krist i njegov zakon · 2018-12-20 · prirucnik za ucitelje (2/2014) ¥ 7 ipak, pozorni osvrt na...

PRIRUCNIK ZA UCITELJE (2/2014) • 1

Krist i Njegov Zakon

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Travanj, svibanj i lipanj 2014.

2 • PRIRUCNIK ZA UCITELJE (2/2014)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 2/2014.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan• Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura:

Brankica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

znaci-vremena.com • adventisti.hr


Keith Augustus Barton

Kristi Njegov Zakon

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Travanj, svibanj i lipanj 2014.


Sadræaj

01. Zakoni u Kristovo vrijeme

02. Krist i Mojsijev zakon

03. Krist i vjerski obiËaji

04. Krist i Zakon u Govoru na Gori

05. Krist i subota

06. Kristova smrt i Zakon

07. Krist, svrπetak Zakona

08. Boæji i Kristov Zakon

09. Krist, Zakon i Evanelje

10. Krist, Zakon i savezi

11. Apostoli i Zakon

12. Kristova crkva i Zakon

13. Kristovo kraljevstvo i Zakon


Pouka 1 29. oæujka—5. travnja 2014.

Zakoni u Kristovo vrijeme

KljuËni tekst: Rimljanima 13,8-10.

UËenici ÊeZnati: Razumjet Êe razliËite vrste zakona koji su navedeni u Sve-

tom pismu.OsjeÊati: Cijenit Êe Boæji zakon kao izraz Boæje vjeËne ljubavi i

Njegovog karaktera.»initi: Odgovorit Êe ljubavlju prema Bogu dræeÊi Njegov Zakon.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Shvatit Êe sveproæimajuÊi karakter Zakona

A. Kako razliËiti zakonski sustavi doprinose naπem razumijeva-nju Boæjeg moralnog Zakona, Deset zapovijedi?

B. Kakav je odnos izmeu Zakona i odreene kulture?C. Kako Deset zapovijedi nadmaπuju svaki zakonski sustav po-

znat ljudskom rodu?

II. OsjeÊati: Ljubav prema Boæjem zakonuA. Kako mogu imati pozitivan stav prema Boæjem zakonu?B. Kako svojoj djeci mogu uspjeπno prenijeti ljubav prema Boæjem

zakonu?C. Jesu li pobude i osjeÊaji isto? Zaπto da i zaπto ne? Moram li

osjeÊati æelju za dræanjem Boæjeg zakona, ili Êe biti trenutaka kadaÊe dræanje Boæjeg zakona biti u suprotnosti s mojim osjeÊajima? Obja-snite.

III. »initi: Odgovor ljubaviA. Kakva je povezanost izmeu Boæje ljubavi i Njegovog Zakona

u praktiËnom smislu?B. Kakav bih ja kao krπÊanin trebao imati stav prema lokalnim

graanskim zakonima u svojoj zemlji?C. BuduÊi da Bog cijeni moje pobude, kako mogu unijeti ljubav

u svakidaπnje ovozemaljske zadatke i obveze?


Saæetak: U druπtvu u Kristovo vrijeme djelovali su razliËiti zako-ni. Razumijevanje povijesnog i kulturoloπkog konteksta pruæa okvirza Boæji moralni Zakon, Deset zapovijedi.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Psalam 19,8.

KljuËna misao za duhovni rast: Deset zapovijedi nisu samo listaobveza. One pruæaju moralni okvir za odræavanje zavjetnog odnosa sBogom kojim odgovaramo na Njegovu ljubav.

Samo za uËitelje: Mnogi ljudi, u crkvi i izvan nje, imaju donekleodbojan pristup Boæjem zakonu. Neki smatraju da je slovo Zakona —posebno Ëetvrta i deseta zapovijed — nevaæno i zastarjelo. Drugi seplaπe Zakona, vjerujuÊi da njihovo spasenje ovisi o strogom dræanjuDeset zapovijedi. Pouka za ovaj tjedan bavi se razliËitim zakonimakoji su vladali u Kristovo vrijeme i treba nam pomoÊi da postavimotemelj za mnogo pozitivniji pristup Boæjem zakonu. Zakoni su svimapotrebni kako bismo uæivali kvalitetan æivot. Dok su neki zakoni, kaooni koji odobravaju segregaciju ili ropstvo, moralno pogreπni, zakonikoje je donio Ëovjek uglavnom pruæaju sigurnost i zaπtitu i omogu-Êavaju nam da æivimo plodonosnim æivotom. Svi dobri graanski za-koni temelje se na moralnim naËelima Ëije poËetke moæemo naÊi uBoæjoj ljubavi, Davatelju Zakona koji æeli samo najbolje za nas.

Uvodna aktivnost: Zamolite razred da razmisli o moguÊim poslje-dicama u sluËaju ukidanja svih zakona o prometu (ili moæda zakonao vlasniπtvu). Razmislite kakav bi utjecaj to imalo na æivot vjernika.Ne zaboravite naglasiti zaπtitnu ulogu zakona u svakidaπnjem æivotu.

Razmotrite: Zaπto se tako mnogo graanskih zakona bavi meu-ljudskim odnosima? Zaπto su takvi zakoni potrebni?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentar

Od vremena reformacije, kljuËni teoloπki pojmovi, Zakon i milost,Ëesto su prikazivani kao suprotnost. Da bi istaknuli vaænu vijest oopravdanju vjerom, reformatori (i njihovi nasljednici) Ëesto su razmi-πljali o Zakonu na odbojan naËin i naglaπavali da je uzaludno poku-πavati pravednost postiÊi skupljanjem zasluga koje se mjere dræanjemZakona. Smatralo se da su Zakon i milost potpuno razliËiti i da suto dvije krajnosti.


Ipak, pozorni osvrt na πiru biblijsku sliku Zakona i milosti pod-sjeÊa nas da ova dva pojma opisuju dvije strane istog novËiÊa i da ihne bi trebalo smatrati suprotnostima. Posljednjih desetljeÊa teolozisu uvidjeli da je Zakon u oba Saveza izraz Boæje volje i karakterakojeg treba pozorno (i radosno) prouËavati i posluπno primijeniti usvakidaπnjem æivotu. U komentarima koji slijede usredotoËit Êemo sena tri kljuËne osobine biblijskog zakona.

I. Biblijski zakon je sveobuhvatan.(Podsjetite se u razredu Psalma 119.)

Prije nego πto razmotrimo ove osobine, bilo bi se dobro podsje-titi da “zakon” u Svetom pismu nije uvijek lako ispitati i odrediti —πto oni koji su pouËavani zapadnoj logici i razmiπljanju, ipak poku-πavaju. Da bismo znali o kojem je zakonu rijeË, podijelili smo ih namoralne, graanske i obredne, koji opisuju zakon u odreenom kon-tekstu. Iako ove podjele mogu biti od pomoÊi u odreenim sluËajevi-ma, one su ipak stvorene umjetno. Na primjer, postoje brojni hebrej-ski izrazi koji su zamjenjivi i mogu se prevesti kao “zakon”, “statut”,“zapovijed”, “propis” i sliËno. Jedan od tekstova u Starom zavjetu ukojem pisac s velikim oduπevljenjem govori o Zakonu, Psalam 119,sadræi najmanje osam razliËitih hebrejskih izraza koji se odnose na“Zakon” ili na jedan od njegovih sinonima. Ovi su izrazi zamjenjivi iupotrijebljeni su u razliËitim kombinacijama u 22 retka ovog veliËan-stvenog psalma. Dobar poznavatelj Staroga zavjeta, Gordon Wenham,zapisao je sljedeÊe: “’Zakon’ ili ’uputa’ obuhvaÊa sva Boæja otkrive-nja Izraelu, bilo da se nalazi u Petoknjiæju ili drugim dijelovima Bib-lije.” (Psalms as Torah: Reading Biblical Song Ethically, BakerAcademic, 2012., str. 97) Zakon je tako blisko povezan s Bogom, Dava-teljem Zakona, da psalmist o tome piπe u Psalmu 119,10: “Svim srcemtebe traæim; ne daj da zastranim od zapovijedi tvojih.”

Razmislite: Ako udaljavanje od Boæjih zapovijedi znaËi odbacitiBoga osobno, πto moæemo uËiniti kako bismo bili viπe usredotoËenina Boæji zakon?

II. Boæji zakon je dobar i dar je Njegovim stvorenjima.(Podsjetite se u razredu Psalma 9,8.)

Kao πto je sve stvoreno bilo “dobro” (ili “veoma dobro”; usporediPostanak 1,4.10.12.18.21.25.31), tako se i Boæji zakon odlikuje potome πto je dobar i savrπen. SliËnu misao nalazimo u Psalmu 19,7:“Savrπen je Zakon Jahvin — duπu krijepi; pouzdano je SvjedoËanstvoJahvino — neuka uËi.” U Starom zavjetu dobrota i savrπenstvo usko


su povezani s Bogom. Davatelj Zakona i Zakon odraæavaju iste os-novne osobine. Nije vaæno o kojem je Zakonu rijeË. BuduÊi da Zakon(kao izraz vjeËne Boæje volje ili izgovoren u odreenom povijesnomkontekstu) dolazi od Boga, on je dobar i dar je Njegovim stvorenjima(Nehemija 9,13). SliËnu je misao apostol Pavao izrazio u Rimljanima7,12 (usporedi 1. KorinÊanima 3,7-15).

Razmislite: Kako Sveto pismo izjednaËava “dobre darove” sa Za-konom?

III. Boæji zakon odreuje Boæju zavjetnu zajednicu.(Podsjetite se u razredu Rimljanima 9,31; 10,4.)

Boæje izraæavanje Saveza osnovalo je narod (ili u novom Savezuskupinu vjernika). Ovaj narod se odlikovao posluπnoπÊu Boæjem do-brom Zakonu. Preko Saveza (s blagoslovima i moguÊim prokletstvi-ma) on je bio posvojen u Boæju obitelj. Meutim, zanemarivanje zavjet-nih uvjeta dovelo je do Boæje kazne, πto je dobro dokumentirano upovijesti izraelskog naroda. U Novom zavjetu, u Rimljanima 9,31, Pavaose koristi jedinstvenim izrazom “Zakon pravednosti”. Ovim Zakonomse ne postiæe pravednost, veÊ on svjedoËi o pravednosti koja je nasloæeni naËin povezana s Bogom kao Davateljem Zakona s jedne iSpasiteljem s druge strane. On pruæa okus onima koji su ga okusili— ne gorak ili otrovan, veÊ sladak, koji obeÊava potpunije rjeπenje.

Razmislite: U svjetlu prethodnog teksta, kako bismo trebali razu-mjeti Zakon u Rimljanima 10,4? Razmotrite ulogu rimskog tutora kojipouËava uËenika.

IV. Zakon i æivot(Podsjetite se teksta iz Levitskog zakonika 18,5 i Ivana 10,10.)Biti vjeran Boæjem zakonu (Tori) znaËi æivjeti punim æivotom. Ova

misao izraæena je u Levitskom zakoniku 18,5: “Zato dræite moje za-kone i moje naredbe; tko ih vrπi — u njima Êe naÊi æivot. Ja samJahve!” Ovaj i drugi tekstovi (kao πto su Ezekiel 18,5-9; Psalam 119,93i Ponovljeni zakon 30,15.16) naglaπavaju blisku vezu izmeu Zakonai æivota. Da, posluπnost je znaËila æivot za Izrael u ObeÊanoj Zemlji,ali posluπnost je usko povezana s Bogom osobno i trebala bi bitipovezana s Isusovom izjavom zapisanom u Ivanu 10,10: “Ja sam do-πao da imaju æivot i da ga imaju u izobilju.” Posluπnost, kao i bliskazajednica s Darovateljem Zakona, potrebna je da bismo æivjeli pravimæivotom vjernosti. PosluπnoπÊu ne moæemo platiti vjeËni æivot; to jeiskustvo onih koji su veÊ iskusili æivot izobilja u kraljevstvu koje jeovdje i onom koje Êe tek doÊi.


Razmislite: Zaπto su krπÊani Ëesto u kuπnji da spasenje pokuπa-vaju zaraditi dræanjem Zakona umjesto da dræanje Zakona bude poslje-dica æivog odnosa s Isusom Kristom koji nam je doπao pruæiti “æivotu izobilju”?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Pitanja za razmiπljanje:

1. Kada je Bog dao Mojsiju zakone, imao je na umu dræavu ËijiÊe On biti vladar. Na koji se naËin Boæji zakoni i zakoni sekularnihdræava podudaraju? Objasnite.

2. Prije pedeset godina odreene modele ponaπanja, kao πto jehomoseksualnost, druπtvo je smatralo pogreπnim. Sada je doπlo dopromjena u mnogim druπtvima u kojima se takvi æivotni izbori viπene promatraju na taj naËin. Kako druπtvo dobiva svijest o tome πtoje moralno, a πto ne?

3. Zaπto kaæemo da Deset zapovijedi joπ uvijek vrijede, dok dru-ge zakone u Petoknjiæju smatramo nevaæeÊima — na primjer obreza-nje osmog dana? (Smjernica: Obratite pozornost na odnos izmeu Bo-ga kao Darovatelja zakona i Zakona kao izraza Njegovog karaktera.)

4. Tekst u Otkrivenju 12,17 stavlja posluπnost Boæjim zapovije-dima u okvir posljednjeg sukoba izmeu dobra i zla. Da li dræanjezapovijedi doista spaπava ovaj posljednji ostatak, ili je to samo izvanj-ski znak neËega viπeg? Objasnite.

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Kako stav mi kao krπÊani trebamo zauzeti prema graanskim

zakonima koji nam se ne dopadaju ili su besmisleni?u Rabini su u Isusovo vrijeme pokuπali Boæji zakon odræati na

snazi dodajuÊi mnoga pravila. Kako mi kao adventistiËki krπÊani po-kazujemo svijetu da Boæji zakon vrijedi bez pravljenja liste pravila,na primjer, πto smijemo, a πto ne smijemo raditi u subotu? Jesu lisva takva pravila loπa?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Do kakvih bi posljedica doπlo u meuljudskim odno-

sima i naπem odnosu s Bogom kad bi samo jedna od Deset zapovijedibila ukinuta? Zamislite da je neka odreena zapovijed stavljena izvansnage. Koje bi bile posljedice ukidanja te zapovijedi? ©to nas to uËio ulozi Boæjeg zakona u oËuvanju naπe sreÊe i naπih odnosa s dru-gima?


Pouka 2 5.—12. travnja 2014.

Krist i Mojsijev zakon

KljuËni tekst: Ivan 5,46.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da je Isus dao Mojsijev zakon na gori Sinaj.OsjeÊati: Uvidjet Êe da je Zakon dobar Boæji dar.»initi: Slijedit Êe Isusov primjer djelotvornog æivota u okviru

Boæjeg zakona.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Isus je bio OsnivaË Zakona u Starom zavjetu.A. Kako je Isus pokazao svoju odanost Zakonu?B. Kakav je odnos Isus imao prema Mojsijevom zakonu?C. Kako hebrejski zakoni doprinose naπem razumijevanju Boæje

spasonosne milosti i sile da izbavi svoj narod onda i sada?

II. OsjeÊati: Ljubav prema Boæjem zakonuA. Kakvo je miπljenje Isus imao o Zakonu?B. Zaπto je vaæno da Boæji zakon promatramo kao jasan znak

Njegovog Saveza s nama?C. ProËitajte Psalam 119. Izdvojite glagole kojima David — Ëovjek

po Boæjem srcu — opisuje πto misli o Boæjem zakonu.

III. »initi: Æivjeti po ZakonuA. ©to mislite o Boæjem zakonu? Ako ga ne volite, kako moæete

promijeniti svoj stav?B. Kako moæete imati odnos prema Zakonu kakav je Isus imao?C. Kakvo vaπe ponaπanje moæe pruæiti odbojan dojam o Boæjem

zakonu vaπoj obitelji ili prijateljima?

Saæetak: Isus je kao Darovatelj Zakona i kao Æidov bio pokoranZakonu. On je kritizirao ljudske uredbe koje su ubijale duh Zakona,ali je poπtovao Zakon i naglaπavao pouke u svojoj sluæbi o Boæjojspasonosnoj milosti i sili koje su u njemu otkrivene.


PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Ivan 5,46.

KljuËna misao za duhovni rast: Kao Kristovi sljedbenici, treba-mo se odnositi prema Zakonu kao πto je On Ëinio shvaÊajuÊi njegovuljepotu, silu i odraz Boæjeg karaktera.

Na raËun Zakona vrlo Ëesto su upuÊivane kritike — a samim timi na raËun Davatelja Zakona. Mnogi Isusa iz Novog zavjeta vide kaoljubaznog i milosrdnog, dok Boga iz Starog zavjeta smatraju strogimnebeskim policajcem koji strogo pokuπava nametnuti listu obveza. Za-boravljamo da je Bog — Trojstvo — pokretaË Ëitavog sustava zakonau Starom zavjetu. Isus je oblikovao æivot koji se temelji na Zakonu.Prvi krπÊani su samo silom Svetoga Duha mogli slijediti Isusov pri-mjer u primjeni Boæjeg zakona u svakidaπnjem æivotu.

Ellen G. White naglaπava srediπnje mjesto Boæjeg zakona rijeËi-ma: “Sotona je na profinjen naËin prikazao ljudima da je IsusovomsmrÊu milost zamijenila Zakon. Isusova smrt nije ni najmanje pro-mijenila, ukinula ili umanjila Zakon Deset zapovijedi. Ta dragocjenamilost ponuena Ëovjeku Spasiteljevom krvlju utvruje Boæji zakon.Od Ëovjekovog pada, Boæja moralna vladavina i Njegova milost neraz-dvojive su. One svuda idu ruku pod ruku: ‘Ljubav Êe se i Vjernostsastati, Pravda i Mir zagrliti.’ (Psalam 85,10)” (Faith and Works, str.30)

Uvodna aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da razmisle o tomezaπto poznate liËnosti iz svijeta zabave imaju mnoπtvo oboæavateljakoji se oblaËe i ponaπaju kao njihovi idoli, Ëak do te mjere da opo-naπaju njihov naËin æivota, dok krπÊani vrlo Ëesto nerado slijede Kri-stov naËin æivota kada je u pitanju dræanje Zakona. Pokuπajte otkritipobude u oba sluËaja.

Za razgovor: Ljutit policajac jednom prilikom je rekao: “Ako æeli-mo da doe do pravog pomaka u rjeπavanju zloËina, morat Êemo seuhvatiti u koπtac s osnovnim uzrokom zloËina — morat Êemo se oslo-boditi zakona.” Kako bi primjena ovog rjeπenja utjecala na rjeπavanjezloËina? ©ire gledano, kakav bi utjecaj takvo rjeπenje moglo imati napodruËju religije kad bi se primijenilo u odnosu na problem grijeha?


Komentar se temelji na djelu Geralda A. Klingbeila pod nazivomBridging the Gap: Ritual and Ritual Texts in the Bible.


I. Sila obreda(Ukratko se u razredu podsjetite ærtvenog sustava iz Brojeva 4; 16.)

Mnogi protestantski krπÊani (ukljuËujuÊi neke adventiste) imajuodbojan stav prema obredima. Ipak, oni su dio naπeg svakidaπnjegæivota iako Ëesto nismo u potpunosti svjesni njihove prisutnosti. Ob-redi mijenjaju, upravljaju, pokreÊu, usmjeravaju, prenose i ispunja-vaju mnoge druge uloge u vjerskom (i svakidaπnjem) æivotu. Razmi-slite o vaænosti politiËkih rituala (na primjer psovanje novog pred-sjednika) ili obreda koji obiljeæavaju vaæne promjene u æivotu (kaoπto je odrastanje, brak, smrt). ZajedniËka narav veÊine obreda pomaæenam da razumijemo sloæenu stvarnost. Samo zamislite neke od ær-tvenih obreda (na primjer prinoπenje ærtava za grijeh opisano uBrojevima 4) u starozavjetno vrijeme i utjecaj koji su imali na Izraelce(ili na okolne narode). Smrt nevine i skupe æivotinje jasno je ukazi-vala na visoku cijenu grijeha. Prenoπenje grijeha pojedinca polaga-njem ruku na glavu æivotinje bilo je simboliËno. Netko drugi je mo-rao platiti cijenu. Krv je bila skupljana i premazivana po ærtveniku, azatim unoπena u Svetiπte i prskana po zavjesi koja dijeli Svetinju odSvetinje nad svetinjama. Æivotinja je morala biti spaljena, a jednomgodiπnje, Svetiπte, zagaeno “poprskanim grijehom” mnogih, moraloje biti oËiπÊeno, πto se Ëinilo tijekom obreda na Dan pomirenja (Bro-jevi 16).

Razmislite: Kako biste se osjeÊali i o Ëemu biste razmiπljali dadanas moæete sudjelovati u obredima na Dan pomirenja? Kako bi todoprinijelo vaπem razumijevanju grijeha, milosti i Boæjeg planaspasenja? ProËitajte pozorno Levitki zakonik 16 i ispriËajte sadræajpoglavlja. Razmislite o znaËenju obreda i njegove primjene na smrt isluæbu Isusa Krista. (Mnoge nezapadne kulture imaju viπe obreda i,kao rezultat, Ëesto znaju bolje cijeniti biblijske obrede i njihove po-uke.)

II. ProroËka kritika obreda(Podsjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: 1. Samuelova 15,22; Ho-πea 6,6; Amos 5,21-27.)

Koliko god mogu biti pouËni, obredi takoer mogu postati ka-men spoticanja, osobito kada se ponavljaju ne razmiπljajuÊi o nji-hovom znaËenju. Mnogi biblijski proroci kritizirali su tu naviku odr-æavanja bogosluæja koja su svedena na obrede, a liπena biti. Zapazi-te, na primjer, tekst u 1. Samuelovoj 15,22: “Jesu li Jahvi milije pa-ljenice i klanice nego posluπnost njegovu glasu? Znaj, posluπnost jevrednija od najbolje ærtve, pokornost je bolja od ovnujske pretiline.”


