kratka gramatika ruskog jezika

Ruski jezik: Kratka gramatika ruskog jezika

Ruski jezik: Kratka gramatika ruskog jezika

Ruska azbuka

SADRAJ

01. Ruska azbuka02. Ruski izgovor03. Posebnosti izgovora nekih ruskih slova04. Posebnosti izgovora nekih ruskih slovnih skupina05. Neke posebnosti ruskog pravopisa06. Ruski glagoli07. Prezent ruskih glagola08. Futur ruskih glagola09. Perfekt ruskih glagola10. Ruske imenice11. Jednina ruskih imenica mukg i srednjeg roda12. Jednina ruskih imenica nskg roda13. noin ruskih imenica (osim genitiva)14. Genitiv mnoi ruskih imenica15. Neke posebnosti u dnim zvrim ruskih imenica16. Ruski pnidjevi17. Jednina ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva18. nin ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva19. Komparativ i superlativ ruskih pridjeva20. Ruski glagolski pnidjevi21. Ruske zamjenice22. Ruske lin i povratna zamjenica23. Ruske posvojne zamjenice24. Ruske pokazne zamjenice25. Ruske upitne i odnosne zamjenice26. Ruski brojevi27. Promjene ruskih glavnih brojeva dim28. Promjene ruskih rednih brojeva dim29. Ruski pnilozi30. Neke posebnosti gradnje ruskih reeni

SastavioMatopekuljakUdrugazaruskijezikikulturuhttp://www.ruskijezik.infoZagreb2012 (I. izdanje)NapomenaPreuzimanje, umnoavanje i kopiranje ove gramatike je slobodno uz uvjet navoenja imena autora te naziva Udruge i poveznice na web adresu Udruge.002. RUSKI IZGOVOR002. Rusko pismo sdi:

10 smglsnikih slova:

-,,,,(tzv.tvrdisamoglasnici)-,,,,(tzv. meki samoglasnici)

21 suglsnik slovo:

-,,,,,,,,,,(zvuni suglasnici)-,,,,,,,,,(bzvuni suglasnici)

2 slova koja n znvju nikakve glasove:

-(tzv. tvrdi znak)-(tzv. meki znak).

003. Ruski samoglasnici se izgovaraju jasno samo unglnim slogovima, u nnglnim se slogovima izgovaraju slabije i nejasnije.

004. U ruskim ijim ngl m biti bilo koji slog ( i posljednji slog u vislnj iji), li se to u pismu u pravilu posebno n znaav; samo u udbniim i rjniim ruskog jezika iznad samoglasnika u nglm slogu stavlja se znak naglaska ().

005. Ruski suglasnici mogu biti kako tvrdi tako i meki, izuzetak su:

-,,(koji su uvijek tvrdi, i to izrazito)-,(koji su uvijek meki).

006. Ruski su suglasnici meki ako -u pismu - s njihove desne strane stoji neko meko smglsnik slovo ili.

007. Ruski se zvui suglasnici izgovaraju bzvun:

- ispred bzvunih suglasnika- n kraju iji.

008. Ruski se bzvuni suglasnici izgovaraju zvun:

- ispred zvunih suglasnika (osim,,,,).

003. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVA009. Rusko slovoizgvr se:

n tku iji, iza samoglasnika, izai- kad je ngln - kaoje-kad nije ngI - kaojiiza suglasnika

- kad je ngIn - kaokad nije ngl - kaoi(iza,,-u slogovima ispred ngIng sloga - kao tvrdoi, u slogovima iza nglg slg - k -a).

010. Rusko sbovo(uvijek gl) izgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, izai-kaojoiza suglasnika - kaoo.011. Rusko slovoizgovara se:

iza,,- kao tvrdoiiza ostalih suglasnika - kaoiiz- kaoji.012. Rusko slovooizgovara se:

kad je ngln - kaokad nije ngIn - kao.

013. Rusk slvizgv se:

n tku iji, iza samoglasnika, izai- kaojuiza suglasnika - kaou.

