korice tekstil 11-12 2014tekstil.hist.hr/files/tekstil_2014_63_11-12.pdf · 2018-11-21 · udk 677...

UDK 677 + 687(05) ISSN 0492-5882

11-12^ A S O P I S Z A T E K S T I L N U I O D J E V N U T E H N O L O G I J UJOURNAL FOR TEXTILE AND CLOTHING TECHNOLOGYZEITSCHRIFT FÜR TEXTILTECHNOLOGIE UND BEKLEIDUNGSTECHNIK

Vol. 63 Zagreb, November-December 2014 No. 11-12

Tekstil Vol. 63 broj 11-12 str. 337-396 Zagreb, studeni-prosinac 2014.

I S S N 0 4 9 2 - 5 8 8 2

TE

KS

TIL

11-1

2-1

0/2

014.

UDK 677 + 687(05) ISSN 0492-5882

^ A S O P I S Z A T E K S T I L N U I O D J E V N U T E H N O L O G I J UUREDNI[TVO: HR-10001 Zagreb, Selska cesta 90F - p.p. 829 - telefon: +385 (01) 4818 252, 4818 253, telefaks: 4818 242, e-mail: histºzg.t-com.hr, www.Tekstil.hist.hrIZDAVA^ I VLASNIK: HRVATSKI IN@ENJERSKI SAVEZ TEKSTILACA, ZAGREB, JOURNAL FOR TEXTILE AND CLOT HING TECHNOLOGY Publisher: Croatian Association of Textile Engineers, Zagreb, Croatia, ZEITSCHRIFT FÜR TEXTIL TE -C H NO LOGIE UND BEKLEIDUNGSTECHNIK Herausgeber: Kroatisher Verband der Textilingenieure Zagreb, Kroatien

Glavni urednik/Editor in Chief: Zvonko Drag~evi} (Zagreb),e-mail: zvonko.dragcevicºttf.hrUrednica / Editor: Agata Vin~i} (Zagreb)Urednik on-line izdanja / On-line Editor: @eljko Penava (Zagreb)Predsjednik HIST-a / President HIST: Vinko Bari{i} (Zagreb)Savjet za izdava~ku djelatnost / Publishing CouncilPredsjednik / President: Darko Ujevi} (Zagreb)Uredni{tvo / Editorial Board: Maja Andrassy, Zvonko Drag~evi}, Zlatka Mencl-Bajs, Alka Miheli}-Bogdani}, \ur|ica Parac-Osterman, @elj ko Penava, Dinko Pezelj, Emira Pezelj, Tanja Pu{i}, Dubravko Rogale, Katarina Nina Simon~i~, Zenun Sken-deri, Ivo Solja~i}, Ana Sutlovi}, Darko Ujevi}, Agata Vin~i}, Edita Vujasinovi}, koji su ujedno i ~lanovi Savjeta - svi iz Za-greba.Ostali ~lanovi Savjeta ~asopisa: Sonja Be{enski (Duga Resa); Ivica Birka{ (Pula); Ivan Klanac (Osijek); Miroslav Raljevi} (Omi{); Boò Tomi} (âkovec); Borivoj Sabljak (Vara`din); Ante Kli{mani} (Biograd); Marija Dor~i} (Zadar); Mirjana ]avar (Poèga); Goran Ivekovi} (Klanjec); Ivica Cerove~ki (Krapina); Mirjana Gambiroà-Juki}, Zdenko Brodi}, Ivo Bedalov i Jagoda Divi} (svi iz Zagreba).^lanovi Me|unarodnog savjeta za izdava~ku djelatnost / Mem-bers of the International Publishing Council: Anton Marcin~in (Sk); George K. Stylios (UK); Larry C. Wadsworth (USA).Lektorica / Language Editor: Alice Bosnar (Zagreb)

âsopis izlazi mjese~no u 800 primjeraka.âsopis sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {por-ta Republike Hrvatskeâsopis se referira u sjede}im publikacijama / Articles are abstracted by or indexed in: Research Alert, Materials Scien-ce Citation Index, Chemical Abstracts, World Textiles Ab-stracts, Textile Technological Abstracts, Textile Technology Digest, Art & Archaeology Technical Abstracts, Bulletin Si-gnalétique, Referativny sbornik, Investigación e Información y de Tensioactivos, publikacije Institute of Textile Technology, CAB Abstracts, World Textiles, Energy Science & Technology, Pascal, Paperchem, PIRA, World Translations Index, EBSCO PublishingGodi{nja pretplata (bez PDV-a) za ustanove i poduze}a 600,00 kn, za inozemstvo 110,- EUR, pojedina~no broj za: u~enike i studente, ~lanove DIT-a 10,00 kn, ne~lanove DIT-a 190,00 kn.Pretplata se pla}a unaprijed, najkasnije 8 dana nakon primitka ra~una. IBAN: HR1123600001101547886Grafi~ka priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb

Tekstil Vol. 63 br. 11-12 str. 337-396 Zagreb, studeni-prosinac 2014.

SADRŽAJ / CONTENTS

Izvorni znanstveni radovi/ Original scientific papersŽ. Penava, D. Šimić Penava, Ž. Knezić: Kriterij predviđanja vlačne čvrstoće tkanina u proizvoljnim smjerovima / Prediction criterion of fabric tensile strength in arbitrary directions ................ 337Z. Vrljičak, K. Krstović, Ž. Pavlović: Proizvodno testiranje neindustrijskog ravnopletaćeg dvoigleničnog stroja / Production testing of a nonindustrial double bed fl at knitting machine ............. 347M. Pavunc, E. Vujasinović:Konzervatorsko-restauratorski radovi na prsluku iz fundusa muzeja u Samoboru / Preventive conservation of vest from the collection of the Museum in Samobor .................................................................... 362

PrikaziA. Hursa, E. Vujasinović: Održan 7. međunarodni znanstveni kongres International Textile, Clothing & Design Conference 2014 – Magic World of Textiles .................................... 376Z. Vrljičak: U Izmiru održan IFKT 2014 - 47. međunarodni kongres tehnologa za pletenje ....................................... 378A. Vinčić:: Održani Tekstilni dani Zagreb 2014. ........................... 383

Gospodrastvo i tržište:Svjetska proizvodnja pređa i tkanina u porastu u trećem tromjesečju 2014 ............................................ 388

Kalendar kongresa, simpozija, izložbi i sajmova ..390

U spomen:Dragutin Höffer ............................................................. 394Ivančica Jasna Dilica ..................................................... 395

Vijesti iz inozemstva .................................................. 396

337Ž. PENAVA i sur.: Kriterij predviđanja vlačne čvrstoće tkanina u proizvoljnim smjerovima, Tekstil 63 (11-12) 337-346 (2014.)

Kriterij predviđanja vlačne čvrstoće tkanina u proizvoljnim smjerovima

Prof.dr.sc. Željko Penava, dipl.ing.Prof.dr.sc. Diana Šimić, dipl.ing.1

Dr.sc. Željko Knezić, dipl.ing.Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultetZavod za projektiranje i menadžment tekstila1Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultetZavod za tehničku mehanikuZagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] 10.1.2014.

UDK 677.017.4:539.32

Određivanje mehaničkih svojstava i predviđanje ponašanja tkanina tijekom proizvodnih procesa i konačno u samoj upotrebi, jako je važan dio tekstilne znanosti. Ovisno o smjeru djelovanja vlačne sile mijenja se i vlačna čvrstoća tkanine zbog njenih anizotropnih svojstava. Predviđanje vlačne čvrstoće tkani-na u određenim smjerovima djelovanja sile postaje vrlo važan čimbenik ne samo u primjeni nego i u analitičkim studijama. U ovom radu analizira se Cheng-Tan kriterij proračuna čvrstoće, odnosno kriterij otkazivanja tkanine. Na temelju eksperimentalnih rezultata Cheng-Tan su istraživali ovisnost vlačne čvrstoće tkanina o smjeru djelovanja vlačne sile. Koristili su harmonijski kosinusov red za računanje vlačne čvrstoće anizotropne tkanine u proizvoljnom smjeru. U ovom radu su za četiri vrste tkanina pamuk, vuna, vuna+lycra i PES određene veličine prekidnih vlačnih sila eksperimentalno u laboratoriju i to za sedam različitih smjerova (kutovi od 0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75°, 90°). Pomoću tih eksperimentalno dobivenih vrijednosti i koristeći Cheng-Tan kriterij čvrstoće, teorijski su onda izračunate vlačne čvrstoće tkanina za proizvoljno odabrane smjerove. Dokazalo se da se pomoću harmonijskog izraza mogu aproksimirati eksperimentalni rezultati, tako da se vlačna čvrstoća zbog ani-zotropije tkanine može izraziti i analitički. Cheng-Tan kriterij čvrstoće ima sposobnost predviđanja vlačne čvrstoće tkanina s visokom točnosti.Ključne riječi: tkanina, prekidna vlačna sila, vlačna čvrstoća, Cheng-Tan kriterij čvrstoće, harmonijska funkcija

1. UvodU radu su analizirani kriteriji za proračun vlačne čvrstoće tkanina. Tkanine su posebna vrsta anizotrop-nih materijala koji imaju dvije me-đusobno okomite ravnine elastične simetrije i pripadaju u skupinu orto-

tropnih materijala [1-3]. Iako primje-na tekstila u različitim industrijskim granama sve više raste, posebno u iz-radi kompozitnih materijala, tkanine se koriste kao pojačanje za kompozi-te i za izradu padobrana, a razumije-vanje ponašanja mehaničkih svojsta-va tkanina još je uvijek ograničeno

[4-6]. Ponašanje tkanine i deforma-cije su izuzetno važni pri promjeni kuta nagiba djelovanja vlačne sile (opterećenja), posebno u tehničkom tekstilu. Kada se kut djelovanja vanj-skog opterećenja mijenja, mijenjaju se elastične konstante i vlačna čvrs-toća tkanine. Veličina prekidne sile,

338

produljenje, te inicijalni moduli elas-tičnosti i vlačna čvrstoća tkanine odre-đuju se eksperimentalno, ispitivanjem tkanine u laboratoriju. Stoga je neop-hodno bolje razumijevanje meha-ničkih svojstava ponašanja tkanina [7]. U tome veoma važnu ulogu ima interakcija između pređa u tkaninama pod vlačnom silom i njihov utjecaj na konačnu vlačnu čvrstoću tkanine.Kilby je među prvima počeo prou-čavati mehanička svojstva tkanina pod djelovanjem vlačnog opterećenja [8]. On polazi od klasične teorije elastičnosti, s pretpostavkom da je tkanina anizotropni materijal s dvije ravnine simetrije. Mjerio je vlačna svojstva tkanina u proizvoljnom smjeru djelovanja vlačne sile. Izveo je generalizirani modul tkanine, pri-kazujući ovisnost modula elas tičnosti tkanine u odnosu na smjer dje lovanja vlačne sile.Važan dio mehanike tekstila je odre-đivanje mehaničkih svojstava i pred-viđanje ponašanja tkanina u upotrebi i tijekom proizvodnih procesa. Ovom problematikom tijekom godina bavi-li su se mnogi istraživači [9, 10]. Pred-viđanje vlačne čvrstoće tkanine je važno u teoriji i praksi. Ovisnost i pro-mjena vlačne čvrstoće tkanine zbog njenih anizotropnih svojstava od-ređuje se eksperimentalno na dina-mometru. Harmonijski izraz je us vo-jen kako bi se aproksimirali eksperi-mentalni rezultati, tako da se vlačna čvrstoća kod anizotropije može izra-ziti i analitički.Početkom 1970-ih predviđanje čvrsto-će anizotropnih materijala postaje važan čimbenik, ne samo u primjeni nego i u analitičkim studijama. Jedan od pristupa određivanju čvrsto će je upotreba kriterija proračuna čvrstoće koji se temelji na eksperimentalno dobivenim vrijednostima čvrstoće, dobivene u nekoliko određenih smje-rova.

1.1. Hankinsonov kriterij čvrstoćePrvu poznatu empirijsku formula za određivanje jednoosne tlačne čvrstoće drva je 1921. godine postavio Hankin-son [11]. Drvo i tkanina su najčešći

ortotropni materijali [12, 13]. Ravni-ne elastične simetrije ortotropnih ma-terijala su ravnine ortotropije, a njiho-vi presjeci osi ortotropije. U ortotrop-ne materijale koji se najviše upotre-bljavaju pripadaju drvo, šperploče, staklom ojačani plastici, laminati i drugi kompozitni materijali, te tkani-ne. Ti materijali se najviše koriste u obliku ploča u kojima je ravninsko stanje naprezanja [14, 15]. Element ortotropne ploče u kojem vlada rav-ninsko stanje naprezanja, prikazan je na sl.1 [1-3].Hankinsonova empirijska formula je matematički odnos za predviđenu tlač nu čvrstoću drveta, izraz (1). Iz-ražava tlačnu čvrstoću pod nekim kutom kao funkciju tlačne čvrstoće u smjeru i poprečno od smjera vlakana i proizvoljnog kuta djelovanja sile.

(1)

gdje je: φ - kut djelovanja opterećenja (tlačne sile), n=2, σφ - tlačna čvrstoća pod kutom φ, σ0 - tlačna čvrstoća oko-mito na vlakna, σ90 - tlačna čvrstoća paralelno s vlaknima.Hankinsonov kriterij je začuđujuće točan za mnoge vrste drva. Kasnije su drugi istraživači otkrili da eksponent n može varirati između 2 i 2,5.

Jednadžba (1) je strogo empirijska i pogodna je za računanje vlačne čvrstoće drva. Tada n varira između 1,5 i 2.

1.2. Tsai i Wu kriterij čvrstoće

Tsai i Wu (1971.) su razvili trodimen-zionalnu općenitu teoriju čvrstoće [16-18] koja pretpostavlja da se otka-zivanje na površini materijala može opisati polinomom, izraz (2):

(2)gdje su: i, j = 1 - 6.Tsai-Wu kriterij čvrstoće se koristi uz pretpostavku da vrijedi za tkanine, ba-rem u prvom kvadrantu u kojem je čvrstoća tkanine vlačna. Nepoznati koefi cijenti interakcije naprezanja kij kriteriju čvrstoće u izrazu (2) se određuju na osnovi eksperimentalnih rezultata. Tsai-Wu teorija za ulazne po-datke zahtijeva vlačnu i tlačnu čvrstoću. Ako postoje samo podaci za vlačnu čvrstoću ili samo za tlačnu čvrstoću, tada se koristi Tsai-Hill teorija.

1.3. Tsai-Hill kriterij čvrstoćeTsai-Hill kriterij čvrstoće se koristi u proučavanju drvenih materijala, kom-pozita koji su ojačani vlaknima, te u geotekstilu [19, 20]. Tsai-Hill kriterij

Sl.1 Ravninsko stanje naprezanja u elementu ortotropne ploče

Ž. PENAVA i sur.: Kriterij predviđanja vlačne čvrstoće tkanina u proizvoljnim smjerovima, Tekstil 63 (11-12) 337-346 (2014.)

339

je kvadratični interaktivni kriterij koji se primjenjuje na višeslojne kompo-zite i geotekstil [21]. Ova teorija je ograničena na ortotropne materijale s vrlo visokom tlačnom čvrstoćom.

1.4. Cheng-Tan kriterij čvrstoćeDa bi se dobio što realniji pristup ra-čunanju vlačne čvrstoće tkanina u određenim smjerovima, Cheng-Tan su na temelju eksperimentalnih rezul-tata istraživali ovisnost vlačne čvr-stoće tkanina o smjeru djelovanja vlačne sile [22]. Oni su koristili har-monijski kosinusov red za računanje vlačne čvrstoće anizotropne tkanine u bilo kojem smjeru. Taj kriterij, koji je nazvan otkazivanje zbog jednoo-snog opterećenja, ima sposobnost izračuna vlačne čvrstoće s visokom točnosti u proizvoljnom smjeru.Koordinatni sustav ortotropne ploče odnosno tkanine, prikazan je na sl.1. Na sl.1 σx je prikazano normalno na-prezanje pod djelovanjem vlačne sile. Funkcija čvrstoće se može razviti u trigonometrijsku Fourierovu seriju, odnosno kosinusov red, izraz (3).

(3)

gdje je: φ - smjer djelovanja vlačne sile (kut što ga pravac djelovanja sile zatvara sa smjerom potke), σφ - vlačna čvrstoća u smjeru kuta φ, n = 0, 2, 4..., Cn - koeficijenti koji se određuju pomoću već danih ili eksperimental-no dobivenih vrijednosti vlačne čvrstoće u nekoliko određenih smje-rova u kojima je eksperiment lakše izvesti.Veličine prekidnih vlačnih sila tkani-na za proizvoljne kutove određene su eksperimentalno u laboratoriju. Do-kazano je da se pomoću harmonijskog izraza (3) mogu aproksimirati ekspe-rimentalni rezultati, tako da se vlačna čvrstoća zbog anizotropije tkanine može izraziti i analitički. Visoka točnost računanja vlačne čvr stoće, koristeći jednadžbu (3), može se postići ako postoji što veći broj ek-sperimentalno dobivenih vrijednosti čvrstoća. Pomoću tih eksperimental-no dobivenih vrijednosti se odrede

nepoznati koefi cijenti Cn. Koristeći Cheng-Tan kriterij čvrstoće, teorijski se računaju vlačne čvrstoće tkanina za proizvoljno odabrane smjerove.

2. Eksperimentalni dioU eksperimentalnom dijelu rada se određuju veličine vlačnih sila pomoću kojih se računaju vlačne čvrstoće tka-nina ovisno o smjeru djelovanja vlač-ne sile na tkaninu. U tu svrhu pri-mijenjene su klasične metode i in-strumenti za ispitivanje vlačnih svoj-stava tkanina.

2.1. Uzorci za ispitivanjeOvo istraživanje provedeno je na četiri tkanine različitog sirovinskog sastava (pamuk, vuna, vuna+lycra, PES), te istog veza (platneni vez). Sirovinske i konstrukcijske karakteristike ispitiva-nih tkanina date su u tab.1.

2.2. Određivanje vlačne čvrstoće tkanina

Finoća pređe određena je gravime-trijskom metodom prema normi HRN ISO 1973:1995. Gustoća tkanine is-pitivana je prema normi HRN ISO 7211-2:1984. Mjerna metoda i postu-pak po kojima se ispitivala debljina tkanine defi nirana je normom HRN ISO 5084:1996.Ispitivanja prekidnih vlačnih sila tka-nine u određenim smjerovima prove-dena su u Zavodu za projektiranje tek stila na Tekstilno-tehnološkom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na uzorcima četiri tkanine različitog si-rovinskog sastava i različitih gustoća u smjeru osnove i potke, s konstruk-cijski jednakim platnenim vezom kako je prikazano u tab.1. Prije sa-mog ispitivanja svi uzorci su kondi-cionirani u uvjetima standardne at-mosfere (relativna vlažnost zraka 65 ± 2 %, na temperaturi 20 ± 2 °C). Za ovo ispitivanje izrezani su standardni uzorci dimenzija 350 x 50 mm, ukliješteni u stezaljke uređaja na raz-maku od 200 mm, te izloženi jednoo-snom vlačnom opterećenju do posti-zanja prekida.Uzorci su rezani u sedam različitih smjerova: u smjeru osnove 90°, potke 0°, te pod kutovima 15°, 30°, 45°, 60°, 75° prema potki. Za svaki nave-deni smjer djelovanja vlačne sile na uzorak tkanine, provedeno je 5 ispiti-vanja. Vlačna svojstva svih uzoraka ispitivana su prema HRN EN ISO 13934-1:2008 metodom ispitne trake na uređaju za mjerenje čvrstoće tka-nine tj. na dinamometru.Za ovo ispitivanje korišten je dinamo-metar Statimat M njemačkog proiz-vođača “Textechno”. Dinamometar Statimat M je potpuno automatiziran, mikroprocesorski upravljani, statički dinamometar koji radi na načelu kon-stantne brzine deformacije. Kod ispi-tivanja postavljeni su sljedeći uvjeti: razmak između stezaljki: 200 mm, brzina povlačenja: 100 mm/min. Mjerni rezultati prikupljani su i

Tab.1 Konstrukcijske karakteristike ispitivanih uzoraka

Sirovinski sastav 100 % pamuk

100 % vuna 95 % vuna 5 % Lycra

100 % poliester

Finoća osnove (tex) 32 50,6 28 32Finoća potke (tex) 30 47 30 22Gustoća tkanine u smjeru osnove (niti/cm)

22 26 32 31

Gustoća tkanine u smjeru potke (niti/cm)

22 18 29 26

Plošna masa (g/m²) 150,3 234,8 178,2 164,6Debljina (mm) 0,318 0,568 0,328 0,252


340

Tab.2 Srednje vrijednosti prekidne sile i produljenja

pamuk vuna vuna/Lycra PESKut φ(°) ε (%) F (N) ε (%) F (N) ε (%) F (N) ε (%) F (N)0 9,24 313,72 14,29 342,20 38,86 127,33 42,03 602,3815 11,55 86,63 13,86 106,28 37,93 40,16 39,21 410,7830 24,67 130,32 29,45 158,15 56,57 84,16 45,36 394,8045 34,13 259,82 50,17 353,35 61,21 151,34 55,38 524,5760 27,41 190,74 41,65 326,66 42,35 87,92 44,47 493,7675 14,76 120,55 28,98 266,57 30,50 63,22 27,70 435,4690 15,35 392,20 25,19 505,42 27,43 245,04 29,13 835,66

Sl.2 Dijagram srednje vrijednosti sile - produljenja (F-ε) za pamučnu tkaninu

Sl.3 Dijagram srednje vrijednosti sile - produljenja (F-ε) za vunenu tkaninu

pohranjeni na tvrdi disk računalnim programom dinamometra.

3. Rezultati ispitivanjaSrednje vrijednosti eksperimentalno dobivenih vrijednosti prekidne vlačne sile F i uzdužne deformacije ε za različite smjerove (φ) djelovanja sile prikazane su u tab.2.Dobivene srednje vrijednosti rezulta-ta ispitivanja djelovanja vlačne sile na uzorcima u smjeru osnove (φ=90°), potke (φ=0°) i pod kutovima 15°, 30°, 45°, 60° i 75° su prikazani u dija-gramima F-ε, sl.2-5.

3.1. Izračun vlačne čvrstoće tkanina za proizvoljne smjerove djelovanja sile

Za tkanine koje su opterećene vlačnim silama u sedam različitih smjerova, smjer osnove (φ=90°), potke (φ=0°) i pod kutovima 15°, 30°, 45°, 60° i 75° jednadžba (3) se razvija u oblik:

⋅ + (4)C0, C2, C4, C6, C8, C10, C12 su nepoz-nati koefi cijenti koji se trebaju odre-diti. Iz izraza (4) dobiva se sustav od sedam simultanih jednadžbi (5a-5g) iz kojih se računaju nepoznati koefi -cijenti Cn jednadžbe (6a-6g).

(5a)

(5b)

(5c)

(5d)


341

Izračunati nepoznati koefi cijenti Cn (6a-6g) prikazani u tab.4 uvrštavaju se u jednadžbu (4) pomoću koje se može izračunati predviđena vlačna čvrstoća tkanine za bilo koji smjer djelovanja vlačne sile.Ako se mjere veličine prekidne sile u što više smjerova, tada se dobivaju i podaci za vlačnu čvrstoću u tim smje-rovima. Formula (4) za izračunavanje vlačne čvrstoće tkanine σφ za neki proizvoljni kut φ će tada s većom točnosti izračunati stvarne vrijednosti σφ jer će biti poznat veći broj nepoz-natih koefi cijenata Cn. U tab.5 su prikazane računske vrijednosti vlačne čvrstoće tkanina σφ za proizvoljno odabrane smjerove djelovanja vlačne sile. Podcrtane vrijednosti u tab.5 su eksperimentalne vrijednosti vlačne čvrstoće iz tab.3.Računske vrijednosti vlačne čvrstoće σφ (tab.5) i eksperimentalno dobivene vrijednosti vlačne čvrstoće σφ (tab.3) grafi čki su prikazane polarnim dija-gramima (sl.6). Na sl.6 točke ekspe-rimentalnih vrijednosti σφ su prikaza-ne zacrnjenim kvadratićima.Tkanine se nešto razlikuju od običnih anizotropnih materijala koji imaju oblik krivulje vlačne čvrstoće vrlo sličan elipsi. Krivulja vlačne čvrstoće tkanine je nepravilno valovitog oblika zbog činjenice da se struktura tkanine sastoji od međusobno ukrštenih pređa u dva ortogonalna smjera. Na takav nepravilan oblik krivulje vlačne čvr-stoće utječu relativni pomaci pređa - pređa i interakcije na veznim točkama. Zbog toga nepravilan oblik krivulje vlačne čvrstoće tkanine zah tije va nje-nu aproksimaciju pomoću harmo-nijskog izraza pa se u ovom slučaju ne koristi polinomna funkcija za proračun vlačne čvrstoće.Da bi se što bolje razumio doprinos svakog člana (komponente) harmo-nijske funkcije prema ukupnoj funkciji vlačne čvrstoće, izraz (4), nacrtani su dijagrami (sl.7).U tab.6 prikazani su izračunati koefi -cijenti korelacije (r). Kako broj kom-ponenata n u jednadžbi (4) raste, tako se povećava i koefi cijent korelacije r. Želi se odrediti najmanji potreban

Sl.4 Dijagram srednje vrijednosti sile - produljenja (F-ε) za vuna/Lycra tkaninu

(5e)

(5f)

(5g)

Vrijednosti σ0, σ15, σ30, σ45, σ60, σ75, σ90 (tab.3) dobivene su eksperimentalno, ispi-tivanjem uzoraka tkanine u laboratoriju i predstavljaju vlačne čvrstoće tkani-ne u određenim smjerovima djelovanja vlačne sile.

(6a)

(6b)

(6c)

(6d)

(6e)

(6f)

(6g)


342

Tab.5 Računski dobivene vrijednosti vlačne čvrstoće tkanina σφ za određeni smjer

σφ [MPa]Kut φ (°) pamuk vuna vuna/Lycra PES0 19,96 12,08 7,23 48,565 13,73 8,30 5,04 45,5910 8,02 4,85 3,00 39,5615 5,87 3,58 2,25 34,4220 5,50 3,42 2,22 31,5025 6,34 4,15 2,83 30,6630 8,41 6,12 4,61 31,6135 11,51 9,67 8,44 34,2740 14,51 12,50 10,95 38,7645 16,81 12,19 8,62 44,5350 18,55 11,39 6,48 48,6255 17,67 11,48 5,39 46,7760 13,39 11,75 4,75 40,2165 9,55 11,19 4,28 34,3170 7,78 10,29 4,14 31,9875 7,90 10,25 4,62 34,2280 10,40 11,85 6,36 42,3585 17,24 15,21 10,75 56,5990 24,51 17,57 15,33 66,05

Tab.3 Eksperimentalno dobivene vrijednosti vlačne čvrstoće tkanina σφ u odabra-nim smjerovima

σφ= F/A [MPa]Kut φ (°) pamuk vuna vuna/lycra PES

0 19,96 12,08 7,23 48,5615 5,87 3,58 2,25 34,4230 8,41 6,12 4,61 31,6145 16,81 12,19 8,62 44,5360 13,39 11,75 4,75 40,2175 7,90 10,25 4,62 34,2290 24,51 17,57 15,33 66,05

Tab.4 Izračunate vrijednosti koefi cijenata Cn

Cn pamuk vuna vuna/Lycra PES

C0 0,0992 0,1296 0,2176 0,0259

C2 0,0215 0,0699 0,0788 0,0020

C4 0,0125 0,0174 0,0341 -0,0012

C6 -0,0132 -0,0218 0,0101 -0,0013

C8 -0,0468 -0,0537 -0,1087 -0,0057

C10 -0,0037 -0,0352 -0,0524 -0,0021

C12 -0,0195 -0,0235 -0,0412 -0,0011

broj komponenenata koji s dovolj-nom točnosti daju vrijednost vlačne čvrstoće s doprinosom svih 7 kompo-nenata.

4. RaspravaIz dijagrama (sl.6) je vidljivo da sve vrste promatranih tkanina imaju najveću vlačnu čvrstoću u smjeru

osnove. Vlačna čvrstoća u smjeru potke je manja nego u smjeru osnove i smanjuje se kada vlačna sila mijenja svoj smjer djelovanja i zatvara s potkom kut od 15°. Daljnjim pove-ćavanjem kuta φ, σφ se povećava i pri φ=45°-55° ima približno jednaku vlačnu čvrstoću onoj u smjeru potki. Nakon toga se σφ smanjuje do kuta od 70° do 75°, te ponovo raste do smjera osnove. Sl.6 jasno prikazuje anizotro-piju tkanine pomoću promjene njezi-ne vlačne čvrstoće u ovisnosti o smje-ru djelovanja vlačne sile. Od ispitanih tkanina najveću vlačnu čvrstoću ima PES tkanina, zatim pamučna tkanina, pa vunena tkanina, a najmanju vuna/Lycra tkanina.Na sl.7 broj n pokazuje prvih n kom-ponenti na desnoj strani jednadžbe (4) koji se koriste za konstrukciju kri-vulje vlačne čvrstoće. Može se zak-ljučiti da zbog 1. konstantnog koefi -cijenta C0 koji opisuje mehaničko ponašanje izotropnog elementa, odgovarajuća krivulja vlačne čvrstoće opisuje kružnicu koja defi nira neovi-snost veličine vlačne čvrstoće o smje-ru djelovanja sile. Dodajući harmo-nijske komponente 2 i 3, krivulja postaje sve više eliptična s duljom osi u smjeru osnove tkanine (uzdužni smjer). Harmonijske komponente 4, 5, 6 mijenjaju elipse u više nepravilne krivulje odražavajući tako strukturu tkanine. Prikazana je i krivulja vlačne čvrstoće s doprinosom svih 7 kompo-nenata. Može se zaključiti da kompo-nente 4, 5, 6 i 7 u vlačnoj čvrstoći predstavljaju bitna svojstva koja su svojstvena (jedinstvena) samo za tka-nine.Za pamučnu, vunenu, vuna/Lycra i PES tkaninu prvih pet komponenata daju vlačnu čvrstoću s koefi cijentom korelacije, tab.6, koji je u granicama 0,807 do 0,927 i potvrđuje vrlo viso-ku povezanost vlačne čvrstoće s do-prinosom svih sedam komponenata i vlačne čvrstoće s pet komponenata. Najveći koefi cijent korelacije ima PES tkanina r=0,927, a najmanji pamučna tkanina r=0,807. PES tka-nina ima još veći r=0,988 ako se vlačna čvrstoća računa sa šest kom-


343

Sl.6 Polarni dijagrami vlačne čvrstoće tkanina σφ [MPa] dobiveni eksperimentalno i računski

Sl.5 Dijagram srednje vrijednosti sile - produljenja (F-ε) za PES tkaninu

ponenata, dok je za ostale tkanine povoljnije uzeti samo pet kompone-nata za računanje vlačne čvrstoće.

5. ZaključakRačunska vlačna čvrstoća anizotrop-nih tkanina može se aproksimirati harmonijskim izrazom, a točnost aproksimacije se može poboljšati s povećavanjem broja harmonijskih komponenata u izrazu, tj. kriteriju za određivanje vlačne čvrstoće. Prvi konstantni harmonijski koefi cijent odgovara vlačnoj čvrstoći tkanine na razini izotropnog materijala. Prve dvije komponente nižeg reda pri ka-zuju eliptičan oblik krivulje vlačne čvrstoće koja još podsjeća na obične


σ σ

σ σ

σ ϕσ ϕ

σ ϕσ ϕ

344

Tab.6 Vrijednosti koefi cijenta korelacije r

rn komponenti pamuk vuna vuna/Lycra PES1 0,000 0,000 0,000 0,0002 0,287 0,701 0,443 0,3583 0,279 0,711 0,351 0,4784 0,229 0,551 0,446 0,3965 0,807 0,826 0,886 0,9276 0,798 0,827 0,806 0,988

Sl.7 Dijagram vlačne čvrstoće tkanine obzirom na broj harmonijskih komponenata

krute anizotropne materijale. Za određivanje vlačne čvrstoće tkanina u izrazu su potrebne komponente višeg reda da bi se prikazale nepravi-lnosti tkanine. Utvrđeno je da je naj-manji potreban broj komponenata

pet, koji s dovoljnom točnosti daju vrijednost vlačne čvrstoće s doprino-som svih sedam komponenata. Najveću vlačnu čvrstoću tkanine imaju u smjeru osnove.

