kozarsko i ovcarski list broj_21

TISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCITISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCI

TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI

TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI

ISSN

1846-0

070

^ ~asopis za uzgajiva e i ljubitelje ovaca i koza Godina I - Broj 21 - Rujan Listopad 200 .V / 9

Veliki ovji metilj

Potrebe za vodom

TEMA BROJA:Proizvodnja i prerada

ovjeg mlijeka

11. savjetovanje i 10. izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva - program i prijave

Janjadi mlijeko

kad ih drugi nemaju

Uz hormonske spuvice Vi odluujete o Vaoj proizvodnji!

IntervetSchering-Plough Animal Health

10 000 ZAGREB, , -Sarajevska 27 CROATIA P /fax +385 1 6600 284

Mobile +385 91 343 44 E-mail @

hone

22 - : vedrana.bertol sp.intervet.com

Intervet International - Podruznica u RH

BROJ 21 (RUJAN/LISTOPAD 2009.) 3

asopis za uzgajivae i ljubitelje ovaca i koza

GOD. IV, BR. 21, RUJAN/LISTOPAD 09.

Osnivai:HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA

OVACA I KOZA,HRVATSKI STOARSKI CENTAR

ISSN 1846-0070

Nakladnik i tiskar:Tiskarski obrt, nakladnitvo i trgovina

ZEBRAGundulieva 42, 32100 VinkovciTel: 032/332717, Fax: 332715

email: [email protected]: 24850031100202544

Za nakladnika odgovara:Silvija Benevi,

Vinkovci, Gundulieva 42

Glavni i odgovorni urednik:mr. sc. Zdravko Bara,

Josipa Kosora 40, 23000 Zadaremail: [email protected]

Zamjenik glavnog i odg. urednika:Anton Jurea

Ureivaki odbor:prof. dr. sc. Boro Mio, prof. dr. sc. Vesna Pavi, prof. dr. sc. Velimir Sui, prof. dr. sc. Jasmina Luka Havranek, prof. dr. sc. Dubravka Samarija, prof. dr. sc. Zvonko Antunovi, mr. sc. Antun Kosteli, Anton Jurea, Erika Baranai, Damir Bunti, dipl. ing., Danijel Mulc, dipl. ing., Darko Jurkovi, dipl. ing., Tatjana Sinkovi, dipl. ing., Jasna Govorin, dipl. ing. i mr. sc. Zdravko Bara

Lektor:Maja Bukna, prof.

Pretplata za 6 brojeva iznosi 150,00 knZa inozemstvo je 35 Eura

Prilozi i savjeti objavljeni u Ovarsko kozarskom listu temelje se na strunosti i iskustvu autora i Ovarskokozarski list ne odgovara za sluaj tete ili neuspjeha. Pretisak preporuen i doputen, ali uz obveznu napomenu: Preuzeto iz Ovar skokozarskog lista.

Rukopisi i fotografije se ne vraaju.

asopis je upisan u Upisnik HGK pod rednim brojem 575

S A D R A J Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka 4 Iz Hrvatske poljoprivredne agen

cije 5 HRANIDBA Utjecaj svjetske ekonomske krize na poslovanje u kozarstvu i ovarstvu 7 HRANIDBA Dodavanje Polietilenglikola u smanjenju antinutritivnog djelovanja Tanina u obroku koza 10 PROIZVODNJA MLIJEKA Kako umanjiti sezonsku pojavu kozjeg mlijeka na tritu 12 TEMA BROJA Operativni program razvoja ovarske i kozarske proizvodnje u RH 15 EKONOMINOST PROIZVODNJE Veliina stada kao initelj ekonomske odrivosti ovarskih farmi 20 VETERINARSKI SAVJETNIK Tetanus 23 Ozljeda nogu 24 Ovca je idealan domain za liinku Psee trakavice 26 OBITELJSKA GOSPODARSTVA OPG Magri 28 IZLOBE 30 DOGAANJA Vuk ponovo najbre ostrigao ovce 33 Gastro kutak 35

Potovani itatelji Ovarskokozarskog lista, u naem novom izdanju za temu broja izabrali smo opiran lanak prof. Mioa, kojim se detaljno, s puno podataka analizira proizvodnja i prerada ovjeg mlijeka u Hrvatskoj. S pravom profesor istie kako se o ovoj proizvodnji, iji je krajnji proizvod itav niz vrhunskih sireva na hrvatskom tritu, premalo i pie i govori.

Tema broja je iznimno interesantna i zbog injenice da dolazi upravo pred 10., jubilarnu izlobu ovjih i kozjih sireva. Ova manifestacija se godinama i organizira prvenstveno radi predstavljanja proizvodnje i ovjeg i kozjeg mlijeka koja rezultira proizvodnjom visokokvalitetnih i na tritu itekako prepoznatih i traenih sireva. U vremenu kada svega nekoliko velikih mljekara otkupljuje ili ovje ili kozje mlijeko, proizvodnja sireva na obiteljskim gospodarstvima bila je (a tako e biti i dalje) u nekim podrujima bez organiziranog otkupa, presudan imbenik opstanka proizvodnje mlijeka u ovarstvu ili kozarstvu.

Sve dosadanje izlobe sireva, pa tako i ovogodinja deseta, koja se odrava uz jedanaesto savjetovanje, svih ovih godina nisu bile samo mjesto predstavljanja proizvoda ve i mjesto educiranja, stjecanja novih znanja i razmjene iskustava.

Za njezinu dugovjenost osim samih uzgajivaa ovaca i koza, ujedno i proizvoaa ovjih i kozjih sireva i djelatnika Hrvatske poljoprivredne agencije, priznanje treba odati strunjacima iz Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, koji godinama sudjeluju u povjerenstvima za ocjenu sireva ukazujui na propuste u proizvodnji i na naine njihova rjeavanja, kao i profesorima s drugih Zavoda koji svojim savjetima o uzgoju, hranidbi, zdravstvenoj zatiti itd. takoer znaajno utjeu na uspjenost ove proizvodnje.

Od ostalih tema u 21. izdanju izdvajamo i opirnu informaciju o odravanju izbora za prvu skuptinu Hrvatske poljoprivredne komore, koja je osnovana s ciljem da bude reprezentativan predstavnik svih poljoprivrednih proizvoaa i radi zatite interesa istih. Koliko je velika potreba za organiziranjem Komore govori i injenica da je u Hrvatskoj vie od 800 razliitih udruenja koja okupljaju poljoprivredne proizvoae! I ovim putem Vas pozivamo da se odazovete na izbore, te da dopisnim putem date potporu kandidatima za koje drite da e vas reprezentativno predstavljati.

Donosimo i interesantan lanak o vodi s hranidbenog stajalita, o neizostavnoj komponenti u hranidbi o kojoj se tako malo pie. O potrebama za vodom kao presudnom imbeniku za normalno odvijanje metabolikih aktivnosti u organizmu, ali isto tako imbenika o kojem ovisi iskoritavanje proizvodnih kapaciteta pojedinih grla pie nam mr. sc. Goran Ki. Profesor Grgi pie nam o provedbi Operativnog program kroz razliite ovarske proizvodne modele. Provedba programa se i dalje eka, a za sada stoji zbog dobro znanih, financijskih razloga. U veterinarskom savjetniku donosimo lanak o prilino rairenom ovjem velikom metilju, ije prisustvo u populacijama ovaca diljem svijeta ini godinju tetu, kako pie profesor Marinculi, u iznosu od nevjerojatnih 2,5 milijarde eura!

Donosimo i reportau s dravne izlobe ovaca i koza odrane u sklopu Jesenskog meunarodnog Bjelovarskog sajma. estitamo svim sudionicima, onima koji su dobili priznanja za svoja grla ali i onima kojima to nije polo za rukom ove godine. Bez obzira tko je osvojio priznanja a tko nije, ostaje injenica da na dravnoj izlobi ionako nastojimo okupiti i prikazati naa najbolja grla iz uzgoja!

Dovienja do naeg glavnog godinjeg okupljanja savjetovanja uzgajivaa ovaca i koza!

Va urednikZdravko Bara

UVODNIK


IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE

UVODIMO ZNAK MLIJEKO HRVATSKIH FARMI

Mr. sc. Zdravko Bara U Republici Hrvatskoj

godinje se od proizvoaa otkupi oko 660 milijuna litara kravljeg, oko 2,8 milijuna lita ra ovjeg i oko 4 milijuna litara kozjega mlijeka. Gotovo devedeset posto otkupljenih koliina kravljeg mlijeka je ve danas prema EU standardima

mlijeko ekstra kvalitete, dok je otkupljeno ovje i kozje mlijeko u koliinama veim od 90% ekstra kvalitete. Naalost, u posljednje vrijeme, optereeni negativnim uincima globalne financijske krize i recesije, koji su se prelili i na hrvatski sektor mljekarstva, premalo vremena i pozornosti pridajemo isticanju kvalitete koju imamo i proizvodimo i koju i dalje elimo zadrati. Kvaliteta koju posjedujemo u proizvodnji mlijeka, a koju dodatno oplemenjuju paletom proizvoda preraivai, nije nastala preko noi, ve je plod dugogodinjeg mukotrpnog razvoja proizvoaa i preraivaa mlijeka i svakako joj treba posvetiti posebnu pozornost omoguavajui i potroaima njezinu jasnu prepoznatljivost.

Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u naoj zemlji, a uz potporu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri Ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvoaima, preraivaima i sa strunjacima upuenima u nae stoarskomljekarske prilike, odnedavno je pokrenula niz aktivnosti za uvoenje znaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI na ambalai mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mlijenih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi. Odrano je vie sastanaka s predstavnicima proizvoaa i preraivaa koji su dali snanu potporu ovom projektu, tako da je oekivati skoro pojavljivanje ovog znaka na ambalai mlijeka i mlijenih proizvoda.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji drimo kako daljnji razvoj sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj ovisi ponajprije o jo jaoj povezanosti proizvoaa mlijeka, preraivake industrije i potroaa, a stvaranjem prepoznatljive oznake MLIJEKO HRVATSKIH FARMI na ambalai mlijeka i mlijenih proizvoda, svi subjekti ukljueni u mlijeni sektor ostvaruju odreene prednosti.

Glavni cilj ovog projekta je promotivnom kampanjom domae proizvodnje mlijeka i mlijenih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama postii poveanje potronje tih proizvoda uz istovremeno poveanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama, za to su zainteresirani proizvoai. Drimo kako stavljanjem znaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI proizvod postaje na velikom mlijenom tritu izdvojen i prepoznatljiv po hrvatskoj kvaliteti, to je poseban interes mljekarske industrije. Potroaima elimo pruiti mogunost da kupnjom proizvoda oznaenih znakom MLIJEKO HRVATSKIH FARMI kupe kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u Hrvatskoj, te da i na taj nain podre razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka.

Jedinstvena i prepoznatljiva oznaka kojom se oznaavaju domai poljoprivredni proizvodi, a s ciljem poveavanja i potronje i proizvodnje istih, esta je pojava u zemljama Europske Unije, a cjelokupnu organizaciju oko pravilnog koritenja znaka obino preuzima neka od institucija zaduena za kontrolu kvalitete tih proizvoda. Stoga je logino da ovlatenje za koritenje znaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI, kao i kontrolu koritenja obavlja Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja kontrolira kvalitetu ukupno otkupljenog mlijeka u Republici Hrvatskoj, raspolae tonim podatcima o otkupljenim koliinama mlijeka, prikuplja proizvodne mjesene bilance od svih mljekara.

tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i koza

grada BenkovcaGrad Benkovac etalite kneza Branimira 12 23420 Benkovac http://www.benkovac.com

HPAHRVAT S K A P O L J O P R I V R E D N A A G E N C I J A


IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Izborna pravila i obrasci, odluka o raspisivanju izbora, popis biraa i drugi pratei dokumenti mogu se pronai na inter-netskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr), Hrvatske poljoprivredne agencije (www.hpa.hr) i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu sav-

jetodavnu slubu (www.hzpss.hr).

Prenijeto s internetske stranice www.mps.hr U skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj pol

joprivrednoj komori (Narodne novine, broj 30/09) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministarstva nadlenog za poljoprivredu i ruralni razvoj, imenovala je Povjerenstvo za provoenje izbora za Skuptinu Hrvatske poljoprivredne komore. Imenovano Povjerenstvo utvrdilo je izborna pravila za provoenje prvih izbora za Skuptinu Hrvatske poljoprivredne komore te provodi prve izbore, koji su raspisani u rujnu ove godine, posebnom odlukom imenovanog Povjerenstva.

lanstvo u Komori je obvezno, a lanovi Komore su fizike i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u skladu s posebnim propisima. Izbori poinju 02., a traju do 27. studenog 2009. godine.IZBORNA PRAVILA ZA PROVEDBU PRVIH

IZBORA ZA SKUPTINU HRVATSKEPOLJOPRIVREDNE KOMORE

U Skuptinu se bira najvie 131 lan, iz 21 izborne jedinice odreene po podrujima upanija i Grada Zagreba, i to predstavnici dvije izborne skupine:

1. obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG),

2. ostalih subjekata upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Iz svake izborne jedinice bira se odreen broj lanova, proporcionalno broju lanova Komore u toj izbornoj jedinici. Za lanove Skuptine mogu biti birani punoljetni nositelji obiteljskih gospodarstava, vlasnici obrta odnosno pravne osobe koji e u Skuptini predstavljati odgovorne osobe, a koji su upisani u Upisnik.

