katolicizam i solidarizam

Nedjeljko SubotićKatolicizam i solidarizam

Ogledi, kritike, članci

BibliotekaHrvatska katolička ba�tina 20. stoljećaKnjiga 16.Uređuje Bo�idar Petrač

Glas KoncilaZagreb, 2011.

Katolicizam i solidarizam

Nedjeljko Subotić

Ogledi, kritike, članci

NakladnikGlas Koncila, Kaptol 8, ZagrebTel.: 01/4874 318; faks: 01/4874 319e-mail: [email protected]

Za nakladnika Nedjeljko Pintarić

Priredio i predgovor napisao Zdravko Gavran

Lektura i korektura Zdravko Gavran

Prijelom Dragica �antić

Oblikovanje naslovnice Bla�enka Matić

Tiskano u lipnju 2011.

Sva prava pridr�ana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umna�ati, fo-tokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kojem obliku (mehanički, elektronički i sl.) bez prethodne pismene suglasnosti nakladnika.

ISBN 978-953-241-301-4

CIP zapis dostupan u računalnom kataloguNacionalne i sveučili�ne knji�niceu Zagrebu pod brojem 772345.

7

PROMICANJE SPASONOSNA SKLADA, SPRAM SUVREMENIM NESKLADIMA

»Nedjeljka Subotića prati ista sudbina kao i mnoge druge hrvatske katoličke pisce: nepriznat je, a gdjegdje i nepoznat, jer su njegova najbolja djela razbacana po različitim časopisima, almana-sima i novinama. Trebalo bi mo�da osnovati poseb-nu knji�nicu, koja bi odabrala trajnije proizvode na�ih pisaca između prolaznih novinarskih čla-naka te bi na taj način pokazala svijetu pravo lice i vrijednost hrvatske katoličke knji�evnosti. Dok na�i knji�evnici ne budu imali iza sebe svaki po-jedinac vi�e �tampanih knjiga, i to dobrih knjiga, dotle će im neprestano prijetiti opasnost, da će ih prikazati tek kao knji�evnike bez ikakve veće vri-jednosti. [�] Kad bi tkogod tra�io ona djela Ne-djeljka Subotića, koja bi bilo vrijedno pre�tampati u knjigama, uredio bi brzo cijeli niz svezaka, koji bi sadr�avali u sebi vrlo mnogo pripovijesti, kritika i putopisa trajne cijene.«1

Tako je u osvrtu na Subotićevu putopisno-lir-sko-refleksivnu knjigu o Franji i njegovu talijan-skom zavičaju, o franjevcima i franjeva�tvu, pisao

1 P.G. [Petar Grgec]. Knjiga o zemlji Svetoga Franje. Seljačke novine, XIV/1931, 52, 4.

8


g. 1931. Petar Grgec, jedan od najistaknutijih pi-saca i intelektualaca katoličkog usmjerenja prve polovine XX. stoljeća. Iz nje se vidi da je Subotić, za kojega Ivo Vojnović reče da je »rođeni pisac«, dijelio usud mnogih drugih intelektualnih prega-laca kr�ćansko-katoličkoga smjera, koji su pisali iz idealizma, a stradavali od �realizma�.

Već ta Grkčeva ocjena kazuje po sebi mnogo i o vrijednosti Subotićevoj, no i o �irem problemu raza-sutosti vrijednih tekstova po periodici, koje ni sami autori ni susljedni nara�taji prečesto vi�e nikada ne uspiju ni prikupiti, ni ukoričiti, a niti ih dovoljno osvijetliti, proučiti i na njima se nadahnjivati. Subo-tić, po zvanju svećenik, bio je talentiran pisac, naj-jači kao pripovjedač i pisac onoga podcijenjenoga �anra koji bi se mogao označiti kao »hodočasnički (religiozni) putopis«, no isto tako vrijedan je i kao mislilac i esejist, kritičar umjetnosti i publicist.

Jo� zarana, g. 1908./1909., objavio je u Hrvatskoj stra�i kvalitetnu studiju u nastavcima »Problem kulturnog razvoja« (potpisanu s »O. J. Sabadini Subotić«), u kojoj je prvi kod nas izlo�io op�iran prikaz kulturno-filozofskih pravaca i sustava u novovjekovlju te vlastite prosudbe o njima. A sve skupa naznačio je kao polazi�ta za buduću hrvat-sku filozofiju povijesti kao humanističke znanosti, napomenuv�i da se ona »ne mo�e osnovati kao eksaktna, matematična znanost, kao �to to nastoji moderna naturalistična sociologija uraditi. [�] Ta

9

u du�evnom ili dru�tvenom svijetu posve su druge naravi mjerodavni faktori ili uzroci, nego uzroci, �to odlučuju u prirodnoj evoluciji. Megju materi-jalnim i du�evnim svijetom stoji nepremostivi jaz; stoga ne vrijedi princip, �to istovjetuje zakone jed-nog i drugog svijeta.«2

Osim filozofije i teologije, klasične i moderne kulture, crkvenoga prava te etike i estetike, knji-�evne i likovne umjetnosti, zanimale su ga naročito te me s područja sociologije i kulturno-dru�tvene teorije i prakse, a s tim u svezi i izgledi za jačanje utjecaja katoličkih nazora u dru�tvu i kulturi. Po-�tujući autonomiju znanosti i specifičnost umjet-nosti, on je gdje god se to moglo zastupao i svjedo-čio kr�ćanski svjetonazor i primjenjivao katoličke kriterije u razlučivanju istine i la�i, dobra i zla, lije-poga i ru�noga. Premda odmjeren, Subotić nije bio stra�ljiv: nije se ustručavao iznositi svoje mi�ljenje o raznim osjetljivim temama, pa i na onim područ-jima za koja nije bio dovoljno kvalificiran.

