kontekstualno moduliranje značenja

8/20/2019 Kontekstualno moduliranje značenja

http://slidepdf.com/reader/full/kontekstualno-moduliranje-znacenja 1/7

2.2.4. Kontekstualno moduliranje značenja

Primjeri inkorporacije imenice koje smo upravo vidjeli pokazuju značenje riječi idrugih morfema koji variraju zavisno od kolokacije, neposrednog lingvističkogkonteksta u kojem se javljaju. Ova vrsta varijacija nalazi se unutar jezika. Moemo

vidjeti sličan fenomen u engleskom jeziku gdje značenje pridjeva lagano varira uzavisnosti od imenice kojom upravlja. !ko npr. "odreem svoje stopalo# to jeznatno drugačije od onog $to radim kad "odreem travu#, ili kada "odreem tortu,odreem nečiju kosu, odreem drva, odreem dijamant, odreem $pil karata iliodreem zarez#. Prirodom doga%aja, znači onaj kojemu je udovoljeno, to je tipičnio&jekt, i o&im čija namjera moe varirati u ovim različitim upotre&ama. 'natočovoj varijaciji, imamo jak osje(aj da je osnovno značenje glagola rezati isto unutarovih slučajeva )drugim riječima, ne mislimo da je ovaj gllagol polisemijski*. +ruse)-/0 12* odnosi se prema ovom fenomenu kao prema kontekstualnom

moduliranju značenja. tepen semantičke "udaljenosti# se pove(ava ako

uzmemo u o&zir "produena značenja# kao $to su "odrezao dogovor# )nagodio*,"odrezao ugao# )i$ao prečicom*, "odrezati paragraf# )izraziti stav* ili "rezaticijene#. Ova vrsta fenomena postavlja zanimljiv opisni i teoretički pro&lem3 da lirazlike u značenju različitih kolokazija nastaju kompoziciono ili ne 5esu liznačenja kolokacija samo rezultat kom&inacije značenja njihovih dijelova ili sucijele kolokacije nositelji značenja same po se&i 6rugim riječima, koja odsljede(e dvije mogu(nosti daje naj&olji semantički opis engleskog0

7 Ona koja na&raja značenja "rezati, stopalo, trava, torta, kosa itd.# 8 dajespeci9čno značenje kolokacija "odrezati nečije stopalo#, "rezati travu#,"rezati tortu# i tako dalje, izvedena kompozicionalno iz značenja dijelova, ili

7 Ona koja samo na&raja različite kolokacije u kojoj se "rezati# pojavljuje iodre%uje različita značenja cijele kolokacije.

8spitat (emo svaku mogu(nost naizmjenično.

2.2.4.. Prva mogu(nost0 kompozicionalnosti

Prva mogu(nost je da je značenje "rezati nečije stopalo, rezati travu, rezati tortu,itd. do&iveno lompozicionalno od značenja glagola "rezati# i značenja njegovog

imeničkog o&jekta. :načenje od "rezati travu# do&iveno je kom&inacijomznačenja "rezati# i značenja "trava#. Ovo moe funkcionirati u jednom od dvanačina0

7 ;ipoteza op(enitog značenja0 "rezati# moe imati isto neodre%eno iliop(enito značenje u svim svojim različitim kolokacijama0 odnosi se na nekičin ostvarivanja materijalnog intervala na povr$ini, sa pojedinačnimdetaljima svake vrste intervala koju izvodi slu$atelj, radije nego da seizvodi unutar značenja samog glagola

!lternativno,



7 ;ipoteza vi$e značenja0 "rezati# moe imati vi$e značenja u svakojkolokaciji0 "rezati# u "rezati nečije stopalo# ima ulaz u mentalni leksikon)interval povr$ine, o&ično slučajno* kao i "rezati# u "rezati travu# )razdvaja

jedan dio povr$ine od drugog, najče$(e namjerno*.