Prijedlozi kandidatura zaprimaju se od 18. rujna do 9. listopada 2009. u Pisarnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (dostaviti potom ili osobno).

Za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 33 potpisa lanova Komore upisanih u izbornoj jedinici u odreenoj izbornoj skupini. Kandidatom se moe biti samu jednoj izbornoj jedinici.

Povjerenstvo za provoenje izbora glasake e listie dostaviti potom svim lanovima Komore upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava, nakon objave lista kandidata 19. listopada 2009. godine, a najkasnije do 2. studenog 2009. godine, iskljuivo na adresu navedenu u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava.

Popis biraa, sistematiziran po izbornim jedinicama, objavljen je na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te na internetskim stranicama i u prostorijama ureda Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu i Hrvatske poljoprivredne agencije, do zavretka izbora.

Popunjeni glasaki listii moraju se dostaviti Povjerenstvu potom od 2. studenog do 27. studenog 2009. godine do 16:00 sati, na adresu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Izborna promidba poinje s danom objave prihvaenih kandidata, 19. listopada u 16:00 sati, a

IZBORI ZA SKUPTINU

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA

zavrava posljednjeg dana odreenog za dostavu glasova, 27. studenog 2009. godine u 16:00 sati.

Slubeni rezultati objavit e se nakon odluivanja o svim prigovorima podnesenim u zatiti birakog prava, odnosno proteka rokova za njihovo podnoenje.

Verifikacija mandata zastupnika u Skuptini obavit e se na konstituirajuoj sjednici Skuptine, koju e sazvati ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA

je samostalna, neovisna, struna i poslovna organizacija koja je osnovana s ciljem promicanja, zatite i zastupanja interesa lanova Komore, pruanja potpore lanovima u svrhu unaprjeenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora, promicanje vrijednosti i vanosti ouvanja i unaprjeenja poljoprivrede i ruralnog prostora u ukupnom drutvenogospodarskom razvitku zemlje. Sjedite Komore je u Zagrebu. Komora je osnovana s ciljem:

promicanja, zatite i zastupanja interesa lanova Komore,edukacije i savjetovanja lanova Komore, pruanja potpore lanovima Komore u svrhu una prjeenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora,promicanja vrijednosti i vanosti ouvanja i una prjeenja poljoprivrede i ruralnog prostora u ukupnom drutvenogospodarskom razvitku zemlje.

Djelatnost Komore inesljedei poslovi i zadatci:

promicanje, zatita i zastupanje interesa lanova Komore pred tijelima dravne uprave te lokalne i podrune (regionalne) samouprave, osobito u postupku donoenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor,usklaivanje interesa lanova Komore, praenje stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru, izrada izvjea o rezultatima djelovanja mjera poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka te zakonskih propisa na poljoprivrednu proizvodnju, te predlaganje rjeenja za unaprjeenje poljoprivrede i razvitak ruralnog prostora nadlenim tijelima,*inicijativa, razmatranje odnosno davanje strunih miljenja u postupku donoenja propisa i drugih dokumenata iz podruja poljoprivrede, hrane, ruralnog razvitka te zatite zdravlja i dobrobiti ivotinja,razmatranje cijena usluga pravnih osoba s javnim ovlastima u podruju djelatnosti, ovlatenim od ministarstva nadlenog za poljoprivredu,inicijativa za donoenje propisa kojima se utvruju ovlasti Komore u skladu s kriterijima europske prakse,


IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

kontrola mjera ruralnog razvoja, voenje evidencije izravne prodaje za poljoprivredna gospodarstva,koordiniranje djelovanja poljoprivrednih udruga, suradnja s obrazovnim, znanstvenim, strunim i istraivakim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i trita u poljoprivredi, sigurnosti hrane, zatite okolia, zatite zdravlja ljudi i ivotinja, dobrobiti ivotinja, ouvanja kulturne batine i unapreenja ruralnog prostora,promicanje interesa lanova u inozemstvu, uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama,pripremanje i organiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih priredbi iz podruja poljoprivrede i seoskog prostora,organiziranje strunog osposobljavanja, seminara, teajeva i radionica iz podruja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zatite zdravlja i dobrobiti ivotinja te ruralnog razvoja,organiziranje savjetovanja o socijalnim, pravnim i poreznim pitanjima za potrebe lanova Komore,

skupljanje, obrada, publiciranje i dostavljanje svih relevantnih informacija za potrebe lanova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavakoj djelatnosti iz podruja djelatnosti,dodjela priznanja za uspjean rad lanovima Komore,voenje baza podataka iz podruja djelatnosti, obavljanje i drugih poslova u skladu sa Statutom i opim aktima Komore.

lanstvo u Komori je obvezno. lanovi Komore su fizike i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Tijela Komore su: Skuptina, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik.

Skuptina je najvie tijelo upravljanja Komore, a ine je predstavnici lanova Komore. lanove skuptine biraju lanovi Komore neposredno na izborima. lanovi se biraju na mandat od 4 godine.

Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori objavljen je u Narodnim novinama, broj 30/09.

RB Izborna jedinica

Ukupan broj lanova

Komore u izbornoj jedinici

Broj lanova Komore,

predstavnika OPG-a, u izbornoj

jedinici

Broj lanova Komore

predstavnika ostalih subjekata, u izbornoj jedinici

Broj predstavnika OPG-a upisanih u Upisnik oji se bira u izbornoj jedinici

Broj predstavnika ostalih subjekata

upisanih u Upisnik koji se bira u izbornoj

jedinici

Ukupan broja mandata u

izbornoj jedinici

1. GRAD ZAGREB 5.520 5.180 340 2 2 4

2. ZAGREBAKA 16.603 16.221 382 9 2 11

3. KRAPINSKOZAGORSKA 7.681 7.505 176 1 4 5

4. SISAKOMOSLAVAKA 10.561 10.335 226 6 1 7

5. KARLOVAKA 6.457 6.310 147 4 1 5

6. VARADINSKA 9.976 9.714 262 6 1 7

7. KOPRIVNIKOKRIEVAKA 12.341 12.117 224 7 1 8

8. BJELOVARSKOBILOGORSKA 14.001 13.730 271 8 1 9

9. MEIMURSKA 6.954 6.785 169 4 1 5

10. VIROVITIKOPODRAVSKA 8.964 8.657 307 4 2 6

11. POEKOSLAVONSKA 6.003 5.832 171 3 1 4

12. BRODSKOPOSAVSKA 8.384 8.057 327 4 2 6

13. OSJEKOBARANJSKA 16.691 15.807 884 6 5 11

14. VUKOVARSKOSRIJEMSKA 10.495 9.946 549 5 2 7

15. ZADARSKA 7.137 6.993 144 4 1 5

16. IBENSKOKNINSKA 6.655 6.540 115 4 1 5

17. SPLITSKODALMATINSKA 14.502 14.255 247 8 2 10

18. DUBROVAKONERETVANSKA 7.688 7.553 135 5 1 6

19. PRIMORSKOGORANSKA 3.318 3.131 187 1 1 2

20. LIKOSENJSKA 5.248 5.183 65 3 1 4

21. ISTARSKA 6.300 5.814 486 2 2 4

UKUPNO 191.479 185.665 5.814 96 35 131


Jedanaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i kozaDeseta izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE I HRVATSKOG SAVEZA UZGAJIVAA OVACA I KOZA

PRIJAVE ZA SUDJELOVANJE NA SAVJETOVANJU I IZLOBI SIREVA


IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE I HRVATSKOG SAVEZA UZGAJIVAA OVACA I KOZA


HRANIDBA

POTREBE OVACA I KOZAZA SOLJU

Prof. dr. sc. Boro Mio [email protected]

POTREBE OVACA ZA SOLJUUslijed nedostatka soli, konzu

macija vode i hrane je smanjena to sniava proizvodnju mlijeka ovaca u laktaciji i prirast janjadi.

Sol utjee i na pH buraga i nje

Sol (NaCl) u organizmu ovce i koze ima mnoge i vrlo vane uloge. Vana uloga soli je u: odravanju osmotskog tlaka u stanicama, reguliranju kiselo-lunate ravnotee i kontroli metabo-lizma vode i u tjelesnim stanicama. Natrij se u organizmu ovaca nalazi uglavnom u tekuinama izvan stanica i u kostima, dok se klor nalazi u stanicama, tjelesnim tekuinama i eluanom soku.

gove kontrakcije. Neslane ovce grizu i liu zemlju i zidove, koru drveta te idu na mjesta (u staji i na otvorenom) traei sol tamo gdje ju dobivaju. Meutim sa solju treba biti oprezan i davati je stalno u odreenoj koliini; ne previe. NRC normativi navode da ovce podnose maksimalno 9 % soli u obroku. Tovna janjad treba oko 9 g soli /dan, a odrasle ovce od 15 do 20 g/dan. U kompletnim krmnim smjesama za tovnu janjad dovoljno je dodati 0,5 % soli. Za odrasle ovce preporuuje se 0,5 % soli u kompletnom dnevnom obroku, odnosno 1 % u krmnoj smjesi. Ako ovce pasu na prirodnim panjacima, potrebno im je minimalno 0,25 do 0,30 kg soli mjeseno, odnosno godinje oko 5 kg soli po grlu. U stajskom nainu dranja ovaca potrebne su vee koliine soli. Ovce radije jedu stonu sol (u rinfuzi) negoli u obliku razliitih peleta, briketa ili mineralnih cigli. U mineralnim ciglama sol je obino nosa drugih minerala. Nerijetka je pojava da ovce ne liu mineralne cigle nego ih grizu pa dolazi i do lomljenja zubi.

Ovce su sklonije uzimanju soli negoli goveda, te na 100 kg tjelesne mase konzumiraju oko 5 puta vie soli nego goveda. U svijetu je uobiajena stalna dostupnost soli ovcama, i to najee zajedno s drugim mineralnim tvarima u obliku kamene soli za lizanje.

Pri davanju soli ovcama treba voditi rauna o omjeru Na i Cl koji trebaju biti 40:60 %. Janjad u obroku treba vie Na od odraslih ovaca radi formiranja kostiju.

POTREBE KOZA ZA SOLJUesto se kozama daje sol bez ikakvog plana i recep

ture, u nedostatku ili u izobilju. Uloga soli, njene potrebe i odnos s drugim mineralnim tvarima u mlijenih koza nije najbolje razjanjena. Kao i drugih ivotinjskih vrsta, vana uloga soli je u odravanju osmotskog tla u krvi, stanici i miiju, u tvorbi sline, probavnih sokova i klorovodine kiseline. Sol utjee i na razinu konzumacije, pH buraga i njihove kontrakcije.

U istraivanju primjene razliitih koliina dodane soli (0,0; 0,5; 1,0; 2,0 i 3,0) u obroku alpina i nubijske jaradi, nisu utvrene znaajne razlike meu pasminama glede potreba za solju. Meutim, najvea konzumacija suhe tvari zabiljeena je u skupini jaradi koja je dobivala 0,5 % soli, dok je s 2,0 i 3,0 % dodane soli u obroku utvreno znaajno smanjenje prosjenih dnevnih prirasta jaradi. Potronja vode ovih skupina jaradi bila je vea za 100 %. Stoga se koliina soli u obroku mlijenih koza moe koristiti i kao regulator potronje suhe tvari i vode. Visoka koliina soli u obroku dovodi i do smanjenja apsorpcije magnezija i kalija, to je utvreno analizama krvnog seruma. Temeljem navedenog istraivanja preporua se, kao optimalna koliina, 0,51 % soli na bazi suhe tvari obroka. Slini udjeli soli preporuuju se i za odrasle koze.



www.medjimurska-zupanija.hr

Meimurske upanije

HRANIDBA

VODA U HRANIDBIOVACA I KOZA

Mr. sc. Goran Ki [email protected]

Primjerenost vode za pojedine ivotinje odreena je nizom imbenika. imbenike moemo podijeliti u tri skupine: prema kvaliteti vode salinitet, kiselost, otrovne tvari i alge u vodi; prema okolinim

imbenicima temperatura okoline i kvaliteta hrane, te prema samim ivotinjama vrsta ivotinje, kategorija, ope stanje pojedinih ivotinja.

