jezik medija(seminar)

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za kroatistiku

Normativne razine hrvatskog standardnog jezika

Zagreb, 23. travnja 2013.

JEZIK MEDIJA

Lana Hudeček – Milica Mihaljević

Mentor: Student:

dr. sc. Kristian Lewis Ivana Brkić

UVOD

U ovom seminarskom radu ću se baviti temom jezika medija na temelju pročitane knjige istog

naslova, autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević. Spomenuta knjiga namijenjena je

prvenstveno studentima novinarstva i komunikologije no može poslužiti gotovo svakoj osobi

koju zanima tema medija i koja želi bolje upoznati različite žanrove funkcionalnih stilova

hrvatskoga standardnog jezika.

Svaka osoba koja malo bolje poznaje vlastiti jezik svakodnevno uočava pogrješke na radiju,

televiziji, novinama i u raznim časopisima. Zbog toga, važno je upoznati ljude sa različitim

medijima i pravilima kojima se određeni medij služi. Naime, postoje poželjne i nepoželjne

značajke publicističkog funkcionalnog stila, a ova knjiga se upravo bavi

razlučivanjem ,,dobrog'' i ,,lošeg'' jezika medija.

Jezik medija je poseban jezik kojim upravljaju različite zakonitosti. Prvenstveno je potrebno

razlučiti kakav jezik medija jest, a kakav bi trebao biti tj. koje su posebne značajke jezika

pojedinih medija.

JEZIK MEDIJA

Mediji su sredstvo prenošenja obavijesti. Kako se razvija znanost i tehnika tako se razvijaju i

mediji. Danas postoje četiri dominantna medija, a to su novine, televizija, radio i internet.

Također, mediji se mogu podijeliti na govorne i pisane. Različiti mediji su postali dijelom

svakodnevnice jer doista nema osobe koja svaki dan ne dođe u kontakt sa nekom obavijesti

prenesenom medijem, pa čak i ako to ne želi. Također, mediji imaju veliki psihološki učinak

na čovjeka, na jezičnu kulturu svakog stanovnika Hrvatske pa je zbog svega spomenutog

doista bitno da mediji prenose točne informacije kao i da koriste primjeren jezik.

Autorice knjige spominju zanimljiv utjecaj televizije na studente. Naime, provedeno je malo

istraživanje u kojem su studenti zamoljeni da engleske riječi bypass i pace maker zamijene

hrvatskim. Riječ bypass su zamijenili sa riječi premosnica ili prjemosnica, dok su za riječ

pace maker tvrdili da je bolje da se i dalje koristi engleski naziv. Na prijedlog uporabe riječi

srčanik, gotovo su se svi nasmijali tvrdeći da im zvuči smiješno i neprihvatljivo. Kao

obrazloženje studenti su spomenuli seriju Hitna služba u kojoj su vidjeli riječ premosnica, dok

pace maker nisu. To je jedan od najboljih primjera utjecaja televizije na ljude, pogotovo na

mlađu populaciju koja je i ispitivana u ovoj anketi.

PUBLICISTIČKI FUNKCIONALNI STIL

Osnovne značajke standardnoga jezika su autonomnost, svjesna normiranost, stabilnost u

prostoru, elastična stabilnost u vremenu i višefunkcionalnost. Autonomnost jezika znači da je

jezik neovisan o svim narječjima, svjesna normiranost da je normiran temeljnim jezičnim

priručnicima, stabilnost u prostoru da je jednak na čitavom području Hrvatske, a elastična

stabilnost u vremenu da se teži tomu da se standardni jezik u vremenu što manje mijenja, ali

da su njegove promjene nužne kako bi se zadovoljili uvjeti suvremenog života.

Višefunkcionalnost jezika znači da se standardni jezik može podijeliti na nekoliko

funkcionalnih stilova što znači da jezik ima više funkcija, npr. jezik književnosti, medija,

znanstveni jezik, svakodnevni govor itd.

Najvažniji funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika su: književnoumjetnički

funkcionalni stil, razgovorni funkcionalni stil, publicistički funkcionalni stil, administrativni

funkcionalni stil i znanstveni funkcionalni stil.

