kriterijum ocjenjivanja · branko radicevic dura jaksic laza kostić prešer usvojio osnovna znanja...
TRANSCRIPT
JAVNA USTANOVA GIMNAZIJA
Crna Gora „SLOBODAN ŠKEROVIĆ“
KRITERIJUM OCJENJIVANJA
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i
književnost I, II, III i IV razred opšte gimnazije
Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i
književnost I i II razred filološke gimnazije
1
KRITERIJUMI OCJENJIVANJA ZA II RAZRED OPŠTE GIMNAZIJE
2
KRITERIJUMI OCJENJIVANJA
Klasifikacioni period/
Standard znanja
Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi Napredni zahtjevi
1. Klasifikacioni period
Barok
Uče ik/uče i a: - usvojio osnovna znanja o ovom
pravcu, njegovim osobinama,
predstavnicima
- zna osnovne karakteristike
Os a a kao ro a tio arsko-
istorijskog spjeva. Ali, tek uz
pomoc profesora moze da govori o
kompozicionoj strukturi , istorijskoj
osnovi I simbolici u djelu. Nije u
stanju da tacno kaze preporucene
stihove .
Uče ik/uče i a: - u cijelini je usvojio osnovno I
nesto prosireno znanje o ovom
pravcu.
- uocava bitne karakteristike
Os a a kao I it e ko pozi io o stilske osobine spjeva.
- zna, uglavnom, da objasni
naucene stihove ali ne moze
samostalno da objasnjava
simboliku I poruku djela
Uče ik/uče i a: - u cijelini je usvojio I prosirio
znanja o knjizevnom pravcu, I pravi
poredjenja sa drugim knjizevnim
pravcima
- samostalno zakljucuje I daje
dodat e i for a ije o Os a u detaljno analizira naucene stihove
Klasicizam
- usvojio osnovna znanja o ovom
pravcu, osobinama,
predstavnicima
- zna da prepozna osnovne
elemente tvrdicluka kao
centralnog motiva.
- zna da objasni osnovne
karakteristike drame I njenu
podjelu. Procitao je ali samo uz
pomoc profesora moze da analizira
Molijerovog Tvrdi u I Steriji og Kir-Ja ju
- -u cijelini je usvojio osnovno I
nesto prosireno znanje o ovom
pravcu
- zna karakteristike drame kao
knjizevnog roda, njenu podjelu,
umije da objasni elemente
tvrdicluka kao poroka I kod
Hapagona I Kir-Janje .
Ali, ipak je potrebna pomoc
profesora za dublju analizu ovih
dijela
- znanja o ovom pravcu su u
potpunosti usvojena, cak je teorija
N.Boaloa detaljno objasnjena kao I
njegova klasifikacija klasicisticke
knjizevnosti.
Pazljivo je procitano Molijerovo I
Sterijino djelo samostalno
zakljucuje o glavnim I sporednim
junacima, vrsi paralelu izmedju
izmedju Hapagona I Kir-Janje.
Vezuje situacije iz komedije za
danasnje vrijeme. Istice snagu
humora kao sredstva za
karakterizaciju junaka
3
Prosvetiteljstvo
- zna osnovne osobine I
predstavnike ovog pravca
Zna sta je poslanica I osnovne
poruke predvidjenih poslanica
Petra I , ali samo uz pomoc
profesora moze da objasni I
poveze savjete I upozorenja
vladike I vladara. O Zako iku mora posjedovati vise znanja
Zna osnovne podatke o Dositeju
Obradovicu, kao I osnovne
karakteristike Zivota i priklju e ija ali, e oze samostalno da uoci zbog cega je
ovo djelo vise od klasicne
biografije
- zna osobine, predstavnike
pravca.
- svhata, ali mu je ipak potrebna
pomoc profesora prilikom analize
poruka Poslanica I Zakonika.
- ne moze u potpunosti da veze
djelo Petra I sa vremenom I
prostorom u kome je djelo nastalo
O Dositejevom zivotu I radu
posjeduje dosta informacija. Zna
da ukaze na nacin zivota u
Hilandaru, ali je potrebna pomoc
profesora da poveze istorijske
uslove i uticaj srednjevjekovne
knjizevnosti na samog pisca.
- u potpunosti je savladano znanje
o pravcu, osobinama I
predstavnicima. Napravljena je
lijepa veza sa drustveno istorijskim
uslovima u kojima je zivio I radio
Petar I. Samostalno I detaljno
analizira pokazujuci siroko znanje
istorijskih prilika tog vremena. Zna
da uoci pravi znacaj savjeta Petra I.
Posjeduje siroko znanje o piscu,
drustveno-istorijskim uslovima
nastanka djela. Zna da ukaze na
razliku izmedju klasicne biografije i
Zivota I priklju e ija . Zaklju uje kolika je zelja za obrazovanjem, sto
je I prioritet prosvetiteljstva.
Evolucija jezika – tipovi
jezika, jezicke srodnosti,
razvoj pis a…
Uče ik/uče i a:
- zna osnovne pojmove o razvoju
jezika , nastanku prvog pisma
moze da nabroji vrste pisama.
Zna da objasni pojmove
geneoloske I morfoloske
klasifikacije jezika uz pomoc
profesora
Zna osnovne pojmove o razvoju
jezika I nastanku I pisma. Zna da
nabroji vrste pisama . Moze da
objasni pojmove geneoloske I
Uče ik/uče i a:
- u cijelini je usvojio osnovne
pojmove evolucije jezika. Zna
razliku izmedju slikovnog I
deografskog I fonetskog pisma.
Umije da izvrsi geneolosku I
morfolosku klasifikaciju jezika.
U cijelini je usvojio osnovne
pojmove evolucije jezika . Zna
razliku izmedju slikovnog I
deografskog I fonetskog pisma.
Uče ik/uče i a:
- u potpunosti je usvojio znanja o
evoluciji jezika I pisma.
- izvrsi morfolosku klasifilkaciju
jezika I zna detaljno da objasni
svaku grupu.
U potpunosti je usvojio znanja o
evoluciji jezika I pisma. Zna da
izvrsi genolosku I morfolosku
klasifikaciju jezika I zna da detaljno
objasni savku grupu.
4
Romantizam
Bajron
Puskin
morfoloske klasifikacije jezika uz
pomoc profesora.
Zna da objasni pojam,
karakteristike I predstavnike ovog
pravca . Uz pomoc profesora pravi
razliku izmedju klasicizma I
romantizma I zna da objasni motiv
svjetskog ola I suvis og ovjeka .
Zna osnovne podatke o piscu, uz
pomoc profesora moze da objasni
ajro iza I os ov e i je i e iz Hodo as e C.Harolda .
Usvoio osnovna znanja o
Puskinovom zivotu I radu , moze
da ukazer na Bajronov uticaj na
njega, ali bez pomoci profesora
nije u stanju da Aleka I Onjegina
vidi kao suvisne ljude. Zna stihove.
Umije da izvrsi genolosku I
morfolosku klasifikaciju jezika.
U potpunosti je shvatio ovaj
pravac, njegove osobine I
predstavnike, istorijsku osnovu I
razloge asta ka suvisnog
ovjeka I svjetskog ola . Moze da objasni Igoov Predgovor
Kromvelu I njegove poglede na
romantizam. Samostalno
objasnjava specificnost poeme u
romantizmu.
U potpunosti usvojio elemente
zivota I rada lorda Bajrona.
Samostalno primjenjuje znanja o
poemi iz doba romantizma na
Hodo as u C.Harolda I prepoznaje romanticarske motive
suvisnog covjeka u djelu.
U cjelini usvojio znaje o piscevom
zivotu I radu. Zna elemente poeme
I romana u stihu, zna osobine
onjeginske strofe. Umije da
identifikuje pisca I njegove junake .
Naucene stihove zna da objasni.
U cjelosti je shvatio osobine,
predstavnike romantizma na
primjerima zna da pokaze razliku
izmedju stila baroka, klasicizma I
romantizma. Samostalno povezuje
razocaranje u rezultate Francuske
revolucije I centralne motive
proistekle iz toga I razumije Igoovo
zalaganje za ovaj pravac I
o jas je je or ulog klasi iz a .
Prosireno usvojio znaja o Bajronu,
vezao jegov zivot za Harolda I tom paralelom ukazao na izuzetno
poznavanje romanticarske poeme.
Zna da pravim stihovima
potkrepljuje usvojeno znaje.
Znanje o piscevom zivotu I radu je
prosireno. Samostalno vezuje
elemente iz Puskinovog I
Onjeginog zivota. Detaljno
analizira romanticarske elemente I
stil u Cga i a I Evge iju O jegi u . Z a dosta stihova I unosi licni pecat u njihovu analizu.
5
2. Klasifikacioni period
Vuk Karadzic
Petar II Petrovic Njegos
Usvojeno osnovno znanje o
Geteovom zivotu I radu. Naucio
stihove I samo uz pomoc profesora
moze da ih objasni I analizira .
Usvojio osnovna znanja o
Vukovom reformatorskom I redu
na sakupljanju narodni
umotvorina. Ali za detaljnije
objasnjenje istoriskog razvoja
jezika od 19 vijeka je potrebna
pomoc profesora
Zna osnovno o piscevom zivotu I
radu. Uz pomoc profesora moze da
objasni romanticarsko I simbolicko
u lju av oj pjes i No skuplja vjeka , z a istorisku os ovu Gorskog vje a i au io eke
stihove
Zna Geteov zivot I rad. Otkriva
ele e te alade Bauku . Samostalno nalazi gradaciju u djelu
I moze da objasni simboliku
balade. Zna da analizira naucene
stihove.
Zna da objasni Vukovu borbu
protiv slaveno-serbskog jezika .
Zna Vukovu reform jezika, fonetski
pravopis. Zna za Becki dogovor I
razvoj standardnog jezika u 20om
vijeku. Zna jezicku situaciju u Crnoj
Gori.
U cjelini usvojio znanja o
drustveno istorijskim uslovima
Njegosevog zivota I rada. Zna
samostalno da objasni uticaj
ro a tiz a a No skuplja vjeka poznata mu je istraga poturica kao
istorijska osnova , uticaj grcke
tragedije , kompozicja djela. Zna
da napravi paralelu Vladika Danilo
– Njegos. Zn a dosta stihova koje
razumije I samostalno analizira.
Znanje o Geteovom zivotu I radu je
prosireno. Samostalno nalazi
romanticarske elemente u baladi.
Objasnjava gradacijski, bauka, zlo I
tragicnost zavrsetka. Umioje da
objasni dramaticnost radnje I veze
baladu za dramski rod. Zna da
analizira naucene stihove.
U cjelini je usvojio znanje o stanju
knjizevnog jezika na nasem
jezickom prostoru I potrebu
uvodjenja narodnog jezika kao
knjizevnog. Detaljno zna da objasni
Vukv reformatorski rad, Becki
dogovor. Posjeduje prosirena
znajna o razvoju standardnog
jezika u 20 om vijeku. Zna I Vukov
knjizevni I kriticarski rad.
Posjeduje prosireno znanje o
zivotu I radu I drustveno-
istorijskim uslovima Njegosevog
doba. Samostalno analizira I
objasnjava simboliku stihova
pjes e No skuplja vijeka . Uocava I objasnjava elemente mita
u pjesmi. Zna kompoziciono stilske
oso i e Gorskog Vje a . Z a da povezuje istorijsko I stvarno sa
umjetnickim. Zna dosta o junacima
Vje a , o i aji a I tradi iji.