014. Rusko slovoizgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, izai- kad je ngl - kao ja- kad nije ngl - kaoji(u slogovima iza nglng sloga -kaojaiza suglasnika

- kad je ngln -kaokad nije ngI - kaoi(u slogovima iza nglng sloga i n ispred mekog suglasnika - kaoa).

004. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVNIH SKUPINA015. Neke se ruske suglsnik skupine u izgvu skuju:

se skuj usnse skuj uznse skuj uskse skuj usks skuj ustvse skuj uslse skuj utv skuj unsse skuj uc:a skuj uc:a.

016. U ruskoj ijin izgovara se.

017. U ruskim ijeimin izgovara se.

018. U ruskim ijim,,te u ijim izvedenima od tih ijise izgovara kao.019. Ruske suglsnik skupine,,izgovaraju se kao':, skupine, kao kao':.

020. Udvojena suglsnik slova nje se u ruskom jeziku izgovaraju kao dgvjui dugi suglasnik, ponekad - kao dgvjui kratki suglasnik.

021. Slovou ruskim genitivnim pridjevskim i zmjnikim zvim -, -izgovara se kaov.

005. NEKE POSEBNOSTI RUSKOG PRAVOPISA022. U ruskom se jeziku iza,,,,,n i, nego s umjestoi.

023. Iza,,,u izvorno ruskim ijim n iu s,, nego se umjestoi, umjesto-.

024. Izau izvorno ruskim ijim i sesamo u dnim nastavcima, inae se umjestoi.

025. U ruskom se jeziku slovon i iza.

026. Slovou ruskim s tiskanim tekstovima redovito i kao(tj. bez dvije tk).

027. Im naroda te stanovnika pokrajina i gradova n ruskom s jeziku iu malim tim slovom.

006. RUSKI GLAGOLI028. U neodreenom glagolskom obliku (infinitivu) ruski glagoli imaju jedan od sljdih kktistinih zvrtk:

-(nj)--.

029. Ruski glagoli imaju glagolska ni:

-izjavni nin (indikativ)-zapovjedni nin (imperativ)-pogodbeni nin (kondicional).

030. U indikativu ruski glagoli imaju glagolska vremena:

- sdnj vrijeme (prezent)- budu vrijeme (futur)-rl vrijeme (perfekt).

031. U imperativu (u 2. Iicu jednine i u 2. Iicu mnoi) ruski glagoli imaju jedan od sljdih zvrtk:

-,--,--,-.032.Ukndiionluruskiglagoliimajuoblikeperfektauzkojesdodajesti.007.PREZENTRUSKIHGLAGOLA033.Uprezenturuskiglagoliimajujedanodsljdihnizovazvrtk:prva vrsta:

1. lice jednine-(iza suglasnika),-(iza samoglasnika)

2. lice jednine-(kada je naglasak n osnovi)-(kada je naglasak n zvrtku)

. lice jednine-(kada je naglasak n osnovi)-(kada je naglasak n zvrtku)

1. lice mnon-(kada je naglasak n osnovi)-(kada je naglasak n zvrtku)

2. lice mnoin-(kada je naglasak n osnovi)-(kada je naglasak n zvrtku)

3. lice mnoin-y(iza suglasnika)-(iza samoglasnika)

druga vrsta:

1. lice jednine-(iza,,,)-(u ostalim slujvim)

2. lice jednine-

. lice jednine-

1. lice mnon-

2. lice mnoin-

3. lice mnoin-(iza,,,)-(u ostalim slujvim).