L i t e r a t u r a :

[1] Penava Ž., D. Šimić: Analiza elastičnih konstanti tkanina za proizvoljno odabrane smjerove rastezanja, Tekstil 52 (2012.) 7-12, 169-179

[2] Penava Ž., D. Šimić: Analysis of Different Weaves Impact on Ap-parent Elasticity Constants of Wo-ven Fabrics , Book of Proceedings

of the 6th International Textile, Clothing & Design Conference-Magic World of Textiles, Du-brovnik, Croatia, 7-10 October, 2012, 555-560, ISSN: 1847-7275


τfτf

σ ϕ σ ϕ

σ ϕ σ ϕ

σϕ σϕ

345

[3] Penava Ž. i sur.: Određivanje elastičnih konstanti za tkaninu u keper vezu, Zbornik radova 6. znanstveno-stručno savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo, Zagreb, Hrvatska, 24. siječnja 2013, 85-90, ISSN 1847-2877

[4] Azzi V. D., S.W. Tsai: Anisotropic Strength of Composites, Experi-mental Mechanics, 5 (1965) 9, 283-288

[5] Hoffman O.: The Brittle Strength of Orthotropic Materials, Journal of Composite Materials, 1 (1967) 4, 200-206

[6] Pipes R.B., B.W. Cole: On the Off-axis Strength Test for Aniso-tropic Materials, Journal of Com-posite Materials 7 (1973) 2, 246-256

[7] Kovar R., B.S. Gupta: Study of the Anisotropic Nature of the Rupture Properties of a Plain Woven Fab-ric, Textile Research Journal 79 (2009) 6, 506-516

[8] Kilby W.F.: Plannar Stress-Strain Relationship in Woven Fabrics, Journal of Textile Institute 54 (1963) 1, T9-T27

[9] Lekhnitskii S.G.: Theory of Elas-ticity of an Anisotropic Elastic Body, Mir Publishers, Moscow, 1981

[10] Zouari R. et al.: Experimental and numerical analyses of fabric off-axes tensile test, The Journal of The Textile Institute 101 (2010) 1, 58-68

[11] Hankinson R. L.: Investigation of crushing strength of spruce at varying angles of grain, Air Ser-vice Information Circular No. 259, U.S. Air Service. (1921)

[12] Liu J.Y.: Evaluation of the Tensor Polynomial Strength Theory for Wood, Journal of Composite Ma-terials 18 (1984) 3, 216-226

[13] Norris C. B.: Strength of Ortho-tropic Materials Subjected to Combined Stress, report no. 1816, USDA Forest Service, Forest Products Laboratory, Madison, WI, 1950.

[14] Herman K.: Teorija elastičnosti i plastičnosti, Element, Zagreb, 2008., ISBN: 978-953-197-682-4

[15] Pan N., Yoon M-Y.: Structural An-isotropy, Failure Criterion, and Shear Strength of Woven Fabrics, Textile Research Journal 66 (1996) 4, 238-244

[16] Tsai S. W., E.M. Wu: A general theory of strength for anisotropic materials, Journal of Composite Materials 5 (1971) 1, 58-80

[17] Wu E.M.: Optimal experimental measurements of anisotropic fail-ure tensors, Journal of Composite Materials 6 (1972.) 4, 472-489

[18] Wu R.Y., Z. Stachurski: Evalua-tion of the Normal Stress Interac-tion Parameter in the Tensor Poly-nomial Strength Theory for An-isotropy Materials, Journal of Composite Materials 18 (1984) 5, 456-463

[19] Hill R. A: Theory of Yielding and Plastic Flow of Anisotropic Met-als, Proceedings of the Royal So-ciety of London. Series A, Math-ematical and Physical Sciences, 193 (1948.) 1033, 281-297

[20] Theocaris P.S., T.P. Philippidis: Extreme Properties of the Failure Function in Initially Anisotropic Elastic Solids, International Jour-nal of Fracture 41 (1989) 1, R9-R13

[21] Novais-Ferreira H., M.G. Qua-resma: Anisotropy of Mechanical Properties of Geotextiles, 3rd In-ternational Conference on Geotex-tiles, Vienna, Austria, 1986.

[22] Cheng S., Tan S.C.: Failure Crite-ria for Fibrous Anisotropic Mate-rials, Journal of Materials in Civil Engineering 5 (1993) 2, 198-211


346

SUMMARYPrediction criterion of fabric tensile strength in arbitrary directions

Ž. Penava, D. Šimić Penava1, Ž. KnezićDetermination of mechanical properties and predicting the behavior of woven fabrics during the manufacturing process and fi nally in the use is an important part of textile science. Depending on the direction of the tensile force, tensile strength of the fabric changes due to its anisotropic properties. Prediction of fabric tensile strength in various directions of the force becomes very impor-tant factor not only in the implementation but also in analytical studies. This paper investigates and analyzes Cheng-Tan strength calculation criterion or failure criterion for woven fabrics. Based on the experimental results, Cheng-Tan investigated the dependence of tensile strength on the direction of the tensile force. They used a harmonic cosine series to calculate the off-axial tensile strength of an anisotropic woven fabric at any direction. In this paper values of breaking tensile forces are determined experimentally in laboratory for four types of fabric (cotton, wool, wool + lycra and PES) and in seven different directions (angles of 0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75°, 90°). Using these experimentally obtained values and using the Cheng-Tan strength criterion, the theoretical fabric tensile strength for an arbitrarily chosen direction are calculated. A harmonic expression is then adopted to approximate the experi-mental results so that this tensile strength anisotropy of woven fabric can be expressed analytically. Cheng-Tan strength criterion has the ability to predict the fabrics tensile strength with high accuracy.Key words: woven fabric, breaking tensile force, tensile strength, Cheng-Tan strength criterion, harmonic expression University of Zagreb, Faculty of Textile Technology 1University of Zagreb, Faculty of Civil EngineeringZagreb, Croatiae-mail: [email protected]

Received, January 10, 2014

Vorhersagekriterium für die Reißfestigkeit von Geweben in beliebigen Richtungen

Bestimmung von mechanischen Eigenschaften und der Vorhersage des Verhal-tens von Geweben während des Herstellungsverfahrens und schließlich bei ihrer Verwendung ist ein wichtiger Teil der Textilwissenschaft. Je nach der Richtung der Zugkraft wird die Zugfestigkeit des Gewebes aufgrund seiner anisotropen Eigenschaften verändert. Die Vorhersage der Zugfestigkeit in be-stimmten Richtungen der Kraftwirkung ist ein sehr wichtiger Faktor, nicht nur bei der Anwendung, sondern auch in analytischen Untersuchungen. Dieser Artikel analysiert das Cheng-Tan-Kriterium der Festigkeitsberechnung bzw. des Versagekriteriums von Geweben. Basierend auf den experimentellen Er-gebnissen untersuchten Cheng Tan die Abhängigkeit der Zugfestigkeit von der Richtung der Zugkraft. Sie verwendeten die harmonische Kosinusreihe, um die Zugfestigkeit der anisotropen Textilien in einer beliebigen Richtung zu berechnen. In dieser Arbeit wurden Zugkraftgrößen für vier Arten von Gewe-ben aus Baumwolle, Wolle, Wollfaser +Lycra und PES experimentell im Labor und in sieben verschiedenen Richtungen (Winkel von 0 °, 15 °, 30 °, 45 °, 60 °, 75 °, 90 °) ermittelt. Mittels dieser experimentellen Werte und unter Verwen-dung des Cheng Tan Festigkeitskriteriums wurden dann Zugfestigkeiten von Geweben für beliebig ausgewählte Richtungen berechnet. Es ist nachgewiesen worden, dass mit dem Begriff harmonischer Ausdruck experimentelle Ergeb-nisse approximiert werden, so dass Zugfestigkeit wegen der Gewebeanisotro-pie auch analytisch ausgedrückt werden kann. Cheng-Tan-Festigkeitskriterium besitzt die Fähigkeit, die Zugfestigkeit des Gewebes mit hoher Genauigkeit vorherzusagen.


347

Proizvodno testiranje neindustrijskog ravnopletaćeg dvoigleničnog stroja

Prof.dr.sc. Zlatko Vrljičak, dipl.ing.Katarina Krstović, mag.ing.techn.text.1

Željka Pavlović, mag.ing.techn.text.2

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet 1Tekstilna tvornica Trgovišće, Veliko Trgovišće2Jadran tvornica čarapa, Zagreb Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] 24.07.2014.

UDK 677.025.4:677.017Izvorni znanstveni rad

Proizvodno je testiran ravnopletaći dvoiglenični stroj upravljan elektromoto-rom fi noće E5 duljine iglenice 90 cm na kojoj pletu 175 x 2 igle s jednim pletaćim sustavom. Stroj nije namijenjen industrijskoj proizvodnji već tzv. kućnoj upotrebi, odnosno koristi se u kućnoj radinosti i u različitim institucija-ma. Rad stroja je testiran s pređama različitih fi noća, struktura i sirovinskog sastava te pri različitim dubinama kuliranja i razmacima između iglenica. Svi su uzorci izrađivani u glatkom kulirnom desno-desnom prepletu. Za pletenje su korištene jednostruke i končane pređe fi noće 102, 151, 184 i 194 tex. Sa svakom su pređom pleteni uzorci pri dubini kuliranja 3, 4, 5 i 6 i pri razmaku iglenica 3, 4, 5 i 6 (što odgovara približno iznosu u mm). Ukupno je izrađeno 64 uzoraka pletiva. Urošak niti u očici iznosi 9,04 do 14,35 mm, a plošna masa pletiva 194 do 523 g/m2. Na temelju eksperimentalnih podataka izvedene su matematičke ovisnosti između pojedinih parametara strukture pletiva i opisa-ne linearnim jednadžbama s tri ili četiri nepoznanice. U osnovi se pletiva ko-riste za izradu nekonvencionalnih gornjih odjevnih predmeta, različitih prekrivača i prostirača, ali i za konvencionalnu pletenu gornju odjeću. Ključne riječi: dvoiglenični ravnopletaći stroj, glatko kulirno desno-desno pletivo, parametri strukture pletiva, tehnološka analiza

1. Uvod U procesu ujedinjenja Europe i nje-nim tržišnim povezivanjem sa svijetom, u svim djelatnostima doga-đaju se određene aktivnosti kroz koje je uočljivo da se Europa grčevito bori za ekonomsku stabilnost i socijalnu osjetljivost. Globalizacijom tržišta, u Europi su mnoge industrijske grane smanjile proizvodne kapacitete, a mnoge su u pojedinim državama go-tovo nestale. Uvozna roba iz azijskih zemalja postupno zadovoljava eu-

ropske kriterije i u sve većim se ko-ličinama nalazi na europskom tržištu. U mnogim europskim zemljama ve-lika je stopa nezaposlenosti i sve veći socijalni nemiri. Europska unija ana-lizirala je stanje i perspektivu teksti-lne i lake industrije, a pojedine eu-ropske države na različite načine pronalaze rješenja za svoje probleme [1].Europska tekstilna, a naročito odjev-na industrija izgubile su ogromne proizvodne kapacitete i time bitno utjecale na povećanje broja nezapo-

slenih. Na europskom prostoru po-stojalo je nekoliko značajnih proiz-vođača strojeva za kvalitetnu indu-strijsku proizvodnju pletenih gornjih odjevnih predmeta poput vesta, pu-lovera, prsluka, haljina, suknji, hlača i sl. proizvoda. Kako su u većini slu-čajeva azijske zemlje preuzele iz Eu-rope industrijsku proizvodnju teksti-la i odjeće, tako su neki proizvođači strojeva za industrijsku izradu plete-ne gornje odjeće propali, a neki su znatno smanjili proizvodne kapacite-te [2, 3].

Z. VRLJIČAK i sur.: Proizvodno testiranje neindustrijskog ravnopletaćeg dvoigleničnog stroja, Tekstil 63 (11-12) 347-361 (2014.)

348

Rezultat ovakvog stanja je da se u eu-ropskim zemljama ponovo aktiviraju proizvodne djelatnosti. Mnoge institu-cije kupuju različite strojeve, čak i po-strojenja kako bi mogle zadovoljiti vlastite potrebe ili potrebe svoje kor-poracije ili udruge. Proizvodnja teksti-la i odjeće za vlastite potrebe u pojedi-nim slučajevima bitno utječe na rad i poslovanje određene institucije. Mno-gi domovi umirovljenika, rehabilita-cijski centri za djecu, omladinu ili od-rasle, kulturno-um jetničke, sportske i religijske zajednice, škole, samostani i sl. institucije kupuju strojeve za tzv. kućnu ili obiteljsku izradu i koriste ih za vlastite potrebe. Tako npr. kulturno-umjet nička društva, lovačke udruge ili savezi koriste mnogo određenih oblika i veličina čarapa pa kupuju čaraparske automate za izradu čarapa za svoje po-trebe. Veći samostani imaju vlastite radionice za izradu svećeničkog ruha koje je izrađeno najsuvremenijim CAD/CAM tehnikama vezenja. Insti-tucije poput domova umirovljenika i manjih samostana kupuju ravnopletaće strojeve na kojima izrađuju pletiva za različite gornje odjevne predmete i sl. proizvode. Ovakvi strojevi s manjim kapacitetom proizvodnje često se ko-riste u edukacijske, rehabilitacijske ili terapeutske svrhe pri čemu značajno utječu na funkcioniranje institucije [4]. Pri kupnji, uz stroj dolaze detaljna uputstva za montažu i korištenje. Čes-to, uslužni servis dostavlja stroj, oba-vlja njegovu montažu i osposobljava za rad te upućuje korisnike s načinom ko rištenja i servisiranja stroja. Mnoge informacije o korište nju stroja mogu se preuzeti s elek troničkih mrežnih stranica. U svijetu se oko pet puta više proizvodi i prodaje ovakvih strojeva u odnosu na industrijske strojeve. Jedan od razloga je i taj što su ovakvi stroje-vi znatno jeftiniji od industrijskih strojeva [5-7].

2. Korištenje strojaSvaki stroj ima svoju osnovnu namje-nu pa tako i ravnopletaći dvoiglenični za tzv. kućnu upotrebu, sl.1, koji je u

prvom redu namijenjen za izradu pletenih gornjih odjevnih predmeta poput pulovera, vesta, prsluka i sl. proizvoda. Ovakvi se proizvodi u osnovi izrađuju s vunenim pređama ili pređama od mješavine vune i PAN te pamučnim pređama. Ovisno o konstrukcijskom obliku i namjeni proizvoda koriste se jednostruke i končane, glatke ili efektne pređe, pri čemu se u jedan red upliće jedna ili više pređa u različitim oblicima pla-tiranja. Prije početka korištenja ovak-vog stroja poželjno ga je testirati kako bi se vidjele mogućnosti izrade strukture pletiva. U probnom radu se mogu koristiti tri razine složenosti testiranja stroja. U prvoj razini testi-ra se rad stroja pri izradi glatkih i jednostavnih struktura pletiva. U drugoj se razini testiraju mogućnosti izrade različitih uzoraka pletiva, naročito višebojnih žakara i struktur-no uzorkovanih pletiva. U trećoj se razini testiraju granične mogućnosti izrade pletiva [8, 9]. Rad stroja za izradu glatkih i jedno-stavnijih struktura pletiva testira se pletenjem sa:Pređama određenih fi noća, struktu-ra i sirovinskih sastava. Pri ovom tes tiranju izrađuju se pletiva s najfi -nijim do najgrubljim pređama pre-poru čenima za određenu fi noću stro-ja. Također se koriste pređe raz ličitih končanih ili dubliranih struktura (ili platiranja), rasteznih svojstava i ob-lika kao i broja uvoja. Različitim dubinama kuliranja. Svaki stroj ima mogućnost rada s nekoliko dubina kuliranja. Pri ovom testiranju poželjno je izrađivati uzorke pletiva s različitim fi noćama i strukturama pređa kod određene

dubine kuliranja. U izradi optimalne strukture pletiva, svakoj fi noći pređe potrebno je prilagoditi određenu du-binu kuliranja. Različitim razmakom iglenica. Tako-đer svaki stroj ima mogućnost rada s nekoliko razmaka između iglenica. Na pojedinim razmacima iglenica neke je uzorke jednostavnije izraditi nego promjenom dubine kuliranja. Međutim, različiti razmaci među iglenicama najčešće se koriste kod izrade uzorkovanih pletiva kod kojih je potrebno prenositi poluočice s je-dnih na druge igle.

2.1. Odnos fi noće stroja i fi noće pređe

Svaki proizvođač strojeva preporučuje za pojedinu fi noću stroja koristiti pređe određenih struktura, fi noća i sirovinskih sastava [7, 10]. Korisnici strojeva uglavnom se pridržavaju ovih preporuka. Međutim, iskusni korisnici kombiniraju primjenu pređa različitih struktura, svojstva i sirovin-skog sastava za izradu pletiva odre-đenih svojstava, funkcionalnosti i često za izradu ekskluzivnih proizvo-da. Ravnopletaći dvoiglenični stroje-vi za kućnu proizvodnju najčešće se izrađuju u fi noćama E5, E6 i E7. Na ovim finoćama strojeva plete se različitim fi noćama pređa, od 50 do 300 tex te se izrađuju pletiva plošne mase od 200 do 1000 g/m2. Pleteni gornji odjevni predmet za odraslu osobu ima površinu oko 1 m2 i ako se izrađuje na navedenim strojevima ima masu oko 500 g, odnosno iz 1 kg pređe mogu se izraditi dva odjevna predmeta poput pulovera ili vesti. Ako se želi izrađivati laganiji ženski gornji odjevni predmet tada će se ko-

Sl.1 Ravnopletaći dvoiglenični stroj za kućnu upotrebu; a) izgled stroja, b) skretni-ce s regulatorom dubine kuliranja (hk) i c) mehanizam za regulaciju razmaka između iglenica (Ri)


349

ristiti stroj fi noće E7 i pređa fi noće oko 100 tex pri čemu će masa četvornog metra iznositi oko 300 g pa će se iz 1 kg pređe izraditi tri odjevna predmeta. Međutim, za izradu masi-vnijih pulovera i vesta koji imaju oblik kratkog kaputa, koristi se stroj fi noće E5 i grublje pređe, fi noće 200 do 300 tex pri čemu je potrebno utrošiti i do 1 kg pređe po jednom puloveru ili vesti. Ovo je veoma zna-čajan podatak za planiranje troškova proizvodnje. U načelu, s fi nijim se pređama plete na fi nijim strojevima i s grubljim pređama na grubljim strojevima kako bi se dobila zadovoljavajuća punoća pletiva i nje-gova rastezna svojstva. Prilikom proizvodnog testiranja stroja poželjno je izrađivati uzorke pletiva s različitim fi noćama, strukturama i sirovinskim sastavima pređa [5, 6, 11].

2.2. Odnos fi noće pređe i dubine kuliranja

Namjena i funkcionalnost proizvoda u osnovi utječu na izbor strukture, oblika i sirovinskog sastava pređe za pletenje. Kad je za određeni proizvod izabrana pređa tada je potrebno usk-laditi dubinu kuliranja s fi noćom pređe i strukturom pletiva, sl.2. Na ravnopletaćim dvoigleničnim stroje-vima izrađuju se desno-desna kulirna pletiva kod kojih koefi cijent zbijeno-sti očica (C) najčešće iznosi 0,6 do 0,8 [12,13]. Ako se želi izraditi na fi noći stroja E5 vrlo zbijeno pletivo za zimske odjevne predmete slične kratkim kaputima ili slavonskim „spenserima“, tada će se koristiti vu-nene pređe fi noće oko 300 tex i za njih najmanja optimalna dubina ku-liranja, sl.2a, i najmanji razmak igle-nica, sl.3. Nakon skidanja sa stroja i opuštanja, pletivo će se skupiti samo oko 10 %. Nakon procesa pranja i glačanja ili oplemenjivanja, pletivo će se dodatno neznatno skupiti i učvrstiti te imati funkcionalnost i lijep izgled. Za izradu laganih prekri-vača, poput marama, preporučuju se vunene ili PAN pređe ili pređe njiho-vih mješavina. Pređe imaju veliku dlakavost i malu uvojitost, najčešće

100 do 300 uvoja/m. S ovakvim pre-đama i većom dubinom kuliranja, sl.2c, izrađuje se porozno pletivo, plošne mase 200 do 300 g/m2. S tehnološkog aspekta, većom dubi-nom kuliranja (hki) dobije se veći

utrošak niti u očici (ℓi) i veća visina reda očica (Bi) te manja plošna masa pletiva (mi), odnosno: hk1 < hk2 < hk3hk1 → B1 → ℓ1 → m1 hk2 → B2 → ℓ2 → m2 hk3 → B3 → ℓ3 → m3 pri čemu je:B1 < B2 < B3ℓ1 < ℓ2 < ℓ3m1 > m2 > m3

2.3. Odnos dubine kuliranja i razmaka između iglenica

Kada se na jednom stroju plete pre-đom jedne fi noće, tada se s pove-ćanom dubinom kuliranja dobiva poroznije i laganije pletivo. Ako se želi dobiti masivnije pletivo, tada se plete s grubljim pređama i manjom dubinom kuliranja. Međutim, ako se želi dobiti veoma grubo i voluminoz-no pletivo, tada se plete s grubim, slabo uvijenim i mekanim pređama velikom dubinom kuliranja i većim razmakom između iglenica, sl.4. Moderni pleteni gornji odjevni pred-meti mogu se izraditi s različitim efektnim pređama. S ovakvim se pre-đama češće plete pri većem razmaku između iglenica i pri manjoj dubini kuliranja. Ovakve se pređe sve više

Sl.2 Prikaz različitih dubina kuliranja;a) najmanja dubina kuliranja,b) srednja dubina kuliranja ic) najveća dubina kuliranja;hk1, hk2 i hk3 - dubine kuliranja, mm B1, B2 i B3 – visine reda očica, mmR – razdjel stroja, mm

Sl.3 Prikaz kuliranja niti u obje iglenice; I – prednja iglenica, II – stražnja iglenica, R – razdjel stroja, mm, Ri – razmak između iglenica, mm, hk - dubina kuli-ranja, mm 1p do 6p – glavne točke u niti pri oblikovanju očice na prednjoj igle-nici i 1s do 6s – glavne točke u niti pri oblikovanju očice na stražnjoj iglenici


350

koriste za izradu različitih nesvako-dnevnih odjevnih predmeta poput toga, tunika, ponča, kimona, ogrtača s kapuljačom i dr. proizvoda [14-16]. Tri navedena parametra: fi noća pre-đe, dubina kuliranja i razmak između iglenica se koriste u različitim kom-binacijama pri izradi određenih ple-tenih proizvoda. Usklađivanjem na-vedenih parametara dobiva se pletivo određene strukture, u prvom redu punoće i rasteznih svojstava. Za teh-nologa pletača plošna masa je osno-vni tehnološki i ekonomski parame-tar u planiranju proizvodnje pletiva. Zbog toga je s tehnološkog gledišta važno uočiti utjecaje navedenih triju parametara na plošnu masu pletiva. Pri tehnološkom testiranju stroja uzorci se izrađuju s nekoliko struktu-ra pređa pri različitim dubinama ku-liranja i razmacima između iglenica. Na osnovi podataka dobivenih iz strukture izrađenih pletiva moguće je statističkom obradom odrediti mate-matičke ovisnosti pojedinih parame-tara pletiva [17,18]. Na temelju izne-senog, vrijedi: m = f(Tt, hk, Ri) gdje je: m - plošna masa pletiva, g/m2, Tt – fi noća pređe, tex, hk – dubina kuliranja, mm i Ri – razmak između iglenica, mm

U praksi su ovakve ovisnosti najčešće linearne i imaju opći oblik (1): m = k0 + k1·Tt + k2·hk + k3·Ri (1)pri čemu je ko - slobodni koefi cijent ili koefi cijent položaja, a k1, k2 i k3 - koefi cijenti smjera pojedinog para-metra. Prema tome, kada se izrade i analizi-raju određeni uzorci pletiva, tada se za njihove pojedine parametre mogu izračunati matematičke ovisnosti s kojima se mogu metodom interpola-cije, ili u određenim granicama ek-strapolacije, procijeniti i ostali para-metri i strukture pletiva [19, 20].

3. Eksperimentalni radSvrha ovog rada je tehnološki testi-rati ravnopletaći dvoiglenični stroj koji se najviše koristi za izradu ple-tiva za osobne upotrebe. Planom po-treba nabavljen je stroj fi noće E5, radne duljine iglenice 90 cm, tab.1. Stroj ostvaruje pogon pomoću elek-tromotora. Plete s jednim pletaćim sistemom i 175 x 2 igala. Povlačenje pletiva se ostvaruje utezima, pri čemu se preporučuje optimalna sila povla čenja pletiva po jednoj igli od 5 do 15 cN. Proizvođač stroja preporučuje na ovom stroju upotrebu pređa fi noće 50 do 300 tex, a daljnji odabir ovisi o željenom proizvodu. Za izradu glatkih desno-desnih pleti-va za odjeću proizvođač preporuča

koristiti slabo uvijene i mekane vu-nene končane pređe fi noće 50 tex x 4, 50 tex x 5 ili mješavine vuna/PAN 50/50 %, fi noće 44 tex x 2 x 2. Mogu se koristiti i pamučne končane pređe u različitim kombinacijama, npr. 44 tex x 4 ili 32 tex x 2 x 3. Pređama fi noće 50 do 100 tex izrađuju se la-gana i više porozna pletiva plošne mase 200 do 400 g/m2. Pređama fi noće 100 do 200 tex izrađuju se ple-tiva optimalne strukture i svojstava čija se plošna masa nalazi u granica-ma 300 do 600 g/m2, a pređama fi noće 200 do 300 tex se izrađuju vrlo gusta, odnosno zbijena, a time i pletiva veće plošne mase, od 400 do 1000 g/m2 [5, 11, 21].

3.1. Planiranje eksperimentaNa navedenom se stroju mogu izrađivati različita pletiva za različite namjene. U ovim istraživanjima na-mjena pletiva bila je osnovni polazni parametar za planiranje eksperimen-ta. Pletiva su namijenjena za izradu nes-vakidašnjih gornjih odjevnih pred-meta za starije osobe te za izradu različitih odjevnih, posteljnih i stol-nih prekrivača te podmetača. Pletiva za izradu odjeće svrstana su prema strukturi u tri skupine. Za prek-rivače (za zaogrtanje osoba) su iz-rađena lagana i porozna pletiva, a za tunike, ogrtače, kape i šalove iz ra-đena su punija, a time i manje rastez-ljiva pletiva. Masivnija i manje ra-stezljiva pletiva izrađena su za raz-ličite pokrivače i podmetače.Slični se proizvodi izrađuju na ravno-pletaćim industrijskim strojevima na kojima se zbog njihove visoke cijene rijetko provode ovakva opsežna te-stiranja. Promjene fi noća, struktura i sirovinskih sastava pređa, dubina ku-liranja i razmaka između iglenica pro-vode se na industrijskim strojevima kroz njihovu normalnu i du goročnu

Tab.1 Značajke ravnopletaćeg dvoigleničnog stroja za tzv. kućnu upotrebu

Finoća stroja,E

Radna duljina oglenica, Li cm (inča)

Broj igala, Ni

Broj pletaćih sistema, S

Prosječna brzina gibanja kolica sa skretnicom, v, m/s

5 90 (35) 175 x 2 1 0,5

Sl.4 Prikaz razmaka između iglenica i dubina kuliranja; I – prednja iglenica, II – stražnja iglenica, Ri – razmak između iglenica (mm), hk1 - najmanja dubina kuliranja (mm), hk3 - najveća dubina kuliranja (mm), Fpl – sila povlačenja pletiva (N)


351

upotrebu, a ne ciljano u kratkom vre-menskom intervalu. Za navedene namjene izabran je te-meljni glatki kulirni desno-desni pre-plet pletiva, a iz optimalnog područja primjene, četiri bitno različite fi noće i strukture pređa. Sa svakom pređom izrađivani su uzorci sa četiri dubine kuliranja i četiri razmaka između iglenica. Prema tome, ukupno su izrađena 64 uzorka pletiva kojima se prezentira široka paleta osnovnih uzoraka temeljne strukture. Na ovaj su način obuhvaćene mnoge struktu-re pletiva koje se izrađuju u prepo-ručenom ili optimalnom području primjene stroja. Strukture i svojstva izrađenih pletiva mogu se također koristiti za izradu različitih konven-cionalnih gornjih odjevnih predmeta. Međutim, značajniji rezultati ovog istraživanja, koji se odnose na para-metre strukture pletiva trebaju poslužiti pri općem planiranju i pro-jektiranju serijske izrade pletiva na industrijskim strojevima [14-16, 22].

4. Pređe za izradu uzorakaZa izradu uzoraka pletiva upotrije-bljene su četiri bitno različite pređe po fi noći, strukturi, obliku, svojstvi-ma i sirovinskom sastavu, tab.2. Prva je pređa bijela, jednostruka, naj-fi nija, fi noće 102±1 tex, od vlakana mješavine 80/20 % PAN/vuna, preki-dne čvrstoće 6,5 cN/tex (uzorci oz-nake 1BI102), sl.5. Druga je pređa pamučna, narančasta, ukupne fi noće 151±1 tex, dobivena končanjem triju jednostrukih pređa približne fi noće 50 tex, prekidne čvrstoće 10,1 cN/tex i prekidne istezljivosti 6,0±0,7 %

(uzorci oznake 2NA151). Treća je smeđa bukle pređa izrađena od dviju PAN pređa, jedna fi noće oko 168 dtex, a druga koja oblikuje bukle efekt finoće 500 dtex. Prekidna čvrstoća joj je 6,6 cN/tex, i prekidna istezljivost od 36,6±1,3 % što je najveća vrijednost kod ispitivanih pređa (uzorci oznake 3SM184). Četvrta je pređa siva, također bukle, slična trećoj pređi, malo grublja i nešto manje prekidne istezljivosti od 30,6±1,5 % (uzorci oznake 4SI194). Kod svih pređa određivan je tzv. uvjetni promjer pređe koji se nalazi u granicama od 0,45±0,05 do 0,63±0,04 mm.