6
Branko Radicevic
Dura Jaksic
Laza Kostić
Prešer
Usvojio osnovna znanja o zivotu I
radu pjesnika. Naucio je stihove ali
uz pomoc profesora moze da ih
analizira.
Zna osnovno o pjesnikovom zivotu
i radu , nalazi elemente elegicnog
u djelu uz pomoc profesora.
Posjeduje osnovna znanja o zivotu
I radu pjesnika. Naucio stihove ali
ne moze samostalno da ih analizira
I otkrije njuhovu simboliku.
Z a šta je so et . Posjeduje osnovna znanja o pjesnikovom
zivotu I radu. Naucio stihove ali ih
e ože sa ostal o a alizirati
U cjelini usvojio znanja o zivotu I
radu pjesnika. Samostalno
a alizira elegiju Kad lidijah u reti I z a predvidje e stihove. U cjelini usvojebno znanje o zivotu
I radu pjesnika . Zna da objasni
kompozicione I stilske
karakteristike Po o i . Nau e e stihove samostalno analizira
Pored poznavanja zivota I rada
pjesnika, zna samostalno da
a alizira Medju javo I ed s o . Z a vezu pjes ikovog zživota u stvar osti I u pjes u Sa ta Maria della Salute . Samostalno analizira naucene
stihove
U cjelosti je usvojeno znanje o
pjesnikovom zivotu I radu, zna sta
je sonet I akro stih. Zna sta je
ajstorski so et , au e e stihove samostalno analizira
Nauceno je dosta stihova uz
samostalnu, prosirenu I detaljnu
analizu.
Posjeduje prosirena znanja o
zivotu i radu pjesnika, njegovoj
podrsci Vukovog rada. Zna da
objasni stilski znacaj arhaizama u
pjesmi. Zna analiticno da objasni
naucene stihove.
Posjeduje prosireno znaje o
pjesnikovom zivotu i radu. Vezuje
njegov slikarski i knjizevni talenat u
pjesmi. Daje dodatne informacije o
asta ku „ Po o i , je oj elegicnosti i simbolicnosti.
Detaljno analizira naucene stihove.
Z a je o pjes ikovo životu I radu je prosireno, produbljeno je I
znanje o simbolicnosti pjesnikovog
života. U e ik z a da poveze pjesnikovu ljubav prema Lenki u
stvar o životu I pjes i. Z a samostalno da analizira naucene
stihove I o jas i poja la udove pjes e
Usvojeno je I prosireno znanje o
pjes ikovo životu I radu. Z a vezu pjes ikovog života I junaka
djela. Zna osobenosti kompozicije
djela I uticaj akto stih na njegovu
7
Mažura ić
S.M.Lju išđa
Posjeduje osnovna znanja o
pjes ikovo životu I radu . Z a elemente epskog, lirskog I
dra skog u djelu S rt S ail-age
Če gića . Z a stihove koje uz profesorovu po oć ože da analizira.
O Lju iši o životu I radu usvojio os ov a z a ja. Pročita je Ka još Ma edo ović , ali
izdvojiene citete tesko samostalno
analizira.
U potpunosti savladao znaja o
Mažura ićevo životu I radu. Shvati piščevu želju da je ja istorijske či je i e. Shvata I o jaš java ulogu I z ačaj kolektiv og ju aka čete . Nauče e stihove sa ostal o analizira.
U potpunosti usvojeno znanje o
zivotu I radu pisca. Zna razliku
iz edju pri e I priča ja. Uočava ulogu humora I uticaj epske
poezije na pisca. Odabrane citate
samostalno analizira.
ljepotu. Naucene stihove
samostalno analizira.
Posjeduje prošire a z a ja o pjes ikovo životu I radu. Z a detaljno da objasni kompozicionu
strukturu piščevog djela. O jaš java zasto su turski ju a i dati pojedi ač o, a r ogorski kao četa. Daje pose a ak e at a si olč o z ačaju djela. Sa ostal o a alizira auče e stihove.
Z a ja o Lu iši o životu I radu su prošire a. Otkriva ele e te realističkog u Ka košu I otive
megdana preuzetog iz epske
pjesme. Zna da razlikuje humor od
komike I da objasni poruke samog
pisca. Odabrane citate zna da
kompleksno I sveobuhvatno
analizira.
Gordana Vučinić, prof. crnogorskog-srpskog, osa skog, hrvatskog jezika i k jižev osti predlaže:
KRITERIJUMI OCJENJIVANJA ZA NASTAVNE TEME MORFOLOGIJA, PRAVOPIS, KULTURA IZRAŽAVANJA, TEORIJA KNJIŽEVNOSTI, REALIZAM, REALIZAM BEZ GRANICA I ZABAVNA KNJIŽEVNOST U DRUGOM RAZREDU OPŠTE GIMNAZIJE
Nastavne teme/
Standard znanja
Minimalni zahtjevi Osnovni zahtjevi Napredni zahtjevi
Morfologija
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dovoljan (2)
ukoliko je usvojio osnovna znanja
iz oblasti morfologije: razumije
mjesto i ulogu morfologije kao
jezičke dis ipli e i pred et jezi a proučava ja; razlikuje pojmove
morfem, morf i alomorf;
prepoz aje i klasifikuje vrste riječi (promjenljive i nepromjenljive,
samostalne i nesamostalne); u
tekstovima prepoznaje navedene
pojmove i imenuje ih
odgovarajući izrazi a uz
nastavnikovu pomoć, odnosno
onaj/ona koji se prisjeća ili prepoznaje informaciju koja je
uče a i pri tom ispoljava teškoće u
analizi činjenica, podataka,
njihovom uopštavanju i
zaključivanju; ima sklonosti ka
pasivnom zapamćivanju i
mehaničkom reprodukovanju,;
ispoljava nesnalaženje u novim
situacijama.
Učenik/učenica:
- dobija ocjenu dobar (3)
ukoliko је u jeli i usvojio os ov a z a ja i polovi u prošire ih z a ja, umijenja iz oblasti morfologije:
razumije mjesto i ulogu morfologije
kao jezičke dis ipli e i pred et jezi a proučava ja; razvija
sposobnost razumijevanja i
upotrebe pojmova morfem, morf i
alomorf; prepoznaje i klasifikuje
vrste riječi pro je ljive i nepromjenljive, samostalne i
nesamostalne); u tekstovima
prepoznaje navedene pojmove i
i e uje ih odgovarajući izrazi a; uočava i pravil o ih koristi u govoru i pisanju; poz aje gra atičke kategorije; prepoznaje si taksičke fu k ije svih vrsta riječi; prepoznaje
i pri ije i e klitičke o like u pro je i za je i a; uočava i upotre ljava kraće i duže o like u za je ičko-pridjevskoj promjeni
prisvojnih, pokaznih i upitnih
Uče ik/uče i a: - do ija o jenu odličan 5
ukoliko je u cjelini usvojio osnovna,
prošire a i produ lje a z a ja i umijenja iz oblasti morfologije:
razumije mjesto i ulogu morfologije
kao jezičke dis ipli e i pred et jezi a proučava ja; razvija
sposobnost razumijevanja i
upotrebe pojmova morfem, morf i
alomorf; prepoznaje i klasifikuje
vrste riječi pro je ljive i nepromjenljive, samostalne i
nesamostalne); u tekstovima
prepoznaje navedene pojmove i
i e uje ih odgovarajući izrazi a; uočava i pravil o ih koristi u govoru i pisanju; poz aje gra atičke kategorije; prepoznaje si taksičke fu k ije svih vrsta riječi; prepoznaje
i pri ije i e klitičke o like u pro je i za je i a; uočava i upotre ljava kraće i duže o like u za je ičko-pridjevskoj promjeni
prisvojnih, pokaznih i upitnih
zamjenica i pri tom su
njegova/njena znanja i umijenja na
nivou samostalne reprodukcije (upotreba informacija u rješavanju problema) i razumijevanja uz pomoć nastavnika odnosno na nivou mogućnosti učenika da: shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja id a ih povezuje; uočava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zaključivanja zahtjeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć; ima teškoća u brzom i tečnom usmenom i pismenom izražavanju
Učenik/učenica: - dobija ocjenu vrlo dobar (4) ukoliko je u cjelini usvojio osnovna znanja i umijenja i usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja i umijenja iz oblasti morfologije: razumije mjesto i ulogu morfologije kao jezičke discipline i predmet njezina proučavanja; razvija sposobnost razumijevanja i upotrebe pojmova morfem, morf i alomorf; prepoznaje i klasifikuje
zamjenica i pri tom su
njegova/njena znanja i umijenja na
nivou razumijevanja i samostalne
primjene u srodnim i novim
okol osti a, od os o koji uočava it o, lako odvaja pojedi ač o,
opšte i pose o radi uopštava ja; logički povezuje či je i e i pojmove; samostalno zaključuje a osnovu datih podataka; posjeduje
ogat rječ ik i lako se sadržaj o us e o i pis e o izražava; lako i
rzo pri je juje steče a z a ja; ispoljava kreativnu aktivnost na
veći i časova tog pred eta; pokazuje interesovanje i
sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z anja i dodatno
samoobrazovanje
vrste riječi (promjenljive i nepromjenljive, samostalne i nesamostalne); u tekstovima prepoznaje navedene pojmove i imenuje ih odgovarajućim izrazima; uočava i pravilno ih koristi u govoru i pisanju; poznaje gramatičke kategorije; prepozna sintaksičke funkcije svih vrsta riječi; razumije i koristi pojam supletivizam; uoči, objasni i primijeni dubletne oblike u promjeni imenica; prepozna i primijeni enklitičke oblike u promjeni zamjenica; uočava i upotrebljava kraće i duže oblike u zamjeničko-pridjevskoj promjeni prisvojnih, pokaznih i upitnih zamjenica i pri tom su njegova/njena znanja, umijenja na nivou samostalne reprodukcije, razumijevanja i primjene, kritički analizira postojeće činjenice i formuliše pravila, lako se usmeno i pismeno izražava, ispoljava aktivnosti na većini časova u idejama, rješenjima na nov način, samostalno i uz pomoć nastavnika praktično primjenjuje znanja i umijenja u istim i sličnim situacijama; ispoljava interesovanje i upornost u
savlađivanju predviđenih sadržaja iz morfologije; koji uočava bitno, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice, date definicije i zakonitosti
Pravopis
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dovoljan (2)
ukoliko poznaje i primjenjuje
pravopisna pravila:
a Pravil o piše: – veliko slovo (nazivi
k jižev ih djela, udž e ika, ovi a, časopisa, fil ova, k jiga, emisija,
zakona, deklaracija, sporazuma,
konferencija, kongresa, katedri na
fakultetima, odsjeka, nastavnih
pred eta, istorijskih događaja; za je i e Vi i Vaš, Ti i Tvoj; titulisanje svjetovnih i duhovnih
velikodostojnika);
pravil o piše: – riječi rastavljeno i
sastavljeno);
– pravil o rastavlja riječi a kraju reda;
– pravilno upotrebljava
interpunkcijske znake;
– pravilno upotrebljava
pravopisne znake;
– razlikuje interpunkcijske i
pravopisne znake uz nastavnikovu
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dobar (3)
ukoliko је u jeli i usvojio os ov a z a ja i polovi u prošire ih z a ja, umijenja iz oblasti pravopisa:
a Pravil o piše: – veliko slovo (nazivi
k jižev ih djela, udž e ika, ovi a, časopisa, fil ova, k jiga, e isija, zakona, deklaracija, sporazuma,
konferencija, kongresa, katedri na
fakultetima, odsjeka, nastavnih
pred eta, istorijskih događaja; za je i e Vi i Vaš, Ti i Tvoj; titulisanje svjetovnih i duhovnih
velikodostojnika);
pravil o piše: – riječi rastavlje o i sastavljeno);
– pravil o rastavlja riječi a kraju reda;
– pravilno upotrebljava
interpunkcijske znake;
– pravilno upotrebljava
pravopisne znake;
– razlikuje interpunkcijske i
pravopisne znake i pri tom su
Uče ik/uče i a: - do ija o jenu odličan 5
ukoliko je u cjelini usvojio osnovna,
prošire a i produ lje a z a ja i umijenja iz oblasti pravopisa:
a Pravil o piše: – veliko slovo (nazivi
k jižev ih djela, udž e ika, ovi a, časopisa, fil ova, k jiga, e isija, zakona, deklaracija, sporazuma,
konferencija, kongresa, katedri na
fakultetima, odsjeka, nastavnih
pred eta, istorijskih događaja; za je i e Vi i Vaš, Ti i Tvoj; titulisanje svjetovnih i duhovnih
velikodostojnika);
pravil o piše: – riječi rastavlje o i sastavljeno);
– pravilno rastavlja riječi a kraju reda;
– pravilno upotrebljava
interpunkcijske znake;
– pravilno upotrebljava
pravopisne znake;
– razlikuje interpunkcijske i
pravopisne znake i pri tom su
pomoć, odnosno onaj/ona koji se
prisjeća ili prepoz aje i for a iju koja je uče a i pri tom ispoljava
teškoće u primjeni, njihovom
uopštavanju i zaključivanju; ima
sklonosti ka pasivnom
zapamćivanju i mehaničkom
reprodukovanju,; ispoljava
nesnalaženje u novim situacijama.