034. Prilikom promjene ruskih glagola licima mgu su sljd glasovne promjene:

u sluju prvog niza zvtk:

:,:u sluju drugog niza zvrtk:

:,:,:,:,:,:,:,:,:,:.035 Neki ruski glagoli imaju svoje posebnosti u prezentu:

prezent glagolaglasi:,,,,,;

prezent glagola(u znaenju "jesti") glasi:,,,,,;

prezentglagolaglasi:,,,,,.008.FUTURRUSKIHGLAGOLA036.Futurruskihglagolaovisisvrnstiilinsvrnstiuznjuglagola.037.GIagoIiuijmjeznajusdrannekasvrnst(glagolisvrgvida)imajuufuturujednakezvrtkkaoglagolinsvrngvida(uijmjeznnjusdrnnekansvrnst)uprezentu,tj.prezentglagolasvrgvidaimaznjfutura.038. Futur ruskih glagola nsvrng vida tvori se od:

-oblika futura glagola(,,,,,) i infinitiva konkretnog glagola.

039. Futur glagolaima nekih posebnosti:

,,,,,.009.PERFEKTRUSKIHGLAGOLA040.Uperfekturuskiglagoliimajusljdzvrtk:ujednini:-zamukirod--zaskirod--zasrednjirod-umnini: -.041.Perfektglagolaglasi:,,;.010. RUSKE IMENICE042. Ruske imenice mogu biti sljdg roda:

- mukg roda-srednjeg roda-enskg roda.

043. Neke ruske imenice mogu biti istodobno mukg i/iIi nskg roda (to su imenice tzv. g roda).

044. Ruske imenice mogu imati sljd brojna stanja:

- jedninu-mnoinu.

045. Neke ruske imenice upotrebljavaju s samo u jednini, druge samo u mnoini, no vi ima i jedinu i mnoiu.

046. Ruske imenice mogu imati sljd dn oblike:

Nominativodgovarapitanja:?? / tko? t?

Genitivodgovara pitanja:?? / koga? g?

Dativodgovara pitanja:?? / komu? mu?

Akuzativodgovarapitanja:?? / koga? t?

Instrumentalodgovara pitanja:?? / kime? im?

Lokativodgovarapitanja:() ? () ? / (o)kom? () ?

047. dni zvri ruskih imenica ovise rodu i broju, ali i tome kakav - tvrdi ili meki - suglasnik zvrv nepromjenjivi dio imenice (tj. njena osnova).

048. Neke ruske imenice imaju samo jedan - nominativni - oblik, bez obzira n to koje se dn pitanje za tu imenicu moe postaviti.

049. U mnii rodu imenice ovise u ruskom jeziku praktiki samo zvri genitiva.

011. JEDNINA RUSKIH IMENICA UOG I SREDNJEG RODA050. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv tvrdi suglasnik imaju u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ-(imenice m. roda)-(imenice sr. roda)

Genitiv-

Dativ-

Akuzativkao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda)kao nominativ (imenice srednjeg roda)

Instrumental-

Lokativ-

051. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvv meki suglasnik imaju u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ-(imenice m. roda)-(imenice sr. roda)

Genitiv-

Dativ-

Akuzativkao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda)kao nominativ (imenice srednjeg roda)

Instrumental-(kada je naglasak n osnovi)-(kada je naglasak na zavretku)

Lokativ-

052. Ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvrvju -n dodaju dn zvrtk tome -, nego im kktistini di zvri dolaze n mjesto -

, -im pod naglaskom postaje -.

053. U instrurnentalu jednine kod ruskih imenica mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv n,,,,zvrtk je:

-(kada je naglasak zvrtku)-(kada je naglasak osnovi).

054. Kod ruskih imenica mukg roda koje zn nt neivo-akuzativ je jednak nominativu, kod imenica mukg roda koje zn neto ivo - akuzativ je jednak genitivu.

055 U nominativu jednine ruskih imenica mukg roda mogu u osnovi stajati samoglasnici,ili, koji s n pojavljuju u drugim dnim oblicima.

012. JEDNINA RUSKIH IMENICA NSG RODA056. Ruske imenice nskg roda kojih osnova zvrv n tvrdi suglasnik imaju u jednini sljd d zvtk:

Nominativ-

Genitiv-

Dativ-

Akuzativ-

Instrumental-

Lokativ-

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine imaju zvrtk -.

057. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u jednini sIjd dn zvrtk:

Nominativ-

Genitiv-

Dativ-

Akuzativ-

Instrumental-(kada je naglasak n osnovi)-(kada je naglasak na zavretku)

Lokativ-

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine imaju zvrtk -.