Problem sa hipotezom općenitog značenja. Opisivanje ovog jezgrazajedničkog značenja navodno je prisutno i u svim slučajevima "rezati# nije nunoni lako pitanje )vidi odjeljak 2./.* +oncise O<ford, izdanje 2==4.daje de9niciju"napraviti otvor, rez ili ranu o$trim alatom ili predmetom#, ali ovo ne o&ohvatakad neko "ree maslac#, niti npr. Kada &ič "ree# nečije meso, predmet koji reene mora &iti o$tar. Onda moda moramo od&aciti ove namjene koje su na nekinačin pro$irene ili pose&ne pa ih se oslo&a%a iz djelokruga nejasne de9nicije0moda (e de9nicija "napraviti otvor, rez ili ranu o$trim alatom ili predmetom#vrijediti za sve ostale. >ak iako se to dogodi postoji pro&lem, de9nicija nerazlikuje adekvatno "rezati# od sjeckati, prorezati ili u&osti3 sjeckati ko&asicu,prorezati pismo ili pro&osti nekoga jednako je "napraviti otvor, rez ili ranu o$trimalatom ili predmetom#, ali isto tako ne moemo opisati ove činove kao "rezanje.' nastojanju daformuliramo najop(enitiju mogu(u de9niciju izvukli smo pre$irokede9nicije a nije točno razlikovanje od raznih ne sinonimnih glagola u istomsemantičkom polju.

P8?!@5A Moete li formulirati op(u de9niciju glagola "rezati# koja &i iz&jegla oveproleme Bazmotrite i druge mogu(e o&jekte, kao rezanje sira icom.

P8?!@5A 6rugi primjer sa sličnim pro&lemom je glagol lomiti u kntekstima kao $to je zdro&čljena latica u ruci, lomiti papir, lomiti $e(er i zdro&iti auto pod &etonom3uprkos prisustvu istog glagola uključenog u djelovanje i a samim tim i stanjesu&jekta znatno se razlikuju sa svakom kolokacijom. Moete li formuliratiadekvatnu op(u de9niciju koja razlikuje lomiti od povezanih glagola kao $to supopustiti, na&rati, na&orati

Modeli prototipa na &azi značenja raspravljeni u C.poglavlju predstavljeju mogu(erjep$enje ovog pro&lema.

Problem sa hipotezom višestrukog značenja. 6ruga opcija je da se predloi

vi$e značenja za "rezati#, po jedan pose&no za svaku kolokaciju. ' izrazu "rezatinečije stopalo#, na primjer, rez se moe opisati kao ne$to "$to je djelomičnopro&ilo povr$inu o$trim predmetom, o&ično slučajno#3 kad se ree nečije stopalo,o&ično se ne odvaja jedno stopalo od ostatka tijela )to &i se reklo odrezati*. 'izrazima "rezati travu, rezati nečiju kosu#, s druge strane, glagol vi$e prenosidjelomično značenje nego povredu na povr$ini o&jekta0 značenje ovih kolokacija

je da je jedan dio o&jekta u potpunosti odstranjen od ostatka. Bazmotrimo sada"napraviti udu&ljenje#3 ovdje je o&jekt doveden u djelovanje glagola akonapravimo udu&ljenje u $tapu, udu&ljenje ne postoji prije nego je napravljeno.Kao rezultat toga, značenje udu&ljenja u "napraviti udu&ljenje# moe &iti

parafrazirano kao "stvaranje udu&ljenja o$trim predmetom#, sasvim drugačijeznačenje od onog u ostalim kolokacijama, u kojim svi pretpostavljaju prethodno



postojanje o&jekta koji se ree. 8pak, kada je riječ o izrazu "&ič ree nečiju kou#,značenje je povreda na povr$ini kao i u izrazu "rezati nečije stopalo# ali &ezuo&ičajenog elementa o$trog o&jekta 3 napravljen od koe, &ič se o&ično nesmatra o$trim predmetom.

:&og toga imamo listu različitih značenja glagola "rezati#0

7djelomično kr$enje povr$ine o$trim predmetom, o&ično slučajno

7stvaranje djelomično kr$enja povr$ine o$trim predmetom

7odvojiti jedan dio o&jekta od drugog jednom rukom

7odvojiti jedan dio o&jekta od drugog o$trim predmetom itd.

Ovo (e sve imati visoko speci9čno kolokacijsko ograničeno značenje0 "djelomičnokr$e povr$inu o$trim predmetom, o&ično slučajno#, na primjer, imat (e veoma

sličan smisao sa rezati u kolokaciji sa stopalom, ali ne sa tortom, "rezanje torte#o&ično je radnja potpunog odstranjenja. ! značenje "stvaranje djelomičnogkr$enja povr$ine# nije o&avezno u "napraviti udu&ljenje#, isključeno je u "rezatidrvo# u izrazu koji ne podrazumije nikakvo stvaranje.