Samuel strogo ukorava kralja ©aula koji je smatrao da se o poslu-πnosti Boæjim zapovijedima moæe pregovarati. On je poπtedio pogan-skog kralja kao i sve najbolje æivotinje i sve πto je bilo dragocjeno(1. Samuelova 15,9). Biblijski tekst nas snaæno podsjeÊa da obrednikada ne moæe biti sveti znak sam po sebi, veÊ da mora biti praÊenodgovarajuÊim stavom i razmiπljanjem.

Dva stoljeÊa kasnije Hoπea daje isti primjer: “Jer ljubav mi jemila, ne ærtve, poznavanje Boga, ne paljenice.” (Hoπea 6,6) Hoπeinakritika ærtvenih obreda usredotoËuje se na stavove i djela. Prorok upo-trebljava dva vaæna hebrejska izraza koji se odnose na zavjetnu vjer-nost (hesed) i znanje koje otkrivamo putem odnosa (da’at). Izrael jebio zauzet prinoπenjem ærtava, ali je zaboravio povezati ærtve sa stvar-nim æivotom: s naËinom na koji su se ophodili prema udovicama,siroËadi ili siromaπnima; s onim πto su oboæavali; s odreivanjem pri-oriteta u odnosu na Boga. Oni nisu pokazivali zavjetnu milost jednidrugima, veÊ su bili okrenuti izvanjskom izraæavanju poboænosti.

SliËne misli izraæene su u Amosu 5,21-27 i Izaiji 1,15-18. Izrael-ski proroci podsjeÊali su Boæji zavjetni narod da vrπenje obreda nemoæe zamijeniti ispravan stav prema Bogu i bliænjima. Proroci nisukritizirali boæanski nadahnute zakone i obrede, veÊ njihovu besmi-slenu primjenu.

Razmislite: Ako je Bog uspostavio ærtveni sustav do najsitnijihdetalja, zaπto bi onda nadahnuo proroke da ga kritiziraju?

III. Isus, obredi i judaizam u prvom stoljeÊu(Podsjetite se u razredu uspostavljanja Gospodnje veËere u Ivanu13.)

Obredi su imali znaËajnu ulogu u Isusovo vrijeme. Hram je biosrediπte æidovske teologije i prakse. Kada razmotrimo rukopise pro-naene u blizini naselja Kumran koji potjeËu iz otprilike drugog sto-ljeÊa prije Krista, odjednom nam postaje jasno koliko su obredi pro-æimali æivot Æidova u to vrijeme. OËiπÊenje, obredna pranja, blagoslo-vi — sve je to bilo izraæeno obredima. Biblijski poznavatelj RobertKugler je zapisao: “Od naËina na koji su (stanovnici Kumrana) raËu-nali vrijeme do toga kako su jeli, od ustajanja ujutro do odlaska naspavanje uveËer, od naËina na koji su se molili do odræavanja ËistoÊesvojega tijela, od ulaska u zajednicu do izlaska iz nje, stanovnici Kum-rana su oblikovali svoj æivot po manje ili viπe nepromjenjivom slije-du sveËanih radnji i izraza s ciljem da ih dovedu bliæe Bogu.” (“MakingAll Experience Religious: The Hegemony of Ritual at Qumran”, Journalfor the study of Judaism 33.2, str. 131—152)


Isus je roen i odrastao u takvim prilikama. Bio je obrezan odre-enog dana (Luka 2,21). Njegovi roditelji prinijeli su prilog za svojegprvoroenca (Luka 2,24). Posjetio je Hram i sudjelovao u obredimana blagdan Pashe. Ipak, neobiËno je to πto se Isus u odreenim tre-nutcima svjesno suprotstavljao æidovskim obrednim obiËajima (Matej15,1.2). Kada je doπlo vrijeme da proslavi posljednju Pashu prije svo-je smrti, Isus mijenja veÊ postojeÊi obred (Pashu) i uspostavlja noviobred koji podsjeÊa uËenike na Njegovu smrt i uskrsnuÊe (Ivan 13;Matej 26,17-30). KrπÊani πirom svijeta i danas obiljeæavaju Gospod-nju veËeru. AdventistiËki krπÊani prilikom svakog sjeÊanja na Gos-podnju veËeru obavljaju i obred poniznosti peruÊi jedni drugima nogekao πto je to Isus uËinio svojim uËenicima. Njegovim uspostavljanjemIsus je dao vaænu pouku i istaknuo kakav otvoren utjecaj obred mo-æe imati: on ne samo da je ukazivao na Mesiju, veÊ je bio izabranoorue za objavljivanje novog smjera u kojem je krenulo Boæje kra-ljevstvo. (Krπtenje je joπ jedan primjer obreda koji zapravo iznosi priËui prenosi kljuËne ideje krπÊanskog æivota.)

Razmislite: Kako obiljeæavanju Gospodnje veËere moæemo datijoπ dublji smisao? Koji nam elementi mogu pomoÊi da se “sjetimo” izatim “uËinimo”?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Pitanja za razmiπljanje: ©to nam obredni zakoni govore o Bogu

i Njegovom karakteru?u Sjetite se svih obreda koji povezuju Isusovu smrt i ærtveni su-

stav Izraelaca. Posebno zapazite vrijeme i mjesto Isusove smrti.u Kakvu Êe promjenu u vaπem stavu prema Zakonu donijeti Ëi-

njenica da je Isus zaËetnik Zakona?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Isus ne samo da je æivio u skladu s Boæjim zakonima, veÊ je

æivio æivotom koji je bio u skladu s Boæjim planom koji je imao zaNjega (vidi Ivan 7,8). Kako ja mogu æivjeti u skladu s Boæjim zakoni-ma i Njegovim planom u svojem svakidaπnjem æivotu?

u Kako se trebam ophoditi prema onima koji æive suprotno Bo-æjem zakonu? Bih li se drukËije ponaπao prema njima da su dio cr-kvene obitelji?

u Isus je æivio kao Æidov i dræao se svih prihvatljivih aspekatasvoje kulture, dok je odbacivao njezine negativne strane. Koje pri-hvatljive aspekte naπe kulture moæemo usvojiti, a koje su to negativ-ne strane koje bismo trebali odbaciti?


»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Zamislite kao razred kako bi se Isus ophodio prema

nekim aspektima naπe kulture da æivi ovdje i sada. ©to mislite kamobi Isus odlazio objedovati? ©to bi mislio o sportu i politici? Bi liimao profil na Facebooku i bi li troπio vrijeme na gledanje filmova?Potkrijepite odgovore primjerima iz Isusovog æivota pokazujuÊi naËe-la prema kojima je æivio i koja su utjecala na Njegove odluke kada jeu pitanju naËin æivota.



Krist i vjerski obiËaji

KljuËni tekst: Matej 15,8.9.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da vjerski obiËaji nikada ne mogu zamijeniti

Boæji zakon.OsjeÊati: Uvjerit Êe se u nadmoÊ Boæjeg zakona nad obiËajima.»initi: Dopustit Êe Svetome Duhu da potakne pravednost koja

zapoËinje u srcu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Ljudska mjerila i zakoni nikada se ne smiju uzdiÊi iznadBoæjih mjerila i Zakona.

A. Kako su se vjerski obiËaji, koji su u poËetku bili uspostavlje-ni s dobrim namjerama, uzdigli na razinu Boæje rijeËi?

B. Kako je Isus pravio razliku izmeu Boæjeg zakona i ljudskihobiËaja?

C. Zaπto je Isus kritizirao uËenja farizeja?D. Kako su obiËaji Ëija je svrha bila pomoÊi ljudima da bolje

dræe Zakon zapravo umanjili njegov utjecaj?

II. OsjeÊati: Boæji zakon je vaæniji od ljudskih obiËaja.A. Kako moæemo izbjeÊi miπljenje da smo bolji od onih koji ne

slijede sva naËela Boæjeg zakona?B. Kako se mogu osloboditi osjeÊaja sigurnosti koji mi pruæa neki

poznati obiËaj ili navika kako bih πto vjernije slijedio naËela Boæjegzakona?

III. »initi: Pravednost koja poËinje u srcu i domuA. Rabbi znaËi “veliki” ili “moj uËitelju”. Kako uËitelj moæe po-

taknuti svoje uËenike na razmiπljanje?B. Kako moæemo izbjeÊi uzdizanje naπeg tumaËenja Boæjeg za-

kona na razinu samog Zakona?


Saæetak: Nijedno stvoreno biÊe nema pravo promijeniti Boæji za-kon. Njegov Zakon je nepromjenjiv.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Matej 15,8.9.

KljuËna misao za duhovni rast: Iako obiËaji imaju svoje mje-sto u crkvi, nijedan Ëovjek nema vlast stvarati vjerska ograniËenja iuzdizati ih na razinu boæanskog Zakona.

Promatrajte dijete mlae od godinu dana kako otvara poklon. OnoÊe najvjerojatnije biti oduπevljeno ukrasnim papirom u koji je poklonumotan i vrlo sretno πto se moæe igrati sa πuπkavim papirom iistraæivati sjajnu maπnu, dok Êe potpuno zanemariti poklon koji senalazi u papiru. Mala djeca ponekad Ëak i plaËu kada se skine ukra-sni papir s poklona i Ëini se da ga viπe vole od poklona koji je bio unjega umotan.

Mnogi ljudi vide Isusove sukobe s uËiteljima Zakona kao dokazda je Isus zanemarivao Zakon. Dok budemo prouËavali ovotjednu po-uku, vidjet Êemo da Isus nije zanemarivao Zakon, veÊ je namjeravaoskinuti “omote” vjerskih obiËaja i prikazati Zakon narodu kao praviBoæji dar koji prodire u sve pobude njihovog srca.

Uvodni razgovor: Zamislite da je u vaπem gradu postavljen noviprometni znak STOP. Vaπa je duænost da se vozila zaustavljaju na tajznak. Razgovarajte o razliËitim moguÊnostima, kao πto su upozora-vajuÊa svjetla postavljena ispred znaka STOP, poduka vozaËa, ogla-πavanje u lokalnim medijima, postavljanje nekoga da zaustavlja ikaænjava prijestupnike. Koje bi metode po vaπem miπljenju bilenajuspjeπnije u pomaganju ljudima da se zaustave na taj znak? Zaπto?

Razmislite: Mi mislimo da je zagaenje neπto πto dolazi izvana.Ako dodirnemo ili pojedemo neπto πto je zagaeno bakterijama, raz-boljet Êemo se. Isus je uËio da je duhovno zagaenje drukËije. ©to jeono, i kako se javlja prema Isusovim rijeËima (Matej 15,10-20)?


Mnogi gledatelji su uæivali u filmskom klasiku Violinist na krovu.Film govori o jednoj æidovskoj obitelji koja æivi u Rusiji tijekom jed-nog od pogroma Æidova u prvoj polovini dvadesetog stoljeÊa — obite-lji koja udaje kÊeri, koje istodobno napuπtaju svoje obiËaje. Roditelji,


Tevje i Golde, æale zbog nestajanja i zanemarivanja obiËaja u novomsvijetu koji teπko mogu shvatiti.

Isusova borba s obiËajima i borba prve Crkve obiljeæava vaænuprekretnicu u povijesti spasenja. Na mnogo naËina “omoti” obiËajapomraËili su shvaÊanje Æidova kada je u pitanju bio boæanski Zakoni Mesija.

Nakon Isusovog uskrsnuÊa i uznesenja, prva krπÊanska Crkva uËi-nila je male korake prema potpunom razumijevanju znaËenja Mesiji-nog dolaska i Njegovog poslanja. Voeni Duhom, oni su polako alisigurno odbacivali obiËaje koji su vladali dugo vremena i naËinili teo-loπke pomake, πto nije bilo uvijek lako. U sljedeÊem tekstu osvrnutÊemo se na kljuËne trenutke u kojima obiËaji i Sveto pismo nisu biliu skladu tijekom rasta prve Crkve u teoloπkom pogledu.

I. Hram i prva Crkva(Podsjetite se u razredu teksta iz Djela 2,46.47; 3.)

Jeruzalem nije bio samo srediπte judaizma, veÊ i mjesto nastankakrπÊanstva. Nakon Isusovog uznesenja, apostoli i drugi uËenici odlazilisu u Hram svakoga dana ili su lomili kruh u domovima vjernika (Djela2,46.47). Na temelju teksta zakljuËujemo da su se molili, moæda iËitali (i tumaËili) Sveto pismo — πto je bilo viπe karakteristiËno zasinagogu nego za Hram, gdje su se prinosile ærtve i darovi. Meutim,najznaËajnije je bilo njihovo zajedniπtvo u molitvama i prouËavanju,πto je potaknulo druge da joπ jednom o svemu razmisle i pridruæe imse.

Tekst u Djelima 3,1 biljeæi da su Petar i Ivan otiπli u Hram uvrijeme molitve. Hram je bio srediπte molitve za Æidove koji su æivjeliu Jeruzalemu, ali postavlja se pitanje kako su se prvi krπÊani postaviliprema sluæbi prinoπenja ærtava za izraelski narod (ili tamid na heb-rejskom). Nakon izljeËenja hromog u Djelima 3,2-10 dva uËenika suuzbuena zbog uËinjenog Ëuda iznijela joπ jednu evaneosku propo-vijed (Djela 3,11-26) koja je puna citata iz Starog zavjeta. Nakon nji-hovog uhiÊenja od strane vjerskih voa i njihove obrane pred Veli-kim vijeÊem, zaprijeÊeno im je (Djela 4,21), a zatim su puπteni. Kakosu se Ivan, Petar i ostali odnosili prema ovoj zabrani koju je izreklanajviπa vlast u æidovskom narodu? Ljudski gledano, skromni ribaritrebali su biti lako zaplaπeni i natjerani na posluπnost ili bar uπut-kani. Ipak, to se nije dogodilo. Njihova teoloπka shvaÊanja su se pro-mijenila i osnaæeni silom Svetoga Duha, objavljivali su vijest o uskr-slom Kristu s velikom hrabroπÊu (Djela 4,31). Umjesto da nastave spodupiranjem Hrama kao srediπta hebrejske teologije, shvatili su da


zaklano Janje, Isus Krist, mora postati njihovo teoloπko srediπte.Hram je postao prikladno mjesto za propovijedanje mnoπtvu ljudi, alije izgubio svoje teoloπko znaËenje i jedinstvenu ulogu.

Razmislite: Na koje je naËine prva Crkva uspjela razrijeπiti po-vezanost izmeu Boæjeg zakona i ljudskih obiËaja? Moæe li nam topomoÊi u naπem razgovoru o odnosu izmeu Zakona i naËina æivota?

II. Prva Crkva i neznaboπci(Podsjetite se u razredu tekstova u Djelima 6,1-7; 10.)

Druga vaæna promjena u razmiπljanju prve Crkve odnosila se nanjihov stav prema neæidovima (ili neznaboπcima). Æidovi koji su æiv-jeli u prvom stoljeÊu nisu smjeli ulaziti u domove neznaboæaca; utom bi sluËaju postali obredno neËisti. Sam Isus je ograniËio svojusluæbu uglavnom na hebrejski narod — najvjerojatnije zato πto je æelioizbjeÊi predrasude i zato πto je Evanelje prvo trebalo propovijedatiBoæjem zavjetnom narodu (Daniel 9,24; Rimljanima 1,16).

Prvu Crkvu su joπ uvijek uglavnom Ëinili Æidovi (usporedite to sizvjeπtajem o “Helenistima” koji su potaknuli izbora akona grËkogpodrijetla, zapisano u Djelima 6,1-7). Oni su propovijedali u jeruza-lemskom Hramu (gdje je veÊina Æidova i prozelita prisustvovala bo-gosluæjima) i πirili vijest o Isusu tamoπnjim stanovnicima. Filip, jedanod izabranih akona (Djela 6,1-7) prvi je krenuo izvan zone udobno-sti judaizma. Otputovao je u Samariju (gdje su æivjeli Samarijanci!) ipropovijedao Evanelje velikom mnoπtvu. Mnogi su bili privuËeni nje-govom vijeπÊu i osvjedoËeni Ëudima koja su se dogaala (Djela 8,4-8). Poslije nalazimo Filipa na putu iz Jeruzalema u Gazu kako raz-govara s Etiopljaninom — najvjerojatnije obraÊenikom na judaizam— koji je Ëitao tekstove iz Izaije (Djela 8,26-39). Shvativπi da se redcio Mesiji koji strada odnose na Isusa Krista, Etiopljanin izraæava æe-lju da se krsti. Filip je nastavio propovijedati u neæidovskim podru-Ëjima Palestine i odlazi u Cezareju, gdje je bio poznat kao Filip Evan-elist (Djela 21,8.9).

Dok se Filip posvetio radu meu æidovskim obraÊenicima i Sama-rijancima (koji su imali odreene veze sa Æidovima, iako ih baπ nisucijenili), Petru je bilo potrebno neposredno Boæje djelovanje da bi pre-πao visoki prag obiËaja koji su zadræavali prvu Crkvu da aktivno pro-povijeda neæidovima. U Djelima 10 opisuje se nevjerojatna priËa o dvavienja, rimskog vojnika i æidovskog ribara, i moÊna djela SvetogaDuha. Vaæno je napomenuti da je Bog pokrenuo ove dogaaje, a neodreeni odbor. Dok se apostol Petar molio na krovu kuÊe u Jopi,vidio je u vienju veliko platno puno razliËitih æivotinja kako se spu-


πta s neba. U svojem vienju Petar je Ëuo glas s neba: “Kolji i jedi!”(Djela 10,13) On se æestoko suprotstavio ovom prijedlogu, jer je uplatnu bilo i Ëistih i neËistih æivotinja. Ovo se triput ponovilo u Pe-trovom vienju, a zatim zatjeËemo Petra kako se pita kakvo znaËenjeima ovo vienje.

ZnaËenje je odmah postalo jasno kada je izaslanik rimskog sto-tnika Kornelija pokucao na vrata i zamolio Petra da posjeti njegovoggospodara u Cezareji. Petar je imao skoro dva dana za razmiπljanje oznaËenju vienja, i kada je konaËno sreo rimskog stotnika u kuÊipunoj neznaboæaca æeljnih da Ëuju Boæju rijeË, sve je postalo jasno.Misionarski rad nadilazi nacionalne i kulturoloπke granice i obiËaje.

Razmislite: Koji su koraci trebali biti poduzeti da bi Petar biouvjeren u vaænost propovijedanja neznaboπcima? ProËitajte pozornoDjela 10 i zapazite kljuËne dogaaje.


u Utjecaj rabina nije uvijek bio loπ. ProËitajte Djela 5,27-39. ©toje Gamaliel iznio u prilog svojem miπljenju? Kakav je utjecaj izvrπiona Ëlanove Velikog vijeÊa?

u U Velikoj Britaniji postoji izreka: “Vodi raËuna o penijima, afunte Êe se same brinuti za sebe.” Ako se netko usredotoËi, na pri-mjer, na naËin æivota, podrazumijeva li to da Êe se dræati glavnih na-Ëela, kao πto su Deset zapovijedi? Iznesite svoje miπljenje.

u U veÊini kultura mudrost i iskustvo starijih osoba poπtovanoje i cijenjeno. Njihovi savjeti su prihvaÊani, a obiËaji i vrijednosti pre-noπeni na sljedeÊe naraπtaje. U naπem suvremenom svijetu Ëini seda imamo malo vremena ili mjesta za naπe starije ili obiËaje. Misliteli da bi takvu pojavu Isus podupro u podruËju vjere? Zaπto da i zaπtone? (Sjetite se kako se ophodio prema uËenjima starih u Mateju 15.)

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Prijateljstvo je dvosmjerna ulica. Da bismo imali utjecaja na

druge, moramo ih upoznati. Kako se moæemo sprijateljiti s nevjerni-cima i odræavati ta prijateljstva, a da pritom ne budemo uvuËeni unjihov svijet?

u Isus je rekao: “Ne bude li vaπa pravednost veÊa od pravednostiknjiæevnika i farizeja, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Ma-tej 5,20) Kakvu nadu imamo da Êemo doÊi na Nebo?

u Rabini koji su zabiljeæili obiËaje imali su veliko poπtovanjeprema Svetom pismu i nije im bila namjera da njihovi spisi skrenu


pozornost s Boæje rijeËi na ljudske obiËaje. Koje praktiËne korakemoæemo poduzeti da ne dopustimo da veliki biblijski uËitelji, propo-vjednici ili pastori zamijene naπu osobnu zajednicu s Boæjom rijeË-ju?

»ETRVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Zamislite da ste misionar meu ljudima koji joπ ne

poznaju Boga. Æelite zapoËeti bogosluæje. Koje biste sadaπnje obiËajesubotnjeg bogosluæja zadræali, a koje biste promijenili? Zaπto?



Krist i Zakon u Govoru na Gori

KljuËni tekst: Matej 22,37.

UËenici ÊeZnati: Uvidjet Êe da Isus nije doπao ukinuti Zakon, veÊ da otkrije

njegovu bît.OsjeÊati: Shvatit Êe da se Zakon ne odnosi samo na djela, veÊ i

na pobude.»initi: Pokazat Êe djela, misli i pobude nadahnute Duhom, a ne

izvanjsku posluπnost.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Zakon se dræi u srcu.

A. Zaπto su Isusovi neprijatelji tvrdili da Isus æeli ukinuti Za-kon?

B. ©to znaËi “ispuniti” u Mateju 5,18?C. Kako se Isusovo dræanje Zakona razlikuje od naËina na koji

su ga dræali knjiæevnici i farizeji?

II. OsjeÊati: Pobuda znaËi sve.A. Neki su optuæivali Isusa da je blag kada je grijeh u pitanju.

Kako Isusovo snaæno pouËavanje zapisano u Mateju 5,29.30 pokazu-je Isusovu mrænju prema grijehu?

B. ©to su Isusovi uËenici mislili o Isusovom nauku koji je govo-rio o pobudama dræanja Zakona? (Matej 19,10)?

C. Kako nam Isusovo proπirivanje zapovijedi da se ne treba krivokleti u Mateju 5,33-37 pokazuje da se naπi meusobni odnosi i od-nos prema Bogu treba temeljiti na neËem viπem od nestalnih osjeÊaja.