058. U instrumentalu jednine kod ruskih imenica nskg roda kojih osnova zvrv n,,,,zvrtk glasi:

-(kada je naglasak n zvtku)-(kada je naglasak n osnovi).

059. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik iza kojeg u nominativu jednine stoji -imaju u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ-

Genitiv-

Dativ-

Akuzativ-

Instrumental-

Lokativ-

013. NOIN RUSKIH IMENICA (OSIM GENITIVA)060. Ruske imenice kojih osnova zvv n tvrdi suglasnik imaju u mnoini sljd d zvrtk:

Nominativ-, -(neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv

Dativ-

Akuzativkao nominativ ili genitiv

Instrumental-

Lokativ-

061. Ruske imenice kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u mnoii sljd d zvtk:

Nominativ-, -(neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv

Dativ-


Instrumental-

Lokativ-

062. Imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju -, naglasak im u nominativu mnoi pada n osnovu, u tom du imaju zvrtk -(iza).

063. Neke imenice mukg i srednjeg roda u nominativu mnoin zvvju -.

064. U sluju imenica kojih osnova zvrv n,,,,,,,postoje odstupanja od ih pravila dnim zvrecim obzirom n pravopisna grnij u svezi s tim suglasnicima (vidi tk 022, 023 i 024 ovog Pregleda).

065. U mnoii sve imenice koje zn nt niv imaju akuzativ jednak nominativu, sve imenice koje zn nt iv imaju akuzativ jednak genitivu, s tim da imenice srednjeg roda vrlo rijetko zn nt iv.

014. GENITIV NIN RUSKIH IMENICA066. U genitivu mnoi ruske imenice imaju sljd zvrtk:

-u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvrv n neki tvrdi suglasnik, osim,, teako naglasak pada n zvtk

-*

u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv nu sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv nako naglasak pada n osnovu

* pod naglaskom -epostaje -

u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoi zvvju -, ako naglasak pada n osnovu

-u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasnik, takoder n,u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoin zvvju n -, ako je zvrtk pod naglaskomu sluju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasniku sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je zvrtk pod naglaskomu sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -;

-u sluju imenica srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju n -iii -ueu sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je naglasak n osnovi

-u sluju nekih imenica mukog rodau sluaju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n tvrdi suglasniku sluaju veine imenica enskog roda, osim onih koje u nominativu jednine zvvju -.

*ovaj zvtk moe izazvati umetanje,iliu osnovu radi njenog Ikg izgovaranja

015. NEKE POSEBNOSTI U DNI ZVRI RUSKIH IMENICA067. U genitivu jednine neke imenice mukog roda mogu imati pored redovnog zvrtk -(-) i zvrtk -(-), nrit kad se genitivom znv neka klii ili dio ng.

068. U Iokativu jednine neke-vinom jdnsln-imnice mukg roda kada stoje uz prijedlogeiliimaju zvrtk -(-).

069. Imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvvju -, imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju n -ete imni skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -imaju u Iokativu jednine zvrtk -.016. RUSKI PRIDJEVI070. Ruski s pridjevi svojim znjim dijele n:

-opisne pridjeve-gradivne pridjeve-posvojne pridjeve.

071. Ruski opisni pridjevi redovno mogu imati dva oblika

- dugi oblik- kratki oblik (koji s u pravilu javlja samo kao imenski dio predikata).

072. Kratki s oblik ruskih pridjeva n mijenja dim, zvrv:

u jednini

-u mukm rodu n --u srednjem rodu n -ili --u skm rodu n -ili -u mnoii

- -ili -.

073. Ruski gradivni pridjevi mogu imati samo dugi oblik, posvojni ili samo dugi oblik (posvojni pridjevi n -i -) ili samo kratki oblik (posvojni pridjevi n -, -, -, -), s tim da se ti kratki oblici posvojnih pridjeva mijenjaju dim, i to zliit od dugih oblika opisnih i gradivnih pridjeva.