KVALITETA VODEKvaliteta vode se obino definira kao njezina

prikladnost da je ivotinje piju, te tako zadovolje svoje potrebe u proizvodnji. Osnovni imbenici o kojima ovisi kvaliteta vode prethodno su navedeni pa ih treba i poblie objasniti.

SalinitetGlavni imbenik koji odreuje pogodnost vode za

nae ivotinje predstavlja udio otopljenih soli u njoj. Otopljene soli u vodi izraavaju se u miligramima po litri (mg/L, ppm/L) ili u jedinicama elektrine vodljivosti vode (dS/m). Poeljni maksimalni salinitet vode za ovce je koncentracije oko 5.000 mg/L otopljenih soli, maksimalna koncentracija soli moe biti u rasponu od 5.000 do 10.000 mg/L, dok vei salinitet nije pogodan i takvu vodu ivotinje mogu piti samo jedno kratko vrijeme. U odnosu na ostale ivotinje, ovce podnose vee koncentracije otopljenih soli u vodi, te tako voda koju piju ovce moe imati gotovo dvostruko vii salinitet od one namijenjene za goveda. Povrinske vode, openito, imaju nii salinitet od podzemnih voda. Tolerancija ivotinja na salinitet vode podlona je mnogim imbenicima. Salinitet povisuje potrebe za konzumacijom vode, i to djelomino zbog njezinog okusa, a djelomino i zbog potrebe organizma da vii salinitet regulira poveanim unosom vode i tako omoguuje tijelu samoregulaciju, poveanjem prometa vode i otopljenih minerala kroz organizam.

Kiselost vode (pH)Vodu koja ima pH vrijednost niu od 6,5 zovemo

kiselom, odnosno pH vrijednost viu od 8,5 lunatom ili alkalinom. Takva voda izaziva probavne poremeaje u ivotinja, te one odbijaju piti takvu vodu i posljedino tomu smanjuju i konzumaciju hrane uz sveopi pad proizvodnje. Ukoliko imamo ovakvu, nekvalitetnu vodu kroz due vrijeme, ivotinje poinju ugibati iako su dostupne koliine vode bile zadovoljavajue. Dodavanjem stipse u vodu moe se poboljati visok pH vode, ali pri tome moramo biti paljivi i precizni jer stipsa djeluje izrazito kiselo i brzo prevodi vodu do eljenog pH. S druge pak strane, kiselu vodu s pH vrijednosti niom od 6,5 moemo popraviti dodavanjem vapnenca i tako smanjiti kiselost (podii pH).

Mr. sc. Goran Ki

Voda predstavlja esencijalnu hranjivu tvar za sve tipove i vrste domaih ivotinja, pa tako i za ovce i koze. Za dranje ovaca i koza uz profitabilnu proizvodnju, te prema svim pravilima za dobrobit ivotinja, neophodno je osigurati dovoljne koliine dobre i kvalitetne vode. Koliina i kvaliteta vode koju zahtijevaju pojedine ivotinje razlikuje se ovisno o njihovoj vrsti, kategoriji, proizvodnji, te okolinim uvjetima u kojima se ivotinje dre.

Otrovne tvariVoda je za ivotinje potencijalni izvor mineralnih,

ali i ostalih tvari koje se u njoj mogu nalaziti. Koncentracije tih tvari u vodi mogu dosegnuti razinu da su otrovne i tako biti tetne za ivotinje koje takvu vodu piju. Brojne su tvari koje u visokim koncentracijama mogu naruiti zdravlje i/ili smanjiti proizvodnju, a neke od njih su: eljezo, magnezij, arsen, olovo, iva, fluoridi i slino. Kada nam se dogodi pad proizvodnje, a sumnjamo na otrovanje izazvano vikom nekih od navedenih elemenata, problem moramo prijaviti veterinaru ili kojem drugom stoarskom strunjaku koji e napraviti analizu vode i pregled ivotinja, te utvrditi izvor problema.

Alge u vodiAlge se javljaju u svim prirodnim vodama i pred

stavljaju reakciju na izloenost vode sunevoj svjetlosti i hranivima koja se u vodi mogu nai. Kada su okolini uvjeti pogodni, rast algi u vodi moe biti toliko obilan da takva voda postaje neispravna za pie ivotinjama. Openito je intenzivan rast algi povezan samo s nekim od njihovih vrsta i intenzivniji je u uvjetima toplih, stajaih voda koje su pune hraniva. Rast bilo koje vrste algi uzrokuje probleme u njezinoj konzumaciji, dok posebnu pozornost ipak moramo obratiti na plavozelene alge, od kojih su mnoge i otrovne. Rast algi se moe sprijeiti dodavanjem u vodu nekog od algicida, no ipak je najbolji nain za njihovo sprjeavanje odravanje pojilica ili pojilita istima uz konstantno dolijevanje svjee i iste vode.

OKOLINI IMBENICITemperatura U vrijeme vruine, potrebe ivotinja za vodom se

poveavaju jer trebaju vie vode kako bi mogle, njezinim isparavanjem, odravati termoregulaciju tijela. Na primjer, ianjem ovaca poveava se njihova izloenost ljetnoj vruini jer je izolacija, koju su ovce imale od runa, ianjem izgubljena. Ovce se tada prilagoavaju vruini i hlade poveavajui isparavanje vode dahta njem. U to se vrijeme konzumacija vode u ekstremnim uvjetima


HRANIDBA

moe poveati i do 78%. Osiguravanjem nekih sjena i zaklona ovakva se situacija osjetno moe poboljati. Prosjeno je poveanje vode u ljetnih mjeseci za 40%, u odnosu na zimu. Koliina popijene vode ovisi i o samoj temperaturi vode. ivotinje rado piju vodu koja je na razini ili ispod njihove tjelesne temperature i izbjegavaju topliju vodu, dok hladnu vodu preferiraju tijekom vruih ljetnih mjeseci. Voda granine kvalitete u ljetnim mjesecima postaje nezadovoljavajua jer se tada zbog vruina i suhe pae poveavaju potrebe za vodom. Tada se i salinitet pojedinih voda moe poveati, uzrokovan njezinim isparavanjem iz pojilica i/ili pojila.

SuaZa vrijeme sue ivotinje trebaju vie vode jer su tada

prisiljene jesti vie vlaknaste i manje probavljive krme. ivotinje ovo poveanje u konzumaciji vode koriste za odravanje kretanja ove grube krme kroz probavilo. S produenjem ovakvih sunih uvjeta, ivotinje postaju slabije, te voda granine kvalitete postaje nepoeljna zbog opadanja tolerancije ivotinja na salinitet vode. Davanje soli ili mineralnih kamenova u vrijeme sue, posljedino poveava i konzumaciju vode. Ukoliko voda nije kvalitetna, dodani minerali i soli samo mogu smanjiti konzumaciju i apetit ivotinja, te izazvati suprotne efekte od oekivanih njihovim dodavanjem.

Sastav panjakaSam obrok koji ivotinje jedu ima veliki utjecaj na

njihove potrebe za vodom. Dobra, zelena paa moe zadovoljiti, osim za hranjivim tvarima, i sve potrebe

ivotinja za vodom. Ovce drane pri takvim uvjetima mogu i nekoliko tjedana ivjeti bez potrebe za pijenjem vode. Dobra paa doputa ivotinjama da u takvim uvjetima koriste vodu upitne kvalitete, koja bi normalno ili da se poveano pije, bila neadekvatna. ivotinje na suhoj pai imaju poveane potrebe za vodom kako bi mogle iskoristiti slabije probavljive biljke. Kad ivotinje pasu ili brste biljke bogate solima, jer rastu na alkalinim i/ili slanim tlima, trebaju vie vode nieg saliniteta kako bi odrale, uz povean unos vode, ravnoteu soli u organizmu.

IMBENICI IVOTINJAOvceOvce svoje potrebe za vodom mogu podmirivati pi

jenjem vode iz pojilica ili razliitih posuda, iz snijega i rose, te u obliku metabolike vode koja se oslobaa u organizmu oksidacijom hranjivih tvari iz krmiva. Tona koliina vode koja je potrebna ovcama nije u potpunosti poznata i moe se znaajno razlikovati ovisno o metabolizmu ivotinje, ve spomenutim okolinim uvjetima, intenzitetu i vrsti proizvodnje, te hrani koju pojedina ivotinja jede. Smatra se da je koliina konzumacije vode u ovaca dva do tri puta vea od konzumirane suhe tvar (ST) obroka i poveava se kod visoko proteinskih i slanih obroka. Snijeg koji ivotinje jedu, sona krmiva ili rijetko napajanje vodom ima takoer utjecaj na smanjivanje dnevne konzumacije vode.

Ukupna konzumacija vode (UKV) znaajno je povezana s konzumacijom ST obroka (KST), te se raunski moe procijeniti formulom:

UKV = 3,86 x KST 0,99Tako procijenjena koliina vode, u odnosu na kon

zumaciju hrane, prikazana je u tablici 1.

Konzumacija hrane(KST, kg)

Ukupno popijene vode(UKV, kg)

0,5 0,941,0 2,872,0 6,733,0 10,594,0 14,455,0 18,31

Tablica 1 - Konzumacija hrane i vode u ovaca


HRANIDBA

Graviditet i laktacija, takoer, utjeu na koliinu popijene vode. Konzumacija vode poveava se do treeg mjeseca graviditeta i udvostruuje u petom mjesecu, te je via za ovce koje nose dvojke, u odnosu na ovce samo s jednim janjetom. Nedostatak vode praen ozbiljnim smanjenjem konzumacije hrane za gravidne ivotinje predstavlja ozbiljnu prijetnju da se u takvih ivotinja pojavi toksemija. Koliina vode koju popiju ovce u ranom razdoblju graviditeta vea je od ukupno popijene vode negravidnih ivotinja zajedno s vodom koja se izlui u proizvedenom mlijeku. Ovo poveanje rezultat je ubrzanog metabolizma i vieg izluivanja tetnih tvari iz organizma u gravidnih ivotinja.

Ukoliko se ovce zimi dre u neadekvatnim uvjetima na hladnom vremenu ili snijegu, pojavit e se smanjena konzumacija vode. Ovce vie vole i vie e popiti tople nego hladne vode, pa se, ukoliko nam ovce ne daju mlijeka koliko smo oekivali, moemo pitati, nisu li nae ivotinje premalo pile jer je voda bila prehladna.

Openito vrijedi pravilo da neke ovce ljeti mogu popiti 12 puta vie vode nego zimi, te im je dovoljna koliina kvalitetne vode neophodna kako bi iz organizma mogle izluiti otrovne tvari, kao to su oksalati, amonijak i mineralne soli.

KozeKako za ovce, tako je i za koze voda vrlo vana,

te koliina potrebne vode ovisi o potrebama za zadovoljenje uzdrne ravnotee vode u organizmu i za odreenu razinu proizvodnje. Koliina tjelesne vode u koza ovisi o kategoriji koza, koliini masti u tijelu, te okolinim uvjetima. Oekivana koliina tjelesne vode iznosi oko 60% tjelesne mase. Neke pasmine koza mogu zadravati i vee koliine vode, pa tako koze aridnih i pustinjskih krajeva imaju kapacitet zadravanja i do 76% njihove tjelesne mase. Potrebe za vodom podmiruju se njezinom konzumacijom kroz pie i hranu, te kroz metaboliku vodu nastalu oksidacijom energetskih izvora u organizmu masti.

Sigurna preporuka za konzumaciju vode kae da kozama trebamo osigurati dovoljno vode kako bi je ivotinje uvijek imale po volji (ad libidum). Bez obzi

Kategorija ovaca Potrebna koliina vode, L

Odrasle ovce 48Ovce u laktaciji 811Janjad u tovu 48Odbita janjad 0,41,1

Tablica 2 - Dnevne potrebe ovaca za vodom

ra na pasminu koza, pravilo je da voda koju ivotinje popiju mora biti vea od koliine mlijeka koje smo pomuzli. Iz istraivanja se preporuuje da u uvjetima umjerene klime koza treba popiti 3,5 kg vode za svaki kilogram mlijeka koji je proizvela. Francuska istraivanja preporuuju konzumaciju 146 g vode za svaki kilogram tjelesne mase, te jo 1,43 kg vode za svaki kilogram proizvedenog mlijeka.

Koze su obino osjetljivije od drugih domaih ivotinja i odbijaju piti vodu iz prljavih pojilica i/ili pojila. Ukoliko su prisiljene piti vodu loe kvalitete, posljedice mogu biti infekcije ili neeljeni problemi s unosom minerala. Koze su jako osjetljive na kvalitetu vode i odbijaju piti vodu zagaenu fecesom i mokraom. Meutim, istovremeno koze najradije defeciraju i uriniraju u vodu te pojilice moraju biti graene tako da sprjeavaju zagaenje ekskrementima. Koze e rijetko kada piti toplu, a rado hladnu vodu. Voda uvijek mora biti ista, nezaraena i davana iz istih posuda.