Svi funkcionalni stilovi standardnog jezika se razlikuju po odnosu prema normi tj. po stupnju

dopuštene individualnosti. Što je odnos prema normi obvezatniji, manji je stupanj

individualnosti tj. manje je slobode u govoru ili pisanju. Književnoumjetnički stil je

najslobodniji, u njemu je sve dopušteno. Također, u razgovornom je stilu sloboda doista

velika ( npr. razgovor na dijalektu ili u žargonu). Ostali funkcionalni stilovi su ipak stroži.

Kako sam već spomenula, u književnoumjetničkom stilu doista je sve dopušteno, nema

određenih normi da se čak možemo zapitati jeli on uopće jedan od funkcionalnih stilova

standardnoga jezika?

Razgovorni stil služi za svakodnevnu komunikaciju, odlikuje se spontanošću, prirodnošću i

neusiljenošću.

Administrativni stil je stil ureda, ekonomije, diplomacije, industrije , trgovine itd. Određen je

svojom preskriptivnom funkcijom tj. on služi za izricanje onoga što se propisuje i za

oblikovanje jasnih i nedvosmislenih tvrdnja.

Znanstveni funkcionalni stil je u potpunosti u službi logičke organizacije sadržaja. U njemu je

individualnost najmanje, a ograničenost najveća.

Publicistički ili novinarski funkcionalni stil je stil javnog priopćavanja kojim se služe novinari

pišući tekstove za dnevne novine, časopise i ostale tiskovine. Međutim, taj stil se ostvaruje i u

govornim medijima tj. na televiziji i radiju. Publicistički stil je bliži standardnom jeziku nego

npr. književnoumjetnički, ali je također slobodniji od administrativnog i znanstvenog

funkcionalnog stila. Publicistički stil pokazuje živost i aktualnost, norma se u njemu najviše

razara. Novinari i publicisti morali bi upotrebljavati jezik usklađen sa zahtjevima

standardnojezičnih norma i biti svjesni odgovornosti jer čitatelji, slušatelji i gledatelji

svakodnevno prate njihov jezik i tako oblikuju svoju jezičnu svijest.

USPOREDBA PUBLICISTIČKOGA FUNKCIONALNOG STILA S OSTALIM

STILOVIMA

Svi funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika imaju nešto zajedničko. Također, svaki

stil ima nešto po čemu se razlikuje od ostalih funkcionalnih stilova. Razlike koje se pojavljuju

su na morfološkoj, leksičkoj, tvorbenoj i sintatičkoj razini. Tako je npr. književnoumjetnički

stil na leksičkoj razini obilježen poetizmima, razgovorni stil kolokvijalizmima, a razgovorni

žargonizmima. Na leksičkoj razini se uočava različit odnos prema sinonimima, u

književnoumjetničkome i publicističkome stilu sinonimi su poželjni, u razgovornome se mogu

upotrebljavati po želji dok su u administativnome i znanstvenome nepoželjni.

Na morfološkoj razini možemo primijetiti uporabu navezaka u različitim stilovima. Recimo, u

strožim stilovima preporučuje se sklanjanje brojeva dok ostali stilovi imaju blaži odnos prema

normi.

Na tvorbenoj raznini možemo primijetiti različite tvorenice, npr. u književnoumjetničkom

stilu dopušteno je napisati metloboj, bodljorepa, urlojav ili šalaonica, škakljaonica i sl.

Znanstveni stil pak često koristi tvorbu za izricanje novonastalih pojmova, npr. suosnik ili

staklište. U razgovornom stilu često čujemo riječi poput pripasač za remen, somovac za

čovjeka s puno novca i sl.

Na sintatičkoj razini stilovi se razlikuju pa tako enklitike u funkcionalnim stilovima koji imaju

stroži odnos prema normi se ne bi smjela pojaviti iza stanke u rečenici dok je u ostalim

stilovima to opet dopušteno.

Publicistički funkcionalni stil i književnoumjetnički funkcionalni stil

Ispreplitanje književnoumjetničkog i publicističkog funkcionalnog stila je možda najočitije,

posebice kada je riječ o novinskim člancima u različitim kolumnama. Stil kolumna je najbliži

esejističkom stilu pa tako autori najčešće pišu o različitim događanjima koja su čitateljima

zanimljiva, npr. putopisi. Često su tekstovi ironični, polemički i duhoviti.