III. »initi: Predati se djelovanju Svetoga DuhaA. Zaπto viπe volimo imati listu stvari koju Êemo objesiti na zid

nego promijeniti svoje pobude?B. Kako mogu æivjeti da moje “da” znaËi “da” i moje “ne” znaËi

“ne”, ne pribjegavajuÊi nikakvoj vrsti zakletve da bi nam drugi vje-rovali?


Saæetak: Isus je pokazao u svojem Govoru na Gori da nije doπaoukinuti Zakon. On je doπao uzvisiti Zakon i ukazati na potrebu daSveti Duh stalno prebiva u nama kako bismo ga mogli dræati.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Matej 22,37.KljuËna misao za duhovni rast: Boæji zakon ne moæemo proma-

trati samo kao listu pravila. On nas poziva na potpunu posveÊenostu æivotu u kojem Êe naπa djela kao i naπe najdublje misli i pobudebiti nadahnute Duhom.

Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan mi shvaÊamo daleko-seæni utjecaj Boæjeg zakona i kako mu trebamo pristupati. Vidimo dao Boæjem zakonu ne trebamo raspravljati, veÊ da on mora prodrijetiu svaki djeliÊ naπeg biÊa.

Neki je bogataπ imao kuÊu na obronku visoke planine. Jedinipristup do kuÊe bio je opasna planinska staza sa strmom liticom najednoj strani. Bogataπu je bio potreban novi vozaË i on je dao oglasza to radno mjesto. Na oglas su se javila tri vozaËa. Tom, koji je prvibio pozvan na razgovor, ulijevao je povjerenje jer je bio vozaË trkaÊihautomobila. »udno je bilo to πto je tijekom razgovora bogataπ posta-vio samo jedno pitanje: “Koliko blizu litice moæete voziti?” Tom jepomislio da je to pravi trenutak da kaæe bogatom Ëovjeku neπto osvojim sjajnim vozaËkim sposobnostima i istakne da nikada nijeizgubio u utrci niti je izgubio kontrolu nad svojim trkaÊim automo-bilom Ëak i u velikoj brzini. “Ali koliko blizu moæete voziti?” bio jeuporan bogataπ. Nakon nekoliko trenutaka razmiπljanja, Tom je od-govorio: “Mislim da mogu sigurno upravljati vozilom na metar od ru-ba.” Sam, sljedeÊi koji je bio pozvan na razgovor, ulijevao je joπ veÊepovjerenje. Vozio je kao kaskader u nekim filmovima. Bio je neustra-πiv za upravljaËem. Kada ga je bogataπ upitao koliko blizu ruba liticemoæe voziti, brzo je odgovorio: “Mogao bih svako vozilo pribliæiti naudaljenost od pola metra od litice i bez problema jednim kotaËemmalo nagaziti na rub!” Joe, koji je posljednji doπao na razgovor, nijeimao neko bogato vozaËko iskustvo. “Pa, Joe, koliko blizu ruba mo-æete voziti?” upitao ga je bogataπ. “Ne znam, gospodine. Plaπim sevisine, tako da se jednostavno dræim πto dalje od ruba.” Joe je dobioposao.


Uvodni razgovor: Kada ovu priËu ispriËate u razredu, pitajte Ëla-nove razreda slaæu li se s odlukom bogataπa o izboru novog vozaËa.Kakav su stav Tom, Sam i Joe pokazali prema zakonu gravitacije?Nitko od njih nije htio namjerno krπiti prometne zakone o sigurno-sti.

Razmotrite: Kako su Tomov i Samov stav bili sliËni razmiπlja-nju Æidova o Zakonu u Kristovo vrijeme?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Nebesko kraljevstvo(Podsjetite se u razredu teksta iz Mateja 5,17-48.)

Tekst u Mateju 5,17-48 opisuje kljuËni trenutak Isusove sluæbe isastavni je dio Govora na Gori. Smjeπtene kronoloπki na poËetak Nje-gove sluæbe, misli iznesene u ovim redcima na prenesen naËin pri-kazuju granicu povuËenu u pijesku jer Isus razlikuje Boæje kraljev-stvo i kraljevstva vladara ovoga svijeta. Boæje kraljevstvo je sol i svje-tlo, i Ëine ga ljudi koji su ga spremni pokazati u svojem æivotu (Ma-tej 5,13-16).

Od samog poËetka Isus umanjuje vaænost pitanja koje se javlja uumovima farizeja i knjiæevnika dok nesumnjivo vrlo pozorno sluπajumladog UËitelja iz Nazareta. “Nemojte misliti da sam doπao ukinutiZakon i Proroke! Ne dooh da ih ukinem, veÊ da ih ostvarim.” (Matej5,17) GrËki izraz preveden kao “pokvariti” takoer se moæe prevesti ikao “poniπtiti”, “ukinuti”, “poruπiti” ili “sruπiti”. Isus nije doπao poru-πiti ili poniπtiti Zakon i Proroke (saæeti pregled cijelog boæanskog ot-krivenja u Starom zavjetu, drugim rijeËima u Svetom pismu); On ihje doπao ispuniti.

Bilo bi dobro da na trenutak zastanemo upravo na ovom mjestui razmotrimo etimologiju rijeËi “ispuniti”. GrËka rijeË za “ispuniti”usko je povezana s rijeËju “napuniti”, a grËki prijevod Starog zavjeta(ili Septuaginte) koristi se upravo tim glagolom kada Stvoritelj za-povijeda stvorenjima da napune Zemlju (Postanak 1,22.28). UtjelovljenaRijeË koja je stvorila svijet (Ivan 1,1-3) popunit Êe praznine koje suostavile jednostavno izraæene zapovijedi “Ne ubij” ili “Ne uËini pre-ljuba”. Iako ljudski um smatra da ove zapovijedi nije potrebno dodat-no objaπnjavati, Isus kao Davatelj Zakona ide joπ dublje.

II. “»uli ste ... A Ja vam kaæem.”(ProuËite u razredu πest opreka koje Isus spominje u Mateju 5.)


Isus upotrebljava πest opreka (antiteza) koje nam pomaæu da shva-timo da su djela samo jedan element dræanja Zakona. Isus ne samoda nas podsjeÊa da Bog razmatra pobude i misli isto kao i djela, veÊkoristeÊi se strukturom antiteze, On posredno tvrdi da se nalazi naistoj razini kao i boæanski Davatelj Zakona. Opreke obuhvaÊaju uboj-stvo (Matej 5,21-26); preljub (Matej 5,27-30), razvod (Matej 5,31-32),zaklinjanje (Matej 5,33-37), osvetu (Matej 5,38-42) i ljubav prema ne-prijateljima (Matej 5,43-47). Vrlo je vaæno zapaziti da svi ovi primjerine obuhvaÊaju Deset zapovijedi. Razvod i zaklinjanje mogu se svrsta-ti u graanske zakone, dok bi osvetu i ljubav prema neprijateljimatrebalo razmotriti u okviru teoloπkih (ili filozofskih) osnova. Isus na-mjerno bira razliËite razine boæanskih zakona kako bi utisnuo u svojesluπatelje Ëinjenicu da je dræanje Zakona bez Davatelja zakona ne-moguÊe i nije svojstveno ljudskom rodu. ReËeno na drugi naËin: kadamisli, stavove i skrivene pobude poveæemo s vrπenjem Zakona, Isusjasno naglaπava da ljudski rod — vi i ja — nikada neÊe moÊi samdræati Zakon (sa svim njegovim razliËitim razinama i pobudama). »aki kada imamo najbolje namjere, uvijek se naemo kod nogu Davate-lja Zakona koji se spustio sa Sinaja na Golgotu da pokaæe savrπeniprimjer i savrπeno spasenje koje je dostupno svima koji prihvate Nje-gov dar.

Razmislite: Na koji nam naËin Isus upuÊuje izazov da dræimoZakon stroæe nego πto su to Ëinili Ëak i farizeji?

III. “Dakle: budite savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski!”(Podsjetite se u razredu teksta iz Mateja 5,48.)

Ovaj kljuËni dio zavrπava s joπ jednom izjavom koja moæe uz-drmati naπe temelje i, naæalost, Ëesto se vadi iz konteksta. “Dakle:budite savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski!” (Matej 5,48)Zamislite kako su se osjeÊali Isusovi sluπatelji kada su Ëuli ovu po-sljednju izjavu. Jesu li Ga promatrali u nevjerici? Jesu li Ëvrsto stis-nuli πake netremice Ga promatrajuÊi otvorenih usta? Kako su se os-jeÊali knjiæevnici i farizeji kada su Ëuli da Isus zavrπava tumaËenjeZakona nalogom o boæanskom savrπenstvu? Jesu li odmahivali gla-vom u znak neslaganja ili su klimali glavom u znak odobravanja?

Isus istiËe dva podruËja savrπenstva: “Budite savrπeni” odnosi sena Njegove sluπatelje. To je povezano s joπ jednim podruËjem sa-vrπenstva — “kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski”. Izjava Ellen G.White: “I kao πto je Bog savrπen u svojem podruËju rada, tako mitrebamo biti savrπeni u svojem” (Patrijarsi i proroci, str. 482), jasnoukazuje na ove dvije razliËite razine savrπenosti. Tekst u Ponovlje-


nom zakonu 32,4 opisuje Boæje savrπenstvo: “On je Stijena, djelo muje savrπeno”, dok se u Izaiji 64,5 naglaπava Ëinjenica da je “sva naπapravda k’o okaljane haljine”. Isus — Davatelj Zakona, Stvoritelj i Spa-sitelj — meutim, premoπÊuje ovu provaliju koja razdvaja naπu nesa-vrπenost i Boæje potpuno savrπenstvo. “Ja u njima, a ti u meni — dapostanu potpuno jedno.” (Ivan 17,23) Biblijsko savrπenstvo, znaËi, imadvije razine: Boæje savrπeno jedinstvo i ljudsko savrπeno jedinstvo sKristom.

Evo jedne korisne ilustracije o ljudskom savrπenom jedinstvu sKristom Roberta Rossa iz Ëlanka “Perfection” objavljenog u ËasopisuAdventist World (prosinac 2009., str. 21): “Znanstvenici su nedavnonaËinili prvu potpuno ravnu i glatku povrπinu na obraenom i visokopoliranom staklu. Ono je tako ravno i glatko da kada se dva takvadebela komada stakla priljube jedan uz drugi, istiskujuÊi sav zrak,veza izmeu molekula postaje tako Ëvrsta da ih je skoro nemoguÊerazdvojiti. Oni doslovno postaju jedan komad. Isusovo savrπeno je-dinstvo s Ocem zahvaljujuÊi Njegovoj posluπnosti na Zemlji postajenaπa haljina (Njegove) pravednosti za svu vjeËnost. Pravednost kojuæeli prenijeti na nas savrπeno je jedinstvo koje moæemo imati zahva-ljujuÊi vodstvu Svetoga Duha. Posluπnost nadahnuta iskrenom lju-bavlju dopuπta Mu da nas svakoga dana brusi i polira dok ne bude-mo u potpunosti povezani s Njim do te mjere da Êe nas biti skoronemoguÊe razdvojiti.”

Razmislite: Kako nam Govor na Gori u cjelini pomaæe da razu-mijemo Isusov poziv na savrπenstvo?


u U svojem nauku u Mateju 5, Isus osim Zakona naglaπava po-bude i misli. Kako nam se sudi — prema pobudama ili djelima? Nave-dite biblijski tekst koji potkrepljuje vaπ odgovor (vidi Ezekiel 24,14).

u Ako grijeh nije djelo samo po sebi, veÊ poËinje u umu, kadakuπnja postaje grijeh?

u Koja je razlika izmeu “okreni mu i drugi obraz” i “idi s njimedvije milje” (Matej 5,38-42) i pasivne ærtve? (Vidi u odsjeku od Ëetvrt-ka razgovor o “osveti”.)

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Kada proËitate tekst u Mateju 5,23-26, razmislite koliko biste

daleko trebali iÊi u pokuπaju da se pomirite s nekim tko je ljut navas? Kako potreba za pomirenjem utjeËe na vaπ odnos s Bogom?


u Isus produbljuje zapovijed koja govori da ne treba Ëiniti pre-ljub i kaæe da svatko tko pogleda sa æeljom krπi ovu zapovijed. Vrije-di li taj nauk joπ uvijek u naπem svijetu u kojem smo zasipani re-klamama koje igraju na kartu seksualnih æelja?

u Isus nam u Govoru na Gori ne kaæe da trebamo mirno prihva-titi kada se netko loπe ophodi prema nama, veÊ da trebamo uzvratitineoËekivanom ljubaznoπÊu. Kako je to moguÊe?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Ivan ima uæasnog susjeda. »ovjek dopuπta svojem psu

da prlja Ivanov travnjak a da pritom ne Ëisti iza njega, puπta buËnuglazbu petkom do kasno uveËer, Ëak baca smeÊe preko zida u Ivano-vo dvoriπte. Kao razred, iznesite praktiËne prijedloge kako Ivan moæe“zgrnuti ugljevlje na njegovu glavu” (Izreke 25.21.22).


Pouka 5 26. travnja—3. svibnja 2014.

Krist i subota

KljuËni tekst: Marko 2,27.

UËenici ÊeZnati: Prepoznat Êe da je subota i dalje simbol stvaranja i otkup-

ljenja.OsjeÊati: Doæivjet Êe subotu kao vrijeme olakπanja i osloboe-

nja.»initi: PronaÊi Êe radost u svetkovanju subote.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bezvremenski znak

A. Zaπto su Isusovi neprijatelji optuæivali Isusa da krπi subotu?B. Kako je Isus u Marku 2,13-18 branio ponaπanje svojih uËeni-

ka u subotu?C. Odakle subota potjeËe i πto nam to govori o njezinoj namje-

ni?

II. OsjeÊati: Svetkovanje slobodeA. Kako subotu moæemo doæivjeti kao dan miline?B. Zaπto je Isus iskoristio priliku da ljude u subotu oslobodi

patnje?C. ©to mislite o spavanju u subotu prijepodne i neodlaæenju u

crkvu?

III. »initi: Vrhunac tjednaA. Isus je upitao: “©to je dopuπteno u subotu: Ëiniti dobro ili

zlo? Spasiti æivot ili ga upropastiti?” (Marko 3,4) ZnaËi li to da se usubotu trebamo baviti dobrotvornim radom? Kada je vrijeme za bogo-sluæje i odmor? Kako uËiniti pravu ravnoteæu?

B. Kako moæete uËiniti subotu milinom za one koji su u vaπojblizini?

C. Kako moæete svetkovati subotu bez odreivanja liste stvari kojene smijete Ëiniti?


Saæetak: Isus kao Stvoritelj subote tijekom tjedna stvaranja, nijedoπao ukinuti svetkovanje subote, veÊ je obnoviti kao simbol stvara-nja i otkupljenja.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Marko 2,27.

KljuËna misao za duhovni rast: Subota nam omoguÊava dadoæivimo odmor i slobodu u Kristu.

Samo za uËitelje: Iako nema Ëvrstih biblijskih dokaza za svet-kovanje nedjelje, krπÊani odræavaju bogosluæja nedjeljom u znak sje-Êanja na Isusovu veliku ærtvu koju je prinio za nas. SljedeÊu priËumogli bismo upotrijebiti kao osnovu za razmatranje tih tvrdnji.

Marcelle nije ni slutila da Êe otkriti neπto nevjerojatno kada jeuπla u sobu svoje majke. Majka je izvadila veliku kartonsku kutiju iprevrtala po papirima koji su se u njoj nalazili. “Mama, πto traæiπ?”upitala je Marcelle. “Kopiju tvojeg izvoda iz matiËne knjige roenih”,odgovorila je majka. Nekoliko trenutaka zajedno su pretraæivale kuti-ju. “O, evo ga, ali, mama, neπto nije u redu! Prema ovom izvodu roe-na sam 7. listopada. Ti znaπ da je moj roendan 16. oæujka.” “Duπo,ne obraÊaj pozornost na taj stari list papira! Taj datum je zapisansamo zbog osoblja u bolnici. Tvoj tata i ja promijenili smo dan tvojegroenja na 16. oæujka u Ëast tvojeg ujaka Maxa. To je dan kada jeprestao puπiti. Povod je vrijedan slavlja, zar ne?” Marcelle je za tre-nutak ostala bez rijeËi, a onda je povikala: “©esnaesti oæujka nijemoj pravi roendan?” Majka je pokuπala utjeπiti Marcelle objaπnja-vajuÊi da je taj datum postao obiteljska tradicija buduÊi da im datumu listopadu nije baπ odgovarao za slavlje jer tada imaju tako mnogoposla u dvoriπtu. “Zar je to toliko vaæno?” upitala je majka. (Ova priËaje zasnovana na traktatu Birthday Switcheroo Randyja Fishella.)

Za razgovor: Biste li se osjeÊali voljeni i poπtovani da ste naMarcelleinom mjestu? Jesu li njezini roditelji imali ikakve zakonskeosnove da izvrπe promjenu datuma? Kako se ova priËa odnosi na svet-kovanje subote odnosno nedjelje?

Uvodna aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da kaæu koja je nji-hova omiljena aktivnost u subotu. Naglasite vaænost aktivnosti kojegrade zajednicu s Bogom i bliænjima, kao i one koje nam pomaæu dapronaemo odmor.



I. Isus i subota(Podsjetite se u razredu Isusovog posjeta sinagogi u Nazaretu u Luki4.)

Isus je subotom obiËno odlazio u sinagogu ili Hram. Luka je vrlojasan kada govori o Isusovom æivotu i sluæbi u odnosu na subotu:“Doe u Nazaret gdje je odrastao te po svom obiËaju u subotu ue usinagogu. Zatim ustade da Ëita.” (Luka 4,16) BuduÊi da je bio pozvanda Ëita iz svitaka odreenih za Ëitanje za tu subotu, Isus je Ëitao oMesijinom djelu koje je opisano u Izaiji 61,1.2. Pomazan i nadahnutDuhom, propovijedao je Radosnu vijest siromaπnima; objavljivao jeslobodu suænjevima; vraÊao je vid slijepima i oslobaao potlaËene.Kakva snaæna vijest! Kada je Isus odloæio svitak, Luka kaæe da jedodao joπ jednu reËenicu: “Danas se ovo Pismo, koje ste Ëuli svojimuπima, ispunilo.” (Luka 4,21) Razgovor koji je dalje tekao razbjesnioje mnoπtvo koje je pokuπalo ubiti najpoznatijeg Sina iz Nazareta.

Razmislite: Kako biste se osjeÊali kad bi netko u vaπem subot-njoπkolskom razredu tvrdio da je prorok? Kako biste reagirali, po-sebno ako poznajete tog vjernika? Kako bismo trebali reagirati u tre-nutcima kada je naπ pogled na svijet i iskustvo duboko uzdrmano?

II. Subota i sukobi(Podsjetite se u razredu Ëuda uËinjenog u subotu, koje je zabiljeæe-no u Ivanu 5.)

»ini se da su mnogi sukobi s vjerskim voama poËinjali subo-tom. Iako nije posebno teæio teoloπkim sukobima, Isus se Ëesto kori-stio propovijedi o suboti ili izljeËenjima kako bi istaknuo vaæne teo-loπke ideje koje su se kosile s tradicionalnom æidovskom teologijomtog vremena.

Jedan od najznaËajnijih tekstova koji se bavi subotom i suko-bom koji je nastao zbog nje tijekom Isusove sluæbe nalazimo u Ivanu5. U poËetku Ëitatelj ne zna kada Isus posjeÊuje ribnjak Bethesdu,gdje je velik broj ljudi Ëekao na iscjeljenje. Isus izdvaja “invalida”koji je bolestan 38 godina — Ëitav svoj æivot. Isus vidi, zna i pitaËovjeka ono πto je oËito (redak 6). “Æeliπ li ozdraviti?” Odgovor bole-snog Ëovjeka pokazuje da se nije mogao sam kretati, moæda je bolovaood neke vrste paralize. Nije mogao stiÊi na vrijeme do vode kada sezamutila. Zapazite kako Isus lijeËi u trenutku: Æiva RijeË vraÊa muzdravlje. Tri zapovjedna naËina (“ustani”, “uzmi svoju postelju”, “ho-


daj”) oznaËavaju razliku izmeu propadanja u patnji i iscjeljenja.»ovjek je odjednom bio iscijeljen; uzeo je svoju postelju, podsjetnikna svoju proπlost, i poËeo hodati.

Do tog trenutka mi smo se kao Ëitatelji uæivjeli u priËu. Moæemovidjeti i Ëuti nebrojeno mnoπtvo bolesnih. Sluπamo razgovor koji Isusvodi s bezimenim Ëovjekom koji se Ëudi postavljenom pitanju i siliNjegove rijeËi. Mi se radujemo s Ëovjekom kada ustaje i hoda i onda,kako je zabiljeæio poznati adventistiËki struËnjak Sigve K. Tonstad,ostajemo “potpuno zateËeni nagovjeπtajima sljedeÊe reËenice koja imaneoËekivano negativno znaËenje: ‘Taj dan bijaπe subota.’ (5,10)” (TheLost Meaning of the Seventh Day ,str. 183)

SljedeÊi tekst opisuje razgovor izmeu “Æidova” (obiËno æidovskihvoa u Ivanu) i iscijeljenog Ëovjeka (Ivan 5,10-13). Taj razgovor viπeliËi na ispitivanje u prepunoj policijskoj postaji. LogiËan slijed do-gaaja ide ovako: “BuduÊi da je subota, ne moæeπ nositi postelju zatoπto to Zakon zabranjuje. Tko ti je, dakle, dopustio da podigneπ svojupostelju?”