Kao knji�evnik, Subotić je pisao pučke priče, pripovijesti i crtice, putopisna djela, eseje, kritičke osvrte o umjetnosti, a napose knji�evnosti, eseje iz područja likovne umjetnosti, pjesme i dr. Surađivao je u brojnim listovima i časopisima, osobito tijekom 20-ih i 30-ih godina pro�loga stoljeća. Objavio je tada nekoliko knjiga. Prva knjiga izabranih pripo-

2 Hrvatska stra�a, 7/1909, 453.

10


vijesti i ogleda poslije njegove smrti pojavila se je tek 1996.,3 u slobodnoj hrvatskoj dr�avi, a u njoj su donesena i izlaganja sa skupa o Subotiću odr�anog u Trpnju g. 1994. te opse�na bibliografija.4

�ivot

Nedjeljko (Tonko) Subotić rođen je u Trpnju na Pelje�cu 17. rujna 1882.,5 a umro u �uljani na Pelje�-cu 7. rujna 1950. Rođen je kao treći sin od roditelja: doseljenog postolara talijanskoga podrijetla Domi-nika-Donka (u Trpnju nazvanog Menego) Sabatinija i majke Trpanjke Mandine Barbica (Mande Barbiči-ne). Očevim prezimenom Sabatini (ili: S. odnosno Sabadini) Nedjeljko će se u početku i potpisivati, no uskoro će ga promijeniti te zadr�ati samo hrvatsku inačicu: prezime »Subotić«. U djetinjstvu je upio u sebe pelje�ki krajolik i ba�tinjenu hrvatsku kulturu,

3 Don Nedjeljko Subotić. Priredili Frano Glavina i Slavica Stojan. Matica hrvaska, Trpanj, 1996.

4 Premda ona nije uvijek točna i precizna, a tu i tamo poneka va�nija jedinica nedostaje (one koje su otkrivene uvr�tene su stoga u bibliografski izbor na kraju ove knjige).

5 U bilje�ci o autoru na kraju njegove knjige Valovi svietla i sje-ne kao datum rođenja navodi se 17. studenoga 1884. No 17. rujna 1882. jest datum koji se poslije navodio, a sadr�an je i u sa�etu �ivotopisu N. Subotića pribavljenu od Dubrovač-ke biskupije, dobrotom kancelara biskupije, u siječnju 2010. i uporabljenu u ovom prikazu kao mjerodavan izvor onih biografskih podataka koji su u tom �ivotopisu sadr�ani.

11

ujedno upoznao oskudicu i te�inu �ivota, te duhov-no rastao u sjeni obli�njega franjevačkog samostana i crkve Gospe Delorite (=Loretske), na Kuni. Ona-mo ga je nakon zavr�ene pučke �kole, pretpostavlja se, dovela pobo�na majka na �kolovanje, te on on-dje stječe osnovnu izobrazbu, upoznaje razne jezike i ulazi u franjevački red. Kunovskoj Gospi poslije će posvetiti i jednu pjesmu: Slava Deloriti, koja poči-nje katrenom: »O luči zlatna Pelje�kog kraja, / ljep�a si nego anđela sjaj, / sviće nam zora desetog maja, / Majčice na�a, pomoć nam daj!«. A g. 1948. napisat će i spomen-knjigu, u čast 240. obljetnice osnutka kunovskoga franjevačkog samostana, koje će dio pod naslovom »Crkva Gospe Delorite i franjevački samostan na Kuni. 1681�1981« biti objavljen postumno, 1981.

Gimnaziju je zavr�io u Zadru, bogoslovlje kod Male braće u Dubrovniku te u Innsbrucku (gdje je polo�io stroge ispite crkvene povijesti i crkvenoga prava). Poslije je jo�, kako navode neki izvori, stu-dirao sociologiju na papinskom učili�tu u Rimu (St. Apollinare) i na sveučili�tu u Zagrebu. Svećenički red primio je kao član Male braće (franjevačko ime bilo mu je o. Justin) 29. srpnja 1906. na otoku Gospe od Milosti u Boki, a mladu misu proslavio je istoga ljeta u rodnome Trpnju. Bio je postavljen za lektora crkvenog prava i povijesti u franjevačkoj bogosloviji u Dubrovniku.

No u travnju 1910. Nedjeljko ipak napu�ta re-dovni�tvo, i to, kako je zabilje�eno, »zbog slabog

12


materijalnog i zdravstvenog stanja roditelja, o ko-jima se morao skrbiti«. Prelazi nakratko u porečku biskupiju, te upravlja �upom Rovinjsko Selo, ali se već krajem 1910. vraća u Dubrovačku biskupiju te od prosinca iste godine upravlja �upom u O�ljem. Ondje je uz ostalo osnovao djevojačko dru�tvo Srca Isusova, koje je zatim nabavilo barjak dru�-tva kako bi s njime dru�tvo sudjelovalo u euhari-stijskim procesijama. Crkovinarstvo se usprotivilo i optu�ilo �upnika �to »dopu�ta �enskoj čeljadi ići ispred Sakramenta«. Kako biskup nije uva�io optu�bu, crkovinari su nagovorili vjernike da bi-skupa izvrgnu poruzi na ispraćaju iz �upe. �upa je »ka�njena«, pa Subotić napu�ta �upu, a O�lje je ostalo bez rezidencijalnog �upnika sedam godina. U veljači 1913. Subotić preuzima �upu Vrućica, a od rujna 1923. na slu�bi je kao trpanjski �upnik. U Trpnju, osim du�obri�ničke slu�be, od studenoga 1923. vodi privatnu �kolu, ni�u gimnaziju, a đake odvodi u Split da ondje pola�u ispite.

Godine 1925. natječe se za upra�njeno kano-ničko nadarje u Makarskoj, ali ga ne dobiva pa ostaje u Trpnju. Godine 1928. imenovan je za upra-vitelja gru�ke �upe, ali �upu nije primio, jer nije mogao ostaviti siroma�ne i bolesne roditelje bez skrbi. Krajem 1928. i u prvom dijelu 1929. nekoliko mjeseci zamjenjuje bolesnog rektora u sv. Jeroni-mu u Rimu, nastojeći ostati na toj slu�bi, no opet se vraća u Trpanj. U listopadu 1935. prelazi u Splitsku

13

biskupiju i radi kao profesor u Centralnom bogo-slovnom sjemeni�tu u Splitu, predajući sociologiju i povijest kr�ćanske umjetnosti. Od 1938. kanonik je Sustolnoga kaptola u Makarskoj. Za vrijeme bo-ravka u Makarskoj aktivan je u kulturnom, pa i u kazali�nom �ivotu toga grada.

Ispuniv�i uvjete za mirovinu, a nakon �to je u bombardiranju Makarske izgubio biblioteku i svu drugu imovinu, vraća se potkraj 1944. u Trpanj. Kako je biskupija upravo tada izgubila dvadesetak svećenika u krvavom teroru partizana/komunista, Nedjeljku je ponuđena �upa u Trpnju ili u �uljani. Izabrao je onu manju u �uljani s nakanom da se vi�e posveti intelektualnom radu. No u �uljani su »drugovi« Subotiću uskratili mirovinu, slu�beno pravdajući to time da �upnik, tobo�e, ima od vjer-nika godi�nje 300 hl vina, a tako i ulja, te dovoljno drva, da mu je to dovoljno za �ivot te da mu mirovi-na ne treba. A zapravo, navedene količine vina i ulja bile su sav prihod cijele �upe od pedesetak obitelji, a »drugovi« su to uračunali u �upnikov prihod! Do-du�e, �upnik bi od sirotinje ne�to i dobio, ali bile su to »mrvice«. Nakon �est godina �ivota u siroma�tvu, već bolestan, umro je � doslovce od gladi � u �uljani 7. rujna 1950. g. Pokopan je u Trpnju.