njegova/njena znanja i umijenja na
nivou samostalne reprodukcije (upotreba informacija u rješavanju problema) i razumijevanja uz pomoć nastavnika odnosno na nivou mogućnosti učenika da: shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja i da ih povezuje; uočava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zaključivanja zahtjeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć; ima teškoća u brzom i tečnom usmenom i pismenom izražavanju
Učenik/učenica: - dobija ocjenu vrlo dobar (4) ukoliko je u cjelini usvojio osnovna znanja i umijenja i usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja i umijenja iz oblasti pravopisa: a Pravil o piše: – veliko slovo (nazivi
k jižev ih djela, udž e ika, ovi a, časopisa, fil ova, k jiga, e isija, zakona, deklaracija, sporazuma,
konferencija, kongresa, katedri na
fakultetima, odsjeka, nastavnih
pred eta, istorijskih događaja; za je i e Vi i Vaš, Ti i Tvoj;
njegova/njena znanja i umijenja na
nivou razumijevanja i samostalne
primjene u srodnim i novim
okol osti a, od os o koji uočava it o, lako odvaja pojedi ač o,
opšte i pose o radi uopštava ja; logički povezuje či je i e i poj ove; sa ostal o zaključuje a osnovu datih podataka; posjeduje
ogat rječ ik i lako se sadržaj o usmeno i pismeno izražava; lako i
rzo pri je juje steče a z a ja; ispoljava kreativnu aktivnost na
veći i časova tog pred eta; pokazuje interesovanje i
sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja i dodat o samoobrazovanje
titulisanje svjetovnih i duhovnih
velikodostojnika);
pravil o piše: – riječi rastavlje o i sastavljeno);
– pravil o rastavlja riječi a kraju reda;
– pravilno upotrebljava
interpunkcijske znake;
– pravilno upotrebljava
pravopisne znake;
– razlikuje interpunkcijske i
pravopisne znake i pri tom su njegova/njena znanja, umijenja na nivou samostalne reprodukcije, razumijevanja i primjene, kritički analizira postojeće činjenice i formuliše pravila, lako se usmeno i pismeno izražava, ispoljava aktivnosti na većini časova u idejama, rješenjima na nov način, samostalno i uz pomoć nastavnika praktično primjenjuje znanja i umijenja u istim i sličnim situacijama; ispoljava interesovanje i upornost u savlađivanju predviđenih sadržaja u okviru nastavne teme kultura izražavanja; koji uočava bitno, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice, date definicije i
zakonitosti
Kultura izražavanja
(usmeno, pismeno)
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dovoljan (2)
ukoliko je ovladao usmenom i
pis e o kulturo izražava ja: - uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i a alizira k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe i u od osu a jih stvara usmene i pisane tekstove;
- usmeno i pisano izrazi svoj
doživljaj, e o ije, predstave, išlje ja i spoz aje izazva e
k jižev ou jet ički teksto ; - apravi k jižev u paralelu, zasnovanu na kontrastnim
odlika a k jižev ih epoha ili a motivsko-tematskoj i idejnoj
slič osti djela; - ukaže a etičke i saz aj e vrijednosti djela;
- izražaj o apa et kazuje kraći k jižev i tekst, či e dokazuje sposo ost estetskoga doživljaja i interpretacije;
- pripremi i realizuje govorni nastup
o k jižev ou jet ičko tekstu s određe og aspekta; - apiše tekst o pročita o e djelu opiše lik, izloži rad ju, ko e tariše
djelo i ači i os ov u k jižev u analizu);
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dobar (3)
ukoliko је u cjelini usvojio osnovna
z a ja i polovi u prošire ih z a ja, umijenja u usmenom i pismenom
izražava ju: - uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i a alizira k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe i u od osu a jih stvara usmene i pisane tekstove;
- usmeno i pisano izrazi svoj
doživljaj, e o ije, predstave, išlje ja i spoz aje izazva e
k jižev ou jet ički teksto ; - apravi k jižev u paralelu, zasnovanu na kontrastnim
odlika a k jižev ih epoha ili a motivsko-tematskoj i idejnoj
slič osti djela; - ukaže a etičke i saz aj e vrijednosti djela;
- izražaj o apa et kazuje kraći k jižev i tekst, či e dokazuje sposo ost estetskoga doživljaja i interpretacije;
- pripremi i realizuje govorni nastup
o k jižev ou jet ičko tekstu s određe og aspekta; - napiše tekst o pročita o e djelu opiše lik, izloži rad ju, ko e tariše
Uče ik/uče i a: - do ija o jenu odličan 5
ukoliko je u cjelini usvojio osnovna,
prošire a i produ lje a z a ja i umijenja u usmenom i pismenom
izražava ju: - uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i analizira
k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe i u od osu a jih stvara usmene i pisane tekstove;
- usmeno i pisano izrazi svoj
doživljaj, e o ije, predstave, išlje ja i spoz aje izazva e
k jižev ou jet ički teksto ; - apravi k jižev u paralelu, zasnovanu na kontrastnim
odlika a k jižev ih epoha ili a motivsko-tematskoj i idejnoj
slič osti djela; - ukaže a etičke i saz aj e vrijednosti djela;
- izražaj o apa et kazuje kraći k jižev i tekst, či e dokazuje sposo ost estetskoga doživljaja i interpretacije;
- pripremi i realizuje govorni nastup
o k jižev ou jet ičko tekstu s određe og aspekta; - apiše tekst o pročita o e djelu opiše lik, izloži rad ju, ko e tariše
- apiše ko e tar djela zas ova a sa ostal o uočava ju i
pro išlja ju; - apiše prikaz pročita oga djela; - piše d ev ik čita ja; - z a da apiše posla i u; - razvija sposobnost samostalnog
stvaranja pisanoga teksta na jednu
od zadatih tema;
-razvija sposobnost samostalnog
uočava ja grešaka u ilju razvija ja jezičke pis e osti; -slušajući druge prepoz aje kvalitet koji će ga afirmativno motivisati i
uočava je grešaka aučiti da ih izbjegava;
-razvija vješti u čita ja, razumijevanja, analize i pisanja
auč ih i pu li ističkih tekstova,
- upoz aje z ačaj i a je u zva ič ih i ezva ič ih tekstova i sa ostal o čita i piše slične (molba
i žal a ; - ute eljuje lič e vrijed osti i vrijed osti k jižev og djela pišući k jižev u paralelu;
-poznaje funkcionalne stilove i
sosoban je da prepozna razlike
iz eđu jih
- z a oso i e auč og stila; -izlaže tekst različiti funkcionalnim stilovima struč i tekstovi, zva ič i i ezva ič i tekstovi);
djelo i ači i os ov u k jižev u analizu);
- apiše ko e tar djela zas ova a sa ostal o uočava ju i
pro išlja ju; - apiše prikaz pročita oga djela; - piše d ev ik čita ja;
- zna da apiše posla i u; - razvija sposobnost samostalnog
stvaranja pisanoga teksta na jednu
od zadatih tema;
-razvija sposobnost samostalnog
uočava ja grešaka u ilju razvija ja jezičke pis e osti; -slušajući druge prepoz aje kvalitet koji će ga afir ativ o otivisati; i
uočava je grešaka aučiti da ih izbjegava;
-razvija vješti u čita ja, razumijevanja, analize i pisanja
auč ih i pu li ističkih tekstova, - upoz aje z ačaj i a je u zva ič ih i ezva ič ih tekstova i sa ostal o čita i piše slič e ol a i žal a);
- ute eljuje lič e vrijed osti i vrijed osti k jižev og djela pišući k jižev u paralelu; -poznaje funkcionalne stilove i
sosoban je da prepozna razlike
iz eđu jih
- z a oso i e auč og stila; -izlaže tekst različiti
djelo i ači i os ov u k jižev u analizu);
- apiše ko e tar djela zas ova na sa ostal o uočava ju i pro išlja ju; - apiše prikaz pročita oga djela; - piše d ev ik čita ja;
- z a da apiše posla i u; - razvija sposobnost samostalnog
stvaranja pisanoga teksta na jednu
od zadatih tema;
-razvija sposobnost samostalnog
uočava ja grešaka u cilju razvijanja
jezičke pis e osti; -slušajući druge prepoz aje kvalitet koji će ga afir ativ o otivisati; i uočava je grešaka aučiti da ih izbjegava;
-razvija vješti u čita ja, razumijevanja, analize i pisanja
auč ih i pu li ističkih tekstova, - upoz aje z ačaj i a je u zva ič ih i ezva ič ih tekstova i sa ostal o čita i piše slič e ol a i žal a ; - ute eljuje lič e vrijed osti i vrijed osti k jižev og djela pišući k jižev u paralelu; -poznaje funkcionalne stilove i
sosoban je da prepozna razlike
iz eđu jih
- z a oso i e auč og stila; -izlaže tekst različiti
-razvija vješti u sluša ja i a alize govore ih eu jet ičkih tekstova i sposobnost stvara ja slič ih tekstova (nauč i tekstovi poveza i sa sadržaji a drugih pred eta);
- z a da sa ostal o apiše esej o
eko pro le u osluškujući vlasititi doživljaj djela i aso ija ije koje ono budi u njemu/njoj;
- sposoban je da vodi dijalog i
uvažava drugačije išlje je
(rasprava);
- apiše satiru; - z a da apiše iografiju i CV;
- izražaj o govori pjes u, prozni ili
dramski tekst;
- razvija vješti u čita ja, raz ijeva ja i a alize auč ih i pu li ističkih tekstova i sposo ost sa ostal og pisa ja slič ih :
- vijest
- izvještaj - referat
- rezime
- zapisnik
- podsjetnik;
- z a da apiše istraživački rad se i arski rad koji poštuje
os ov e postulate auč og rada uz
astav ikovu po oć, od os o o aj/o a koji se prisjeća ili prepoznaje informaciju koja je
uče a i pri to ispoljava teškoće u pri je i, jihovo uopštava ju i
fu k io al i stilovi a struč i tekstovi, zva ič i i ezva ič i tekstovi);
-razvija vješti u sluša ja i a alize govore ih eu jet ičkih tekstova i sposo ost stvara ja slič ih tekstova auč i tekstovi poveza i sa sadržaji a drugih pred eta ; - z a da sa ostal o apiše esej o nekom proble u osluškujući vlasititi doživljaj djela i aso ija ije koje ono budi u njemu/njoj;
- sposoban je da vodi dijalog i
uvažava drugačije išlje je (rasprava);
- apiše satiru; - z a da apiše iografiju i CV;
- izražaj o govori pjes u, proz i ili dramski tekst;
- razvija vješti u čita ja, raz ijeva ja i a alize auč ih i pu li ističkih tekstova i sposo ost sa ostal og pisa ja slič ih :
- vijest
- izvještaj - referat
- rezime
- zapisnik
- podsjetnik;
- z a da apiše istraživački rad (seminarski rad) koji poštuje
os ov e postulate auč og rada i pri tom su njegova/njena znanja i
umijenja na nivou samostalne
fu k io al i stilovi a struč i tekstovi, zva ič i i ezva ič i tekstovi);
-razvija vješti u sluša ja i a alize govore ih eu jet ičkih tekstova i sposo ost stvara ja slič ih tekstova auč i tekstovi poveza i sa sadržaji a drugih pred eta ; - z a da sa ostal o apiše esej o
eko pro le u osluškujući vlasititi doživljaj djela i aso ija ije koje ono budi u njemu/njoj;
- sposoban je da vodi dijalog i
uvažava drugačije išlje je (rasprava);
- apiše satiru; - z a da apiše iografiju i CV;
- izražaj o govori pjes u, proz i ili dramski tekst;
- razvija vješti u čita ja, raz ijeva ja i a alize auč ih i pu li ističkih tekstova i sposo ost sa ostal og pisa ja slič ih :
- vijest
- izvještaj - referat
- rezime
- zapisnik
- podsjetnik;
- z a da apiše istraživački rad se i arski rad koji poštuje
os ov e postulate auč og rada i pri tom su njegova/njena znanja i
umijenja na nivou razumijevanja i
zaključiva ju; i a sklo osti ka pasiv o zapa ćiva ju i
eha ičko reprodukova ju; ima
teškoće u pis e o i us e o izražava ju; ispoljava es alaže je u novim situacijama.