U ovom sluËaju nitko nije pokazao radost zbog iscijeljenog Bo-æjeg djeteta. Nitko nije iznenaen zbog tonusa miπiÊa i sportske graenekoga Ëije je tijelo bilo nemoÊno i nepokretno. U Ivanu 9,14 apostolIvan opisuje joπ jedno Ëudo koje je Isus uËinio u subotu, na slijepcuod roenja. Meutim, on nije spomenuo ovu priËu samo da bi potkri-jepio Ëinjenicu da su se dogaala mnoga Ëuda iscjeljenja. Ova i pret-hodna priËa u Ivanu 5 bile su odabrane zato πto se odnose na svet-kovanje subote i Isusov odnos prema Zakonu. Ivan upuÊuje na to spo-minjanjem noπenja postelje i pravljenja blata u Ivanu 9,6. Drugim rije-Ëima, Isus je namjerno izabrao subotu da naglasi Ëinjenicu da je Onjedno s Bogom Ocem (usporedi Ivan 5,18). Njegova rijeË je stvarala-Ëka, a Ivan naglaπava StvaralaËku RijeË u svojem proslovu (Ivan 1,1-18). BuduÊi da se objaπnjenje subote temelji na stvaranju (Izlazak20,8-11), izljeËenja u subotu stvaraju vaænu poveznicu sa Zakonom iDavateljem Zakona.

Razmislite: Koju osnovnu razliku u vezi sa svrhom svetkovanjasubote vidite izmeu Isusovih djela uËinjenih u subotu i onih kojasu Ëinili farizeji?

III. Boæji peËat(Podsjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Izlazak 20,8-11; Ponovljenizakon 5,12-15.)

Kao πto je Tonstad zapazio, izljeËenja u subotu takoer govore oBoæjem karakteru (kao i o Isusovom): “Isusovu upornost da lijeËi su-


botom najbolje moæemo shvatiti kada subotu razumijemo ne kao po-πtovanu æidovsku svojinu, veÊ kao Boæji peËat. Isus ispunjava iskon-sku svrhu sedmog dana stvaranja.” (The Lost meaning of the Sabbath,str. 197) Isus ne samo da ponovno stvara, veÊ se druæi s onima kojisu tlaËeni i odbaËeni od druπtva, kao πto je Bog proveo prvu subotus Adamom i Evom. Isus pokazuje da se Bog brine o ljudima i da jesubota znak sjeÊanja na stvaranje i otkupljenje (Ponovljeni zakon 5,12-15). Njegov proraËunati sukob sa æidovskim voama jasno je prika-zao Njegov karakter, poslanje i nauk. Davatelj Zakona je nepogreπivoi mnogo jasnije opisao svoj Zakon svojim djelima.

Razmislite: Mi Ëesto zamiπljamo Isusa kao blagog i milostivogOtkupitelja — πto nesumnjivo vidimo u mnogim kljuËnim trenutcimaNjegove sluæbe. Zaπto je, onda, toliko izazivao æidovske voe svojimbrojnim ozdravljenjima u subotu koja su ukljuËivala fiziËku aktivnost?


u Zaπto u doba masovnih komunikacija i dalje imamo crkve iodlazimo u njih na bogosluæja? Zar nam ne bi bilo lakπe ostati kodkuÊe, gledati vrhunske propovijedi i sluπati glazbu na nekom adven-tistiËkom kanalu?

u Svrha subote nije da ograniËava ili tlaËi, veÊ da pruæi odmor,olakπanje i radost. Kako svetkovanje subote moæe biti naËin izraæa-vanja naπe slobode i radosti u Kristu?

u ©to je Isus mislio kad je rekao: “Otac moj neprestano radi,zato i ja radim” (Ivan 5,17), kada su Ga farizeji optuæili da krπi subo-tu?

u Razmislite na trenutak o naπem imenu: adventisti sedmoga da-na. Kako sedmi dan subota ukazuje na drugi dolazak? (Razmislite oodnosu izmeu stvaranja i ponovnog stvaranja.)

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Zaπto u subotu idete u crkvu? Koji je vaπ omiljeni dio bogo-

sluæja? Kako i druge dijelove moæete uËiniti boljima?u Koje praktiËne korake moæete poduzeti kao pojedinci ili kao

crkvena zajednica da subotu uËinite milinom i svetim danom?u Koje se subotnje aktivnosti smatraju prihvatljivima u vaπoj

kulturi? Temelje li se one samo na biblijskim naËelima ili i na obiËa-jima?

u Kako moæemo poboljπati naπe iskustvo u svetkovanju subote?©to moæemo uËiniti da se ne iscrpimo previπe tijekom tjedna kako


bismo u subotu imali snage uæivati u njoj?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Sanja je novokrπtena vjernica AdventistiËke crkve koja

ima dvoje djece. Njezinog supruga vjera ne zanima. Ona je prihvatilasubotu kao Boæji sveti dan i æeli je svetkovati, ali nije sigurna kakobi to Ëinila. Koje biste joj dali praktiËne savjete kao razred?


Pouka 6 3.—10. svibnja 2014.

Kristova smrt i Zakon

KljuËni tekst: Rimljanima 8,1.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da Isusova smrt nije ukinula Zakon.OsjeÊati: Bit Êe svjestan potrebe za ispravnim odnosom s Bogom

i Njegovim svetim Zakonom.»initi: Prihvatit Êe vjerom Isusov oprost grijeha i shvatit Êe da

stojimo savrπeni u Boæjim oËima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæji vjeËni Zakon

A. Na koji naËin je Zakon “nemoÊan” (Rimljanima 8,3)?B. ©to je prokletstvo Zakona od kojeg nas je Isus otkupio (GalaÊa-

nima 3,13)?C. Zaπto Bog nije mogao ukinuti svoj Zakon i ukloniti kazne za

njegovo krπenje kada je Ëovjek sagrijeπio?

II. OsjeÊati: Koja je strana Zakona vaæna?A. Kako nam Zakon pomaæe da odredimo odnose?B. Da je Zakon ukinut na kriæu, zaπto se ne bismo smjeli uvrije-

diti kad bi nam netko lagao ili ukrao neπto naπe?

III. »initi: Osloboeni da sluæimoA. Kako bismo trebali reagirati kada se pogledamo u ogledalo

Zakona?B. Zaπto nas dræanje Zakona, Ëak i silom Svetoga Duha, ne moæe

spasiti?C. Kako mogu pokazati da prihvaÊam i cijenim πto sam oslobo-

en od prokletstva smrti?

Saæetak: Isusova smrt nije ukinula Zakon. ZahvaljujuÊi Isusovojsmrti i uskrsnuÊu, svi koji vjeruju mogu iskusiti pobjedu nad smrÊukoja je posljedica krπenja Zakona.


PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Rimljanima 8,1.KljuËna misao za duhovni rast: Isus svojom smrÊu nije ukinuo

Zakon, veÊ je platio kaznu za grijeh, stavljajuÊi nas u novi odnos sBogom i Njegovim Zakonom.

Samo za uËitelje: U krπÊanskim krugovima prevladava uËenjeda je nakon Isusove smrti Zakon, ukljuËujuÊi Deset zapovijedi, ukinut.Ono se temelji na redcima koji su izvuËeni iz konteksta. Da bismorazumjeli znaËenje nekog teksta, nikad ga ne smijemo zasnivati sa-mo na jednom retku, veÊ uvijek promatrati cijeli tekst, kao i πirutemu u Bibliji.

O ulozi Zakona u æivotu krπÊanina dugo se raspravljalo. »ak i uprvoj krπÊanskoj Crkvi neki su smatrali da spasenje ovisi — bar dje-lomiËno — o strogom dræanju Zakona. Drugi su opet smatrali da krπ-Êanski æivot treba u potpunosti biti osloboen od svih zakona i ogra-niËenja. Apostol Pavao bavio se pitanjem Zakona i znaËenjem Isuso-ve smrti u mnogim svojim poslanicama upuÊenim krπÊanima koji suse susretali s pogreπnim idejama u vezi sa Zakonom. Pavao je upo-trijebio metaforu braka kako bi objasnio ulogu Zakona. Moæda namsljedeÊi suvremeni dogaaj moæe pomoÊi da dobijemo bolju sliku oovom pitanju.

Dvadesetog travnja 2010. godine eksplozija na jednoj buπotininafte u obalnom pojasu usmrtila je 11 radnika i stvorila vatrenu lop-tu vidljivu na 56 km udaljenosti. Poæar nije mogao biti ugaπen i dvadana poslije platforma je potonula, dok je iz naftne buπotine na dnumora poËela izlaziti nafta, prouzroËivπi najveÊe izlijevanje nafte u obal-nom pojasu u povijesti Sjedinjenih AmeriËkih Dræava.

PoËelo je istraæivanje ove nesreÊe koja je odnijela ljudske æivotei nanijela veliku πtetu za okoliπ. Tuga se pretvorila u bijes kada jeotkriveno da su alarmi na platformi bili pokvareni i da su kljuËnisigurnosni sustavi bili namjerno iskljuËeni.

Zakon je uvijek sluæio kao Boæji alarmni sustav koji upozoravana opasnost problema grijeha u naπem æivotu.

Za razgovor: Koje sliËnosti postoje izmeu ovog primjera i ras-prostranjenog krπÊanskog nauka po kojem nas Isusova smrt oslobaaod Zakona?

Uvodna aktivnost: SljedeÊa aktivnost moæe nam pomoÊi da ovupouku doæivimo osobno. Zamolite Ëlanove razreda da iznesu raznedefinicije grijeha bez osvrtanja na Deset zapovijedi ili neke druge za-


kone. Cilj ove aktivnosti nije da dobijemo dobru definiciju, veÊ daiskusimo teπkoÊu definiranja grijeha bez Zakona.

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Posljedice grijeha(Podsjetite se u razredu pada u grijeh zabiljeæenog u Postanku 3.)

Grijeh donosi bol, ima visoku cijenu i dovodi æivot u opasnost.Kada su Adam i Eva odluËili ubrati plod sa stabla spoznaje dobra izla (Postanak 3,6), oni su oslobodili virus koji je prodro u sve i sva-koga na ovom planetu. Na svijetu je zavladala smrt, a bliska zajed-nica sa Stvoriteljem licem k licu postala je nemoguÊa. VjerujuÊi viπeSotoninim lukavim laæima nego Boæjoj rijeËi, prvi ljudski par je pre-kinuo odnos sa svojim Stvoriteljem ispunjen ljubavlju. Osjetivπi strah,pokuπali su se sakriti (Postanak 3,7.8). Ipak, Bog ih je pozvao i na-stavio traæiti: “Gdje si?” U svojem prvom razgovoru sa Stvoriteljemnakon πto su okusili plod, Adam i Eva uperili su prst jedno u drugo,zatim u zmiju i na kraju u Boga: “Æena koju si stavio uza me — onami je dala sa stabla, pa sam jeo.” (Postanak 3,12) U ovom dogaajuprvi put smo Ëuli mio (mada joπ prikriveni) zvuk Evanelja kada BogizriËe sud nad zmijom — i neprijateljem koji se krio iza zmije. “Ne-prijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu roda tvojeg iroda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebati petu.” (Posta-nak 3,15)

Nakon ove izjave, tekst u Postanku 3,21 saæeto govori da je BoguËinio neπto za Adama i Evu. NaËinio je odjeÊu od koæe i odjenuo ih.VeÊina biblijskih komentatora ovo smatra prvim spominjanjem pri-noπenja ærtava. Nevina æivotinja morala je uginuti da bi pruæila po-krivalo i zaklon prvom ljudskom paru. Hebrejska rijeË koja se odnosina “odjeÊu” i glagolski oblik “obuÊi” povezane su sa ©atorom sastankai bogosluæjem, i opisuju odjeÊu sveÊenika i velikih sveÊenika (uspo-redi Izlazak 28,4; 29,5.8 za “odjeÊu” i Izlazak 29,8; 40,14; Levitskizakonik 8,13 za “obuÊi”).

SljedeÊe poglavlje joπ viπe naglaπava vaænost prinoπenja ærtavajer govori o odgovarajuÊim i neodgovarajuÊim ærtvama. BuduÊi da jegrijeh zahtijevao ærtvu (Rimljanima 6,23), Bog je uspostavio ærtvenisustav kojim je dojmljivo prikazao koja je cijena i znaËenje prinoπe-nja ærtava. Meutim, to nije bila bit.

Razmislite: Koji zakon proglaπava da je smrt posljedica grijeha?Zaπto je potrebna ærtva da bi se premostio ponor izmeu Boga i ljud-


skog roda? Sjetite se nekog teksta iz Biblije na kojem Êete temeljitisvoj odgovor.

II. Cijena otkupljenja(Podsjetite se u razredu teksta iz Rimljanima 6,11-18.)

Moæemo se pitati zaπto je smrt posljedica grijeha i zaπto otkup-ljenje takoer zahtijeva smrt. Tekst u Postanku 2,16.17 biljeæi prvuboæansku zapovijed danu Adamu, izraæenu pozitivnim i negativnimizrazima. Zapovijed “Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi...” potvr-uje Stvoriteljevu dobrotu i blagonaklonost. “Ali sa stabla spoznajedobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπumrijeti!” (Postanak 2,17) Redci ukazuju na jasnu pravnu strukturu.Propisano je πto je dopuπteno, postavljene su granice. Zatim je uka-zano na moguÊe posljedice (“umrijet Êeπ”). U srediπtu ovog boæan-skog zakona nalazi se pitanje posluπnosti i povjerenja. Naæalost, naπipraroditelji nisu bili posluπni i nisu imali povjerenja. Jesu li umrli?Ne — i da. Boæje djelovanje i stalna ljubav pruæili su im nadu i dodalimnoge godine æivota. Meutim, njihova smrt je bila neizbjeæna. PoËe-li su umirati onog trenutka kada su okusili plod. PoËeli su starjeti;vidjeli su kako liπÊe opada s drveÊa; bili su svjedoci prvog ubojstva usvojoj obitelji.

Uvoenjem ærtvenog sustava (nakon pada), Bog je prikazao stra-πnu narav grijeha i visoku cijenu spasenja. Zamjena je bila kljuË spa-senja: nevini je mijenjao mjesto s krivcem. Mnogi redci u Svetomepismu ukazuju na ovu veliku zamjenu (usporedi Marko 10,45; 1. Ko-rinÊanima 6,20; Rimljanima 6,11-18). Isus na kriæu, koji je umro kaonevina ærtva za Ëitav svijet (Ivan 3,16), bio je dio Boæjeg plana u rje-πavanju problema grijeha, u obraÊanju zaËuenim anelima i cijelomsvemiru. Bog je osobno platio otkupninu. Davatelj Zakona dao je svojæivot za greπnike koji su svojim grijesima doveli do Njegove smrti.Samo Onaj koji je jednak sa Zakonom mogao je okajati prijestupeZakona. Krst najjasnije prikazuje narav Davatelja Zakona. On nijeprivremeno stavio Zakon izvan snage. Ispunio je Zakon (Matej 5,17),ukljuËujuÊi i zapovijed o suboti.

Razmislite: Neki su se krπÊani (moæda i neki adventistiËki krπ-Êani) udaljili od razumijevanja kriæa kao plaÊe za grijeh. Oni naglaπava-ju ideju da kriæ, prvo i najvaænije, pokazuje Boæji karakter. Razgova-rajte o ovoj ideji u svjetlu Svetiπta i ærtvenog sustava.



u Kako apostol Pavao slikom braËnog odnosa (Rimljanima 7,1-6)objaπnjava naπ odnos prema Zakonu?

u Zaπto mnogi krπÊani tvrde da je Isus svojom smrÊu na kriæuukinuo Zakon?

u Kako Zakon moæe biti Zakon grijeha i smrti, a da i sam nebude greπan (Rimljanima 8,1.2)?

u Prema zakonima veÊine zemalja osoba je nevina dok se ne do-kaæe suprotno. Jesmo li mi nevini ili greπni u Boæjim oËima? Zaπto?

Primjena u svakidaπnjem æivotuu Kako mogu znati koja su djela prihvatljiva Bogu?u Zakon bi me trebao uvjeriti u grijeh i okrenuti k Isusu. ©to

bih trebao Ëiniti ako i dalje osjeÊam krivnju, Ëak i kada sam prihva-tio Isusa u svoj æivot?

u Kada Zakon suoËi greπnika s njegovim grijesima, koje mu semoguÊnosti otvaraju?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Zamislite sa svojim razredom sljedeÊu situaciju: Vaπ

susjed je poboæni budist i stavlja veliki naglasak na sklad, dobra djelai brigu o svemu stvorenom. On ne moæe prihvatiti krπÊansku usredo-toËenost na krv i ærtvu. Æeli znati kako krπÊanstvo pouËava o mirukada je usredotoËeno na takvo nasilje. Kao razred iznesite neke pri-jedloge koji Êe pomoÊi vaπem susjedu da bolje razumije bit krπÊan-stva.



Krist, svrπetak Zakona


UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe odnos izmeu Zakona i milosti.OsjeÊati: Bit Êe uvjeren da mu je potreban Isus.»initi: Teæit Êe za poboænoπÊu i vjernoπÊu izbjegavajuÊi legali-

zam.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Zakon nas vodi Kristu.

A. Zaπto apostol Pavao u Rimljanima 5 dovodi grijeh i smrt utijesnu povezanost?

B. Kako je odnos prema Zakonu prvog Adama donio smrt, dokodnos prema Zakonu drugog Adama donosi æivot?

C. Kako Zakon moæe posluæiti kao podsjetnik svim krπÊanimada je Krist naπa pravednost?

II. OsjeÊati: Isus je naπa jedina nada za Nebo.A. Kada doem u dodir s Boæjim zakonom, zaπto trebam postati

svjesniji svojih pogreπaka i nedostataka?B. Je li Boæji zakon viπe kao tjelohranitelj ili kao policajac? Za-

πto?

III. Æivjeti po Boæjoj volji miloπÊuA. Ako nevoljko Ëinim stvari za koje znam da bih trebao Ëiniti,

jesam li ja onda obraÊena osoba? Objasnite.B. Zaπto nikada ne mogu biti dovoljno dobar da bih zasluæio Ne-

bo dræanjem Zakona?

Saæetak: Dræanje Zakona nije u sukobu s miloπÊu. Mi ga vrπimokao rezultat primanja milosti.


PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Rimljanima 10,4.

KljuËna misao za duhovni rast: Zakon ukazuje na naπ grijeh ibudi u nama potrebu za Spasiteljem.

Samo za uËitelje: Joπ od Pavlovog vremena javljaju se pitanja oodnosu izmeu Zakona i milosti. Povrπno Ëitanje nekih Pavlovih tek-stova navelo je neke da pomisle da je posluπnost Zakonu u sukobu sprimanjem milosti. Ali pozornije Ëitanje tih tekstova pokazuje da, ia-ko se Pavao snaæno suprotstavlja onima koji su pokuπavali zaraditispasenje strogim dræanjem Zakona, posluπnost igra srediπnju uloguu krπÊanskom æivotu. Zakon nas uvjerava u grijeh, a zatim ukazujena Isusa. Nakon obraÊenja mi æivimo po Zakonu, πto je posljedicaprimanja milosti.

Kamo god je Pavao iπao i osnivao crkve, pratila ga je skupinaljudi s namjerom da upropasti njegovu vijest o spasenju u Isusu Kri-stu. Ova skupina je isticala strogo dræanje Zakona kao jedini naËinza postizanje spasenja. Pavao je snaæno reagirao na djelovanje oveskupine i Ëesto se vraÊao na ulogu Zakona i milosti, koristeÊi serazliËitim primjerima iz okruæenja u kojem su æivjeli njegovi sluπate-lji. Ovaj tjedan prouËavat Êemo neke kljuËne tekstove koji se baveovom temom.

Petnaestog listopada 1492. godine, ameriËki Indijanci darovali suKristoforu Kolumbu osuπeno liπÊe duhana kao poklon. Ubrzo nakontoga mornari su donijeli duhan u Europu i otada se poËeo uzgajatiπirom kontinenta. Jedan od glavnih razloga za sve veÊu popularnostuzgoja duhana u Europi bila su njegova takozvana ljekovita svojstva.Europljani su vjerovali da duhan moæe lijeËiti skoro sve, od loπegzadaha do raka. Jedan πpanjolski lijeËnik, Nicolas Monardes, u svo-joj knjizi o povijesti ljekovitih biljaka Novoga svijeta, otiπao je takodaleko da je tvrdio da duhan lijeËi 36 zdravstvenih problema. U po-Ëetku se duhan ævakao. Onda se od 1588. godine, zahvaljujuÊi Tho-masu Harrietu, duhan poËeo puπiti. Iako je Harriet umro od raka no-sa (puπaËi su izdisali dim kroz nos), ljudi su ostali Ëvrsti u svojemuvjerenju da je duhan koristan.

Tijekom Drugoga svjetskog rata (1939.—1945.) cigarete su biledavane kao vojniËko sljedovanje i smatrane su vaænima kao i hrana.Tijekom 1950-ih bilo je sve viπe dokaza da je puπenje povezano srakom pluÊa. KonaËno su doneseni zakoni o ograniËavanju indus-trijskog reklamiranja i duhanske kompanije su morale staviti upozo-


renja za svoje potroπaËe na kutije. Danas je puπenje na javnim mje-stima zabranjeno u mnogim zemljama.

Uvodni razgovor: Zajedno s razredom podsjetite se prethodnekratke povijesti puπenja i porazgovarajte o sljedeÊem: jesu li ljudiumirali od bolesti povezanih s upotrebom duhana prije nego πto sudoneseni zakoni o tome? Moæe li donoπenje zakona u vezi s puπenjemspasiti æivote? Mogu li zakoni pomoÊi onima koji su ovisnici o niko-tinu?

Razmotrite: Da li oni koji nisu svjesni Boæjeg zakona pate zbogposljedica krπenja Njegovog Zakona? Kako? Kako svijest o postoja-nju Boæjeg zakona moæe pomoÊi ljudima?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Spasenje koje dolazi od kriæa(Podsjetite se u razredu teksta iz Levitskog zakonika 16.)