5. Izrada uzoraka pletiva Na navedenom stroju izrađivani su jedan za drugim uzorak pletiva, sl.6. Prvi je uzorak pleten jednostrukom

bijelom pređom fi noće 102 tex pri najmanjoj dubini kuliranja (hk) s orijentacijskom oznakom 3 (približno 3 mm) i najmanjem razmaku između iglenica (Ri), koji je također iznosio 3 (približno 3 mm) (uzorak oznake 3;3). Nakon izrađenog prvog uzorka s ovom je pređom izrađivan drugi uzorak kod kojeg je orijentacijska dubina kuliranja iznosila 4, a orijen-tacijski razmak između iglenica je i dalje ostao 3 (uzorak oznake 4;3). Treći je uzorak izrađen pri dubini ku-liranja 5, a četvrti pri dubini kuliranja 6 (približno 6 mm). Prema tome, prvo je s jednom pređom izrađena skupina uzoraka s različitim dubina-ma kuliranja pri konstantnom raz-maku između iglenica. Potom je povećan orijentacijski razmak između iglenica na 4 (približno 4 mm) i ponovo izrađena četiri uzorka

Sl.5 Pređe za izradu uzoraka pletiva; a) jednostruka, mješavina PAN/vuna 80/20 %, 102 tex, oznake u uzorcima 1BI102, b) končana, pamučna 50 tex x 3, oznake u uzorcima 2NA151, c) PAN, efektna, bukle, fi noće 184 tex, oznake u uzorcima 3SM184 i d) PAN, efektna, bukle, fi noće 194 tex, oznake u uzorcima 4SI194

Sl.6 Uzorci izrađenih pletiva različitih gustoća; a) s jednostrukom bijelom pređom, mješavina PAN/vuna 80/20%, 102 tex, oznake u uzorcima 1BI102, b) končanom pamučnom pređom fi noće 50 tex x 3, oznake u uzorcima 2NA151, c) PAN efektna, bukle pređa fi noće 184 tex, oznake u uzorcima 3SM184 i d) PAN efektna, bukle pređa fi noće 194 tex, oznake u uzorcima 4SI194

a) b) c) d)

a) b) c) d)

Tab.2 Značajke pređa za izradu uzoraka

Značajke pređe Uzorci 1BI102 2NA151 3SM184 4SI194

Finoća pređe, tex 102±1 151±1 184±2 194±2Uvjetna debljina pređe, mm 0,45±0,05 0,52±0,01 0,52±0,01 0,63±0,04Uvojitost, br. uvoja/m 292±11 146±9 196±12 305±15Prekidna sila, cN 667±27 1527±32 1216±27 1066±33Prekidna istezljivost, % 16,7±0,5 6,0±0,7 36,6±1,3 30,6±1,5Rad do prekida, cN·cm 3090±239 2347±313 12733±842 8697±726Prekidna čvrstoća, cN/tex 6,5 10,1 6,6 5,5


352

s četiri različite prethodno navedene dubine kuliranja. Nakon ovih uzo-raka izrađeni su uzorci s orijenta-cijskim razmakom između iglenica 5 i 6. Prva znamenka u označavanju poduzoraka označava dubinu kuli-ranja, a druga znamenka razmak iz-među iglenica, tj. hk ; Ri = 4;6, pri čemu je kod ovog uzorka dubina ku-liranja približno 4 mm i razmak između iglenica približno 6 mm. Kad je izrađeno svih 16 uzoraka s jednom pređom, dalje su izrađivani uzorci s drugom i ostalim pređama. Oznaka uzorka 2NA151 - 6;4 znači da je uzo-rak izrađen s pređom fi noće 151 tex pri orijentacijskoj dubini kuliranja 6 i razmakom između iglenica 4. Kod izrade svih uzoraka prosječna vlačna sila pletiva iznosila je 11 cN/igli.

6. Rezultati analize parametara strukture pletiva

Ispleteni uzorci su ostavljeni na rav-noj podlozi da se relaksiraju 72 sata.

Nakon relaksacije, a prema propisu iz norme, mjerene su vrijednosti osnovnih parametara strukture pleti-va. Prvo su mjereni parametri pri kojima nije trebalo uništavati pleti-vo, a potom se pređa parala iz pletiva i određivao utrošak niti u očici. Plošna masa pletiva (m) je određivana na osnovi ukupne mase ispletenog uzorka i njegove površine [23]. Ple-tiva su izrađivana na stroju fi noće E5 s relativno grubim pređama pri čemu su dobivene veće očice koje su broja-ne na 2 cm [24]. Debljina pletiva (Dp) je mjerena s dvije sile pritiska [25]. Pri manjoj sili pritiska dobiva se debljina pletiva koja pletačima koristi kod izučavanja geometrijskog oblika očice, a veća sila pritiska je vezana za plošnu masu i standardne uvjete mjerenja. Utrošak niti za oblikovanje očice (ℓ) je dobiven na osnovi paranja niti koja u pletivu oblikuje 200 očica. Oparano je po 10 redova i na osnovi 2000 oparanih očica određen prosječni utrošak niti u očici [26]. Svi su pojedinačni rezul-

tati mjerenja obrađeni programom microsoft excel [27]. Pogreška se računala s razinom pouzdanosti 95 %, (p=0,05) [28, 29].

6.1. Gustoća očica u uzorcima pletiva

Pletiva su relativno gruba i masivna zbog čega je za određivanje gustoće prikladno brojati očice u redu i nizu na dužini od 2 cm, tab.3. Gustoća pletiva u smjeru reda, odnosno zbije-nost očica u redu (Dh) je uvijek manja od zbijenosti očica u nizu (Dv). U glatkom prepletu su izrađivani uzor-ci pletiva koji imaju veoma ujednačenu strukturu, što pokazuju i mala odstupanja od pro sječnih vrije-dnosti. Na osnovi deset mjerenja do-bivena je prosječna vrijednost koja rijetko kada odstupa više od 0,8 očice. Kod razine pouzdanosti od 95 % (p=0,05) i deset mjerenja ponekad i nema odstupanja od srednje vrijed-nosti. U gotovo 40 % slu čajeva od-stupanje je ±0,1 očica, kod oko četvrtine mjerenja odstupanje je ±0,2

Tab.3 Gustoće očica u izrađenim uzorcima pletiva

hk ; Ri → 3;3 4;3 5;3 6;3Uzorak ↓ Dh, /2cm Dv, /2cm Dh, /2cm Dv, /2cm Dh, /2cm Dv, /2cm Dh, /2cm Dv, /2cm1BI102 6,9±0,2 9,5±0,3 6,3±0,1 8,6±0,3 5,6±0,2 7,6±0,3 5,3±0,2 6,8±0,22NA151 7,4±0,1 8,8±0,4 6,7±0,1 8,0±0,4 6,1±0,2 7,4±0,3 5,6±0,1 6,7±0,33SM184 5,0±0,1 11,1±0,3 4,8±0,1 9,7±0,3 4,5±0,1 8,4±0,4 4,7±0,1 6,9±0,34SI194 4,8±0,1 9,8±0,3 4,8±0,1 8,6±0,3 4,8±0,1 7,4±0,4 4,5±0,1 6,7±0,3hk ; Ri → 3;4 4;4 5;4 6;41BI102 6,3±0,1 9,1±0,3 5,9±0,1 8,1±0,2 5,3±0,1 7,3±0,2 5,0±0,2 6,6±0,32NA151 7,4±0,2 8,5±0,4 6,7±0,2 7,8±0,2 6,1±0,2 7,2±0,3 5,3±0,2 6,5±0,33SM184 4,7±0,1 10,9±0,4 4,5±0,1 9,4±0,3 4,7±0,1 8,1±0,2 4,7±0,0 6,5±0,24SI194 4,5±0,1 9,6±0,4 4,5±0,1 8,4±0,3 4,5±0,1 7,2±0,2 4,5±0,1 6,5±0,3hk ; Ri → 3;5 4;5 5;5 6;51BI102 5,9±0,2 8,6±0,1 5,6±0,2 7,8±0,3 5,3±0,1 7,1±0,2 4,5±0,1 6,5±0,32NA151 6,9±0,1 8,3±0,3 6,3±0,2 7,6±0,2 5,6±0,1 7,0±0,1 4,8±0,1 6,3±0,03SM184 4,7±0,1 10,3±0,3 4,7±0,1 8,9±0,3 4,5±0,0 7,5±0,3 4,7±0,0 6,2±0,34SI194 4,5±0,1 9,3±0,2 4,5±0,2 7,9±0,3 4,5±0,0 6,9±0,1 4,5±0,0 6,3±0,0hk ; Ri → 3;6 4;6 5;6 6;61BI102 5,7±0,3 8,1±0,1 5,4±0,1 7,5±0,3 5,0±0,2 6,9±0,2 4,5±0,1 6,4±0,32NA151 6,3±0,2 8,0±0,2 5,9±0,2 7,3±0,3 5,6±0,1 6,7±0,1 4,8±0,1 6,0±0,13SM184 4,8±0,1 9,6±0,4 4,7±0,0 8,3±0,3 4,5±0,0 7,3±0,3 4,4±0,0 6,0±0,14SI194 4,5±0,1 8,8±0,3 4,5±0,2 7,6±0,3 4,5±0,1 6,6±0,1 4,4±0,1 6,0±0,0

hk - dubina kuliranja, Ri - razmak između iglenica: hk;Ri → npr. 3;6


353

Tab.4 Debljine pletiva, mm

hk ; Ri → 3;3 4;3 5;3 6;3Uzorak ↓ 0,2 cN/cm2 1,1 cN/cm2 0,2 cN/cm2 1,1 cN/cm2 0,2 cN/cm2 1,1 cN/cm2 0,2 cN/cm2 1,1 cN/cm2

1BI102 3,16±0,02 2,90±0,12 3,14±0,07 2,89±0,02 3,34±0,08 3,04±0,04 3,27±0,09 2,91±0,222NA151 2,85±0,04 2,84±0,04 2,98±0,05 2,84±0,05 2,97±0,08 2,73±0,08 2,73±0,08 2,45±0,113SM184 3,77±0,09 3,51±0,09 3,83±0,08 3,57±0,03 3,80±0,09 3,46±0,19 4,13±0,01 3,75±0,014SI194 3,91±0,04 3,64±0,05 4,19±0,09 3,84±0,08 4,25±0,15 3,77±0,15 4,16±0,15 3,75±0,05hk ; Ri → 3;4 4;4 5;4 6;41BI102 3,05±0,16 2,90±0,05 3,26±0,07 3,01±0,07 3,36±0,05 2,96±0,05 2,98±0,10 2,84±0,092NA151 2,98±0,05 2,84±0,03 2,99±0,08 2,84±0,02 2,96±0,08 2,73±0,02 2,78±0,04 2,52±0,083SM184 3,85±0,04 3,48±0,06 3,86±0,01 3,59±0,04 4,03±0,08 3,70±0,06 4,17±0,07 3,74±0,064SI194 3,84±0,10 3,59±0,03 3,92±0,01 3,62±0,01 3,96±0,09 3,67±0,04 4,16±0,15 3,75±0,05hk ; Ri → 3;5 4;5 5;5 6;51BI102 3,27±0,12 2,97±0,08 3,13±0,09 2,83±0,05 3,13±0,22 2,84±0,13 3,06±0,20 2,67±0,152NA151 3,03±0,02 2,82±0,02 2,94±0,06 2,68±0,04 2,89±0,06 2,54±0,09 2,77±0,01 2,42±0,073SM184 3,75±0,03 3,48±0,06 3,83±0,07 3,49±0,09 3,94±0,03 3,67±0,04 3,91±0,08 3,70±0,074SI194 3,85±0,06 3,59±0,05 3,57±0,01 3,88±0,04 3,98±0,12 3,98±0,05 4,45±0,05 4,11±0,02hk ; Ri → 3;6 4;6 5;6 6;61BI102 3,19±0,03 2,87±0,02 3,16±0,09 2,84±0,05 3,05±0,14 2,83±0,06 3,10±0,09 2,73±0,012NA151 2,88±0,15 2,63±0,06 2,93±0,05 2,66±0,02 2,84±0,10 2,59±0,04 2,61±0,09 2,26±0,103SM184 3,85±0,10 3,62±0,05 3,88±0,01 3,61±0,09 4,04±0,06 3,69±0,08 4,12±0,10 3,69±0,114SI194 3,81±0,10 3,55±0,09 3,81±0,05 3,57±0,03 4,03±0,09 3,71±0,09 4,19±0,06 3,77±0,06

hk - dubina kuliranja, Ri - razmak između iglenica

očice i kod preostale četvrtine mje-renja, odstupanje je ±0,3 ili ±0,4 očice. Rezultati mjerenja prikazani su u tablici po tripartitnom načelu, tj. da je jedan podatak vezan za jednu pređu (uzorak), dubinu kuliranja (hk) i razmak između iglenica (Ri). Tako npr. prvi podatak u tab. za zbijenost očica u redu iznosi 6,9±0,2 oč./2 cm, a dobiven je kad je pleteno s pređom fi noće 102 tex pri dubini kuliranja 3 i razmaku između iglenica također 3. Najveća dubina kuliranja je iznosila 6. Zbijenost očica u nizu pletiva do-bivena s prethodno navedenom fi noćom pređe i dubinom kuliranja 6 te razmakom između iglenica 3, iz-nosi 6,8±0,2 oč./2 cm i nalazi se na kraju prvog retka kod odnosa dubine kuliranja i razmaka između iglenica 6;3.

6.2. Debljina uzoraka pletiva Izrađeni uzorci pletiva imaju vrlo različite strukture, koje se najbolje očituju u plošnim masama koje se nalaze u granicama 194 do 523 g/m2

i zapreminskim masama koje se na-laze u granicama od 0,063 do 0,178 g/cm3. Pri mjerenju, debljina pletiva ovisi o sili pritiska potiskivača na pletivo i površini nalijeganja. Površina nalijeganja ovisi o strukturi pletiva. Uzimajući u obzir prethodne postavke, površina nalijeganja je iz-nosila 9 cm2, a mjerenja su obavljena pri dva opterećenja. Prvo opterećenje je iznosilo 2 cN ili 0,22 cN/cm2, a drugo 10 cN ili 1,11 cN/cm2. Na osnovi pet mjerenja određena je prosječna debljina pletiva koja se na-lazi u granicama 2,26±0,10 mm do 4,45±0,05 mm, tab.4. Najtanji uzorci pletiva dobiveni su pletenjem pamuč-nom končanom pređom nazivne fi noće 50 tex x 3 dok su najdeblji uzorci dobiveni pletenjem s najgru-bljom bukle pređom fi noće 194 tex. Pri većem pritisku na istoj površini dobije se do 12 % tanje pletivo. Prak-tična granica pogreške kod p=0,05 u većini slučajeva iznosi do ±0,10 mm, kod trećine mjerenja između ±0,10 i

±0,20 mm, a kod svega nekoliko mjerenja iznad ±0,20 mm.

6.3. Utrošak niti u očiciPromjene dubine kuliranja (hk) i raz-maka između iglenica (Ri) u prvom se redu očituju u utrošku niti za oblikovanje očice. Uzorci su izra-đivani na stroju fi noće E5 i pleteni s pređama nazivne fi noće 102 do 194 tex. Za ove fi noće pređa utrošak niti u očici se nalazio u granicama 9,04±0,12 mm do 14,35±0,09 mm, tab.5. Pri pletenju s najfinijom pređom, tj. pređom fi noće 102 tex i najmanjom dubinom kuliranja koja je iznosila 3, dobiven je utrošak niti u očici 9,44±0,03 mm, a kod najveće dubine kuliranja koja je iznosila 6, za oblikovanje očice je utrošeno 12,68±0,05 mm pređe ili oko 35 % više. Međutim, kad se povećava raz-mak između iglenica od 3 do 6, tada se utrošak niti u očici povećava od 9,44±0,03 mm do 10,88±0,03 mm ili oko 15 %, tj. upola manje. Prva je pređa jednostruka finoće 102 tex


354

prekidne istezljivosti 16,7 %, a druga pređa končana nazivne fi noće 50 tex x 3 prekidne istezljivosti 6,0 %. Pri-likom paranja deset redova i 200 očica te mjerenja utroška niti u očici, nit se nije previše istezala pa je dobi-vena malena praktična granica po-greške u rasponu od ±0,03 do ±0,09 mm. Međutim, kod uzoraka izrađenih s trećom i četvrtom bukle pređom kod kojih je prekidna istezljivost veća od 30 %, praktična granica po greške iznosila je od ±0,11 do ±0,49 mm.

6.4. Plošna masa Sve prethodno navedene promjene koje se obavljaju na stroju očituju se u plošnoj masi koja je određivana eksperimentalno (me) i računski (mr), tab.6. Na izrađenim uzorcima odre-đivana je plošna masa nakom 72 sata relaksacije. Mjerena je duljina i širina uzorka iz kojih se izračunala povr-šina, a potom vagala masa uzoraka. Iz odnosa mase i površine uzoraka izračunala se plošna masa pletiva ili masa četvornog metra pletiva (me). Korištenjem osnovne jednadžbe, također je računski određena plošna masa (mr). S navedenim pređama i uvjetima pletenja dobivena je plošna masa 194 do 523 g/m2. Najlaganije pletivo je dobiveno pri pletenju s naj-fi nijom pređom, tj. pređom fi noće 102 tex. U ovom slučaju plošna masa je iznosila 194 do 299 g/m2. Zanim-ljivo, najmasivnija pletiva su dobive-na pletenjem pamučnom končanom pređom nazivne fi noće 50 tex x 3. Masa se nalazi u granicama 300 do 523 g/m2. S bukle pređama nazivne fi noće 184 tex i 194 tex izrađeno je veoma zbijeno i popunjeno pletivo na čijoj se površini gotovo i ne uočavaju očice, sl.7. Plošna masa im je od 346 do 458 g/m2 a skupljanje u smjeru redova očica svega 10 do 15 %. Ukupno su izrađena 64 uzorka pletiva. Kod većine uzoraka razlika između eksperimentalnih i računskih rezultata iznosi do ±5 %, a samo kod šest uzoraka više, i to -6,7 do 6,5 %. Na osnovi plošne mase (m) i debljine pletiva (Dp) izračunata je zapremin-ska masa pletiva (mz) koja se u ovim

istraživanjima nalazi u granicama 0,063 do 0,178 g/cm3, tab.7. Najmanja je kod uzoraka izrađenih s pređama fi noće 102 tex i nalazi se u granicama 0,063 do 0,095 g/cm3, dok je najveća kod uzoraka izrađenih s pamučnim končanim pređama nazivne fi noće 50 tex x 3 i nalazi se u granicama 0,115 do 0,178 g/cm3. U osnovi, što je veća dubina kuliranja (hk) i veći razmak između iglenica (Ri) to je manja za-

preminska masa pletiva (mz). Na osnovi zapreminske mase pletiva (mz) i gustoće vlakana od kojih je izrađena pređa izračuna se poroznost pletiva. Ona je različita za pojedine uzorke. Najveća je kod uzoraka izrađenih naj-fi nijim pređama i prosječno iznosi 93,7±0,2 %, a najmanja je kod uzo-raka izrađenih s pamučnim končanim pređama nazivne fi noće 50 tex x 3 i iznosi 90,7±0,4 %. Poroznost pletiva

Sl.7 Temeljne strukture izrađenih uzoraka pletiva različitih gustoća; a) 1BI102 – 3;3, a1) 1BI102 – 6;6, b) 2NA151 – 4;4, b1) 2NA151 – 4;6, c) 3SM184 – 3;4, c1) 3SM184 – 5;6, d) 4SI194 – 5;3, d1) 4SI194 – 6;6

Tab.5 Utrošak niti u očici, mm

Uzorak 3;3 4;3 5;3 6;31BI102 9,44±0,03 10,37±0,03 11,35±0,07 12,68±0,052NA151 9,88±0,05 11,11±0,01 11,93±0,05 13,08±0,033SM184 9,04±0,12 9,74±0,13 10,83±0,17 11,86±0,264SI194 9,48±0,14 10,41±0,16 11,34±0,21 12,50±0,22hk ; Ri → 3;4 4;4 5;4 6;41BI102 10,05±0,03 10,91±0,04 12,05±0,03 13,03±0,032NA151 10,28±0,06 11,35±0,03 12,25±0,07 13,39±0,053SM184 9,46±0,12 10,67±0,15 11,30±0,13 12,83±0,184SI194 9,82±0,12 10,67±0,23 11,89±0,21 12,93±0,45hk ; Ri → 3;5 4;5 5;5 6;51BI102 10,53±0,03 11,41±0,04 12,34±0,03 13,67±0,022NA151 10,87±0,03 11,63±0,05 12,65±0,07 13,99±0,033SM184 10,33±0,16 11,20±0,29 12,07±0,19 13,14±0,264SI194 10,31±0,13 11,18±0,18 12,14±0,11 13,29±0,34hk ; Ri → 3;6 4;6 5;6 6;61BI102 10,88±0,03 11,75±0,04 12,65±0,03 13,92±0,062NA151 11,26±0,09 12,29±0,06 13,11±0,06 14,35±0,093SM184 10,79±0,19 11,48±0,18 12,37±0,28 13,72±0,294SI194 10,79±0,49 11,51±0,16 12,57±0,17 13,47±0,21

hk - dubina kuliranja, Ri - razmak između iglenica


355

izrađenih od bukle prađa ne razlikuje se bitno i prosječno iznosi 91,5±0,5 % i 91,9±0,4 %.

7. Rasprava rezultata Svrha ovog rada je bila dobiti različite strukture glatkih pletiva na ravno ple-taćem dvoigleničnom stroju za osob-nu upotrebu i odrediti njihova struk-turna svojstva. Pletenjem s najfi nijom pređom, tj. pređom fi noće 102 tex, dobiveno je 16 najlaganijih različitih uzoraka pletiva. S pamučnom kon-čanom pređom nazivne fi noće 50 tex x 3 dobiveno je također 16, uzoraka najveće plošne mase. S efektnim bukle pređama fi noće 184 i 194 tex dobivena su veoma zbijena pletiva.Najlaganija i najporoznija pletiva izrađena s pređama fi noće 102 tex koriste se za izradu laganih prekrivača duljine oko 200 cm šrine 50 do 100 cm. Ovakva pletiva često koriste sta-rije osobe slabije pokretljivosti. S užim i laganijim pletivima prekrivaju ramena i leđa, a sa širim i težim ple-tivima noge. Pamučna končana pređa nazivne fi noće 50 tex x 3, oznake u uzorcima 2NA151, izabrana je za izradu jed-nostavnih pletenih gornjih odjevnih predmeta kao što je pončo prikladan za nošenje u otvorenom prostoru u proljetnim i jesenskim danima. Efek-tnim bukle pređama izrađena su veo-ma zbijena pletiva postojanih dimen-zija male rastezljivosti, namijenjena za izradu zimske jednostavne odjeće te različitih krevetnih i stolnih prekrivača. Sve izrađene strukture pletiva mogu se upotrijebiti za izradu različitih konvencionalnih pletenih gornjih odjevnih predmeta. Često njihova primjena ovisi o svojstvima uzdužne i poprečne rastezljivosti koja je, između ostalog, uvjetovana skupljanjem pletiva nakon skidanja sa stroja i relaksacije.

7.1. Rasprava o skupljanju pletiva

Desno-desna kulirna pletiva su oko četiri puta rastezljivija u smjeru re-dova nego nizova očica, odnosno

poprečno nego uzdužno. Zbog toga se kod izrade pletene odjeće niz očica uvijek usmjerava uzduž tijela ili odjevnog predmeta. Međutim, ima puno dijelova odjeće gdje se niz ple-tiva postavlja koso u odnosu na tijelo ili odjevni predmet. U ovakvom se slučaju treba koristiti kompaktnije pletivo koje ima manju poprečnu ra-stezljivost. Uzorci izrađeni od pređe fi noće 102 tex imaju skupljanje 13 do 43 % u poprečnom smjeru. Uzorci izrađivani s najmanjom dubinom kuliranja i razmakom između iglenica imaju najveće skupljanje pletiva u po-prečnom smjeru, oko 43 %, odnosno sa stroja radne duljine iglenice 90 cm dobije se pletivo širine oko 50 cm. Spajanjem ovakva dva komada dulji-ne oko 200 cm dobiva se predmet koji služi za prekrivanje npr. starijih osoba dok borave u prirodi. Kad se plete s najvećom dubinom kuliranja i razmakom između iglenica sku-pljanje je znatno manje i iznosi oko 13 %, skidanjem sa stroja pletivo se skupi na širinu od oko 80 cm. Takvo pletivo se u jednom komadu može upotrijebiti kao navedeni pre krivač koji je znatno rastezljiviji. Pamučna pletiva izrađena od kon čanih pređa fi noće 50 tex x 3 imaju slična svoj-stva skupljanja nakon skidanja sa stroja. Zbog svoje strukture i sirovin-skog sastava koriste se za izradu je-dnostavnijih pro ljetnih i jesenskih gornjih odjevnih predmeta. Od gru-bljih efektnih pređa, tj. pređa fi noće 184 i 194 tex izrađena su veoma zbijena pletiva koja se znatno manje skupljaju u poprečnom smjeru. Kod većine ovih uzoraka pletiva sku-pljanje iznosi 11 do 15 %, a samo kod nekoliko uzoraka skupljenje je od 15 do 21 %. Prema tome pletiva izrađena na stroju radne širine 90 cm nakon skidanja sa stroja imaju širinu od 75 do 80 cm. Takve širine pružaju druge mogućnosti njihove primjene. Općenito, analizom širina izrađenih uzoraka pletiva može se konstatirati da se pletenjem s manjim dubinama kuliranja i manjim razmakom između

iglenica povećava skupljanje pletiva po širini.

7.2. Rasprava o utrošku niti u očici

Utrošak niti za oblikovanje očice za tehnologe pletače je osnovni parame-tar kroz koji se razmatraju svi ostali parametri strukture, a time i rasteznih svojstava različitih pletiva. Opće je poznato da se s povećanjem dubine kuliranja povećava utrošak niti u očici i visina očice ili reda očica. Također se s povećanjem razmaka između iglenica povećava utrošak niti u očici i debljina pletiva. Me-đutim, u veoma se malo objavljenih radova, a na osnovi provedenih istra-živanja, navodi matematička ovi-snost navedenih utjecajnih parame-tara. U ovim je istraživanjima bilo prikladno i poželjno, a iznad svega korisno, postaviti matematičku ovi-snost između fi noće pređe (Tt), dubi-ne kuliranja (hk), razmaka između iglenica (Ri) i utroška niti u očici (ℓ). Prije analize utroška pređe u očici potrebno je navesti da su pletiva izrađena na stroju fi noće E5 kod kojeg razdjel iznosi 5,08 mm, deblji-na grebena 1,12 mm i debljina kuki-ce igle, kojom se povlači pređa, 0,82 mm pri čemu je prosječna uvjetna debljina pređe iznosila 0,45 do 0,63 mm, a sila povlačenja poluočice oko 11 cN/igli. Sa svim navedenim pre-đama i parametrima regulacije stroja izrađivana su grublja pletiva koja imaju utrošak niti u očici 9,04±0,12 do 14,35±0,09 mm, tab.5. Na temelju statistički obrađenih pojedinačnih mjerenja, a radi preglednosti zakoni-tosti promjene, prikazani su dijagra-mi ovisnosti utroška niti u očici o dubini kuliranja i razmaku između iglenica za pojedine pređe, sl.8. Ta-kođer su izvedene matematičke ovi-snosti između utjecajnih parametara, tab.8. U ovakvim praktičkim slu ča-jevima, mnoge su zakonitosti line-arne ili se praktički mogu tretirati kao linearne, a odstupanja su među pojedinim mjerenjima do ±5 %. Pri-likom izvođenja iz pojedinačnih mje-renja eksperimentalnih linearnih


356

jednadžbi s tri nepoznanice, uočen je sklad između pojedinih parametara koji je rezultirao velikim koefi-cijentom korelacije koji iznosi 0,99. Kad se koriste eksperimentalne izve-dene linearne jednadžbe s tri nepoz-nanice i kad se u njih uvrste rezultati iz navedenih graničnih područja, tada je uočljiva veoma mala razlika između računskih i eksperimentalnih rezultata, tab.9. U osnovi se jed-nadžbe mogu koristiti u područjima: 100 ≤ Tt ≤ 200,3 ≤ hk ≤ 6 i3 ≤ Ri ≤ 6. Rezultati navedeni u tab.9 pokazuju da je kod većine uzoraka odstupanje do ±1,5 %, a kod veoma malog dijela u rasponu -2,3 do 2,7 %. Ovako mala odstupanja upućuju na zaključak da su uzorci veoma pomno planirani, izrađivani i analizirani pa su i zbog toga razlike između računskih i ekspe-rimentalnih podataka vrlo malene.Kad se analiza mjerenih podataka podigne na višu razinu složenosti i analizira ovisnost utroška niti u očici (ℓ) o sva tri mjerena promjenjiva pa-rametra, tj. kad je utrošak niti u očici ovisan o fi noći pređe (Tt), dubini ku-liranja (hk) i razmaku između igleni-ca (Ri) tada se smanjuje koefi cijent

korelacije na 0,97 i računski se poda-ci nadalje značajno ne razlikuju od praktičkih te se pretežno nalaze u granicama do ±5 % i u svega neko-liko slučajeva -6,4 do 5,6 %. Kod ovih analiza i izvođenja jednadžbi važno je napomenuti da se eksperi-mentalne jednadžbe koriste tako da se ne uvrštavaju mjerne jedinice već samo iznosi iz navedenih graničnih područja.