074. Dugi oblici ruskih opisnih i gradivnih pridjeva imaju dvije vrste promjene brojevima, rodovima i dim, ovisno tome da Ii im osnova zvrv n tvrdi ili n meki suglasnik.

017. JEDNINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA075. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju sljd d zvtk u jednini rodovima:

muki rodsrednji rodenski rod

Nominativ-(-)--

Genitiv---

Dativ---

Akuzativkao nominativ ili genitiv--

Instrumental---

Lokativ---

076. Ruski pridjevi s osnovom n meki suglasnik imaju sljd dn zvtk u jednini rodovima:


Nominativ---

Genitiv---

Dativ---

Akuzativkao nominativ ili genitiv--

Instrumental---

Lokativ---

077. Ruski pridjevi s osnovom n,,, imaju sljd dn zvtk u jednini rodovima:


Nominativ-(-)-(-)-

Genitiv-(-)-(-)-(-)

Dativ-(-)-(-)-(-)

Akuzativkao nominativ ili genitiv-(-)-

Instrumental---(-)

Lokativ-(-)-(-)-(-)

018. MNOINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA078. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju u mnoii sljd dn zvtk:

Nominativ-

Genitiv-

Dativ-


Instrumental-

Lokativ-

079. Ruski pridjevi s osnovom meki suglasnik imaju u mnoini sljd dn zvtk:

Nominativ-

Genitiv-

Dativ-


Instrumental-

Lokativ-

080. Ruski pridjevi s osnovom n,,,imaju u mnoini jednake dn zvtk kao i pridjevi s osnovom meki suglasnik.

019. KOMPARATIV I SUPERLATIV RUSKIH PRIDJEVA081. Ruski pridjevi (u pravilu samo opisni) mogu imati tri stupnja:

-pozitiv-komparativ- superlativ.

082. U komparativu ruski pridjevi:

imaju jedan od sljdih zvrtk:

-ili--(uzstanoviteglasovnepromjene)-(,,,);imaju oblik pozitiva siliispred pozitiva (neki pridjevi imaju samo takav komparativ).

083. Komparativi n -(-), -i -n mijenjaju se brojevima, rodovima i dim.

084. U superlativu ruski pnidjevi:

imaju jedan od sljdih zvtk:

-(oblik za jedninu, muki rod, nominativ)-(sa stanovitim glasovnim promjenama; obIik za jedninu, muki rod, nominativ);

imaju oblik pozitiva s,iliispred pozitiva;

imaju oblik komparativa so(za niv) ili(za iv).

085. Superlativi -i -mijenjaju se po brojevima, rodovima i dim; u sluju superlativa sa+ pozitiv- brojevima, rodovima i dim mijenjaju se oba dijela, u sluju superlativa sili- brojevima, rodovima i dim mijenja se samo drugi dio tako sastavljenih superlativa.

086. Neki pridjevi imaju svojih posebnosti u komparativu i superlativu:

pnidjevi, , , i- tvore komparative od drugih korijenapnidjevi,,,,,,,i-imaju oblike n -, u znnju i komparativa i superlativa.

020. RUSKI GLAGOLSKI PRIDJEVI087. U ruskom jeziku postoje etiri vrste glagolskih pridjeva (pridjeva koji se tvore od glagola).

088. Glagolski pridjev radni sdnji zvv u nominativu jednine mukg roda:

-u sluju glagola prve vrste promjene n -(-)- u sluju glagola druge vrste promjene n -().

089. Glagolski pridjev radni proli zvv u nominativu jednine mukg roda n -ili samo -.

090. Glagolski pridjev trpni sdji zvv u nominativu jednine mukg roda:

-u sluju glagola prve vrste promjene n -(-)- u sluju glagola druge vrste promjene n -.091. Glagolski pridjev trpni Ii zvv u nominativu jednine mukg roda -, -(uz stanovite glasovne promjene) ili -.