Don Nedjeljko bio je odu�evljen pripadnik ka-toličkoga pokreta, no uglavnom kao pisac, manje u organizacijskom smislu. Najvi�e je objavljivao u časopisima Luč, Hrvatska prosvjeta, Obitelj, Katolički

14


list, u listovima Hrvatska stra�a i Jadranski dnevnik, te u godi�njaku Selo i grad. Volio je filozofiju i so-ciologiju, knji�evnost i likovnu umjetnost, a bavio se pone�to i skladanjem i slikanjem. Poradi skrbi za svoje roditelje, koje će uzeti k sebi, bio je dobio dopu�tenje od Svete Stolice da mo�e iz franjevaca prijeći među biskupijske svećenike. No u du�i je do smrti ostao veoma blizak franjevačkom redu i duboko pro�et duhom poniznosti, siroma�tva i mirotvorstva sv. Franje. Osobito će biti blizak s jo� dvojicom sekulariziranih franjevaca i svećenika: pjesnikom Baltazarom (Valtazarom) Vijolićem, o kojemu će napisati knji�evnu kritiku6, i slikarom Celestinom Medovićem, o kojem će uz brojne tek-stove ostaviti i dva zapisa o posljednjim mu mje-secima �ivota, od zajedničkog Badnjaka 1918. do Medovićeve smrti u siječnju 19207. Opse�nu studi-ju o tome svećeniku koji je slikarstvo učio i u glaso-vitoj »Münchenskoj �koli« objavila mu je Hrvatska prosvjeta u nizu nastavaka u razdoblju 1925.-1928. God. 1932. u Hrvatskoj stra�i objavio je i polemiku u obranu toga slikara od Ljube Babića i moderni-stičkih osporavatelja iz Zagreba. No monografija

6 »Jedan mistik u na�oj knji�evnosti«. Valovi svietla i sjene. Stu-dije i članci. Suvremena knji�nica Matice hrvatske, knj. 48. Matica hrvatska, Zagreb, 1944., 106-112.

7 »Badnji dan sa Celestinom Medovićem«. Don Nedjeljko�, nav. dj., 189-195. Posljednji dani Celestina Medovića. Vedre hrvatske du�e, 1/1922, 323-329.

15

o Medoviću, koju je dvaput pisao jer mu je prva verzija bila ukradena, ostala je igrom nesretnog slučaja i zakulisnih otpora � neobjavljena.

U svemu svom djelovanju i pisanju Subotić je potvrđivao svoju sna�nu hrvatsku svijest i osjećaje. Iako krajem i nakon I. svjetskog rata zatječemo kod njega uzgredice i pohvalnih iskaza o ideji integral-nog jugoslavenstva, na tragu ideja kakve su pre-vladavale i u tada�njem hrvatskom (i slovenskom) katoličkom pokretu � u skladu s raspolo�enjima kakva su među ne malim brojem Hrvata prevlada-vala sve do atentata na političke vođe hrvatskoga naroda iz redova HSS-a u beogradskoj Narodnoj skup�tini g. 1928. �, Subotićev je identitet u tolikoj mjeri hrvatsko-katolički i toliko puta zasvjedočen da to nikakve prolazne naplavine, ili eventualna �taktiziranja�, nisu mogle prikriti ni potisnuti. Sve je njegovo djelo, a osobito napisi u prigodama kao �to je 1000. obljetnica krunjenja kralja Tomislava g. 1925.8 itd., pro�eto iskrenim i sna�nim hrvatstvom, s naročitom svije�ću o povijesnim svezama hrvat-skoga naroda sa Svetom Stolicom.

O Subotićevu svećeničkom slu�bovanju i zbi-vanjima tijekom II. svjetskog rata u Makarskoj mnoge zanimljive detalje doznajemo iz njegovih

8 Na zlatnom piru Majke Hrvatske (O tisućgodi�njici kruni-sanja prvog hrvatskog kralja Tomislava). Hrvatska du�a (al-manah), 5/1926, 7-8.

16


pisama Vlahu Turčinoviću9 �to ih je u Maruliću pola stoljeća nakon �to su bila napisana objavio povjesničar Trpimir Macan. Postoje zapisi i o nje-govu savjesnom obavljanju svećeničke slu�be, te o raznim inicijativama i djelima na tom planu. Posljednje godine �ivota, izbjegav�i nasilnu smrt koju su neki iz komunističke vlasti za nj navodno tra�ili10 zbog njegove domoljubne i svećeničke dje-latnosti, proveo je skloniv�i se u zabačenu pelje�-ku �upu �uljanu. Ipak, tu se je, dok je jo� mogao, osim pastoralnim radom nastavio amaterski baviti i slikanjem, pa je u �upnoj crkvi ostala sačuvana slobodna kopija po Belliniju (42 x 30 cm) koja je nastala 1945. godine te nekoliko slika u starome �upnom dvoru.11

Religioznost i svećeni�tvo

Duhovni profil Subotića kao iskreno religiozna čovjeka i svećenika, dokraja odana nauku Rimoka-toličke crkve i načelu sentire cum Ecclesia (osjećati �to osjeća Crkva) oblikovan je u djetinjstvu katoličkim

9 Pisma N. Subotića Vlahu Turčinoviću. Priredio i uvodnom bilje�kom o autoru providio Trpimir Macan. Marulić 29/1996, 1, 115-121; 2, 318-326; 3, 533-538.

10 Vidi: Rusković, o. Leonardo. Umro Don Nedjeljko Subotić. Glas Sv. Antuna, 3/1951, 1, 6; [Lendić, Ivo]. Opaska uredni�tva »Glasa sv. Antuna«, isto.

11 Usp. Dubrovački list, 6. lipnja 2009., http://www.dulist.hr/content/view/4773/176/.

17

odgojem �to ga je primio u rodnoj kući, a zatim od franjevaca u Kuni. Na to se nastavio osobni rast u vjeri i teolo�kim znanjima tijekom daljnjeg obrazo-vanja i svećeničkog �ivota. Don Nedjeljko se ujedno nastavlja na vrijednu tradiciju dubrovačkih (veći-nom svećenika) prosvjetitelja (don Mihovil Pavli-nović, biskup i knji�evnik Mato Vodopić, svećenik Antun Kazali, didaktičar Đuro Pulić, pjesnik Antun Ročić, Petar Franasović�). Nadahnut i ohrabren pa-pinskim modernim socijalnim enciklikama (osobito Rerum novarum Lava XIII. iz 1891. i Quadragesimo anno Pija XI. iz 1931.), Subotić će se s velikom ener-gijom baciti na proučavanje sociolo�ke i filozofsko-socijalne misli te političkih i gospodarskih odnosa i koncepcija. A na umjetničkom i estetičkom planu stvarat će svojski s ciljem promicanja katoličkih na-zora i vrijednosti, normi i mjerila.