Koze su meu svim domaim ivotinjama najekonominije u smislu koritenja vode, te su se u toj ekonominosti gotovo pribliile devama. Manje su podlone temperaturnom stresu, naroito u odnosu na ovce za vunu ili neka goveda, te trebaju manje vode u kontroliranju tjelesne temperature evaporacijom vode iz tijela. Imaju i sposobnost zadravanja vode na nain da smanje gubitke vode izluivanjem fecesa i urina. Svoju potrebu za vodom, zbog njihove sposobnosti i volje da brste grmlje i manje privlane biljke, koze mogu bolje od drugih domaih ivotinja namiriti iz krme koju jedu.

Dnevna koliina vode koju koze popiju moe iznositi od nule pa do nekoliko litra. Kada se hrane suhom krmom uz nedostatak vode, postoji opasnost, osim proizvodnih, i od smanjenja reproduktivne sposobnosti koza.


Karlovake upanijeKarlova ka upanija www.kazup.hr



Grada ZagrebaGrad Zagreb - Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo - Avenija Dubrovnik 12/IV

EKONOMINOST PROIZVODNJE

OVARSKI MODELI U PROGRAMU RAZVOJA OVARSTVA I

KOZARSTVA U HRVATSKOJ

Prof. dr. Zoran Grgi [email protected]

Kako je prikazano u zadnjem broju Ovarskokozarskog lista u tekstu urednika mr. sc. Zdravka Baraa, Operativnim programom razvoja ovarstva i kozarstva predvieno je u ovarskoj proizvodnji zasnovati

Cilj Operativnog razvojnog programa je odgovarajuom kreditnom potporom i drugim mjerama potpore, prije svega povratom kapitalnih ulaganja, osigurati daljnji razvoj ovarske i kozarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Poveavanje proizvodnje ovjeg i kozjeg mesa i mli-jeka ostvarit e se izmeu ostalog restrukturiranjem sveukupne proizvodnje, koja e se provesti poveavanjem broja grla po gospodarstvu, ostvarivanjem vee proizvodnje po grlu uzgojem veeg broja uzgojno valjanih grla i specijalizacijom veeg broja gospodarstava za jedan od proizvodnih

modela u ovarskoj ili kozarskoj proizvodnji.

490 novih farmi za proizvodnju mesa, te 100 farmi za proizvodnju mlijeka, odnosno sira. Na novim farmama za proizvodnju janjadi planira se uzgoj 73 tisue ovaca, a na novim farmama za proizvodnju mlijeka bilo bi 13 tisua ovaca. Programom je predvieno i ulaganje u

Opis farmeVeliina

stadaProizvodnja mesa Proizvodnja mlijeka Ukupno

Broj farmi Broj ovaca Broj farmi Broj ovaca Broj farmi Broj ovaca

Adaptirana50 180 9.000 140 7.000 320 16.000

100 400 40.000 0 0 400 40.000Ukupno 150 580 49.000 140 7.000 720 56.000

Nova100 150 15.000 70 7.000 220 22.000200 140 28.000 30 6.000 170 34.000300 100 30.000 0 0 100 30.000

Ukupno 600 390 73.000 100 13.000 490 86.000Sveukupno 750 970 122.000 240 20.000 1.210 142.000

Tablica 1 - Planirano ulaganje u ovarske modele

postojee farme, koje bi poveavale svoje stado za 50, odnosno 100 grla. Tako je predvieno ulaganje u ukupno 580 farmi koje bi imale porast od 49 tisua grla za proizvodnju janjadi, te 140 farmi sa 7 tisua grla u proizvodnji mlijeka.

Ostvarenjem predvienog programa bitno bi se promijenila struktura proizvoaa ovjeg mlijeka i mesa, jer bi na ukupno 1.210 ovarskih farmi bila stada od najmanje 100 do 300 grla, kad se govori o proizvodnji mesa, te od 100 do 200 grla u proizvodnji mlijeka. Planiranim poveanjem stada ovaca u Hrvatskoj za tisua grla, sadanji broj ovaca poveao bi se za 26,35%, a kako se ne predvia znaajnije poveanje

Broj proizvoaa prema veliini

posjeda

Br. proiz. prema veliini stada1-5 6-10 11-20 21-50 >50

29.320 7.552 6.092 6.005 6.216 3.455do 0,10 ha 1.803 856 418 278 178 73

0,11 do 0,50 ha 4.214 1.440 962 855 754 2030,51 do 1,00 ha 3.371 943 736 693 732 2671,01 do 2,00 ha 4.861 1.153 1.052 1.043 1.128 4852,01 do 3,00 ha 3.318 738 737 803 698 3423,01 do 5,00 ha 4.348 920 872 945 1.083 528

5,01 do 10,00 ha 4.367 920 804 882 1.055 70610,01 do 20,00 ha 2.110 442 373 365 420 510vie od 20,00 ha 928 140 138 141 168 341

Tablica 2 - Struktura proizvoaa prema popisu poljo-privrede iz 2003.

broja uzgajivaa, znaajno bi se popravila struktura proizvoaa, a time i konkurentnost proizvodnje.

Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, 9.671 uzgajiva ovaca imao je vie od 20 ovaca u stadu. Toj populaciji su pripadali svi proizvoai koji su raspolagali s preko 5 ha poljoprivrednog zemljita, s oko 30% proizvoaa koji posjeduju od 3 do 5 ha zemljita. Ovo je vrlo vjerojatno razvojna kategorija proizvoaa ovjeg mesa i mlijeka koja e biti ukljuena u Operativni program u kojem e se provesti preustroj ulaganjem u navedenih 1.210 farmi.

Zanimljivo je da se Programom predvia poveanje broja grla s 538.827 na 680.827, to je jo uvijek manje

nego to smo imali zabiljeeno u popisu poljoprivrede 2003. godine (750.877). Ova je razlika i zbog toga to uvijek ima jedan dio populacije uzgajivaa koji nisu obuhvaeni statistikom HPA.

Prema podatcima u tablici 3, Operativni program djelovat e na poveanje udjela profitabilnih poslovnih sustava u naem ovarstvu. Smanjio bi se udio proizvoaa s manje od 100 grla (s oko 86 na 71%), dok bi potpuno profitabilna kategorija proizvoaa inila 29% ukupne populacije. Oekivati je kako e se najvee promjene dogoditi s najmanjim proizvoaima iz kojih bi se regrutiralo najvie korisnika Programa, vjerojatno u dijelu adaptiranih farmi. Korisnici koji danas imaju od 50 do 100 grla, sudjelovanjem u Pro



gramu preli bi u viu kategoriju, pa se zato planira najvea promjena u kategoriji od 100 do 200 grla. Osnovni razlog zato vjerujem u takvo kretanje je i zbog toga to prema svim proraunima, i kod nas i u EU, upravo ovakva stada jame odreenu sigurnost za osiguranje egzistencije obiteljskog gospodarstva, ako ve ne i punu profitabilnost ovarstva kao isto ekonomske kategorije. Populacija proizvoaa s preko 200 grla poveat e se srazmjerno ulaganjima u farme s od 100 do 300 grla, budui da bi im se postojea proizvodnja poveala za najmanje 100 grla po farmi.

Veliina Struktura proizvoaa Udio proizvoaa, %stada (grla) Prije programa** Poslije programa Prije Poslije

2050 5.069 4.157 60,59 48,8250100 2.126 1.976 25,41 23,21

100200 829 1.829 9,91 21,48200300 181 321 2,16 3,77

>300 161 231 1,92 2,71UKUPNO 8.366 8.514 100 100

Tablica 3 - Oekivana promjena strukture proizvoaa** procjena autora

** stanje prema izvjeu HPA za 2007. g.

Upravo su promjena strukture proizvoaa i konkurentnost proizvodnje bili jedni od glavnih ciljeva Operativnih programa u nas, pa je vrlo vano da se zacrtani plan u to veoj mjeri ostvari. Jedan od preduvjeta je zadravanje predvienih gospodarskih uvjeta u kojima e se Program realizirati. To znai da bi se uvjeti kreditiranja, visina ulaganja, prodajne cijene, te cijene inputa drale u granicama 5%.

Na alost, odstupanja u drugim do sada provedenim Operativnim programima puno su vea, naravno na tetu investitora. Sve pozitivne mjere, od povoljnih kamata do povrata kapitalnih ulaganja, gubile bi se zbog viestruko poveanih ulaganja i nekonroliranog rasta trokova inputa u samoj proizvodnji, dok bi prodajne cijene padale ispod granica predvienih Programima. Jasno da su tako korisnici Operativnih programa u stoarstvu donekle pozitivno poslovali samo u vrijeme poeka. O redovitom servisiranju kredita, npr. u proizvodnji kravljeg mlijeka, nije moglo biti ni govora. Tako su proizvoai kravljeg mlijeka i pregovorima i prosvjedima nastojali izboriti za sebe kolikotoliko povoljniji poloaj. Donekle su i uspjeli, jer radi se o respektabilnom broju proizvoaa i gospodarski vrlo vanoj grani poljoprivrede.

Bojim se da pregovaraki poloaj proizvoaa ovjeg mesa i mlijeka ne e biti ni upola toliko dobar, pa je zato potencijalnim korisnicima Operativnog programa razvoja ovarstva puno bolje osloniti se na dosljedno potovanje tehnolokih naela suvremene ovarske proizvodnje, prema kojima su i napravljeni normativi za preporuene modele ovarstva u Programu.

S druge strane, sve institucije dravne podrke poljoprivredi koje sudjeluju u provedbi Programa trebale bi osigurati u to veoj mjeri gospodarske uvjete predviene Programom sprjeavajui svaku zloporabu koja ne bi bila trno opravdana, a ila bi na tetu korisnika Programa.

Prosjena visina ulaganja u modele proizvodnje mesa 3.890 kuna po jednom grlu. Visine ulaganja prikazane su u grafikonu 1.

Prema podatcima u tablici 4 moe se zakljuiti kako su svi preporueni modeli ekonomski efikasni, jer se ostvaruju odreeni dohotci i dobitci za svaki pojedini model.

Sve su veliine farmi u ovom modelu ekonomski efikasne, jer ostvaruju internu stopu rentabilnosti znaajno iznad kamatne stope na kredit, a neto sadanja vrijednost je pozitivna. Udio anuiteta u prihodima modela su od 9,52 do 12,23%, a u dohotku ni kod jednog tipa investicije ne prelazi ni 80%.

Kod modela proizvodnje mlijeka su prosjena ulaganja 4.775 kn po jednom grlu kod adaptacije, te 5.075 kod izgradnje novih farmi. Dohotci i dobitci su razmjerno vei nego kod modela proizvodnje mesa.

Pokazatelji ekonomske efikasnosti projekata su kod ovog modela jo bolji nego u proizvodnji mesa. Udio anuiteta u prihodu je od 8,56 do 11,13%, a u dohotku ne prelazi 54%.

Prema prikazanome, u gospodarskim prilikama predvienim Operativnim programom svi navedeni modeli, odnosno tipovi ovarskih farmi, ekonomski su

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

Adap

tacija

50

Adap

tacija

100

Nova

farm

a100

Nova

farm

a 200

Nova

farm

a300

Pomoni objekti

StadoOprema

Objekt

Grafikon 1 - Struktura i visina ulaganja u modele proizvodnje mesa (u kunama)

efikasni i omoguuju investitoru otplate kredita, te u vremenu otplate punu egzistenciju obiteljskog gospodarstva.

Tip investicije

Adap. farme Nove farme

Veliina farme (broj grla) 50 100 100 200 300

Prihodi ukupno 57.750 115.500 115.500 231.000 346.500Janjad 46.875 93.750 93.750 187.500 281.250Izluene ovce 3.375 6.750 6.750 13.500 20.250Poticaji za dranje ovaca 7.500 15.000 15.000 30.000 45.000

Rashodi 46.475 92.949 95.601 182.298 273.447Hrana 14.398 28.795 28.795 57.590 86.385Veterinarske usluge 1.000 2.000 2.000 4.000 6.000Rad ljudi 13.700 27.400 27.400 54.800 82.200Amortizacija 8.407 16.814 18.114 36.228 54.342Prosjena otplata kredita 8.970 17.940 19.292 29.680 44.520

Dohodak 11.276 22.551 19.899 48.702 73.053Porez 2.255 4.510 3.980 9.740 14.611Kamata 1.435 2.870 3.087 4.749 7.123Neto dobitak 7.585 15.170 12.832 34.213 51.319

Tablica 4 - Ekonomika ovarskih modela - proizvodnja mesa



Oekivati je da e u vremenu provedbe Programa (5 godina) i otplate kredita (2 godine poeka, i ovisno o visini kredita, od 7 do 13 godina otplate) preporueni odnosi ostati nepromijenjeni, ili barem neporemeeni na tetu investitora. U tom sluaju bilo bi realno oekivati da e se u najveoj mjeri ostvariti planirano poveanje i preustroj ovarske proizvodnje u Hrvatskoj.

