Koštani sistem

• Tokom embrionalnog razvoja većina kostiju je u formi hrskavice, osim plosnatih kostiju, koje se razvijaju iz vezivnog tkiva.

• Hrskavično tkivo postepeno se pretvara u koštano djelovanjem tvorbenih koštanih stanica – osteoblasta, u središtima okoštavanja. Ta središta okoštavanja nalaze se u srednjem dijelu i na krajevima kostiju.

• Tokom rasta, hrskavični kolutovi (epifizne hrskavice) postoje izmenu središnjeg dijela i krajeva kostiju, i kad konačno okoštaju (kasni pubertet), prestaje rast kostiju.

205-6 kostiju 30% organske, 70%anorganske tvari (Ca, P)

Podjela kostiju

• U tijelu ukupno ima preko dvije stotine kostiju, a dijelimo ih prema obliku na duge (npr.kosti udova), kratke (kralješci, šaka, stopalo) i plosnate (zdjelica, lubanja, lopatica).

Oblik kostiju• Cjevaste – duge –Kosti ruku i nogu • •Plosnate – široke –Lopatice, zdjelične kosti • •Kratke – kubične –Kralježnica, šaka, stopalo • Sastav kosti •20% vode •25% organske tvari – osein –Kolagen – elastičnost i• gipkost •55% mineralne tvari • –spojevi kalcija i fosfora –čvrstoda i tvrdoća

Uloga koštanog sistema

– potpora tijelu, – štit organima u tjelesnim šupljinama, – hvatište mišićima, – mjesto stvaranja krvnih stanica i – biokemijski regulator koncentracije kalcija i drugih

minerala u organizmu.

•Omogućuje uspravan hod

•Štiti osjetljive unutrašnje organe

•Omogućuje pokrete

Koštano tkivo i koštana stanica

Građa kostiju• Površina kosti, izuzev dijela pokrivenog zglobnom

hrskavicom, pokriva tanka, ali čvrsta, prokrvljena vezivna opna, pokosnica ili periost. Glavna je funkcija ove opne raspodjela krvnih žila i živaca na površini kosti, a štiti i pomaže pri cijeljenju prijeloma kosti.

• Dodatnu opskrbu krvlju omogućuju arterije što, zajedno sa živcima ulaze u kost kroz tzv. hranidbene otvore. Ispod pokosnice je sloj zbijenog koštanog tkiva, kompakta. Sloj kompaktne kosti omenuje spužvastu kost, čiji su listići (lamele) poredani u smjerovima najvećeg opterećenja.

• Na taj se način uz malu težinu kosti postiže maksimalna otpornost na tlačna i vlačna opterećenja (princip minimum – maksimum).

• U središtu dugih, plosnatih kostiju i kralježaka nalaze se žuta i crvena koštana moždina, u kojoj se proizvode krvne stanice.

Građa kostiju

Žuta koštana srž

Pokosnica

Kompaktno koštano tkivo

(koštana materija)

Crvena koštana srž

POKOSNICA •izvana •obavija kost

ČVRSTO KOŠTANO TKIVO •ispod pokosnice •čini kost čvrstom

SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO •u unutrašnjosti i na krajevima kostiju •smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstoću

KOŠTANA SRŽ •ispunjava šupljine u kostima •proizvodi krvne stanice

HRSKAVICA •na mjestu dodira dviju kostiju •ublažava udarce i smanjuje trenje koštana srž –skladište masti –stvaranje krvnih stanica

koštano tkivo(kompaktno, spužvasto)

Zgobovi

• Zglobovi su spojevi između kostiju, i dio su kostura koji omogućuje pokrete. Dijelimo ih, prema grani, u tri skupine:

• vezivni (fibrozni) zglobovi, kao npr. šavovi, spojevi izmenu kostiju lubanje spojeni samo vezivnim tkivom;

• hrskavični (kartilaginozni) zglobovi, kao npr. preponska simfiza;