Za mnoge krπÊane spasenje vjerom u Krista odnosi se na kriæ.Vlada sljedeÊe miπljenje: Isus je dobrovoljno predao sebe kao ærtvuza grijehe ljudskog roda; trpio je i umro na kriæu za sve nas, a ondaje uskrsnuo i — nakon πto je proveo posljednje trenutke sa svojimuËenicima — uznio se na Nebo. Kraj priËe. Kriæ je postao kljuËnatoËka spasenja, kao πto i treba biti. Meutim, biblijski tekst se nezaustavlja ovdje. Spasenje se ne odnosi samo na kriæ (i naπ osobniodgovor na kriæ) na kojem je plaÊeno za sve grijehe ovoga svijeta,veÊ i na sam problem grijeha. Starozavjetni ærtveni sustav zapravonudi korisno objaπnjenje. Kada bi greπnik prepoznao grijeh u svojemæivotu, donosio je odgovarajuÊu ærtvu u ©ator sastanka (ili poslijeHram). Poloæio bi ruke na glavu zamjenske æivotinje prije nego πtoÊe biti ubijena. Krv æivotinje se skupljala, premazivala po ærtveniku iprskala po zavjesi Svetinje nad svetinjama. Ostatak æivotinje bio jespaljen. Meutim, ovo nije bio kraj priËe. Zbog prenoπenja grijeha uSvetiπte, bilo ga je potrebno oËistiti, a Boæji zakon je zahtijevao dase to simboliËno vrπi jednom godiπnje za vrijeme obreda na Dan po-mirenja (Levitski zakonik 16). Tekst u Levitskom zakoniku 16,16 opi-suje svrhu prinoπenja ærtava i upotrebe krvi tijekom tog dana: “TakoÊe obaviti obred pomirenja nad Svetiπtem zbog neËistoÊa Izraelaca,zbog njihovih prijestupa i svih njihovih grijeha. A tako neka uËini iza ©ator sastanka πto se meu njima nalazi, sred njihovih neËisto-Êa.” KonaËno je grijeh Ëitavog naroda bio prenoπen na jarca, koji je


odvoen u pustinju kako bi Svetiπte bilo oËiπÊeno od svih grijehakoji su se skupljali tijekom godine (Levitski zakonik 16,21.22; uspo-redi redak 30).

Razmislite: Sloæeni ærtveni sustav bio je utemeljen na Boæjimzakonima. Zaπto je Bog æelio da djeca Izraelova sudjeluju u obredimana Dan pomirenja kada su veÊ prinijela ærtve za svoje grijehe? Kakvoje znaËenje sve to imalo?

II. Pravi “Jaganjac Boæji”(Podsjetite se u razredu zaπto je Isus nazvan “Jaganjcem Boæjim” uIvanu 1,29.)

Novozavjetni pisci jasno su razumjeli da je Isus “Jaganjac Boæji”koje Êe ponijeti grijehe ovoga svijeta (Ivan 1,29.36; Djela 8,32; 1. Pe-trova 1,19; Otkrivenje 5,6). Nakon Isusovog raspeÊa i uskrsnuÊa, shva-tili su na πto se odnosila Isusova ærtva. Pisac Poslanice Hebrejimapotpuno je svjestan povezanosti izmeu Isusove smrti, nebeske sluæbei opπirnog ærtvenog zakona u Starom zavjetu. Tekst u Hebrejima 9,15govori o Isusovoj ærtvi pomirenja na kriæu koja je pokrila sve prije-stupe. Nekoliko redaka poslije, pisac ove poslanice opisuje Isusov ula-zak u nebesko Svetiπte (drugim rijeËima iskonsko, a ne ono na Zem-lji opisano u Izlasku 25,9) i Njegovu sluæbu u Svetiπtu (Hebrejima9,24-26) koja Êe dovesti do konaËnog uklanjanja grijeha. Kada zavrπitu zadaÊu, Isus Êe se vratiti i donijeti spasenje onima koji Ga Ëekaju(Hebrejima 9,27.28).

Razmislite: Zaπto je Isus nazvan “Jaganjcem Boæjim”?

III. Pouke iz nebeskog Svetiπta(Podsjetite se u razredu teksta iz Daniela 8,14.)

Kriæ je samo jedna postaja na putu plana spasenja. Da ne budezabune, on jest prijelomna toËka u povijesti, ali spasenje zahtijevadaljnji rad u nebeskom Svetiπtu i konaËno uniπtenje grijeha. Ako jeKristova smrt utjecala na ukidanje Zakona, zaπto bi Hebreji isticalivaænu Isusovu sluæbu kao nebeskog Velikog sveÊenika?

Biblijskim piscima bilo je jasno da kriæ i nebesko Svetiπte nisumeusobno suprotne stvarnosti, veÊ elementi istog boæanskog planaspasenja koji je bio prikazan u zemaljskom Svetiπtu i njegovim sluæ-bama. Ova vaæna stvarnost veÊ je bila proreËena u proroËkim spisimaproroka Daniela, posebno u osmom poglavlju, koje, govoreÊi o svjet-skim silama koje se javljaju jedna za drugom, opisuje silu malogaroga koji Êe napasti Svetiπte i njegov ærtveni sustav (Daniel 8,9-11) ipokuπati promijeniti vremena i zakone (Daniel 7,25). Na pitanje koli-


ko dugo Êe Boæji narod morati trpjeti ovu bezboænu silu, odgovor jedan u Danielu 8,14: “Joπ dvije tisuÊe i tri stotine veËeri i jutara; tadaÊe Svetiπte biti oËiπÊeno.” Ova slika suda u posljednje vrijeme (uspo-redi Daniel 7) povezuje Dan pomirenja s konaËnim rjeπenjem proble-ma grijeha. Zakon koji ukazuje na ovaj slijed dogaaja ne moæe bitiproblem. Problem leæi u naπem nesavrπenom razumijevanju Boæjegzakona koji je u osnovi plana spasenja i pokazuje karakter DavateljaZakona. On zna kakav je grijeh: destruktivno, poniæavajuÊe, sebiËnoponaπanje i stavovi koji nas razdvajaju od Stvoritelja i Izvora æivota.

Razmislite: Zaπto je nebesko Svetiπte tako vaæno u nauku i vijestiPoslanice Hebrejima? ©to nas nebesko Svetiπte uËi o planu spasenjai naravi grijeha?


u Na koji je naËin Krist “svrπetak” Zakona (Rimljanima 10,4)?u Koju definiciju grijeha viπe volite: “grijeh je prijestup Zakona”

ili “grijeh je bezakonje”? U Ëemu je razlika?u Zaπto je krπÊanima tako teπko shvatiti daljnju ulogu Zakona u

æivotu osobe koja je spaπena miloπÊu?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Kako moæemo izbjeÊi mijeπanje Zakona s Izvorom spasenja?u Kako Deset zapovijedi moæemo smatrati znakom Boæje ljubavi,

a ne listom zabrana?u Kako Êu znati da sam postao legalist?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Zamislite da ste spasilac na velikom bazenu. Primi-

jetite da mali djeËak skaËe s visoke daske u duboki dio bazena ipoËinje se utapati. SkaËete u vodu da ga spasite i oæivite. SljedeÊegdana on se ponovno penje na visoku dasku za skakanje i skaËe uvodu. Kada ga ponovno spasite, on kaæe: “Znam da Êete me spasitijer ja ne moram poπtovati pravilo da samo plivaËi smiju skakati sdaske.” ©to biste mu rekli? Kako bi se vaπi odgovori mogli primijenitina potrebu dræanja Zakona nakon πto smo spaπeni?



Boæji i Kristov Zakon

KljuËni tekst: Ivan 15,10.

UËenici ÊeZnati: Uvidjet Êe da je Boæji zakon u cijelosti utemeljen na naËelu

ljubavi.OsjeÊati: Bit Êe uvjeren da je Isus naπ Spasitelj i Sudac.»initi: Pokazat Êe ljubav prema Bogu i bliænjima u svim æivot-

nim prilikama.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Zakon i milost dvije su strane iste kovanice.

A. Isus je dræao OËev Zakon i ostao je u Njegovoj ljubavi (Ivan15,10); moram li ja dræati Njegov Zakon da bih ostao u Njegovoj lju-bavi?

B. Na koga se moæe primijeniti Deset zapovijedi?C. Kako Zakon moæe sluæiti kao mjerilo ljubavi koju pojedinac

pokazuje prema Bogu i bliænjima?D. Kako Isusova “nova” zapovijed (Ivan 13,34) ponovno proglaπa-

va staru zapovijed vaæeÊom (Levitski zakonik 19,34)? Zaπto se nazivanovom?

II. OsjeÊati: Sudac je naπ prijatelj.A. Koja su “pravila” ljubavi?B. ©to mislite o Ëinjenici da je Isus vaπ sudac (Ivan 5,22)?

III. »initi: Ljubav se mora pokazati.A. U koja je dva glavna naËela Isus saæeo Deset zapovijedi?B. Zaπto ljubiti druge kao πto je Isus nas ljubio znaËi mnogo

viπe nego ljubiti druge kao πto ljubimo sebe (Ivan 13,34)?C. Kako na praktiËan naËin moæemo pokazati ljubav prema Bogu

i bliænjima u naπoj crkvenoj obitelji, druπtvenoj zajednici i osobnimodnosima?

D. Kako moæemo primijeniti crkvenu disciplinu ako pokazujemomilost?


Saæetak: Sve πto je Isus uËio, ukljuËujuÊi i “novu” zapovijed kojuje dao, bilo je u potpunom skladu s Boæjim zakonom.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Ivan 15,10.KljuËna misao za duhovni rast: Boæji zakon je nepromjenjivi

zakon ljubavi koji postoji oduvijek i uvijek Êe biti boæansko mjerilosuda.

Samo za uËitelje: Ideja da je Deset zapovijedi dano samo Hebre-jima i da viπe ne vrijede u krπÊanskom svijetu popularno je, ali nebib-lijsko teoloπko stajaliπte. Neki kaæu da krπÊani nisu duæni dræati De-set zapovijedi, veÊ samo Isusovu “novu zapovijed” o meusobnoj lju-bavi. Pouka za ovaj tjedan istiËe Ëinjenicu da je Deset zapovijedi danopo Kristu (kao dijelu Trojstva) na Sinaju i da one Ëine mjerilo premakojem se mjeri ljubav prema Bogu i bliænjima.

Jednom je mali djeËak doπao kuÊi s darom za svoju majku. Jakoju je volio i æelio joj je pokloniti neπto posebno. Rano ujutro je otiπaood kuÊe Ëitav dan traæeÊi odgovarajuÊi poklon. I konaËno ga je pro-naπao. Doπao je kuÊi i ponosno ga dao majci — veliku zelenu æabu!Majka je vrisnula, a onda je, shvativπi da je to bio dar iz ljubavi,zagrlila sina. DjeËak je imao plemenitu namjeru, ali kako bude rastao,nauËit Êe izraæavati svoju ljubav djelima i rijeËima koje Êe drugi ra-zumjeti. Morat Êe nauËiti govoriti njihovim jezikom ljubavi.

Gary Chapman, autor nekoliko knjiga o pet jezika ljubavi, piπe:“Ljubav nije samostalno iskustvo. Za ljubav je potreban onaj tko volii onaj tko odgovara na tu ljubav. Ako je Bog taj koji voli, zaπto svaNjegova stvorenja ne osjete tu ljubav? Moæda zato πto je neki traæena pogreπnom mjestu.” (The Love Languages of God, str. 13) Dioproblema leæi u tome πto mi Ëesto definiramo ljubav samo kao lijeposjeÊaj. OsjeÊaji nikada ne mogu tvoriti osnovu za odnos pun ljubavi.Odnosi moraju biti izgraeni na odlukama pokazanim na djelu. Boæjizakon pokazuje Njegov karakter i podsjeÊa nas na Ëinjenicu da jeBog ljubav. Isus je doπao pokazati Boæju ljubav na djelu. Isus je po-kazao nepobitnost Boæjeg vjeËnog Zakona æiveÊi po njemu i istiËuÊiga u svojem nauku.

Uvodna aktivnost: (Ako je razred velik, moæda biste ga moglipodijeliti u manje skupine kako bi svaki Ëlan imao priliku iznijetisvoj odgovor.) ©to je vaπ jezik ljubavi? ©to biste vi najviπe voljeli pri-miti kao izraz ljubavi: poklon, rijeËi ohrabrenja, kvalitetno provedeno


vrijeme, praktiËnu pomoÊ ili tjelesni dodir? Kako moæete doæivjeti Bo-æju ljubav u vaπem jeziku ljubavi?

Za razgovor: Ako je Bog ljubav i ako je Njegov karakter izraæenu Njegovom Zakonu, πto je onda Boæji jezik ljubavi? Kako moæemogovoriti Njegovim jezikom ljubavi?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. NajveÊa zapovijed(Podsjetite se u razredu teksta u Mateju 22,35-40 i Ponovljenomzakonu 6,5.)

Tijekom svojeg æivota Isus je neprestano naglaπavao vaænost Bo-æjih zapovijedi. Kada ga je jedan uËitelj Zakona upitao neka navedenajveÊu zapovijed u Zakonu, Isus je citirao tekst iz Ponovljenog za-kona 6,5 (Matej 22,35-40). On je znao da je ovo bila zamka smiπljenada “testira” mladog UËitelja koji Êe, kako su se nadali vjerski voetog vremena, dati izjavu ili citirati neki tekst koji bi mogli upotrijebitiprotiv Njega. “Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svomduπom svojom i svom pameti svojom”, veliki je podsjetnik na naπusveobuhvatnu vjernost Stvoritelju koji nas je stvorio i otkupio — idostojan je naπe ljubavi.

Razmislite: ©to nam ukazivanje na srce, duπu i um govori o ljud-skoj naravi?

II. Korijeni Starog zavjeta(Podsjetite se u razredu teksta Mateja 22,39 i Levitski zakonik 19,18.)

Isus navodi joπ jedan tekst iz Starog zavjeta koji je drugi po redu,ali ima podjednaku vaænost kao i prvi (Matej 22,39). “Ne osveÊuj se!Ne gaji srdæbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi bliænjega svogakao samoga sebe. Ja sam Jahve!” (Levitski zakonik 19,18) Oba navodaiz Petoknjiæja saæimaju bit i temelj Deset zapovijedi bez davanja pred-nosti bilo kojoj zapovijedi ili dovoenja u suprotnost nekoj drugoj.Dok prve Ëetiri zapovijedi naglaπavaju naπu posveÊenost i odnos pre-ma Bogu (drugim rijeËima vertikalnu dimenziju), posljednjih πest is-tiËu naËela horizontalnih odnosa, ili kako se ophodimo i æivimo sljudima koji nas okruæuju.

Zanimljivo je zapaziti da je Isusov citat iz Levitskog zakonika 19koji naglaπava Ëitav Zakon, Ëinjenica koji rabini i knjiæevnici ne biprevidjeli. Levitski zakonik 19 opisuje sveto æivljenje i boæanski odre-


enu etiku, i to tako da mijeπa sve tri kategorije biblijskog zakona:moralni, graanski i obredni. Obrazloæenje za potrebu æivljenja sve-tim æivotom javlja se odmah na poËetku poglavlja: “Sveti budite! Jersam svet ja, Jahve, Bog vaπ!” (Levitski zakonik 19,2) U poglavlju semnogo puta javlja skraÊena verzija (“Ja sam Jahve, Bog vaπ!”). Spo-minju se svih deset zapovijedi — katkad se ponavljaju — kao πto jeprikazano u sljedeÊoj tablici. (Tablica je uzeta iz knjige Leviticus Mar-ka F. Rookera, str. 252.)

Izlazak 20 Levitski zakonik 19

Ja sam Jahve (redak) Redci 3.4.10.12.14.16.18.25.28.30-32.34.37.

Kipovi (redci 4-6) Redak 4Uzeti Boæje ime uzalud (redak 7) Redak 12Subota (redci 8-11) Redci 3.30Poπtovanje roditelja (redak 12) Redak 3Ubojstvo (redak 13) Redak 16Preljub (redak 14) Redak 29Kraa (redak 15) Redci 11.13.35.36.Laæno svjedoËenje (redak 16) Redci 11.16Æeljeti tue (redak 17) Redak 18

Levitski zakonik 19 istiËe holistiËku narav starozavjetnog Zako-na, objedinjujuÊi sve vrste zakona i stavljajuÊi naglasak na sveto æiv-ljenje. Isusovo spominjanje vertikalne i horizontalne dimenzije lju-bavi ponovno potvruje osnovni sadræaj Deset zapovijedi.

Razmislite: Zaπto Isus nije izabrao jednu odreenu zapovijed ka-da su Ga pitali koja je zapovijed najveÊa? Zaπto je citirao tekstovekoji su uopÊeni?

III. Isusovo tumaËenje Zakona(Podsjetite se u razredu teksta iz 2. KorinÊanima 5,17 i Rimljanima10,4.)

Iako je Isus stalno iznova potvrivao Zakon, ipak je bilo neËeganovog u Njegovom tumaËenju Pisma. Govor na Gori sadræi mnoge pri-mjere ovih novih objaπnjenja. U posljednjoj opreci u Mateju 5, Isusnavodi redak iz Levitskog zakonika 19,18, a onda dodaje dio koji nenalazimo u Pismu (“mrzi svoga neprijatelja”). Osim πto navodi biblijskiredak, Isus najvjerojatnije pozitivnoj zapovijedi o ljubavi dodaje nega-tivan dio o mrænji koja je prevladavala u uËenjima onog vremena.


U svojoj opreci Isus proπiruje zapovijed o ljubavi iz Levitskogzakonika 19,18 koja se ne odnosi samo na susjede. On posebno spo-minje ljubav prema neprijateljima i molitvu za one koji nas gone. Isusnaglaπava glediπte koje izvorni Zakon podupire, i pojaπnjava ono πtoje dotad bilo nejasno. U naπem okruæenju se nalaze osobe koje nepokazuju uvijek ljubav prema nama. Oslikava li to glavnu razliku iz-meu “Boæjeg zakona” i “Kristovog zakona”? Da — i ne. Kristova opre-ka, osim πto ukazuje na Njega kao Davatelja Zakona, pruæa novi kutgledanja koji nas treba dovesti u podnoæje kriæa. Tko je od nas spo-soban ljubiti neprijatelje ili se moliti za one koji nas muËe i progo-ne? Dok je to ljudskim oËima gledano skoro nemoguÊe, pozvani smoda doemo k Spasitelju i budemo preobraæeni u novo stvorenje (2.KorinÊanima 5,17). Zakon postaje tutor i vodiË (Rimljanima 10,4) kojiukazuje na Spasitelja.

Razmislite: Zaπto je Isus dodao “mrzi svoga neprijatelja” u Ma-teju 5,43? Ako su Isus i Otac jedno (vidi Ivan 17), zaπto bi postojalarazlika izmeu Boæjeg i Kristovog zakona? Kako nam nauk o Troj-stvu moæe pomoÊi u odgovoru na ovo pitanje?


u Kako bi nam miπljenje da Zakon nije obvezan u novozavjet-nom razdoblju milosti, dalo dopuπtenje da grijeπimo?

u Kako je apostol Pavao upotrijebio “Kristov zakon” (1. Korin-Êanima 9,21) kao sredstvo u misionarskom radu?

u Isus je kao Ëlan Trojstva bio ukljuËen u davanje Zakona naSinaju; tako je Kristov zakon samo ponovno potvrivanje Boæjeg za-kona s jednom dodatnom reËenicom. ©to je znaËajno u vezi s timdodatkom (Ivan 13,34)?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Zaπto najprije trebamo “ljubiti Gospodina Boga svoga”, a onda

“svoga bliænjega kao samoga sebe” (Luka 10,27)?u Kako preko Boæjeg zakona moæemo izraziti ljubav prema Bogu

i bliænjima?u Koja je veza izmeu dræanja zapovijedi i ljubavi?u Mogu li ljubiti druge ako se osjeÊam nevoljenim? Kako?


»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Na osnovi razliËitih tipova jezika ljubavi (rijeËi ohra-

brenja, kvalitetno vrijeme, pokloni, djela sluæbe, tjelesni dodir) raz-mislite o praktiËnim naËinima na koje vaπ razred moæe pokazati Bo-æju ljubav u vaπem okruæenju.



Krist, Zakon i Evanelje

KljuËni tekst: Efeæanima 2,4.5.

UËenici ÊeZnati: Prepoznat Êe da Zakon i milost surauju u otkrivanju Bo-

æjeg plana za pobjedu nad grijehom.OsjeÊati: Cijenit Êe Boæje æarko zanimanje za ljudski rod.»initi: Suraivat Êe s Bogom u πirenju Radosne vijesti drugima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Zakon i milost su nerazdvojivo povezani.

A. Koja Êe mjerila na kraju biti upotrijebljena prilikom suenjasvim ljudima?

B. Zaπto je Bog dao Zakon izraelskom narodu?C. Koju je “istinu” (Ivan 1,17) Isus prikazao u svojem æivotu?D. Koja je naπa uloga u procesu spasenja? Da li dræanjem Zako-

na iπta doprinosimo spasenju? Objasnite svoj odgovor.E. Kada suraujemo s Bogom u radu za one koji Ga ne poznaju,

zaπto Boæji zakon treba biti znak prepoznavanja Njegovih predstavni-ka?

II. OsjeÊati: Emanuel — Bog je s nama.A. Zaπto svako ljudsko biÊe ima u sebi ugraenu æelju za duhov-

noπÊu?B. Koji su najveÊi izazovi duhovnoj sigurnosti?C. Koja je poruka Radosne vijesti?D. Kako nas Isusova sramna smrt na kriæu oslobaa sramote?

III. »initi: ©irenje Radosne vijestiA. Osim πto nas oslobaa od osude Zakona, πto joπ milost Ëini

za nas?B. Kako Isusova smrt daje smisao naπem æivotu danas?C. Kako posluπnost snaæi vjeru?


Saæetak: Boæji zakon, zajedno s Njegovom miloπÊu, pruæa sna-æan dokaz Njegove ljubavi prema ljudima i Njegovu æelju da nas spasii uvede u Njegovo vjeËno kraljevstvo.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Efeæanima 2,4.5.KljuËna misao za duhovni rast: Boæji zakon i milost pokazuju

da je Bog zainteresiran i ukljuËen u naπ æivot i æeli da πirimo turadosnu vijest drugima.