Publicistički funkcionalni stil i razgovorni funkcionalni stil

Često se mogu elementi razgovornog stila prepoznati u novinskim tekstovima, u časopisima

za mlade, u modnim časopisima, glazbenim ili časopisima koji se bave životima poznatih i

slavnih osoba. U takvim tekstovima je često prisutno mnogo anglizama, žargonizama i česta

je uporaba stilskih sredstava. Također, elementi razgovornog stila su prisutni u reklamama,

npr. Teško je ful biti cool.

Publicistički funkcionalni stil i administrativni funkcionalni stil

Administrativni funkcionalni stil se u novinskim tekstovima često koristi u političkim

rubrikama, u tekstovima o gospodarstvu, ekonomiji i sl.

Publicistički funkcionalni stil i znanstveni funkcionalni stil

Znanstveni funkcionalni stil se dijeli na strogi znanstveni stil kojima se pišu stručni radovi i

na znanstveno – popularni stil koji je namijenjen prenošenju znanstvenih činjenica i podataka

na neformalnoj razini. Važno je da su podatci koji se prenose točni, a nazivlje uređeno.

Novinari se često nalaze u situaciji kada se trebaju korisitit stručnim izrazima, pa je važno da

se dobro informiraju o tekstu koji predstavljaju prije samog izdavanja časopisa.

ŽANROVI U PUBLICISTIČKOME FUNKCIONALNOM STILU

Publicistički funkcionalni stil ima više žanrova koji su nastali kao posljedica funkcija novina i

televizije (informativne, promidžbene, pedagoške, zabavne itd.) Silić publicistički stil dijeli na

dva podstila. Prvi podstil obuhvaća žanrove u kojima prevladavaju neutralna jezična sredstva

(informativni, popularizatorski, prosvjetiteljski i pedagoški žanrovi), a njima pripadaju vijest,

komentar, kronika, recenzija, intervju, anketa i reportaža. Drugi podstil sadrži žanrove u

kojima prevladavaju ekspresivna jezična sredstva. To su propagandni, agitativni i zabavni

žanrovi (kratka priča, kozerija, humoreska, esej, feljton, nekrolog, panegirik, persiflaža,

pamflet, parodija, groteska i lakrdija.) Osim ovih, postoje daljne podjele publicističkog

funkcionalnog stila, no glavna razlika je ipak da prvu skupinu čine žanrovi kojima je namjena

da obavijeste, a drugu skupinu čine žanrovi u kojima su prisutne značajke

književnoumjetničkog stila.

U prvoj skupini, čija je funkcija obavijesna, prevladavaju jednostavne rečenice.

Najjednostavniji primjer obavijesnog žanra su vijesti. Vijest je najkraći novinski oblik, to je

novost koja svojom važnošću zaslužuje da bude objavljena, a izražene je jezgrovito i kratko.

Četiri su opća čimbenika koja čine vijest: aktualnost (mora odmah biti objavljena), blizina

(ima veću važnost ako se događaj dogodio blizu nego npr. u Indiji), veličini ( npr. veći broj

žrtava) i važnost (koji događaj je važniji za nas.)

ŠTO JE ZNAČAJKA PUBLICISTIČKOG FUNKCIONALNOG STILA, A ŠTO

POGRJEŠKA U NJEMU – RAZRADBA POŽELJNIH I DOPUŠTENIH ZNAČAJKA

TE POGRJEŠAKA PO JEZIČNIM RAZINAMA

Autorice su u ovom poglavlju knjige analizirale najčešće jezične pogrješke na svim razinama.

Posebna pozornost usmjerena je sustavnim pogrješkama te nepoštivanju značajka

publicističkog stila.

PRAVOPISNA RAZINA

Nepoželjne značajke – pogrješke

Na pravopisnoj razini se javljaju mnoge pogrješke. One se pojavljuju na trivijalnoj razini

(pisanje č/ć, ije/je). Primjeri koje navode autorice su sljedeći:

Robert Prosinečki počinje shvačati da su njegove lopte ,,s očima'' čisti poklon suparniku.