Ova druga opcija ima dva pro&lema. Prvi je čisti &roj različitih smislova pripisanihglagolu "rezati#. Dudu(i da je čin rezanja u svakom od primjera malo drugačiji,potre&an je veliki niz različitih smislova. 5asno je da je nemogu(e de9niratiznačenje "rezati# u samo jednoj parafrazi pro$irenog značenja kao odrezati tekst,odrezati disk itd. :ahtjevaju pose&an niz de9nicija. Prepoznavanje drugog smisla

glagola "rezati# ne pravda činjenicu da se radi o istom glagolu u svimkolokacijamaEkao rezultat imamo neki razlog da je to isto značenje koje je unutarsvih njih. Osim toga, s o&zirom na pretpostavku o organizaciji mentalnogleksikona gore navedenih atri&ucija )2...* odvojenog značenja "rezati# u svimkolokacijama za lingviste je nee9kasna, podrazumijeva rast &roja o&lika glagola,mi ne elimo vi$e predlagati odvojene unose "mentalnog leksikona# rezati urezati tortu i rezati nečije stopalo nego očekujemo da se na%u kao odvojenestavke u u rječniku.

6rugi pro&lem je povezan0 o&zirom na različite mogu(nosti značenja rezati kakoiza&rati točno speci9čno značenje u konkretnom slučaju Kako slu$alac moe

znati odgovaraju(e tumačenje "reazti# u sja(e $pila karata znači "odvajanje jednog dijela o&jekta od drugog jednom rukom# a ne "stvaranje djelomičnog rezana povr$ini o$trim predmetom# 6ruga opcja &i &ila jasno pogre$na, a na$uteoriju o značenju izraza tre&a potpuno isključiti. 8pak opis procesa značenja riječirazmrsiti je veoma pro&lematičan, naj&olji trenutačni računalni model uznačajnijoj mjeri ne odgovara ljudskim sposo&nostima )vidi .2.2. za detalje*.

Moe se rezimirati rasprava do ovog trenutka.'zimali smo u o&zir mogu(nost daznačenje kolokacija poput "rezati nečije stopalo#, "rezati travu# itd. 8zvedeni sukompozicionalno iz značenja njihovih elemenata. Pogledali smo dvije opcje za ove

detalje. Prvo je značenje "rezati# op(e ili nejasno u svakoj kolokaciji. Ovo stvarapro&lem odgovaraju(eg de9niranja ovog op(eg ili nejasnog značenja na način koji



razlikujemo rezati od drugih ne sinonimnih glagola. 6ruga opcija da rezati imapose&an smisao u svakoj kolokaciji. !li ako usvojimo ovo rje$enje nalazimo da&roj de9nicija glagola rezati raste. uočeni s tim velikim &rojem različitihznačenja, kako slu$alac moe znati koju da itza&ere u u kojem slučaju Bje$enjeovoga čini se prilično pro&lematično. @e znači da ge tre&amo od&aciti nego da je

uključeno u sloeija pitanja. Pogledajmo sada nekompozicionalna rje$enja.

2.2.4.2. 6ruga mogu(nost0 nekompozicionalnost. @iz pro&lema prvih rje$enjamoe se iz&je(i ako se svaka kolokacija u cjelini smatra relevantnom de9nicijom7osnovom jedinice. Prema ovom pristupu, značenje kolokacija nije kompoziciono0učimo jednu de9niciju za jedinicu "rezati travu#, drugu za "rezati nečije stopalo#,a tre(u za "rezati disk#. 6akle, činjenica je da je u "rezati travu# kosilica ili kosainstrument kojim se ree, a da u "rezanju diska# prač +67a, nije dio značenjarezanja, ali pripada kolokaciji u cjelini. @a ovaj način se iz&jegava nekolikopro&lema kompozicijskog rje$enja0

7 nemamu unaprijed op(u de9niciju "rezati# koja (e &iti odgovaraju(a u svakomkontekstu kao $to imamo u verziji op(eg značenja kompozicionalnog rje$enja

7 nemamo pro&lem smisla riječi razmrsiti, jer svaka kolokacija nosi vlastitude9niciju

Postoji jo$ jedan faktor u korist nekompozicionalnosti. ?o nije samo "rezati# čije jeznačenje odre%eno njenom kolokacijskom okolinom0 kolokacija tako%er odre%ujeo&jekat rezanja. 6akle, govornici engleskog jezika znaju da se "rezanje trave#odnosi na grumene trave, dok se sadnja trave odnosi na sjeme, i pu$enje trave

odnosi se na li$(e potpuno druge &iljke. ?ako%er znaju da je u pitanju +6,predmet, koji je uključen u izrazu "rezanje diska# ali je to akustični o&jekt u izrazu"slu$anje diska#. :&og različitih značenja o&a glagola u različitim kolokacijamačini se razumnim mi$ljenje da je osnovno polazi$te značenja jedinice kolokacijsko,a ne pojedinačno.