Opis Adaptacija Izgradnja nove farme

Kapacitet farme 50 100 100 200 300Iznos kredita* 101.450 202.900 215.900 431.800 647.700Anuitet 8.970 17.940 19.292 29.680 44.520Neto sadanja vrijednost 46.767,29 93.534,57 71.668,27 220.473,18 330.709,77Relativna neto sadanja vrijednost 0,2305 0,2305 0,1660 0,2553 0,2553Interna stopa rentabilnosti % 11,49% 11,49% 9,52% 12,23% 12,23%Udio anuiteta u prihodu % 15,53 15,53 16,70 12,85 12,85Udio anuiteta u dohotku % 79,55 79,55 96,95 60,94 60,94

Tablica 5 - Prikaz ekonomske efikasnosti investicije meso *50% investicije zbog odmah uraunatih povrata kapitalnih ulaganja

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

Adaptacija50

Adaptacija100

Novafarma 100

Novafarma 200

Pomoni objekti

StadoOprema

Objekt

Grafikon 2 - Struktura i visina ulaganja u modele proizvodnje mlijeka (u kunama)

Tip investicije

Adaptirane farme Nove farme

Veliina farme 50 100 100 200Prihodi ukupno 109.363 218.725 218.725 437.450Proizvodnja mlijeka 59.800 119.600 119.600 239.200Janjad 39.063 78.125 78.125 156.250Izluene ovce 3.000 6000 6000 12000Poticaji za dranje ovaca 7.500 15.000 15.000 30.000Rashodi 86.772 167.925 170.601 341.211Hrana 40.116 80.232 80.232 160.464Ostale usluge 750 1.500 1.500 3.000Veterinarske usluge 2.250 4.500 4.500 9.000Rad ljudi 19.800 39.600 39.600 79.200Amortizacija 11.680 23.360 24.860 49.728Prosjena otplata kredita 12.176 18.733 19.910 39.819Dohodak 22.590 50.800 48.124 96.239Porez 4.518 10.160 9.625 19.248Kamata 1.948 2.997 3.186 6.371Neto dobitak 16.124 37.643 35.313 70.620

Tablica 6 - Ekonomika ovarskih modela - proizvodnja mlijeka

Opis Adaptacija Izgradnja nove farmeKapacitet farme 50 100 100 200Iznos kredita* 134.563 269.125 284.125 568.300Anuitet 12.176 18.733 19.910 39.819Neto sadanja vrijednost 121.519,86 291.724,93 269.813,23 539.592,82Relativna neto sadanja vrijednost 0,4515 0,5420 0,4748 0,4747Interna stopa rentabilnosti % 17,76% 20,17% 18,38% 18,38%Udio anuiteta u prihodu % 11,13 8,56 9,10 9,10Udio anuiteta u dohotku % 53,90 36,88 41,37 41,38

Tablica 7 - Prikaz ekonomske efikasnosti investicije mlijeko *50% investicije zbog odmah uraunatih povrata kapitalnih ulaganja


PROIZVODNJA I PRERADA OVJEG MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prof. dr. sc. Boro Mio [email protected]

Ova godina poljoprivrednicima, a i svima nama, ostat e u sjeanju, izmeu ostalog, i po dugim pregovorima stoaraproizvoaa mlijeka i rataraproizvoaa penice s predstavnicima Vlade, pojedinim ministri

ma, oko otkupnih cijena njihovih proizvoda. Traktori su bili dosta aktivni, ne samo na njivama, poljima, livadama i u talama, ve i u svladavanju duljih relacija pri dolasku u metropolu i na granine prijelaze. Tako su ove godine i mnogobrojna gradska djeca imala prigodu vidjeti traktore razliitih marki, snage, veliine i vanjtine kojima se slue nai seljaci. Mora se priznati, impresivan vozni park.

STAVOVI I/ILI PREDRASUDEU nas se o proizvodnji ovjeg mlijeka neusporedivo

manje pie i govori negoli o kravljem mlijeku i sveukupnoj problematici vezanoj uz njega, od proizvodnje do otkupa i prerade, cijene i poticaja (po kravi, jedinici povrineha te litri proizvedenoga mlijeka). Mene osobno ne smeta nikakva promidba krave, kravljeg mlijeka i samih govedara, ali me smeta totalna podreenost ovce i ovara. Zahvaljujui tome, i danas nemali broj djece, pa i poneke odrasle osobe, ne samo u gradu nego i u selu, ne znaju da i ovce proizvode mlijeko i da se na j kva litetniji svjetski sirevi proizvode od ovjeg mlijeka. Navedeno je posljedica ne samo odreenih predrasuda, nego i nedostatne edukacije od predkolskih uzrasta pa nadalje. Krava je sinonim za mlijeko, a ovca za vunu i janje. Proizvode li ovce uope mlijeko? Iako je u nas tako, u nekim nama bliskim europskim zemljama mlijeno ovarstvo i kozarstvo visoko su pozicionirani (Grka, Cipar, Francuska, vicarska, a da ne spominjemo Italiju, u kojoj se godinje proizvede vie ovjeg mlijeka nego u nas kravljeg). Stoga ovari nerijetko postavljaju pitanja jesu li oni manje vani i jesu li stoga na odreeni nain zakinuti. Danas u Hrvatskoj ima ukupno 12.754 uzgajivaa ovaca i koza, a velikom broju njih uzgoj ovaca i koza primarna je djelatnost i gotovo iskljuivi izvor prihoda. Mora se priznati da je brojka za nae uvjete poprilino impresivna. Uzgajivai svojom brojnou, vanou i gospodarskom ulogom ine

Iza nas je jo jedna sezona proizvodnje i prerade ovjeg mlijeka. Veina ovaca namijenjenih ovoj proizvodnoj namjeni ve je priputena ili je u fazi pripusta, a uzgajivai se, pomalo analizirajui proteklu proizvodno i openito gospodarski i politiki turbulentnu godinu, pripremaju za sljedee janjenje koje u ovarstvu oznaava ne samo poetak laktacije, nego i poetak novog proizvodnog ciklusa.


Bjelovarsko-bilogorske upanijeUpravni odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodno gospodarstvo www.bbz.hr

TEMA BROJA: PROIZVODNJA I PRERADA OVJEG MLIJEKA

respektabilnu snagu u hrvatskom drutvu. Veinom su samozatajni, vrijedni i radini, nenametljivi, asno rade posao i ive od plodova svojega uma i ruku. Meutim, desetljeima su duboko u sjeni uzgajivaa goveda to ih nerijetko smeta i ivcira, a oni samo strpljivo i vrijedno rade ne skreui na sebe pozornost politiara. Odgovorno tvrdim da ni o jednoj kategoriji drutva i dan danas ne postoje tako duboke negativistike predrasude kao o ovarima i kozarima. Smatra se da se tim poslom bave samo oni koji nisu ni za to drugo, nepismeni, neobrazovani i neuki, a osobno znam puno njih koji imaju fakultetske diplome.

Danas se na globalnom tritu odvija nemilosrdna borba za svakog potroaa i uzgajivai imaju sve vie problema ne toliko sa samom proizvodnjom, nego s plasmanom proizvoda. Iako se na prioritetnoj listi prosjenog hrvatskog potroaa ovji i kozji proizvodi (janjetina, jaretina, sir, skuta i dr.) nalaze vrlo visoko, o njima, njihovom nastanku, uloenom trudu i ljudima koji ih proizvode, potroai tijekom konzumacije uglavnom ne razmiljaju. Koncentrirani su na jelo, njegovu aromu i okus te uivaju u navedenim specijalitetima ne zamarajui se problemima hrvatskog ovarstva i kozarstva. Pitanje koje se najee pri tome postavlja je ono o podrijetlu janjetine, odnosno radi li se o domaoj ili uvezenoj janjetini, a ako je domaa, je li rije o otokoj, primorskoj, likoj, ili janjetini proizvedenoj na nekom drugom podruju. Danas se, s obzirom na broj uzgajivaa i muznih ovaca, moe zakljuiti da je zamjetna odreena stagnacija navedene proizvodnje. Nakon poslijeratnog poveanja ukupne koliine proizvedenog ovjeg mlijeka, koje je bilo posljedica poveanja ukupnog broja muznih ovaca, poveanja prosjene proizvodnje mlijeka po grlu, kao i poveane koliine otkupljenog i preraenog mlijeka uz vei broj otkupnih subjekata, nastupilo je razdoblje stagnacije i ne znamo koliko e ono trajati. Dobro je to proizvodnja i prerada gube lokalni predznak te se danas ovce ne muzu samo na otoku Pagu i u Istri nego gotovo u cijeloj Hrvatskoj, izuzev Baranje. U trgovinama je, osobito u supermarketima, sve vie tvrdih, polutvrdih i mekanih (u salamurefeta) ovjih punomasnih sireva proizvedenih na tradicionalan nain u obiteljskim gospodars tvima ili industrijski u mljekarama. Stoga je nezahvalno biti prorokom i predviati daljnji tijek proizvodnje i prerade ovjeg mlijeka u Hrvatskoj, ali s obzirom na izvrsne mogunosti, oekujemo daljnje poveanje navedene proizvodnje. Ovaj optimizam temelji se na sljedeem:

1. Genetski potencijalU hrvatskom ovarstvu postupno se, ali jasno i

izraajno, izdvaja genetski potencijal na kojemu se temelji proizvodnja mlijeka. Za tu se proizvodnju najvie koriste nae izvorne pasmine: paka ovca, istarska ovca, creska ovca, krka ovca, rapska ovca i pramenka (dalmatinska i lika), zatim uvezene pasmine: travnika pramenka i istonofrizijska ovca te u znatno



Istarske upanijewww.istra-istria.hr


manjoj mjeri merinolandaf i krianci (istarska ovca x istonofrizijska ovca i creska ovca x istonofrizijska ovca x avasi i dr.). U Istri se proizvodnja ovjeg mlijeka u najveoj mjeri temelji na istarskoj ovci koja se po proizvodnim odlikama smatra naom najmljenijom pasminom. Istarska ovca je otporna, izdrljiva, prilagodljiva, ranozrela, dobrih reprodukcijskih odlika (u boljim stadima ovce se janje i dva puta godinje) i vrlo zahvalna u proizvodnji mlijeka. Ovce u laktaciji koja traje prosjeno oko est mjeseci (182 dana) proizvedu oko 200 kg mlijeka (196,99 kg), a mlijeko sadri 7,44% mlijene masti i 6,04% bjelanevina. Navedeni podatci su prosjeni za pasminu, a sve je vei broj ovaca ija proizvodnja premauje 400 kg mlijeka u laktaciji, to je potvrda visoke kvalitete genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka. Iako istarska ovca po ukupnoj veliini populacije ne pripada skupini pasmina iji je opstanak ugroen, njezin nedostatak i ograniavajui imbenik u selekciji je jo uvijek relativno mali ukupni broj grla (oko 2.200) i mala prosjena veliina stada. Stoga je ova pasmina, naalost, unato izvrsnim proizvodnim odlikama, jo uvijek lokalne vanosti budui da ju se uzgaja iskljuivo na podruju Istre. Meutim, nadamo se i pretpostavljamo da e se ubrzo, zahvaljujui njezinim navedenim odlikama, proiriti i na druga hrvatska podruja. U Istri se u manjem broju za proizvodnju mlijeka koriste i krianci istarske ovce s avasijem i istonofrizijskom ovcom.

Paka ovca je naa najpoznatija i najbrojnija pasmina ovaca za proizvodnju mlijeka. Izvrstan je proizvoa jer u krtom i surovom okruju otoka ovce u laktaciji proizvedu oko 150 L mlijeka, izvrsnog kemijskog sastava (8% masti i 6% bjelanevina) i dobre higijenske kakvoe. Slobodno se moe rei da paka ovca obitava i proizvodi u potpunosti suivljena s okoliem, pozitivno reagirajui i na najmanju koliinu ljudskog mara i brige. Stoga je, zahvaljujui najvie vrijednim i ambicioznim uzgajivaima i dobronamjernim ovarskim strunjacima iji se savjeti sluaju, paka ovca iz godine u godinu proizvodno sve uinkovitija. I kada bi se proizvodna uinkovitost pasmine prosuivala i vrjednovala preko tjelesne mase, onda bi zasigurno paka ovca i u svjetskih razmjerima zauzimala vrlo visoku poziciju. Paka ovca nije samo sinonim otoka Paga, ve i tisuljetna hraniteljica i spasiteljica stanovnitva na otoku. Da nije bilo vrijednih ruku i razboritosti sadanjih, a jo vie brojnih prethodnih generacija uzgajivaa, koji su stvorili, uvali i sauvali paku ovcu ostavivi ju nama u naslijee, ne samo da ne bi bilo pake ovce, pake janjetine, pakog sira nita na otoku Pagu ne bi bilo isto. Danas su paka ovca i paki sir sinonimi hrvatskog mlijenog ovarstva. Mnogi dolaze na Pag uiti proizvodnju i preradu ovjeg mlijeka i mora se priznati da imaju to

Istarska ovca

vidjeti, naravno i kuati, a oni koji ele znati vie, imaju i od koga nauiti.