(shvaćati)

Bush je pak najavio da će nastaviti ofenzivu protiv al – Quaide i neće povuči snage iz Iraka

jer to duguje ljudima koji vole slobodu. (povući)

David je rjetko viđenim volejom s 30- ak metara zatresao stativu. (rijetko)

Ljudi u selu su često govorili kako je ona trebala biti izrazito dražesna, jer su joj oba roditelja

bila privlačna izgleda. (dražesna jer)

Također, autorica primjećuje da je veoma česta pogrješka u pisanju naziva Europska Unija

umjesto Europska unija, ako i da se internet piše velikim slovom.

Dopuštene značajke

Kad je riječ o pravopisnoj razini, u pravilu se govori samo o poželjnim i nepoželjnim

značajkama publicističkog funkcionalnog stila. Publicistički funkcionalni stil mora slijediti

pravopisna pravila, a svako odstupanje je pogrješno. O dopuštenom odstupanju od

pravopisnih slučajeva možemo ipak govoriti u nekoliko slučajeva:

Često se na kraju podnaslova ne nalazi točka, npr. Banke ne daju kredite za mirovine jer

država ne jamči siguran povrat

To se smatra dopuštenom značajkom publicističkog funkcionalnog stila jer je važno da

rečenica ima funkciju što ima i bez točke.

Dvotočje se često upotrebljava na način koji nije spomenut u pravopisu. Ekskluzivno : O čemu

je, zapravo, Gelbard razgovarao s Tuđmanom, oporbom i ministrima. U ovom primjeru se

dvotočje koristi kako bi se izrazila važnost, pa je dopušteno odstupanje od pravopisa.

FONOLOŠKA RAZINA


Pogrješke na fonološkoj razini su česte u govornim medijima. Osim onih najčešćih, na

naglasnoj razini, česte su pogrješke u gubljenju glasova, zamjena jednoga glasa sa drugim pod

utjecajem dijalekta, neprovođenje glasovnih promjena itd.

Primjeri pogrješaka:

-orginalno (original ili originalan)

-matrijal ( materijal ili materijalan)

-delikvent (delinkvent ili delinkvencija)

-eshumirati ( ekshumirati )

-vjerovatno ( vjerojatno)

-dobijati (dobivati)

-rđa (hrđa)

-popesti (popeti)

U govornim se medijima veoma često čuje pogrješan izgovor tj. krivi naglasak na

posljednjem slogu: kontakt, presretač, andol, koncert, student itd.

Dopuštene razine

Dopušteno je neprovođenje vokalizacije, npr. Blizu stana pobijeni su koci kraj mora.

(poželjno je napisati kolci, ali koci je također dopušteno.

MORFOLOŠKA RAZINA

Nepoželjna razina- pogrješke

U prve je dvije županije to i učinjeno. (prvim dvjema županijama)

Naša je krivulja neko vrijeme išla silazno, a sad je sve spremno da opet krenemo uzlaznim

putem. (putom)

U publici smo primijetili Mileta iz Hladnog piva. (Milu, Mile)

Volim pjesme Ray Charlesa. (Raya Charlesa)

Ja bi u okviru svojih mogućnosti rado pridonio mirnom rješenju. (ja bih)

Prikaz dramska teksta (dramskoga)


Moj je otac imao starog dobrog prijatelja. ( poželjno je staroga dobrog)

TVORBENA RAZINA

Nedopuštene značajke – pogrješke

Uključili su klima-uređaj. (klimatizacijski uređaj)

U nedjelju se održava vaterpolo dvoboj između Mladosti i Juga (vaterpolski dvoboj)

Odgajati usvojenu djecu, voliti ih kao vlastitu. (voljeti)

Nismo se bili u stanju dići i vratiti u prvotni položaj. (dignuti)

-bojati, bojiti (obojiti)

-ličioc (ličilac)

-kupaona (kupaonica)


U vrijeme dok je bager iskopavao zemlju, postavljali su i spajali cijevi. ( poželjno je iskapao)

SINTATIČKA RAZINA


Naša ekipa upravo je krenula kod Dragutina Tadijanovića. (Dragutinu Tadijanoviću)

Dok bi se oni samo u okviru igre ubijajali i iživljavali kroz neodgovorno ubijanje

eksploatiranih Indijaca. (iživlajvali neodgovornim ubijanjem)