aktivnosti (upotreba informacija u rješavanju problema) i razumijevanja uz pomoć nastavnika odnosno na nivou mogućnosti učenika da: shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja i da ih povezuje; uočava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zaključivanja zahtjeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć; ima teškoća u brzom i tečnom usmenom i pismenom izražavanju
Učenik/učenica: - dobija ocjenu vrlo dobar (4) ukoliko je u cjelini usvojio osnovna znanja i umijenja i usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja i umijenja u usmenom i pismenom izražavanju: - zna da
apiše posla i u; - razvija sposobnost samostalnog
stvaranja pisanoga teksta na jednu
od zadatih tema;
-razvija sposobnost samostalnog
uočava ja grešaka u ilju razvija ja jezičke pis e osti; -slušajući druge prepoz aje kvalitet koji će ga afir ativ o otivisati; i uočava je grešaka aučiti da ih izbjegava;
samostalne primjene u srodnim i
novim okolnostima, odnosno koji
uočava it o, lako odvaja pojedi ač o, opšte i pose o radi uopštava ja; logički povezuje či je i e i poj ove; sa ostal o zaključuje a os ovu datih podataka; posjeduje ogat rječ ik i lako se sadržaj o us e o i pis e o izražava; lako i brzo
pri je juje steče a z a ja; ispoljava kreativnu aktivnost na
veći i časova tog pred eta; pokazuje interesovanje i
sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja i dodat o samoobrazovanje.
-razvija vješti u čita ja, razumijevanja, analize i pisanja
auč ih i pu li ističkih tekstova, - upoz aje z ačaj i a je u zva ič ih i ezva ič ih tekstova i sa ostal o čita i piše slič e ol a i žal a ; - ute eljuje lič e vrijed osti i vrijed osti k jižev og djela pišući k jižev u paralelu; -poznaje funkcionalne stilove i
sosoban je da prepozna razlike
iz eđu jih
- z a oso i e auč og stila; -izlaže tekst različiti fu k io al i stilovi a struč i tekstovi, zva ič i i ezva ič i tekstovi);
-razvija vješti u sluša ja i a alize govore ih eu jet ičkih tekstova i sposo ost stvara ja slič ih tekstova auč i tekstovi poveza i sa sadržaji a drugih pred eta ; - z a da sa ostal o apiše esej o
eko pro le u osluškujući vlasititi doživljaj djela i aso ija ije koje ono budi u njemu/njoj;
- sposoban je da vodi dijalog i
uvažava drugačije išlje je (rasprava);
- apiše satiru; - z a da apiše iografiju i CV;
- izražaj o govori pjes u, proz i ili dramski tekst;
- razvija vješti u čita ja, razmijevanja i analize auč ih i pu li ističkih tekstova i sposo ost sa ostal og pisa ja slič ih :
- vijest
- izvještaj - referat
- rezime
- zapisnik
- podsjetnik;
- z a da apiše istraživački rad se i arski rad koji poštuje
os ov e postulate auč og rada i pri tom su njegova/njena znanja, umijenja na nivou samostalne aktivnosti, razumijevanja i primjene, kritički analizira postojeće činjenice i formuliše pravila, lako se usmeno i pismeno izražava, ispoljava aktivnosti na većini časova u idejama, rješenjima na nov način, samostalno i uz pomoć nastavnika praktično primjenjuje znanja i umijenja u istim i sličnim situacijama; ispoljava interesovanje i upornost u savlađivanju predviđenih sadržaja iz oblasti kulture izražavanja; koji uočava bitno, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice, date definicije i zakonitosti.
Teorija književnosti
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dovoljan (2)
ukoliko je usvojio osnovna znanja
iz o lasti teorije k jižev osti: Uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i a alizira k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe; a alizira određe o k jižev o djelo ističući posebnosti vrste kojoj pripada;
- a pri jeru određe oga teksta odredi k jižev i rod lirika, epika, dra a i k jižev u vrstu; - for uliše te u djela i razloži ga na manje tematsko-motivske
cjeline;
- o jas i svojstva pjes ičkoga jezika;
- u lirsko e tekstu uoči i izdvoji najfrekventnije stilske figure;
- analizira stih u poetskom tekstu;
- kompozicionu organizaciju pjesme
dovede u vezu s njenim smislom
(efekti ponavljanja, raspored
pjes ičkih slika ; - uoči odlike struktur ih ele e ata epskoga prostora, vremena i
zbivanja;
- sažeto izloži fa ulu djela i ukaže na epizode i digresije;
- uoči i istak e etičke i saz aj e vrijednosti djela;
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dobar (3)
ukoliko је u jeli i usvojio os ov a z a ja i polovi u prošire ih z a ja, umijenja iz oblasti teorije
k jižev osti: Uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i a alizira k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe; a alizira određe o k jižev o djelo ističući posebnosti vrste kojoj pripada;
- a pri jeru određe oga teksta odredi k jižev i rod lirika, epika, dra a i k jižev u vrstu; - for uliše te u djela i razloži ga na manje tematsko-motivske
cjeline;
- o jas i svojstva pjes ičkoga jezika;
- u lirsko e tekstu uoči i izdvoji najfrekventnije stilske figure;
- analizira stih u poetskom tekstu;
- kompozicionu organizaciju pjesme
dovede u vezu s njenim smislom
(efekti ponavljanja, raspored
pjes ičkih slika);
- uoči odlike struktur ih ele e ata epskoga prostora, vremena i
zbivanja;
- sažeto izloži fa ulu djela i ukaže na epizode i digresije;
- uoči i istak e etičke i saz aj e
Uče ik/uče i a: - do ija o jenu odličan 5
ukoliko je u cjelini usvojio osnovna,
prošire a i produ lje a z a ja i umijenja iz oblasti teorije
k jižev osti: Uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i analizira
k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe; a alizira određe o k jižev o djelo ističući posebnosti vrste kojoj pripada;
- a pri jeru određe oga teksta odredi k jižev i rod lirika, epika, dra a i k jižev u vrstu; - for uliše te u djela i razloži ga na manje tematsko-motivske
cjeline;
- o jas i svojstva pjes ičkoga jezika;
- u lirsko e tekstu uoči i izdvoji najfrekventnije stilske figure;
- analizira stih u poetskom tekstu;
- kompozicionu organizaciju pjesme
dovede u vezu s njenim smislom
(efekti ponavljanja, raspored
pjes ičkih slika ; - uoči odlike struktur ih ele e ata epskoga prostora, vremena i
zbivanja;
- sažeto izloži fa ulu djela i ukaže na epizode i digresije;
- uoči i istak e etičke i saz aj e
- razvija interpretativne
sposo osti tu ače ja k jižev oga teksta uz astav ikovu po oć, od os o o aj/o a koji se prisjeća ili prepoznaje informaciju koja je
uče a i pri to ispoljava teškoće u pri je i, jihovo uopštava ju i zaključiva ju; i a sklo osti ka pasiv o zapa ćiva ju i
eha ičko reprodukova ju; i a teškoće u pis e o i us e o izražava ju; ispoljava es alaže je u novim situacijama.
vrijednosti djela;
- razvija interpretativne
sposo osti tu ače ja k jižev oga teksta i pri tom su njegova/njena
znanja i umijenja na nivou
samostalne aktivnosti (upotreba informacija u rješavanju problema) i razumijevanja uz pomoć nastavnika odnosno na nivou mogućnosti učenika da: shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja i da ih povezuje; uočava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zaključivanja zahtjeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć; ima teškoća u brzom i tečnom usmenom i pismenom izražavanju Učenik/učenica: - dobija ocjenu vrlo dobar (4) ukoliko je u cjelini usvojio osnovna znanja i umijenja i usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja i umijenja iz oblasti teorije književnosti: Uče ik/uče i a sluša / čita, doživljava i a alizira k jižev ou jet ičke tekstove određe e epohe; analizira
određe o k jižev o djelo ističući
vrijednosti djela;
- razvija interpretativne
sposo osti tu ače ja k jižev oga teksta i pri tom su njegova/njena
znanja i umijenja na nivou
razumijevanja i samostalne
primjene u srodnim i novim
okol osti a, od os o koji uočava it o, lako odvaja pojedi ač o,
opšte i pose o radi uopštava ja; logički povezuje či je i e i poj ove; sa ostal o zaključuje a osnovu datih podataka; posjeduje
ogat rječ ik i lako se sadržaj o us e o i pis e o izražava; lako i
rzo pri je juje steče a z a ja; ispoljava kreativnu aktivnost na
veći i časova tog pred eta; pokazuje interesovanje i
sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja i dodat o samoobrazovanje.
posebnosti vrste kojoj pripada;
- a pri jeru određe oga teksta odredi k jižev i rod lirika, epika, dra a i k jižev u vrstu; - for uliše te u djela i razloži ga na manje tematsko-motivske
cjeline;
- objasni svojstva pjes ičkoga jezika;
- u lirsko e tekstu uoči i izdvoji najfrekventnije stilske figure;
- analizira stih u poetskom tekstu;
- kompozicionu organizaciju pjesme
dovede u vezu s njenim smislom
(efekti ponavljanja, raspored
pjes ičkih slika ; - uoči odlike strukturnih elemenata
epskoga prostora, vremena i
zbivanja;
- sažeto izloži fa ulu djela i ukaže na epizode i digresije;
- uoči i istak e etičke i saz aj e vrijednosti djela;
- razvija interpretativne
sposo osti tu ače ja k jižev oga teksta i pri tom su njegova/njena znanja, umijenja na nivou samostalne aktivnosti, razumijevanja i primjene, kritički analizira postojeće činjenice i formuliše pravila, lako se usmeno i pismeno izražava, ispoljava aktivnosti na većini časova u idejama,
rješenjima na nov način, samostalno i uz pomoć nastavnika praktično primjenjuje znanja i umijenja u istim i sličnim situacijama; ispoljava interesovanje i upornost u savlađivanju predviđenih sadržaja iz oblasti kulture izražavanja; koji uočava bitno, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice, date definicije i zakonitosti.