Na drugim naim otocima i u priobalju proizvodnja ovjeg mlijeka znatno je manje zastupljena. Na otoku Cresu ovce muzu i proizvode sir na obiteljskom gospodarstvu u samo nekoliko stada. U usporedbi s istarskom ovcom i pakom ovcom, creska ovca je znatno skromnijeg genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka jer za navedenim pasminama znaajno zaostaje u prosjenoj dnevnoj i ukupnoj koliini proizvedenog mlijeka u laktaciji. Ovce u laktaciji proizvedu manje od 100 L mlijeka, ali je mlijeko vrlo sadrajno suhom tvari, masti i bjelanevinama. Meutim, s obzirom na ukupnu veliinu populacije, uz poveanje interesa, postoje dobri izgledi selekcijskog napretka uz poboljanje hranidbenih uvjeta. Slina situacija je s krkom ovcom na otoku Krku te rapskom ovcom na otoku Rabu, s tim da je na otoku Krku sve vei broj proizvoaa i preraivaa ovjeg mlijeka. Meutim, openito smatramo da bi na navedenim otocima, kao i na ostalim naim otocima, proizvodnja ovjeg mlijeka mogla biti znatno vea.

Navedenoj skupini se po koliini i kemijskom sastavu proizvedenoga mlijeka, donekle i po zastupljenosti pasmine u proizvodnji mlijeka, moe pridodati i dalmatinska pramenka. Dalmatinska pramenka najbrojnija je pasmina ovaca u Hrvatskoj i ponajvie se koristi za proizvodnju mesa mladih janjeih trupova prepoznatljive kakvoe te znatno manje za proizvodnju mlijeka. Ovce dalmatinske pramenke uglavnom se muzu u Splitskodalmatinskoj upaniji (na otoku Brau te u Dalmatinskoj zagori, odnosno na podruju Sinja i Leevice), znatno manje u ibenskokninskoj (Oklaj, Drni) i Zadarskoj upaniji. Meutim, s obzirom na veliinu ukupne populacije, prirodne uvjete na uzgojnim podrujima i trite, postoje izvrsni uvjeti za poveanje proizvodnje mlijeka, sira i skute. Poveanjem interesa ovu bi se pasminu, s obzirom na ukupnu veliinu populacije (preko 200.000 grla) moglo selekcionirati u dva smjera te na taj nain dobiti dva tipa dalmatinske pramenke: mesni i mlijeni, a da se ne ugrozi pasminska istoa. Mlijeko dobiveno od dalmatinske pramenke ponajvie se koristi za proizvodnju sira na obiteljskim gospodarstvima, a manji dio otkupljuju mljekare.

U Lici se proizvodnja ovjeg mlijeka temelji na pramenci: travnikoj i likoj. Travnika pramenka izuzetno je zahvalna pasmina, kako u proizvodnji mlijeka, tako i u proizvodnji mesa. Odlika pasmine je izrazito duga laktacija (220 do 250 dana), koja je u odreenoj mjeri posljedica specifine tehnologije uzgoja ovaca. Travnike ovce poinje se musti tek nakon prodaje i/ili odbia janjadi (90. do 120. dan laktacije), a razdoblje munje traje od 4 do 6 mjeseci. Ta pasmina se na isti nain koristi, uz Liku, na svim naim podrujima gdje se uzgaja: u Slavoniji, Dalmaciji, Podravini. U Hrvatskoj je najvea prosjena veliina stada upravo travnike pramenke, pa su njezini uzgajivai ujedno i najvei dnevni proizvoai mlijeka. Glavninu mlijeka



Zagreba ek upanijeUpravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i 000 Zagrebumarstvo 10 Ulica grada Vukovara 72/V

www.zagrebacka-zupanija.hr


plasiraju mljekarama, a manji dio prerauju u obiteljskim go spo darstviman najee proizvodei punomasni meki sir u salamuri (Travniki sir). S obzirom na ukupnu veliinu populacije travnike pramenke i prosjenu veliinu stada, miljenja smo da bi se selekcijom, uz odreene tehnoloke korekcije, kroz relativno kratko vrijeme znatno poveala proizvodna uinkovitost pasmine.

U prolosti je na podruju Like proizvodnja ovjeg mlijeka bila znatno zastupljenija i gotovo da nije bilo gospodarstva koje je uzgajalo ovce, a da ih se nije koristilo za proizvodnju mlijeka. Zahvaljujui tome, na tom podruju razvila se tehnologija proizvodnje sira, base, kajmaka i drugih ovjih mlijenih proizvoda. Naalost, danas je na navedenom podruju proizvodnja i prerada ovjeg mlijeka slabo zastupljena, unato izvrsnim uvjetima: ogromne panjake povrine, tradicija uzgoja ovaca i prerade mlijeka, postojanje izvorne pasmine, trite i dr. Ovce like pramenke u laktaciji proizvedu od 150 do 180 L mlijeka vrlo sadrajnog suhom tvari (iznad 18%) i mlijenom masti (iznad 7%). Poboljanjem hranidbenih uvjeta, primjenom najnovijih tehnolokih spoznaja i selekcijom, navedeni rezultati mlijenosti mogli bi se znatno poveati, a samim tim i uinkovitost pasmine u proizvodnji mlijeka.

Stado like pramenke

U sredinjoj Hrvatskoj: Varadinskoj, Meimurskoj, Virovitikopodravskoj i Poekoslavonskoj upaniji, proizvodnja mlijeka temelji se, uz prethodno navedenu travniku pramenku, i na istonofrizijskoj ovci, koja pripada skupini najmljenijih pasmina ovaca u svijetu. Proizvodnju je pokrenula i u vidu kooperacije organizirala varadinska Vindija koja otkupljuje mlijeko s navedenih podruja. U Podravskoj Slatini proizvodnja ovjeg mlijeka organizirana je u jednom veem obiteljskom gospodarstvu koje uglavnom uzgaja kriance travnike pramenke i merinolandafa. Interesantna je pojava intenzivnijeg poveanja interesa za proizvodnju ovjeg mlijeka u neovarskim kontinentalnim podrujima u odnosi na priobalna i otoka tradicionalno ovarska podruja.

2. Tehnologija uzgoja ovacaU nas se sve donedavno tehnologija uzgoja ovaca

za proizvodnju mlijeka nije gotovo ni u emu, osim po samoj munji, razlikovala od tehnologije proizvodnje mesa. Koriteni su isti genotipovi, u isto vrijeme i na isti nain ovce se priputalo, u isto vrijeme ovce su se janjile, janjad je podjednako dugo ostajala s ovcama (do odbia ili klanja), slina je bila hranidba i dr. Meutim, danas se tehnologija uzgoja mlijenih ovaca sve znatnije razlikuje od one u proizvodnji mesa. Koristei znanstvena i praktina saznanja da ovce ojanjene ranije, od prosinca do veljae, daju vie mlijeka, uzgajivai sve vie poinju ovce priputati ranije, kako bi ostvarena proizvodnja mlijeka po grlu bila to vea. Organizacija ranijeg pripusta ovaca osobito je zastupljena u Istri i na otoku Pagu, tako da se veina ovaca janji prije Boia. S obzirom da nema visoke proizvodnje mlijeka, poeljnog kemijskog sastava bez dostatnog i kvalitetnog obroka, hranidbi ovaca pridaje se sve vie pozornosti, vodei rauna o kvaliteti voluminoznih krmiva (pai, zelenoj voluminoznoj masi, sijenu i sjenai), dok krepka krmiva (koncentrat) postaju sastavni dio muznih ovaca, ako ne tijekom cijele godine onda, barem u razdoblju laktacije. Uz to, vitaminskomineralni dodatak postaje neizostavni dio obroka naih mlijenih stada ovaca.

U proizvodnim stadima provode se redovite kontrole koliine i kemijskog sastava mlijeka, jer bez kontrole proizvodnosti i uvida u proizvodne odlike svakog pojedinog grla, nema provedbe kvalitetne selekcije, niti uvida u stvarnu proizvodnu uinkovitost stada. Kontrole mlijenosti preduvjet su selekcije i sustavnog planiranja poveanja proizvodnosti i kvalitete mlijeka.

Kontrola mlijenosti

Uz to, u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka janjad se sve ranije odvaja od ovaca kako bi se sma njila koliina posisanog, a poveala koliina pomuzenog mlijeka. Tako je prosjeno trajanje razdoblja sisanja u 2008. godini u pakih ovaca bilo svega 31 dan, istarskih 53 dana, dok je istonofrizijske ovce janjad sisala 47 dana. Iz navedenog je vidljivo da u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka janjad sie znatno krae od onih namijenjenih proizvodnji mesa, gdje janjad s ovcama ostaje od 3 do 6 mjeseci pa i due (do klanja ili prodaje). Uzgajivai u stadima provode strogu selekciju iz godine u godinu birajui i ostavljajui za rasplod potomke najboljih roditelja (najboljih mljekulja),



grada Obrovca-Obala kralja Dmitra Zvonimira 2 23450 Obrovac


istovremeno vodei rauna o vanosti i ulozi ovna u poveanju selekcijskog napretka. Osim navedenog, u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka vodi se rauna o zdravlju ovaca, prevenciji bolesti, rezidbi papaka, kupiraju se repovi janjadi ostavljenoj za rasplod da bi se poveala higijenska ispravnost mlijeka i dr. Vano je istaknuti da su nai proizvoai ovjeg mlijeka jako aktivni i zainteresirani za uenje i stjecanje novih saznanja iz problematike proizvodnje i prerade mlijeka te stoga stalno organiziraju (najee preko udruga uzgajivaa) razliita predavanja pozivajui mjerodavne strunjake iz odreenih podruja, pozorno sluaju i pitaju to ih zanima. Potvrda interesa za uenjem i druenjem je i veliki odaziv uzgajivaa tradicionalnim godinjim savjetovanjima uzgajivaa ovaca i koza.

3. Otkup ovjeg mlijekaIako se velike koliine ovjeg mlijeka prerade u

poljoprivrednim gospodarstvima, i dalje se iz godine u godinu poveava ne samo koliina otkupljenog mlijeka, nego i broj otkupljivaa. Otkup ovjeg mlijeka organizirano se provodi, esnaest upanija, a najznaajnije po proizvodnji su Zadarska upanija (oko 41%) s dominantnim otokom Pagom, zatim Bjelovarskobilogorska (oko 21%) te Virovitikopodravska (13,4%), Likosenjska (8,5%) i Istarska upanija (8,5%).