7.3. Rasprava o plošnoj masi Pri projektiranju i izradi pletiva na plošnu masu utječe niz parametara vezanih za pređu, stroj, preplet i rad-ne uvjete. Općenito se od grublje pređe izrađuje pletivo veće plošne mase. Međutim, u ovim istraživanjima uočeno je da se s porastom duljinske mase pređe nije povećala plošna ma-sa pletiva, u prvom redu zbog raz li-čitog sastava pređa. Pamučna kon-čana pređa nazivne fi noće 50 tex x 3 znatno je drugačije strukture od po-liakrilonitrilne efektne bukle pređe nazivne fi noće 184 ili 194 tex. Pa-mučno vlakno ima gustoću oko 1,54 g/cm3, a poliakrilonitrilno oko 1,2 g/cm3. U ovom je slučaju pa mučna pre đa izrađena od tri veoma jed-nolične jednostruke pređe fi noće 50

tex koje su blago končane jer se ko-riste za izradu pletiva. Ovakva kon-čana pređa je jednolike strukture i uvjetnog promjera koji iznosi 0,52±0,01 mm. Kod manjih dubina kuliranja i razmaka između iglenica, od pamučnih su pređa izrađivane veoma zbijene strukture kod kojih je skupljanje pletiva u poprečnom smjeru (po širini) iznosilo i do 43 %. Ovako veliko skupljanje uzrokovano je strukturom pređe i njenim me ha-nič kim svojstvima, u prvom redu svojstvom krutosti. Poliakrilnonitri-lne efektne pređe nisu niti približno okruglog presjeka (sl.5) i veće su nejednolikosti po duljini. Prosječni uvjetni promjer također iznosi 0,52±0,01 mm i 0,63±0,04 mm. Me-đutim, bukle efekti zauzimaju širinu do 3, a ponekad i do 4 mm, što bitno utječe na oblikovanje, odnosno struk-turu pletiva. Ovakva površinska struktura pređe utječe na smanjenje skupljanja pletiva u poprečnom smjeru, na svega 11 do 15 %. S većim skupljanjem pletiva dobivena je manja poroznost ili šupljikavost ple-tiva, koja je najmanja upravo kod uzoraka izrađenih od pamučnih pređa i prosječno iznosi 90,7±0,4 %, a kod pletiva od efektnih pređa do 91,9±0,4 %. Upotrebom efektnih pređa dobi-vene su stabilne strukture pletiva po-stojanih dimenzija. Pletiva se ne sku-pljaju značajno i nakon više ciklusa pranja jer to ne dozvoljava, u prvom redu, površinska struktura pređa. Prema tome, struktura pređe bitno utječe na skupljanje pletiva u po-prečnom smjeru, a ono direktno na plošnu masu. Zbog toga su (osim razlike u samom sastavu) pletiva izrađena od pamučnih pređa fi noće 151 tex, (50 tex x 3) većih plošnih masa od pletiva izrađenih poliakrilo-nitrilnih efektnih pređa fi noće 184 ili 194 tex. Ovo je značajna spoznaja koja ukazuje na bitan utjecaj struktu-re pređe na strukturu pletiva. Analiza eksperimentalnih rezultata plošnih masa pletiva ukazuje na ujednačene linearne zakonitosti promjene kod pojedinih fi noća pređa, sl.9 što ukazuje na veoma pažljivo

Sl.8 Prikaz utjecaja dubine kuliranja (hk, mm) i razmaka iglenica (Ri) na utrošak niti u očici (ℓ) kod uzoraka pletiva od pređa različitih fi noća (Tt)


357

Tab.6 Plošna masa izrađenih pletiva

Uzorci → 1BI102 2NA151 3SM184 4SI194 hk;Ri ↓

me, g/m2

mr,g/m2

Δm,%

me, g/m2

mr,g/m2

Δm,%

me, g/m2

mr,g/m2

Δm,%

me, g/m2

mr,g/m2

Δm,%

3;3 299 315 -5,4 508 486 4,3 458 462 -0,9 432 429 0,74;3 278 284 -2,2 464 447 3,7 426 414 2,8 408 414 -1,55;3 247 244 1,2 413 404 2,2 397 380 4,3 390 388 0,56;3 228 231 -1,3 370 368 0,5 360 350 2,8 373 369 1,13;4 283 292 -3,2 523 489 6,5 446 441 1,1 423 416 1,74;4 265 265 0,0 463 446 3,7 420 419 0,2 404 395 2,25;4 237 236 0,4 413 404 2,2 384 392 -2,1 381 377 1,06;4 220 219 0,5 366 346 5,5 357 357 0,0 366 371 -1,43;5 256 272 -6,3 479 470 1,9 438 455 -3,9 413 423 -2,44;5 247 252 -2,0 435 417 4,1 409 427 -4,4 396 389 1,85;5 227 235 -3,5 374 380 -1,6 381 379 0,5 375 369 1,66;5 205 206 -0,5 327 317 3,1 351 349 0,6 359 369 -2,83;6 246 257 -4,5 426 425 0,2 432 454 -5,1 404 419 -3,74;6 234 243 -3,8 376 398 -5,9 401 408 -1,7 384 386 -0,55;6 214 223 -4,2 370 368 0,5 378 388 -2,6 368 366 0,56;6 194 207 -6,7 300 310 -3,3 346 337 2,6 352 348 1,1

me - plošna masa pletiva određena eksperimentalno, vaganjem, g/m2; mr – plošna masa pletiva određena računski, g/m2; Δm - razlika između plošne mase određene vaganjem i računski, %; hk - dubina kuliranja, Ri - razmak između iglenica

Tab.7 Osnovni parametri popunjenosti pletiva

Uzorci→

1BI102 2NA151 3SM184 4SI194

hk;Ri ↓

me, g/m2

mz,g/cm3

Pp, %

me, g/m2

mz,g/cm3

Pp, %

me, g/m2

mz,g/cm3

Pp, %

me, g/m2

mz,g/cm3

Pp, %

3;3 299 0,095 92,2 508 0,178 88,4 458 0,121 89,9 432 0,110 90,84;3 278 0,089 92,7 464 0,156 89,9 426 0,111 90,7 408 0,097 91,95;3 247 0,074 93,9 413 0,139 91,0 397 0,104 91,3 390 0,092 92,36;3 228 0,070 94,3 370 0,136 91,2 360 0,087 92,7 373 0,090 92,53;4 283 0,093 92,4 523 0,176 88,6 446 0,116 90,3 423 0,110 90,84;4 265 0,081 93,3 463 0,155 89,9 420 0,109 90,9 404 0,103 91,45;4 237 0,071 94,2 413 0,140 90,9 384 0,095 92,1 381 0,096 92,06;4 220 0,074 93,9 366 0,132 91,5 357 0,086 92,9 366 0,088 92,73;5 256 0,078 93,6 479 0,158 89,7 438 0,117 90,3 413 0,107 91,14;5 247 0,079 93,5 435 0,148 90,4 409 0,107 91,1 396 0,111 90,85;5 227 0,073 94,1 374 0,129 91,6 381 0,097 91,9 375 0,094 92,16;5 205 0,067 94,5 327 0,118 92,3 351 0,090 92,5 359 0,081 93,33;6 246 0,077 93,7 426 0,148 90,4 432 0,112 90,6 404 0,106 91,24;6 234 0,074 93,9 376 0,128 91,7 401 0,103 91,4 384 0,101 91,65;6 214 0,070 94,2 370 0,130 91,5 378 0,094 92,2 368 0,091 92,46;6 194 0,063 94,9 300 0,115 92,5 346 0,084 93,0 352 0,084 93,0Xp → 93,7±0,2 90,7±0,4 91,5±0,5 91,9±0,4

me - plošna masa pletiva određena eksperimentalno, vaganjem, g/m2; mz – zapreminska masa pletiva, g/m3; Pp – masena poroznost pletiva, %; hk - dubina kuliranja, Ri - razmak između iglenica

planiran i pripremljen eksperiment te obavljenu analizu pletiva. Osim gra-vimetrijski, plošna je masa određi-vana i računski korištenjem uobičajne jednadžbe za glatko kulirno desno-desno pletivo. Razlike između ek-

sperimentalnih i računskih podataka navedene su u tab.6, a za uzorak 1BI102: 3;3 iznosi -5,4 %, tj. masa dobivena vaganjem je 5,4 % manja od mase dobivene računski, npr.

mr = Dh·50·Dv·50·ℓ·Tt·2·10-6 = 6,9·50·9,5·50·9,44·102·2·10-6 = 315 g/m2 (2) Grafi čki prikazi na sl.9 upućuju na jednostavnu linearnu promjenu ploš-ne mase, koja ovisi o dubini kuliranja


358

(hk) i razmaku između iglenica (Ri). Kao i kod analize utroška niti u očici (ℓ) tako je i za plošnu masu određena matematička ovisnost za pojedine uzorke, tab.10. Iz gafi čkih je prikaza i izvedenih jednadžbi za pojedine fi noće pređa uočljivo da se pove ća-njem dubine kuliranja i razmaka iz-među iglenica plošna masa pletiva smanjuje. Zakonitost je linearna i kompaktna, što potvrđuju veliki koe-fi cijenti korelacije (r). Usporedbom rezultata dobivenih eksperimental-nim mjerenjem i rezultata dobivenih interpoliranom jednadžbom za poje-dinu pređu, uočljiva je mala razlika, tab.11. Kod uzoraka izrađenih efekt-nim bukle pređama razlika između navedenih rezultata je manja od ±2,5 %, što upućuje na veoma jednoličnu i stabilnu strukturu pletiva kao i pre-cizno obavljenu analizu pletiva. Nešto veća odstupanja su kod uzo-raka izrađenih od pređa fi noće 102 tex. Najveća odstupanja su kod uzo-raka od pamučnih končanih pređa fi noće 50 tex x 3. Kod ovih uzoraka polovica razultata odstupa do ±2,5 %, a druga polovica do ±5 %, pri če-mu je samo jedna razlika veća i izno-si -6,6 %. Kad se analizira utjecaj svih triju promjenjivih parametara u procesu pletenja, tj. fi noća pređe (Tt), dubina kuliranja (hk) i razmak između iglenica (Ri) na plošnu masu pletiva (m), tada se dobije linearna jednadžba s četiri nepoznanice kod koje je znat-no niži koefi cijent korelacije i iznosi 0,85. Pojednostavnjeni ili praktični oblik ove jednadžbe se preporučuje s malo većim oprezom, tj. za određene strukture pletiva potrebno je pomnije birati određenu fi noću pređe i dubinu kuliranja. U ovoj je analizi zanimlji-vo uočiti relativnu pogrešku koja za sva 64 uzorka iznosi 0 %, tj. u pro-sjeku nema razlike između eksperi-mentalnih rezultata i rezultata dobi-venih interpoliranom jednadžbom. Međutim, standardna devijacija po-kazuje da ipak ima rasipanja koja iznose 1,8 % pri čemu je dozvoljena praktična pogreška ±0,4 %, kod pouzdanosti 95 %.

Tab.8 Oblici linearnih jednadžbi koje opisuju utjecaj dubine kuliranja (hk) i raz-maka između iglenica (Ri) na utrošak niti u očici (ℓ) kod uzoraka pletiva izrađenih od pređa različitih fi noća (Tt)

Uzorak Oblik jednadžbe Koefi cijent korelacije, r1BI102 ℓ1 = 5,04 + 1,03·hk + 0,45·Ri 0,992NA151 ℓ2 = 5,56 + 1,03·hk + 0,42·Ri 0,993SM184 ℓ3 = 4,28 + 0,98·hk + 0,58·Ri 0,994SI194 ℓ4 = 5,33 + 0,99·hk + 0,39·Ri 0,99Sumarniteorijski

ℓu = 5,6355 - 0,0036947·Tt + 0,45925· Ri + 1,00675·hk

0,97

Sumarni praktični

ℓu = 5,64 - 0,0037·Tt + 0,46·Ri + hk 0,97

Tab.9 Razlika u utrošku niti u očici (ℓ) između računskih podataka dobivenih eks-perimentalnim jednadžbama iz tab.7 i eksperimentalnih podataka dobivenih mjerenjem za pojedine uzorke pletiva

Uzorci→

1BI102 2NA151 3SM184 4SI194

hk;Ri ↓Δℓ,mm

Δℓ,%

Δℓ,mm

Δℓ,%

Δℓ,mm

Δℓ,%

Δℓ,mm

Δℓ,%

3;3 -0,04 -0,4 -0,03 -0,3 0,08 0,9 0,01 0,14;3 -0,14 -1,4 0,17 1,5 -0,20 -2,1 -0,05 -0,55;3 -0,19 -1,7 -0,04 -0,3 -0,09 -0,8 -0,11 -1,06;3 0,11 0,9 0,08 0,6 -0,04 -0,3 0,06 0,53;4 0,12 1,2 -0,05 -0,5 -0,08 -0,8 -0,04 -0,44;4 -0,05 -0,5 -0,01 -0,1 0,15 1,4 -0,18 -1,75;4 0,06 0,5 -0,14 -1,1 -0,20 -1,8 0,05 0,46;4 0,01 0,1 -0,03 -0,2 0,35 2,7 0,10 0,83;5 0,15 1,4 0,12 1,1 0,21 2,0 0,06 0,64;5 0,00 0,0 -0,15 -1,3 0,10 0,9 -0,06 -0,55;5 -0,10 -0,8 -0,16 -1,3 -0,01 -0,1 -0,09 -0,76;5 0,20 1,5 0,15 1,1 0,08 0,6 0,07 0,53;6 0,05 0,5 0,09 0,8 0,09 0,8 0,15 1,44;6 -0,11 -0,9 0,09 0,7 -0,20 -1,7 -0,12 -1,05;6 -0,24 -1,9 -0,12 -0,9 -0,29 -2,3 -0,05 -0,46;6 0,00 0,0 0,09 0,6 0,08 0,6 -0,14 -1,0

Tab.10 Oblici linearnih jednadžbi koje opisuju utjecaj dubine kuliranja (hk) i raz-maka između iglenica (Ri) na plošnu masu pletiva (m) kod uzoraka od pređa različitih fi noća (Tt)

Uzorak Oblik jednadžbeKoefi cijent korelacije,

r1BI102 m1 = 397 - 20·hk - 14·Ri 0,992NA151 m2 = 730 - 48·hk - 22·Ri 0,983SM184 m3 = 565 - 30·hk - 7·Ri 0,994SI194 m4 = 509 - 19·hk - 8·Ri 0,99Sumarniteorijski

mu = 297,571 + 1,602·Tt – 29,119· hk + 12,794· Ri

0,85

Sumarni praktični

mu = 298 + 1,6·Tt – 29,1·hk + 12,8·Ri 0,85


359

stiti za izradu različitih plašteva, ponča, ponča s kapuljačom, toga, te jednosta-vnih pu lovera i vesta. Pletiva izrađena pri većim dubinama kuliranja i s raz-makom između iglenica preporučuju se za masivnije zimske prekrivače gla-ve, ramena ili nogu npr. starijih ili in-validnih osoba dok sjede ili su u koli-cima. Sva pletiva izrađena od efek tnih bukle pređa preporučuju se za izradu različitih prostirača, pre krivača ili zi-mskih odjevnih predmeta sa dže po-vima. Ova su pletiva punija i stabilnija te se mogu koristiti kao ljetni krevetni prekrivači ili veoma kvalitetni zimski pončo, naročito pončo s kapuljačom. Primjena pletiva ovisi i o potrebama in stitucije koja koristi ovakav ravno-pletaći dvo igle nični stroj. Jedne struk-ture pletiva će se koristi za starije po-kretne osobe, a druge za starije osobe u kolicima. Ako se stroj koristi u dječjem rehabilitacijskom centru tada je pre poručljivo uzorke pletiva izra-đivati u više boja, s različitim više boj-nim i melanž pređama. Za korištenje stroja u samostanu ili kulturno-umjet-ničkom društvu prevladavat će dru ga-čiji kriteriji izbora pređa i primjene izra đenih struktura pletiva.

8. Zaključak Ravnopletaći dvoiglenični stroj testi-ran je u osnovnom proizvodnom radu za tzv. osobne potrebe, odnosno ne za industrijsku proizvodnju. Stroj ima fi noću E5, pokretan je pomoću elektromotora i na njemu su izra-đivani uzorci glatkog kulirnog de-sno-desnog pletiva. Za pletenje su korištene četiri različite pređe naziv-nih fi noća 102, 151, 184 i 194 tex. Od svake pređe ispleteni su uzorci pletiva pri četiri različite dubine ku-liranja i razmaka između iglenica. Ukupno su izrađena 64 uzorka pleti-va. Analizirani su osnovni parametri strukture pletiva te se na temelju rezul tata navode sljedeći zaključci.Razmatran je rad stroja za osobnu proizvodnju, tj. proizvode koji se ne stavljaju na tržište. Stroj je pogodan za korištenje u različitim institucija-ma poput domova umirovljenika,

Sl.9 Prikaz utjecaja dubine kuliranja (hk, mm) i razmaka iglenica (Ri) na plošnu masu pletiva (me) kod uzoraka od pređa različitih fi noća (Tt)

Tab.11 Razlika u plošnoj masi pletiva između eksperimentalnih (tab.6) i računskih podataka dobivenih eksperimentalnim jednadžbama iz tab.10 za pojedine uzorke pletiva

Uzorci → 1BI102 2NA151 3SM184 4SI194

hk;Ri ↓Δm,g/m2

Δm,%

Δm,g/m2

Δm,%

Δm,g/m2

Δm,%

Δm,g/m2

Δm,%

3;3 4,0 1,3 -12,0 -2,4 4,0 0,9 4,0 0,94;3 3,0 1,1 -8,0 -1,7 2,0 0,5 -1,0 -0,25;3 -8,0 -3,2 -11,0 -2,7 3,0 0,8 0,0 0,06;3 -7,0 -3,1 -6,0 -1,6 -4,0 -1,1 2,0 0,53;4 2,0 0,7 25,0 4,8 -1,0 -0,2 3,0 0,74;4 4,0 1,5 13,0 2,8 3,0 0,7 3,0 0,75;4 -4,0 -1,7 11,0 2,7 -3,0 -0,8 -1,0 -0,36;4 -1,0 -0,5 12,0 3,3 0,0 0,0 3,0 0,83;5 -11,0 -4,3 3,0 0,6 -2,0 -0,5 1,0 0,24;5 0,0 0,0 7,0 1,6 -1,0 -0,2 3,0 0,85;5 0,0 0,0 5,0 1,3 1,0 0,3 1,0 0,36;5 -2,0 -1,0 -5,0 -1,5 1,0 0,3 4,0 1,13;6 -7,0 -2,8 -28,0 -6,6 -1,0 -0,2 0,0 0,04;6 1,0 0,4 3,0 0,7 -2,0 -0,5 -1,0 -0,35;6 1,0 0,5 12,0 3,2 5,0 1,3 2,0 0,56;6 1,0 0,5 -10,0 -3,3 3,0 0,9 5,0 1,4

7.4. Rasprava o primjeni pletiva

Projektirana, izrađena i analizirana pletiva dokazuju mogućnosti različite primjene. Mnoga od uzoraka pletiva mogu se upotrebljavati za izradu od-jevnih predmeta, različitih prekrivača i prostirača. Uzorci pletiva izrađeni pređama fi noće 102 tex su lagani, po-rozni i veoma rastezljivi te se pre-

poručuju koristiti za lagane proljetno/jesenske prekrivače glave, ramenja ili nogu npr. starijih ili invalidnih osoba dok sjede ili su u kolicima. Od ovih se pletiva ne preporučuje izrada odjevnih predmeta s mnogo šavova ili džepova. Uzorci pletiva izrađeni pamučnim končanim pre đama fi noće 50 tex x 3 s manjim dubinama kuliranja i raz-makom između iglenica mogu se kori-


360

rehabilitacijsko-edukacijskim centri-ma, samostanima, kulturno-umjet-ničkim društvima, udrugama, većim obiteljima i sl. Za pletenje i optima-lan rad su korištene jedna jednostruka i tri končane pamučne i poliakriloni-trilne pređe te pređe od mješavine vunenih i poliakrilonitrilnih vlakana. Pletiva su namijenjena za nesvakod-nevne odjevne predmete, različite prekrivače i prostirače i sl. Izrađeni uzorci pletiva imali su ploš-ne mase u rasponu od 194 do 523 g/m2, različite poroznosti i rastezljivo-sti. Laganija, poroznija i više rastez-ljiva pletiva pogodnija su za različite odjevne prekrivače poput marama za glavu, ramena ili noge. Punija, zbije-nija i manje rastezljiva pletiva prik-ladnija su za izradu različitih spe-cijalnih odjevnih predmeta, poput ponča. Vrlo zbijena i masivna pletiva male rastezljivosti prikladna su za izradu zimskih odjevnih predmeta te kao prekrivači npr. invalidnih osoba dok sjede u kolicima ili dok leže ili pak za izradu različitih podmetača na sjedalicama. Kod izrađenih pletiva naglasak je stavljen na analizu parametara struk-ture. Posebno su analizirana tri osno-vna parametra pletiva, i to skupljanje u poprečnom smjeru pletiva nakon skidanja sa stroja, utrošak niti u očici i plošna masa pletiva. Svi podaci analiziranih parametara statistički su obrađeni uz razinu pouzdanosti 95 %, (p=0,05). Na osnovi pojedinačnih mjerenja izvedene su eksperimental-ne jednadžbe koje opisuju promjene utroška niti u očici i plošne mase u ovisnosti o fi noći pređe, dubini kuli-ranja i razmaku između iglenica.Stroj na kojem su izrađeni uzorci ima fi noću E5, razdjel 5,08 mm, debljinu grebena 1,12 mm, debljinu kukice igle 0,85 mm, a uvjetna debljina pre-đa od kojih su ispleteni uzorci je iz-nosila 0,45 do 0,63 mm. Prosječna sila povlačenja pletiva je iznosila 11 cN/igli ili nizu očica. Na ovakvom je stroju za jednu očicu utrošeno 9,04 do 14,35 mm pređe. Testiranje stroja je provedeno iz više razloga. Prvi razlog je da se dođe do spoznaje utjecaja finoće pređe na

plošnu masu pletiva. Ovaj podatak služi pri planiranju godišnje potrošnje pređe za rad na stroju. Drugi razlog je bio da se utvrdi utjecaj strukture pređe na skupljanje pletiva, a time i na rastez-na svojstva pletiva koja su odlučujuća za primjenu pletiva za određeni proiz-vod. U proizvodnom je smislu veoma značajan podatak bio saznati utjecaj dubine kuliranja i razmaka između iglenica na strukturu pletiva, također zbog primjene pletiva. Svaka institucija koja koristi ovakav stroj odlučuje o proizvodnom pro-gramu. Osmišljenim izborom proiz-vodnog programa, izborom pređa i pažljivim radom na stroju mogu se postići značajni socijalno-ekonomski efekti u pojedinim institucijama. Poželjno je da ovakav program vodi jedna stručno osposobljena i iskusna osoba ili više njih. Pritom rezultati ovog rada mogu biti smjernica u radu i projektiranju svojstava željenog proizvoda.


[1] Vogler-Ludwig K. i A. C. Valente: Skills scenarios for the textiles, wearing apparel and leather prod-ucts sector in the European Union, Munich, 2009.

[2] ...: World Textile and Apparel Trade and Production Trends: China, South-East Asia and South Asia, Textile Outlook Internation-al, 21 (2008) 137, 11-57

[3] Anson R., G. Brocklehurst: World Markets for Textile Machinery: Part 3 – Knitted Fabric Manufac-ture, Textile Outlook International, 22 (2009) 142, 103-131

[4] Anson R., G. Brocklehurst: World Markets for Textile Machinery: Part 2—Fabric Manufacture, Tex-tile Outlook International, 21 (2008) 137, 98-137

[5] www.strickapparate.de, pristu-pljeno: 23.6.2014.

[6] http://www.knitcraft.com/silver/machines/show.php, pristupljeno: 23.VI.2014.

[7] h t tp : / /www.s to l l . com/s to l l -startseite, pristupljeno: 12.6.2014.

[8] Tollkuen D.: Elektronisch steuern, mustern, stricken, Universal-Flachstrick-Automaten, Meisen-bach, Bamberg, 1986

[9] Raz S.: Flat Knitting Technology, Universal Maschinenfabrik, Mei-senbach, Bamberg, 1993

[10] http://www.shimaseiki.com, pris-tupljeno: 21.5.2014.

[11] http://www.wallberg-strickmas-chinen.de/epages, pristupljeno:16.IV.2014.

[12] Fatkić E. i sur.: Utjecaj dubine ku-liranja i karakteristika pređa na fi zikalno-mehanička svojstva des-no-desnih kulirnih pletiva, Tekstil 52 (2003.) 11, 557-562

[13] Lazarenko V.M.: Vlijanie ottjažki na skorosti potreblenija niti v pro-cesse kulirovanija, Trikotažnaja promišlenost, 17 (1969) 2, 112-116

[14] Vrljičak Z.: Pletenje po kroju, Tek-stil 44 (1995.) 3, 123-128

[15] Vrljičak Z.: Izrada đempera, Tek-stil 44 (1995.) 4, 197-203

[16] Vrljičak Z., M. Banović: Izrada veste, Tekstil 44 (1995.) 10, 509-515

[17] Lasić V. i sur.: Projektiranje re-brastih desno-desnih pletiva, Tek-stil 43 (1994.) 5, 232-235

[18] Lasić A.: Ovisnost fizikalno-mehaničkih svojstava kulirnog dvostrano-desnog pletiva o duljini očice, Tekstil 44 (1995.) 2, 72-78

[19] Pavko Čuden A. i sur.: Utjecaj pro-cesnih i strukturnih parametara ple-tiva s elastanom na duljinu očice, Tekstil 60 (2011.) 2/3, 65-73

[20] Sadovskij V.V. et al.: Vlijanie režima vjazanija na massu viraba-tivaemogo trikotaža, IVUZ. Teh-nologija legkoj promišleniosti, 26 (1978)4, 94-97

[21] http://www.knitpicks.com/yarns/knitting_yarns.html, pristupljeno: 17.V.2014.

[22] Vrljičak Z., M. Srdjak, V.M. Potočić Matković: Izrada bešavnih pletenih odjevnih predmeta, Tek-stil 53 (2004.) 9, 466-473

[23] HRN. F. S2. 016 [24] HRN. F. S2. 013 [25] HRN. F. S2. 021 [26] Vrljičak Z.: Kritički osvrt na analizu

parametara strukture kulirnih pleti-va, Tekstil 48 (1999.)4, 181-187

[27] ...: Microsoft Offi ce Excel 2007. [28] Čunko R.: Ispitivanje tekstila,

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb, 1995.

[29] Graff J. et al.: Statistische Meth-oden bei textilen Untersuchungen, Springer Verlag, Berlin/Heidel-berg, New York, 1974


361

SUMMARYProduction testing of a nonindustrial double bed fl at knitting machine

Z. Vrljicak, K. Krstović1, Ž. Pavlović2

According to plan an electromotor-controlled double bed fl at knitting machi-ne E5 was designed whose needle bar is 90 cm long and on which 175 x 2 needles knit with one knitting system. The machine is intended for domestic use, i.e. it is used in cottage industry and various institutions. The machine running was tested with yarns of different counts, structures and raw material composition and at different sinking depths and different distances between the needle bars. All the samples were made as plain rib knit fabrics. Single and twisted yarns with counts of 102, 151, 184 and 194 tex were used for knitting. Each yarn was used to knit samples with sinking depths 3, 4, 5 and 6 and with needle bar spaces 3, 4, 5 and 6. A total of 64 knitted fabric samples were made. Stitch length ranged from 9.04 mm to 14.35 mm, and fabric mass ranged from 194 to 523 g/m2. Based on the experimental data mathematical equations for individual parameters of the knitted fabric structure were deri-ved and described in linear equations with three or four unknowns. The knit-ted fabrics are generally used to make unconventional outerwear, various blankets and mats as well as for conventional knitted outerwear.Key words: double bed fl at knitting machine, plain rib knit fabric, parameters of knitted fabric structure, technological analysis University of Zagreb, Faculty of Textile Technology1TTT, Veliko Trgovišće2JADRAN tvornica čarapa, ZagrebZagreb, Croatiae-mail: [email protected]

Received July 24, 2014

Fertigungsprüfung einer nicht industriellen Doppelbett-Flachstrick-maschine

Es wurde eine durch Elektromotor gesteuerte Doppelbett-Flachstrickmschine mit E5 Feinheit fertigung geprüft, deren Nadelbarre 90 cm lang ist und auf der 175 x 2 Nadeln mit einem Stricksystem stricken. Die Maschine ist nicht für die industrielle Produktion gedacht, sondern für den Heimgebrauch, d.h. sie wird in der Heimarbeit und in verschiedenen Institutionen verwendet. Der Maschinenlauf wurde mit unterschiedlichen Garnfeinheiten, Strukturen und Rohmaterialzusammensetzung sowie bei verschiedenen Kuliertiefen und Ab-ständen zwischen den Nadelbarren getestet. Einfachgarne und Zwirne mit Feinheiten von 102, 151, 184 und 194 tex wurden zum Stricken verwendet. Jedes Garn wurde verwendet, um Probestücke mit Kuliertiefen 3, 4, 5 und 6 sowie mit Nadelbarrenabständen 3, 4, 6 und 6 zu verstricken. Insgesamt wurden 64 Proben hergestellt. Maschenlänge lag im Bereich von 9,04 mm bis 14,35 mm, und Flächenmasse lag im Bereich von 194 bis 523 g/m2. Ba-sierend auf den experimentellen Daten wurden mathematische Gleichungen für die einzelnen Parameter der Gestrickstruktur abgeleitet und in linearen Gleichungen mit drei oder vier Unbekannten beschrieben. Maschenwaren werden in der Regel verwendet, um sowohl unkonventionelle Oberbeklei-dung, verschiedene Decken und Matten als auch herkömmliche gestrickte Oberbekleidung herzustellen.


362

Konzervatorsko-restauratorski radovi na prsluku iz fundusa muzejau Samoboru

Marijana Pavunc, mag.ing.techn.text.Prof.dr.sc. Edita Vujasinović, dipl.ing.Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet Zavod za materijale, vlakna i ispitivanje tekstilaZagreb, Hrvatskae-mail: [email protected]; [email protected]: 8.1.2014.

UDK 687(677.017):39Izvorni znanstveni rad

U radu je prikazan sustavni pristup konzervatorsko-restauratorskim radovi-ma na prsluku, tekstilnom artefaktu iz fundusa Samoborskog muzeja. Te-meljem detaljne snimke zatečenog stanja defi nirani su postupci i metode konzervtorsko-restauratorskih zahvata na prsluku. Provedena istraživanja i konzervatorsko-restauratorski zahvati rezultirali su s jedne strane defi ni-ranjem porijekla i datiranjem prsluka, a s druge strane osvježavanjem tona zelene boje originalne tkanine i uklanjanjem nečistoća i insekata kao poten-cijalnih štetnih tvari i uzročnika propadanja ovog vrijednog muzejskog arte-fakta. U skladu s postavkama suvremenih konzervatorsko-restauratorskih radova izrađena je fotodokumentacija čitavog zahvata i propisan postupak pohrane u čuvaonici muzeja.Ključne riječi: tekstil, konzervacija tekstila, restauracija tekstila, preventivna konzervacija, prsluk

1. UvodIstraživanje povijesnog i arheološkog tekstila danas je brzorastuće područje koje daje uvid u važne informacije ne samo o povijesti tekstila i tekstilne tehnologije već i o povijesti i razvoju čovječanstva [1-3]. Neki od pozna-tijih primjera takvog tekstila su lane-ni povoji zagrebačke mumije s naj-duljim sačuvanim etruščanskim pis-mom, kontroverzni Kristov pokrov (sl.1), staklena haljina engleske Kra-ljice i još mnogi drugi. Škrinje naših pre daka i muzeji pričaju priče iz proš-losti i čuvari su ovih iznimno vrijed-nih kulturnih dobara. Tekstilne tvorevine izrazito su krhke i osjetljive na neadekvatne uvjete čuvanja i rukovanja, stoga su naj pod-

ložnije propadanju te ih je zbog toga važno primjereno zaštititi. Najvažniji čimbenici o kojima ovisi stanje nekog starog tekstilnog predmeta su sirovinski sastav i uvjeti kojima je bio izložen tijekom svog životnog ciklusa, dok je okoliš gotovo uvijek jedan od ključnih razloga propadanja tekstilnih materijala [4, 5]. Zbog ve-like osjetljivosti tekstilnih materijala na djelovanje raznih fi zikalnih, ke-

mijskih i bioloških čim benika, koji ubrzavaju njihovo propadanje danas se mnogi tekstilni predmeti ne samo restauriraju već i preventivno konzer-viraju [6]. Konzervatorsko-restaura-torske radnje uključuju od ređene ri-zike za predmet pa je prilikom izvođenja konzervatorsko-restaura-torskih zahvata na nekom tekstilnom predmetu važno poštivati načela re-verzibilnosti [7] odnosno, postupci se moraju voditi tako da se predmet može vratiti u prvotno stanje. Obrade ne smiju izmijeniti karakter predme-ta, već moraju sa ču vati sva njegova svojstva, od cjelovitosti do detalja pa zbog toga konzervacija i restauracija tekstila predstavljaju veliki izazov. Prije izvođenja bilo koje radnje ve-

Sl.1 Torinsko platno

M. PAVUNC, E. VUJASINOVIĆ: Konzervatorsko-restauratorski radovi na prsluku iz fundusa muzejau Samoboru, Tekstil 63 (11-12) 362-375 (2014.)

363

zane uz konzervaciju i restauraciju važno je ustanoviti sve eventualne negativne posljedice koje bi određena metoda mogla imati za tekstilni pre-dmet, a svi primijenjeni postupci tre-baju biti adekvatno dokumentirani. Temeljna zadaća je očuvanje kultur-nog dobra na blagodat sadašnjih i budućih naraštaja, pri čemu konzer-vator-restaurator doprinosi razumije-vanju kulturnog dobra spram njegove estetske i povijesne važnosti kao i njegovog fi zičkog integriteta [8]. U muzejskom okruženju, zbog nedo-statka prostora, materijalnih sredsta-va i stručnih osoba, često dolazi do degradacije i oštećenja kulturnih do-bara. Jedan od takvih primjera je i „prsluk od čoje“ iz fundusa Samo-borskog muzeja. Zbog nepropisnog rukovanja i skladištenja na prsluku su nastala oštećenja, a prateća doku-mentacija uz prsluk je minimalna i nedostatna. Budući da je to jedini ze-leni prsluk u fundusu muzeja i samim time jedinstven muzejski artefakt, nametnula se potreba za njegovim preventivnim konzerviranjem kao i potreba izrade odgovarajuće doku-mentacije koja će se priložiti uz pre-dmet, što će olakšati eventualnu bu-duću restauraciju ovog vrijednog muzejskog artefakta.

2. Eksperimentalni dioU skladu s postavkama modernih, sustavno organiziranih i vođenih konzervatorskih radova na tekstilu [5] radovi na prsluku iz muzeja u Sa-moboru podijeljeni su u nekoliko faza (sl.2): povijesna istraživanja, kojima će se utvrditi porijeklo i vre-mensko razdoblje nastanka odnosno korištenja samog predmeta i tekstil-no-tehnološka analiza, kojom su obuhvaćena organoleptička/makro-skopska i mikroskopska te kemijsko-fi zikalna ispitivanja. Temeljem ovih analiza provest će se čišćenje, osvje-žavanje tona boje, konsolidacija ar-tefakta te predložiti njegova odgo-varajuća pohrana.