Realizam
i
Realizam bez granica
Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dovoljan (2)
ukoliko je usvojio osnovna znanja
iz oblasti periodizacije k jižev osti: razumije periodizaciju književnosti s
istorijskog aspekta; razumije
društveno-istorijske okolnosti i
njihov uticaj na autora i nastanak
djela; o jaš java promjene u okviru
k jižev ih rodova kroz epohe i stilove od baroka zaključ o s realizmom,
- uočava fe o e „đedova i u uka“ u k jižev oj istoriji. . Uče ik/uče i a uočava i razu ije osnovne karakteristike realizma
kao k jižev e pojave i kao k jižev oga etoda;
Učenik/učenica:
- dobija ocjenu dobar (3)
ukoliko је u jeli i usvojio os ov a z a ja i polovi u prošire ih z a ja, umijenja iz oblasti periodizacije
k jižev osti: razu ije periodizaciju
književnosti s istorijskog aspekta;
razumije društveno-istorijske
okolnosti i njihov uticaj na autora i
nastanak djela; o jaš java pro je e u okviru k jižev ih rodova kroz epohe i stilove od
aroka zaključ o s realiz o , - uočava fenomen „đedova i
unuka“ u književnoj istoriji.
. Učenik/učenica uočava i razumije
osnovne karakteristike realizma
kao književne pojave i kao
Uče ik/uče i a: - do ija o jenu odličan 5
ukoliko je u cjelini usvojio osnovna,
prošire a i produ lje a z a ja i umijenja iz oblasti periodizacije
k jiževnosti: razumije periodizaciju
književnosti s istorijskog aspekta;
razumije društveno-istorijske
okolnosti i njihov uticaj na autora i
nastanak djela; o jaš java pro je e u okviru k jižev ih rodova kroz epohe i stilove od
aroka zaključ o s realiz o , - uočava fenomen „đedova i
unuka“ u književnoj istoriji.
. Učenik/učenica uočava i razumije
osnovne karakteristike realizma
kao književne pojave i kao
- prepoz a realistički pristup o radi teme i razlikuje ga od realizma kao
pravca,
- uoči različite faze realiz a; - razlikuje kritički i visoki realiza , - objasni odlike romana kao
k jižev e vrste i klasifika iju romana;
- izloži razvoj ro a a i avede njegove vrste,
- izvještava o ro a u kao jeli i i analizira ga prema slojevima,
- u djelu uočava aratološki odel prikazivanja svijeta, njegovo
zasnivanje i konstituisanje u
čitaočevoj svijesti; - o jaš java ačelo paralel ih romana i jedinstvo cjeline u djelu;
- prepoznaje komediografski
postupak i dra aturška rješenja, te
tradi io al i dra aturški postupak (zamjena identiteta);
- uočava ele e te satire i alegorije u djelu kroz piščev od os pre a društve i pro le i a; - razvija kritički od os pre a društve odevija t i pojava a; - razu ije odlike realističkoga jezika i stila;
- uočava i tu ači pro je u lirskoga postupka u odnosu na romantizam;
- razumije alegoriju u lirskoj formi
uz astav ikovu po oć, od os o o aj/o a koji se prisjeća ili
književnoga metoda;
- prepozna realistički pristup obradi
teme i razlikuje ga od realizma kao
pravca,
- uoči različite faze realiz a; - razlikuje kritički i visoki realiza , - objasni odlike romana kao
k jižev e vrste i klasifika iju romana;
- izloži razvoj ro a a i avede njegove vrste,
- izvještava o ro a u kao jeli i i analizira ga prema slojevima,
- u djelu uočava aratološki odel prikazivanja svijeta, njegovo
zasnivanje i konstituisanje u
čitaočevoj svijesti; - o jaš java ačelo paralelnih
romana i jedinstvo cjeline u djelu;
- prepoznaje komediografski
postupak i dra aturška rješe ja, te tradi io al i dra aturški postupak (zamjena identiteta);
- uočava ele e te satire i alegorije u djelu kroz piščev od os pre a društve i pro le i a; - razvija kritički od os pre a društve odevija t i pojava a; - razu ije odlike realističkoga jezika i stila;
- uočava i tu ači pro je u lirskoga postupka u odnosu na romantizam;
- razumije alegoriju u lirskoj formi i
pri tom su njegova/njena znanja i
književnoga metoda;
- prepozna realistički pristup obradi
teme i razlikuje ga od realizma kao
pravca,
- uoči različite faze realiz a; - razlikuje kritički i visoki realiza , - objasni odlike romana kao
k jižev e vrste i klasifika iju romana;
- izloži razvoj ro a a i avede njegove vrste,
- izvještava o ro a u kao jeli i i analizira ga prema slojevima,
- u djelu uočava aratološki odel prikazivanja svijeta, njegovo
zasnivanje i konstituisanje u
čitaočevoj svijesti; - o jaš java ačelo paralel ih romana i jedinstvo cjeline u djelu;
- prepoznaje komediografski
postupak i dra aturška rješe ja, te tradicionalni dra aturški postupak (zamjena identiteta);
- uočava ele e te satire i alegorije u djelu kroz piščev od os pre a društve i pro le i a; - razvija kritički od os pre a društve odevija t i pojava a; - razu ije odlike realističkoga jezika i stila;
- uočava i tu ači pro je u lirskoga postupka u odnosu na romantizam;
- razumije alegoriju u lirskoj formi i
pri tom su njegova/njena znanja i
prepoznaje informaciju koja je
uče a i pri to ispoljava teškoće u primje i, jihovo uopštava ju i zaključiva ju; i a sklo osti ka pasiv o zapa ćiva ju i
eha ičko reprodukova ju; i a teškoće u pis e o i us e o izražava ju; ispoljava es alaže je u novim situacijama.
umijenja na nivou samostalne
aktivnosti (upotreba informacija u rješavanju problema) i razumijevanja uz pomoć nastavnika odnosno na nivou mogućnosti učenika da: shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja i da ih povezuje; uočava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zaključivanja zahtjeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć; ima teškoća u brzom i tečnom usmenom i pismenom izražavanju Učenik/učenica: - dobija ocjenu vrlo dobar (4) ukoliko je u cjelini usvojio osnovna znanja i umijenja i usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja i umijenja iz oblasti periodizacije književnosti: razumije periodizaciju književnosti s
istorijskog aspekta; razumije
društveno-istorijske okolnosti i
njihov uticaj na autora i nastanak
djela; o jaš java pro je e u okviru k jižev ih rodova kroz epohe i stilove od aroka zaključ o s realizmom,
- uočava fenomen „đedova i
unuka“ u književnoj istoriji.
umijenja na nivou razumijevanja i
samostalne primjene u srodnim i
novim okolnostima, odnosno koji
uočava it o, lako odvaja pojedi ač o, opšte i pose o radi uopštava ja; logički povezuje či je i e i poj ove; sa ostal o zaključuje a os ovu datih podataka; posjeduje ogat rječ ik i lako se sadržaj o us e o i pis e o izražava; lako i rzo pri je juje steče a z a ja; ispoljava kreativnu aktivnost na
veći i časova tog pred eta; pokazuje interesovanje i
sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja i dodat o samoobrazovanje.
. Učenik/učenica uočava i razumije
osnovne karakteristike realizma
kao književne pojave i kao
književnoga metoda;
- prepozna realistički pristup obradi
teme i razlikuje ga od realizma kao
pravca,
- uoči različite faze realiz a; - razlikuje kritički i visoki realiza , - objasni odlike romana kao
k jižev e vrste i klasifika iju romana;
- izloži razvoj ro a a i avede njegove vrste,
- izvještava o ro a u kao jeli i i analizira ga prema slojevima,
- u djelu uočava aratološki odel prikazivanja svijeta, njegovo
zasnivanje i konstituisanje u
čitaočevoj svijesti; - o jaš java ačelo paralelnih
romana i jedinstvo cjeline u djelu;
- prepoznaje komediografski
postupak i dra aturška rješe ja, te tradi io al i dra aturški postupak (zamjena identiteta);
- uočava ele e te satire i alegorije u djelu kroz piščev od os pre a društve i pro le i a; - razvija kritički od os pre a društve odevija t i pojava a; - razu ije odlike realističkoga jezika i stila;
- uočava i tu ači pro je u lirskoga
postupka u odnosu na romantizam;
- razumije alegoriju u lirskoj formi
i pri tom su njegova/njena znanja, umijenja na nivou samostalne reprodukcije, razumijevanja i primjene, kritički analizira postojeće činjenice i formuliše pravila, lako se usmeno i pismeno izražava, ispoljava aktivnosti na većini časova u idejama, rješenjima na nov način, samostalno i uz pomoć nastavnika praktično primjenjuje znanja i umijenja u istim i sličnim situacijama; ispoljava interesovanje i upornost u savlađivanju predviđenih sadržaja iz morfologije; koji uočava bitno, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice, date definicije i zakonitosti.
Za avna književnost Uče ik/uče i a: - dobija ocjenu dovoljan (2)
ukoliko je usvojio osnovna znanja
iz oblasti klasifikacije k jižev osti pre a ra gu i čitao i a: Uče ik/uče i a razu ije da, pored ozbiljne, postoje zabavna i trivijalna
k jižev ost;
- razumije ulogu zabavne
Učenik/učenica:
- dobija ocjenu dobar (3)
ukoliko је u jeli i usvojio os ov a z a ja i polovi u prošire ih z a ja, umijenja iz oblasti klasifikacije
k jižev osti pre a ra gu i čitao i a: Uče ik/uče i a razu ije da, pored ozbiljne, postoje zabavna i trivijalna
Uče ik/uče i a: - do ija o jenu odličan 5
ukoliko je u cjelini usvojio osnovna,
prošire a i produ lje a z a ja i umijenja iz oblasti oblasti
klasifika ije k jižev osti pre a ra gu i čitao i a: Uče ik/uče i a razu ije da, pored ozbiljne, postoje zabavna i trivijalna
k jižev osti od or i za ava ; - uoči i o jas i je prije od stra e široke čitalačke pu like; - uporedi je s klasič o k jižev ošću; - razu ije trivijal u k jižev ost; - razu ije razliku iz eđu za av e i trivijal e k jižev osti uz astav ikovu po oć, od os o o aj/o a koji se prisjeća ili prepoznaje informaciju koja je
uče a i pri to ispoljava teškoće u pri je i, jihovo uopštava ju i zaključiva ju; i a sklo osti ka pasiv o zapa ćiva ju i
eha ičko reprodukova ju; i a teškoće u pis e o i us e o izražava ju; ispoljava es alaže je u novim situacijama.