Unatrag samo nekoliko godina ovje mlijeko otkupljivale su samo mljekare na otoku Pagu i varadinska Vindija. Meutim, prema podatcima Hrvatske poljoprivredne agencije, ovje mlijeko otkupljuje 10 pravnih subjekatamljekara. Uz to, velik je broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja sama na tradicionalan nain prerauju mlijeko, a neki uz vlastito, otkupljuju i prerauju i odreene koliine mlijeka od roaka i susjeda.

upanijaKoliina (kg) Udio u koliini

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2008.Zagrebaka 0 0 0 16.621 9.228 12.966 0,47%Splitskodalmatinska 0 0 4.667 12.260 13.049 15.048 0,55%ibenskokninska 0 0 11.296 10.013 8.728 9.006 0,33%Zadarska 510.061 696.577 766.708 930.995 1.085.977 1.125.714 40,99%Virovitikopodravska 130.543 203.110 263.611 304.630 365.554 367.693 13,39%Poekoslavonska 80.853 96.269 114.612 112.055 114.066 93.916 4,42%Brodskoposavska 0 0 0 533 0 0 0,00%Meimurska 3.293 3.547 3.453 0 0 0 0,00%Varadinska 19.306 20.567 15.384 16.010 15.487 0 0,00%Bjelovarskobilogorska 244.951 328.946 367.355 458.468 559.295 56.474 20,63%Karlovaka 30.625 21.324 50.818 76.606 83.043 73.529 2,68%Koprivnikokrievaka 23.751 10.448 0 0 0 0 0,00%Krapinskozagorska 5.018 2.101 0 0 0 0 0,00%Primorskogoranska 0 0 8.177 9.153 10.876 11.351 0,41%Istarska 88.505 85.216 126.445 140.754 152.235 234.817 8,55%Likosenjska 89.904 123.488 141.712 189.990 227.651 235.676 8,58%Ukupno 1.226.812 1.591.593 1.874.238 2.278.087 2.645.188 2.746.136 100%

Tablica 1 - Isporuene koliine ovjeg mlijeka po upanijama

MljekaraKoliina (kg)/godina Udio

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2008.VINDIJA 507.716 590.493 598.465 775.091 899.257 946.934 34,48%MILS MLJEKARA 0 0 15.963 22.273 21.010 20.164 0,73%SIRENAMALA SIRANA 140.860 227.283 262.922 382.921 451.152 414.922 15,11%TOMAI COMMERCE 42.494 68.108 55.837 63.710 64.453 17.647 0,64%MCOMPAG 0 7.442 27.698 5.996 14.252 10.916 0,40%LATUS MINJ 0 0 0 0 0 4.214 0,15%VESNA LOBORIKA 24.942 20.184 31.397 2.496 25.335 37.138 1,35%PAKA SIRANA D.D. 425.651 613.052 778.730 843.139 943.942 981.818 35,75%AGROLAGUNA 63.654 65.032 103.225 125.711 137.776 204.816 7,46%MINI MLJEKARA MILKA 21.686 0 0 0 0 0 0,00%MIH SIRANA KOLAN 0 0 0 35.050 88.010 107.566 3,92%Ukupno 1.226.812 1.591.593 1.874.238 2.278.087 2.645 188 2.746.136 100,00%

Tablica 2 - Isporuka ovjeg mlijeka po mljekarama od 2003. do 2005. godine

Iz tablice 2 je vidljivo da se koliina otkupljenog ovjeg mlijeka iz godine u godinu poveava i da su mljekare tijekom 2008. godine od proizvoaa otkupile ukupno oko 2,7 milijuna kg ovjeg mlijeka. Najvie mlijeka otkupile su Paka sirana (oko 35,7%), varadinska Vindija (34,4%) i Siranamala sirana (15%). Tri navedene mljekare otkupile su 85% ukupne koliine otkupljenog ovjeg mlijeka, a preostalih 15% ostalih sedam navedenih mljekara. Vidljiv je izrazit trend poveanja otkupljenih koliina ovjeg mlijeka u razdoblju od 2003. do 2008. u skoro svim mljekarama na podruju Hrvatske. Tako je koliina otkupljenog ovjeg mlijeka u 2008. godini vie nego udvostruena u usporedbi s podatcima iz 2003. godine. Uz to, stalno se poveava broj obiteljskih gospodarstava koja u vlastitim siranama prerauju ovje mlijeko u sir i skutu. Promatrajui tablicu 2 moe se zakljuiti da proizvodnja i prerada ovjeg mlijeka u Hrvatskoj nema vie regionalni (lokalni) karakter, odnosno da se uz tradicionalne centre proizvodnje ovjeg mlijeka (otok Pag i Istra), navedena proizvodnja rairila gotovo po cijeloj Hrvatskoj, osim Baranje i Podunavlja.


4. Tradicija proizvodnjePrednost Hrvatske u proizvodnji i preradi ovjeg

mlijeka, uz izvrsne preduvjete za uzgoj ovaca, trite i velike turistike mogunosti, svakako jest i u postojanju duge tradicije uzgoja i munje ovaca te proizvodnje sira, barem u njezinom veem dijelu. I danas proizvodnja razliitih ovjih sireva u nas proizlazi iz starih tehnologija koje su nastale i do danas ostale sauvane na pojedinim podrujima. U nas postoje dva osnovna tipa proizvodnje ovjeg sira: 1. industrijski u mljekarama i 2. na tradicionalan nain u obiteljskim gospodarstvima.

Ovji sir

Osim duge tradicije, prednost naeg mlijenog ovarstva jest i u injenici da se proizvodnja mlijeka ponajvie temelji na naim izvornim pasminama uzgajanim u specifinom autohtonom okruju. Izvornost pasmine, specifinost uzgojnog podruja i postojanje tradicije uzgoja i prerade temeljni su preduvjeti dobivanja zatite izvornosti proizvoda janjetine, sira, skute... Stoga hrvatsko mlijeno ovarstvo ima izvrsne mogunosti za dobivanje zatite izvornosti barem desetak ovjih mlijenih proizvoda: sira i skute. U nas je Paki sir najpoznatiji proizvod proizveden od ovjeg mlijeka, tu zatim spadaju Istarski, Krki, Creski i Braki sir, te Pramenko. Navedenoj skupini treba pridodati i razliite Vindijine ovje sireve visoke kakvoe. Svi nabrojani sirevi su iz skupine punomasnih tvrdih ovjih sireva, dok se na tritu mogu nai i razliiti polutvrdi ovji sirevi te oni s maslinovim uljem, razliitim biljnim dodatcima i dr. Uz to, sve je znaajnija proizvodnja albuminskog sira skute ili puine.

Proizvodnja skute

EL

EK

TR

IN

I

UV

AR

I

HR - Vulineva 1010310 Ivani Grad

01-2882-811

www.gumex-eko.hr



Opina Malinska-Duba ia 22 - 51511 Malinskanica - Lina Bolmar

opine Malinska - Dubanica

TERENSKA PROMILJANJA

KRIZA I TRAENJE RJEENJA KAKOKRIZU TO BEZBOLNIJE PREBRODITI

Mr. sc. Sreko Ladii [email protected]

U sadanjem vremenu u javnim medijima, televiziji i novinama stalno se i puno govori i pie o krizi, a ponajvie o nedostatku novca i rebalansu dravnog prorauna, loem poslovanju poduzea, nezaposle no

Najgore rjeenje je odustati od proizvodnje. Pojedini su ovo ve uinili, neki o ovome razmiljaju, ali neki razmiljaju i drugaije.

sti, otkazima, skraivanju radnog tjedna, smanjivanju plaa i mirovina, trajkovima i prosvjedima, nedostatku novca i kako namaknuti potreban novac. Naalost najmanje se govori o proizvodnji, kako i na koji nain poveati proizvodnju, poboljati proizvodnju, te kako proizvesti to vie razliitih proizvoda dobre i jo bolje kvalitete, za domae i strano trite, i tako stvoriti, zaraditi i namaknuti potrebna financijska sredstva. Kada ste zadnji puta proitali ili uli koje mi to sve proizvode izvozimo na EU i svjetsko trite i u kojim koliinama? Nitko ne govori o analizama koje sve proizvode i u kojim koliinama izvozimo, te koje bismo sve proizvode mogli proizvoditi i plasirati na strana trita. Moje osobno miljenje i uvjerenje je da bez proizvodnje i poveavanja proizvodnje nema izlaza iz krize, niti stvaranja novih koliina novca. Samo stvaranje novostvorene vrijednosti i prodaja proizvoda stvara novac za osobne dohotke i druge trokove. Danas sam uo priu da se mi jo uvijek ponaamo kao u socijalizmu i da od drave oekujemo da nam bude majka i pomajka. Kriza ovdje, kriza ondje, hej, drava, gdje si, daj novce. Ali od kuda drava da uzme novac ako ga mi preko novostvorene vrijednosti nismo stvorili? Za puno toga smo mi svi zajedno krivi i svi snosimo dio krivice za sadanju teku privrednoekonomsku krizu koja se nalazi tek na svom poetku. Jedan od dugogodinjih krivaca je i na odnos prema naem vlastitom kolovanju i strunom osposobljavanju, te kolovanju nae djece, kao i na odnos prema koli. Deviza: idite, djeco, u kolu da ne biste morali raditi ili pogrena filozofija, pogrena razmiljanja ja bih malo radio, a puno zaradio. Mi se prema koli nismo postavili idite, djeco, u kolu i uite, kako biste znali raditi, a naalost, nismo tako ustrojili niti nae kole. Da bi se imalo, treba puno, puno, marljivo i paljivo raditi. Recite mi, koliko mi u Hrvatskoj danas imamo kozarskih i ovarskih farmi koje vode stoari sa zavrenom srednjom poljoprivrednom ili veterinarskom kolom? Koliko su puta nae stoarske udruge uputile izraze nezadovoljstva protiv programa naih srednjih poljoprivrednih kola u kojima je nastava organizirana s puno teorije, a s tako malo prakse po pitanju organizacije i organiziranja, same proizvodnje i tehnologije, a isto tako i po pitanju udruivanja naih stoara, a posebno proizvoaa mlijeka? Kod nas udruivanja po pitanju prerade i prodaje proizvoda ne da gotovo nema, nego uope nema.

Na podruju grada Koprivnice, u sadanjoj vrlo tekoj situaciji za proizvoae kravljega i kozjega mlijeka, radi traenja izlaska iz sve vee nadolazee krize, pokuavam raditi na udruivanju proizvoaa mlijeka, po pitanju zajednike proizvodnje ire palete kravljih i kozjih sireva, te njihove prodaje izravno potroaima, kupujmo izravno sa sela nae domae proizvode. Vrlo dobro bi doao i ovji sir, kada bi nai stoari htjeli

musti ovce i htjeli drati vie ovaca. Interesantno je ovdje usporediti na mentalitet, ali svakako na prvom mjestu kolovanje naih stoara, na primjer talijanskim stoarima. To to se na jednoj Sardiniji s razvijenom razliitom industrijom i turizmom, muze gotovo 5 milijuna ovaca i proizvodi ovji sir u zadrunim mljekarama i siranama, a koji je gotovo za duplo jeftiniji od hrvatskih ovjih sireva, ipak govori o nekom drugaijem mentalitetu, drugaijim radnim navikama, drugaijem odnosu prema radu i poslu, ali definitivno i o drugaijem kolovanju stoara seljaka farmera, a i samih strunjaka. Naalost, na podruju moje Podravine i Like moe na prste jedne ruke nabrojati stoare koji muzu ovce. U sadanjoj situaciji hrvatskog govedarstva na malim posjedima, ba u ovarstvu, te munji ovaca i proizvodnji ovjega sira, postoje velike mogunosti da se zaradi poprilino dobra plaa.TEHNOLOGIJA, PRAKTINE VJETINE I

PROIZVODNJAZa bilo koju proizvodnju potrebni su znanje, teh

nologija i imanje. Je li nae stoarstvo ovisno o drugim privredno gospodarskim subjektima i drugim proizvodnjama? Da, sigurno je ovisno. Oni koji rade, koji su zaposleni, i koji mjeseno zarade plau od koje obitelj moe normalno ivjeti, ti su potencijalni kupci poljoprivrednih proizvoda, u naem sluaju razliitih sireva. Ako se zaposleni u drugim djelatnostima ne bave proizvodnjom drugih razliitih proizvoda, nego premetanjem i prodajom uvoznih proizvoda, ako imaju male plae, ili su ostali bez posla, tada nema ni potroaa.

Kroz znanje i tehnologiju danas moramo traiti izlaze prema veoj i jeftinijoj vlastitoj proizvodnji sve veeg broja razliitih proizvoda. Isto je tako i na naim farmama. Pokuat u to slikovito prikazati. Ako ste nekada prodali sir i na njemu zaradili 10 kuna, sada su dola vremena kada trebate prodati dva sira da biste zaradili 10 kuna. Ovo je zakon kapitalistikog poslovanja, opstanka i izlaska iz globalne privredne ekonomske i financijske krize. Jo je bolje ako proda tri sira i zaradi 15 kuna. Znai, poveali smo proizvodnju, radimo vie, ali moramo raditi to racionalnije i tonije, odnosno uinkovitije. Da, naalost, to je sada tako. Nekada smo mogli na tri sira zaraditi 30 kuna, ali ako sada zaradimo 15 kuna, i to moe ouvati proizvodnju i farmu. Najvanije u ovome svemu je kako sauvati posao.

Cijena mlijeka je ila dolje. Da, ove godine dobivate manje novca za litru mlijeka, nego prole godine.



Naalost, to je tako i to je nova stvarnost. Osobno smatram da je sada, u ovim tekim vremenima od svega najgore ako za isporueno mlijeko ne dobijete svaki mjesec va novac. Posebno su ugroeni oni farmeri koji imaju manje ili vee kredite s mjesenim ratama. Bilo bi fer od otkupljivaa mlijeka da o ovome vode rauna i da se prema svojim poslovnim partnerima vama proizvoaima mlijeka, odnose sa to vie razumijevanja. Smatram da bi sve udruge u pregovorima s otkupljivaima mlijeka trebale ustrajati na uspostavi takvih ugovora o meusobnom poslovanju, da se barem svaki mjesec isplati dio akontacije potrebne za rate kredita ili da se to odmah rjeava prilikom mjesenog obrauna. I otkupljivai mlijeka danas imaju probleme s plasmanom i naplatom. Velike koliine neprodanih mlijenih proizvoda, kojima je iziao rok upotrebe, idu na tetu mljekara, a ne na tetu trgovaca. Navodno se svi ti proizvodi moraju otpremati u spalionicu, to takoer ide na raun mljekare. Bilo bi dobro kada bismo o ovome takoer imali tone informacije. Lake bismo razumjeli svu sloenost postojee situacije.