Jeste li znali da na Floridi postoji zakon koji zabranjuje veziva-nje krokodila za poæarni hidrant? U skoro svakoj zemlji moæemo pro-naÊi stare zakone koji joπ uvijek vrijede, ali djeluju neobiËno, Ëak ismijeπno. To je sigurno zato πto ne odgovaraju pravim problemimasuvremene kulture. U nekom trenutku oËito je postojala potreba dase donesu takvi zakoni. U ovom sluËaju zakon se moæe smatrati za-starjelim, ali i moralno neutralnim.

U nekim zemljama je bilo, i joπ uvijek ima, zakona koji su mo-ralno pogreπni. Zakoni uglavnom πtite nas, naπu imovinu i naπa prava.Te zakone smatramo dobrima.

Mnogi krπÊani na Boæji zakon gledaju kao na zakon koji se odnosina krokodile, ili Ëak gore, kao da nije dobar. Apostol Pavao u Novomzavjetu vrlo jasno kaæe da je Zakon “svet, pravedan i dobar” (Rimlja-nima 7,12) zato πto ga je ustanovio sveti, pravedni i dobri Bog. Zakoni Evanelje nisu u suprotnosti, veÊ djeluju skladno i vode nas k Spa-sitelju. To je radosna vijest koju radosno moæemo prenijeti drugima.

Uvodna aktivnost: Cilj je ove aktivnosti naglasiti da prirodnoæelimo podijeliti neku dobru vijest s drugima. Pitajte Ëlanove razreda:“Koja je najljepπa vijest koju ste ikada primili? Kako ste se tada osje-Êali? Kome ste je rekli?”

Za razgovor: Kako zakoni odraæavaju karakter i brigu onih kojiih donose?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Izabran s odreenim ciljem(Podsjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Ponovljeni zakon 7,7;Postanak 12,1-3; Izaija 42,6; 49,6.)

Bog se nije objavio izraelskom narodu samo zato da bi odvojioIzrael i uËinio Savez s njim. On nema miljenike. Bog nije izabraoIzraelce zato πto su bili velik narod, veÊ zato πto ih je bilo manje od


drugih naroda (Ponovljeni zakon 7,7). Cilj koji je Bog æelio postiÊi sdjecom Abrahamovom bio je da postanu blagoslov i da Izraelovog Bo-ga uËine poznatim (Postanak 12,1-3; Izaija 42,6; 49,6). Drugim rije-Ëima, poslanje je dovelo do stvaranja izabranog naroda.

Ovo se poslanje oËitovalo na mnogo naËina. Izrael je primio Bo-æje otkrivenje i Zakon preko kojeg su Boæja milost i naËin æivotatrebali biti prikazani narodima s kojima su Izraelci dolazili u dodir.Tekst u Izlasku 19,4-6 vaæan je Ëimbenik ovog boæanskog plana udosezanju “svijeta”. Prilikom davanja Zakona na Sinaju, Bog opisujeIzrael kao “kraljevstvo sveÊenika, narod svet” (Izlazak 19,6). Zapazitena πto se odnosi biblijski tekst. Izraelski narod ne samo da je trebaoimati sveÊenike (levite) koji Êe preuzeti sveÊeniËku ulogu, veÊ bitinarod sveÊenika. Walter C. Kaiser u svojoj knjizi Mission in the OldTestament: Israel as a Light to the Nations, na 23. stranici piπe:“Uloga Izraelaca bila je posredniËka, jer su stupali u dodir s narodi-ma i razliËitim skupinama ljudi koji su bili u njihovom okruæenju.”

Osim posredniËke uloge sveÊenika, ne trebamo zaboraviti da susveÊenici i leviti bili i uËitelji u Izraelu (2. Ljetopisa 17,8.9; Nehemija8,7.9.11; 9,4.5). Tu ulogu uËitelja takoer trebamo imati na umu ka-da razmatramo boæanski nalog dan izraelskom narodu da bude kra-ljevstvo sveÊenika i narod svet. Trebali su postati “zorna pouka” kakobi æivot s Gospodinom trebao izgledati. Ponovljeni zakon sadræi poduljitekst (28—32) koji opisuje blagoslove i prokletstva boæanskog Savezas Izraelcima — Saveza koji je bio ureen pravnim odredbama i sa-dræavao je posebne uvjete. Primjere predvienih boæanskih blagoslo-va namijenjenih Izraelu, koje Êe primiti kao odgovor na vjernu po-sluπnost, moæemo pronaÊi u brojnim redcima u Ponovljenom zakonu28. Zapazite uvodnu izjavu u Ponovljenom zakonu 28,1: “Ako zbiljaposluπaπ glas Jahve, Boga svoga, dræeÊi i vrπeÊi sve njegove zapovije-di πto ti ih danas nareujem, Jahve, Bog tvoj, uzvisit Êe te nad svenarode na zemlji.” Ako budu posluπni, bit Êe uzviπeni u odnosu nasve narode na Zemlji, Ëime je jasno naglaπeno znaËenje davanja pri-mjera koje Êe pokrenuti daljnja pitanja o izraelskom Bogu. Tekst uPonovljenom zakonu 28,10 sadræi sliËnu misao: “Svi narodi zemljevidjet Êe da je nada te zazvano ime Jahvino te Êe strahovati od tebe.”

Razmislite: Razgovarajte o odnosu izmeu æivota kao svetog na-roda i naroda sveÊenika koji je pozvan da sluæi i pouËava druge. Za-πto se i kako Izrael borio s tim dijelom boæanskog plana?

II. Odræavati ravnoteæu(Podsjetite se u razredu teksta u Miheju 4,2 i Izaiji 2,3.)


Tijekom svoje povijesti Izrael je Ëesto imao problema s odræava-njem ravnoteæe izmeu Boæjeg poziva da budu poseban narod i Nje-gove æelje da dovedu sve narode u spoznaju pravoga Boga koji je stvo-rio Nebo i Zemlju i koji je spreman predati sebe kao otkup za iz-gubljeno i zalutalo ËovjeËanstvo. Proroci Ëesto opisuju boæanski “san”da svi narodi dou u Jeruzalem i uËe u Njegovom Hramu. ProËitajteMihejev opis ovog mesijanskog kraljevstva: “K njoj Êe se stjecat svinarodi, nagrnut Êe mnoga plemena i reÊi: ‘Hajde, uziimo na goruJahvinu, u Dom Boga Jakovljeva! On Êe nas nauËit` svojim putovima,i hodit Êemo stazama njegovim. Jer Êe sa Siona Zakon izaÊi, rijeËJahvina iz Jeruzalema.’” (Mihej 4,2; Izaija 2,3)

Dobro je uoËiti povezanost izmeu pouËavanja (drugim rijeËimaposlanja) i izvora boæanskog Zakona. Proroci proriËu da Êe strani na-rodi doÊi na Sion, a Bog Êe ih pouËavati svojim putovima — to sudvije metafore o posluπnosti Zakonu iz Starog zavjeta. Hram i Jeruza-lem opisani su kao srediπte Boæjeg zakona, kljuË dosezanja drugihnaroda.

Razmislite: Kako moæemo izbjeÊi krajnosti i naglasiti ravnoteæuu naπem pristupu misionarskom radu?

III. Srce misionarskog rada(Podsjetite se u razredu 2. o kraljevima u okviru pojma misije)

»udesno izljeËenje sirijskog vojskovoe Naamana u 2. o kralje-vima 5 pruæa joπ jedno vaæno glediπte o misiji izraelskog naroda. Ne-znaboπci nisu trebali biti samo privuËeni izraelskim blagoslovima iboæanskim Zakonom; oni su takoer dolazili u dodir s Boæjim naro-dom i Njegovim planom za svijet neposrednim, boæanskim djelovanjem.

Najmlai misionar u ovoj priËi bezimena je mlada ropkinja izIzraela koja je bila odvedena iz svog doma u Naamanov dom. NjezinosuosjeÊanje prema gospodaru kojeg je snaπla nevolja kada je utvre-no da boluje od gube, jedne od najteæih bolesti na starom Bliskomistoku, pokrenulo ju je da podijeli sa svojom gospodaricom svoje po-vjerenje u Elizeja, izraelskog proroka tog vremena.

SjeÊate se ostatka priËe. Za naπe prouËavanje o poslanju IzraelaznaËajno je Naamanovo priznanje nakon Ëudesnog izljeËenja zapisa-nog u 2. o kraljevima 5,15: “Evo, sad znam da nema Boga na svojzemlji, osim u Izraelu. Zato te molim, primi dar od svoga sluge.” ZatimNaaman dvaput spominje (redci 11.17) zavjetno ime izraelskog Boga,Jahve. Nakon ovog dogaaja, on se obvezuje da Êe ærtve paljeniceprinositi jedino Jahvi, a ne drugim sirijskim bogovima koji su se obo-æavali u Damasku. Iako nemamo potpuni zapis Elizejevog razgovora


s Naamanom, Ëini se kao da je njegovo poznavanje izraelskog Zakonabilo dovoljno da moæe napraviti jasnu razliku izmeu odgovarajuÊeg ineodgovarajuÊeg prinoπenja ærtava nakon izljeËenja.

Razmislite: Razgovarajte u razredu o tome kako na najbolji na-Ëin moæete drugima govoriti o Boæjoj volji za ljudski rod kada je rijeËo pozivanju ljudi u nebesko kraljevstvo.


u Zaπto je Bog izabrao izraelski narod meu svim ostalim naro-dima da bude “kraljevstvo sveÊenika, narod svet” (Izlazak 19,6) i njimaotkrio svoj Zakon?

u Kako su narodi koji nisu doπli u dodir s Boæjim zakonom iliIzraelcima mogli upoznati Boæje otkrivenje?

u Zaπto “milost i istina” nisu u suprotnosti sa “Zakonom” (Ivan1,17)?

u Apostol Pavao opisuje Boæji zakon kao svet, pravedan i dobar(Rimljanima 7,12) — pa ipak, kada Zakon nae put do ljudi, onigrijeπe. ©to zakon Ëini dobrim ili loπim — onaj koji donosi zakon iliutjecaj koji ima? Obrazloæite svoj odgovor.

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Smrt raspeÊem bila je sramna ne samo za osobu koja je bila

osuena, veÊ za Ëitavu obitelj i prijatelje koji su zbog povezanosti stom osobom dijelili sramotu. Zaπto prvi krπÊani nisu osjeÊali sramo-tu zbog kriæa?

u Koju ulogu Boæji zakon treba imati u misijskim aktivnostimai zaπto?

u Ljudi uglavnom ne vole trpjeti bol i uËinit Êe sve da je izbjegnu.Ali nije svaka bol loπa, zato πto nas ona upozorava na problem i po-tiËe nas da traæimo lijek. Na koji naËin Zakon moæe izazvati duhovnu“bol” i πto bi u tom sluËaju bio “lijek”?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Zamislite da vodite misiju u podruËju gdje ljudi po-

znaju samo zakon prema kojem preæivljavaju najsnaæniji. Pretposta-vimo li da znate dobro govoriti njihov jezik, πto biste prvo uËinili?Biste li im prvo objasnili Evanelje, ili biste im poËeli priËati o pred-nostima æivota po Boæjem zakonu? Kojim biste im redoslijedom toiznijeli i zaπto?


Pouka 10 31. svibnja—7. lipnja 2014.

Krist, Zakon i savezi

KljuËni tekst: Hebrejima 10,12-18.

UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da se i stari i novi Savez temelje na vjeri u

Isusa.OsjeÊati: Cijenit Êe prednost πto je u zavjetnom odnosu s Bogom.»initi: Traæit Êe Boæja obeÊanja s povjerenjem.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Stari i novi Savez milosti

A. Koja je razlika izmeu obeÊanja i saveza?B. Zaπto je Bog izabrao stari Izrael i krπÊansku Crkvu da uu u

zavjetni odnos s Njim?C. Zaπto je savezu potreban neki vidljivi simbol?D. Zaπto je Savez sklopljen na Sinaju imao sveopÊe znaËenje?

II. OsjeÊati: Prednost suradnjeA. Iako smo joπ uvijek vezani za Zemlju, kako moæemo biti si-

gurni da nas Ëeka mjesto na Nebu?B. U kojim blagoslovima uæivate veÊ sada u zavjetnom odnosu s

Bogom?C. Viπe ne moramo prinositi janje na ærtvu. Kako onda moæemo

odræati osjeÊaj veliËine i visoke cijene Isusove smrti za nas?

III. »initi: Uhvatiti se za obeÊanjaA. Koje uvjete trebam ispuniti da bih mogao traæiti Boæja obeÊa-

nja?B. Kako moæemo uÊi u zavjetni odnos s Bogom? Tko Ëini prvi

korak?C. ©to znaËi imati zapisan Boæji zakon u srcu (Jeremija 31,33)?

Saæetak: I stari i novi Savez ponovno su izloæeni kao Savez milo-sti u kojem je spasenje dano greπnicima vjerom u Kristovu ærtvu po-mirenja.


PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Hebrejima 10,12-18.KljuËna misao za duhovni rast: I stari i novi Savez odraæavaju

vjeËni Savez milosti koji je ponuen svima koji se vjerom pozivajuna Isusove zasluge.

U naπem suvremenom svijetu pojam saveza izgleda vrlo staro-modan i zastario. Ipak, postoji jedan zavjetni odnos u kojem se na-damo da Êemo pronaÊi doæivotnu ljubav i sigurnost. Brak, iako izlo-æen stalnim napadima, joπ uvijek je san mnogih. Naæalost, iako svidajemo obeÊanje da Êemo voljeti jedno drugo dok nas smrt ne rastavi,mnogi brakovi zavrπe razvodom.

Za Krickitt i Kim Carpenter razvod se Ëinio kao rjeπenje. Samodeset tjedana nakon vjenËanja, doæivjeli su teπku prometnu nesreÊunakon koje je Krickitt bila u komi Ëetiri mjeseca. Kada je doπla ksvijesti, nije se sjeÊala dvije godine koje su prethodile nesreÊi i nijeËak znala tko joj je suprug. Njezini roditelji rekli su joj da je udanaza njega. Ona je prihvatila tu Ëinjenicu, ali nije voljela Kima, uopÊejoj se nije sviao. Ipak, odlazak nije bio rjeπenje za nju jer je znala,iako se toga nije sjeÊala, da je dala zavjet da Êe ostati s njim. Kric-kitt je odluËila da Êe zavoljeti Kima koliko god vremena za to budepotrebno i koliko god to bilo teπko za nju.

Kim je donio sliËnu odluku. Oæenio se Krickitt da bi bio uz njui u dobru i u zlu. Iako se Ëinilo da ga ne æeli u svojoj blizini, odluËioje ponovno osvojiti njezinu ljubav. Oboje su donijeli izbor da ne pre-krπe svoj braËni zavjet. Tri godine nakon nesreÊe, Kim i Krickitt suse vjenËali drugi put kako bi Krickitt imala nova sjeÊanja na vjenËa-nje. Sada, nakon skoro dvadeset godina, oni su joπ uvijek sretni ubraku (zasnovano na knjizi The Vow: The Kim and Krickitt CarpenterStory).

Bogu bi bilo vrlo lako raskinuti svoj Savez s nama. Naæalost, Bi-blija biljeæi primjere kada su ljudi prekrπili Savez, ali Bog je s namauπao u vjeËni Savez milosti. Usprkos naπoj nevjernosti, On je joπ uvi-jek vjeran.

Uvodna aktivnost: Savez se moæe definirati kao dogovor izmeudviju strana, zasnovan na obeÊanjima koje daje jedna ili obje strane.Pronaite primjere saveza iz svakidaπnjeg æivota u vaπoj kulturi.

Za razgovor: Zaπto ljudi krπe svoja obeÊanja? Zaπto je Bog vje-ran svojim obeÊanjima?


DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Razgovor o Savezu(Podsjetite se ukratko u razredu sklapanja saveza u starozavjetnovrijeme, kao πto je zapisano u Postanku 15.)

Sklapanje saveza u biblijskom svijetu bilo je vrlo ozbiljan trenu-tak. U susjednim narodima savezi su se sklapali u obliku sveËanezakletve kad su se donosili politiËki sporazumi izmeu dvije strane.Tom prilikom su prizivali boæanstva obiju strana, i navodili blagoslo-ve i prokletstva saveza. »esto su zavjetne procedure ukljuËivale pri-noπenje ærtava i prolijevanje krvi. Na hebrejskom jeziku izraz za skla-panje saveza je karat berith, πto u doslovnom prijevodu znaËi “pre-sjeÊi savez”. To se najvjerojatnije odnosi na ubijanje æivotinje, uka-zujuÊi na moguÊu kaznu za onog sudionika saveza koji se usudi ras-kinuti savez (usporedi Postanak 15).

Izraz “savez” prvi put se javlja u Postanku 6,18 kad je Bog iza-brao Nou i njegovu obitelj — iako je ta ideja mnogo starija. Prinese-na ærtva koja se spominje u Postanku 3,21 bila je dio veÊeg saveza ukojem je Bog obeÊao Spasitelja. Novi zavjet nam govori da postojiboæanski plan spasenja koji je stavljen pred stvorenja ovoga svijeta(1. KorinÊanima 2,7; 2. Solunjanima 2,13.14) i da se temelji na BoæjojvjeËnoj ljubavi prema ljudskom rodu (Jeremija 31,3). Tekst u Otkri-venju 13,8 opisuje Isusovu smrt kao ærtve, kao “Janjca koji je zaklanod postanka svijeta”, πto znaËi da je plan postojao kada su postav-ljani temelji svijeta.

Razmislite: Da trebate svojim rijeËima prepriËati biblijski tekstkoji se odnosi na savez, koju biste suvremenu rijeË ili pojam upotri-jebili?

II. VjeËni Savez(Podsjetite se u razredu teksta iz Hebrejima 13,20.)

Boæji odnos prema ljudskom rodu uvijek je bio isti, ali se isto-dobno prilagoavao odreenim prilikama. Bog je u odreeno vrijemeuspostavljao posebne saveze s posebnim ljudima, poËevπi od Adama(Postanak 3,15-21), Noe (Postanak 6,18-20; 9.9-11), Abrahama (Posta-nak 12,1-3; 15,1-5; 17,1-14) itd. Bog se obraÊao u odreenim okolno-stima i odreenim trenutcima. Noin znak Saveza bio je duga — πto jeimalo znaËenje za Nou i njegovu obitelj. Abrahamov znak Saveza uk-ljuËivao je obrezanje. Savez uspostavljen na Sinaju, u okviru otku-pljenja iz ropstva, ukljuËivao je napisane zakone koji su ponavljali


prijaπnju praksu. Iznad svih postojao je “vjeËni Savez” (na primjerHebrejima 13,20) koji se najjasnije oËitovao u Isusovoj ærtvi na kri-æu. Na neki naËin svaki pojedinaËni savez opisan u Svetome pismuodnosi se na vjeËni Savez uËinjen prije nego πto je zapoËela povijest.SliËno je s ruskom lutkom Babuπkom. Kada otvorite veÊu lutku, unjoj Êete pronaÊi manju, koja je sliËna veÊoj iako su razliËitih veli-Ëina, πara, moæda Ëak i boja.

Razmislite: U svijetu u kojem vlada tehnologija, rijeË “stari” Ëe-sto ukazuje na neπto zastarjelo, dok rijeË “novi” upuÊuje na neπtoπto je jasno i suvremeno. Kako se rijeËi “stari” i “novi” odnose napitanje Saveza? Razgovarajte u razredu o odnosu izmeu starog i no-vog Saveza.

III. Staro nasuprot novom(Podsjetite se u razredu teksta iz 2. KorinÊanima 3,14.)

U Novom zavjetu pojam “Staroga zavjeta” jasno je izraæen samou 2. KorinÊanima 3,14. U GalaÊanima 4,24. ovaj pojam se takoerspominje u obliku “dva Saveza” (najvjerojatnije i u Hebrejima 8,6.13;9,1.15.18 “prvi Savez“). Da bismo razumjeli znaËenje ovih neoËekiva-nih izjava, trebamo razumjeti okolnosti u kojima je Pavao pisao svo-je poslanice. SuoËen sa stalnim protivljenjem æidovskih krπÊana kojisu pokuπavali hebrejski zakon (ukljuËujuÊi zakone o ËistoÊi) uËinitiznaËajnim dijelom nauka prve krπÊanske Crkve, Pavao je odbacio nji-hovo glediπte zato πto se usredotoËuju na Zakon kao sredstvo spase-nja, a ne na Krista.

Da bismo prikazali jasnu crtu izmeu “starog” i “novog” Saveza,bilo bi korisno razmotriti zavjetni znak obrezanja. Obrezanje je bilouvjet za sklapanje Boæjeg Saveza s Abrahamom (Postanak 17). Svakimuπki Abrahamov potomak trebao je biti obrezan osmog dana kaodio vjeËnog Saveza (Postanak 17,7). Svako muπko hebrejsko dijetebilo je obrezano na temelju vjeËnog Saveza uspostavljenog s Abra-hamom. To im je trebalo sluæiti kao stalni podsjetnik da su Boæjinarod. Bog je odredio taj znak (koji je istodobno bio javan zbog raπi-renosti obiËaja, i osoban zato πto je samo nekoliko ljudi prisustvo-valo tom Ëinu). Neki starozavjetni proroci obrezanje su upotrebljavaliu drukËijem kontekstu. Jeremija se koristi tom slikom kada govori oposveÊenosti koja nadmaπuje obiËan obredni Ëin. U Jeremiji 4,4 pro-rok potiËe Judu: “Obreæite se Jahvi, skinite obrezak sa srca svojega,Judejci i Jeruzalemci.” Obrezanje je tu opisano kao izvanjski znakunutarnjeg stava i posveÊenosti. U Jeremiji 6,10 prorok uzvikuje:“Komu treba da govorim, koga da opomenem da me sasluπaju? Gle,


uho im je neobrezano stog ne mogu Ëuti.” Uska povezanost izmeufiziËkog Ëina obrezanja muπkarca i “obrezanja srca” podsjetnik je dasu savezi usko povezani i da su izrazi “stari” i “novi” neprikladni zaopis biblijskih saveza.