k jižev ost; - razumije ulogu zabavne
k jižev osti od or i za ava ; - uoči i o jas i je prije od stra e široke čitalačke pu like; - uporedi je s klasič o k jižev ošću; - razu ije trivijal u k jižev ost; - razu ije razliku iz eđu za av e i trivijal e k jižev osti formi i pri
tom su njegova/njena znanja i
umijenja na nivou samostalne
aktivnosti (upotreba informacija u rješavanju problema) i razumijevanja uz pomoć nastavnika odnosno na nivou mogućnosti učenika da: shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja i da ih povezuje; uočava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zaključivanja zahtjeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć; ima teškoća u brzom i tečnom usmenom i pismenom izražavanju Učenik/učenica: - dobija ocjenu vrlo dobar (4) ukoliko je u cjelini usvojio osnovna znanja i umijenja i usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja i umijenja iz oblasti klasifika ije k jižev osti pre a
k jižev ost; - razumije ulogu zabavne
k jižev osti od or i za ava ; - uoči i o jas i je prije od
stra e široke čitalačke pu like; - uporedi je s klasič o k jižev ošću; - razu ije trivijal u k jižev ost; - razu ije razliku iz eđu za av e i trivijal e k jižev osti i pri tom su
njegova/njena znanja i umijenja na
nivou razumijevanja i samostalne
primjene u srodnim i novim
okol osti a, od os o koji uočava it o, lako odvaja pojedi ač o,
opšte i pose o radi uopštava ja; logički povezuje či je i e i poj ove; sa ostal o zaključuje a osnovu datih podataka; posjeduje
ogat rječ ik i lako se sadržaj o usmeno i pis e o izražava; lako i
rzo pri je juje steče a z a ja; ispoljava kreativnu aktivnost na
veći i časova tog pred eta; pokazuje interesovanje i
sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja i dodat o samoobrazovanje.
ra gu i čitao i a: Uče ik/uče i a razu ije da, pored ozbiljne, postoje zabavna i trivijalna
k jižev ost; - razumije ulogu zabavne
k jižev osti od or i za ava ; - uoči i o jas i je prije od stra e široke čitalačke pu like; - uporedi je s klasič o k jižev ošću; - razu ije trivijal u k jižev ost; - razu ije razliku iz eđu za av e i trivijal e k jižev osti i pri tom su njegova/njena znanja, umijenja na nivou samostalne reprodukcije, razumijevanja i primjene, kritički analizira postojeće činjenice i formuliše pravila, lako se usmeno i pismeno izražava, ispoljava aktivnosti na većini časova u idejama, rješenjima na nov način, samostalno i uz pomoć nastavnika praktično primjenjuje znanja i umijenja u istim i sličnim situacijama; ispoljava interesovanje i upornost u savlađivanju predviđenih sadržaja iz morfologije; koji uočava bitno, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice, date definicije i zakonitosti.
Nastavni predmet:
Crnogorski-srpski,bosanski,hrvatski
jezik i književnost
Kriterijumi ocjenjivanja za treći razred
( smjer : opšta gimnazija)
Ocjenu dovoljan (2) dobija učenik:
1) koji je usvojio osnovna znanja o pojmu moderne epohe i postulatima moderne jugoslovenske poezije,I
2) čija su znanja i vještine na nivou reprodukcije odlika književnosti na početku XX vijeka,
- koji iako ispoljava teškoće u analizi motiva iz Čehovljeve drame Ujka Vanja, jednostavno navodi likove, zna da odredi vrstu književnog roda i vrstu djela, umije da kaže jednostavne rečenice o temi djela I atmosferi drame, kao i da reprodukuje definiciju moderne drame,
- koji ima sklonosti ka pasivnom zapamćivanju i mehaničkom reprodukovanju važnijih modela za izvođenje imenica; prepoznaje leksičko - semantičke kategorije: sinonimiju i dr, dijeli leksiku po kategorijama (tuđice,arhaizmei dr. ) pri čemu ne umije samostalno da daje definiciju bez pomoći profesora;
- uočava osnovnu strukturu pjesama Šantića, Dučića, Rakića, Disa, Matoša i Pandurovića, prepoznaje temu i motive, uz pomoć nastavnika određuje temu,motive i vrstu pjesme;
- koji ima teškoće u pismenom izražavanju ličnog stava o poeziji francuske moderne, ne snalazi se u argumentaciji svog stava, ne zna samostalno da uoči stilska sredstva složenijeg tipa kao što su: simbol, metonimija, sinegdoha ili paradoks, ali prepoznaje slikovitu i akustičnu sliku i odlike pjesničkog jezika u poeziji jugoslovenske i francuske moderne; demonstrira slab leksički fond, oskudne i škrte rečenične forme;
- koji ispoljava nesnalaženje u povezivanju npr. Bodlerove i Malarmeove poezije ili u prepoznavanju elemenata pravaca u pjesmi, ali zna da prepozna simbol ukletog pjesnika u liku zarobljene ptice u poeziji; nesigurno konstatuje futurističku stvarnost djela Majakovskog i Lorke, ne razumije simbole Lorkine poezije bez pomoći profesora. Ne vezuje samostalno biografiju autora sa futurističkim djelom, traži pomoć pri analizi djela stilskih figura Majakovskog,ne shvata već reprodukuje zapamćeno o Lorkinim metaforama i simbolima.
-koji prepoznaje naratologiju Borisava Stankovća, likove i sloj predmetnosti njegovih djela,određujući šta je svijet drame Koštana ,a šta romana Nečista krv.
-izlaže bazične informacije o fabuli, temi I porukama Stankovićevih djela ne vodeći uvijek računa o uočavanju strukturalnih karakteristika djela;
3) kome su jasni principi logike apsurda u Kafkinom djelu pri čemu ne uspijeva da to i kritički objasni, da da svoje mišljenje o nerealnoj atmosferi djela; zna da odredi samo fabulu, ali ne i značaj djela.
- javlja se samo kada se pripremi da odgovara za ocjenu nemajući nikada inicijativu za rad na času.
Ocjenu dobar (3) dobija učenik:
1) koji je u cjelini usvojio osnovna znanja o modernoj epohi, o stilskim figurama na kojima se zasniva stilska epoha, ima umijeće i vještine i polovinu proširenih znanja iz oblast moderne,
2) čija su znanja i vještine na nivou samostalne reprodukcije definicija o osnovnim modelima tvorbe riječi, definicija na temu semantičko-leksičkih odnosa, dakle iz oblasti leksikologije na nivou mogućnosti učenika da shvati značenje naučenih sadržaja, objašnjenja i da ih nejasno I povezuje;
- učenik se skoro nikada ne javlja u nastavnom procesu, već samo odgovara kada ga profesor prozivkom aktivira da učestvuje;
- koji uočava bitno u situacijama analiza pjesama Bodlera, Remboa, Malarmea, Verlena, Jesenjina, Bloka, zatim pjesnika jugoslovenske moderne: Šantića, Dučića, Rakića, Disa i dr. Za apstrahovanja i zaključivanja zahtijeva posebno zalaganje nastavnika i dodatnu pomoć u davanju kritičkog mišljenja o tradicionalnosti i folkloru u stilu kod Šantića, uticaju francuske poezije na Dučića, Rakićevom pesimizmu ili Disovom simbolizmu.
- na isti način analizira Majakovskog, Lorku i Kafku I Stankovića dajući polucjelovit odgovor o pitanjima teme i fabularnih, odnosno lirskih, elemenata djela, bez mogućnosti kreativnijeg odgovora, ponavljajući več rečeno i samo naučeno prilično nezavidnom rečenicom i leksikom.
- koji ima teškoća u brzom i tečnom usmenom odgovoru, pisanju eseja na temu usamljenosti čovjeka te njegovoj otuđenosti koja se ogleda kod francuskih modernista ili Kafke npr.
Ocjenu vrlo dobar (4) dobija učenik:
1) koji je u cjelini usvojio više od polovine proširenih odnosno produbljenih znanja iz oblasti tvorbe riječi i leksikologije, kao i sva pravopisna rješenja,
2) samostalno interpretira novi tekst uz isticanje ličnog odnosa prema njemu već na prvom času; izvodi korektne i adekvatne zaključke o pročitanom,
- lako se usmeno i pismeno izražava dajući svoje stavove o impresionizmu, parnasizmu, istorijskom trenutku na početku XX v; uspješno piše esej i kritiku na temu Čehova i francuske moderne, jugoslovenske moderne poezije , proze apsurda,I moderne srpske proze
- koji samostalno i uz uputstva nastavnika praktično primenjuje znanja, u istim i sličnim situacijama vezane za Stankovića, Majakovskog, Lorku, Kafku;
- koji ispoljava interesovanje i upornost u savlađivanju predviđenih sadržaja programa, govori na času, sprema referate, pokazuje radoznalost za biografske elemente ključne za kreaciju umjetničkog teksta; nudi nove ideje, kritički analizira nastavnikovo tumačenje djela;
- koji je ovladao predviđenim psihomotornim vještinam, rukuje sredstvima i tehnikama rada na nivou samostalne primjene naučenog u oblasti jugoslovenske lirike dajući argumente o Popovićevoj I Skerlićevoj kritici koje su formirale trendove tadašnje umjetničke riječi, govori nadahnuto o Disovoj lelujavoj poeziji nalazeći primjere za odlike simbolizma i parnasizma u tom tekstu;
- koji uočava bitno u stilskim odrednicama epohe moderne književnosti, lako razumije, zaključuje i reprodukuje činjenice; date definicije i zakonitosti uočava u tekstovima Bodlera, govoreći o estetici ružnog, teoriji univerzalne analogije u pjesmi Veze,teoriji obojenog zvuka kod Remboa ističući značaj sinestezije za taj pojam, Primjećuje vezu između Malarmea i Bodlera, daje mišljenje o programskoj pjesmi Verlena, govori nadahnuto o „Mocartu u književnosti” i njegovim lirskim rješenjima;
-uočava vrijednost psihološkog sloja u modernom tekstu Stankovićevog romana Nečista krv, razumije feminističku kritiku u djelu Koštana, govori o razlici muško-ženskog svijeta iz ugla novog istoricizma,sagledava ulogu žene u društvu kompromisa I trgovine ljudskm sudbinama;
- nekada se izražava sa nepreciznošću,neodlučno bira između dva stava u kritičkoj misli te mu je potrebna pomoć nastavnika u donošenju zaključka;mogao bi imati više sigurnosti u odabiru leksike;
Ocjenu odličan (5) dobija učenik:
1) koji je u cjelini usvojio osnovna, proširena i produbljena znanja prema programu predmeta;
2) čija su znanja na nivou razumijevanja i samostalne primjene u srodnim i novim okolnostima,
- koji uočava bitno, lako odvaja pojedinačno, opšte i posebno radi uopštavanja,
- koji logički povezuje činjenice i pojmove, samostalno zaključuje na osnovu datih podataka, kritički rasuđuje,
- koji rješava probleme na nivou stvaralačkog mišljenja tumačeći nezadovoljstvo umjetnika prije I svjetskog rata i njihovo raspoloženje dovode u vezu sa djelom;
- koji posjeduje bogat rječnik, lako se i sadržajno usmeno i pismeno izražava,
- koji lako i brzo primjenjuje stečena znanja;
- učestvuje u kontinuitetu tokom analize Bodlerove, Remboove i Verlenove poezije, sam uočava odlke simbolizma kod Remboa u Pijanom brodu, jasno izdvaja sinesteziju, simbole metaforu koja je apsolutna u njegovom lirskom tekstu; osvrće se na Labuda kao na ponovljeni izraz već postojeće preteče simbolizma u Albatrosu, pruža I više rješenja za tumačenje stihova u Mjesečini;
-analizira simbole Rakićeve poezije, interesuje se i za druge pjesme Rakićevog opusa-rodoljubivu pjesmu; sa mnogo entuzijazma pristupa analizi ljubavne riječi u Iskrenoj pesmi; prati životni put Šantića tumačeći samostalno veoma bogatim rječnikom njegov folklorni izraz i suprotstavlja Dučićev larpurlartizam sa tihom Šantićevom lirikom i hermetičnom Disovom mišlju,
- koji radoznalo kreira svoj odgovor na temu preporučene literature, govori o apsurdu u Kafkinom djelu, interesuje se za druga njegova djela, tumači djelo kroz biografski metod uzimajuć u obzir sve sheme interpretacije ovog teksta; posmatra istorijski i društveno stvarnost s početka XX vijeka i nalazi razloge za teme i motive djela Oblak u pantalonama Majakovskog, tumači metonimije, paradokse, hiperbole, simbole i alegorije shodno toj stvarnosti; Lorkino angažovanje u ratu i vezu sa drugim umjetnicima tumači u okviru Romanse mjesečarke i dr.djela koje čita, shvata kreativnost pjesnika i uspješno se intelektualno angažuje pri analizi. Koristi psihološku,strukturalističku kritiku da analizira Stankovićeva djela,kao i pluralizam metoda u interpretaciji tih tekstova.