U duhovno-religioznom �ivotu polazi�na je točka za nj bila »crna Gospa« u Kuni. O značenju toga sveti�ta on će poslije, na početku teksta Izlet u Kunu, napisati i ovo: »Ako je dopu�teno da se ma-leno usporedi s velikim � si licet parva� � tada bih mogao kazati da je za nas Pelje�čane mali samostan fra njevačkog samostana na Kuni, sa sveti�tem Bla-�ene Gospe Loretske koji narod zove Deloritom, ono �to je za �panjolce Escurial, Talijane Montecassi-no, a za Poljake Čestohova. Ako se na�a sveta zgra-da i ne mo�e veličinom mjeriti sa slavnim i svetim opatijama, u tom je svetom zati�ju uzidana ljubav i du�a pobo�noga Pelje�ca. Zar nije to ono najvi�e

18


�to je i od neznatnih mjesta učinilo tako drage us-pomene i svetinje kojima se neprestano navraća ljudski duh?«12

Don Nedjeljko je savjesno obavljao du�nosti svećenika, odgojitelja i profesora. Kao trpanjski �upnik, kako kao njegov svojedobni vjeroučenik svjedoči don Mato Bogi�ić, s posebnim �arom i strogom zahtjevno�ću spram roditelja pripravljao je djecu za sakrament pričesti i potvrde. Nadalje: »Kao primarnu zadaću svog svećeničkog poziva don Nedjeljko je stavio pastoralni rad. Brigu za pastvu [�] obavljao je zdu�no i savjesno ne tu�eći se ni na umor ni na bolest, premda nije bio najbo-ljega zdravlja. Prema �upljanima je bio ljubazan i strpljiv, primajući u svom uredu svakoga tko mu se s bilo kakvom molbom obratio. Pridr�avao se striktno zakonskih propisa opće i mjesne Crkve, te kurijalnih uputstava. Kao pastoralac postupao je po va�ećem crkvenom obredniku po�tujući mje-sne ritualne običaje i nije bio sklon novotarijama i promjenama. [�] Don Nedjeljko Subotić unosio je u svoj pastoralni rad evanđeoski optimizam, a njime su protkani i svi njegovi knji�evni radovi i doprinosi vjerskoj i kulturnoj povijesti.«13

12 »Izlet u Kunu«. Don Nedjeljko�, nav. dj., 184.13 Don Mato Bogi�ić, »Nedjeljko Subotić svećenik-du�obri�-

nik«. Don Nedjeljko�, nav. dj., 16-17.

19

O Subotićevu religioznom predanju svjedo-či praktički i sve �to je napisao, u zadovoljstvu ili tjeskobi, u miru ili u ratno doba. U uskrsnom raz-matranju na vrhuncu II. svjetskog rata g. 1944. on će tako poput Jeremije lamentirati nad u�asima tada�njih strahota, tra�eći njihove uzroke ponaj-prije u otpadni�tvima od kr�ćanske vjere i etike, u nietzscheanskom (!) bluđenju »izvan dobra i zla«. On će tako napisati i ovo: »Biju nas nezapamćene strahote dana�njeg rata. Ali ni bombe ni granate ne mogu poremetiti reda i mira du�e, koja se ob-navlja na izvoru sakramentalne milosti i slavi svoje uznesenje u proljeće svetog Kristovog uzkrsnuća. Uostalom ovaj rat nije drugo nego najočajniji rat, �to ga je čovjek sa svim mogućim pomagalima So-tone naviestio neizravno Bogu. Zna se unapried, da će pobjeda biti na strani uzkrslog Krista. A na�a draga Hrvatska? Ona je već blizu vrha svoje Kal-varije. A onda: ili je ne će biti ili će kao predziđe kr�ćanstva učestvovati u pobjedi s Bogom. Dotle izkoristimo svaki dan, da se kajemo zbog nemilih propusta prema Bogu i Hrvatskoj.«14

Putopisi

Subotićeva djela putopisne naravi nisu ni re-porta�noga tipa niti su pisana samo zato da bi čitate-lju dočarala posjećena mjesta i krajeve; iako dakako

14 SOS u oluji na�eg vremena. Savremeno razmatranje za Uskrs 1944. Katolički tjednik, 20(23)/1944, 15, 12.

289

1918., Badnjak � kao �upnik u Donjoj Vrućici ugostio slikara i kolegu svećenika Celestina Medovića; taj susret je nakon skore Medovićeve smrti opisao u jednom članku

1923., 1. rujna � preuzeo slu�bu �upnika u Trpnju; otvo-rio ondje privatni tečaj za pripravu učenika za pola-ganje prvih razreda gimnazije u Splitu

1925. � hodočasti u Rim u prigodi jubilarne godine i ti-sućite obljetnice kraljevstva hrvatskoga

1925.�1928. � u nizu nastavaka objavljuje u Hrvatskoj prosvjeti opse�an prikaz �ivota i djela Celestina Me-dovića, slikara kojega je osobito poznavao, cijenio i uzimao u obranu pred modernistima

1926. � hodočastio po Umbriji, Rieti, Jakinskoj Marki i Toskani � po �irem zavičaju sv. Franje i kolijevci franjeva�tva; tako će nastati djelo U dubravi Bo�jega slavuja.

1928./1929. � boravio nekoliko mjeseci u Rimu zamje-njujući bolesnog rektora Sv. Jeronima, nastojeći ostati na toj slu�bi, ali se ipak morao vratiti u Trpanj

1931. � objavio prvu samostalnu knjigu � umjetnički putopis U dubravi Bo�jega slavuja

1931. � organizirao misije, kojih u Trpnju nije bilo po-slije 1907., od 26. o�ujka do 1. travnja, koje je vodio fra Marijan Bla�ić

1932. � U članku »U obranu Celestina Medovića« u Hrvatskoj stra�i u�ao u o�tru polemiku s Ljubom Ba-bićem, slikarom i profesorom, koji skupa sa svojim krugom modernista (impresionista) obezvrjeđuje slikarstvo Celestina Medovića; Subotić dokazuje da je Medović skupa s Bukovcem i jo� nekima jedan od najvećih hrvatskih slikara

290

1934. � na bo�ićnoj polnoćci uveo kao trpanjski �upnik glagolja�ku misu, radi obrane od pravoslavizacije forsirane tih godina na Pelje�cu i drugdje u dr�avi pod dinastijom Karađorđevića