• pravi (sinovijalni) zglobovi

Pravi zglobovi• Najčešći i najpokretljiviji. • U ovih su zglobova zglobne plohe pokrivene zglobnom

hrskavicom, a unutar zglobne šupljine nalazi se zglobna (sinovijalna) tekućina, koja podmazuje i hrani zglobnu hrskavicu. Izbočena zglobna ploha čini konveksno zglobno tijelo, a udubljena konkavno zglobno tijelo. Zglobovi omeđuju dva lista zglobne čahure – vanjski (fibrozni), građen od čvrstog veziva i unutrašnji (sinovijalni) koji lučizglobnu tekućinu.

• Zglob učvršćuju sveze ili ligamenti, koji stabiliziraju zglob i ograničavaju amplitudu pokreta. Neki ligamenti se nalaze unutar zgloba i zglobne čahure (npr. križni ligamenti koljena), neki su urasli u zglobnu čahuru, a neki se nalaze izvan zgloba, odvojeni od zglobne čahure.

• Sinovijalne vrećice ili bursae često se nalaze u blizini zgloba, a funkcija im je da spriječe trenje na mjestima gdje tetive prelaze blizu kosti.

Podjela pokreta u pravim zglobovima

• Sve pokrete u širem smislu možemo podijeliti na kutne, kružne (cirkularne) i translacijske pokrete. Pri opisivanju kutnih i kružnih pokreta koristimo se pojmom ravnina i osovina pokreta.

• RAVNINA POKRETA je ravnina u kojoj se vrši pokret, i obično pokrete u zglobovima opisujemo u odnosu na osnovne ravnine tijela – središnju (sagitalnu), čeonu(frontalnu) i poprečnu (transverzalnu). OSOVINA POKRETA zamišljeni je pravac koji prolazi sredinom zgloba, a okomit je na ravninu u kojoj se vrši pokret.

• Stoga imamo i tri osnovne osovine pokreta:

• SAGITALNA (SREDIŠNJA) OSOVINA oko koje se vrše kutni pokreti u čeonoj ravnini, npr. ADUKCIJA ili PRIMICANJE i ABDUKCIJA ili ODMICANJE,

• TRANSVERZALNA (POPREČNA) OSOVINA oko koje se vrše kutni pokreti u sagitalnoj ravnini, npr. FLEKSIJA ili PREGIBANJE i EKSTENZIJA iliISPRUŽANJE,

• LONGITUDINALNA (UZDUŽNA) OSOVINA oko koje se uvijek i jedino vrše kružni pokreti ROTACIJE ili OBRTANJA.

Veze među kostima

• Zglobovi

• Hrskavica

• Šavovi lobanje

Konstrukcija žena-muškaraca

• Konstitucija žene

–manja, lakša i nežnija

•Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini

–žene - oko 16 %

–muškarci - oko 18 %

•specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa

–Žene – široka i niska

–Porođajni kanal

Zanimljivosti • Najmanja kost u ljudskom tijelu je stremen koja se nalazi

u uhu, duga je samo 3mm• Ruka se sastoji od 54 kosti, uključujući zglobove• Jedina kost koja u potpunosti naraste tijekom rođenja je

uho• Ljudi su rođeni s 300 kostiju u svom tijelu, ali u starosti

imaju tek 206, uzrok toga je sjedinjavanje pojedinih kostiju

• Ljudsko lice se sastoji od 15 kostiju• Caklina je najkruća tvar u ljudskom tijelu• Iako su kosti izvana krute i teške, iznutra su vrlo mekane

i lagane, sastoje se od 75% vode• Kosti čine 14% ljudske težine• Nokti na prstima rastu čak 4 puta brže od noktiju na

nogama• Bedrena kost je jača od betona• Bedrena kost koja je i najjača te najduža kost u tijelu, je