Razmislite: Zaπto je apostol Pavao tako burno reagirao u Gala-ciji protiv krπÊana Æidova koji su smatrali da se nova krπÊanska zajed-nica mora pridræavati obrezanja i drugih zakona o ËistoÊi? Zar to nijebilo samo pitanje kulturoloπke tolerancije i navikavanja? Zaπto je topitanje bilo tako vaæno u druπtvu koje je postajalo sve viπe multina-cionalno?


u Zaπto su Deset zapovijedi nazvane “ploËama Saveza” (Ponov-ljeni zakon 9,9)?

u U Hebrejima 9,15 se kaæe da je Isus posrednik “jednoga novogsaveza”. Zaπto nam je potreban posrednik u Savezu?

u Zaπto je prolijevanje krvi vaæno u oba Saveza?u Koje su sliËnosti i razlike izmeu starog i novog Saveza?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Navedite neke Boæje znakove Saveza koji nam trebaju pomoÊi

da se sjetimo Boæjih obeÊanja.u Je li Boæje obeÊanje o vjeËnom æivotu zavjetno obeÊanje? Ako

jest, πto moram uËiniti da bih imao pravo na njega?u Svi savezi djeluju po naËelu “πtapa i mrkve” nudeÊi blagoslove

ako ga slijedite i prokletstva ako ga prekrπite. Koje blagoslove uæivatedræeÊi Boæji zakon, a koje ste loπe posljedice doæivjeli zato πto stega prekrπili?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: U okviru Starog zavjeta, kad god su Izraelci prekrπili

Savez krπeÊi Deset zapovijedi, prinosili su æivotinju na ærtvu. To jebilo vrlo skupo. U okviru Novog zavjeta ne moramo prinositi ærtvezbog Kristove prinesene ærtve. Kao razred predloæite neke praktiËnekorake kako ne bismo prestali cijeniti veliku ærtvu koju je Isus pri-nio za nas.


Pouka 11 7.—14. lipnja 2014.

Apostoli i Zakon


UËenici ÊeZnati: Shvatit Êe da apostolski spisi ne ukazuju na promjenu ili

ukidanje Zakona.OsjeÊati: OsjeÊat Êe se sigurnim zbog nepromjenjive naravi Bo-

æje rijeËi.»initi: Svojim svakidaπnjim æivotom pokazat Êe ljubav prema Bo-

æjem zakonu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæji nepromjenjivi Zakon

A. ©to je jedino mjerilo prema kojem moæemo mjeriti pravednost?B. Zaπto su apostoli uËili o pokajanju?C. Kako nam spisi apostola Jakova i Pavla pomaæu da izbjegne-

mo dvije pogreπne krajnosti u koje ljudi mogu otiÊi u vezi sa Zako-nom?

II. OsjeÊati: Neka se ljubav prelijeva.A. ©to je prema apostolu Ivanu sræ Zakona? Zaπto? (Vidi 2. Iva-

nova 6.)B. Kako krπÊanin moæe sluæiti Boæjem zakonu s Ëistom savjeπ-

Êu, da ne bude uznemiren krivnjom?

III. »initi: Pokazati vjeru na djeluA. Kako svojim naËinom æivota mogu doprinijeti πirenju adven-

tne vijesti u svijetu?B. Zaπto ne moæemo tvrditi da dræimo Boæje zapovijedi ako ne

pokazujemo ljubav na djelu?C. Zaπto bi svatko tko tvrdi da ima vjeru trebao izraæavati vjeru

posluπnoπÊu?

Saæetak: Apostoli nigdje ne govore o ukidanju ili promjeni Za-kona nakon Kristove smrti. Oni objaπnjavaju da nas milost koja dolazi


po Kristu potiËe da dræimo Zakon, a ne da smo osloboeni od Zako-na.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Rimljanima 3,31.

KljuËna misao za duhovni rast: Milost koja dolazi po Kristune oslobaa ljude od Zakona, veÊ ih potiËe da ga poπtuju.

Samo za uËitelje: Kod veÊine krπÊana razlog za svetkovanjenedjelje zasniva se na ideji da je Zakon razapet s Isusom na kriæu ilida su nedjelju uspostavili prvi krπÊani u Ëast Isusovog uskrsnuÊa.Ove ideje Ëesto se temelje na odreenim novozavjetnim tekstovimakoji su izvuËeni iz konteksta. Kada Ëitamo spise apostola ne izvlaËeÊiretke iz konteksta, dolazimo do zakljuËka da nije doπlo do ukidanjaili mijenjanja Boæjeg zakona.

Za vrijeme hladnog rata, vlada SAD-a pokuπala je napraviti strojkoji Êe moÊi prevoditi s ruskog jezika. Potroπeni su milijuni dolara,a u ovaj projekt bili su ukljuËeni najdarovitiji jezikoslovci u zemlji.Uskoro su na novim raËunalima krenuli ispisi prvih ruskih doku-menata i svi su Ëekali bez daha. Nekoliko minuta papiri na engles-kom tekli su kroz πtampaË, ali na zaprepaπtenje svih prisutnih, nisuimali skoro nikakvog smisla. RijeËi i neki gramatiËki dijelovi bili sutoËno prevedeni, ali tekst nije imao smisla.

Cijeli projekt je propao ne zbog nedostatka vremena, novca ilitalenata, veÊ zato πto raËunalo ne moæe “shvatiti” kontekst razgovora.»ak i danas, sa svom umjetnom inteligencijom u raËunalstvu, najbo-lji i najpouzdaniji prevoditelj joπ uvijek je Ëovjek koji ne samo dazna dobro jezik i temu, veÊ razumije naËin na koji se jedan jezikprevodi na drugi.

U pouci za ovaj tjedan razmiπljat Êemo o onima koji su bili naj-bliæi Isusu i o tome kako su oni vidjeli Isusov odnos prema Boæjemzakonu. Oni su to iznijeli u svojim spisima zbog razliËitih pitanja skojima su se prvi krπÊani suoËavali.

Uvodna aktivnost: Zamislite sljedeÊi dogaaj. Sestra Ema, kojaje gojazna, izrazila je æelju da vodi Odjel za zdravstvenu sluæbu. Vaπacrkva planira veliku evaneosku aktivnost u gradu koja Êe ukljuËitipredavanja o zdravom naËinu æivota. Biste li dopustili sestri Emi dabude voa ovog odjela? Mislite li da svojim æivotom daje pravi pri-mjer zdravstvene reforme? Zaπto? Je li njezin æivot pravi primjer plani-ranog zdravstvenog programa?


Za razgovor: Kako svojim æivotom dajemo primjer onoga o Ëemuæelimo propovijedati? Moramo li Ëekati da postanemo “savrπeni” pred-stavnici istine da bismo je mogli prenositi drugima? Obrazloæite svojodgovor.

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Izlaæenje na kraj s poteπkoÊama(Podsjetite se u razredu teksta u Djelima 6,1-6.)

Nakon Isusovog uznesenja, uËenici su u svojem osobnom isku-stvu doæivjeli izlijevanje sile Svetoga Duha i bili su svjedoci divnihpobjeda postignutih za Boæje kraljevstvo. Znali su da nije njihovo pro-povijedanje, uËenje ili iscjeljivanje predstavljalo Isusa i druge poveloistini, veÊ sila Svetoga Duha.

Meutim, usprkos ovim Ëudesnim iskustvima koja su doæivjeli, iu prvoj Crkvi su vladali napetost i izazovi. S nekim problemima sulako izlazili na kraj — imali su “RijeË” i mnogi su osobno vidjeliIsusa i Ëuli Njegovu vijest iz prve ruke. Tako su se neka teoloπka ipraktiËna pitanja mogla lako rijeπiti. Druga su bila sloæenija i zah-tijevala su molitvu, prouËavanje i zajedniπtvo. Djela apostolska i nekitekstovi u poslanicama pomaæu da uoËimo dinamiku unutarnjih ras-prava u prvoj Crkvi. Obratimo pozornost na neke problematiËne tre-nutke da bismo uvidjeli neka naËela vjernih, posveÊenih razgovora,ispunjenih ljubavlju, koji su tako vaæni u crkvi koja se suoËava smnogim izazovima kada je u pitanju jedinstvo.

Jedan od prvih tekstova koji govori o napetosti unutar Crkve na-lazi se u Djelima 6,1-7. Brzi rast prve krπÊanske Crkve i odluka dasve bude zajedniËko (ukljuËujuÊi i imovinu) doveli su do prituæbi zbograzlika koje su se pravile meu etniËkim skupinama. Biblijski tekstkaæe da su se helenistiËki vjernici æalili da su njihove udovice Ëestozapostavljane prilikom svakidaπnjeg dijeljenja hrane. Tekst u Djelima6,2 pruæa prvi vaæan kljuË u rjeπavanju problema: Dvanaestorica suokupila sve uËenike na jedno mjesto. ShvaÊajuÊi vaænost brige za udo-vice i siroËad unutar krπÊanske zajednice, a istodobno svjesni vaæno-sti evaneoskog rada, dali su prijedlog (oËigledno u dogovoru jer sene spominje pojedinaËan govornik) da izaberu sedam akona koji Êeobavljati taj posao. Mnoga imena izabranih ukazuju na helenistiËkekorijene (redak 5) — πto je rijeπilo brige helenistiËkih vjernika. Cijelacrkva bila je zadovoljna. Novi voe su uz molitvu bili rukopoloæeniza posebnu sluæbu. Ovdje se javljaju dva vaæna naËela: trebamo raz-


govarati jedni s drugima i trebamo naÊi rjeπenje koje Êe zadovoljitiobje strane.

Razmislite: Mogu li sva neslaganja u crkvi biti rijeπena tako daobje strane budu zadovoljne?

II. Uhvatiti se u koπtac s teoloπkim problemima(Podsjetite se teksta iz Djela 15.)

U prvoj krπÊanskoj Crkvi postojala je napetost. Jedan takav pri-mjer, koji se ne bavi teoloπkim pitanjima, nalazimo u Djelima 6 gdjese govori o dijeljenju hrane udovicama. Meutim, tekst u Djelima 15ukljuËuje teoloπki problem. Kako se crkva suoËila s ovim teoloπkimrazmiricama?

Pitanje o kojem se raspravljalo na prvom saboru odræanom u Je-ruzalemu pruæa pouke iz kojih moæemo neπto nauËiti (vidi Djela 15).SjeÊate li se koji je bio problem kada su se apostoli okupili u Jeruza-lemu? Neki æidovski krπÊani otputovali su iz Judeje u Antiohiju ipropovijedali meu krπÊanima da je za spasenje potrebno obrezanje.Teoloπki problem bio je veliki: u kojoj mjeri zajednica prvih krπÊanatreba biti okrenuta judaizmu? Ako ste Kristov sljedbenik, znaËi li toda se morate dræati svih starozavjetnih pravila?

Biblijski tekst biljeæi da izmeu Pavla i Barnabe “nastade æesto-ko raspravljanje” s nepoznatom braÊom iz Jeruzalema (Djela 15,2).Lokalna crkva iz Antiohije πalje Pavla i Barnabu u Jeruzalem darasprave ovo pitanje s tamoπnjim voama. BuduÊi da su πirili vijest oBogu meu neznaboπcima, krπÊani koji su pripadali skupini farizejapobunili su se i iznijeli zapanjujuÊu tvrdnju da se svi vjernici koji sudoπli iz neznaboπtva moraju obrezati (redak 5). U nastavku teksta sli-jede mnoge rasprave i nekoliko govora: Petrov (redci 7-11), Pavlov iBarnabin (redak 12) i Jakovljev (redci 13-21). Petar se prisjeÊa svojegiskustva s Kornelijem, dok se Pavao i Barnaba usredotoËuju na Bo-æju providnost i blagoslove koje su primili u sluæbi. KonaËno, Jakovnavodi tekst iz Pisma (Amos 9,11.12) i iznosi sljedeÊi prijedlog: ne-znaboπci se trebaju suzdræavati od hrane posveÊene idolima, od spol-nog nemorala, od mesa zadavljenih æivotinja i krvi.

Ima viπe naËela koja moæemo uoËiti u ovom vaænom dogaaju uæivotu prve Crkve. Prvo i najvaænije, o teπkim teoloπkim pitanjimapotrebno je razgovarati unutar zajednice u okruæenju u kojem je pri-sutno djelovanje Svetoga Duha. Drugo, treba ukljuËiti sve elementeistraæivanja: spomenuta su proπla iskustva kad ih je vodio Duh, Svetopismo je prouËavano i primijenjeno u novim prilikama i, ono πto setemelji na oba kriterija, do rjeπenja se doπlo dogovorom.


Razmislite: Kako odgovarajuÊi ton (koji ukazuje na poπtovanje iljubav) doprinosi teoloπkoj istini kada doe do sukoba?

III. Kompromis pod utjecajem Duha(Podsjetite se u razredu teksta u Jakovu 2,14.)

Kompromis je loπa rijeË kada su u pitanju naËela. Kada razmo-trimo Jakovljev prijedlog u vezi s kompromisom, trebalo bi zapazitida on nije pravio kompromis ni s jednim vaænim naËelom niti skljuËnim pitanjem da spasenje dolazi samo po Kristu, a ne dræanjemZakona ili pravila. Drugim rijeËima, Jakov nas podsjeÊa da ono πto jenajvaænije treba ostati najvaænije. Meutim, taj isti Jakov poslije pi-πe: “©to koristi, braÊo moja, ako tko rekne da ima vjeru, a djela ne-ma? Zar ga vjera moæe spasiti?” (Jakov 2,14) Ili: “Kao πto je tijelomrtvo bez duπe, tako je i vjera mrtva bez djela.” (redak 26) Ovdje jekljuËno pitanje ravnoteæa izmeu opravdanja i posveÊenja. DræanjeZakona (bilo koje zapovijedi, ukljuËujuÊi subotu) neÊe nam osiguratispasenje. SliËno tome, prihvaÊanje Krista kao osobnog Spasitelja izanemarivanje Krista kada se obraÊa s gore Sinaja ili s Gore blago-slova podjednak je problem.

Joπ je neπto vaæno napomenuti u ovom kratkom razmatranju dvakritiËna trenutka u æivotu prve krπÊanske Crkve. Problem nije jedno-stavno nestao. Pavlove poslanice ukazuju na ponovne teoloπke ras-prave o Zakonu i njegovoj ulozi. U GalaÊanima 2 opisuje se sukobizmeu dva istaknuta apostola, Pavla i Petra, u vezi s druæenjem zastolom izmeu æidovskih krπÊana i krπÊana koji su doπli iz nezna-boπtva.

Razmislite: Prisjetite se brojnih trenutaËnih problematiËnih pi-tanja u vaπoj mjesnoj crkvi. Neka se moæda odnose na naËin æivota,druga na tumaËenja biblijskih tekstova. Kako mogu pouke koje smoizvukli iz sukoba u prvoj krπÊanskoj Crkvi pomoÊi vaπoj crkvi da ri-jeπi kljuËna teoloπka pitanja i ostane usmjerena na evaneoski rad ijedinstvo?


u Kako apostol Pavao moæe tvrditi da krπÊanin nije pod Zako-nom — i da isti taj krπÊanin treba dræati Zakon?

u Je li pravednost samo odsutnost grijeha ili neπto viπe? Ob-jasnite.

u Je li se Petar mogao obratiti svojim krπÊanskim ËitateljimarijeËima: “Kraljevsko sveÊenstvo, sveti narod” (1. Petrova 2,9) ako su


odbacili Zakon? Zaπto da, i zaπto ne? Kako ovaj naziv povezuje Cr-kvu sa Zakonom?

u Kada ljudi tvrde da je Zakon ukinut, Ëega se zapravo pokuπa-vaju osloboditi?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Zaπto je toliko vaæno da Ëitamo, prouËavamo i citiramo biblij-

ske tekstove ne izvlaËeÊi retke iz konteksta?u Zaπto je apostol Petar upozorio svoje sluπatelje da se Ëuvaju

laænih uËitelja koji tvrde da smo osloboeni od Zakona? (2. Petrova2,3)

u Zaπto je svetost neπto Ëime se ne treba hvaliti?u Kako nam Boæje zapovijedi mogu pomoÊi da pokaæemo ljubav

na djelu?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost:

Ako imate veliki subotnjoπkolski razred, moæete ga podijeliti nanekoliko manjih skupina. Neka svaka skupina ili pojedinac zamisleda je Juda (Isusov brat), Jakov (Isusov brat), Ivan ili Petar i nekaodgovore na sljedeÊa dva pitanja: Kako se Isus odnosio prema Zako-nu u svakidaπnjem æivotu? Kakav je vaπ stav prema Boæjem zakonu?


Pouka 12 14.—21. lipnja 2014.

Kristova crkva i Zakon

KljuËni tekst: Otkrivenje 14,12.

UËenici ÊeZnati: Uvidjet Êe da je tijekom povijesti Bog imao ljude koji su

bili pozvani da u Njegovo ime πire istinu u svijetu.OsjeÊati: Cijenit Êe prednost πto je dio Boæje obitelji.»initi: Sudjelovat Êe u objavljivanju tri aneoske vijesti svijetu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Naπa svrha postojanja

A. Zaπto nas Bog nije stvorio tako da ne moæemo pogrijeπiti, veÊsamo Ëiniti dobro?

B. Zaπto je Ëak i Noa, koji je nazvan “pravednim” (Postanak 6,8.9)trebao naÊi “milost”?

C. Kako spominjanje Melkisedeka pokazuje da su Boæje zapovi-jedi bile poznate prije Mojsija?

D. Zaπto je Bog izabrao izraelski narod da Ëuva Njegov Zakon?

II. OsjeÊati: Prednost da sluæimoA. ©to je uvijek bilo srediπte zavjetnog obeÊanja?B. Kako bismo se trebali mi, narod ostatka, odnositi prema dru-

gima koji nisu naπe vjere?C. Proπlo je mnogo vremena prije nego πto je Abraham dobio si-

na koji mu je bio obeÊan. Zaπto Bog æeli da gradimo strpljenje?

III. »initi: Pozvani za vrijeme kao πto je ovoA. Kako se moja vjera u Isusa moæe uraËunati u pravdu?B. Zaπto nam je Bog dao slobodu da grijeπimo ako to ne bismo

smjeli Ëiniti?C. Zaπto ste adventistiËki krπÊanin?

Saæetak: U svakom naraπtaju Bog je pozivao ljude da odraæavajuNjegovu volju æiveÊi æivotom vjernosti, povjerenja, ljubavi i posluπno-sti.


PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Otkrivenje 14,12.

KljuËna misao za duhovni rast: Boæjem je narodu kroz sva vre-mena bio upuÊivan poziv da propovijeda o Njegovoj spasonosnoj mi-losti koja nam omoguÊava da æivimo po Njegovom Zakonu.

Samo za uËitelje: »ini se da je KrπÊanska adventistiËka crkva unekim dijelovima svijeta zapala u krizu identiteta. Adventisti kao dase stide svojih jedinstvenih istina. U ovoj pouci æelimo naglasiti dase izraz ostatak, kada se temelji na Bibliji, ne odnosi na osjeÊaj supe-riornosti, veÊ na nalog za evaneoski rad. Naπa je prednost da bude-mo dio Boæje priËe o spasenju koja je zapoËela u Edenskom vrtu izavrπit Êe o drugom Kristovom dolasku.

Jesu li vaπi preci Iliri koji su hrabro ratovali protiv Rimskog Car-stva? Ili biste moæda mogli prouËavati germanske grane svojeg obi-teljskog stabla? To vas moæe odvesti do otkrivanja predaka iz razli-Ëitih zemalja koje su nekada bile dio velike Austro-Ugarske Monarhi-je, kao πto su NjemaËka, »eπka ili Poljska. Moæda su vaπi preci izItalije ili Maarske. Svi su Ëuli za Aleksandra Velikog ili Dæingis-kana,ali moæete li zamisliti da su oni vaπi preci?

NeobiËno je to πto dok mnoge obitelji propadaju i mnoga djecaodrastaju ne poznajuÊi svoje roditelje, nikada nije bilo viπe ljudi kojiæele otkriti tko su im preci. PraÊenje obiteljske povijesti trenutaËnoje vrlo popularno. Upotreba interneta omoguÊava bræe i lakπe prona-laæenje, prijavljivanje i izvjeπtavanje; dostupni su Ëak i brodski dnev-nici. Ljudi bi uglavnom æeljeli otkriti da su potomci plemiÊkih lozaili nekog narodnog heroja, ali kod veÊine bi se na obiteljskom stablunalazili ljudi koji su bili u sukobu sa zakonom — moæda ubojice,alkoholiËari ili nasilnici koji su zlostavljali Ëlanove svoje obitelji.

Od Edena postoji obiteljska linija koju Bog Ëuva u Starom i No-vom zavjetu. To je obitelj koja je pozvana na evaneoski rad. Pozvanisu da upute poziv svijetu da se pridruæi Boæjoj obitelji i pokaæu ka-ko moæe izgledati poboæno nasljedstvo.

Uvodna aktivnost: Imate li neke zanimljive pretke? Je li vamnetko ostavio u baπtinu neπto na πto ste posebno ponosni? Koja jenajveÊa baπtina koju su nam ostavili naπi adventistiËki duhovni pre-ci?

Za razgovor: Kako slika obitelji u Starom i Novom zavjetu opisujeBoæju crkvu?


DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. Ostatak u povijesti(Podsjetite se u razredu teksta u 1. o kraljevima 19,14-18.)

Bog je tijekom povijesti vodio svoj narod na planetu Zemlji. Kadasu Adam i Eva povjerovali zmiji a ne svojem Stvoritelju, oni su za-pravo potpisali smrtnu kaznu. Bio im je zabranjen pristup stablu æi-vota. Uskoro su osjetili bol u miπiÊima i umor, otkrili su bore i sijedevlasi. Ipak, Bog je imao plan. Kada je Bog uspostavio savez s poje-dincima ili narodom, nije trebao odvojiti najbolje, najbræe, najspret-nije ili najjaËe. On ih je pozvao da upute poziv drugima. Meutim,vanjske i unutarnje borbe ugroæavale su Boæji narod. Bilo preko pro-dora neprijateljskih sila ili laganog i Ëesto neprimjetnog okretanjasinkretizmu ili krajnjem idolopoklonstvu, Boæji narod je tijekom po-vijesti bio podsjeÊan da je dio veÊeg sukoba izmeu dobra i zla, iz-meu Boga i Sotone. U povijesti se vrlo Ëesto Ëinilo da je Boæja stra-na u potpunosti nestala. Sjetite se samo zla koje je dovelo do potopaili Ilijinog razgovora s Bogom na gori Horebu, kada je prorok mislioda je jedini koji sluæi Bogu (1. o kraljevima 19,14). Bog ga je brzorazuvjerio, ali je Ëak i tih 7.000 koji nisu savili koljena pred Baalombila mala skupina u okviru izraelskog naroda. Oni su bili pravi osta-tak (1. o kraljevima 19,18).