092. Glagolski pridjevi trpni (sdji i Ii) imaju pored dugih oblika i kratke (n -, odnosno n -ili -, u nominativu jednine mukg roda), analogno opisnim pridjevima.

021. RUSKE ZAMJENICE093. Ruske se zamjenice dijele n 10 vrsta:

-Iin zamjenice-povratna zamjenica- posvojne zamjenice-pokazne zamjenice-upitne zamjenice-odnosne zamjenice- odreene zamjenice-din zamjenice-neodredene zamjenice-brojne zamjenice.

094. Gotovo sve ruske zamjenice mijenjaju se dim, neke i brojevima i rodovima.

095. Svoje posebne promjene dim imaju sljd ruske zamjenice:

-Ii zamjenice-povratna zamejnica-posvojne zamjenice-pokazne zamjenice-upitne zamjenice- odnosne zamjenice.

096. Odreene, drin, neodreene i brojne ruske zamjenice imaju:

-dijelom svoje posebne promjene(odreena zamjenica, odreena zamjenica, neodreena zamjenica)

-dijelom se mijenjaju brojevima, rodovima i dim kao dgvjui pridjevi(odreena zamjenica, odreena zamjenica, odreena zamjenica, drin zamjenica, ndre zamjenica, neodreena zarnjenica-, neodreena zamjenica-, neodreena zamjenica-, neodreena zamjenica-i analogne neodredene zamjenice s)-dijelom se mijenjaju kao upitne i odnosne zamjenice,(din i neodreene zamjenice sastavljene odilidodavanjem-,-,-, -, -, -, t ukazuje n odricanje /-/, odnosno neodredenost /ostali elementi/).

022. RUSKE LIN I POVRATNA ZAMJENICA097. Ruske Iin zamjenice sa svojim mguim dnim oblicima jesu:

jedni:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

mnoin:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

098. Ruske Iin zamjenice 3. Iica jednine (o, , ) i mnoine () stji iza vi prijedloga dobivaju t-.

099. Iza pnjedloga,,,,,,i, kao i iza komparativa pridjeva i priloga, ruske Iin zamjenice . li n dobivaju tn-.

100. di obIici ruske povratne zamjenice (nominativa nema) glase:

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

023. RUSKE POSVOJNE ZAMJENICE101. gui oblici ruske posvojne zamjenice(analogno i) jesu:

muki rodsrednji rodenski rodmnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativkao nominativ ili genitivkao nominativ ili genitiv

Instrumental

Lokativ

102. gui oblici ruske posvojne zamjenice(analogno i) jesu:


Nominativa

Genitiv

Dativ


Instrumental

Lokativ

103. Za zvnj pripadanja . Iicu ruski jezik nema posebnih zamjenica, nego se u tu svrhu upotrebljava genitiv dgvrju lin zamjenice, i to kao oblik koji s n mijenja dim.

104. Posvojno-povratna zamjenicamijenja se brojevima, rodovima i dim analogno promjeni posvojne zamejnice.

024. RUSKE POKAZNE ZAMJENICE105. gui obIici ruske pokazne zamjenice(analogno i, osim uinstrumentalu mukg i srednjeg roda u jednini, te u mnoii-gdje umjestostoji) jesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ


Instrumental

Lokativ

106. Pokazne zamjeniceimijenjaju se brojevima, rodovima i dim analogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

025. RUSKE UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE107. di obIici ruskih upitnih i odnosnih zamjenica,jesu:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

108. gui oblici upitne i odnosne zamjenicejesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ


Instrumental

Lokativ

109. Upitne i odnosne zamjeniceimijenjaju se brojevima, rodovima i dima analogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

1, , ; ()1.

2,2.

33.

44.

55.

66.

77.

88.

99.

1010.

1111.

1212.

1313.

1414.

1515.

1616.

1717.

1818.

1919.

2020.

3030.

4040.

5050.

6060.

7070.

8080.

9090.

100100.

200200.

300300.

400400.

500500.

600600.

700700.

800800.

900900.

10001000.

10000001000000.

10000000001000000000.