šuplja

10 zanimljivosti o ljudskom tijelu

• Donosimo Vam 10 zanimljivijih stvari koje vjerojatno niste znali o svome tijelu. Jeste li znali da naše srce kroz 24 sata "propumpa" oko 7.500 litara krvi i odmara se samo između dva otkucaja ili da se i mi ljudi "linjamo" kao i životinje? Tijekom svakog sata odbacujemo 600.000 čestica kože, što bi značilo da se za godinu dana može skupiti oko pola kile odbačene kože. Ljudsko tijelo svijetli u mraku? Zvuči nevjerovatno, no istinito je. Jedno istraživanje je pokazalo da ljudsko tijelo emitira male količine svjetlosti koje nisu vidljive ljudskom oku, ali su svakako prisutne. Kakve još zanimljive stvari krije naše tijelo, pročitajte u nastavku.

• 1. Otisak jezikaJeste li znali da svaki čovjek ima jedinstveni otisak jezika, baš kao i prsta? Kao i jagodice prstiju, svaki čovjek ima jedinstveni otisak jezika. Ova metoda se ne koristi često zato što se rijetko može dogoditi da neko ostavi otisak jezika, a i baze podataka postoje za otiske prstiju, ali ne i otiske jezika.

• 2. Broj kostiju u ljudskom tijeluJeste li znali da se rađamo sa 350 kostiju? Naime, kada se čovjek rodi, njegovo tijelo ima 350 kostiju, no tijekom rasta određene kosti srastaju, te tako više kostiju postaje jedna. Iz tog razloga odrastao čovjek "završi" na 206 kostiju.

•3. Pamćenje mirisaJeste li znali da je ljudski nos u mogućnosti zapamtiti i do 50.000 mirisa? Naravno, naš njuh nije ni približno razvijen kao kod psa, ali je zato u stanju zapamtiti oko 50.000 različitih mirisa.

• 4. KihanjeJeste li znali da zrak koji nastaje tijekom kihanja dostiže brzinu od 160km/h, pa čak i više? Da, doista je tako. Mislim da je to dovoljan razlog da ubuduće stavljate ruku na nos i usta dok kišete.

5. HrkanjeJeste li znali da čovjek može oglušiti zbog vlastitog hrkanja? Prosječno hrkanje prozvodi buku od 60 decibela, što je jednako normalnom razgovoru, no neki ljudi mogu proizvesti i do 80 decibela i više, što je jednako pneumatskoj bušilici za beton. Smatra se da je buka veća od 85 decibela štetna za naš sluh, te ga može trajno oštetiti.

•6. Ujutro smo viši nego navečerJeste li znali da smo ujutro viši nego navečer? Naime, naša tijela su viša ujutro zbog toga što se tokom noći, odnosno sna, obnavlja tekućina među diskovima kralježnice, te nas "produžuje" dodatnih jedan centimetar.

7. Tijelo proizvodi aspirinJeste li znali da čovjekovo tijelo proizvodi vlastiti aspirin? Konzumiranje voća i povrća ljudskom tijelu može pomoći da napravi vlastiti aspirin. Jedno je istraživanje pokazalo kako ljudsko tijelo od kiseline iz voća i povrća proizvodi salicilnu kiselinu, koja je ključna komponenta aspirina.

• 8. Dužina tankog crijevaJeste li znali da je tanko crijevo u prosjeku dugo između 5 i 7 metara? Da, tanko crijevo je u prosjeku četiri puta duže od prosječne visine čovjeka. Dakle, da tanko crijevo nije izuvijano u našoj utrobi, ne bi drugačije stalo.

•9. KrvotokJeste li znali da kada bi se sve žile u čovjekovom tijelu spojile, dužina tog spoja bi bila oko 60.000 kilometara? Zaista čudnovato! Kada bi spojili sve žile i žilice u čovjekovom tijelu, taj spoj bi iznosio nevjerojatnih 60.000 kilometara.

10. Potreba za snomJeste li znali da čovjek može tjednima biti bez hrane, ali ne i bez sna? Poslije jedanaeste neprospavane noći ćete zaspati, ali se više nećete probuditi.