Kolonijalizam uAfrici i Aziji

Kolonijalizam

• Kolonijalizam je proces u kojemu snažne države zauzimaju i zadržavaju slabije razvijene zemlje.

• Prema povjesničaru Philipu Curtinu, kolonijalizam je "vladavina od strane naroda koji pripadaju drugačijoj kulturi". No, ne smatra se svaka tuđinska vlast nelegitimnom.

• Kolonijalni gospodari oduzimaju cijelom društvu mogućnost vlastitog razvoja. Tim razvojem upravljaju stranci vođeni prije svega svojim gospodarskim interesima.

Kolonijalizam

• Dvije najveće kolonijalne sile bile su Francuska i Velika Britanija. No, nisu bile jedine, svoje kolonijalne posjede imale su i Nizozemska, Belgija, Portugal, Španjolska… Krajem 19. stoljeća, zbog kasnog razvitka, u kolonijalnu podjelu uključile su se i Italija i Njemačka, što je poremetilo odnose među silama i što će nerijetko biti uzrok sukobima, čak i Prvog Svjetskog rata.

Afrika

• Afrika je dugo bila nepoznat kontinent, i bila je uglavnom usputna postaja na putu do Indije.

• Razvitkom trgovine robljem, Afrika je postala izvor unosne zarade.

• U razdoblju od 1701. – 1810. Engleska je prevezla 2 milijuna robova, a Španjolska i Portugal svaki po 600 tisuća.

• Godišnji profit se procjenjuje na 24% u 18. stoljeću i od 8% - 13% do kraja 19. stoljeća.

Afrika

• Pojavom prosvjetiteljstva, javljaju se prve ideje o ukidanju ropstva. No, protivnici njegovog ukidanja, vođeni ekonomskim interesom, tvrdili su da su crnci otporniji na klimatske uvjete i na fizički rad te da mogu obavljati posao na plantažama bolje i dugotrajnije.

• Razvijala se svijest o crncima kao nižoj rasi, jeftinijoj radnoj snazi, podređenim bićima, koja se love mrežom kao životinje i prevoze do Amerike u potpaljublju.

Afrika

• Afrika je dugo vremena bila nepoznanica, naročito njena unutrašnjost. Najhrabriji istraživači počeli su je istraživati tek u 19. stoljeću. Među stranim istraživačima (David Livingstone, Henry M. Stanley), bilo je i nekolicina naših. Dragutin Lerman postao je povjerenik za belgijsku koloniju Kongo, te braća Mirko i Stevo Seljan, koji su je istraživali početkom 20. stoljeća.

Afrika

• Najveće posjede u Africi imala je Velika Britanija. Ključni teritorij bio je Egipat, posebno nakon prokopavanja Sueskog kanala. Bio im je zanimljiv i jug, no tamo su se vodili burski ratovi, jer su se Velikoj Britaniji pobunili Buri, potomci nizozemskih kolonista. Unutrašnjost Afrike bila je zanimljiva zbog velikih nalazišta dijamanta.

Afrika

• Francuzi su svoje posjede širili na sjever (Alžir, Tunis) i zapad i otok Madagaskar.

• Jedine nezavisne države u Africi bile su Liberija (nazvana tako jer su se tamo vraćali povratnici nakon ukidanja ropstva u Americi) i Abesinija (kasnije nazvana Etiopija).

• Najveći pristaša britanskog imperijalizma, Cecil John Rhodes, pokrenuo je projekt izgradnje željeznice od Kaira na sjeveru do Cape Towna na jugu Afrike. Time su se htjeli povezati posjedi.

Afrika

• Najveći dio te željeznice je izgrađen i koristi se čak i danas. Nedostaje samo dio između Ugande i Sudana.

Azija

Azija

• Najveći utjecaj Europljana, posebice Britanaca, bio je na Indijskom potkontinentu. Indija je još prije u povijesti bila povezana sa Europom, jer je bila zanimljiva zbog začina i svile. Ona je bila pod vlašću Mogula. Slabljenje Mogula najviše je išlo u prilog Britancima, koji su pojačali svoju trgovinu te su tako 1690. osnovali svoje naselje – Calcuttu.

• Sredinom 18. stoljeća, osnovali su britansku istočnoindijsku kompaniju koja je podupirala sukobe između domorodačkih skupina.

Azija

• Posjede u Aziji su osim Velike Britanije imale i Francuska, Nizozemska, Portugal, Njemačka, Rusija, SAD i Japan. Između njih bilo je čestih sukoba zbog kolonijalnih posjeda, ali i zbog zona gospodarsko-političkih utjecaja.

• U 19. stoljeću Kinu je pogodila teška politička kriza. Uzroci su bili teško gospodarsko stanje, glad i siromaštvo naroda. Kinezi su za takvo stanje optužili kolonizatore, jer su oni iskorištavali i ponižavali narod.

Azija

• Pobunom nazvanom Bokserski ustanak (1899. – 1900.) kinezi su se pokušali osloboditi kolonijalnog utjecaja velikih sila, no bezuspješno.

• Europske su se sile vojno angažirale te ugušile ustanak. Kini je nametnuta „politika otvorenih vrata“ – slobodna trgovina sa zapadnim zemljama koja je strancima omogućila iskorištavanje kineskih bogatstava.

Azija

• Godine 1911. smijenjen je posljednji kineski car, a Kina je ponovno započela borbu protiv imperijalističkih velesila.

• Japanom je, krajem 19. stoljeća, vladao car Hirohito, koji je modernizirao Japan. On se odrekao izolacijske politike i uključio se u sukobe na Dalekom istoku oko podjele zona utjecaja. Tada je politika Japana poprimila kolonijalističko obilježje, jer su Japanci ravnopravno sudjelovali u podjeli interesnih sfera.