@aalost, ovo rje$enje je podjednako komplicirano kao i kompozicijsko. >ini se danegira na$e pretpostavke o kompozicionalnosti značenja kolokacija0 razlog je da"rezati travu# ima takvu interpretaciju jer je sigurno u pitanju ne$to $topodrazumijeva kom&inaciju "rezati# i "trava#. @ije proizvoljna činjenica da "rezatitravu# znači upravo to, naprotiv, značenje fraze ovisi od značenja njegovih

komponentii to je razlog da ovo značenje ne prenosi neki drugi slijed različitihelemenata, kao zasaditi drvo. ! ako se oz&iljno uzme analogija mentalnogleksikona, ova opcija tako%er omogu(ava rast &roja značenja. !naliziranje svakekolokacije, uključuju(i i "rezati# koje imaju pose&no speci9cirano značenje moedovesti do ogromne količine ponavljanja i redudantnosti u mentalnom leksikonu, idovodi do generalizacije da je značenje "rezati# u svakoj takvoj kolokaciji uznačajnoj mjeri slično značenjima u drugim kolokacijama. @a slici 2.. sumirani suiz&ori0

rezati tortu F "rezati# ima isto op(enito značenjerezati nečiju kosu F u svakoj kolokaciji

rezati drvo F kompozicionalno značenje



rezati dijamant F "rezati# ima različito značenje u svakojkolokaciji

rezati $pil karata Frezati disk F

rezati udu&ljenje}

nekompozicionalno značenjeitd. F

Ovi argumenti oblikuju mnoge pretpostavke o prirodi i granicama lingvističke kompetencije.U nedostatku jasnog razumijevanja kako mozak zapravo procesuira i čuva jezik, lingvisti su

pretpostavili da njihov opis pretpostavljenih lingvističkih kompetencija treba održavati istekriterije ekonomije i netehnološkog viška koji djeluje u realnosti, na papiru rječnika. Dakle,mnoga lingvistička istraživanja pretpostavljaju da mentalni leksikon ne sadrži veliki brojsamostalno navedenih stavki, ali da nalazi maksimalan broj generalizacije o značenju glagola

poput „rezati u svim njegovim kolokacijskim kontekstima, kako bi se predstavili

najekonomičniji unosi, i smanjio višak istih. !ao rezultat toga, najbolje je rješenje ponu"enona slici #.$. koje se smatra kao tradicionalno poželjno. U kasnijim poglavljima vidi se kakoseova teorija osporava u novijim teorijama jezika. %edna od njih, posebno, poznata kaokognitivna lingvistika, posebno odbacuje dihotomno obrazloženje koje vidimo u tvrdnji da ni

poseban listing ni kompozicijski pristup ne treba usvojiti kad je riječ o mentalnojreprezentaciji značenja kolokacija poput ovih. &rema lingvistu, 'angacker ($)*+, ova vrstarazmišljanja je primjer isključive zablude, ideja da „jedna analiza, motivacija, kategorizacija,uzrok, -unkcija ili objašnjenje lingvističkih -enomena nužno isključuje drugu ('angacker,$)*+#*.. 'angacker iz široke, predteoretske perspektive nastavlja

„/z široke, predteoretske perspektive, ova pretpostavka je bezrazložna i zapravo prilično

sumnjiva, s obzirom na ono što je poznato iz mnogostrukosti interakcije sinhronijskog idijahronije -aktora koji odre"uju oblik i uvoz jezičkih izraza.

0toga, iako se možda čini neprikladno nabrojati sve kolokacije „rezati u leksikonu, ovuopciju očigledno ne treba odbaciti ako se uspostavi (na primjer kroz eksperimentda je toustvari ono što slušalac (nesvjesno učini. 1 ovo otkri2e samo po sebi ne negira zamisao da jeslušaocu tako"er predstavljeno nezavisno značenje glagola „rezati ili set značenja koji ulazeu sastav značenja svaki put kada glagol dobije novi set argumenata.

#.3. 4azličiti načini de-iniranja značenja

5adalje, za pitanja koje su jedinice, treba dodijeliti de-inicije. U ovom dijelu 2emo raspravitiniz različitih načina na koje značenje riječi može biti de-inisano.