1935. � u kolovozu zavr�io �upnikovanje na Trpnju, a u listopadu pre�ao u Splitsku biskupiju, gdje počinje raditi kao profesor na splitskoj bogosloviji

1935.�1938. � na splitskom Centralnom bogoslovskom učili�tu predaje sociologiju i povijest umjetnosti

1938. � postavljen za kanonika Sustolnog kaptola u Ma-karskoj, gdje je uz ostalo sudjelovao i u kulturnom te kazali�nom �ivotu grada

1944. � objavio u nakladi Matice hrvatske knjigu stu-dija i eseja Valovi svietla i sjene; u njoj najavio i skoro tiskanje monografije o Medoviću, ali ona ipak nije tiskana, vjerojatno zbog protivljenja kruga oko Lju-be Babića

1944. � u bombardiranju Makarske izgubio vlastitu knji�nicu i svu vrijednu imovinu te se potkraj godi-ne vratio se u Dubrovačku biskupiju, gdje je birajući mjesto �upnika između ponuđenih Trpnja i �uljane na Pelje�cu odabrao manju �uljanu, misleći se posve-titi intelektualnom radu; no ondje mu je komunistič-ka vlast uskratila zaslu�enu mirovinu

1948. � u prigodi 240. obljetnice kunovskoga samostana i crkve Gospe Delorite napisao spomen-knjigu, no ta će biti djelomice objavljena tek 1981.

1950., 7. rujna � nakon nekoliko godina �ivota u krajnjoj oskudici u siroma�noj �upi od 50-ak kućanstava, bo-lestan, umro doslovce od gladi kao �upnik u �uljani; pokopan u Trpnju

291

BIBLIOGRAFIJA I LITERATURA

KNJIGE(kronolo�ki)

Suncokret svetoga Vlaha. Tri konference [=homilije] dr�ane u zbornoj crkvi sv. Vlaha dne 30. i 31. I. i 1. II. 1928. Sve-ćenička knji�evna dru�ba, Dubrovnik, 1928.

U dubravi Bo�jeg slavuja. Savez Trećega reda sv. Franje, Zagreb, 1931. [na koricama: 1932.]

Kr�ćanski brak i njegovi protivnici. Konferencija dr�ana na sastanku dalmatinskog svećenstva u Splitu dne 11. srpnja 1933. Dodatak: Enciklika S. O. pape Pija XI »O kr�ćan-skom braku«. Naklada Hrvatske knji�are, Split, 1933.

Dvije golubice i druge pelje�ke priče. [Pripovijetke i crtice] Jeronimska knji�nica, knj. 531. HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1938.

Valovi svietla i sjene. Studije i članci. Suvremena knji�ni-ca Matice hrvatske, knj. 48. Matica hrvatska, Zagreb, 1944. Uvr�teno: Stranputice u suvremenoj uljudbi Suvre-meni tip hrvatske inteligencije; Demokratsko shvaćanje dru�tva; Slom jedne dinastije. 25. godi�njica smrti cara Nikole II. 1918.�1943.; Na putu umjetničkog stvaranja; Kroz �umu umjetničkih �kola; Nova franjevačka bazilika u Makarskoj; U samostanu dubrovačke Male Braće. Kod o. Urbana Talije; Bo�ji slavuj. Pjesma Izidora Poljaka; Je-dan mistik u na�oj knji�evnosti [o pjesni�tvu Baltazara Violića]; O suvremenoj japanskoj lirici; Problem Tolstojeve »Kreutzerove sonate«; Dvostruki moral i Le Bonova psi-hologija gomile; Anatole France kao skeptik. »Na bijelom kamenu«; Ibsenov »Peer Gynt«; Dostojevski kao političar;

292

Katherine Mansfield pi�e pisma; Svjetski most. Domenico Giuliotti; Hrvatska optu�uje.

Franjevci s poluotoka Pelje�ca [dio dotad neobjavljenog spisa]. Zbornik Spomenica Gospe od anđela u Orebićima, ur. Justin Velnić, Orebići, 1970.

Crkva Gospe Delorite i franjevački samostan na Kuni. 1681-1981. Franjevački samostan � Kuna, 1981.

Don Nedjeljko Subotić. [Pripovijetke. Eseji.] Priredili Fra-no Glavina i Slavica Stojan. Matica hrvatska � Ogra-nak Trpanj, Trpanj, 1996. Pripovijetke: Dvije golubice, Tuga, Utrnuli plamen, Ukleti ka�tel, Marionete, Obična stvar, Starac Mijat, Od jutra do mraka, Sobica broj 6, Glu-ha, Prevaren, Dar Antuna Kuli�ića. Eseji: U morskom za-ti�ju [kulturolo�ki ogled nadahnut ljepotom pelje�ke uvale zvane Divna], Izlet u Kunu, Badnji dan sa Celestinom Medovićem, Jedan mistik u na�oj knji�evnosti, Suncokret sv. Vlaha [ogled o kulturi grada Dubrovnika], Motika, Hr-vatska optu�uje [pismo prijatelju u Hercegovini � lament nad stradanjima Hrvata u dijelovima NDH], Sijač.

ČLANCI I KNJI�EVNA DJELA(izbor, kronolo�ki)

Iz povijesti ru�arija. Kr�ćanska obitelj, 7/1906, 9, 134-137.

Na grobu fra Grge Martića. Hrvatska smotra, 4/1908, 11-12, 234.

Kr�ćanstvo i uzgoj. Serafinski perivoj, 22/1908, 1, 1-6.Problem kulturnog razvoja. Hrvatska stra�a, 6/1908,

287-302, 484-533, 672-698; 7/1909, 43-61, 270-305, 419-453.

293

Socijalna ideje. Hrvatska smotra, 5/1909, 6/7, 212-216.Sugestija. Prosvjeta 19/1911, 4, 115-118.Iz grada lijepih umjetnosti [o münchenskim umjetnina-

ma]. Hrvatska obitelj, 1/1912-1913, 5/6, 99-107.Celestin Medović na selu, Hrvatska prosvjeta, 1/1914, 8,

373.[pseudonim: A. Korewski]: Ibsenov Brand i Treće car-

stvo. Knji�evni jug, 1/1918, 3, 88-96; 4, 139-331.[pseudonim: Ratanensis] Recimo jo� koju o dubrovač-

kom evanđelistaru. Katolički list, 72/1921, 48, 568-570.

U morskom zati�ju. Hrvatska prosvjeta, 8/1921, 1, 9/10, 298-304. [pretisak u: Don Nedjeljko�, nav. dj.]