111. Svi ruski brojevi mijenjaju se po padeima, a brojevi,te svi redni brojevi mijenjaju se i po rodovima.

027. PROMJENE RUSKIH GLAVNIH BROJEVA DEI112. gui obIici ruskog glavnog brojajesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ


Instrumental

Lokativ

113. gui obIici ruskog glavnog brojajesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativkao nominativ ili genitivkao nominativ ili genitivkao nominativ ili genitiv

Instrumental

Lokativ

114. Ruski glavni broj(analogno i)ima sljd dn oblike:

Nominativ

Genitiv

Dativ


Instrumental(!)

Lokativ

115. Ruski glavni brojevi oddote glavni brojmijenjaju se po padeima kao imenice enskog roda koje u nominativu jednine zavravaju na -(bez oblika za mnoinu).

116. Ruski glavni brojevi,iimaju zapravo samo dva dn oblika:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

117. Kod sIih glavnih brojeva mijenja se dim svaki sastavni dio, s tim da:

- drugi dio brojeva-u nominativu i akuzativu nema n kraju--drugi dio brojeva-glasi:

u genitivu -u dativu -u instrumentalu -u Iokativu -.118. Ruski glavni brojevi,imijenjaju se dima kao dgvju imenice.

028. PROMJENE RUSKIH REDNIH BROJEVA PADEIMA119. Ruski redni brojevi imaju d oblike analogn dnim obliim dgvjuih opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zvv n tvrdi suglasnik (uz izuzetak rednog broja, kojiima dn oblike analogne dnim oblicima posvojnih pridjeva -):


Nominativ

Genitiv

Dativ


Instrumental

Lokativ

120. Kod sIih ruskih rednih brojeva dima se mijenja samo posljednji broj.

029. RUSKI PRILOZI121. I neki ruski prilozi mogu, poput pidjeva, imati tri stupnja:

- pozitiv- komparativ (jednak jednostavnom komparativu pndjeva)- superlativ (jednak drugom slenm superlativu pridjeva).

122. Nepravilnosti u tvorbi komparativa i superlativa ruskih priloga analogne su nepravilnostima u tvorbi komparativa i superlativa ruskih pnidjeva.

123. U ruskom jeziku postoje dvije vrste glagolskih priloga (priloga koji se tvore od glagola):

- glagolski prilog sdji (koji zvv -ili -; osim glagolskog priloga sdjg od glagola, koji glasi)

- glagolski prilog Ii (koji zvv n -(-) ili -).

124. U sluaju nekih glagola svrenog vida umjesto oblika na -(-) ili -) u ulozi glagolskog priloga prolog pojavljuje se oblik -ili -.

030. NEKE POSEBNOSTI GRADNJE RUSKIH RNI125. U ruskom se jeziku u prezentu redovno izostavlja moi glagol( .).

126. Imenski dio predikata u ruskom je jeziku jedino u prezentu obvezatno u nominativu, in me - s nekim monim glagolima i mora-biti u instrumentalu ( . .).

127. Kad se u ruskom jeziku u prezentu ipak upotrebljava oblik(3. lice jednine prezenta mong glagola), taj oblik zapravo ima znnj glagola( .).

128. U sluju tzv. povratnih glagola povratna je zamjenica u ruskom jeziku zapravo stopljena s glagolom, i to kao:

-(iza samoglasnika)-(iza suglasnika, a u sluaju glagolskih pridjeva i iza samoglasnika).

129. Dvije Ii zamjenice vu se u ruskom jeziku tako da s prva zamjenica stavlja u mnoinu istoga Iica, druga zamjenica (moe to biti i imenica) stoji u instrumentalu s pnijedlogom().

130. U svakodnevnoj ruskoj konverzaciji esto se upitno znaenj rni izv - umjesto upitnom ijju- kktristim upitnom intonacijom.

131. U ruskom su kjivnm jeziku, takoder u znanstvenim i stunim tekstovima, relativno st tzv. pasivne rni .

kratka gramatika ruskog jezika

Documents