#.3.$. 4ealna i nominalna de-inicija

!ao što je ve2 navedeno, koncept de-inicija seže od 1ristotela, koji ih je raspravio u svojim brojnim obimnim radovima. %edan od najvažnijih 1ristotelovih načina de-iniranja može senači u djelu „1naliza, a rasprava je posve2ena objašnjenju strukture naučnim znanjem. !aošto jeve2 navedeno tu, de-inicija ima dva sasvim različita tumačenja „u de-iniranju kaže1ristotel „jedan eksponat je ili ono što objekt predstavlja ili ono što mu ime znači( 6redennick $)78 //.+.)#b . De-inicija se može smatrati kao neka vrsta zbira suštine iliinherentna priroda stvari /li kao opis značenja riječi koju označava ova stvar (nominalnade-inicija. !ako je 1ristotel zainteresiran u pružanje osnova za razumijevanje prirode, to je



prvo tumačenje koje je usvojeno de-inicija groma, na primjer, nije opis značenja rijačigrmljavina, ali izražava suštinsku prirodu grmljavine (za 1rustotela, buka vatre koja se gasi nanebu.

5eki ljudi smatraju da de-inicija osnovne prirode predmeta je jedini tip de-inicije koji može biti koristan. 5a primjer, Diderot je izjavio „da se de-inicija riječi ne razlikuje ni na koji način

od de-inicije stvari (citirano u 9eschonic $))$$8#. &ošto je to naučno istraživanje koje jeuzeto da otkrije ove osnove prirode, ova de-inicija 2e se -ormulirati naučnim disciplinama.Utjecajni američki lingvist 'eonard :loom-ield navodi u poznatom pasusu

0ituacije koje navode ljude da govore uključuju svaki objekt i doga"anje u njihovomuniverzumu. Da bi se dala precizna naučna de-inicija značenja za svaki oblik jezika trebaimati naučno precizno znanje o svemu u svijetu govornika. 0tvarna mjera ljudskog znanja jeveoma mala, naspram ovoga. 9ožemo precizno de-inirati značenje govora oblika kada ovoznačenje ima neke veze sa nečime o čemu imamo naučno znanje. 5a primjer, možemode-inirati imena minerala, u smislu hemije i mineralogije, kao kada kažemo da je uobičajenoznačenje riječi sol natrijev klorid (5a;l.

(:loom-ield $))3$)3

0 druge strane, prema :loom-ieldu, nemamo precizan način de-iniranja riječi kao što suljubav i mržnja. Dakle, za razumijevanje ovih, lingvistika bi se trebala obratiti tehničkimnaučnim disciplinama u -ormuliranju de-inicije pravo značenje riječi prirodnog jezika, prema:loom-ieldu, je da se identi-icira sa naučnom de-inicijom ili na najbolji mogu2i na2in sasvojim oznakama. 4ezultat, kad god nedostaje naučno dokazana de-inicija ili oznaka, tulingvistika sa sigurnoš2u ništa ne može re2i o značenju riječi. (%edan problem sa ovomnaučnom koncepcijom prirode objekata je taj što se stalno mijenja samo pomislite na trenutnenajbolje teorije svemira, mase, svjetla ili nečeg važnog u svijetu pogleda moderne -izike, uodnosu na iste pojmove prije samo sto pedeset godina, prije pojave relativnosti i kvantnemehanike. Ova naučna dostignu2a radikalno su promijenila naše vi"enje svemira, mase i takodalje, ali zasigurno nije imalo nikakvog učinka na naše svakodnevno značenje.:loom-ieldovo vi"enje je ozbiljna prepreka za sveobuhvatno odre"enje značenja, jer se netiče samo apstraktnih imenica kao što su ljubav i mržnja kojima nedostaje naučna de-inicija,nego ogromna ve2ina vokabulara bilo kojeg prirodnog jezika. Dva su razloga za to. &rvi je,kao što smo vidjeli u &oglavlju $, riječi poput vremeplov, jednorog i svjetle2e sablje kojimanedostaje oznaka u stvarnom svijetu, ali ipak imaju značenje. Drugo, ve2ina vokabulara imasamo malu količinu preklapanja sa terminima one vrste koju zanima empirijsku znanostve2ina vokabulara sastoji se od riječi za veliki izbor objekata, procesa, odnosa, država kojenemaju jednostavnu analogiju u naučnoj slici stvarnosti (reportaža, odgoditi, spreman.