2.1. Opis predmetaZeleni prsluk (sl.3) dužine do struka koji je u vlasništvu Samoborskog muzeja sastoji se od osnovne tkanine zelene boje i podstave bež boje koje su među sobno spojene crnom paspul vrpcom, a dekoracija pr sluka izvede-na je crnom pozamenterijskom vr-pcom - gajtanom na osnovnoj tkani-ni. Na stražnjem dijelu vratni izrez je V-oblika, a prednji dio je zaobljen te se spaja u području struka kopčanjem.Na naramenicama podstave, na mje-stu spajanja dvaju krojnih dijelova, u blizini ramenog šava, nalazi se crve-na potka (na četiri mjesta u šavovima). Pretpostavka je da se radi o nitima kojima se obilježava početak tzv. živog ruba tkanine (sl.4a). Na pod-stavi se nalazi sedam metalnih kopči, tzv. „baba“ i „dida“ (sl.4b). S obje strane u smjeru kopčanja umetnuto je metalno pojačanje (sl.4c).

2.2. Primijenjene metode i postupci rada

2.2.1. Povijesna istraživanja Svrha provedbe povijesnih istra-živanja je otkrivanje novih spoznaja u vezi s muzejskim artefaktom (pr-slukom) i njegovo pravilno vremen-sko datiranje, budući da u arhivi mu-zeja ne postoji nikakva pisana doku-mentacija vezana uz povijest, po-rijeklo i vrijeme nastanka prsluka, odnosno dokumentacija o dizajnu i izgledu prsluka. Tijekom povijesnih istraživanja primijenjene su neke od općih metoda znanstvenog istra-živanja kao što su opisna metoda, uzročna metoda, induktivna i deduk-tivna metoda te metoda analize i sin-teze, [9]. Istraživanja su se temeljila na proučavanju arhivske građe veza-ne uz etnografsko nasljeđe i povije-sne spoznaje.

Sl.2 Plan rada

Sl.3 Prednja i stražnja strana prsluka


364

2.2.2. Tekstilno-tehnološka analizaTekstilno-tehnološka analiza je ter-min koji se uvriježio u krugovima konzervatora i restauratora tekstila, a kojim se opisuje stvarno stanje tek-stilnog predmeta (boja, oštećenja, načini spajanja materijala i dr.), nje-gov opip i dimenzije, utvrđuje se vr-sta tekstilije i način izrade gotovog tekstilnog predmeta, vez tkanine i/ili preplet kod pletiva, ornamentika, opip i sl. Za utvrđivanje općeg stanja predmeta tj. vrste spojeva, određi-vanje dimenzija, glavnog kroja i nje-govih dijelova korištena su orga-noleptička ispitivanja. Stanje i način

spajanja pojedinih dijelova prsluka određeni su uz pomoć 3-dioptrijske leće 130 x 180 mm kojom je oprem-ljena laboratorijska lampa DL+UV (dnevna svjetlost 4000k i UV 380 nm), dok je za izradu krojne slike i konstrukciju krojnih dijelova prsluka korišten Lectra sustav.Mikroskopska istraživanja korištena su u prvom redu za određivanje siro-vinskog sastava, ali i za utvrđivanje postojanja mikro oštećenja te kvalita-tivno utvrđivanje prisutnih nečistoća. Za ispitivanje je korišten univerzalni mikroskop Olympus BX51 oprem-ljen digitalnom kamerom DP-10 i

sustavom za mikrofoto- i mikromor-fo-metriju tj. digitalnu analizu mikro-skopske slike programskim paketom analySIS. Radi detaljnijeg pregleda prsluka, bolje detekcije oštećenja te rasporeda i vrste prljavština, cijeli prsluk je pregledan i tzv. digitalnim mikroskopom Dino-Lite pri pove-ćanjima 200x i 500x.Mjerenja spektralnih karakteristika tekstilija iz istraživanog prsluka u ovom radu provedena su na remi-sijskom spektrofotometru Spectra-fl ash SF 300. Spektrofotometrijska mjerenja napravljena su prije procesa čišćenja te nakon svakog procesa čišćenja na osnovnoj tkanini i na pod-stavi pri čemu su izmjerene spektral-ne karakteristike boje preko promje-na u svjetlini (dL*), tonu (dH*), zasićenju (dC*) i ukupnoj razlici u boji (dE). Mjerenja su provedena na četiri različita mjesta na prsluku (po-sebno za osnovnu tkaninu i posebno za podstavu) od toga dva mjerenja se odnose na prednju stranu prsluka (lijeva i desna), a druga dva na leđnu stranu (sl.5a i 5b). Za podstavu dodatno je izmjerena i remisija, pri čemu je tkanina mjerena na četiri različita mjesta (sl.5b) na temelju čega je iskazana srednja vrijednost pri valnoj duljini 460 nm (R460). Učinak je iskazan razlikom srednjih vrijednosti pojedinačnih mje renja remisije (RW) i standarda (R0) kod valne duljine od 460 nm (ΔR460). Za brojčano vrednovanje boje korišten je CIELab sustav.

Sl.4 Unutarnja strana prsluka: a) crvena osnova, b) kopče, c) metalno pojačanje

Sl.5 Mjesta na kojima su provedena spektrofotometrijska mjerenja: a) na osnovnoj tkanini, b) na podstavi


a)

b)

c)

365

2.2.3. ČišćenjeMuzejski predmeti često sadrže različite vrste nečistoća koje mogu biti mehaničkog, biološkog ili ke-mijskog porijekla, odnosno vezane ili nevezane. U svrhu njihovog uk-lanjanja korišteni su različiti postupci mehaničkog čišćenja te čišćenje vo-dom i otapalom.Mehaničko čišćenje provedeno je u svrhu uklanjanja površinskih neve-zanih prljavština, pri čemu su ko-rištena dva postupka: čišćenje po-moću kistova raznih fi noća i upotre-bom komprimiranog mlaza zraka. Prilikom čišćenja upotrebom kistova važno je paziti da se ne stvori oblak prašine koji bi se mogao nataložiti natrag na tekstilni predmet koji se čisti. Kistovi se biraju ovisno o veličini predmeta koji se čisti i vrsti odnosno geometriji površine. Teško dostupna mjesta, kao što su šavovi i vezovi, čišćeni su upotrebom mlaza komprimiranog zraka (sl.6). Sam proces provodi se tako da se prljav-ština otpuhuje sa sredine prema kraje-vima predmeta koji se čisti. Za tu svrhu korišten je stroj za detaširanje proizvođača Pony S.p.A.

odabrano odgovarajuće otapalo. Čiš-ćenje otapalom provedeno je kako bi se uklonile mrlje prisutne na podsta-vi prsluka te je kao otapalo upotrije-bljen perkloretilen (PER). Proces je moguće provesti na dva načina: lo-kalizirano, tj. direktnim nanošenjem otapala na mrlju ili prljavštinu, ili uranjanjem cijelog predmeta u otapa-lo. Prilikom čišćenja prsluka odabran je lokalizirani način čišćenja jer je manja vjerojatnost narušavanja osno-vnog izgleda predmeta. Prije početka čišćenja tkanina koja se čisti (podsta-va) podložena je beskiselinskim fi ltar papirom kako bi se spriječio even-tualni prodor prljav ština na drugu stranu (osnovnu tkaninu). Sam pro-ces provodio se po moću bugačice i pa mučnog materijala natopljenih PER-om, laganim tamponiranjem povr šine koja se ob rađuje. Slijedilo je čišćenje destiliranom vo-dom bez dodatka deterdženata. Kao i kod čišćenja otapalom, prije same provedbe procesa materijal koji se čisti podložen je fi ltar papirom radi sprječavanja prodora boje i/ili prljavština na drugu stranu. Također je napravljena proba čišćenja kako ne bi došlo do povećanja postojećih i nastanka novih oštećenja koja bi voda mogla uzrokovati na materijalu koji se obrađuje. Proces čišćenja vo-dom provodio se na niskotlačnom stolu BT1510 (sl.7).

2.2.4. Proces osvježavanja tona boje

Proces osvježavanja tona boje je pro-veden u svrhu pokušaja djelomičnog vraćanja izvornog tona zelene boje osnovne tkanine. U tu svrhu korištena je 0,05 % otopina octene kiseline [6] koja se nanosila na osnovnu tkaninu pomoću bugačice tamponiranjem. Nakon provedenog procesa prsluk se sušio na zraku pri sobnoj temperatu-ri.

2.2.5. Konsolidacija prslukaNa kraju konzervatorsko-restaurator-skih radova pristupljeno je zatvaranju oštećenja, pričvršćivanju slabih i spajanju odvojenih dijelova. Radi lakše provedbe čišćenja bilo je po-trebno odvojiti osnovnu tkaninu od podstave te je zbog toga prsluk dje-lomično rasparan na donjem sre diš-njem dijelu tako da je prekinut konac na jednom dijelu, koji je potom paž-ljivo izvučen kako bi se mogao kori-stiti za ponovno spajanje (sl.8). Na taj način dobio se i bolji uvid u način spajanja i izgled šavova koji spajaju pozamaenterijsku i paspul vrpcu na osnovnu tkaninu, ali i dodatno otkri-lo dosta skrivene prljavštine.

Sl.6 Čišćenje upotrebom komprimiranog mlaza zraka

Nakon mehaničkih procesa čišćenja pristupilo se čišćenju predmeta upo-trebom otapala. Proces započinje odabirom odgovarajućeg otapala koje neće imati nikakav negativan utjecaj na predmet koji se čisti. U tu svrhu potrebno je napraviti probu čišćenja kako bi se ustanovilo da li je

Sl.7 Niskotlačni stol BT1510 za restau-raciju s pomičnom kupolom

Sl.8 Paranje šava koji spaja osnovnu tkaninu i podstavu

Konačna konsolidacija provedena je ručnim šivanjem. Za pričvršćivanje dijelova izvučene i neučvršćene pa-spul vrpce koristila se crna svilena pređa iz svilenog muslina, a odvoje-ni dijelovi prsluka (osnovna i podsta-vna tkanina) spojeni su prethodno isparanim originalnim koncem te ni-tima izvučenim iz žutice. Da se te niti pređe izvučene iz tkanine ne bi


366

uvijale te da se isprave, ostavljene su 72 h u obješenom stanju.

2.2.6. Izrada fotodokumentacije Prije, tijekom i nakon radova na pr-sluku napravljena je opsežna fotograf-ska dokumentacija koja je obuhvati-la fotografi je prednje i stražnje strane prsluka prije i nakon zahvata, podsta-ve prsluka kao i fotografije svih specifi čnih detalja, tj. ornamentike, oštećenja, šavova i nečistoća te svih radnji koje su rađene na prsluku.

3. Rezultati i rasprava 3.1. Povijesno-umjetnička analizaBudući da prilikom preuzimanja pr-sluka nije bila priložena nikakva pi-sana dokumentacija vezana uz po-vijest i vrijeme nastanka prsluka, odnosno dokumentacija o dizajnu i izgledu prsluka, provedena su po-vijesna istraživanja kojima se po-kušalo utvrditi približno vrijeme na-stanka kao i otkrivanje novih spoz-naja u svezi s ovim muzejskim arte-faktom. Jedina poznata činjenica je da prsluk potječe iz samoborskog kraja. Izgledom istraživani prsluk nalikuje na „lajbek“ ženske samo-borske narodne nošnje te se može pretpostaviti da je bio dio svečanog ruha koje u samoborskom kraju po-red oplećka, rubače i fertuna čini i pas, remen i lajbek te šplinga, špice i kraluž [10]. Sadašnje verzije laj-beka ženske samoborske narodne nošnje su crne boje s izvezenom or-namentikom bijele, žute i crvene boje (sl.9a) [11], dok su starije ver-zije ženskog lajbeka plave boje s našivenom dekorativnom ornamen-tikom izrađenom od crne pozamen-terijske vrpce. Potvrdu toga nalazimo u djelu Milana Langa „Samobor-Na-rodni život i običaji“ gdje se cit. „nekoć su se u Samoboru mnogo no-sili lajbeci od modre tkanine, pa su ih zvali mòdrc” (sl.9b) [12]. Iako se po svim elementima izgleda i dizajna istraživani prsluk može poi-stovjetiti sa starinskim tradicijskim prslukom (modric), ono što izne na-đuje je boja prsluka.

Boje odjeće najčešće su vezane uz tradiciju ili modu, dok su konstruk-cija i način izrade odraz tehnoloških mogućnosti. S obzirom na kon-strukciju istraživani zeleni samobor-ski prsluk može se smjestiti u drugu polovicu 19. stoljeća budući da su neki dijelovi prsluka spajani strojnim šavom, a šivaći stroj je prvi put u našim krajevima predstavljen na ve-likoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1864. godine [13]. Tome doprinosi i činjenica da je Samobor po svom ka-rakteru prije svega bio obrtnički grad, a u drugoj polovici 19. stoljeća postupno prerasta u industrijsko i obrtničko središte regije [14, 15] pa je sredinom 19. stoljeća bilo u njemu registrirano više od 200 obrtnika [16]. Stoga se može zaključiti da je istraživani prsluk vjerojatno obrtnički rad koji je izrađen po narudžbi i to po uzoru na tradicionalni samoborski prsluk ali u zelenoj boji.Da bi se objasnila zelena boja tradi-cijskog plavog samoborskog lajbeka provedena su istraživanja povijesnog i modnog konteksta kraja 19. stoljeća. Od 1806. godine Hrvatska se nalazi-la u sastavu Habsburške Monarhije, koja se nakon Austro-ugarske nago-dbe 1867. naziva Austro-Ugarska monarhija. Nakon Nagodbe, kojom je Hrvatska razdijeljena na austrijski dio (Dalmacija i Istra) i ugarski dio (Hrvatska i Slavonija), i Hrvatsko-ugarske nagodbe sklopljene 1868. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski in-teresi, dolazi do pokušaja ma-đarizacije osobito u doba bana Khue-

na-Héderváryja koji je vladao dva desetljeća (1883.-1903.) [17]. Od početka stoljeća politička zbivanja u Hrvatskoj odrazila su se i na odjeću toga razdoblja, odjevni predmet po-staje odraz političkih promjena te moda tog vremena spaja elemente modnog i tradicijskog odijevanja [13]. U prvoj polovici 19. stoljeća narodna nošnja je značajna za cjelo-kupno hrvatsko seosko stanovništvo koje čini gotovo 90 % stanovnika na području Hrvatske. Sredinom stoljeća počinju se međutim osjećati promje-ne u načinu odijevanja tih najširih slojeva naroda [18]. Proces napuš-tanja narodne nošnje u Hrvatskoj se zbivao postupno i nejednoliko od sredine 19. stoljeća, sve do druge po-lovice 20. stoljeća, dok se istodobno za nju počelo zanimati građanstvo, koje je seljačko kulturno umijeće smatralo ne samo kulturnim dobrom već i jednim od sredstava iskazivanja nacionalne pripadnosti. Prvi koji su u hrvatsku gradsku modu uveli ele-mente ruralnih nošnji bili su intelek-tualci koji su djelovali u ilirskom pokretu [19]. Takvu je odjeću, gdje su samo neki dijelovi kreirani prema seljačkom uzorku, nosila i elita na svečanostima, političkim i društvenim skupovima te onodobnim plesovima koji su bili mjesto za iskazivanje mo-dne osviještenosti, ali i mjesto izra ža-vanja narodnog domoljublja i političke opredijeljenosti. Kako se Hrvatska u to doba nalazila u Austro-Ugarskoj monarhiji, potreba za pre-poznatljivim znakovima nacionalne pripadnosti bila je sve očiglednijom.

Sl.9 „Lajbek“ dio ženske samoborske narodne nošnje: a) novija vezena verzija, b) starija našivana verzija „lajbeka“


367

Primjena elemenata narodnog ruha u vrijeme narodnog preporoda postala je simbolom nacionalnog buđenja [13]. Iako su tradicionalne hrvatske boje bile plava, crvena i bijela, zele-na boja bila je mađarska nacionalna boja pa se zelena boja istraživanog prsluka može smatrati rezultatom političkih zbivanja u Hrvatskoj i prevlašću mađarske političke sile, odnosno pokušaja mađarizacije u doba bana Khuena-Héderváryja.S druge strane, uzroci zelene boje prsluka mogu se potražiti i u činjenici da u 19. stoljeću dolazi do sve većeg prožimanja domaće kulture europ-skom [19] pa je tako i hrvatska mo-dna scena težila modnom ozračju Pariza i Beča. U mnogim modnim časopisima (kao npr. Luna tiskare Ivana Prettnera i Courier fur Damen - prilog koji je izlazio u malom for-matu u sklopu časopisa Croatia) pro-movira se modni stil tih dvaju grado-va, pa zelena boja, koja se opisuje kao smaragdna, postaje modna boja. Modnu, smaragdnu zelenu boju prihvatila je i tradicijska kultura pa su, prateći modu, pojedini dijelovi narodne nošnje u intenzivno zelenoj boji [13]. Na temelju navedenih činjenica zele-na boja istraživanog prsluka može se tumačiti kao rezultat modnih zbi-vanja ili kao iskaz nacionalne opre-dijeljenosti s obzirom na tadašnja po litička zbivanja na području da-našnje Republike Hrvatske.

3.2. Zatečeno stanje prslukaIako se prsluk u cijelosti ne nalazi u lošem stanju, zbog neadekvatnog čuvanja došlo je do deformacije iz-gleda i oštećenja izvornog oblika pr-sluka. Prsluk je bio skladišten u plastičnoj vrećici u presavijenom stanju (sl.10a) zbog čega je na liniji stražnje sredine nastalo oštećenje, tj. nabor (sl.10b), a došlo je i do prekida stražnjeg uzdužnog vratnog šava (sl.10c). Na gornjoj, osnovnoj tkanini, zelenoj čoji, primjećuje se gubitak fl ora, oso-bito na rubovima tkanine (na mjesti-ma ispod pazuha, sl.11a), ali i na

nekim dijelovima po površini tkani-ne, sl.11b. Na stražnjoj strani vidljiva je rupica koja je nastala, zaključuje se, djelovanjem moljaca (sl.11c) budući da se radi o vrlo pravilnom krugu bez tamnijih rubova, što je uobičajeno oštećenje od moljaca na vunenim tekstilijama guste strukture. Zamjećuje se i promjena izvorne ze-lene boje pri čemu je prednja strana osnovne tkanine intenzivnije zelene boje nego stražnji dio. Uzrok promje-ne boje, pretpostavlja se, je djelo-vanje svjetla i/ili UV zraka prilikom izlaganja i čuvanja predmeta u mu-zeju, ali i nošenje prsluka. Po cijeloj površini osnovne tkanine također su vidljive tamnije i svjetlije mrlje čije je porijeklo nepoznato, a na stražnjoj strani prisutne su grančice odnosno iveri koji su djelomično uvučeni (za-petljani) u tkaninu (sl.11f). Ukrasna ornamentika narušena je prekidima pozamenterijske vrpce (sl.11d), a na nekim dijelovima došlo je i do puk-nuća šava koji spaja pozamenterijsku vrpcu s osnovnom tkaninom (sl.11e). Na osnovnoj tkanini i pozamante-rijskoj vrpci prisutne su prašina, paučina (sl.11g) i druga prljavština nepoznatog porijekla. Detaljnim pre-gledom osnovne tkanine i pozamen-terijske vrpce pomoću digitalnog mikroskopa Dino-Lite pronađena je i ličinka insekta (sl.11h) čijom anali-zom je zaključeno da se radi o crnom kornjašu, lat. Attagenus unicolor. Ličinke ovog kukca lako se razlikuju od ličinki ostalih kornjaša jer su karakteristične zlatne do smeđe boje,

duguljaste, u obliku mrkve, prekrive-ne čekinjama koje su osobito duge na repu ličinke. Mogu narasti do 12,7 mm duljine i najveću opasnost pred-stavljaju upravo u stadiju ličinke, jer se hrane vunom, dlakom, svilom i ostalim materijalima životinjskog porijekla, a ne vole svjetlo pa njiho-vom razvoju pomažu uvjeti u kojima se pohranjuje tekstil. Na podstavi prsluka primjećuju se defekti u vezu tkanine (sl.12a) koji su posljedica puknuća ili izvlačenja niti osnove i/ili potke. Veća oštećenja nastala su na mjestima na kojima se nalaze kopče, a koja su nastala zbog samog načina ušivanja kopči. Po cijeloj površini podstave vidljive su mrlje, najvjerojatnije nastale zbog stajanja, prašine, djelovanja mikroor-ganizama i čuvanja predmeta u vlažnom prostoru (sl.12b), a jača za-prljanja primjećuju se u području vratnog izreza i na mjestima gdje se nalaze kopče. Na naramenicama po-dstave prisutne su mrlje od hrđe za koje se pretpostavlja da su nastale upotrebom neprikladnih i neod-govarajućih čavlića koji su korišteni prilikom izlaganja i prezentacije pre-dmeta, a što se može potkrijepiti i činjenicom da je na tim mjestima vi-dljivo i oštećenje u vezu tkanine (sl.12c). Također se na nekoliko mje-sta primjećuju smolaste mrlje čije je porijeklo nepoznato (sl.12d). Na pa-spul vrpci vidljiva su oštećenja duž cijele površine u obliku rupa (sl.12e) ili prekida (sl.12f). Na kopčama je prisutna patina i početni znaci koro-

Sl.10 Oštećenja zbog nepravilnog skladištenja: a) način na koji je prsluk bio pohranjen, b) pregib na stražnjoj sredini osnovne tkanine, c) oštećenje šava vratnog izreza

a) b) c)


368

Sl.11 Oštećenja osnovne tkanine: a) gubitak fl ora na dijelu tkanine ispod pazuha, b) gubitak fl ora na površini prednje strane prsluka, c) rupica na stražnjoj strani osnovne tkanine prsluka, d) oštećenje pozamanterijske vrpce, e) prekid šavova koji spajaju pozamanterijsku vrpcu za osnovnu tkaninu, f) grančica na stražnjoj strani prsluka, g) paučina, h) ličinka insekta

Sl.12 Oštećenja podstave: a) oštećenje u vezu tkanine podstave, b) prljavština prisutna na podstavi, c) mikroskopska slika hrđe na podstavi, d) mikroskopska slika smolaste mrlje, e) oštećenje paspul vrpce u obliku otvora, f) oštećenje paspul vrpce u obliku prekida, g) patina na kopči, h) naličje osnovne tkanine

a) b) c)

d)

e)

f)g)

h)

a)b)

c)

d)

e)f)g)

h)


369

zije (sl.12g), a na desnoj strani nedo-staje prva kopča, tzv. „dida“. Nakon odvajanja podstave od osnovne tka-nine dodatno je otkriveno dosta skri-vene nečistoće, grančica i grudice zamršenih vlakana u unutrašnjosti prsluka (sl.12h).

3.3. Tekstilno-tehnološka analiza

3.3.1. Krojna slika i analiza šavovaOsnovna tkanina sastoji se od osam krojnih dijelova (sl.13), od kojih su šest spojeni strojnim šivanjem, zrn-čanim ubodom, a preostala dva kroj-na dijela, koja se nalaze na stražnjoj strani u području struka, spojena su ručnim šivanjem (sl.14). Za spajanje svih osam krojnih dijelova osnovne tkanine korišten je crni konac.Podstava se sastoji od šest krojnih dijelova (sl.15). Četiri krojna dijela spojena su strojnim šivanjem, zrn-čanim ubodom, a dva ramena šava spojena su ručnim šivanjem. Strojni šavovi rađeni su crnim koncem, a rameni, ručni šavovi, koncem bež boje. Šav kojim je podstava spojena za osnovnu tkaninu rađen je ručnim šivanjem, koncem bež boje.Pozamenterijska vrpca našivena je na osnovnu tkaninu i ručnim i stroj-nim šivanjem. Ravni dijelovi poza-menterijske vrpce koji se nalaze na donjem dijelu prsluka u području struka i ravni dijelovi koji teku oko rukavnih otvora i vratnog izreza spo-jeni su strojnim šivanjem crnim kon-cem, zrnčanim ubodom, a ostali dije-lovi spojeni su ručnim šivanjem, cr-nim koncem.Paspul vrpca spojena je s licem osno-vne tkanine crnim koncem, zrnčanim strojnim ubodom, a s podstavom kon-cem bež boje, ručnim šivanjem. Na-kon djelomičnog odvajanja osnovne tkanine od podstave otkriveno je da je paspul vrpca s naličjem osnovne tkanine spojena crnim koncem ruč-nim šivanjem, a dodatno ju učvr šćuju i strojni i ručni šavovi koji spa jaju pozamenterijsku vrpcu za lice osno-vne tkanine. Kopče na lijevoj unutarnjoj strani, pričvršćene su za podstavu ručno,

smeđim koncem, na tri ili četiri mje-sta (sl.16a), dok su kopče na desnoj strani dijelom uložene u podstavu (sl.16b) i pričvršćene bež koncem i to na dva ili tri mjesta. Primjećuje se i strojni šav (dvostruki zrčani ubod)

s obje strane u smjeru kopčanja (sl.16c), rađen crnim koncem. Na desnoj strani uz kopčanje primjećuje se i ručni šav, poprilično neuredan, kosi ubod, napravljen bež koncem (sl.16d).

Sl.14 Dva ručna šava na osnovnoj tkanini

Sl.13 Krojna slika osnovne tkanine

Sl.15 Krojna slika podstavne tkanine


370

3.3.2. Vezovi tkanina i sirovinski sastav

Osnovna tkanina i paspul vrpca iz-rađene su u vrlo gustom platnenom vezu, dok je podstavna tkanina u ke-per vezu.Analizom sirovinskog sastava svih komponenata prisutnih na prsluku ustanovljeno je da su za njegovu izradu korištena prirodna vlakna, vuna i pamuk. Osnovna tkanina, po-zamenterijska i paspul vrpca izrađene su od vunene pređe, a podstava i svi prisutni konci koji su korišteni za spajanje pojedinih dijelova prsluka načinjeni su od pamučne pređe.

3.3.3. BojaIshodišna boja osnovne tkanine pret-postavlja se da je bila najsličnija boji naličja gdje je boja ostala oču vana, budući da je naličje osnovne tkanine zaštićeno podstavnom tkaninom. U dijagramu na sl.17 prikazani su re zul-tati mjerenja razlika spektralnih ka-rakteristika osnovne (ishodišne) ze-lene tkanine u odnosu na lice iste. Iz rezultata je vidljivo da se boja lica ili vanjske strana prsluka značajno razlikuje od ishodišne (početne) boje koja je ostala sačuvana na naličju osnovne tkanine. Na prednjoj strani prsluka primjećuju se manja odstu-panja od ishodišne boje za razliku od leđne strane što upućuje na pretpo-stavku da je leđna strana prsluka bila jače izložena djelovanju svjetla nego prednja strana, čemu u prilog može ići i slika prsluka u zatečenom stanju (sl.10a). Iz rezultata se također može iščitati da u zelenom obojenju i pre-dnja i leđna strana prsluka imaju više žutog tona nego naličje osnovne tka-nine s time da je kod leđne strane prsluka ta zakonitost jače izražena tj. leđa prsluka su žuća i manje zelena i od prednje strane prsluka. Ovi rezul-tati govore u prilog činjenici da svjetlo izaziva promjene obojenja, a u ovom slučaju itekako doprinosi blijeđenju boje (samanjenju dubine obojenja i promjeni tona). Odstu-panja u pojedinim parametrima su velika, posebno na leđnoj strani koja

je i tijekom uporabe prsluka bila više izložena djelovanju svjetla a dodatno je oštećenje nastalo zbog nepriklad-nog načina čuvanja i izlaganja pr-sluka. Kao i kod osnovne tkanine, pretpo-stavlja se da je ishodišna boja pod-stave najsličnija sadašnjoj boji naličja

Sl.16 Sustav kopčanja prsluka: a) kopča na lijevoj strani podstave (tzv. „baba“) , b) kopča na desnoj strani podstave (tzv. „dida“), c) strojni šavovi u smjeru, d) ručni šav uz kopčanje na desnoj strani prsluka

podstave. Iz rezultata mjerenja spek-tralnih karakteristika netretirane pod-stave (sl.18) vidljivo je da su odstu-panja u vrijednostima velika, što ukazuje na različiti intenzitet zapr-ljanja na pojedinim dijelovima lica podstave (unutrašnjosti prsluka). Razlike u spektralnim vrijednostima

Sl.17 Vrijednosti boje obojenja prsluka na različitim mjestima prikazane u CIELab sustavu (dijagram dL*, da*, db* vrijednosti): OT - osnovna tkanina (brojčane oznake odnose na mjesta prikazana na sl.5a), OT-1 prednja lijeva strana, OT-2 prednja desna strana, OT-3 lijeva stražnja strana i OT-4 stražnja desna strana

a)b)

c) d)


371

šina, paučina i ostale krute prljavštine. Nakon toga čišćena je osnovna tka-nina destiliranom vodom. Probom čišćenja ustanovljeno je da je oboje-nje nepostojano te da dolazi do ot-puštanja boje osobito na leđnoj strani desne naramenice. Zbog toga je pro-ces čišćenja bilo potrebno vrlo oprez-no provoditi. Također se kod obrade osnovne tkanine vodom osjetio jak miris kamfora (sredstva za zaštitu protiv moljaca) pa je nastanak uo-čenih bjelkastih mrlja (najviše izra-ženih na leđnoj strani desne narame-nice) povezan s razlijevanjem kamfo-ra po površini tkanine. Nakon prove-denog čišćenja vodom intenzitet mrlja na stražnjoj desnoj naramenici se smanjio, a rezultat čišćenja je os-vježena tkanina većeg sjaja i dje-lomično ili potpuno uklanjanje ne-čistoće, sl.19. Nakon čišćenja osno-vne tkanine vodom, proveden je i proces osvježavanja tona boje kako bi se pokušao, barem dijelom, vratiti izvorni zeleni ton.Dijagram na sl.20 prikazuje vrijed-nosti boje u CIELab koordinatnom sustavu nakon provedenih procesa čišćenja vodom i osvježavanja tona boje, posebno za prednju stranu pr-sluka i posebno za leđnu stranu, te njihov odnos s naličjem osnovne tka-nine (koje je uzeto kao ishodišna boja). Kako je blijeđenje odnosno požućenje boje prsluka vjerojatno pos ljedica djelovanja svjetla, a raz-like u boji uvjetovane svjetlom su najčešće kumulativne i nepovratne vraćanje tona izvorne zelene boje je nemoguće. Iako su odstupanja u ko-ordinatama boje u odnosu na naličje osnovne tkanine, gdje je boja ostala sačuvana, velika, a promjene nakon provedenih procesa čišćenja vodom i osvježavanja tona boje u odnosu na neočišćeni prsluk male, nisu zane-marive. Čišćenje podstave najprije je provede-no upotrebom perkloretilena (PER), a nakon toga i upotrebom destilirane vode. Nakon provedenog čiš ćenja otapalom dijelom su uklonjene ma-sne mrlje s podstave te se intenzitet mrlja na vratnom izrezu i središnjem

Sl.18 Vrijednosti boje obojenja podstave prsluka na različitim mjestima prikazane u CIELab sustavu (dijagram dL*, da*, db* vrijednosti): P - podstava (brojčane oznake odnose na mjesta prikazana na sl.5b), P-1 prednja lijeva strana podstave, P-2 prednja desna strana podstave, P-3 područje u blizini vratnog izreza na stražnjoj strani prsluka i P-4 stražnja desna strana podstave

Sl.19 Mrlje na prsluku: a) prije čišćenja b) nakon čišćenja

lica i naličja podstave te pojedinih dijelova podstave su i očekivane jer je cijelo lice podstave prekriveno mr-ljama različitog intenziteta i porijek-la. Iz dijagrama na sl.18 se može iščitati da je boja lica podstave crve-nija i žuća u odnosu na boju naličja, pri čemu je taj efekt najjače izražen

na području vratnog izreza koji uje-dno pokazuje i najjače zaprljanje.