Na putu opstanka u ovim kriznim vremenima svakako treba poveavati proizvodnju, raditi i na vlastitoj proizvodnji i prodaji sira kada je to i gdje mogue, veem uzgoju tovnog materijala, odnosno veoj proizvodnji mesa, veem uzgoju rasplodnog pomlatka, privoenju svakog grla pod selekciju vei poticaji, preko udruga organizirati skupljanje koa i vune, formirati strojne prstenove za to bolje iskoritavanje postojee mehanizacije svaki traktor bi u godini dana trebao imati barem 200 radnih dana, zajedniki organizirati poslove kod pravovremene konje i spremanja to kvalitetnije sjenae i sijena, organizirati zajednike akcije pravovremene korekcije papaka kod koza, zatim uzimanja uzoraka sjenae i sijena za kemijske analize,

uzimanje uzoraka tla, te kalcizaciju. Ima tako puno poslova gdje bismo trebali jedni drugima priskoiti u pomo. Ni jedan farmer ne bi smio vie proizvoditi sjenau s manje od 16% proteina u suhoj tvari (ST). Dobro treba razmotriti sve neiskoritene mogunosti za veu i to uinkovitiju proizvodnju.

Svaki farmer koji se sada uputa u bilo kakav novi kredit, dobro treba znati da je kriza tek poela, da e uvjeti plasmana proizvoda biti sve tei, te se treba jako dobro posavjetovati sa svojim financijskim i ekonomskim savjetnikom.

TO O IZLASKU IZ KRIZE MISLE NEKI NAI FARMERI?

Sinia i Marijanka Lonari: Odustajanje od proizvodnje bio bi korak natrag i naputanje svega to smo do sada uloili u

farmu i proizvodnju kozjeg mlijeka.



Opina Kolan - Opinsko vijee - Trg kralja Tomislava 6 - 23251 Kolan

opine KolanPravovremena konja, mjerenje i vaganje, te kemijske analize krme osiguravaju pravilnu hranidbu koza i veu proizvodnju

mlijeka po jednoj kozi

Munja koza - izmuzite s 36 muznih jedinica


Sinia Lonari (1967.), supruga Marijanka (1968.), Koprivnica, Reka.

Farma koza, kapaciteta 250 grla, sada ima 120 dojnih koza, izmuzite s 36 muznih jedinica. Laktofriz kapaciteta 650 litara, s mljekovodom. Najvea dnevna proizvodnja mlijeka u 2009. iznosila je 350 litara.

Plan daljnjeg razvoja je 200 muznih koza, uzgoj pomlatka za rasplod i dranje jaradi za klanje do teine 25 kg ive vage. Postojee stado je mijeano, alpina, sanske i kriane koze. Od stada svega je 38 koza pod selekcijom. Plan je privesti cijelo stado pod selekciju radi veih poticaja i lake prodaje rasplodnog pomlatka. Da bi se poveala proizvodnja mlijeka, u planu je staju otvoriti i napraviti ispuste da koze mogu na sunce i svjei zrak. Sinia smatra da proizvodi voluminoznu krmu dobre kvalitete, ali ne alje uzorke na kemijsku analizu. To emo sada napraviti i provjeriti. Voluminozna krma se sastoji od sjenae DTS i sijeno od DTS. istoga ljulja nema, kao ni lucerne. Kalcizaciju do sada nije radio na svojim parcelama. Do 30. kolovoza 2009. skinuo je 6 otkosa DTS s 15 jutara sve je ilo u sjenau. S 30 jutara obine livade skinuo je dva otkosa za sijeno. Do polovice listopada skinut e jo jedan otkos DTS i jedan otkos prirodnih livada. Strategija i tehnologija konje i proizvodnje sijena nema novaca za KAN. Ove godine puno toga smo izostavili, imamo manju cijenu mlijeka, sve su vei trokovi i kanjenje s isplatom isporuenog mlijeka do 90 dana.

Koji to kapital imaju nai farmeri da premoste svaki mjesec za koji nisu dobili novac za isporueno mlijeko, a kamoli 3 mjeseca? A imaju stalne mjesene izdatke za reije, obrtna sredstva trokove proizvodnje, i eventualno mjesene rate za otplatu kredita. Sinia sreom ima samo jedan kredit s mjesenom ratom od 1.100,00 kn. Da bi se kompletirala farma i poveala proizvodnja, Lonarii planiraju jo ove godine dignuti kredit od 30.000 eura ili 220.000 kuna. Namjena kredita je nabavka novih istokrvnih koza, te stado od 30 ovaca, otvaranje staje i izgradnja ispusta za koze svaki boks u staji e imati svoj ispust boks na otvorenom.

Kod proizvoaa ovjega i kozjega mlijeka problem je i sezonska proizvodnja, jer laktacija cjelokupnog stada traje maksimalno 8 mjeseci od poetka oujka do kraja listopada. Vani u svijetu ovo je premoteno tako da se polovica koza jari u sijenju, a polovica u lipnju, tako da farmeri imaju proizvodnju mlijeka kroz cijelu godinu. O ovome bi trebali i kod nas voditi rauna nai otkupljivai mlijeka mljekare kao i farmeri koji sami proizvode sir.

Na farmi, uz nas dvoje povremeno nam pomae jo jedna djelatnica, posebno u vrijeme konje i spremanja sjenae, istiu Lonarii, a iji rad takoer treba platiti.

to Lonarii poruuju drugim farmerima uzgajivaima koza i ovaca? Naa poruka drugim farmerima je poveavanje broja koza i ovaca, te vea proizvodnja mlijeka, rad na to veoj kvaliteti voluminozne krme proizvoditi sjenau s najmanje 16% proteina pravovremena konja kada kosi jedan, kose svi. Sva sjenaa mora biti spremljena u tjedan dana na podruju sjeverozapadne Hrvatske. Naalost, preputeni smo sami sebi i svatko se snalazi sam kako zna i umije. Trebalo bi vie poraditi na udruivanju, osnivanju zadruga ili kooperativa, kao u Italiji i drugim zemljama.

Navodnjavanje, svuda u svijetu sastavni dio suvremene tehnologije u proizvodnji voluminozne krme


VETERINARSKI SAVJETNIK

STAJA U ZIMSKOM RAZDOBLJU

Dr. sc. Antun Kosteli [email protected]

IENJE STAJEienje staje je poeljno raditi za

toplijih dana, u kasnu jesen. Koze i ovce moramo izvesti van staje kako bismo nesmetano mogli oistiti cijelu staju u to kraem vremenu. Tijekom

Dr. sc. Antun Kosteli

Zimi stada ovaca i koza najvei dio vremena provode u staji, a u tom razdoblju se janje i jare. Kako bi sprijeili gubitke zbog nehigijenskog smjetaja uzgajivai moraju staju pripremiti za hladno razdoblje.

ienja se u staji podie velika koliina praine koja moe tetno djelovati na ivotinje.

Nakon to smo stado smjestili na livadu ili u ispust, potrebno je iznijeti svu pokretnu opremu kao to su valovi za smjesu, kante za napajanje i jasle. Vrata i prozore moramo otvoriti zbog velike koliine praine u kojoj se nalaze brojni patogeni mikroorganizmi to mogu ugroziti zdravlje ljudi koji iste.

Nakon to smo svu opremu iznijeli iz staje uklanjamo duboku stelju (gnoj), a po mogunosti, odvozimo je odmah na livade i oranice. Gnoj je potrebno temeljito ukloniti jer se u njemu nalaze brojni patogeni mikroorganizmi (bakterije) koje mogu ugroziti zdravlje koza i ovaca. U sluaju da se u staji nalazi betonski pod ,zaostalu balegu moemo ukloniti struganjem i pomou grubih etki.

Zbog hladnijih dana nije mogue pod u staji oprati jer bi suenje trajalo predugo. Nakon to smo uklonili stelju, metlama uklanjamo svu prainu sa zidova, stropa i jasala, a takoer moramo oprati prozore. U sluaju da je staja betonska, poeljno je oliiti zidove i strop bijelom bojom jer e se time postii vea koliina svjetla u staji, to je naroito vano tijekom zimskog razdoblja.

DEZINFEKCIJA STAJENakon to smo uklonili svu stelju, prainu i pauinu

,potrebno je provesti dezinfekciju staje. Svakako preporuamo upotrebu kemijskih dezinficijensa jer njima uklanjamo ili barem znaajno smanjujemo broj mikroorganizama (bakterija, virusa) koji mogu ugroziti zdravlje ivotinja. Brojni uzgajivai misle da je za dezinfekciju dovoljno baciti malo vapna (krea) po podu staje, to je pogreno. Na tritu postoje brojni preparati koji su namijenjeni dezinfekciji staje i opreme i koji, ako se pravilno koriste, mogu u kratkom vremenu unititi velik broj mikroorganizama.

Prije uporabe moramo proitati upute, jer je vrlo vano napraviti propisano razrjeenje dezinficijensa. Uslijed prevelikog razrjeenja uinak dezinficijensa e biti smanjen ili e izostati.

Dezinfekciju staje je najbolje provesti uporabom prskalica za vinograd. Osim poda potrebno je poprskati i zidove, strop i jasle. Nakon prskanja moramo priekati da sva koliina dezinficijensa ishlapi, zatim pod nasteljiti istom i suhom slamom.

STELJENJESlama za steljenje mora biti suha i ista. Koliina

slame na podu mora biti takva da ivotinje ni na kojem dijelu poda ne lee na betonu ili zemlji. Poznato je da brojne bolesti izbijaju upravo zbog loe higijene poda (npr. zarazna epavost, upala vimena).


grada SinjaGrad Sinj Draga ev prolaz 10 21230 Sinj www.sinj.hr

istu i suhu stelju je naroito vano osigurati tijekom jarenja i janjenja jer time sprjeavamo infekciju pupkovine, ali i izbijanje drugih zaraznih i parazitskih bolesti.

PROVJETRAVANJE STAJETijekom zimskih mjeseci potrebno je osigurati do

tok svjeeg zraka u staju otvaranjem prozora ili vrata. U sluaju da nema vjetra, prozori mogu biti otvoreni tijekom cijelog dana. U sluaju da je staja zatvorena sa svih strana, u zraku se nakupljaju tetni plinovi, praina i vlaga, a dolazi i do kondenziranja vode na stropu i prozorima. Podsjeamo da izbijanju uge tijekom zimskih mjeseci pogoduje dranje ovaca u vlanim stajama. Iskusni ovari e uoiti kondenziranu vodu (kapljice) na stropu, prozorima ili opremi, a to upuuje na preveliku koliinu vlage i lou ventilaciju. Tijekom zimskih mjeseci potrebno je sprijeiti propuh u staji, naroito tijekom jarenja i janjenja.

Jo jednom emo ponoviti da ovce i koze tijekom zime moraju boraviti u suhim i istim stajama. Pod mora biti redovito steljen suhom i istom slamom. Nadalje, potrebno je osigurati dotok svjeeg zraka, a da pritom nema propuha.


Jajace velikog metilja Razvojni ciklus velikog metilja Veliki metilj

Pfizer Croatia d.o.o. Zagreb, Radnika cesta 80tel. ++385 1 3908 77 fax. ++385 1(0) 7 (0) 6390 499

Pouzdan partner zazdravlje vaih ovaca!

titi vae ovce od

VELIKOG METILJAVELIKI METILJ ( )Fasciola hepatica

Za ovcu osobito veliku opasnost predstavlja veliki metilj. Uestalost velikog metilja vea je za vlanih razdoblja s obzirom

da se razvojni oblici nalaze u vodi ili pak vodenim puevima. Ovce se metiljima zaraavaju uzimanjem trave na kojoj se nalaze tzv.

metacerkarije i to u razdoblju od svibnja do listopada. Kao posljedica unoenja velikog broja metacerkarija, jetru napada veliki broj

mladih metilja pristiglih iz crijeva. Lutajui po jetri mladi metilji nastoje pronai put do uovoda. Mladi metilji su vrlo agresivni te

mogu uzrokovati oteenja koja mogu dovesti i do uginua ovce. Veliki gubi ci nastaju i kao posljedica unoenja manjih koliina

metacerkarija tijekom dueg razdoblja. Odrasli metilji mogu u ovci ivjeti i etiri do pet godina pa se smatra da je dovoljna samo

jedna zaraena ovca pa da ugrozi cijelo stado. Glavni znakovi metiljavosti su mravost,

kozarsko i ovcarski list broj_21

Documents