9e"utim, postoji još jedan razlog da se odbaci :looem-ieldov pristup de-iniranju< čak i uslučaju termina kao što je sol koji se može povezati sa naučnom de-inicijom, ne želimo re2i danučna de-inicija (5a;l ima bilo kakve veze sa razumijevanjem riječi i korištenjem ovogtermina kod ve2ine govornika. Dok je ova de-inicija mogla biti zadovoljavaju2a kaoodgovaraju2a de-inicija soli, svakako je nezadovoljavaju2e kao psiholiški realna. Dakle, ljudikoriste i razumiju riječ soli i bez specijaliziranog naučnog znanja< zaista, prvo izlaganjegovornika engleskog jezika do2i 2e u vrijeme kada tehničko naučno de-iniranje pojmova budenedostupno. 'judi sa naučnim znanjem iz područja hemije eventualno 2e shvatiti značenje solina ovaj način, ali ovo se može dogoditi samo nakon stjecanja svakodnevnog netehničkogznačenja riječi. /z tih razloga odbacit 2emo :loom-ieldov pristup de-iniranju lingvistička

semantika ima za cilj da de-inira značenje, a ne suštinu objekta na koji se odnosi značenje.0toga se to tiče nominalne, ne realne de-inicije.



&rije nego što nastavimo dalje, moramo razlikovati dvije različite -unkcije koje nominalnade-inicija može vršiti -iksiranje značenja riječi tako da ne može biti nedoumica o njihovimoznakama, i pojednostavljivanje razumijevanja značenja riječi nekome ko ve2 ne razumije,obično kako bi se omogu2ila ispravna upotreba iste. 9noge de-inicije teže ispunjavanju obje

-unkcije istovremeno. Ove dvije -unkcije su prilično različite i trebalo bi ih držati odvojeno.Da bi ih ispravno razlikovali, nazovimo prvu ekstenzijsko de-iniranje, a drugi tip kognitivnode-iniranje. Dakle, „ljudsko bi2e je ekstenzijska de-inicija imenice čovjek, jer preciznoidenti-icira sve članove ljudske vrste.

De-inicija 4ealna

5ominalna =kstenzijska !ognitivna

9e"utim, to nije nužno veoma dobra kognitivna de-inicija, budu2i da se ljudsko društvoobi2no ne shvata u smislu prisustvo ljudskosti i grupiranje u društvo, nego '%UD0!O može

podrazumijevati niz različitih karakteristika kao što su -izički oblik i način ponašanja.

#.3.#. De-iniranje po ostenziji

!ao što smo vidjeli u &oglavlju $ najočitiji način da se de-iniraju mnoge riječi jest da se ističuobjekti koje označuju. Unatoč očiglednosti ove metode, optere2ena je i otežana. &rvo, kao što

je vidljivo u poglavlju $, glagoli, pridjevi i prijedlozi nisu podložni ovom načinu de-iniranja,da spomenemo samo leksičke kategorije srodne engleskom jeziku, ako ukazujete na crnumačku koja trči duž zida, vi ukazujete na mačku, ne na crno, trčanje ili dužinu zida. >ak i uslučaju objekta ova de-inicija je malo problematična. ?a ilustraciju, zamislite sljede2e vi steoptometrijski kupac u @rancuskoj, pokušavate kupiti novi par naočala. Ai malo govorite@rancuskog, ali vas zbunjuje činjenica da se pomo2nik trgovac kontinuirano odnosi na neštošto zove (A=4. Ai pitate šta ta riječ znači, a pomo2nik trgovac u znak odgovora svojimkažiprstom nekoliko puta lupne po staklima sunčanih naočala. Dakle, značenje riječi jede-inisano ukazuju2i na predmet na koji se odnosi. 1li na koji se dio naočala točno odnosiB %eli u pitanju cijeli predmetB U tom slučaju (A=4 znači naočale. /li se odnosi samo na staklašto je različito od okviraCB U tom slučaju bi (A=4 označavalo stakla naočala. 1ko je tako, je

li ono označava i stakla naočala, staklo kamere i staklo kontaktnih le2aB 1 možda se (A=4odnosi samo na zatamnjena, nere-lektiraju2a stakla sunčanih naočala koje je trgovac držao,tazličitog oblika, kompozicije i -unkcije, imaju različita imena. /li se (A=4 ne odnosi ni naobjektiv, nego jednostavno na prednju stranu, gdje su stakla i onaj dio što je vidljiv sprijeda.

kontekstualno moduliranje značenja

Documents