3.4. Čišćenje i učinci čišćenja

Na prsluku je najprije provedeno mehaničko čišćenje osnovne tkanine, pozamenterijske vrpce i podstave kojim su djelomično uklonjene pra-

a) b)


372

uzdužnom šavu znatno smanjio. Re-zultat čišćenja je bio vidljiv i u pre-lazu prljavština na fi ltarski papir pod-loženim pri obradi materijala te u prelazu prljavština na pamučnu tka-ninu upotrijebljenoj za čiš ćenje (sl.21). Čišćenje podstave vodom nije dalo tako dobre rezultate kao čišćenje ota-palom, međutim zamjećuje se daljnje

djelomično skidanje prljavština. Da bi se postigli bolji rezultati čišćenja,

potrebno je kompletno odvajanje po-dstave od osnovne tkanine, odvajanje sustava za kopčanje, odvajanje pa-spul vrpce, no budući da prsluk u cijelosti nije u lošem stanju i kako je konzervacija prsluka bila svrha, dalj-nji zahvati nisu provođeni. Na dijagramu na sl.22 prikazane su vrijednosti boje podstave nakon pro-vedenih procesa čišćenja u odnosu na vrijednosti boje naličja podstave (kao ishodišne vrijednosti). Procesi čišćenja podstave dali su dobre rezul-tate što je potvrđeno i u znatno sma-njenim razlikama boje.Učinak čišćenja podstave istražen je i mjerenjem remisije prije i nakon provedenih procesa čišćenja. Rezul-tati remisije daju uvid u učinkovitost uklanjanja mrlja s podstavne tkanine (tab.1). Veće razlike govore da je došlo do skidanja prljavština, a iz rezultata se jasno vidi da je prisutnost masnih nečistoća u odnosu na vodo-topljive bila puno veća.

3.5. KonsolidacijaKonsolidacija je provedena na neučvr-š ćenoj i izvučenoj paspul vrpci (u

Sl.20 Dijagram L*,a*,b* vrijednosti boje naličja osnovne tkanine, prednje strane i leđa prsluka nakon čišćenja vodom i osvježavanja tona boje

Sl.21 Prelazak nečistoća na pamučnu tkaninu

Sl.22 Dijagram L*,a*,b* vrijednosti boje naličja podstave i podstave nakon procesa čišćenja PER-om i vodom


373

sav tekstil nego se svakom predmetu pristupa individualno i osmišljava se najbolji mogući način pohrane ovi-sno o materijalu od kojih je napra-vljen i stanja u kojem se nalazi. Pri-likom pohrane predmeta jedna od ključnih komponenata je pažljiv oda-bir materijala koji će biti u blizini predmeta kako ne bi nepovoljno utje-cali na predmet.Prsluk je pohranjen u beskiselinsku arhivsku kutiju dimenzija 43,0x57,5x6,0 cm (sl.23a). Pregibi na prsluku podloženi su rolicama napravljenih od Tyveka punjenih poliesterskom vunom AVOS (sl.23b), a u unu traš-njost prsluka stavljen je beskiselinski papir da se spriječi stvaranje mrlja od korozivnih kopči (sl.23c). Izrađena je i vreća od Tyveka dimenzija od-govarajućih dimenzijama prsluka (sl.23d). Na kutiju je stavljena slika predmeta s inventarnim brojem pre-dmeta i imenom vlasnika, te datu-mom pohrane.

Sl.23 Pohrana prsluka: a) beskiselinska kutija, b) rolice za podlaganje pregiba, c) podlaganje pregiba rolicama i umetanje beskiselinskog papira, d) Tyvek vreća, e) smještanje prsluka s rolicama u vreću, f) smještanje zaštičenog prsluka u beskiselinsku kutiju

a) b) c)

d) e) f)

području struka i iznad prve kopče na desnoj strani prsluka) kako bi se spriječilo eventualno daljnje kidanje vrpce. Paspul vrpca učvršćena je ručnim ravnim ubodom koji se prilikom bu-dućih zahvata može jednostavno ukloniti. Početak i kraj niti za šivanje učvršćeni su jednim povratnim bo-dom. Za učvršćivanje paspul vrpce korištena je pređa iz crnog svilenog muslina. Konsolidacija vrpce može se izvesti i podlaganjem i lijepljenjem podloge ili njenim šivanjem (koristeći restauratorski ubod) no taj zahvat zahtijeva kompletno paranje podsta-ve, paranje vrpce i potpuno prošivanje konsolidirane vrpce. Nakon paranja podstave i ponovnog prošivanja i nju bi na rubovima trebalo konsolidirati. Prilikom eventualnog paranja odno-

sno odvajanja podstave poželjno bi bilo i oslobađanje i čišćenje kopči. Budući da je prsluk, radi lakše pro-vedbe čišćenja, na jednom dijelu ra-sparan, odvojene dijelove bilo je potrebno ponovno spojiti u cjelinu. Prilikom spajanja odvojenih dijelova prsluka (osnovne tkanine i podstave) korišten je isti ubod kojima su tkani-ne i bile spojene pazeći pritom da šavovi budu na istom mjestu na kojem su i bili. Odvojeni dijelovi pr-sluka spojeni su prethodno isparanim originalnim koncem te nitima izvučenim iz žutice.

3.6. Pohrana U preventivnoj konzervaciji jedna od bitnih stavki je i pravilna pohrana tekstilnih predmeta. Ne postoji uni-verzalni način pohrane primjenjiv na

Tab.1 Srednje vrijednosti remisija i zbroj razlika remisija s podstave prsluka pri valnoj duljini 460 nm

Uzorak R460 ΔR460

Neočišćeni uzorak 21,267 -Nakon čišćenja PER-om 31,825 10,558Nakon čišćenja vodom 33,123 11,856


374

5. ZaključakU radu su provedena ispitivanja i istraživanja u svrhu provedbe proce-sa konzervacije prsluka iz fundusa Samoborskog muzeja. Na temelju provedenih istraživanja i analiza može se zaključiti da je dosadašnje skladištenje prsluka uzrokovalo pro-padanje i degradaciju prsluka, pri čemu su nastala nepovratna oštećenja, kao npr. nepovratna degradacija boje, ali i oštećenja koja je moguće tek djelomično ukloniti, kao što su mrlje na podstavnoj tkanini nastale djelo-vanjem prašine, mikroorganizama i ostalih prljavština. Oštećenu paspul vrpcu nije moguće obnoviti bez kom-pletnog odvajanja podstave, paranja vrpce i podlaganja iste te ponovnog spajanja. Prilikom eventualnog pa-ranja podstave poželjno bi bilo odvajanje i sustava za kopčanje, jer se na kopčama nalazi patina i početni znaci korozije koji bi mogli djelova-ti na druge materijale prisutne na pr-sluku ako se ovi ne zaštite. Odvajanje podstave omogućilo bi i njezino kompletno čišćenje (uranjanjem) čime bi se uklonio veći postotak pri-sutnih mrlja. Rupu, prisutnu na stražnjoj strani prsluka, potrebno je zatvoriti, pri čemu je potrebno pod-laganje materijalom sličnom onom od kojeg je i osnovna tkanina na kojoj se nalazi rupa te bojadisanjem tog materijala u odgovarajući ton boje koji je definiran određenim spektralnim koordinatama boje (koordinate boje lica osnovne tkani-ne).Mjerenje spektralnih karakteristika pokazalo se kao efi kasna metoda pro-vjere učinkovitosti uklanjanja prljavština čišćenjem. Velike razlike u spektralnim karakteristikama boje osnovne tkanine u odnosu na izvornu zelenu boju, osobito stražnje strane prsluka, potvrđuju kako djelovanje svjetla može imati negativan utjecaj na boju tekstilnih predmeta te upu-ćuju na činjenicu da je muzejske pre-dmete potrebno pravilno pohraniti i izlagati kako bi se izbjegla ova vrsta oštećenja. S druge strane, mjerenjem

spektralnih karakteristika boje pod-stave prsluka dobio se uvid u moć uklanjanja prljavština čišćenjem PER-a i vode. Jasno je vidljivo da čiš-ćenje PER-om dovodi do djelo-mičnog uklanjanja prisutnih masnih prljavština, a čišćenje vodom do dje lo-mičnog uklanjanja prisutnih vodoto-pljivih prljavština, ali i da sam način provedbe čišćenja tamponiranjem nije dostatan te da bi za bolje rezulta-te bilo potrebno kompletno odvajanje podstave čime bi se omogućilo efi ka-snije čišćenje/pranje. Pronalaženje prikladnog načina pohrane predmeta je bitno za njego-vo daljnje čuvanje i sprječavanje na-stajanja novih oštećenja, gdje se po-sebna pozornost mora obratiti na materijale koji će biti u blizini pred-meta. Poželjno je da predmet bude pohranjen u beskiselinsku kutiju ili umotan u beskiselinski papir, sva mjesta koja bi mogla uzrokovati de-gradaciju ostalih na predmetu prisut-nih materijala adekvatno prekrivena, a mjesta, kao što su pregibi, adekvat-no podložena.


[1] Cardamone J.M., M.T. Baker: His-toric Textiles, Papers, and Poly-mers in Museums, American Chemical Society, USA, (2000) ISBN 10: 0841236526

[2] Harris J.: 5000 Years of Textiles, The British Museum Press, London, 2004, ISBN 10: 0810938758

[3] Schoeser M.: Svijet tekstila - kratka povijest, Golden market-ing, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-212-392-0

[4] Cybulska M.,J. Maik: Archa-eological Textiles – A Need for New Methods of Analysis and Reconstruction, Fibres & Textiles in Eastern Europe 15 (2007) 5-6

[5] Landi S.: The Textile Conserva-tion Manual, Butterworth-Heine-mann Series in Conservation and Museology, England, 1998, ISBN-10: 0750638974

[6] Timar-Balazsy A., E. Dinah.: Chemical Principles of Textile Conservation, Butterworth-Heinemann Series in Conservation

and Museology, Elsevier Science Ltd. England, 2002, ISBN-10: 0750626208

[7] Jemo D. i sur.: Čišćenje povijesnog tekstila, Tekstil 59 (2010.) 1-2, 30-41

[8] Vokić, D: Smjernice konzer va-torsko-restauratorskog rada, K-R Centar, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95789-2-1

[9] Zelenika R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000., ISBN 953-614-810-2

[10] Ivir G.: Samoborski kraluž, Kaj 43 (2010.) 4, 73-88

[11] Ivanković, I., V. Šimunić: Hrvatske narodne nošnje, Multigraf, Zagreb, 2001.

[12] Lang M.: Samobor – Narodni ži-vot i običaji, Meridijani, Samobor, 2009.

[13] Simončić K.N.: Moda u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, RADOVI - Zavod za hrvatsku povijest 43 (2011) 235-254

[14] Knezić D., B. Dumbović Bilušić: Uloga planiranja i upravljanja procesima obnove povijesnog grada - primjer Samobora, Zbornik radova Međunarodni znanstveno-stručni skup Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih gradova, Ivanić-Grad, Hrvatska, 11. Studenog 2011.

[15] Žuljić S.: Samobor - Geografska uvjetovanost položaja i funkcije, Geografski glasnik14-15 (1952.-53.)

[16] Vojak D.: Počeci turističke povijesti Samobora, ili-kako je Samobor postao omiljeno izletište Zagrepčana u razdoblju od 1862. do 1901., Kaj 45 (2012.) 4-5, 101-116

[17] Valentić M., L. Čoralić: Povijest Hrvata, Knjiga 2: Od kraja 15. st. do kraja Prvog svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-60577-3

[18] Šulek B.: O važnosti narodne nošnje, Danica ilirska 52 (1842.) 203-206

[19] Muraj A.: Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkog tekstil-nog umijeća, Narodna umjetnost 43 (2006.) 2, 7-40


375

SUMMARYPreventive conservation of vest from the collection of the

Museum in SamoborM. Pavunc, E. Vujasinović

This paper presents a systematic approach to the conservation and restoration works on the textile artifact from the collection of Samobor Museum. Based on a detailed image of the current state, processes and methods of preventive conservation of the vest are defi ned. Conducted research and conservation works have resulted in defi ning the origin and dating of the vest, as well as in refreshing the green color of original fabric and removing dirt and insects as potential pollutants and causes of degradation of this valuable museum artifact. In accordance with the settings of modern conservation and restora-tion works, photographic documentation of the entire project and the prescri-bed procedure of storage in the museum have been made.Key words: textile, textile restoration, preventive conservation, vestUniversity of Zagreb, Faculty of Textile TechnologyDepartment of Materials, Fibers and Textile TestingZagreb, Croatiae-mail: [email protected], [email protected]

Received January 8, 2014

Präventive Erhaltung der Weste aus der Sammlung des Samobor Museums

Dieser Beitrag befasst sich mit einem systematischen Ansatz zu Erhaltungs- und Restaurierungsarbeiten an einem Textilartefakt aus der Sammlung von Samobor Museum. Aufbauend auf einem detaillierten Bild des aktuellen Zu-stands sind Verfahren und Methoden zur präventiven Konservierung der We-ste defi niert. Die durchgeführte Untersuchung und Konservierungsarbeiten widerspiegeln sich in der Defi nition der Herkunft und Datierung der Weste sowie in der Erfrischung der grünen Farbe des ursprünglichen Gewebes und der Entfernung von Schmutz und Insekten als potenzieller Schadstoffe und Verursacher des Zerfalls dieses wertvollen Museumsartefakts. In Überein-stimmung mit den Einstellungen der modernen Konservierungs- und Restau-rierungsarbeiten ist die fotografi sche Dokumentation des gesamten Projekts erstellt und das Lagerungsverfahren im Museum vorgeschrieben worden.


Tekst naslovatekst naslova376

Tekst naslovatekst naslova

Tekst naslovatekst naslova 377

Foto: Dražen Lapić

376

Održan 7. međunarodni znanstveni kongresInternational Textile, Clothing & Design Conference 2014 - Magic

World of Textiles

Doc.dr.sc. Anica Hursa Šajatović, dipl.ing.Prof.dr.sc. Edita Vujasinović, dipl.ing.Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultetZagreb, Hrvatskae-mail: [email protected]; [email protected]

Prikaz

Austrija; AUTEX Ghent, Belgija; AATCC – American Association for Textile Chemists and Colorists, Re-search Triangle Park, SAD; udruženje ESCORENA, Poznan, Poljska; In-ternational Federation of Knitting Technologists, Reutlingen, Njemač-ka; Hrvatsko društvo kemijskih in-ženjera i tehnologa, Hrvatski in že-njerski savez tekstilaca i CARNet. Kroz dugogodišnju suradnju i za-jednička druženja na ITC&DC kon-gresima, svake godine se za sudjelo-vanje prijavljuje veliki broj znan-

stvenika iz Hrvatske, Europe i svije-ta. Tako je u postupku organizacije 7. ITC&DC 2014 prijavljeno ukup no 153 rada, od čega je zaprimljeno 143 sažetka. U predviđenom roku zapri-mljeno je 138 cjelovitih radova od kojih je međunarodni recenzentski odbor prihvatio 116 radova koji su tiskani u zborniku radova, odn. Book of Proceedings of the 7th ITC&DC 2014. Radovi su podijeljeni u 7 sek-cija prema specifi čnim pod ručjima znanstvenih istra živanja:

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet organizirao je po sedmi put međunarodni znanstveni kongres International Textile, Clot-hing & Design Conference, koji je održan od 5. do 8. listopada 2014. godine u Međunarodnom središtu hr-vatskih studija u Dubrovniku (sl.1).Od 2002. godine ITC&DC kongres se održava svake dvije godine po-četkom listopada u Međunarodnom središtu hrvatskih studija u Dubrov-niku, pa je stoga ovaj kongres tradi-cionalan i jedan od najznačajnijih europskih i svjetskih skupova za područje tekstilnih i odjevnih tehno-logija, mode, dizajna i marketinga. Ovaj je kongres postao značajni me-đunarodni forum za prezentiranje i izmjenu znanja, iskustava, rezultata i spoznaja vezanih uz nova znanstve-na dostignuća, ne samo u polju tek-stilne i odjevne tehnologije već i di-zajna i marketinga tekstila i odjeće.Na temelju dugogodišnje suradnje, pokrovitelji ovog kongresa su ugled-ne stručne i znanstvene udruge iz Hrvatske i svijeta: Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i sporta RH; Sve-učilište u Zagrebu; Ministarstvo go-spodarstva Republike Hrvatske; Akademija tehničkih znanosti Hrva-tske, DAAAM International, Beč,

Sl.1 Zgrada Međunarodnog središta hrvatskih studija u Dubrovniku gdje se tradi-cionalno održava ITC&DC kongres

A. HURSA ŠAJATOVIĆ, E. VUJASINOVIĆ: Održan 7. međunarodni znanstveni kongres International Textile, Clothing & Design Conference 2014 - Magic World of Textiles, Tekstil 63 (11-12) 376-378 (2014.)

377

sekcija A: Tekstilna vlakna i napred-ni materijali (engl. Textile fi bres and advanced mate-rials) - 15 radova,

sekcija B: Proizvodnja pređa, tkani-na i netkanih tekstilija (engl. Manufacture of yar-ns, fabrics and nonwo-vens) - 7 radova,

sekcija C: Dorada tekstila, bojadi-sanje i njega (engl. Textile fi nishing, dyeing and care) - 16 radova,

sekcija D: Odjevne tehnologije i inženjerstvo (engl . Clothing technologies and engineering) - 12 radova,

sekcija E: Ispitivanje tekstila i kon-trola kvalitete (engl. Ana-lysis, testing and quality control) - 34 rada,

sekcija F: Dizajn i marketing tekstila i odjeće (engl. Design and marketing of textile and clothing) - 23 rada, te

sekcija G: Okoliš, ekologija i upra-vljanje energijom (engl. Environ-ment, ecology and energy manage-ment) - 6 radova.Osim radova u sekcijama, u zborniku radova objavljeno je plenarno preda-vanje koje je održao prof. emeritus John W.S. Hearle (sl.2a) sa Sve-učilišta u Manchesteru, UK (UMIST) pod naslovom From Calculators to 21st Century Computing: Successes and Opportunities in Digital Tech-nology for Textiles. Prof. emeritus John W.S. Hearle je doajen i jedan od najpoznatijih znanstvenika u svijetu u području tekstilne tehnologije. Ra-dio je 37 godina na Sveučilištu u Manchesteru (1949.-1985.) kao pro-fesor tekstilne tehnologije, a dugi niz godina je obnašao dužnosti predstoj-nika Zavoda za tekstil i Dekana Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Manchesteru. Nakon umirovljenja 1985. godine bio je počasni gostujući profesor na Sveučilištu u Delawareu (SAD). Područje njegovog znanstve-nog interesa i istraživanja su tekstilna vlakna, pređe, užad, visokoučinkovite tekstilije i njihova mehanička svoj-stva.

U zborniku radova tiskana su i dva predavanja poznatih svjetskih stručnjaka (engl. Expert Focus Lec-tures) koja su održali prof.dr.sc. An-tonela Curteza (sl.2b) i prof. emeri-tus Ryszard Kozlowski (sl.2c). Prof. dr. sc. Antonela Curteza radi na Tehničkom sveučilištu “Gheorghe Asachi” u Iasi, Rumunjska. Područja njezinog znanstvenog i stručnog dje-lovanja su dizajn tekstila i odjeće, održivost, istraživanja i razvoj inova-cija u navedenim područjima. Na 7. ITC&DC 2014. održala je preda-vanje pod nazivom The Sustainable

Fashion, a Sensitive and Complex Approach from Philosophy, to Re-search and Innovation. Prof. eme-ritus Ryszard Kozlowski radi na In-stitutu za prirodna vlakna i ljekovito bilje u Poznanu, Poljska, te je koor-dinator udruženja ESCORENA (engl. European System of Coopera-tive Research Networks in Agricul-ture). Kao ekspert u području priro-dnih vlakana održao je predavanje State and Future Prospects of Na-tural Fibres. U zborniku radova 7. ITC&DC 2014 tiskano je ukupno 116 radova. Nave-

Sl.2 Pozvani predavači i sudionici 7. ITC&DC 2014: a) John W.S. Hearle; b) Antonela Curteza; c) Ryszard Kozlowski; d) sudionici kongresa

Sl.3 Prof. emeritus John W.S. Hearle u društvu s prodekanicom TTF-a E. Vujasinović, dekanicom S. Bischof i prof. P. Pscheidom

A. HURSA ŠAJATOVIĆ, E. VUJASINOVIĆ: Održan 7. međunarodni znanstveni kongres International Textile, Clothing & Design Conference 2014 - Magic World of Textiles, Tekstil 63 (11-12) 376-378 (2014.)

378

dene radove je napisalo ukupno 263 autora iz 30 zemalja Europe i svijeta od čega je 39 radova bilo iz Hrva-tske, a 77 radova iz inozemstva (EU; tranzicijske zemlje, SAD, Kina, Au-stralija, Kolumbija, Indija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Mauri-cijus, Ukrajina, Hong Kong, Ru-sija). Rad svake sekcije pratio je imenovani koordinator koji je na svečanom zatva-ranju kongresa 7. ITC&DC 2014. po-dnio završno izvješće o broju izloženih radova usmeno i u posterskoj sekciji, te prikazanim dostignućima u svakom području. Koordinatori pojedinih sekcija bili su:

sekcija A: Tekstilna vlakna i napred-ni materijali - Dominique C. Adolphe,

sekcija B: Proizvodnja pređa, tkani-na i netkanih tekstilija - Krste Dimitrovski,

sekcija C: Dorada tekstila, bojadi-sanje i njega - Thomas Luxbacher,

sekcija D: Odjevne tehnologije i inženjerstvo - Jelka Geršak,

sekcija E: Ispitivanje tekstila i kon-trola kvalitete - Maria Jose Abreu,

sekcija F: Dizajn i marketing tekstila i odjeće - Elizabeth Ramos Kalmar i

sekcija G: Okoliš, ekologija i upra-vljanje energijom - Alka Mihelić Bogdanić.

Na svečanom zatvaranju 7. ITC&DC 2014. kongresa najavljena je organi-zacija 8. ITC&DC 2016. koji će se održati početkom listopada 2016. u Međunarodnom središtu hrvatskih studija u Dubrovniku.U narednim brojevima časopisa Tek-stil u cijelosti će biti tiskani plenarno predavanje i predavanje stručnjaka (expert focus lecture), te odabrani najznačajniji radovi iz pojedinih sekcija, koje će odabrati članovi znan-stvenog odbora 7. ITC&DC 2014.

U Izmiru održan IFKT 2014 - 47. međunarodni kongres tehnologa za pletenje

Prof.dr.sc. Zlatko Vrljičak, dipl.ing.Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultetZagreb, Hrvatskae-mail: [email protected]

Prikaz

Razvitkom tehnika i tehnologija na-staju nova interdisciplinarna područja koja obuhvaćaju različite djelatnosti povezane s nekadašnjom klasičnom tekstilnom industrijom. Iz godine u godinu sve se više proizvodi tekstil-nih vlakana koja nalaze primjenu, i u tradicionalnoj izradi odjeće, i u izra-di odjeće za posebne namjene. Danas se u svijetu proizvodi gotovo 11 kg/stanovniku tekstilnih vlakana. Suvre-mena odjeća za posebne namjene je izrađena s vlaknima ili pređama po-sebnih značajki ili je opremljena različitom elek tro ničkom opremom. Ovakva se odjeća koristi u različitim vojnim, sigurnosnim ili zdravstve-nim prigodama. Sve veći udio ovakvih materijala se koristi u tzv.

tehničkom sektoru. Nova područja djelatnosti vezana i za klasičnu tek-stilnu industriju postupno se razvijaju i u pojedinim se državama osamo-staljuju. U Turskoj je razvijena proizvodnja tekstila za zdravstvene i medicinske potrebe pa je uz 47. kon-gres tehnologa za pletenje, IFKT 2014, (IFKT – International Federa-tion of Knitting Technologists) održan i 2. međunarodni kongres zdravstvenog i medicinskog tekstila - meditex. Kongresi su odr žani od 24. do 27. rujna 2014. godine u Česmama, turističkom mjestu, oko 80 km zapadno od Izmira, nedaleko od morske granice s Grčkom. Na kongresima je bilo nazočno više od dvije stotine sudionika, (sl.1). Oba

kongresa su održana u organizaciji Ege University, Izmir. Predsjednica organizacijskog odbora 47. IFKT 2014 kongresa bila je prof.dr. Arzu Marmarali sa suradnicima, a 2. kon-gresa zdravstvenog i medicinskog tekstila, meditex, prof.dr. E.P.A. Kumbasar.Prijava sudionika započela je 24. ruj-na u poslijepodnevnim satima, a u večernjim satima je pod predsje-danjem tajnika IFKT-a prof.dr. Mar-ca Webera održan sastanak Izvršnog odbora. Prof.dr. A. Marmarali je upoznala sudionike skupa s planom rada. Za IFKT 2014 je prispjelo 27 radova i 15 radova u posterskoj sekciji. Radovi pretežno obuhvaćaju analizu materijala, pretežito pletiva

Z. VRLJIČAK: U Izmiru održan IFKT 2014 - 47. međunarodni kongres tehnologa za pletenje, Tekstil 63 (11-12) 378-382 (2014.)

379

te njegovu primjenu na određenom području. Referirano je nekoliko veoma kvalitetnih radova koji obrađuju problematiku primjene ple-tiva kao tehničkog tekstila. Ta kođer je nekoliko radova posvećeno po-steljnom bolničkom tekstilu, poseb-no na odjelu novorođenčadi. Surad-nici s proizvođačima strojeva su predstavili nove konstrukcije meha-nizama na pletaćim strojevima. Sa-žeci radova su objavljeni u knjizi sažetaka na 153 stranice, a svi članci s kongresa zapisani su na CD-u: ISBN: 978-605-338-082-2. U slje-deća dva dana održana su predavanja, a četvrti i peti dan bili su fakultativni izleti. Nakon sastanka Izvršnog odbora i prijave sudionika kongresa održan je domjenak na kojem su A. Marmarali, E.P.A. Kumbasar i njiho-vi suradnici u ime domaćina zaželjeli dobrodošlicu, a M. Weber je zahvalio na dobroj pripremi kongresa. 25. 09. 2014. prijepodne održano je šest predavanja. Prvi je rad izložio S. Anand, Engleska. U radu se istražuje tlačivost 3D materijala za medicin-sku upotrebu. Na dvoigleničnim osno-voprepletaćim strojevima izrađivana su poliuretanskim monofi lamentima (PU) pletiva debljine 2 do 65 mm koja se koriste za izradu bolesničkih prostirki, podmetača i jastuka za sje-denje. Osnovni uzorak pletiva bio je debljine 2,25 mm, plošne mase 374 g/m2 i zapreminske mase 0,166 g/

cm3. Mjerena su rastezna svojstva ovakvog pletiva pri djelovanju sile u smjeru osnove, poprečno i pod kutom 45o. Također je mjerena opća sferna deformacija pletiva. Izrađivani su različiti oblici prostirki i jastuka za sjedenje. Kod jedne skupine proizvo-da tlačna deformacija prostirke je iznosila svega 20 % pri pritisku 50 kPa. Kod druge skupine proizvoda tlačna deformacija je znatno veća i iznosi 60 do 80 % kod jednakog pri-tiska. Također je mjerena deformacija prostirke ili podmetača pri cikličkom opterećenju. Tlačna deformacija ma-terijala mjerena je na četverokutnom uzorku veličine 320 x 320 mm s 256 senzora složenih u četverokut 16 x 16 komada pri čemu je razmak između senzora 20 mm. Navedene prostirke i podmetači te jastuci za sjedenje ko-riste traumatiziranim nepokretnim osobama koje se nalaze u bolesničkom krevetu ili kolicima kao i osobama koja koriste različita ortopedska po-magala. Osim mehaničkih, mjerena su i toplinsko-izolacijska svojstva navedenih proizvoda. Drugo je pre-davanje održao M. Beer, iz Aachena, koji je sa svojim kolegama pokušao objasniti problematiku izrade kvali-tetnih fi nih pletiva koja se izrađuju na kružnopletaćim jednoigleničnim strojevima. Uobičajena fi na i lagana pamučna pletiva izrađuju se pamuč-nim jednostrukim pređama fi noće 12, 14, 17 ili 20 tex na kružno pletaćim

jednoigleničnim strojevima fi noće E28. Ovakva pletiva imaju plošnu masu 50 do 120 g/m2. U posljednjih nekoliko godina sve se više na tržištu traže rastezljivija, a time i elastičnija pletiva koja se u pravilu izrađuju na finijim strojevima, tj. strojevima fi noće E32 do E66. Na ovakvim se strojevima plete multifi lamentnim PES ili PA pređama fi noće vlakana oko 1 dtex. Pređe imaju prekidnu ra-stezljivost oko 30 % i zbog velikog istezanja i skupljanja pletiva imaju plošnu masu i do 140 g/m2. Prilikom izrade ovakvih pletiva pređe se dovo-de u istegnutom stanju i veoma često se pri oblikovanju očica na izlasku iz zone pletenja stvaraju nepravilne očice. Autori su istraživali razloge nastanka grešaka u pletivu. Za rad su koristili stroj fi noće E44 na kojem su pleli PES multifi lamentnim pređama fi noće 76 dtex f 72 i zaključili su da za to postoje dva uzroka. Prvi je ve-lika fi noća stroja koja zahtijeva pose-ban rad igala, a potom smjer gibanja igala. Naime, kod velikih finoća strojeva, debljina tijela je zičaste igle je manja od 0,35 mm. Na ovakvim iglama moguće je plesti s multifi la-mentnim slabo uvijenim pređama uvjetnog promjera manjeg od 0,1 mm. Kada stroj koristi linearnu skret-nicu, tada se fi lamenti brže oporave od podizanja igle i stvaraju se petljice koje se zahvaćaju susjednim iglama i oblikuju grešku u pletivu. Da se to

Sl.1 Sudionici IFKT i meditex kongresa


380

izbjegne, igle se najprije trebaju zadržati u najnižem položaju i potom postupno podizati iz najnižeg u viši dio kako bi se multifi lamentne pređe dulje zadržale na iglama i ispravno oblikovale očice. Za ovakav rad igala konstruirana je nova nelinearna skret-nica kojom se izrađuju jednolikije strukture pletiva sa znatno manje grešaka, (sl.2). Treće je predavanje održao M. Nakamura iz tvrtke Shi-ma Seiki, svjetski poznatog japan-skog proizvođača ravnopletaćih auto-mata. U izlaganju je iznio osnovnu koncepciju razvitka i izrade suvreme-nih pletiva. Tako navodi da današnji proizvodni program Shima Seiki sačinjava oko 30 % metražnog pleti-va, 10 % pletiva po kroju i 60 % bešavnih proizvoda. 1964. godine su izradili rukavice kao prvi bešavni pleteni proizvod, a od 1995. počinju izrađivati različite bešavne pletene proizvode s naglaskom na gornje odjevne predmete poput vesta, pulo-vera, suknji, haljina, hlača, čarapa i sl. Pleteni proizvodi izrađeni na strojevima ove tvrtke primjenjuju se na tri osnovna područja: za osobnu upotrebu, u industriji i kao različiti pomoćni materijali. Suvremeni odje-vni predmeti izrađeni na strojevima tvrtke Shima Seiki imaju smanjeni udio šavova ili su bešavni i koriste se kao primarna i sekundarna ili rekrea-cijska odjeća. Prikazana je termore-gulacijska vesta za planinare ili za rad pri nižim temperaturama koja se zagrijava toplom vodom. Prilikom izrade u pletivu veste su ostavljene šupljine u koje se ugrađuju cjevčice promjera oko 5 mm kroz koje struji tekućina (voda) određene temperatu-re. Korisnik ovakve veste oko struka nosi spremnik s tekućinom i prik-

ljučnu pomoćnu upravljačku aparatu-ru. E. Dincer projektant tekstilnih tvornica, održao je zanimljiv referat vezan za ekonomičnu veliku serijsku proizvodnju, s posebnim naglaskom na optimiranje racionalne proizvo-dnje s obzirom na četiri parametra: količinu, vrijeme, utrošenu energiju i gubitke u proizvodnji. Autor je izno-sio niz primjera, naročito iz ople-menjivanja pletiva s kojima poka zuje međusobnu povezanost ekonomske učinkovitosti i kvalitete proiz voda ili proizvodnje pri ko rištenju novih elektronički upravljanih sustava. Svjetski poznatog nje mačkog proizvođača ravnopletaćih strojeva, tvrtke Stoll, predstavljao je dizajner J. Hartmann s temom denima. Dugogodišnje profesionalno iskustvo u radu sa Stollovim strojevima bila je snažna podloga za izradu kolekcije pletene odjeće s osnovnim motivom vezanim za denim boju i tkanine. Ideja je osuvremenjena modnim tren-dovima zasnivanim na derutninama, rupicama, deformacijama, zakrpama i dr. Autor je sve uzor ke izrađivao na ravnopletaćem automatu Stoll CMS ADF-3 koji je ciljano konstruiran i izrađen za izradu denim pletene odjeće. Primjeri derutnina, ishabano-

sti i istrošenosti odjeće jedan je od motiva koji se pojavljuje na prekra-snim modelima namijenjenima u pr-vom redu mlađoj populaciji. Rupice, puknuća, otvori u pletivu, naročito otvoreni šavovi također su osnovni motiv pri uzorkovanju muških i ženskih vesta, pulovera, kratkih i du-gih hlača ili hlača do koljena. Defor-macije materijala, poput nabiranja, presavijanja, plisiranja, različita udu-bljenja i ispup čenja, autoru su bili motivacija za izradu uzoraka u plete-nom proizvodu. S veće udaljenosti se gotovo ne primijeti razlika između istrošenog motiva i modernog proizvoda. Motiv starinske ručne zakrpe s trapera veoma je vješto s umjetničkog i tehno loškog gledišta ukomponirana pri oblikovanju mo-dernog i suvremenog pletenog odje-vnog predmeta. Autor je godinama osmišljavao i razrađivao kolekciju koju je ponudio razvijenom tržištu kao modernizaciju i osuvremenji-vanje denima u pod ručju izrade ple-tiva. S tehnološkog aspekta proma-trano, ovo je jedna od snažnijih ko-lekcija gornje pletene odjeće nastale u posljednjem desetljeću, (sl.3). E. Bendt, dizajnerica s Fakulteta za tek-stilnu i odjevnu tehnologiju iz Nie-