3) piše eseje, kritike, komentare, prikaze pokazujući bogatstvo jezika kojim vlada na nivou tvorbe i morfologije, sintaksičkih formi i na nivou diskursa. Raspravlja sa svojim stavovima cijeneći onaj koji je korektniji u zaključcima analognog i deduktivnog tipa.
Ocjenu dovoljan (2) do ija uče ik:
1) Koji je usvojio osnovna znanja o; k jižev osti iz eđu dva rata, z a šta z ači poja sumatraizam, simboliku literarnih motiva u lirskoj pjesmi „Su atra“, M.Cr ja skog, zna
šta je oder i pjes ički postupak;
2) Koji z a šta je pro le tačke gledišta u ro a u M.Cr ja skog „Seo e“; uz po oć nastavnika uočava k jižev e z akove, uočava od os for al e i sadrži ske strukture djela,;
3) Koji je usvojio os ov a z a ja o poj u ekspresio iz a, o pjes ičko doživljaju svijeta i u jet ičko izrazu;
4) Koji z a šta je esej i esejistička for a;
5) Koji z a šta je poja ro a hro ika, uz po oć astav ika tu ači z ače je prostora i vremena romanu I.Andrica - „Na Dri i ćuprija“;
6) Koji je usvojio os ov a z a ja o poj u so ijal a k jižev ost, z a šta je so ijal a poruka i uz po oć astav ika z a da odredi struktur e ele e te kraćeg proz og teksta –
pripovijetke N. Lopičić ,,Lelek“; 7) Koji z a šta je poja adrealiza , uz po oć astav ika određuje jegove odlike i i e uje
predstavnike; R.Ratković-„Po oć e e“, „Bivši a đeli“. 8) Koji je usvojio osnovna znanja o fenomenu apsurda, z a šta je psihološki ro a F.Kafka-
„Pro es“, uz po oć astav ika z a da o jas i šta je poja alije a ije, kafkiza ;
9) Koji z a šta z ače poj ovi: si taksa, si tag a, i e ička, pridjevska, glagolske, priloške, paokalne sintagme;
10) Koji prepoz aje os ov e ko struk ije reče i e u uže i šire s islu, predikatsku reče i u, ko struk iju sa se ikopulativ i glagoli a, i e ski i priloški predikat, ezlič a reče i u, reče i u s logič i su jekto , reče i u sa pasiv o ko struk ijo ;
11) Koji z a šta su prefiksi, sufiksi; prepoznaje porijeklo riječi iz klasič ih jezika i o jaš java
jihovo z ače je uz po oć astav ika; 12) Koji daje nepotpune odgovore, nema razvijenu kulturu izražava ja, i a teškoća u
govornom nastupu na zadatu temu;
13) I a teškoća da da us e i prikaz pročita e k jige po iz oru i ispoljava teškoće u a alizi it ih či je i a;
14) Ne zna stihove iz pjesa a koje su a alizira e a časovi a.
Ocjenu dobar (3) do ija uče ik:
1) Koji je u potpunosti usvojio osnovna znanja i polovi u prošire ih z a ja o pojmu
k jižev osti iz eđu dva rata, z a da a roji predstav ike, ajz ačaj ija jihova djela, z a šta z ači poja su atraiza - M. Crnjanski – Sumatra. Uočava simboliku literarnih motiva
u lirskoj pjesmi;
2) Koji z a šta je oder i pjes ički postupak;
3) Koji z a šta je pro le tačke gledišta u arativ o djelu - M. Crnjanski - Seobe, uočava k jižev e z akove, uočava od os for al e i sadrži ske strukture djela,
4) Koji je u potpunosti usvojio osnovna znanja i polovi u prošire ih z a ja o pojmu
ekspresionizma, o pjes ičko doživljaju svijeta i u jet ičko izrazu;
5) Koji z a šta je esej i esejistička for a, usvoje a z a ja shvata, o jaš java i povezuje uz astav ikovu po oć, shvata z ače je auče ih sadržaja. I telektual a deskrip ija -
I.Sekulić-eseji;
6) Koji z a šta je poja ro a hro ika, tu ači z ače je prostora i vre e a u romanu ,,Na
Dri i ćuprija“, I. A drića, uz po oć astav ika ože da a alizira iza ra e djelove ro a a; 7) Koji poznaje funkcionalnost scenskih znakova, konflikte u drami – M. Krleža – „Gospoda
Gle ajevi“, o jaš java poja ge ealogije; 8) Koji je u potpunosti usvojio osnovna znanja i polovi u prošire ih z a ja o pojmu socijalna
k jižev ost, z a šta je so ijal a poruka i uz po oć astav ika analizira strukturne
ele e te kraćeg proz og teksta – pripovijetke - N. Lopičić ,,Lelek“; 9) Koji je u potpunosti usvojio osnovna znanja i polovi u prošire ih z a ja o pojmu
nadrealizam, samostalno reprodukuje njegove odlike i imenuje predstavnike, R. Ratković - ,,Po oć e e“, prepoz aje otiv rtve drage, „Bivši a đeli“;
10) Koji je u potpunosti usvojio osnovna znanja i polovi u prošire ih z a ja o fenomenu
apsurda, F.Kafka - ,,Pro es“, z a šta je psihološki ro a , sa ostal o o jaš java šta je pojam alijenacije, kafkizam;
11) Koji je usvojio osnovna i polovinu prošire ih z a ja, z a šta z ače poj ovi: si taksa, si tag a, i e ička, pridjevska, glagolske, priloške, paokal e si tag e i zna da
samostalno navede definicije istih.
12) Koji shvata i o jaš java i sa ostal o reprodukuje z a ja o poj u: ko struk ije reče i e
u uže i šire s islu, predikatskoj reče i i, konstrukciji sa semikopulativnim glagolima,
i e ski i priloški predikat, ezlič oj reče i i, reče i i s logič i su jekto , reče i i sa
pasivnom konstrukcijom;
13) Koji z a, shvata, o jaš java i povezuje šta su prefiksi, sufiksi; prepoznaje porijeklo riječi iz
klasič ih jezika i o jaš java jihovo z ače je;
14) Koji daje nepotpune odgovore, nema razvijenu kulturu izražava ja, i a teškoća u govornom nastupu na zadatu temu;
15) I a teškoća da da rzi, teč i i pre iz i us e i prikaz pročita e k jige po iz oru; bez
oguć osti kreativ ije a alize it ih či je i a; 16) Zna pojedine stihove iz pjesa a koje su a alizira e a časovi a i koristi ih priliko
reprodukcije znanja.
Ocjenu vrlodobar (4) do ija uče ik:
1) Koji je u potpunosti usvojio os ov a z a ja i više od polovi e prošire ih z a ja o poj u k jižev osti iz eđu dva rata, z a da sa ostal o a alizira i povezuje z a ja steče a o pjes i i a iz ovog perioda, a alizira ajz ačaj ija jihova djela, - M. Crnjanski –
„Su atra“, zna šta z ači i sa ostal o o jaš java poja su atraiz a, z a šta je oder i pjes ički postupak;
2) Koji lako razu ije i zaključuje šta je pro le tačke gledišta u arativ o djelu, - M.
Crnjanski – „Seo e“, s lakoćo uočava k jižev e z akove, povezuje i zaključuje o odnosu
iz eđu for al e i sadrži ske strukture djela, sa ostal o a alizira si oliku literar ih motiva u lirskoj pjesmi;
3) Koji je u potpu osti usvojio os ov a z a ja i više od polovi e prošire ih z a ja o poj u ekspresio iz a, sa ostal o reprodukuje auče o o pjes ičko doživljaju svijeta i u jet ičko izrazu i izražava svoj kritički stav;
4) Pri je juje dosadaš ja z a ja o dra i u sa ostal oj a alizi, o razlaže sa ostal o otiv ge ealogije u dra i M. Krleža – „Gospoda Gle ajevi“;
5) Koji sa ostal o for uliše šta je esej i esejistička for a, usvoje a z a ja povezuje, i o jaš java ez astav ikove po oći, shvata z ače je auče ih sadržaja. I telektual a deskripcija - I.Sekulić-eseji;
6) Koji sa ostal o shvata, razu ije i uočava it e odlike ro a a hro ike, sa ostalno
tu ači z ače je prostora i vre e a u k jižev o djelu, ez po oći astav ika ože da analizira izabrane djelove romana, ,,Na Dri i ćuprija“, I. A drić;
7) Koji je u potpu osti usvojio os ov a z a ja i više od polovi e prošire ih z a ja o poj u socijalna književ ost, sa ostal o for uliše so ijal u poruku i ez po oći astav ika analizira strukturne elemente pripovijetke - N. Lopičić ,,Lelek“;
8) Koji je u potpu osti usvojio os ov a z a ja i više od polovi e prošire ih z a ja o poj u nadrealizam, samostalno s lakoćo uočava jegove odlike i i e uje predstav ike; R. Ratković - ,,Po oć e e“, prepoz aje otiv rtve drage, „Bivši a đeli“;
9) Koji je u potpu osti usvojio os ov a z a ja i više od polovi e prošire ih z a ja o fe o e u apsurda, sa ostal o for uliše šta je psihološki ro a , sa ostal o o jaš java šta je poja alije a ije, kafkiza i uočava eđuso u poveza ost ovih poj ova, F.Kafka
- ,,Pro es“;
10) Koji je u potpu osti usvojio os ov a z a ja i više od polovi e prošire ih z a ja iz nastavnog plana o: sintaksi, si tag i, i e ičkoj, pridjevskoj, glagolskoj, priloškoj, paokal oj si tag i i sa ostal o defi iše iste, usvoje a z a ja pri je juje u isti i slič i situa uja a, lako se izražava i us e o i pis e o .