Dante u franjevačkom pejsa�u. Hrvatska prosvjeta, 8/1921, 2, 5/6, 446-456.

Plač Istre (na dan rapallskog ugovora); Resurrecturis (Psalam Istre). [pjesma] Hrvatska prosvjeta, 8/1921, 2, 7, 497-498.

Dubrovački kao opći lekcionar. Katolički list, 73/1922, 1, 7-9.

Posljednji dani Celestina Medovića. Vedre hrvatske du�e, 1/1922, 323-329.

Na� »ceterum censeo« [za Uzajamnost (Savez svjetov-nih svećenika)]. Katolički list, 73/1922, 47, 566-569.

Svi na noge za katolički dnevnik! Katolički list, 75/1924, 20, 235-237.

Gdje je katolički kapital? Katolički list, 75/1924, 25, 1-2.Demokracija i demokracija. Jadran, 6/1925, 13, 2-3.Celestin Medović. Hrvatska prosvjeta, passim: od 12/1925,

7, 159-163 do 15/1928, 3, 63-65.Na rimskim bre�uljcima. Hrvatska du�a. Almanah hrvat-

skih katoličkih svećenika, [Virje] 5/1926, 189-335.

294

Pjesnik i prorok na�eg oslobođenja. Za 70-godi�njicu Iva Vojnovića. Pučka prosvjeta, 7/1927, 10, 161-163.

Iz franjevačkog zati�ja u Zaostrogu. Hrvatska stra�a, 2/1930, 263, 4.

U zavičaju bla�ene Hozane Kotorke. Hrvatska stra�a, 2/1930, 162, 5.

Posljednji pozdrav Bo�jeg sirotana [pjesma sv. Franji]. Selo i grad (almanah), 2/1930, 129-132.

Anatole France kao skeptik. Hrvatska prosvjeta, 18/1931, 6, 138-141. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]

U obranu Celestina Medovića [polemika s Ljubom Ba-bićem]. Hrvatska stra�a, 4/1932, 132, 4-5; 133, 4-5; 135, 4; 136,4; 137, 4.

Celestin Medović (Na 10. godi�njicu njegove smrti 1920-1930), Selo i grad 4/1932, 150-151.

Francois Villon kao moderni pesnik. Pedesetogodi�njica njegova rođenja. �ivot i rad, 5/1932, 11, 834-838.

Kitajske priče. Hrvatska prosvjeta, 19/1932, 9, 209-210.Jedan mistik u na�oj literaturi. »�rtveni plamen« V. Vi-

jolića. �ivot i rad, 6/1932, knj. 14, sv. 86, str. 352-357. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]

Zablude ukusa. Hrvatska prosvjeta, 20/1933, 5, 186-189.Značaj Goethea. Selo i grad, 5/1933, 14-20.Uloga kritike u selekciji katoličke knji�evnosti. Hrvatska

stra�a, 6/1934, 125, 4-5.Bosanski pasteli. Tragom Lepenice, Kre�evčice i Fojnice

u Kiseljak, u kolovozu 1934. Hrvatska stra�a, 6/1934, 193, 4; 207, 4-5.

Badnji dan s Celestinom Medovićem. Jadranski dnev-nik, 1/1935, 320, 36-37. [pretisak u: Don Nedjeljko�, nav. dj.]

295

Komu da pi�emo? Katolički list, 86/1935, 16, 193-196. I u zborniku: Petar Grgec. Na goru Gospodnju. Zagreb, 1935. [Ponovljeni otisak istoimene knjige: GK, Za-greb, 2006, 63-73.]

Socijalizam ili marksizam? Nova revija, 14/1935, 5, 389-394.

Panevropa i međunarodni solidarizam. Hrvatska prosvje-ta, 22/1935, 7, 177-181.

Katolicizam � osnova međunarodnoga solidarizma i mira. Nova revija, 14/1935, 3/4, 165-190; 5, 279-301.

Gospodarska obnova i moral. List biskupije splitsko-ma-karske, 58/1936, 1, 14-15.

Evo nas. [ogled o sv. Vlahu]. Dubrava, 4/1936, 45, 1.Crkvena umjetnost i kolektiv. Nova revija, 15/1936, 2,

89-99.Ibsenov »Peer Gynt«. Jadranski dnevnik, 3/1936, 120,

9-10. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]Problem Tolstojeve »Kreuzerove sonate. Jadranski dnev-

nik, 3/1936, 300, 26. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]Euharistija i liberalizam. Narodna svijest, 19/1937, 31,

3Rad u socijalnom gibanju. List biskupije splitsko-makarske,

59/1937, 1, 19-21.Samoupravno načelo. Jadranski dnevnik, 4/1937, 73, 15.Slom parlamentarizma. Hrvatska prosvjeta, 24/1937, 1/2,

19-28.O. Josip Rossi, Hrvatska stra�a, 9/1937, 82, 9-10.Luksuz u socijalnom �ivotu. Hrvatska stra�a, 9/1937, 10,

7; 11,7.Glasovi Cistercija o Jeronimu Korneru. Hrvatska stra�a,

9/1937, 82, 9-10.

296

Za�to smo proti fa�izmu? Narodna svijest, 19/1937, 4-5, 9.

Katolički sve ili ni�ta. Katolička riječ [Split], 4/1938, 43,1.Dvostruki moral i Le Bonova psihologija gomile. Ja-

dranski dnevnik, 5/1938, 119, 318. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]

Socijalizacija produktivnih dobara. Nova revija, 17/1938, 4, 245-256.

Uzroci gospodarskog nereda. Nova revija, 17/1938, 5, 325-334.

Pravila i načela crkvenog slikarstva. Jadranski dnevnik, 5/1938, 230, 10-11; 239, 4-5.

Blagoslov večeri [pjesma]. Hrvatska prosvjeta, 25/1938, 5/6, 194.

O savremenoj japanskoj knji�evnosti. Obzor, 78/1938, 162, 1-2.

Moderna proleterska knji�evnost u Japanu. Obzor, 78/1938, 171, 2.

Spomen-crkva kralja Zvonimira. Bizantinski i zapadni pravac u politici hrvatske narodne dinastije. Nova revija, 17/1938, 6, 447-463.

Blagdan katoličkog Bo�ića � blagdan hrvatskog doma. Hrvatska stra�a, 11/1939, 293, 14.

Nova franjevačka bazilika u Makarskoj. Hrvatski glasnik, 3/1940, 70, 25-26. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]

Hrvatska plače i optu�uje čitajući pisma sv. Jeronima. Katolički tjednik [Sarajevo], 18/1942, 51, 13-15. [preti-sak pod naslovom »Hrvatska obtu�uje« u: Valovi�, nav. dj.; i u: Ramski zbornik, 1/2001, 95-102]

Slom jedne dinastije. 25 godina smrti cara Nikole II 1918-1943. Hrvatska revija, 16/1943, 481-490. [pretisak u: Valovi�, nav. dj.]