Sl.2 Novokonstruirana i izrađena nelinearna skretnica

Sl.3 Denim i oštećeni tekstil kao inspiracije za pletenu gornju odjeću


381

derrheina, Nje mačka, prikazala je modernu vunenu kolekciji koju je realizirala kroz višegodišnju suradnju s različitim institucijama vezanim za prodaju, preradu, oplemenjivanje i trgovanje vunom i vunenim pređama. Kolek ciju je radila s velikim brojem suradnika također na Stollovim ravno-pletaćim automatima. Veoma zanim-ljivu temu, koja obrađuje njegu nedo-nošćadi, prezentirala je K. Pieklak sa suradnicima, Poljska. Prema statis-tičkim podacima iz različitih europ-skih zemalja sve se više rađa nedo-noščadi, tj. djece koja se rode prije normalnog vremena poroda. Jedan dio se rodi čak nakon 20. pa do 37. tjedna trudnoće. Takva djeca imaju malu tjelesnu masu, oko 1500 g, ma-lenog su rasta, 38 do 45 cm, i trebaju u rodilištima, a veoma često i doma, posebnu njegu i skrb. Nakon rođenja u većini slučajeva se nalaze u ro-dilištima u inkubatorima gdje je tem-peratura između 37 i 38 °C. Na to-likoj je temperaturi dijete bilo i u utrobi majke i bilo je u drugom me-diju, koji je različit od atmosfere. Na osnovi timskog rada s ginekolozima, neonatolozima i pedijatrima, istra-živanja su pokazala da za nedonoščad i dio novorođenčadi trebaju posebni pokrivači ili omotači te dekice koje će prekriti ili u koje će se omotati nježno tijelo novorođenčeta. Glavni element u održavanju temperature tijela je dekica na kojoj dijete leži. Autori su projektirali i izradili dekicu s posebnim grijačima i sustavom za-grijavanja. Oprema je veoma značajna za prvi tjedan života djeteta i pot-pomaže donekle normalniji razvitak djeteta, naročito nedonoščadi. U os-novi se koristi do djetetova 50. tjedna života od začeća, ili do deset tjedana nakon poroda, (sl.4). S. Ch. Ray, Kalkuta, Indija je iznio rezultate svoga znanstvenog rada pri mjerenju opterećenja igle u izradi očica. Za istraživanje je koristio kružno pletaći dvoiglenični stroj fi noće E10, u koji je ugradio potrebnu mjernu opremu. Vlačnu silu na jezičastoj igli je mjerio na pletaćem sustavu koji je bio posebno obrađen

za mjerenje navedenih sila. Na jed-nom je povlakaču bila mjerna oprema i ispod njega je prolazila samo jedna igla na kojoj je mjerena sila povlačenja niti, poluočica i očica. U svojim raz-matranjima autor uzima petnaestak ulaznih parametara za analiziranje procesa pletenja, naročito sila na igli i niti u zoni pletenja pri nastajanju očica. Y. Kyosev, mladi istraživač prikazao je računalno modeliranje i simuliranje izrade žakar skih osnovi-nih pletiva. U sustav uvodi sve značajnije parametre koji utječu na svojstva gotovog proizvoda. Kao te-meljnu podlogu koristi zatvoreni lančić i triko preplet koji se među-sobno povezuju ili se povezuju djelomičnim lijeganjem potke i osno-ve. Naveo je nekoliko primjera pro-jektiranja uzoraka zavjesa i tehničkih pletiva, tj. pletiva koja imaju malu rastezljivost. Također je prezentirao izradu 3D osnovinih pletiva različitih rasteznih svojstava koja se izrađuju na dvoigleničnim osnovinim stroje-vima. Za dobivanje pletiva određenih rasteznih svojstava potrebno je poz-navanje rasteznih svojstava pređe i iznosa vlačnih sila u procesu pletenja kako bi se mogla odrediti relaksacija, a time i konačna struktura pletiva. Kolegama pletačima ponudio je na pola godine korištenje izrađenog računalnog programa kojeg mogu de-monstrirati i primjenjivati u svojim radnim sredinama. Z. Vrljičak sa su-radnicima je prezentirao rezultate mjerenja sile povlačenja pletiva na

kružnopletaćem dvoigleničnom stroju. Za istraživanje je poslužio kružnopletaći dvoiglenični stroj fi noće E17, promjera iglenica 200 mm (8 inča) koji je pleo s osam pletaćih sustava i 432 x 2 igala. Stroj je izrađivao u glatkom kulirnom de-sno-desnom prepletu uzorke pletiva širine oko 20 cm x 2 duljine oko 20 m. Za pletenje su korištene pamučne jednostruke pređe fi noće 16, 20, 24 i 30 tex. Za mjerenje sile povlačenja pletiva korišten je digitalni vlačni tenzometar, mjernog područja do 400 N, preciznosti očitanja 0,01 N. Korištena je sljedeća mjerna metoda. Prvo se isplete oko 2 m pletiva i na početku povlačnih valjaka zabilježi položaj pletiva. Nakon toga razmak-nu se povlačni valjci pletiva koje se kontrahira. Mjeri se duljina kon-trakcije. Oko 20 cm ispod oznake na pletivu se učvrsti hvatalica za na-pinjanje pletiva s digitalnim mjera-čem vlačne sile i pletivo isteže dok oznaka na pletivu ne dođe u prvobit-ni položaj, tj. do povlačnih valjaka pletiva. Na digitalnom uređaju se očita sila povlačenja. Uz ovu silu, za konstruktore strojeva je značajna i prosječna sila povlačenja pletiva po jednoj igli, koja se izračuna ko riš-tenjem ukupnog broja igala koje su plele. Pri pletenju s pređom fi noće 16 tex dobivena je plošna masa pletiva 140 g/m2 pri čemu je izmjerena i naj-manja prosječna vlačna sila pletiva po jednoj igli koja iznosi 15,1 cN. Pri pletenju s najgrubljom pređom, tj. pređom fi noće 30 tex izrađeno je ple-tivo znatno veće plošne mase koja iznosi 270 g/m2 pri čemu je bila i znatno veća prosječna sila povlačenja pletiva na jednoj igli te iznosi 22,9 cN. Kroz izlaganja i postere prezentirano je još mnogo značajnih rezultata koji se odnose na tehnička pletiva pri-mjenjiva u cestogradnji, različite objektivne metode vrednovanja mje-renja nastajanja pilinga na pletivima, konstrukciji uređaja za višeosno na-prezanje, mjerenje toplinskih svoj-stava pletiva za rublje i dr.

Sl.4 Dekica s grijačima za nedonoščad i novorođenčad, tzv. ¨cocon dekica¨


382

Nakon predavanja prvog dana je održana svečana večera s među na-rodnim ugođajem i tradicionalnom turskom kuhinjom. Organizatori sku-pa, u prvom redu prof.dr. A. Marma-rali s kolegama nastavnicima i stu-dentima pripremili su niz zanimljivih sadržaja vezanih za tekstil i odije-vanje, ali i pružali najveću svekoliku pomoć prilikom boravka u njihovoj sredini. Navečer 26. 09. 2014. nakon održanih svih predavanja i posterske sekcije održana je generalna skup-ština IFKT-a na kojoj je prihvaćen izmijenjeni statut udruge. Također je donesena odluka da se 48. IFKT kon-gres održi u Njemačkoj, a pritom će se svečano obilježiti 60. obljetnica postojanja IFKT-a. Domaćini su ponudili niz atraktivnih fakultativnih programa koja su veza-na za upoznavanje kulturnih zname-nitosti Turske. Tako je organiziran posjet Izmiru (Smirni) gradu sa oko 4,5 mil. stanovnika i njegovim veoma sadržajnim arheološkim muzejima u kojim se nalazi antičko blago današnje Turske. Oko 60 km južno od Izmira nalazi se Efez, antički grad na zapa-dnoj obali Male Azije. U 11. st. pr. Kr. Efez su naseljavali Jonjani; potom se nalazi pod vlašću Lidije, a od 546. g. pr. Kr. njime vlada Perzijsko Car-stvo. Nakon pobjede Grka u grčko-perzijskim ratovima pristupa Delsko-atičkom savezu. Tijekom Pelopone-skog rata najprije je na strani Atene, a potom Sparte. Ubrzo nakon toga ponovno dospijeva pod vlast Perzije, a Aleksandar Veliki ga zauzima 334. pr. Kr. Nakon njegove smrti nalazi se pod vlašću Seleukida, Ptolomejevića i Pergama. U to vrijeme Efez doživljava procvat kojem svjedoči Artemidin hram u Efezu. Bio je to najveći i najraskošniji grčki hram i jedno od sedam svjetskih čuda po Pli-niju Starijem. Godine 133. pr. Kr. oporukom pergamskog vladara Atala III. pripao je Rimu te postaje glavni grad i razvijeno trgovačko i prometno središte rimske pokrajine Male Azije. U to vrijeme Efez je bio treći grad po veličini u svijetu i imao je više od 250 tis. stanovnika. Nakon prodora Gota

263. godine, koji su uništili i Artemi-din hram, započinje opadanje Efeza. Kratkotrajno ga osvajaju Arapi 655. god., ali ostaje najdulje pod bizan-tskom vlašću. Godine 1308. zauzi-maju ga Turci. Danas je važna arheološka antička lokacija u Turskoj koju godišnje posjeti više od milijun turista. Nekoliko kilometara istočno od Efeza, u gradu Selčuku, nalazi grob se Sv. Ivana apostola i evan-đelista, (sl.5), a sa zapadne strane

dinstvenih mineralnih izvora u jugo-zapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizlija. Lokalitet se sastoji od to-plih izvora i vapnenca travertina koji ima neobičan oblik plitkih terasastih bazena, nastalih prelijevanjem mine-ralne vode i taloženjem minerala, (sl.7). Na njegovim toplicama

Sl.5 Grob u Selčuku Sv. Ivana apostola i evanđelista

kuća u kojoj je posljednje dane svoga života provela Blažena Djevica Ma-rija, odakle je bila uznesena na nebo, (sl.6). Kuću tradicionalno, podjed-nako posjećuju katoličke i musliman-ske obitelji, naročito one s malom djecom. U svojim misijskim puto-vanjima u Efezu je dva puta boravio Sv. Pavao. Prvi puta 52., a drugi puta 53. godine.

Sl.6 Kuća u Efezu u kojoj je živjela Blažena Djevica Marija do uzne-senja

Jedna skupina sudionika kongresa putovala je u Manisu, a druga u Pa-mukkale, nekadašnji antički grad Hierapolis, danas također poznato turističko odredište. Pamukkale (“Pamučna palača”) je kompleks je-

Sl.7 Pamukkale, prekrasni dio UNES-CO-ve svjetske baštine

izgrađen je antički grad Hierapolis u 2. st. pr. Kr. kao lječilište. U Hiera-polisu se nalaze ostaci kupališta, hra-mova i drugih starogrčkih i starori-mskih spomenika, te originalne ranokršćanske građevine, zbog čega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO-va svjetska baština. U Hierapolisu je ubijen Sv. Filip apostol, a njegovi posmrtni ostaci su preneseni u Rim. Ovo područje se nalazi u dolini rijeke Menderes koje ima umjerenu klimu. Dugo je oko 2000, a široko 600 i vi-soko oko 160 metara. Pamukkale ima 17 izvora u kojima voda ima temperaturu od 35 do 100 °C. Iz njih se voda izlijeva i kanalima vodi do padina gdje se u terasama prelijeva preko skladno oblikovanih jezeraca. Kalcij-karbonat se u vodi taloži i na-posljetku postaje vapnencom, a ugljikov dioksid se otpušta. Oko 499,9 mg CaCO3 se taloži svaki dan iz svake litre vode u savršenim kli-matskim uvjetima. Prilikom boravka u Turskoj uživalo se u prelijepim krajolicima, južnom voću, pretežno maslinama, šipcima, limunima, narančama, veoma uku-snoj i kvalitetnoj hrani, a iznad svega ljubaznim ljudima.


383

Održani Tekstilni dani Zagreb 2014.

Agata VinčićHrvatski inženjerski savez tekstilaca / Časopis Tekstile-mail: [email protected]

Prikaz

Hrvatski inženjerski savez i ove je godine u suradnji s Tekstilno-teh-nološkim fakultetom organizirao stručno savjetovanje Tekstilni dani Zagreb 2014., koje se održalo 5. pro-sinca 2014. u Hrvatskom in že njer-skom savezu.Tema ovogodišnjeg savjetovanja bila je Doprinos inženjera inovativnosti i poduzetništvu, pa su svoje prezen-tacije imali stručnjaci iz područja vezanih uz ovu temu.Nakon pozdravnih riječi predsjed-nika HIST-a Vinka Barišića i pre-dsjednika organizacijskog odbora prof. Dubravka Roglea, prisutne je pozdravila prof. Vjera Krstelj, pre-dsjednica Hrvatskog inženjerskog saveza, te je iznijela zanimljivo izla-ganje o aktivnostima HIS-a u FEANI udruženju koje je predstavnik nacio-nalnih inženjerskih udruga i koje osi-

gurava prepoznatljivost i međusobno priznavanje kompetencija struka i profesija kao značajan doprinos stra-tegiji EU 2020. HIS se pridružio ovom projektu FEANI-a, a time i je-dnom od prioriteta EU 2020, kojim se želi osigurati mobilnost unutar EU što je rezultiralo EngineerING card i EUR ING FEANI INDEX. Enginee-rING card/Inženjerska iskaznica

omogućuje brzo dokazivanje razine obrazovanja i kompetencija, zamje-njuje složeno i dugotrajno priku-pljanje dokumenata (diploma, prepo-ruka i sl.) u svrhu priznavanja kvali-fi kacija, omogućuje mobilnost in že-njera na europskom tržištu rada i omogućuje poslodavcima uvid o raspoloživom kompetentnom kadru.

A. VINČIĆ: Održani Tekstilni dani Zagreb 2014., Tekstil 63 (11-12) 383-388 (2014.)

Predsjednica HIS-a prof. V. Krstelj

384

jamstvo da su ispitivanja provedena prema točno zadanim parametrima.U laboratoriju se provode velik broj ispitivanja, a najčešća su sljedeća:- tekstil i geosintetici: ispitivanja si-

rovinskog sastava, površinske mase, fi noće, gustoće, prekidne čvrstoće, dimenzijskih promjena, pH vode-nog ekstrakta, zdravstvena isprav-nost (azo bojila i formaldehid), po-stojanosti obojenja, uljeodbojnosti i vodoodbojnosti, svojstva gorenja, habanja, otpornosti na gužvanje, površinske otpornosti.

- koža i obuća: ispitivanja debljine, čvrstoće, istezanja, savitljivosti, svoj stava propuštanja i upijanja vode, postojanosti obojenja, zdrav-stvene ispravnosti (krom VI), otpor-nosti na probijanje potplata.

Odjel za certifi kaciju provodi postu-pak certifi kacije, kojim se dokazuje da je proizvod sukladan sa sigurno-snim zahtjevima i/ili određenom nor-mom. Certifi kacija se provodi na osob noj zaštitnoj opremi kao što su zaštitne rukavice, zaštitna obuća i zaštitna odjeća.

Nino Kerman je u ime Davora Sa-bolića, direktora tvrtke izlagao o tvr-tki Čateks povodom 140. godišnjice rada tvrtke. U uvodnom dijelu je uk-ratko iznio najvažnije činjenice iz povijesti tvrtke uz osvrt na današnje stanje tehnološkog parka i proizvod-nog programa. U nastavku je prika-zan promotivni fi lm o Čateksu na-

Darko Mihelčić je u svom izlaganju predstavio tvrtku Euroinspekt Euro-textil d.o.o. koja ima dugogodišnje iskustvo i registrirana je i ovlaštena za kontrolu i ispitivanje tekstila, kože, obuće, geosintetike te osobne zaštitne opreme. U sklopu tvrtke dje-luje i Odjel za certifi kaciju osobne zaštitne opreme, registriran kod Eu-ropske komisije pod brojem 2475. Posebno se osvrnuo na akreditacije laboratorija prema HRN EN ISO/IEC 17025 :2007 i na odjel za certi-fi kaciju prema HRN EN 45011:1998 uz navođenje najvažnijih akreditira-nih ispitnih metoda koje se provode u laboratoriju tvrtke Euroinspekt Eu-rotextil d.o.o.Sažetak: Euroinspekt Eurotextil tvrtka s akreditacijom laborato-rija prema HRN EN ISO/IEC 17025 :2007 i odjelom za certifi ka-ciju prema HRN EN 45011:1998

Predsjednik HIST-a V. Barišić i predsjednik Organizacijskog odbora prof. D. Rogale

Nino Kerman iz tvrtke ČateksDarko Mihelčić iz tvrtke Euroinspekt Eurotextil d.o.o.


Euroinspekt Eurotextil d.o.o iz Za-greba, tvrtka je iz Zagreba s dugo-godišnjim iskustvom, registrirana i ovlaštena za kontrolu i ispitivanje tekstila, kože, obuće, geosintetike te osobne zaštitne opreme. U sklopu tvrtke djeluje i Odjel za certifi kaciju osobne zaštitne opreme, registriran kod Europske komisije pod brojem 2475. Sa svrhom pružanja što kvali-tetnijih usluga i praćenja zahtjeva domaćeg i europskog tržišta, tvrtka posjeduje dvije akreditacije Hrvatske akreditacijske agencije:- akreditaciju prema HRN EN ISO/

IEC 17025 i- akreditaciju prema HRN EN 45011

(koja će biti zamijenjena sa HRN EN ISO/IEC 17065).

U radu laboratorija, odnosno pri-likom ispitivanja, koriste se 94 akre-ditirane ispitne metode, što osigurava ponovljivost rezultata mjerenja i daje

385

činjen povodom ove značajne obljet-nice. Ova hrvatska tekstilna tvrtka je svojim stalnim ulaganjem u novu tehnologiju , inovacije i razvoj novih proizvoda uspjela opstati i u najtežim godinama tekstilne industrije, ali i težiti daljnjem razvoju novih i postojećih proizvodnih programa s ciljem pozicioniranja Čateksa na tržištu visoko kvalitetnih tkanina kao vodećeg primarnog tekstilnog proiz-vođačau u ovom dijelu Europe.Sažetak: 140 godina tvrtke ČateksČateks d.d. Čakovec je tvrtka sa dugogodišnjom tradicijom u tekstil-noj industriji i svrstava se u najstarije tvrtke u Hrvatskoj. Davne 1874. go-dine obitelj Neuman osnovala je prvu bojadisaonu u Čakovcu u centru gra-da i od tada kreću prvi koraci Čateksa kao i međimurske tekstilne industrije.U dugogodišnjem postojanju ova tvr-tka je prošla razne faze razvoja od kojih su posebno važne one u drugoj polovici XX. stoljeća: 1961. godine Čateks gradi prvu halu na mjestu gdje je danas smješten kompletan proizvo-dni pogon; 1971. godine započinje s radom pogon za proizvodnju umjetne kože i 1978., kada se na današnju lo-kaciju seli i posljednji preostali dio tvornice sa stare lokacije. Čateks je dugo godina bio naziv koji se upotre-bljavao kao skraćenica službenog na-ziva tvrtke: Čakovečka tekstilna indu-strija Čakovec, no danas je to službeno ime - Čateks d.d., odnosno ime od utemeljenja tvrtke kao dioničkog društva 10. listopada 1992. godine.Današnji proizvodni ustroj tvrtke po-dijeljen je u tri proizvodne cjeline:

TEKSTIL - tkaona s doradom tka-nine,POLITEKS - proizvodnja tehničkih materijala na bazi poliuretana te la-miniranih materijala,KONFEKCIJA - proizvodnja kućanskog tekstila, zaštitnih navlaka za madrace te radno-zaštitne odjeće za kišu proizvedene visokofrekvent-nim zavarivanjem.Proizvodni program podijeljen je na četiri skupine proizvoda objedinjenih pod nazivom COMPAGO (Compa-go Home, Compago Pretect, Compa-go Defend i Compago Medical). Dugogodišnje iskustvo i implemen-tacija novih tehnologija Čateksu omogućuju poslovnu suradnju s izu-zetno zahtjevnim tržištem Europske unije na koje se plasira 60% ukupne proizvodnje te nacionalnih javnih institucija poput MORH-a, MUP-a, HP-a, HŽ-a, KBC-a i drugih. Vizija fi rme je daljnji razvoj novih i po-stojećih proizvodnih programa s ci-ljem pozicioniranja Čateksa na tržištu visoko kvalitetnih tkanina kao vodećeg primarnog tekstilnog proizvođača u ovom dijelu Europe. Upravo je bogata povijest i tradicija najveći zalog za budućnost i prospe-ritet današnje moderne kompanije u kakvu se Čateks profi lirao konstant-nim napretkom od 1874. godine do danas kada slavi 140 godina poslo-vanja.

Lea Botteri govorila je o razvoju održivih i ekoloških prihvatljivih pirofobnih obrada tekstila u sklo-pu Cost Flaretex projekta na-

činjenih s A.M. Grancarić, A. Tarbuk i J. Alongi. COST FLARETEX je međuvladin okvirni projekt za europ-sku suradnju u području znanosti i tehnologije (COST- Cooperation in Science and Technology) koji omogućava koordinaciju nacionalno fi nanciranih istraživanja na europ-skoj razini. COST omogućava znan-stvene radionice, sudjelovanje s ra-dovima na znanstvenim skupovima, međusobne posjete znanstvenika, škole za doktorande i postdoktoran-de, seminare i dr. Glavni ciljevi ovo-ga projekta su izgradnja europske multidisciplinarne Platforme znanja o održivim usporivačima gorenja.Sažetak: COST FLARETEX pro-jekt - Razvoj održivih i ekološki prihvatljivih pirofobnih obrada tekstilaCOST FLARETEX je međuvladin okvirni projekt za europsku suradnju u području znanosti i tehnologije (COST- Cooperation in Science and Technology) koji omogućava koor-dinaciju nacionalno fi nanciranih istra-živanja na europskoj razini. COST omogućava znanstvene radionice, sudjelovanje s radovima na znan-stvenim skupovima, međusobne po-sjete znanstvenika, škole za dokto-rande i postdoktorande, seminare i dr. Glavni ciljevi ovog projekta su izgradnja europske multidisciplinar-ne Platforme znanja o održivim usporivačima gorenja. Olakšan i brz razvoj te komercijalizaciju tekstila i sličnih materijala zaštićenih od go-renja niskotoksičnim sredstvima koristeći se novim dostupnim tehno-logijama, te promicanje suradnje između znanstvenika iz različitih znanstvenih krugova.Smjernice istraživanja ovog projekta kreću se prema zamjeni postojećih usporivača gorenja (FR) s održivim i ekološkim obradama tekstila, u prometu (automobilskom, željez nič-kom, zračnom i pomorskom), u civilnim, vojnim i građevinskim industrijama koje zahtijevaju od tekstilne-tehnologije multidis cipli-narni pristup gorenju, a pritom isklju-čujući uporabu halogena. COST

Lea Botteri - izlaganje o razvoju održivih i ekološki prihvatljivih pirofobnih obrada tekstila


386

FLARETEX projekt stvara znan-stvenu i tehnološku mrežu na odr-živim usporivačima gorenja, na razvoju inovativnih usporivača uz nisku toksičnost te povoljan utjecaj na okoliš. U sklopu projekta COST FLARETEX A.M. Grancarić i sur. is tražuju primjenu silikatnih i sili-konskih spojeva za pirofobnu obradu pamučne tkanine sa svrhom smanjena dosadašnjih visokih koncentracija postojećih usporivača gorenja. Ovi spojevi imaju visoku toplinsku sta-bilnost i visoku otpornost na toplinu s ograničenim otpuštanjem toksičnih plinova tijekom njihove toplinske razgradnje. Sinergističko djelovanje uree s amonijevim hidrogenfosfatom, za zaštitu pamučnog materijala od gorenja, poznato je od davnina. U ovim istraživanjima primijenit će se natrijev metasilikat u kupelj s pos-tojećim usporivačem gorenja (urea i amonijevim hidrogenfosfat) u svrhu povećanja otpornosti pamučne tkanine na gorenje, te istovremenog smanjenja njihove visoke konc-entracije. Gorivost i toplinska svoj-stva obrađene pamučne tkanine odredit će se graničnim indeksom kisika (LOI), termogravimetrijskom analizom (TGA) i mikrokalorimetrom za sagorijevanje (MCC).

Predavanje o maskirnoj vojnoj odo-ri u 21. stoljeću, autora M.I. Glogar, Đ. Parac-Osterman i I. Žiljak Sta-nimirović, izloženo je u dva dijela. U prvom dijelu je Đurđica Parac-Os-terman govorila o znanstveno-istra-živačkom radu ispitivanja izbora bojila i njihovih spektralne karak-teristike u vidljivom i bliskom infra-crvenom (VIS i NIR) području spek-tra, s ciljem defi niranja opti mal nih kamufl ažnih svojstava. Ivana Žiljak Stanimirović je nakon toga pri kazala konkretna ostvarenja INFRA RE-DESIGN-a na primjerima maskirnog tiska tkanine, ali i mo guć nosti pri-mjene na drugim mate rija lima, kože, folija, papira i sl., pri kazavši njihove slike (odziv) pod Z RGB kamerom i konvencionalnom kamerom, odnosno prostim okom. Predstavljena je i

nova tehnologija INFRAREDESIGN koji je 2008. godine patentirao tim znanstvenika na čelu s prof. Vilkom Žiljkom. Nave denom tehnologijom ne samo da se postiže dobra kamufl aža vojne odore, objekata, opreme i dr. već se u mas kirni uzorak ugrađuje skriveni tekst, slika ili grafi ka koje nisu vidljive golom oku, a detektiraju se novom Z RGB kamerom. Sažetak: Budućnost maskirne voj-ne odore u 21. stoljećuPosljednjih dekada sve je veći trend napuštanja univerzalnog pristupa u dizajnu maskirnih vojnih odora, te se s tzv. univerzalnog dizajna sve više kreće prema visoko sofi sticiranom, originalnom dizajnu koji razumijeva kreiranje uzorka i defi niranje karak-teristika boje prema specifičnim

zahtjevima pojedinog okruženja i te-rena. Također sve se više znanstve-no-istraživačkog rada ulaže u ispiti-vanja izbora bojila kao i njihove spektralne karakteristike u vidljivom i bliskom infracrvenom (VIS i NIR) području spektra, s ciljem defi niranja optimalnih kamufl ažnih svojstava.U ovom radu predstavit će se dio istraživanja provedena, s ciljem defi -niranja spektralnih karakteristika boja u VIS i NIR području, s osvrtom na ulogu dizajna i nove metodologije temeljene na udjelu makro i mikro elemenata na maskirnom vojnom uzorku. Potrebno je naglasiti da se polako napušta tzv. digitalni uzorak i razvija nova metodologija razbija-nja plohe i imitiranja titrajućeg efek-ta prirode.

Đurđica Parac-Osterman i Ivana Žiljak Stanimirović - izlaganje o maskirnoj vojnoj odori

Snježana Firšt Rogale - izlaganje o ispitivanju toplinskih svojstava odjeće


387

Također, predstavljena je i nova teh-nologija INFRAREDESIGN®, koji je 2008. godine patentirao tim znan-stvenika na čelu s prof.dr.sc. Vilkom Žiljkom. Navedenom tehnologijom ne samo da se postiže dobra ka mu-fl aža vojne odore, objekata, opreme i dr. već se u maskirni uzorak ugra-đuje skriveni tekst, slika ili grafi ka koje nisu dostupne golom oku, a de-tektiraju se novom Z RGB kamerom. Ova tehnologija temelji se na krei-ranju tzv. „boja blizanaca“ koje imaju jednake RGB vrijednosti za vidljivi spektar, a različite Z vrijednosti za bliski infracrveni (NIR) spektar. Upravo tzv. „boje blizanci“, zbog svoje karakteristike različitog odazi-va u bliskom infracrvenom području, omogućuju čitanje skrivene poruke. INFRAREDESIGN® tehnologija ugradnje skrivene poruke u maskirni uzorak, pruža visoku razinu dodatne sigurnosti pripadnika vojnih snaga, te mogućnost brzog uvida u auten-tičnost pripadnosti vojnika određenoj naciji i vojnoj postrojbi. U prilog značajnosti navedene tehnologije i mogućnosti koje pruža, govori i ve-liki interes o uporabi INFRAREDE-SIGN® tehnologije, koji je iskazala Hrvatska vojska.

Snježana Firšt Rogale iznijela je pre-davanje o ispitivanju toplinskih svoj-stava konvencionalne odjeće, autora S. Firšt Rogale, D. Rogale, M. Tunić. U predavanju je prikazan raz vijeni mjerni sustav za ispitivanje toplin-skih svojstava kompozita i odjeće - koji omogućava egzatno određivanje toplinskih svojstava odjeće čiji bi se parametri trebali nalaziti na etiketi svakog odjevnog predmeta u Zavodu za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta na. Mjerni su-stav - Toplinski mane ken - patentiran je i za njega su dobivena mnoga priz-nanja i nagrade u zemlji i svijetu.Sažetak: Ispitivanje toplinskih svoj-stava konvencionalne odjećePri kupnji konvencionalne odjeće, koja je primarno namijenjena zaštiti od hladnoće, još uvijek ne postoji egzaktna mogućnost ocjene odjev-

nog predmeta s aspekta točno izmje-renog stupnja toplinske zaštite. Kupcu stoga preostaje da odjevni predmet kupuje spram svog vizual-nog dojma i iskustvene procjene konstrukcije odjevnog predmeta, de-bljine materijala i njegovog sirovin-skog sastava, a da zapravo ne zna stvarne toplinske zaštitne karakteri-stike. Isto tako, kad se dvoumi iz-među dva odjevna predmeta koja želi kupiti, ne može približno točno odre-diti koji od njih ima bolja toplinsko izolacijska svojstva. Tako je danas uobičajeno da je na ovjesnim etike-tama odjeće istaknuta oznaka odjev-ne veličine ili neka druga tjelesna mjera koja dodatno karakterizira odjevni predmet, ali nikad na ovje-snoj etiketi, uz oznaku konfekcijske veličine, nije istaknut i određen to-plinski parametar koji bi davao eg-zaktan podatak o toplinskom svoj-stvu odjevnog predmeta, npr. vrijed-nost toplinskog otpora odjeće, to-plinske vodljivosti odjeće, toplinske izolacije i sl. Stoga pri kupnji odjeće, pri izboru više različitih odjevnih predmeta, nije moguće odabrati odje-vni predmet s najboljim termoizola-cijskim svojstvima.U Zavodu za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta razvijen je mjerni sustavi za ispiti-vanje toplinskih svojstava kompozita i odjeće koji omogućava egzaktno određivanje toplinskih svojstava odjeće čiji bi se parametri trebali na-laziti na etiketi svakog odjevnog pre-dmeta.