11) Koji shvata, o jaš java i sa ostal o reprodukuje z a ja o poj u: ko struk ije reče i e u uže i šire s islu, predikatskoj reče i i, ko struk iji sa se ikopulativ i glagoli a, i e ski i priloški predikat, ezlič oj reče i i, reče i i s logič i su jekto , reče i i sa pasivnom konstrukcijom, usvojena znanja pri je juje u isti i slič i situa uja a, lako se izražava i us e o i pis e o, sa ostal o for uliše;
12) Koji ispoljava upor ost i i teresova je u savlađiva ju sadržaja iz astav og pla a i programa;
13) Koji uočava it o, lako shvata, o jaš java i reprodukuje či je i e, date defi i ije i povezuje šta su prefiksi, sufiksi; prepoz aje porijeklo riječi iz klasič ih jezika i o jaš java
jihovo z ače je, , usvoje a z a ja pri je juje u isti i slič i situa uja a;
14) Koji daje potpune odgovore, ima razvijenu kulturu izražava ja, e a teškoća u govor o nastupu na zadatu temu;
15) Ne a teškoća da da rzi, teča i pre iza us e i prikaz pročita e k jige po iz oru uz kreativ u a alizu it ih či je i a;
16) Zna pojedine strofe ili izabrane stihove iz pjesama koje su analizirane na časovi a i koristi ih prilikom reprodukcije znanja.
Ocjenu odličan 5 do ija uče ik:
1) koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e za a alizu djela koja pripadaju k jižev osti iz eđu dva rata, usvoje a z a ja razu ije i sa ostal o pri je juje u slič i i ovi okol osti a, povezuje z a ja steče a o pjes i i a iz ovog
perioda, a alizira ajz ačaj ija jihova djela, z a šta z ači i sa ostal o o jaš java poja su atraiz a, z a šta je oder i pjes ički postupak, kritički rasuđuje, sposo a je da izvrši si tezu z a ja o eđurat oj k jižev osti, ;
2) Koji samostalno analizira tačku gledišta u arativ o djelu, kritički tu ači k jižev e z akove, a alizira for al u i sadrži sku strukture djela i daje sopstve o išlje je, samostalno analizira simboliku literarnih motiva u lirskoj pjesmi, M. Cr ja ski, „Su atra“;
3) Koji se iotski pristupa tu ače ju z akova u ro a u - M. Crnjanski – „Seo e“; 4) Koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e o poj u
ekspresio iz a, Logički povezuje či je i e i poj ove, sa ostal o zaključuje a os ovu o rađe ih tekstova o karakteristika a pjes ičkog doživljaja svijeta i u jet ičko izrazu, izražava svoj kritički stav i sposo a je da izvrši si tezu z a ja;
5) Pri je juje dosadaš ja z a ja o dra i u sa ostal oj a alizi, i pravi paralelu otiva u dra i M. Krleža – „Gospoda Gle ajevi“ i ro a u „Nećista krv“ - B. Sta kovića;
6) Koji je u jeli i usvojio os ov a i prošire a z a ja i u sta ju je da sa ostal o for uliše šta je esej i esejistička for a, usvoje a z a ja povezuje, pokazuje i teresova je i samoinicijativnost za prošire je steče ih z a ja i dodat o sa oo razova je,
Intelektualna deskripcija - I.Sekulić-eseji;
7) Koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e za a alizu romana hronike, ,,Na Dri i ćuprija“, I. A drić. Logički povezuje či je i e i poj ove, tu ači z ače je prostora i vre e a u k jižev o djelu, kritički rasuđuje, sposo a je da izvrši si tezu z a ja, ože da a alizira iza ra e djelove ro a a i ro a u jeli i,;
8) Koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e o poj u so ijal a k jižev ost, kritički for uliše so ijal u poruku i a alizira struktur e ele e te pripovijetke - N. Lopičić ,,Lelek“;
9) Koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e za tu ače je pojma nadrealizam, s lakoćo uočava jegove odlike i i e uje predstav ike i djela nastala u okviru ovog k jižev og prav a, R. Ratković - ,,Po oć e e“, prepoz aje otiv
rtve drage, Risto Ratković „Bivši a đeli“, pokazuje interesovanje i samoinicijativnost za
prošire je steče ih z a ja i dodat o sa oo razova je; 10) Koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e za tu ače je
fenomena apsurda, F.Kafka - ,,Pro es“; kritički for uliše šta je psihološki ro a , o jaš java šta je poja alije a ije, kafkiza i uočava eđuso u poveza ost ovih pojmova, usvoje a z a ja razu ije i sa ostal o pri je juje u slič i i ovi okolnostima;
11) Koji je u jeli i usvojio os ov a, prošire a i produ lje a z a ja i vješti e iz astav og plana o: sintaksi, sintagmi, imeničkoj, pridjevskoj, glagolskoj, priloškoj, paokal oj si tag i i sa ostal o defi iše iste, usvoje a z a ja pri je juje u isti i slič i situa uja a, lako se izražava i us e o i pis e o .
12) Koji shvata, o jaš java i sa ostal o reprodukuje z a ja o poj u: ko struk ije reče i e u uže i šire s islu, predikatskoj reče i i, ko struk iji sa se ikopulativ i glagoli a, i e ski i priloški predikat, ezlič oj reče i i, reče i i s logič i su jekto , reče i i sa pasivnom konstrukcijom, usvojena znanja primjenjuje u isti i slič i situa uja a, posjeduje ogat voka ular i lako i sadržaj o se us e o i pis e o izražava;
13) Koji, pokazuje i teresova je i sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja iz nastavnog plana i programa i dodatno samoobrazovanje;
14) Koji logički povezuje poj ove kao što su: prefiksi, sufiksi; z a da o jas i i rastu ači porijeklo riječi iz klasič ih jezika i o jaš java evolu iju jihovog z ače ja, Pokazuje i teresova je i sa oi i ijativ ost za prošire je steče ih z a ja i dodat o samoobrazovanje;
15) Koji posjeduje ogat voka ular i lako i sadržaj o se us e o i pis e o izražava, i a razvije u kulturu izražava ja, Sposo a je da izvrši si tezu auče og gradiva;
16) Sposo a je da apiše kritiku, od os o eseju koje daje sopstve i prikaz pročita e k jige po iz oru uz kreativ u a alizu it ih či je i a;
17) Z a ijele pjes e ili aj iot ije djelove dužih proz ih ostvare ja koje su a alizira e a časovi a i koristi ih priliko reproduk ije z a ja.
Predmetni nastavnik, kriterijume ocjenjivanja sprovodi na os ovu praće ja i dividual og razvoja svakog uče ika. Pro je juje kvalitete i rezultate čita ja da li je uče ik ostvario ko u ika iju sa djelo , da li pro alazi s isao djela, poruke, uspostavlja estetski kriteriju … . Procjenjuje da li je čita je ostavilo utisak a uče ika da ože sa ostalno da analizira, interpretira
i kritički se avi teksto .
Si taksa i leksikologija su zastuplje e kao dio prošire ih gra atičkih jeli a iz prethod ih godi a i kao takve uče i i tre a da ih prepoz aju, prošire ovi saznanjima i primjenjuju ista.
Svoja z a ja iz datih o lasti pri je juju a oda ra i tekstovi a u jet ičke i eu jet ičke sadrži e.
Ј „ . Ш ” ˗
˗ , , Ј
I Ш Ј
Ј Ј
. , .
/ ˗ ј 2
˗ ј 3
˗ ј 4
˗
ј 5 Ј – ј
ј (Ј – .
.
.
)
˗
-
-
, ,
-
-
-
- ,
- , ,
-
-
,
, ,
- ,
,
-
-
,
-
- ,
-
- ,
,
-
,
ђ -
-
-
-
.
ј ј ( –
, ,
.
˗
-
-
-
- ,
Ј
)
-
, ,
-
-
- ,
- , ,
-
,
, ,
- ,
,
-
-
,
-
-
- ,
,
-
,
ђ -
-
-
-
.
ј ј
ј (Ј –
)
˗
-
-
-
-
- ,
-
-
,
,
- ,
-
,
,
-
- , ,
,
-
,
,
-
-
,
-
- ,
,
-
,
ђ -
-
-
-
.
ј
( , / ,
)
˗
-
-
, ,
-
-
- ,
- , ,
-
- ,
, ,
- ,
- ,
-
- ,
,
-
,
-
-
,
-
-
,
ђ -
-
-
-
.
ј ј
ј ј
19. ј
˗
-
-
, ,
-
-
-
- ,
- , ,
-
- ,
, ,
- ,
,
- ,
-
- ,
,
-
,
-
-
,
-
ђ -
-
-
-
.
ј ј (
.
)
˗
-
-
, ,
-
-
-
- ,
- , ,
-
-
,
, ,
- ,
,
-
- ,
-
- ,
,
-
,
-
,
-
ђ -
-
-
-
.
ј
( , Г
: –
: ,
: ,
I,II,III,
/ ; – :ᴓ, : ,
: ,
, / ;
. ;
)
ј (А
.
.
˗
-
-
, ,
-
-
-
- ,
- , ,
-
-
,
, ,
- ,
,
-
-
,
- ,
-
- ,
,
-
,
ђ -
. ,
)
-
-
-
-
.
(Ј – ,
, , ,
, .
– ,
, , , .
–
:
,
, ,
, .)
˗
-
-
˗
-
-
-
,
, ,
- ,
,
-
-
,
-
- ,
- ,
, ,
-
-
-
,
-
-
-
,
,
(Ј –
, ,
, ,
, .
– ,
, , , .
–
:
,
, ,
, .)
˗
-
-
˗
-
-
-
,
, ,
- ,
,
-
-
,
-
-
- ,
- ,
, ,
-
-
-
,
-
-
,
,
ј :
– ј ј ј ( , , , ),
– ј ј ј , ј , , (
ј ).
У , , , ј .
ј ј : (2),
,
( , ђ ),
,
,
,
.
З А Ц - , , ,
. , .
Ј „ . ” ‒
‒ , , Ј
II Ј
Ј Ј
П , .
/ ˗
2
˗
3
˗
4
˗
5 Ј Ј I ,
II ,
/ /
III
,
(‒ , ‒ ) IV , ,
(‒ , - , ‒ , , ‒ , ‒ , ‒ , ‒ , ‒ )
˗
-
-
, ,
-
-
-
- ,
-
, ,
-
-
,
,
,
-
,
,
-
-
,
-
- ,
-
- ,
,
-
,
ђ -
-
-
-
. Ј Ј
I
:
˗
-
-
- ,
‒ , ‒ , ‒ , ‒ , ‒ , ‒ ,
,
II
: ‒ 19. 20.
;
‒
-
-
, ,
-
-
- ,
-
, ,
-
,
,
,
-
,
,
-
-
,
-
-
- ,
,
-
,
ђ -
-
-
-
. Ј
I
˗
-
-
-
- ,
II Ј :
: : III : ‒ , ‒ : ,
, ,
IV : ‒ , ‒ , ‒ , ‒
-
, ,
-
-
- ,
-
, ,
-
,
,
,
-
,
,
-
-
,
-
-
- ,
,
-
,
ђ -
-
-
-
.
I Ј : – , – , – , – , – , –
˗
-
-
˗
-
-
-
- ,
- ,
II : – , – , – , – , – III
: .
: • :
: – , – , – ; –
• : – , – , – , –
• : – , –
• : – ,
– , – , – - /
• .: – –
,
,
,
-
,
,
-
-
,
-
-
, ,
-
-
-
,
-
-
,
,
I Ј : – ,
˗
-
˗
-
-
- ,
– , – , – , – , – II : – , – , – , – , – III
: .
:
• :
: – , – , – ; –
• : – , – , – , –
• : – , –
• : – ,
– , – ,
-
-
,
,
,
-
,
,
-
-
,
-
-
- ,
, ,
-
-
-
,
-
-
,
,
– - /
• .: – –
:
– ( , , , ),
– , , , (
).
У , , , .
: (2),
: ‒ ,
‒ / ( )
( , ђ ),
,
,
,
.
З А Ц - , , ,
. П , .