297

O vitezu istine i dobrote. Uspomeni o. Urbana Talije. Katolički tjednik, 19(22)/1943, 51, 17-18.

SOS u oluji na�eg vremena. Savremeno razmatranje za Uskrs 1944. Katolički tjednik, 20(23)/1944, 15, 10-12.

Pisma N. Subotića Vlahu Turčinoviću. Priredio i uvod-nom bilje�kom o autoru providio Trpimir Macan. Ma-rulić 29/1996, 1, 115-121; 2, 318-326; 3, 533-538.

LITERATURA(izbor, abecedno po autorima)

Andrić, Josip. Tri pelje�ka umjetnika [Medović, Subotić, Lendić]. Obitelj, 9/1937, 38, 701-705

Bajić [Leonard]. U dubravi Bo�jeg slavuja. Nova revija, 11/1932, 2, 172-173

Bogi�ić, don Mato. Nedjeljko Subotić svećenik-du�o-bri�nik. U knjizi Don Nedjeljko Subotić, Matica hrvat-ska, Ogranak Trpanj, 1996, 13-17.

Bratulić, Josip. Uvodna riječ. U knjizi Don Nedjeljko Su-botić, Matica hrvatska, Ogranak Trpanj, 1996, 5-6.

Glavina, Frano. Don Nedjeljko Subotić u zavičaju. U knjizi Don Nedjeljko Subotić, Matica hrvatska, Ogra-nak Trpanj, 1996, 7-12.

Glavina, Frano. Sunce i vrijes. Vijenac, 16/2008, 367. Grgec, Petar [P.G.]. Knjiga o zemlji Svetoga Franje. Se-

ljačke novine, 14/1931, 52, 4.; Hrvatska stra�a, 3/1931, 289, 4.

[***, vjerojatno napisao P. Grgec]. Veliko priznanje Ne-djeljku Subotiću. Seljačke novine, 15/1932, 18, 4.

Hrastovec, Stjepan. Subotićeve pripovijesti [prikaz »Dviju golubica«]. Obitelj, 9/1937, 38, 715

298

Korner, Jeronim. U dubravi Bo�jeg slavuja. Hrvatska prosvjeta, 20/1933, 1, 39-40.

Kos, Vinko. N. Subotić: »Dvije golubice« (Pripovijesti), Luč, 33/1937-38, 5, 12.

[***, zasigurno napisao Lendić, Ivo]. Opaska uredni�tva »Glasa sv. Antuna«. Glas Sv. Antuna, 3/1951, 1, 6.

Livadić, B.[ranimir]. Valovi svietla i sjene. Hrvatska revi-ja, 17/1944, 8, 451-453.

Macan, Trpimir. Pisma Nedjeljka Subotića Vlahu Turči-noviću. Marulić, 29/1996, 1, 115

Nikolić, Vinko. Smrt knji�evnika Nedjeljka Subotića. Hrvatska revija. 1/ 1951, 1, 77.

Nola, fra Karlo. D. Nedjeljko S. Subotić: Kr�ćanski brak i njegovi protivnici. Nova revija, 12/1933, 5-6, 420-421.

Pavel, August. Novija hrvatska katolička knji�evnost [prijevod članka iz »Magyar Kultura«, 23/1936, br. 22]. Hrvatska prosvjeta, 24/1937, 1, 93-96.

Petravić, Ante. Knjiga franjevačke mistike [latinica]. �i-vot i rad [Beograd], V/1932, knj. 11, sv. 63, str. 527-529.

Rusković, o. Leonardo. Umro Don Nedjeljko Subotić. Glas Sv. Antuna, 3/1951, 1, 6.

Stojan, Slavica. Knji�evno djelo don Nedjeljka Subotića. U knjizi Don Nedjeljko Subotić, Matica hrvatska, Ogra-nak Trpanj, 1996, 18-28.

Vrana Josip. Slom parlamentarizma. Neke misli uz isto-imeni članak N. Subotića. Hrvatska prosvjeta, 24/1937, 4, 168-170.

[***]. Don Nedjeljko Subotić � zaboravljeni pelje�ki in-telektualac. Dubrovački list, 6. lipnja 2009. http://dulist.hr/content/view/4773/176/

299

NAPOMENE

Osim nekoliko knjiga objavljenih za njegova �i-vota ili nakon njegove smrti, Subotićevih je mno�tvo priloga objavljeno u periodici, poglavito u razdoblju između dvaju ratova, i o njima ne postoji sasvim iscr-pna bibliografija, ali je opse�na bibliografija donesena na kraju knjige Don Nedjeljko Subotić (1996.). Ovdje je na temelju nje i natuknica »Bibliografskog kataloga Leksikografskog zavoda Miroslav Krle�a« izrađen, uz nu�ne provjere, dopune i ispravke, reprezentativan bi-bliografski izbor. Donesen je i izbor članaka o Subotiću i njegovim djelima.

Poslije Subotićeve smrti tiskano je osim spomenute knjige jo� djelce Crkva i samostan na Kuni (1981.), provi-đeno kao uvodom i Subotićevom pjesmom »Slava De-loriti«, uvodnom napomenom priređivača, popratnim fotografijama, fotografijom autora te kraćom bilje�kom o njemu. U časopisu Marulić objavljena su g. 1996. u tri nastavka u Arhivu Tomislava Macana pronađena Pisma Nedjeljka Subotića Vlahu Turčinoviću iz g. 1937. te 1941.-1943., s uvodnom bilje�kom povjesničara Trpimira Ma-cana. Subotićeva monografija o slikaru C. Medoviću, za koju se u bilje�ci o piscu na kraju knjige Valovi svietla i sjene tvrdi da ju »ove godine« (1944.) izdaje Hrvatski izdavalački bibliografski zavod u Zagrebu, ipak tada nije tiskana te je ostala neobjavljena.

Subotićev članak o sv. Vlahu uvr�ten je u antolo-giju »Sveti Vlaho. Dubrovački parac u hrvatskoj knji-�evnosti«. Sastavili i uredili Luko Paljetak, Dunja Fa-li�evac, Miljenko Foretić. Matica hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik, 2001.

300

Subotićev članak »Komu da pi�emo« (kao prilog Grkčevoj anketi o katoličkoj knji�evnosti) uvr�ten je u zbornik Na goru Gospodnju. Anketa o hrvatskoj katoličkoj knji�evnosti, objavljen 1935. Pretisak zbornika priredio je (dodav�i i očitovanje Side Ko�utić) te predgovor na-pisao Bo�idar Petrač, a objavio Glas Koncila, Zagreb, 2006., kao prvu knjigu ovoga niza, Hrvatska katolička ba�tina XX. st.