Augustin Torbarina, pomoćnik di-rektora Sektora za industriju HGK, održao je prezentaciju na temu: Po-kazatelji stanja hrvatske tekstilne i odjevne industrije s osvrtom na akti-vnosti u cilju povećanja zaposlenosti. Predstavljeni su podaci stanja u ovom sektoru prerađivačke indu-strije. Sažetak: Pokazatelji stanja hrva-tske tekstilne i odjevne industrije s osvrtom na aktivnosti u cilju po ve-ćanja zaposlenosti

Industrija tekstila i odjeće ubraja se danas u najglobaliziranije industrije na svijetu. Globalni je položaj hrva-tske tekstilne i odjevne industrije vrlo kompleksan iako se hrvatska in-dustrijska tradicija povezuje s na-stankom i razvojem upravo ovih in-dustrijskih grana. Povijesno, opći značaj tekstilne i odjevne industrije RH određuje veliki udio u ukupnom broju zaposlenih radnika kao i vanj-skotrgovinskom prometu ukupne prerađivačke industrije.Ovaj sektor iako suočen s jakom kon-kurencijom na domaćem i inozem-nom tržištu, ipak uspijeva opstati ali značajno smanjenog obujma. Upravo ta rastuća međunarodna kon kurencija i jačanje velikih trgovačkih lanaca postavljaju pred hrvatske proizvođače tekstila nova strateška usmjerenja glede ulaganja u marketing, tehno-loško istra ži vanje i razvoj te razvoj vlastite robne marke, te razne kanale distribucije. Me đutim, zahvaljujući tradiciji u proiz vodnji, povoljnom geo stra teškom položaju i mogućnosti transporta, radnoj intenzivnosti, sprem nosti za brzo prihvaćanje mo-dnih zah tijeva, poštivanju roka ispo-ruke te visokoj kvaliteti izrade i di-zajna gotovih proizvoda, dugogodišnji je priznati partner europskih i svjetskih kupaca.Tekstilna i odjevna industrija RH obuh vaća djelatnosti proizvodnje


Augustin Torbarina (HGK) - izlaganje o stanju industrijskog sektora tekstila i odjeće

388

tekstila (C13) i odjeće (C14), a najznačajniji proizvodi su odjeća, proizvodi za domaćinstvo, donje ru-blje, čarape, tehnički tekstil, radna i zaštitna odjeća.Najznačajniji proizvodi tekstilne i odjevne industrije su odjeća, proizvo-di za domaćinstvo, donje rublje, čarape, tehnički tekstil, radna i zaštitna odjeća.Registrirano je 713 tvrtki, od kojih su 4 velike, 25 srednjih te 684 malih što čini 6,55 % ukupno registriranih tvr-tki u prerađivačkoj industriji. U strukturi bruto domaćeg proizvoda RH proizvodnja tekstila i odjeće su-djeluju sa 0,7 %, ostvaruju ukupni prihod od 4,7 mlrd. kn (628,8 mil eura), zapošljavaju 17 740 zaposle-nika (što je 8,23 % od ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji), te ostvaruje izvoz od 435 mil. eura (4,84 % od ukupnog izvoza RH).Sektor ima strateški značaj s više aspekata. Zapošljava značajan broj zaposlenih (drugi najveći poslodavac

u prerađivačkoj industriji). Karakte-rizira ga nepovoljna kvalifi kacijska i demografska struktura (najveći udio žena – oko 85 % uglavnom niska stručna sprema s visokim prosjekom godina, iznad 45) i ima izrazito iz-vozni karakter neto izvoznog efekta (blizu 50 %). Obilježen je visokom regionalnom koncetriranošću (75 % u sjeverozapadnoj Hrvatskoj). Uz sve trendove vezane uz broj zaposle-nih, sektor ima i najniže plaće u cije-loj prerađivačkoj industriji.U Sektoru za industriju pri HGK, djeluje udruženje tekstilne i odjevne industrije, čija je osnovna uloga pro-micanje rada i poslovanja te zaštita interesa hrvatskih proizvođača u zemlji i svijetu. Udruženje zastupa interese članica pred državnim tijeli-ma radi poboljšanja uvjeta poslo-vanja, kontinuirano prati zakonsku regulativu i potiče donošenje te pro-mjenu zakonskih propisa i mjera od interesa za gospodarstvo.

Nakon predavanja prisutni su se uključili u raspravu potaknuti iznije-tim podacima i novostima iz područja znanstveno-istraživačkoj i stručnog rada. Zaključeno je da treba lobirati za ovaj naš sektor, i za industriju i za znanstvena istraživanja jer postoji veliki potencijal koji nije dovoljno prepoznat. Predsjednik je čestitao svima koji svojim radom bude opti-mizam i pokazuju da je pravi put uspješnosti predanost radu i inže-njerski pristup te inovativnost.Predsjednik organizacijskog odbora prof. D. Rogale zahvalio je organiza-cijskom odboru: Ljubi Alpezi, Vinku Barišiću, Sandri Bischof, Alice Bosnar, Snježani Firšt Rogale, Zvonku Dragčeviću, Ani Mariji Grancarić, Željku Penavi, Tanji Pušić, Augustinu Torbarini, Agati Vinčić i Branki Vojnović; Sponzorima, tvrtkama: Čateks, Jadran i Eurotextil te svim inženjerima na zalaganju i doprinosu boljitku tekstilne struke i našem Hrvat-skom inženjerskom savezu tekstilaca.

Svjetska proizvodnja pređe: procjene (4. tromjesečje 2014.) su negativne, izgledi (1. tromjesečje 2015.) nepromijenjeni Svjetska proizvodnja tkanina: procjene (4. tromjesečje 2014.) su pozitivne, izgledi (1. tromjesečje 2015.) su nepromijenjeni Svjetska proizvodnja pređa se sma-njila u 3. tromjesečju 2014. u us po-redbi s prethodnim tromjesečjem zbog manje proizvodnje u Aziji i Eu-ropi. Tijekom istog razdoblja proiz-vodnja pređe u Sjevernoj Ame rici se smanjila umjereno, dok je u Južnoj Americi zabilježen velik porast. Na

Gospodarstvo i tržište

godišnjoj razini svjetska proizvodnja pređa se povećala čemu je doprinijelo veliko povećanje u Aziji. Međutim, u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi proizvodnja pređa se smanjila u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Zalihe pređa su se u svijetu po-većale u 3. tromjesečju 2014. u us-poredbi s 2. tromjesečjem 2014. Zato su se povećale zalihe pređa u Aziji i Južnoj Americi, dok su se smanjile u Europi. Zalihe pređa u svijetu u odnosu na isto razdoblje prošle godine su se povećale zbog većih zaliha u Aziji, dok su se zalihe u Europi i Južnoj Americi smanjile.

Narudžbe pređa u Brazilu pokazale su velik porast na razini tromjesečja u 3. tromjesečju i umjereniji porast u Europi. Također su se povećale bra-zilske narudžbe u odnosu na isto raz-doblje prošle godine, dok je u Europi zabilježen umjeren pad. Svjetska proizvodnja tkanina se sma-njila u 3. tromjesečju 2014. u uspo-redbi s prethodnim tromjesečjem pri čemu je u svim regijama zabilje ženo smanjenje. Međutim, na godišnjoj razini svjetska proizvodnja tkanina se povećala. Zato se povećala proiz-vodnja u Europi i Aziji, a sma njila se u Južnoj Americi. Svjetske zalihe

Svjetska proizvodnja pređe i tkanina u porastu u trećem tromjesečju 2014.

GOSPODARSTVO I TRŽIŠTE., Tekstil 63 (11-12) 388-389 (2014.)

389

tkanina u 3. tromjesečju 2014. su se smanjile na razini tromjesečja i taj je razvoj zabilježen u svim regijama. U odnosu na isto razdoblje prošle godine u Aziji i Sjevernoj Americi zabilježen je rast, a u Europi i Južnoj Americi je zabilježeno smanjenje proizvodnje. Općenito su se zalihe tkanina u svijetu smanjile na go-dišnjoj razini. Narudžbe tkanina su se smanjile u 3. tromjesečju 2014., a povećale u Brazilu na razini tro-mjesečja i na godišnjoj razini. Procjene proizvodnje pređe za 4. tromjesečje 2014. su bile pozitivne za Aziju i Europu, dok su za Sjevernu i Južnu Ameriku bile negativne. Procjene proizvodnje tkanina za 4. tromjesečje 2014. su bile pozitivne za Aziju i Europu, ali negativne za Južnu Ameriku. Predviđanja za proizvodnju pređa u 1. tromjesečju 2015. su pozitivna za Europu, a nepromijenjena za Aziju. Isti uzorak se primjenjuje za izglede na području proizvodnje tkanina. Za 1. tromjesečje 2015. on je pozitivan za Europu i negativan za Aziju. U 3. tromjesečju 2014. globalna proiz-vodnja pređa se smanjila za 1,3 % na razini tromjesečja. Pritom se smanjila proizvodnja u Aziji i Europi za 1,4 % odn. 5,7 %. U Sjevernoj i Južnoj Americi proizvodnja pređa se povećala za 1,1 % i 5,7 % u 3. tro mjesečju 2014. u usporedbi sa 2. tromjesečjem 2014. U usporedbi sa 3. tromjesečjem 2013. svjetska proiz vodnja pređa imala je porast od 6,3 %. Tome je pomoglo povećanje proizvodnje od 7,3 % u Aziji, dok je u drugim regijama zabilježen pad od 3,1 % godišnje u Europi, 2,4 % u Sjevernoj Americi i 12,3 % u Južnoj Americi. Svjetska proizvodnja tkanina sma-njila se za 1,3 % u 3. tromjesečju 2014. u usporedbi s prethodnim

tromjesečjem. Najveće smanjenje je zabilježeno u Južnoj Americi sa 8,3 % i u Europi sa 7,6 %. Proizvodnja tkanina u Aziji se umjereno smanjila za 0,4 %. U usporedbi s time, svjetska proizvodnja tkanina se smanjila za 1,3 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine čemu su doprinijela povećanja u Aziji (2 %) i Europi (2,9 %). Međutim, u Južnoj Americi proizvodnja tkanina se smanjila za 11,4 % godišnje. Svjetske zalihe pređa su se povećale za 0,9 % u 3. tromjesečju 2014. na razini tromjesečja. Pri tomu su zalihe u Aziji ostale skoro nepromijenjene (+0,3 %), dok su se smanjile u Europi za 3,6 %. Zalihe pređa u Južnoj Americi su se povećale za 7,8 %. Na godišnjoj razini globalne zalihe pređa su se povećale za 3,7 % zbog velikog povećanja u Aziji (5,5 %). U Europi i Južnoj Americi zalihe pređa su se smanjile za 2,1 % odn. 11,2 %. Svjetske zalihe tkanina u 3. tro mje-sečju 2014. su se smanjile za 1,4 % u usporedbi s prethodnim tro mje-sečjem, pri čemu su sve regije dale

pozitivan doprinos. Zalihe u Europi su se najviše povećale za 4,8 %, zatim u Južnoj Americi za 4 %, u Sjevernoj Americi za 0,4 % i u Aziji za 0,2 %. Za razliku od toga, zalihe tkanina u 3. tromjesečju 2014. su se smanjile za 1,9 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dok su se zalihe tkanina povećale za 0,8 % u Aziji i za 1,8 % u Sjevernoj Americi, smanjile su se za 0,7 % odn. 9,8 % u Europi odn. Južnoj Americi. Narudžbe pređa u Brazilu su se u 3. tromjesečju povećale za 5,7 % na razini tromjesečja i za 0,5 % u Europi. Na godišnjoj razini narudžbe pređa su se povećale u Brazilu za 12,5 %, a u Europi su se smanjile za 0,3 %. Narudžbe tkanina su se u 3. tro mje-sečju 2014. povećale za 5,7 % u Brazilu u usporedbi s prethodnim tromjesečjem dok su se smanjila za 3,4 % u Europi. U odnosu na isto razdoblje prošle godine narudžbe tkanina u Brazilu povećale su se za 12 %, dok su se u Europi smanjile za 3,6 %. (M.H.)

Sl.1 Proizvodnja pređa i tkanina u svijetu

Proizvodnja pređaProizvodnja tkanina

Pređe i tkanineIzvor: ITMF, Zürich, Švicarska

GOSPODARSTVO I TRŽIŠTE., Tekstil 63 (11-12) 388-389 (2014.)

390

Kalendar kongresa, simpozija, izložbi i sajmova

Uređuju: Anica Hursa i Alice [email protected]; [email protected]

2015.

14.-17.01.2015. Frankfurt, Njemačka Heimtextil 2015 Heimtextil 2015 Obavijesti: � [email protected] heimtextil.messefrankfurt.com

26.01.2015. Zagreb, Hrvatska 8. znanstveno-stručni skup

Tekstilna znanost i gospodarstvo 2015.

8th scientifi c-professional symposium Textile Science and Economy 2015

Obavijesti: Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Prilaz baruna Filipovića 28a 10 000 Zagreb � [email protected] tzg.ttf.unizg.hr

07-09.04.2015. Istanbul, Turska Texworld Istanbul Texworld Istanbul Obavijesti: www.texworld-istanbul.

tr.messefrankfurt.com

07.-10.04.2015. Kijev, Ukrajina EXPO SHOES 2015 EXPO sajam obuće 2015 Obavijesti: � [email protected] offi [email protected] www.artexpo.ua

11.-17.04. 2015. Zagreb, Croatia CSCM – World Congress on

CBRNe Science & Consequence Management

CSCM – svjetski kongres o RKBN znanosti i upravljanju posljedicama Obavijesti:

Prof. dr. sc. Zvonko Orehovec � [email protected] www.cscm-congress.com

27-29.04.2015. São Miguel, Azores, Portugal ICNF 2015 – 2nd International

Conference on Natural Fibers ICNF 2015 – 2. međunarodna kon-

ferencija o prirodnim vlaknima Obavijesti: University of Minho School of Engineering Guimarães, Portugal � secretariat@icnf2015.

fi brenamics.com www.icnf2015.fi brenamics.com/

welcome

07.-9.05.2015. Primošten, Hrvatska 15. Hrvatska konferencija o kva-

liteti i 6. Znanstveni skup Hrva-tskog društva za kvalitetu

15th Croatian Conference on Quality and 6th Scientifi c Assem-bly of the Croatian Society for Quality

Obavijesti: Hrvatsko društvo za kvalitetu Berislavićeva 6, 10000 Zagreb, � [email protected] www.hdkvaliteta.hr

20-21.05.2015. Paris, Francuska 4th International Conference on

Materials, Mechatronics and Au-tomation (ICMMA 2015)

4. međunarodna konferencija o materijalima, mehatronici i auto-matizaciji (ICMMA 2015) Obavijesti:

� [email protected] www.icmma-conf.org/

25.-29.05.2015. Opatija, Hrvatska 38. Međunarodni ICT skup MI-

PRO 2015

KALENDAR KONGRESA, SIMPOZIJA, IZLOŽBI I SAJMOVA, Tekstil 63 (11-12) 390-393 (2014.)

391

38. International ICT symposium MIPRO 2015

Obavijesti: � [email protected] www.mipro.hr

26.-28.05.2015. Raleigh, SAD 6th World Conference on 3D Fa-

brics and Their Applications 6. svjetska konferencija o 3D tka-

ninama i njihovoj primjeni Obavijesti: Dr. Abdel-Fattah Seyam,

Conference Co-Chair � [email protected] wp.tx.ncsu.edu/3dfabrics/

03.-04.06.2015. Prag, Republika Češka International Nonwovens Sympo-

sium 2015 Međunaroni simpozij o netkanom

tekstilu 2015 Obavijesti: � [email protected] www.edana.org/education-

events/conferences-and-symposia/event-detail/international-nonwovens-symposium-2015

04.06.2015. Ljubljana, Slovenija 46. simpozij o novostima u teksti-

lstvu „Preplitanje znanja za tek-stilnu i odjevnu industriju“

46th symposium about news in textiles „Interweaving of knowle-dge for textile and clothing indu-stry“

Obavijesti: 46. SNT Snežniška 5, 1000 Ljubljana Slovenija � [email protected] www.ktoi.si/snt2015

04.-07.05.2015. Frankfurt, Njemačka Techtextil 2015 Texprocess 2015 Obavijesti: Messe Frankfurt Exhibition GmbH APR Predstavništvo tujih sejmov � [email protected] Frankfurt am Main, Frankfurt

Njemačka www.techtextil.com

25-29.05.2015. Opatija, Hrvatska 38. međunarodni skup MIPRO

2015 38th International Symposium

MIPRO 2015 Obavijesti: Ured MIPRO pp. 303 51001 Rijeka � [email protected]

03.-06.06.2015. Ponta Delgada, Azuri, Portugal 7th ECCOMAS Thematic Confe-

rence on Smart Structures and Materials SMART 2015

7. ECCOMAS tematska konfe-rencija o pametnim strukturama i materijalima SMART 2015 Obavijesti:

Paula Jorge IDMEC – Institute of Mechanical

Engineering University of Lisbon Av. Rovisco Pais 1049-001 Lisboa, Portugal � [email protected] www.dem.ist.utl.pt/smart2015

10.-12.06.2015. Bukurešt, Rumunjska 15th AUTEX World Textile

Conference 15. AUTEX konferencija o tekstilu Obavijesti: Prof. Mirela Blaga, Ph.D. Ctext ATI “Gheorghe Asachi” Technical

University of Iasi, Romania Faculty of Textiles, Leather and

Industrial Management � [email protected] autex2015.ro

14.-17. 06. 2015. Zadar, Hrvatska 8th Textile Bioengineering and

Informatics Symposium (TBIS 2015)

8. simpozij tekstilnog bioinženjerstva i informatike (TBIS 2015) Obavijesti:

� [email protected] www.tbisociety.org/conference/


392

25-27.06.2015. Vela Luka, Hrvatska Međunarodno savjetovanje MA-

TRIB 2015 – materijali, trošenje, recikliranje

International Conference MA-TRIB 2015 – Materials, Wear, Recycling Obavijesti:

Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju

Ivana Lučića 5 HR – 10000 ZAGREB Tel.: 0038516168350 � [email protected] www.hdmt.hr

27.-28.06.2015. London, Velika Britanija 4th International Conference on

Materials Engineering for Advan-ced Technologies (ICMEAT 2015)

4. međunarodna konferencija inženjerski materijali za napred-ne tehnologije (ICMEAT 2015) Obavijesti:

� [email protected] www.icmeat-conf.net

28.-29.06.2015. Bangkok, Tajland 2nd International Conference on

Advanced Nano-Technology and Biomedical Material (ANT-BM2015)

2. međunarodna konferencija o naprednim nano tehnologijama i biomedicinskim materijalima (ANTBM2015)

Obavijesti: � [email protected] � [email protected] www.antbm2015.org/index.htm

28.06. – 03.07.2015. Portsmouth, Velika Britanija 16th International Conference on

Environmental Ergonomics 16. međunarodna konferencija o

ergonomiji okoline Obavijesti: � [email protected] www.port.ac.uk/icee2015

12.-18.07.2015. Chengdu, Kina 23rd Annual International Confe-

rence on COMPOSITES/NANO ENGINEERING (ICCE-23)

23. međunarodna konferencija o kompozitima i nano inženjerstvu (ICCE 23)

Obavijesti: David Hui � [email protected] www.icce-nano.org

21-23.07.2015. New York, SAD Texworld USA Texworld SAD Obavijesti: www.texworldusa.com

22.-25.07.2015. Berlin, Njemačka Fire Retardancy and Protection

of Materials Conference (FRPM15)

Obavijesti: http://www.frpm2015.bam.de/en/

index.htm � frpm15@bam,de

11.-13.09.2015. Istanbul, Turska HIGHTEX 2015, 6th Internatio-

nal Technical Textiles and Nonwoven Trade Fair

HIGHTEX 2015, 6. međunarodni sajam tehničkog i netkanog tek-stila Obavijesti:

� [email protected] www.hightex2015.com/en/

index.html

11.-12.09.2015. Istanbul, Turska 5th International Istanbul Textile

Congress 2015: Innovative Tech-nologies “Inspire to Innovate”

5. međunarodni tekstilni kongres u Istanbulu 2015: Inovativne teh-nologije „Inspiracija inovacija-ma“ Obavijesti:

Istanbul Technical University Textile Technologies and Design

Faculty � info@istanbultextilecongress20

15.com www.istanbultextilecongress201

5.com/index.html

16.-18.09.2015. Dornbirn, Austrija 54th Dornbirn Man-Made Fibers

Congress 54. kongres o umjetnim vlaknima

u Dornbirnu Obavijesti:


393

� offi [email protected] www.dornbirn-mfc.com

16-18.09.2015. Zagreb, Hrvatska 8th Central European Conference

on Fibre Grade Polymers, Chemi-cal Fibres and Special Textiles (CEC 2015)

8. srednjeeuropska konferencija o polimerima za vlakna, kemijskim vlaknima i tekstilijama za poseb-ne namjene

Obavijesti: University of Zagreb Faculty of Textile Technology Prilaz baruna Filipovića 28a HR-10 000 Zagreb, Croatia � [email protected] cec2015.ttf.unizg.hr

23-25.09.2015. Moskva, Rusija Heimtextil Russia Heimtextil Rusija Obavijesti: www.heimtextil.ru

29.09. – 03.10.2015. Opatija, Hrvatska 8th International Congress of

Croatian Society of Mechanics 8. međunarodni kongres Hrva-

tskog društva za mehaniku Obavijesti: � [email protected] www.8iccsm.com21.-24.10.2015. Zadar, Hrvatska

26th DAAAM International Sym-posium

26. DAAAM međunarodni simpo-zij Obavijesti:

DAAAM International Vienna Karlsplatz 13/311 A-1040 Wien, Austria � [email protected] daaam.info/?page_id=991

23-25.10.2015. Suzhou, Kina International Conference on Tex-

tile Science and Engineering (CTSE 2015)

Međunarodna konferencija o tek-stilnoj znanosti i inženjerstvu (CTSE 2015)

Obavijesti: � [email protected] www.engii.org/cet2015/

CTSE2015.aspx

12.-19.11.2015. Milano, Italija ITMA 2015 ITMA 2015 Obavijesti: � [email protected] www.itma.com

26-27.11.2015. Aachen, Njemačka 9th Aachen-Dresden Internatio-

nal Textile Conference 2015 9. Aachen-Dresden međunarodna

tekstilna konferencija 2015 Obavijesti: � [email protected] www.aachen-dresden-itc.de/en/


394

Dr.sc. Dragutin Höffer, dipl.oec.(13.11.1920. - 27.10.2014.)

Dana 27.10.2014. naše tekstilno poprište napustio je Dragutin Höffer, naš dragi učitelj, prijatelj i kolega širokog znanja i bogatog iskustva u praksi i svom pedagoškom radu. Bio je erudit ne samo u području tekstila, već su njegova znanja od makroekonomije, tekstilnih tehnologija, organizacije rada, planiranja do pedagoške i publicističke djelatnosti bila izvan-redna. U svom je radu bio uvijek precizan i temeljit, postavljao je pred sebe i svoje suradnike visoke radne i moralne kriterije, ali ih je i oduševljavao svojom snagom argumenata i au-toritetom.Rođen je 13.11.1920. godine u Zagrebu, gdje je 1958. diplomirao na Ekonomskom fakul-tetu. 1965. doktorira ekonomske znanosti na istom fakultetu disertacijom: „Povećanje stup-nja ekonomičnosti u tekstilnoj industriji Jugoslavije netkanim tkivima“.

Radio je u tekstilnim tvornicama, Čateks (Čakovec), Pobjeda (Zagreb), Tekstilni kombinat Zagreb (TKZ – današnji TTT).Usporedo s tim poslovima konstantno je prisutan aktivnim radom u Hrvatskom inženjerskom savezu tekstilaca i časopisu Tekstil, te na Tekstilno-tehnološkom fakultetu.Od 1974. do 1985. predavao je kao izv. i red. profesor na tadašnjem Tehnološkom fakultetu, Studiju tekstilne tehnologije na predmetima Ekonomika, Projektiranje tekstilnih poduzeća i Netkani tekstil. Predmete Projektiranje tekstilnih poduzeća i Netkani tekstil dr. Höffer je kreirao i uveo u studijski program.Predavao je i na postdiplomskom studiju sve do ak.godine 1988./89. Uz mnoge znanstvene i stručne radove iz područja tekstilnih tehologija i ekonomskih znanosti, objavio je i knjigu Netkane tekstilije 1976. godine.Izradio je mnoge studije i projekte te aktivno sudjelovao na mnogim znanstveno-stručnim skupovima iz područja tekstila.

Svojim dugogodišnjim radom u uredništvu časopisa Tekstil, a posebno kao glavni urednik, dao je vrlo velik doprinos razvoju i kvaliteti časopisa Tekstil. Glavni urednik je bio od 1975. do 1993. godine, te 1998. do 1999. Dodatno je utjecao na širenje ugleda HIST-a i svjetskoj afi rmaciji časopisa svojim radom na funkciji predsjednika HIST-a i predsjednika Savjeta za izdavačku djelatnost, radom u Oganizacijskom odboru znanstveno-stručnih savjetovanja Tekstilni dani i kao jedan od idejnih začetnika tih savjetovanja. Njegov doprinos Hrvtakom inženjerskom savezu tekstilaca i časopisu Tekstil nemjerljivo je velik. Godine 1993. u vrijeme kad obnaša dužnost glavnog urednika časopis Tekstil se referira u najznačajnijim svjetskim sekundarnim publikacijama i ubraja se među najuglednije časopise iz područja tekstilne tehnologije.Dr. Höffer je u svom radu bio vrlo precizan i temeljit, uzorno točan, s visokim radnim i mo-

ralnim kriterijima u svim segmentima rada i života. Suradnike je pljenio svojom pravednošću i iskrenošću, a snagom argumenata postao je autoritet, enciklopedijskog znanja. Gospodin, uzoran znanstvenik, stručnjak i nadasve dobar kolega, odan prijatelj i velik čovjek, sve je to u sebi objedinjavao naš dr. Höffer.Dragutin Höffer nije više s nama – no njegovo djelo jest. Hvala mu na svemu.

(D. Pezelj)

U spomen

U SPOMEN, Tekstil 63 (11-12) 394-395 (2014.)

395

Ivančica Jasna Dilica(24.5.1945. – 26.8.2014.)

Nakon duge i teške bolesti 26.8.2014. preminula je Ivančica Jasna Dilica, naša draga prija-teljica „tekstilka“ Iva. Rođena je 24.5.1945. u Zagrebu u kojem je provela i svoj radni vijek. Nakon završetka Više tekstilne škole – smjer tekstilna tehnologija, započinje s radom u Za-vodu za osposobljavanje djece na radnom mjestu voditelja nastave. Nakon toga postaje tehnički direktor DIOZ-a Zagreb, a poslije i tehnički direktor Zapreteksa, Zaprešić. Na radnom mjestu direktora komercijale zapošljava se u tvrtki Lateks iz Laduča, a kasnije prelazi u tvrtku URIHO iz Zagreba, gdje radi na raznim rukovodećim funkcijama vođenja različitih praktičkih

radionica za osobe s invaliditetom. Po završetku poslovne karijere radi kao pomoćnica i savjetnica ravnatelja tvrtke URIHO. Iva je svojom toplinom, otvorenošću i susretljivošću pljenila sve koji su s njom imali priliku surađivati. Mogima je ona bila zaštitno ime tvrtke URIHO. Bila je pouzdana, osoba koja je voljela pomagati i na koju se moglo osloniti. Bila je aktivna članica Hrvatskog inženjerskog saveza tekstilaca i Društva inženjera tek-stilaca Zagrebačke županije i Društva prijatelja Tekstilno-tehnološkog fakulteta (AMCA TTF). Pratila je rad struke i pomagala savjetom svima koji su je zatražili. Njezina vesela i druželjubiva narav poslovna poznanstva pretakala je u pravo prijateljstvo.Njezin odlazak ostavlja veliku prazninu i tugu među brojnim suradnicima i prijateljima, hvala joj na svemu.

U SPOMEN, Tekstil 63 (11-12) 394-395 (2014.)

396

CHRIS NICOLAES IZVRŠNI DIREKTOR TVRTKE LECTRA

ZA NJEMAČKU I ISTOČNU EUROPU

sjedištem u Ismaningu, pokraj Mün-chena. Chris Nicolaes je odgovoran za aktivnosti Lectre u Srednjoj i Istočnoj Europi, uključujući Rusiju i globalno, Zajednicu bivših sovjetskih republika. Misija Chrisa Nicolaesa jest ojačati Lectrinu vodeću poziciju na tržištu mode, namještaja i automobilske in-dustrije. “Naši korisnici na tim tržištima pro-laze kroz dalekosežne strukturne promjene. Zahvaljujući svojoj mreži širom svijeta, Lectra razumije meha-nizme tih promjena i pruža daleko više od same tehnologije: možemo pomoći našim korisnicima u po bolj-šanju cijelokupnog poslovnog proce-sa, posebno u modi. Chrisovo isku-stvo kao izvršnog direktora softver-skih i PLM tvrtki u različitim sekto-rima i zemljama, pomoći će nam u daljnjem širenju naše tržišne pozi-cije,” rekao je Daniel Harari, izvršni direktor Lectre. “Radujem se suradnji s našim kori-snicima iz raznih regija i industrija.

Vijesti iz inozemstva

Lectra, svjetski predvodnik u teh no-loški integriranim rješenjima pos-većenim industriji mekih materijala - tkanine, kože, tehničkih tekstila i kompozitnih materijala - imenovala je Chrisa Nicolaesa izvršnim direk-torom za Lectru u Njemačkoj, sa

Više od 40 godina Lectra nudi svoja rješenja modnim kućama, a više od 20 godina korisnicima iz automobil-ske industrije i industrije namještaja. Svi imaju potrebu za kotrolom lanca vrijednosti, koji je neophodan za osi-guranje vlastitog uspjeha. S našim konzultantskim uslugama, naša pro-gramska rješenja poput Lectra fas-hion PLM i Modaris® 3D za modu te našim rješenjima za krojnicu, mi pomažemo našim korisnicima da uspješno dosegnu taj cilj,” objasnio je Chris Nicolaes. Rodom Nizozemac, Chris Nicolaes karijeru započinje 1982. kao savjet-nik u upravi. Zatim je osnovao i uspješno upravljao nekoliko IT tvrtki poput JJM Germany, distributor ERP softvera, koju je prodao tri godine kasnije tvrtki Marcam, gdje je ime-novan direktorom za zemlje Europe, Srednjeg Istoka i Afrike. Od 2003. do 2007. bio je direktor za Srednju i Is-točnu Europu u poduzeću Dassault Systèmes, proizvođaču PLM proiz-voda. Ima diplomu iz strojarstva i po slovne administracije.

VIJESTI IZ INOZEMSTVA, Tekstil 63 (11-12) 396 (2014.)

UDK 677 + 687(05) ISSN 0492-5882

11-12^ A S O P I S Z A T E K S T I L N U I O D J E V N U T E H N O L O G I J UJOURNAL FOR TEXTILE AND CLOTHING TECHNOLOGYZEITSCHRIFT FÜR TEXTILTECHNOLOGIE UND BEKLEIDUNGSTECHNIK

Vol. 63 Zagreb, November-December 2014 No. 11-12

Tekstil Vol. 63 broj 11-12 str. 337-396 Zagreb, studeni-prosinac 2014.

I S S N 0 4 9 2 - 5 8 8 2

TE

KS

TIL

11-1

2-1

0/2

014.

korice tekstil 11-12 2014tekstil.hist.hr/files/tekstil_2014_63_11-12.pdf · 2018-11-21 · udk 677...

Documents