ovjeku trebala sluiti (roba) poinju upravljati ovjekovim ivotom.

Rad nije samo ekonomska djelatnost nego egzistencijalna djelatnost u kojoj ovjek razvija svoje potrebe. Ako se to u radu ne deava onda je ovjek otudjen.Isto tako politike institucije umjesto da omoguavaju bolji drutveni ivot postaju sile koje vladaju ovjekom (tj. omoguavaju da jedni vladaju drugima)Osnovni izvor otudjenja je privatno vlanistvo

Ekonomsko-filozofski rukopisi (1844)etiri osnovna tipa otudjenja1) Otudjenje od proizvoda rada sredstva za proizvodnju su u rukama kapitalista koji prisvajaju i razmjenjuju proizvode rada.Prema tome proizvodi rada imaju ivot nezavisan od potreba i elja onih koji ih proizvode. 2) Otudjenje od proizvodne aktivnosti rad postaje neto strano, izvanjsko radniku i on se osjea slobodan. kod sebe samo kada jede, pije, razmnoava se dakle u onim aktivnostima koje su identine ovjeku i ivotinji. ovjek nema osjeaj stvaralatva u radu.3) Otudjenje od ljudske biti. Kreativnost je bit ljudske prirode. Rad u kapitalizmu koji je sveden samo na obavljanje ljudskog posla protivan je ljudskoj prirodi (sutini covjeka)4) Otudjenje ovjeka od ovjeka Ljudska zajednica je unitena, svi ljudski odnosi dominirani su ekonomijom i drutvo se cijepa na suprostavljene klase