To nije bilo moguće radi Račanova zdrastvenog stanja. (zbog)

-mada (iako, premda)

- radi toga što (zbog toga što)

- s obzirom da (s obzirom na to da)

-33 bodova (33 boda)

-Vi ste došla ( Vi ste došli)

-njegujući luksuz za vašu kožu (luksuz koji njeguje )


Prema tome, imam pravo koristiti stan sve dok sam na istim dužnostima. (poželjno- koristiti

se stanom)

-na težak način (teško)

-na takav način (tako)

- na neodogovoran način (neodgovorno)

LEKSIČKA RAZINA


Ti su mladići u tenisicama i sa šakom metaka masovno odlazili na front. (frontu)

Taj krasan gest. (ta krasna gesta)

Izuzetak je možda Zdenka Kovačićek, jedna od pobjednica. (iznimka)

-dozvoliti (dopustiti)

-izaći (izići)

-iziskivati(tražiti, zahtjevati)

-sačekati (pričekati)

-sprovesti( provesti)

-ishitren (nepromišljen)

-nadležan (mjerodavan)

-njen (njezin)


Dopuštena je značajka publicističkog funkcionalnog stila na leksičkoj razini uporaba

internacionalizama i žurnalizama (umjereno) te posuđenica (anglizmi).

Internacionalizmi

-aktuelan (aktualan)

-alabaster (alabastar)

-doktorant (doktorand)

-humanista (humanist)

Žurnalizmi

Da bismo nešto sa sigurnošću proglasili žurnalizmom, potrebno je provjeriti učestalost

pojavljivanje u novinskom korpusu. Navedeni su primjeri nekih žurnalizama: strateški interes,

neriješeno pitanje, ukazati povjerenje, kuloarski razgovori, staviti na papir, okrenuti kormilo

itd. Žurnalizmi su često višerječni te bi se mogli svrstati u frazeme. Načelno, frazem može

biti žurnalizam ako se izrazito često pojavljuje u novinama.

STILSKA RAZINA


Računa se da se samo na području grada Zagreba popuši dnevno u prosjeku oko desetak

milijuna cigareta. (desetak, oko deset)

-zajedno s (s)

-veliko mnoštvo (mnoštvo)

-prijeko nužne promjene (prijeko potrebne, nužne)

-treći po redu (treći)

SINTAKSA PUBLICISTIČKOG STILA

Ovo poglavlje se bavi sintatičkim značajkama publicističkog stila tj. onim značajkama po

kojima se publicistički stil razlikuje od ostalih funkcionalnih stilova.

VRSTE REČENICA

Rečenica je sintaktička jedinica u kojoj je donja granica riječ, a gornja diskurs. Na rečenicu se

može gledati s različitih motrišta: kao na sintatičku jedinicu, obavijesnu jedinicu. Sadržajnu

jedinicu i s obzirom na njezinu priopćajnu svrhu.

Što se tiče glagolskih vremena, u obavijesnim žanrovima publicističkog funkcionalnog stila

glagolska su vremena reducirana na prezent i perfekt, a uz njih se još pojavljuje futur i

kondicional I. Ostala se glagolska vremena pojavljuju rijetko, te se uporaba tih vremena

smatra oznakom lošeg stila. Naime, uporabom prezenta kad je riječ o prošlom događaju

izaziva se osjećaj napetosti (npr. Agencija Associeted Press objavila je kako su se u nedjelju u

SAD-U dogodile tri zrakoplovne nesreće –sudarila su se dva medicinska helikoptera i srušila

dva manja zrakoplova.

Upravni i neupravni govor

U publicističkomu su funkcionalnom stilu tj. njegovu obavijesnome žanru veoma česte

rečenice s upravnim i neupravnim govorom. Često se upravni govor navodi bez navodnika i

crtica, a njihovu funciju ima zarez. U velikom broju slučajeva, tvrde bivši zaposlenici, sustav

je prikazivao pogrešan, odnosno manji radni staž.

Upravni govor se često navodi navodnicima, ali se u medijskim tekstovima često viđaju

rečenice kojima je završavanje navoda obilježeno gornjim navodnicima. ''Političke opcije će

se prikljanjati nama, a mi nećemo ići ni u jednu političku opciju, mi smo samostalni', najavio

je splitski poduzetnik.