Autor se u prvim godinama javnoga nastupanja pod neke članke potpisivao i kao N. Sabatini-Subotić, a poslije tu i tamo kao N.S., Gorčakov, A. Korewski, Ratanensis.

Pri odabiru Subotićevih studija, ogleda, putopisnih ogleda i članaka kriterij je osim njihove vrijednosti i ak-tualnosti bio u prvome redu taj da se prednost dade član-cima objavljenima samo u periodici, koji su �iroj javnosti jo� te�e dostupni od onih uvr�tenih u njegovu knjigu Valovi svjetla i sjene (1944.) i u knjigu Don Nedjeljko Subo-tić (1996.). No iz prve knjige ipak su, da bi se ilustriralo Subotićevo pisanje o crkvenoj arhitekturi i o hrvatskom pjesni�tvu, prenesena dva teksta: Nova franjevačka bazilika u Makarskoj i Bo�ji slavuj. Pjesma Izidora Poljaka.

Dva ne�to dulja teksta: Katolicizam � osnova međuna-rodnog solidarizma i mira te Dante u franjevačkom pejza�u iz praktičkih su ili �anrovskih razloga doneseni u pone�to skraćenoj verziji; uglatim zagradama s trima točkama [�] naznačena su mjesta na kojima je ispu�ten jedan ili vi�e ulomaka, a ponekad i mjesto gdje u izvorniku nedostaje koje slovo.

Sve su fusnote u knjizi priređivačeve.Jezik uvr�tenih tekstova, iako je u skladu s uređi-

vačkom politikom ovoga niza maksimalno čuvan nje-

301

gov izvorni oblik, ipak je podvrgnut korekcijama koje su smatrane nu�nima, a sa svije�ću da nije riječ o umjet-ničkim, a nerijetko ni o tada lektoriranim odnosno pri tiskanju pomno korigiranim tekstovima. To je učinjeno na razini fonolo�koj (gragjanski � građanski, ljucki � ljud-ski, i sl.) i pravopisnoj (npr. netreba � ne treba, osvijetlje-nje � osvjetljenje, moraće � morat će, pejsa� � pejza�, tačno � točno, tačka � točka, miljarda � milijarda, otskače � odskače; korijenski pravopis u dvama tekstovima iz doba NDH korigiran je u skladu s načelima fonolo�kog pravopisa). Nadalje, interpunkcije su korigirane u skladu s nače-lom logičke interpunkcije, kakvo je u hrvatskom jeziku nepovratno prevladalo. Cum grano salis provedeni su i nu�ni ispravci na gramatičko-morfolo�ko-tvorbenoj razini (bogo�tovje � bogo�tovlje, podvr�en � podvrgnut, za-padu (gl.) � zapadnu, sporedi � usporedi, navađa � navodi) te minimalni na sintaktičkoj razini (uklonjena su tzv. �dadakanja�: ima da, treba da � ima, treba+infinitiv), a ter-mini odnosno riječi koje su ili krivo uporabljene ili su nepovratno preoblikovane u standardnom hrvatskom jeziku zamijenjene su novijim oblicima (gotica � gotika, vajar � kipar, savremen � suvremen, razlikost � raznolikost, skrajni � krajnji, baročni � barokni, Mojsija � Mojsije, ispo-redba � usporedba, kompromitovati � kompromitirati, pre-vod � prijevod, prenos � prijenos�). Ispravljene su i očite tiskarske pogrje�ke. Svime time Subotićevi su izvorni-ci, uz minimalne korekcije, učinjeni čitkijima, čime je i njegova misao postala lak�e razumljivom dana�njem čitatelju. Uz manje poznate riječi ili citate na stranim jezicima priređivač je u fusnotama dodao obja�njenja odnosno prijevode.

Z. G.

Promicanje spasonosna sklada, spram suvremenim neskladima .....................................................................7

Katolicizam � osnova međunarodnog solidarizmai mira .............................................................................65

Paneuropa i međunarodni solidarizam ................124

Socijalizam ili marksizam ........................................134

Za�to smo proti fa�izmu? .........................................143

Socijalizacija produktivnih dobara ........................151

Uzroci gospodarskog nereda ..................................169

Crkvena umjetnost i kolektiv ..................................183

Nova franjevačka bazilika u Makarskoj ................199

Celestin Medović ......................................................210

Dante u franjevačkom pejza�u ...............................214

Značaj Goethea .........................................................232

Bo�ji slavuj .................................................................247

Uloga kritike u selekciji katoličke knji�evnosti ....258

Gdje je katolički kapital? ..........................................266

Katolički sve ili ni�ta .................................................271

Svi na noge za katolički dnevnik! ...........................278

�ivotopis.....................................................................288

Bibliografija i literatura ............................................291

Napomene..................................................................299

SADR�AJ

BibliotekaHrvatska katolička ba�tina 20. stoljeća

1. Petar Grgec Na Goru Gospodnju Anketa o hrvatskoj katoličkoj knji�evnosti

2. Antun Mahnić O lijepoj umjetnosti Kritike, studije i eseji

3. Drago Ćepulić �ivot i duh Studije i eseji

4. Ton Smerdel Duh umjetnosti Eseji

5. Rajmund Kupareo Um i umjetnost Eseji

6. Petar Grgec Katolicizam, kultura i politika Članci, govori i studije

7. Đuro Arnold Vjera, filozofija i umjetnost Govori i članci

8. Ivo Lendić Katolicizam i kultura Eseji, članci i polemike

9. Ilija Jakovljević Izazov kr�ćanskog humanizma Članci, eseji i komentari

10. Bonifacije Perović Dru�tveno-socijalne misli Eseji i članci

11. Ivan Evanđelist �arić Suvremene spasonosne misli Eseji i okru�nice

12. Ljubomir Maraković Katolički idealizam i realizam Studije, kritike, intervjui, članci

13. Milan Iv�ić Socijalni duh i narodna kultura Studije, eseji i članci

14. Stjepan Tomislav Poglajen Kr�ćanski personalizam Govori, članci, studije

Knjige mo�ete kupiti ili naručiti kod nakladnika:

Glas KoncilaKaptol 8, 10000 Zagreb

Tel.: 01/4874 318; faks: 01/4874 319http://knjizara.glas-koncila.hr

E-po�ta: [email protected]

15. Ferdo Ro�ić Katolički kulturni potukazi Članci i govori

16. Nedjeljko Subotić Katolicizam i solidarizam Ogledi, kritike, članci

TisakGrafika Markulin, Lukavec

katolicizam i solidarizam

Documents