Razmislite: Mnoge disertacije i znanstveni radovi napisani suda bismo bolje shvatili biblijski pojam ostatka. Zamolite vaπ razredda definira taj pojam u jednoj reËenici.

II. Karakteristike Boæjeg ostatka(Podsjetite se u razredu teksta u Otkrivenju 12; 19,10.)

U nastavku Êemo razmotriti brojne vaæne misli o kojima se govoriu poglavlju “Boæji ostatak posljednjeg vremena i krπÊanska Crkva” uknjizi Angela Manuela Rodrigueza Toward a Theology of the Rem-nant: An Adventist Ecclesiologigal Perspective, str. 201—226.

1. Bog æeli prenijeti vijest o spasonosnoj milosti preko svojegostatka. Trebamo imati na umu sloæenu povezanost izmeu Boæjegostatka (takoer ostatka posljednjeg vremena) i Isusa Krista.

2. Tijekom povijesti Bog je saËuvao vjerni ostatak. Tekst u Otkri-venju 12—14 opisuje poËetak, trajanje i kraj sukoba izmeu Krista iSotone. Vaæno je zapaziti da usprkos progonstvu i postojanju bez-boænih sila koje dobivaju snagu od Zmaja, Boæji ostatak ostaje vjernisvjedok pozvan da na jasan i nepogreπiv naËin objavljuje Boæju


posljednju vijest svijetu. »esto govorimo o vijesti trojice anela (14,6-12) koja nije samo posebna vijest za posebno vrijeme u povijesti, upu-Êena posebnom narodu, veÊ ponavljanje, na razliËite naËine, glavnihstupova plana spasenja usredotoËujuÊi se na stvaranje i sluæbu, palucrkvu i sadaπnji sud koji vodi novom stvaranju. To je pravo Evane-lje za naπe vrijeme.

3. Iako je Boæji ostatak uvijek bio prisutan kao svjedok na velikojsvemirskoj pozornici, Ëesto se danas pitamo kakav je njegov odnosprema drugim crkvama (ili religijama). Zapaæamo podjelu meu vjer-skim zajednicama zbog poziva na ekumensku suradnju. Boæji oiku-mene (sveopÊa zajednica vjere) ne temelji se na vjeroispovijedi i orga-nizacijama. Obiljeæen je vjernoπÊu Njegovoj rijeËi (ukljuËujuÊi NjegovZakon) i objavljivanjem skorog Kristovog povratka — Janjeta koje jebilo zaklano, ali je sada prikazano kao Lav, Sudac i OsvajaË.

4. Sveto pismo je uvijek naglaπavalo misao da je Crkva tijelo, aKrist njezina Glava. BuduÊi da se ostatak ne odreuje prvenstvenopo Ëlanstvu, veÊ po uvjerenjima i djelima, pozvani smo da budemovjerni Glavi. Ova vjernost izraæava se u æivotu i odnosu prema RijeËi— pisanoj i æivoj RijeËi. Ovdje primjeÊujemo spoj izmeu biblijskogkoncepta ostatka i Boæjeg zakona.

5. Tekst u Otkrivenju 12,17 opisuje πto je svojstveno ostatku (ilionima koji ostanu vjerni) na svrπetku vremena: posluπnost Boæjimzapovijedima i posveÊenost svjedoËanstvu Isusa Krista. Tekstovi u Ot-krivenju 1,2; 12,17; 20,4 odnose se na “Isusovo svjedoËanstvo” i po-vezuju ga s Boæjom rijeËju — ukljuËujuÊi Boæje zapovijedi u Otkri-venju 12,17. Otkrivenje 19,10 dodaje vaænu odrednicu: “ProroËki jeduh, zapravo, svjedoËanstvo Isusovo”, a taj se izraz javlja samo jednomu Svetom pismu i posebno se odnosi na proroËku sluæbu (usporediOtkrivenje 19,10; 22,8.9). Boæji zakon i posveÊenost Boæjem daruproroπtva ukazuju na ponizno prihvaÊanje Boæje volje i obiljeæavajuostatak posljednjeg vremena (usporedi Gerhard Fendl, “IdentifyingMarks of the End-Time Remnant in the Book of Revelation” u knjiziToward a Theology of the Remnant: An Adventist Ecclesiological Per-spective, Angel Manuel Rodriguez, str. 139—158).

6. Vrlo je vaæno zapaziti da pozorno Ëitanje Otkrivenja kao cjeli-ne ukazuje da ove osobine nisu samo ograniËene na jednu posebnuskupinu. Da, Bog Ëuva svoj ostatak u povijesti, ali On iz meteæa, mla-kosti i grijeha poziva one koji su posvetili svoj æivot Kristu i spremnisu slijediti Njegovu rijeË do kraja. U Ivanu 10,16. Isus opisuje ovuskupinu na sljedeÊi naËin: “Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovogovËinjaka; i njih mi treba dovesti; one Êe Ëuti glas moj, te Êe biti


jedno stado i jedan pastir.” U Otkrivenju 18,4 zabiljeæeno je da ovaskupina æivi u Babilonu, ali je pozvana da izie iz njega.

7. Na kraju, eshatoloπki ostatak nije samo vjeran Boæjim zapo-vijedima i Njegovim prorocima nadahnutim Svetim Duhom — on tako-er slijedi Janje kamo god ono poe (Otkrivenje 14,4). Ta ljubav iposveÊenost Kristu, i razumijevanje da je On naπ jedini izvor spase-nja, omoguÊava ovoj skupini da navjeπÊuje vjeËno Evanelje svakomplemenu, jeziku, koljenu i narodu. Bog poziva one koji su spremnida pozivaju druge.

Razmislite: Dok razmiπljate o vaænom biblijskom pojmu ostat-ka, razgovarajte u vaπem subotnjoπkolskom razredu kako na najboljinaËin moæete stupiti u dodir s drugim krπÊanima i nekrπÊanima uovom posebnom trenutku u povijesti. Kako moæemo biti orua nadekoja vjerno predstavljaju UËitelja?


u ©to znaËi da su Adam i Eva bili stvoreni kao moralno slobod-na biÊa?

u Kako se posluπnost Boæjim zapovijedima i vjera u Boæja obe-Êanja pokazala u Noinom æivotu?

u Kako je Abrahamu vjera uzeta u pravednost (Rimljanima 4,9)?u Kako je objavljivanje Evanelja, kao i vaænost Zakona, obuhva-

Êeno prvom aneoskom vijeπÊu u Otkrivenju 14?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u Kako moæemo izbjeÊi osjeÊaj superiornosti i iskljuËivosti ka-

da upotrebljavamo izraz ostatak?u Zaπto je Bog stavio Adama i Evu na ispit, kada je sve bilo

savrπeno? Treba li i nas staviti na ispit?u Po Ëemu smo kao adventisti poznati u naπoj zajednici? Da li

po onome zbog Ëega smo i nastali?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Biti dio obitelji uvijek zahtijeva odgovornost i donosi

prednosti. Razmislite o prednostima i odgovornostima adventistiËkihkrπÊana. Zaπto je vaæno da to imamo na umu dok stupamo u kontakts drugima koji nisu adventisti?


Pouka 13 21.—28. lipnja 2014.

Kristovo kraljevstvo i Zakon

KljuËni tekst: Daniel 2,44.

UËenici ÊeZnati: Uvidjet Êe da Êe grijehu i smrti doÊi kraj.OsjeÊati: Radosno Êe oËekivati novu Zemlju.»initi: Donijet Êe odluku da se potpuno posvete Boæjem kraljev-

stvu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kraj smrti

A. Zaπto ljubav moæe postojati samo u moralnom svemiru?B. Zaπto se Isus nije poklonio Sotoni i tako izabrao lakπi put da

dobije vlast na Zemlji (Matej 4,8)?C. Kako se Boæji zakon neposredno odnosi na Njegovu praved-

nost?D. Zaπto se zlo viπe nikada neÊe pojaviti kada Bog uniπti grijeh?

II. OsjeÊati: Naπa velika nadaA. Kako moæemo biti dio druπtvene zajednice, a da ipak ne “pri-

padamo svijetu” (Ivan 17,14)?B. Kao novi graani u Boæjem kraljevstvu, trebali bismo osjeÊati

odanost prema Bogu. Kako Êemo je pokazati?C. Dok se borimo s grijehom i smrÊu kao posljedicom krπenja

Boæjeg zakona, kako moæemo ostati ispunjeni nadom?

III. »initi: Naπa zakletva odanostiA. Zaπto ne moæemo imati dvojno dræavljanstvo u velikoj borbi

izmeu Boæjeg kraljevstva i kraljevstva zla?B. Kako nam okrenutost k Nebu pomaæe da æivimo æivotom koji

ima smisla i da budemo bolji graani ovdje i sada?C. ©to se dogaa s naπim duhovnim æivotom ako viπe naglaπava-

mo Zakon u odnosu na milost ili milost u odnosu na Zakon?


Saæetak: Bog Êe stvoriti novi i vjeËni svijet u kojem viπe neÊebiti posljedica krπenja Boæjeg zakona. Svatko od nas je pozvan daprihvati ponudu i postane stanovnik Boæjeg kraljevstva.

PRVI KORAK: Motivirajte!Razmotrite tekst: Daniel 2,44.

KljuËna misao za duhovni rast: Ne moæemo u duhovnom smi-slu sjediti na dvije stolice. NemoguÊe je biti vjeran Bogu i Sotoni uisto vrijeme. Svi moramo odluËiti kojem Êemo kraljevstvu pokazatiodanost.

Samo za uËitelje: Pitanje punovaænosti Boæjeg zakona nije pita-nje s kojim se samo danas suoËavamo. Grijeh se pojavio kada jeSotona doveo u pitanje Boæji karakter koji se odraæava u NjegovomZakonu. Tako je grijeh uπao u naπ savrπeni svijet i u velikoj ga mjeriiskvario. Isus je stupio na polje ljudske povijesti da nas spasi i obnovi.Na ponovno stvorenoj Zemlji, Boæji zakon Êe svi poπtovati, a ljubavÊe suvereno vladati.

PriËa se da je Isusa upoznala neka vrlo stidljiva æena. »inilo seda nema nekih velikih darova koje bi upotrijebila u sluæbi Bogu, paje pronaπla svoje skromno mjesto u crkvi i godinama vjerno organi-zirala zajedniËke crkvene ruËkove. Mnogo godina kasnije razboljelase i bila primljena u bolnicu. Kada joj je u posjet doπao pastor, reklamu je da je spremna umrijeti. OËi su joj sjale dok mu je govorilakako se raduje Isusovom dolasku i uskrsnuÊu. Svoju nadu je æeljelapodijeliti s drugima. Zamolila je pastora da joj, kada ljudi dou nanjezin sprovod, Bibliju stave u lijevu ruku, a plastiËnu vilicu u de-snu. Pastor je razumio zaπto je æeljela Bibliju, ali zaπto plastiËnuvilicu? “Pastore, godinama sam organizirala zajedniËke ruËkove. Iztjedna u tjedan sam podsjeÊala ljude da zadræe svoju vilicu za desert.Kada budu vidjeli vilicu zapitat Êe se Ëemu to, a vi Êete im objasnitida im æelim poruËiti da najbolje tek dolazi!”

Ovog tromjeseËja, dok prouËavamo o Boæjem zakonu i divnojmilosti, moramo zadræati pogled na veÊoj slici. Grijeh i smrt neÊeimati posljednju rijeË. Kao adventistiËki krπÊani imamo prednost reÊisvijetu da najbolje tek dolazi u ponovno stvorenom savrπenom svije-tu.

Uvodna aktivnost: Po Ëemu pamtimo sljedeÊe osobe: JohannaSebastiana Bacha, Nikolu Teslu, Stevea Jobsa, Napoleona, majku Te-rezu? Po Ëemu biste vi voljeli biti upamÊeni? Zaπto?



Stvaranje ljudskog roda zapravo ne poËinje u Postanku 1. Onoje poËelo kada je Bog, voen ljubavlju prema stvorenjima koja joπnije stvorio, stvorio prelijepi i raskoπni planet naseljen biÊima kojaÊe na poseban naËin odraæavati lik i sliËnost sa svojim Stvoriteljem.Stvaranje je bilo utemeljeno na nebeskom Zakonu koji je vladao sve-mirom. Taj zakon je oznaËavao æivot, red, ljepotu i stvaralaπtvo i za-snivao se na ljubavi Boga Oca, Sina i Svetoga Duha — jer samo lju-bav moæe osmisliti tako prelijep svijet.

I. KozmiËke dimenzije(Podsjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Izaija 14,12-19; Ezekiel28,12-20.)

Naæalost, priËa ne zavrπava “i æivjeli su zauvijek sretno” zato πtoje nepovjerenje, sumnja i zavist uπla u nebesko kraljevstvo. Dvanae-sto poglavlje knjige Otkrivenja opisuje pobunu koju je predvodio palianeo nekada poznat kao Lucifer (Izaija 14,12-19; Ezekiel 28,12-20),koji se æelio uzdiÊi iznad Boæjih zvijezda i izjednaËiti se sa Svemo-guÊim. Ambicije su navele stvoreno biÊe da posumnja u boæanskepobude izraæene u Zakonu. Ova sumnja je bila utisnuta u savrπenisvijet — koji je imao samu jednu “nesavrπenost“: biÊa koja je Bogstvorio nisu slijedila Boga kao roboti; ona su imala slobodnu volju imoguÊnost donoπenja vlastitih odluka. Dok zmija govori, “vidimo ka-ko se pogreπno predstavljanje pretvara u nepovjerenje, nepovjerenjese razvija u neprijateljstvo, neprijateljstvo sazrijeva u strah (Posta-nak 3,1.6.8.10)” (S. K. Tonstad, The Lost meaning of the SeventhDay, str. 464). U kontekstu kozmiËkog rata tekst u Otkrivenju 12opisuje kako je Luciferova sumnja zarazila druge Ëlanove obitelji usvemiru i kako je ËovjeËanstvo palo u istu zamku.

Razmislite: Razgovarajte u razredu zaπto je Bog stvorio ljudskabiÊa sa slobodom izbora. ©to to govori o Stvoritelju? ©to to govori ozakonima koje je Stvoritelj uspostavio?

II. Boæji plan nije donesen naknadno.(Podsjetite se u razredu teksta iz 1. Ivanove 3,8 i Ivana 8,44.)

Bog je sve vrijeme imao plan. Kao sveznajuÊi, znao je kraj odsamog poËetka. Bog je u Sinu predao sebe kao ærtvu i joπ jednompruæio svima novu priliku. Ljudi su ponovno mogli birati — πto je


bilo izraæeno u boæanskom pozivu upuÊenom preko proroka da iza-beru Boga umjesto Baala (novca, zadovoljstva ili svojega “ja”).

KozmiËka borba koja se πirila obuhvaÊala je pitanja u vezi s Bo-æjim integritetom. U 1. Ivanovoj 3,8 je zapisano: “Tko poËinja grijeh,od avla je, jer je avao greπnik od poËetka. Sin se Boæji pojaviozato da uniπti avolska djela.” –avao koji je sagrijeπio u poËetku da-je okvir (ili zakone) koji je postojao tijekom pobune na Nebu. Meu-tim, osim prijestupa boæanskog Zakona, trebamo razmotriti dovoenjeu pitanje Boæjeg karaktera, πto je takoer izraæeno u zmijinim primje-dbama koje je uputio Evi u Postanku 3. Redak u Ivanu 8,44 sadræiIsusov opis neprijatelja: “On [avao] bijaπe ubojica ljudi od poËetka inije stajao Ëvrsto u istini, jer u njemu nema istine. Kad god govorilaæ, govori vlastito, jer je laæac i otac laæi.” Prilikom opisivanja Soto-ne Isus spominje ubojstvo i laganje — a to je krπenje Boæjeg moral-nog Zakona.

Razmislite: Zaπto je vaæno da spasenje nije neki naknadno do-neseni plan ili Boæji hitan odgovor?

III. Moæe li Bog biti pravedan i milostiv?(Podsjetite se u razredu teksta u Otkrivenju 12,10; Zahariji 3,1-5;Jobu 1.)

Joπ jedno vaæno pitanje u kozmiËkoj borbi izmeu Krista i Soto-ne tiËe se odnosa izmeu Stvoritelja i stvorenog biÊa. Lucifer je æeliopostiÊi neovisnost i samoostvarenje. Zvijezda Danica, kÊi Zorina æe-ljela je biti sama sebi gospodar i jednaka s Bogom.

Na kraju, Boæja pravda i milost bile su ugroæene kada je Sotonauputio izazov Trojstvu na Nebu. BuduÊi da Sotona neprestano optu-æuje Boæji narod (Otkrivenje 12,10; Zaharija 3,1-5; usporedi Job 1),potrebno je razumjeti pitanje boæanske pravde u ovom sukobu. Je liBog doista pravedan? Ima li miljenike? Kako se postiæe spasenje?Kako Bog moæe oprostiti greπniku koji je prekrπio Njegov boæanskiZakon?

Tijekom cijelog tromjeseËja prouËavali smo razliËite aspekte Bo-æje spremnosti da jednom zauvijek odgovori na ova pitanja. Prvo obe-Êanje dano Adamu i Evi ukazalo je na Onoga koji Êe stati na glavuzmiji. Prinoπenje ærtava i obredi u zemaljskom Svetiπtu sluæili su kaozorne pouke boæanskog plana. Proroci su u Starom zavjetu govorili oMesiji i dodali dijelove slagalice koja Êe se pretvoriti u veÊu sliku. Ionda, konaËno, stvaralaËka RijeË koja je stvorila planet postala je ti-jelo i nastanila se meu nama. Isus je pokazao ozbiljnost grijeha iËudo boæanskog plana spasenja. Svojim primjerom uzdigao je Boæji


zakon i karakter. Njegov nauk ukazivao je na naËela kraljevstva kojasu se razlikovala od naËela koja je zagovarao pali Lucifer. Svojomærtvom platio je cijenu za grijeh i za naπe grijehe — nevina ærtva bilaje ubijena plaÊajuÊi otkup za krivca koji se u potpunosti treba oslo-niti na tu ærtvu.

Iako velika borba joπ nije gotova, pobjeda je osigurana. Boæji za-kon i Boæji karakter opravdao je Bog osobno dokazavπi njegovu odr-æivost i plativπi cijenu prijestupa.

Razmislite: Dok razmiπljate o velikoj borbi, kako se taj svemir-ski sukob odigrava u vaπem æivotu?

3. KORAK: Primijenite!Pitanja za razmiπljanje:

u Koje je optuæbe o Boæjem zakonu Sotona pokrenuo na Nebu?Kako je Isus to opovrgnuo?

u Kako se Sotona uspio predstaviti na Nebu kao predstavnik Ze-mlje?

u Kako je cijelo ËovjeËanstvo izloæeno osnovnim naËelima Boæ-jeg zakona?

u Koliko je toËno proroËanstvo u Danielu 2 koje pretkazujetrenutaËne europske ekonomske i politiËke prilike?

u Neki smatraju da Êe Bog na kraju svima dopustiti da dou naNebo zato πto je On ljubav. Meutim, Biblija nauËava da Êe zli bitiiskljuËeni s Neba. ©to ih to udaljava s Neba?

Primjena u svakidaπnjem æivotu:u ©to se dogaa ako naglaπavamo Zakon na raËun milosti i

obrnuto? Kakav Êe praktiËan utjecaj to imati na naπ æivot?u Kao novi stanovnik neke zemlje, Ëovjek mora poπtovati nje-

zine zakone. Kako se to odnosi na krπÊane i Boæji zakon?u Kako moæemo æivjeti kao “stranci i doπljaci na zemlji” i biti

“sol zemlji” dok vrπimo utjecaj na svijet u druπtvenim, ekonomskimi politiËkim pitanjima?

»ETVRTI KORAK: Stvarajte!Aktivnost: Nebo se u suvremenoj kulturi Ëesto opisuje kao mje-

sto gdje svi nosimo bijele haljine i provodimo vjeËnost sjedeÊi napaperjastim bijelim oblacima svirajuÊi male harfe. To ni pribliæno nijetoËno. Porazgovarajte s razredom o tome kako vi zamiπljate Nebo.Kako Êe odsutnost grijeha i smrti utjecati na vaπ æivot? »emu senajviπe radujete?


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Od samog poËetka velikog sukoba na Nebu Sotoninje stalni cilj bio ruπenje Boæjeg zakona.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 500)

Zaπto? Zato πto Zakon, kao temelj Boæje vladavine,izraæava moralni integritet svemira. Sruπiti Boæji zakonznaËilo bi sruπiti moralni poredak svega stvorenog.

Moralnost oznaËava sposobnost biranja izmeuispravnog i pogreπnog, dobra i zla — i jedini naËin nakoji svemir moæe biti moralan, imati moguÊnost biratidobro ili zlo, ispravno ili pogreπno, jest da postojizakon koji odreuje πto je dobro, a πto zlo.Naravno, takav zakon postoji.

Veza izmeu naπe ljubavi prema Bogu i dræanjaNjegovih zapovijedi snaænija je nego πto mislimo. Mimoæemo ljubiti Boga zato πto æivimo u svemiru ukojem postoji ljubav, a ljubav postoji zato πto jesvemir moralan. Ta moralnost je utemeljena, bar zanas stvorena biÊa, na Boæjem moralnom Zakonu.

krist i njegov zakon · 2018-12-20 · prirucnik za ucitelje (2/2014) ¥ 7 ipak, pozorni osvrt na...

Documents