Također, upravni se govor uvodi dvjema crticama. –Kad se razmatra nečiji moralni integritet i

obećanje da neće bježati, procjenjuje se cijeli život. – smatra Mikulić

ANGLIZMI I ENGLESKE RIJEČI

Engleski kao globalni jezik snažno utječe na sve jezike s kojima dolazi u dodir, pa tako i na

hrvatski. U hrvatskome se jeziku sve češće nalaze anglizmi , ali i posve neprilagođene

engleske riječi. Gmail serveri došli su na crnu listu spammera koju T-Com gleda prilikom

odbijanja mailova. Riječ je o tkz. Black listi Network Reputation Services renomirane tvrtke

Trend Micro. Lista se na globalnoh razini potpuno automatski administrira i vrlo brzo

ažurira.

Česti anglizmi u hrvatskome jeziku su i acccessories , backstage, beauty salon, after party,

blog, coffee break, cover, dress-code, gay, hit, laptop, CD live, talk show itd.

TIPIČNE POGRJEŠKE U PRIJEVODIMA S ENGLESKOG JEZIKA I POD

NJEGOVIM UTJECAJEM

U medijima često nalazimo tekstove koji su nastali prevođenjem s kojega stranog jezika.

Česte pogrješke su npr. shake a leg! što se prevodi kao protresite noge, a zapravo znači

požurite.

FRAZEMI

Značenje višerječnih jezičnih jedinica kao živjeti na visokoj nozi, mačji kašalj, krokodilske

suze, lavlji dio, velika zvjerka, bijesne gliste ili ići niz dlaku nema nikakve veze s nogom,

mačkama ili kašljem. Njihovo se značenje ne može pogoditi iz značenje sastavnih rečenica

već se mora naučiti na isti način na koji se uči značenje riječi.

STILSKE FIGURE

U publicističkome funkcionalnom stilu često se pojavljuju i različite stilske figure. Stilske

figure koje su najčešće zastupljene u tome stilu i to u obavijesnim žanrovima su metafora i

metonimija. To su figure u kojima dolazi do prijenosa značenja (npr. hrabar kao lav, fikus

funkcija političara, lukav kao lisac, debeo kao prasac i slično.

IMENA

Prema predmetu na koji se odnose imenice se dijele na opće imenice (npr. stol) i imena (npr.

Marko). U publicističkome stilu imena se navode na mnogo različitih načina. Ipak, ne znači

da su svi načini navođenja točni. Često Lane postaju Lene, Ribić Rebić ili Robić, također,

česte su greške u sklanjanju imena koja završavaju na y. Uz te pogrješke, javljaju se pogrješke

u izgovoru posebno ruskih, čeških ili poljskih imena.

NAZIVI

S obzirom na velik utjecaj koji publicistički stil ima na jezičnu kulturu bilo bi važno da

novinari više pozornosti posvete nazivlju koje se u njemu pojavljuje. Nazivlje se često

pojavljuje u publicističkome funkcionalnom stilu i u svojemu pravome značenju i u

prenesenom značenju. Također zbog česte uporabe nazivi katkad postaju žurnalizmi, novinari

su često prisiljeni birati između više istoznačnih naziva domaćega i stranoga podrijetla. Važno

je pridržavati se temeljnih terminoloških načela i biti svjestan velikog utjecaja koji novine

imaju.

REKLAME

Reklame imaju jako dugu povijest, njome su se ljudi koristili kako bi promovirali svoj rad i

prodali svoje proizvode. Postoje mnogo prije pojave tiska, a danas su neizbježne na svakom

koraku. Zbog svega toga su česte novotvorenice pa danas možemo čuti riječi poput Dinersiraj

(koristi se Diners karticom), krašotice, najmještaj, pusomjer, Studeniziraj se (pij Studenu) itd.

Također javljaju se rečenice poput: Imate li papriku / uteg u želucu? ,Pričajmo Tomato i sl.

Jezik reklama se ne može podvesti ni pod jedan stil. Ima značajke književnoumjetničkog stila

pa je tako jezik reklame dosta slobodna i individualan.

jezik medija(seminar)

Documents